OVCARSTVO

OV ČARSTVO ii OVČARSTVO KOZARSTVO KOZARSTVO Prof.dr.sc. Velimir Sušić

OVCE I KOZE (mali preživači) gospodarsko značenje brojnost i pasminska zastupljenost uzgojno-selekcijski i proizvodni ciljevi tehnologija iskorištavanja

Razlike između koza i ovaca

između nekih populacija ovaca i koza teže uočavamo razlike u građi tijela i vanjskom izgledu genetska razlika: koze imaju 60 kromosoma, a ovce 54 koze imaju bradu, jarčevi imaju kaudalne mirisne žlijezde, nemaju suzne jame u lubanji, nemaju žlijezdu između papaka, rep im je kratak i stršeći, uvijek okrenut prema gore (ovce imaju dug, oboren rep). Razlike postoje i s obzirom na oblik i veličinu rogova. ponašanje: koze su nemirnije, znatiželjnije i aktivnije

OVCE gospodarsko značenje

VUNA

MESO

MLIJEKO

GNOJ, KOŽA, KRZNO, VUNSKA MASNOĆA, CRIJEVA…

OVCE Prednosti gospodarskog iskorištavanja ovce daju čak tri proizvoda (meso, mlijeko i vunu) značajna za prehranu i odijevanje ljudi unovčavanje navedenih proizvoda moguće je tijekom većeg dijela godine (janjad u proljeće, vuna u ljeto, mlijeko u proljeće i ljeto) prikladnom organizacijom smještaja i hranidbe ovce mogu ostvarivati značajan profit uz manja početna ulaganja i manji utrošak rada

Gospodarska važnost kozarstva mlijeko • dijetetske osobine (malene kapljice, kratkolančane masne kiseline) i ljekovite osobine • koza tjelesne mase 50 kg daje 5 kg mlijeka/dan (1/10 žive mase); krava tjelesne mase 600 kg trebala bi davati 60 kg mlijeka/dan meso • u Africi i Aziji glavni proizvodni cilj • mlada jaretina: mali sadržaj potkožne i unutarmišićne masnoće, mali trupovi pogodni za pripremu u komadu koža • cipele od kozje kože ševro, rukavice od velura • galanterija, odjeća, obuća, namještaj

Gospodarska važnost kozarstva vlakno (kostrijet) • kvalitetne tkanine, kašmirska koza (kašmir, svileni velur) i angora koza (moher) gnoj • povrtlarstvo i voćarstvo, 400-1000 kg po kozi godišnje “čistač korova” medicinske svrhe • jareća crijeva kao kirurški konac, ljekovite osobine (mlijeko, meso, krv) eksperimentalna životinja • u različitim fiziološkim, hranidbenim, laktacijskim, hormonalnim i drugim istraživanjima transportna životinja

Prednosti i nedostaci u iskorištavanju ovaca i koza jako prilagodljive (među najraširenijim životinjskim vrstama) dobro iskorištavaju specifičnu vegetaciju na različitim terenima, “ čistači terena” učinkovito pretvaraju grubu, voluminoznu hranu lošije kakvoće u visokovrijedne bjelančevine (meso i mlijeko) male tjelesne mase, skromnih zahtjeva u opremi i smještaju visoka plodnost i rana fiziološka zrelost slabija učinkovitost u proizvodnji mesa ( posebice koze ) osjetljivije na stresne situacije (koze) i neke bolesti ( parazitarne invazije u ovaca ) velik broj pasmina je sezonski poliestričan manje su prikladne za zatvoreni način držanja

OVCE i KOZE ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA VELIČINE POPULACIJA I SUSTAVE PROIZVODNJE

prirodni uvjeti (klima, tlo, biljni pokrov) tradicija tržište stupanj ekonomskog razvoja primjena suvremene tehnologije

SUSTAV PROIZVODNJE • ekstenzivni • poluintenzivni • Intenzivni • održivi

OPSEG OVČARSKE I KOZARSKE PROIZVODNJE

BROJ ŽIVOTINJA !? SUSTAV PROIZVODNJE !?

