Idući od Panonske nizine odn. nizine rijeke Save prema jugu, ravničarski predjeli postupno prelaze u široko pobrđe koje se uzdiže sa 2 na ! m.n.m., te postupno prelazi u planinski predjel. " #osni i $er%egovini, peripanonska #osna &#osanska Posavina' je oko ( km širok pojas nižeg zemljišta uz rijeku Savu, Isprekidana nižim otočnim planinama &Prosara. )otaji%a,*učjak, +!( m'. Savska ravni%a prodire prema jugu dolinama rijeka "ne i Sane, *rbasa, #osne i Spreče, te rine. -eotektonski izdignuta gorska uzvišenja s prosječnim apsolutnim visinama nižim od m, mor/ološki prevladavaju u sjevernoj, sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj #osni. " sjevernoj #osni pozitivne mor/ostrukture izražavaju 0orst1antiklinalna gorska uzvišenja )ajevi%e 3 m n.v., 4rebov%a !2 m n.v., 5ozare 6! m n.v., )otaji%e !32 m n.v. i Prosare +!( m n.v., uz koja se neotektonski vezuju niska predgorska pobrđa apsolutni0 visina +13 m. 7rogra/ski su najistaknutiji neotektonski polulučno izvijeni najviši grebeni )ajevi%e i 5ozare čije dužine premašuju 8 km. " gorskom 0ipsometrijskom pojasu )ajevi%e i 5ozare, najveće su vrijednosti vertikalne raščlanjenosti 231+ m9km2. ominiraju složene padinske /asade, obilježene čestom smjenom ustrmljeniji0 sa položenijim padinskim kosama pedimenata i kvartarni0 gla%is terasa. Poligenetski su oblikovane kombinovanim djelovanjem derazijski0 i /luviodenuda%ijski0 pro%esa na pretežno vodonepropustljivijoj litološkoj podlozi koju dominantno grade marinski i jezerski ter%ijarni sedimenti. $umidnija razdoblja tokom godine karakterisana su intenzivnim denuda%ijskim pro%esima spiranja, bujičenja, jaruženja, puzanja i kliženja. Padine su gusto dise%irane vododerinama, jarugama, visećim dolinama i am/iteatralnim udubljenjima : della, nastalim kombinovanim djelovanjem spiranja i kliženja. -a destruktivni razvoj brojni0 klizišta, pretežno tepi01slojnog i rota%ijskog tipa, utje%ale su obilne kišno1 snježne padavine i litološki sastav pa%ijensa sa znatnim učešćem glinoviti0 sedimenata. Područja kontaktnog karsta na *ijen%u, zatim u okolini Sladne, ;ornji0 $rgova i na zapadu 5ozare, razvijena na paleogenim i jursko1krednim krečnja%ima, mikroloka%ijskog su karaktera. PI
Reljef Geomorfološke odlike sjeveroistočne Bosne Područje sjeveroistočne Bosne odlikuje se složenom geomorfološkom građom koja je u direktnoj vezi sa litološkim sastavom i tektonskom evolucijom terena. Obzirom na značajne tektonske pokrete u bliskoj geološkoj prošlosti, reljef nosi u značajnoj mjeri mjeri inicijalna tektonska obilježja i u osnovi je mlad, mlad, sa aktivnim morfogenetskim procesima na veem dijelu terena. !a osnovu geneze izdvojeni su sledei tipovi reljefa" # Fluvio-akumulacioni$ # Fluvio-erozioni$ # Eroziono-denudacioni i # Karstno-erozioni %luvio&akumulacioni reljef 'arakterističan je za šamačko&brčansku Posavinu (Bosanska Posavina), *emberiju i gornje *prečko polje a duž vei+ tokova zalazi u brdsko&planinsko područje. o su uglavnom aluvijalne ravni rijeka *ave, Bosne i *preče a blago su nagnute prema tokovima. - njima, naročito u šamačkoj Posavini i dijelovima *emberije, česte su manje depresije koje predstavljaju napuštena riječna korita. olinu rijeke rij eke Bosne karakterišu naizmjenična suženja i proširenja. Proširenja su vezana za terene od dijabaz&rožnačke formacije i tercijarni+ tercijarni+ klastični+ stijena a suženja za karbonatne i magmatske stijene. %luvio&erozioni reljef 'arakterističan je za terene izgrađene od tercijarni+ sedimenata na /ajevici, rebovcu, 0učjaku 0učjaku i obodu *prečkog polja. Ovaj tip reljef nastao je erozijom brojni+ tokova. 'arakterišu ga složeni morfometrijski odnosi.
Trusted by over 1 million members
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Trusted by over 1 million members
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Pozitivna tektonska kretanja, fizičko&me+anička svojstva stijena i +idrogeološke odlike pogoduju razvoju fluvijalno&denudacioni+ procesa. -sled ovi+ procesa stvara se nesklad između ugla nagiba padina i fizičko& me+anički+ svojstava geološki+ sredina, pa zbog toga često dolazi do gravitacionog kretanja na dolinskim stranama rijeka. Ovi gravitacioni procesi daju posebna obilježja morfološkoj građi padina i predstavljaju značajan morfogenetski faktor. 1roziono&denudacioni reljef 2azvijen je na južnom dijelu terena, t erena, kojeg izgrađuju pretežno starije stijene različiti+ fizičko&me+anički+ fi zičko&me+anički+ svojstava, usled čega ima složenu morfološku građu. ijelovi terena izgrađeni od čvrsti+ magmatski+ i metamorfni+ stijena odlikuju se manjom razuđenošu reljefa, sa širokim razvođima i nepravilnim rasporedom duboko urezane +idrografske mreže. 'arstno&erozioni reljef karakterističan je za manje dijelove terena izgrađene od karbonatni+ stijena. 0ee 0ee površine su na južnom dijelu istražnog područja, nešto manje u široj okolini oboja, 3račanice i 3radačca. !ajčeši morfološki oblici su vrtače, ljevkastog tipa, često zastrvene ilovačom. - +ipsometrijskom i morfometrijskom pogledu razvijaju se sledei tipovi reljefa" a) 2avničarski reljef$ koji za+vata zaravnjene dijelove terena, visine do 445 m u sjevernom dijelu, a u *prečkom polju do 655 m. Ovaj tip reljefa uglavnom je vezan vezan za prostrane riječne doline i fluvio&limničke terase. terase. Ove nizije su blago nagnute ka riječnim ri ječnim tokovima *ave, Bosne, inje, oliše, oliše, *preče i dr. b) Brdski reljef$ čine dijelovi terena visine visine do 755 m. On predstavlja prelaz iz ravničarskog ravničarskog u oblast niski+ planina. 'arakteriše ga, sjeverno sjeverno od *preče, zaobljena morfologija ispresijecana ispresijecana mnogobrojnim tokovima sa širokim dolinama, dok je u južnom dijelu, zbog drugačijeg geološkog sastava, manje tokova, doline su uže a nagibi padina strmiji. c) !iskoplaninski i srednjeplaninski reljef$ razvijen na dijelovima terena od preko 755 mnv. 8a+vata najviše dijelove Ozrena, 'onju+a, 9avornika, /ajevice i rebovca. *amo je nekoliko vr+ova od preko :555 mnv ('onju+ :64;, 8idina ::;5, 2avni bor ::47, 2avno brdo ::4: i Polomno brdo :::5) koji su uglavnom na južnom dijelu istražnog područja. - središnjem središnjem dijelu područja je najmarkantniji greben /ajevica kojeg karakteriše blago zaobljeni reljef. 9užni i jugozapadni j ugozapadni dio karakteriše velika izdijeljenost i razuđenost reljefa sa razvijenim savremenim egzogeno&geološkim procesima.