OVCE Veličina populacije i opseg proizvodnje Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

Udio u svjetskoj Kontinenet

Udio ( % ) u svjetskoj proizvodnji

Populaciji (%)

vuna

meso

mlijeko

Azija

40,4

33,2

57,3

43,1

Afrika

23,4

9,9

15,9

20,5

Oceanija

13,9

36,1

9,8

Europa

13,7

12,4

12,3

36,0

J. Amerika

7,1

7,3

2,9

0,5

Sj. Amerika

0,7

1,1

1,7

KOZE Veličina populacije i opseg proizvodnje Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

Udio u svjetskoj Kontinenet

Udio ( % ) u svjetskoj proizvodnji

Populaciji (%)

meso

mlijeko

Azija

63,8

73,4

53,2

Afrika

28,7

19,9

23,2

Oceanija

0,1

0,3

Europa

2,4

3,0

20,5

J. Amerika

3,1

2,1

1,5

Sj. Amerika

0,2

1,3

1,5

OVCE Brojno stanje u svijetu (2003. godina) Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

UKUPNA SVJETSKA POPULACIJA 1 028.594,330 Kontinent

Broj ovaca

Azija

415.354,982

Afrika

241.159,052

Oceanija

142.915,240

Europa

140.614,424

Južna Amerika

72.902,800

Sjev. Amerika SAD

6.350,000

KANADA

975,600

KOZE Brojno stanje u svijetu (2003. godina) Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

UKUPNA SVJETSKA POPULACIJA 764.510,558 Kontinent

Broj koza

Azija

487.588,456

Afrika

219.736,486

Oceanija

816,940

Europa

18.425,226

Južna Amerika

23.921,400

Sjev. Amerika SAD

1.200,000

KANADA

30,000

OVCE Veličina populacije u Hrvatskoj i nekim zemljama Europe (2003. godina) Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

HRVATSKA 528,000 Zemlja Velika Britanija Španjolska Ruska Federacija Italija Francuska Grčka Rumunjska

Broj ovaca 35.800,000 23.813,172 13.728,497 10.950,000 9.400,000 9.100,000 7.312,000

KOZE Veličina populacije u Hrvatskoj i nekim zemljama Europe (2003. godina) Izvor: www.fao.org (pristup stranici 15.4.2004.)

HRVATSKA 93,000 Zemlja

Broj koza

Grčka Španjolska Ruska Federacija Francuska Italija Albanija Ukrajina

5.000,000 3.046,716 2.322,143 1.230,000 1.330,000 1.025,000 991,000

% od svjetskog fonda

RASPROSTRANJENOST U HRVATSKOJ OVCE: mediteransko, kontinentalno-brdskoplaninsko i kontinentalno-nizinsko područje KOZE: mediteransko, kontinentalno (pretežno nizinsko) područje

TIPOVI I PASMINE OVACA

Osnovni proizvodni tipovi ovaca

vunski tip ovce

mesni ili tovni tip ovce

mliječni tip ovce

Kombinirani proizvodni tipovi ovaca Varijante: Uzgojeni selekcijom i genetski ustaljeni s obzirom na (najčešće) dva svojstva: meso-vuna, vunameso, mlijeko-meso...... Neselekcionirane populacije bez izrazitog naglaska na neki određeni proizvod, “kombinirani proizvodni tip trojnog smjera iskorištavanja” meso-mlijeko-vuna.

Pasmine ovaca Prema proizvodnom usmjerenju za proizvodnju vune, vune i mesa, mesa i vune za proizvodnju mesa (tovne) za proizvodnju mlijeka pasmine trojnog – kombiniranog proizvodnog usmjerenja pasmine visoke plodnosti i pasmine za proizvodnju kožica pasmine za proizvodnju krzna pasmine specifičnih proizvodnih svojstava (za proizvodnju mesa i loja)

Pasmine ovaca Prema mjestu ( državi ) nastajanja

domaće - autohtone inozemne

Hrvatske domaće (autohtone) pasmine ovaca prilagođene specifičnim uzgojnim prilikama otporne dio kulturne baštine nejasne pasminske određenosti • karakterizacija za molekularno genetskoj razini nepotpuno sagledanih proizvodnih kapaciteta • genetsko-okolišne interakcije i njihov utjecaj na varijabilnost proizvodnje neselekcionirane