3rad Banjaluka nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i >ercegovine, na prelazu između inarski+ planina na jugu i Panonskog bazena na sjeveru. *mještena je između ??@7A sjeverne geografske širine i :A@:: istočne geografske dužine. Banjalučka kotlina nalazi se na prelaz od dinarske planinske ka panonsko&ravničarskoj oblasti te se prostor teritorije 3rada u geomorfološkom smislu stepenasto spušta ka sjeveru. !a krajnjem jugu nalazi se zona visoki+ planina, zatim slijedi zona pobrđa i na krajnjem sjeveru niska posavina. !admorska visina teritorije grada kree se od :A5 do :.6:? mnm. - južnom planinskom dijelu ističu se vr+ovi" /anjača (:,4:? m), Cemernica (:,66; m), isovac (::A4 (::A4 m) i Osmača (D?; m). 'anjon sa duboko usječenim koritom rijeke 0rbas dijeli južni planinski masiv na dva dijela i predstavlja posebnu prirodnu cjelinu izuzetne ljepote. Obodni reljef je niži sa vr+ovima 'rčmarice (654 m), Erni vr+ (7?F m), *tarčevica (77A m), Banj brdo (6A4 m), *trane (44: m), ucipoljska planina (F4F m), 0ranovina (?DF m), Gibovi (6;6 m), Piskavica planina (?66 m) i Banjalučka 'ozara (?4: m). -rbano područje teritorijalne jedinice 3rad Banjaluka nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od :F6 mnm. *mješteno je na obalama 0rbasa, na mjestu gdje ova rijeka iz kanjona ulazi u prostor banjalučke kotline. Gire gradsko područje se zauzima upravo prostor do oboda kotline. 2avno dno kotline za+vata predio pretežno sa lijeve strane 0rbasa i prostire se u pravcu sjever&jug. Od dna kotline širi se kotlinska ravan, terasasto sa obje strane 0rbasa. 0rbasa. Prema istoku kotlina se širi do *tarčevice, preko rebrovačke terase, podnožja renovače te se
Trusted by over 1 million members
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Planine - >rvatskoj" •
Zrinska gora (F:F m)
•
Hrastovička gora (?:7 m)
•
Petrova gora (75A m)
- Bosni i >ercegovini •
Kozara (DA; m) & Prosara (6F6 m) & Kriva Glava (??F m)
•
otajica (F74 m, geološki starija od inarskog gorja)
•
(674 m) !učjak (674
•
"re#ovac (F:; m) & ajevica (D:7 m)
- *rbiji •
$er (F;D m, geološki stariji od inarskog gorja)
•
%verak (?4F m)
•
!laši& (kod 0aljeva) (?A? m)
Sjeverna Bosna Peripanonska Sjeverna Bosna uhvaća prostor Bosanske posavine te južnije prstore o kojih prostiru panonska obilježja. Približno 70 km južno od Save pruža se granica peripanonske Bosne. Na istoku peripanonska Bosna ima granicu na Drini odnosno u Bosanskom podrinju a na !apadu ide !apadnom granicom Bosanskog pounjak. Povr"ina peripanonske Bosne i!nosi #$ %## km#a na tom prostoru živi oko # &000 000 0 00 stanovnika sa gustinom naseljenosti od $0' stanovnika na km#.Na tom prostoru preovla(uju ravnice i ni!ije sa brežuljka"tim i brdovitim !emlji"tem. Sa te ravnice se i!dižu ostrvske planine koje ne prela!e visinu od $ 000 m.Dalje na jugu neke planine prela!e visinu od $ 000 m i to na dodiru sa planinskim sredi"njim prostorom. )tvorene doline *ne sa Sanom +rbasa Bosne sa Spre,om te Drine rastavljaju brdovito-brežuljkasta !emlji"ta a same doline su veoma otvorene !a saobraćaj.