Domaće pasmine ovaca

Pramenka

brojčano najzastupljenija pasmina tjelesna masa ovaca u širokom rasponu 25 – 70 kg, a ovnova 30 – 90 kg plodnost 90% proizvodnja mlijeka iznosi 40 – 60 litara godišnje proizvede 1.0 – 3.0 kg vune, finoće 30 - 50 µ više različitih sojeva

Domaće pasmine ovaca - značajniji sojevi pramenke POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

LIČKA PRAMENKA Svojstvo

Ovce

Ovnovi

Visina grebena, cm Tjelesna masa, kg Plodnost

62-65 45-55

67-72 65-75 120-150

Proizv. mlijeka

100-150 l

Tjelesna masa janjadi (90-120 dana) Vuna (µ)

25-30 kg

Vuna (kg)

32-36 1,5-2,5

2,5-3,5

Domaće pasmine ovaca - značajniji sojevi pramenke ISTARSKA PRAMENKA

snažne, visokonoge, crnopjegave ovce, izrazito izbočenog nosnog hrpta i usko uvijenih rogova slabo obrasla vunom loše kakvoće; vrat i donji dio trbuha su u pravilu bez vune i prekriveni dlakom tijekom laktacije proizvede od 100 – 150 kg mlijeka s 9% mliječne masti i 6.5% proteina čistokrvnim uzgojem bavi se manji broj ovčara raspoređenih od zaleđa Pule do Bresta pod Učkom

Domaće pasmine ovaca - značajniji sojevi pramenke POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

ISTARSKA PRAMENKA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


76-80 60-70

82-88 80-100 130-150

Proizv. mlijeka

150-200 l


15-18 kg

Vuna (kg)

32-36 1,5-2,0

2,5-3,5

Značajniji sojevi pramenke iz susjednih zemalja POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

KUPREŠKA PRAMENKA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


64-70 50-60

70-78 70-80 120-150

Proizv. mlijeka

100-120 l


25-30 kg

Vuna (kg)

32-35 2,0-3,0

3,0-4,0

Značajniji sojevi pramenke iz susjednih zemalja POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

TRAVNIČKA (VLAŠIĆKA ILI DUBSKA) PRAMENKA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


66-70 70-75

73-78 82-90 120-150

Proizv. mlijeka

150-180 l


15-18 kg

Vuna (kg)

42-43 2,5-3,0

3,5-4,5

Domaće pasmine ovaca

Paška ovca

otporna, prilagođena na specifične uvjete krševitih paških pašnjaka danas primarno usmjerena na proizvodnju mlijeka rezultat kontrole za 2000. godinu: 163 dana laktacije; 98.6 kg mlijeka; 9.3% m.m.; 7.4% bjelančevina

Domaće pasmine ovaca POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

PAŠKA OVCA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


57-60 30-40

59-63 40-50 120-150

Proizv. mlijeka

100-150 l


12-15 kg

Vuna (kg)

26-28 1,2-2,0

2,0-3,0

Domaće pasmine ovaca – ugrožene populacije POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

DUBROVAČKA OVCA - RUDA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


58-62 32-40

62-66 42-52 120-150

Proizv. mlijeka

120-160 l


25-30 kg

Vuna (kg)

28-30 1,0-2,0

2,0-3,0


CRESKA OVCA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


60-65 33-40

63-70 42-50 120-150

Proizv. mlijeka

100-150 l

Tjelesna masa janjadi (30-45 dana)

12-15 kg

Vuna (µ)

28-30

Vuna (kg)

1,0-1,5

2,0-3,0

Domaće pasmine ovaca Cigaja

relativno krupna pasmina (ovce preko 50 kg, ovnovi oko 75 kg) nastrig vune u ovaca 3 – 5 kg, a ovnova 4 – 6 kg, s randmanom oko 50% duljina pramena oko 10 cm, a finoća 28 - 32 µ plodnost 125 – 150% prosječno daje oko 100 litara mlijeka u laktaciji od 6 mj.


CIGAJA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


75-80 58-65

80-90 78-90 140-180

Proizv. mlijeka

150-200 l


30-35 kg

Vuna (kg)

28-30 3,5-4,5

5,0-6,0

Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo Merinolandschaf (njemački domaći merino, virtemberška ovca)

mesno – vunski tip odlična sposobnost prilagođavanja tjelesna masa ovaca 70 – 75 kg, ovnova 100 – 110 kg (jednogodišnje šilježice imaju masu preko 60 kg) nastrig vune iznosi u ovaca 4–5, a u ovnova 6.5–7.5 kg finoća vune je oko 25 µ plodnost iznosi oko 140% proizvodnja mlijeka oko 130 litara

Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god.

MERINOLANDSCHAF Svojstvo

Ovce

Ovnovi


75-80 70-85

80-90 120-140 150-180

Proizv. mlijeka

150-200 l

Tjelesna masa janjadi (90 dana)

30-35 kg

Vuna (µ)

26-28

Vuna (kg)

4,0-5,0

6,0-7,0


SOLČAVSKOJEZERSKA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


65-75 70-80

75-85 80-100 150-180

Proizv. mlijeka

100-150 l

Tjelesna masa janjadi (120 dana) Vuna (µ)

30-35 kg

Vuna (kg)

28-30 2,5-3,0

3,5-4,5

Solčavsko-jezerska ovca

Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo

Romanovska pasmina

visokoplodna pasmina 250 - 300% masa ovaca iznosi oko 60 kg, a ovnova preko 80 kg mliječnost iznosi 100 – 120 litara ovce daju 1.6 kg, a ovnovi 3 kg vune (osjasta vlakna su finoće 60 – 90µ, a vlakna puha 20 – 45µ )


ROMANOVSKA OVCA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


63-70 50-60

72-80 80-100 200-300

Proizv. mlijeka

150-250 l


20-30 kg

Vuna (kg)

20-24 2,0-2,5

3,0-3,5


Suffolk

mesnata kratkoruna pasmina tjelesna masa ovaca iznosi 80 – 115 kg, a ovnova 115 – 155 kg plodnost iznosi oko 180% prirast janjadi preko 320 g klaonička iskoristivost oko 55% godišnji nastrig vune iznosi 3 – 5 kg, a finoća vlakna je 26 - 30 µ


SUFFOLK Svojstvo

Ovce

Ovnovi


72-78 65-80

80-90 90-120 150-180

Proizv. mlijeka

-


35-40 kg

Vuna (kg)

30-34 3,0-4,0

4,0-5,0


TEXEL Svojstvo

Ovce

Ovnovi


68-73 70-80

75-85 110-130 150-180

Proizv. mlijeka Tjelesna masa janjadi (120 dana) Vuna (µ) Vuna (kg)

35-40 kg 33-36 4,0-4,5

4,0-6,0

Texel


Ille de France (Il d frans)

mesno – vunski tip masa ovaca 65 – 80 kg, a ovnova 110 – 125 kg dnevni prirast janjadi iznosi 250 - 350 grama godišnji nastrig vune iznosi u ovaca 4.0 – 4.5 kg, a u ovnova 5 – 6 kg finoća vune je 23 – 27 µ odlikuje se visokom plodnošću

Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo Istočno–frizijska pasmina (East-Friesian)

Frizija, pokrajina na granici Njemačke i Nizozemske najmliječnija pasmina ovaca na svijetu za 200 dana laktacije proizvede 600 kg mlijeka sa 6–7% m.m. plodnost 230% 5 kg bijele (crne) vune promjera 30 do 37 µ relativno velikog tjelesnog okvira, tjelesne mase ovaca oko 85 kg asezonalna pojava mrkanja; prikladna za držanje u malim stadima (5 – 10 ovaca) slaba spsobnost prilagođavanja izvan matičnog područja uzgoja


ISTOČNO-FRIZIJSKA OVCA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


60-70 60-75

70-80 90-110 180-250

Proizv. mlijeka

250-350 l


35-40 kg

Vuna (kg)

36-42 4,0-4,5

4,0-6,0


Sardinijska pasmina (Sarda)

autohtona pasmina s otoka Sardinije; najbrojnija pasmina ovaca u Italiji masa tijela ovaca iznosi oko 45 kg, a ovnova i do 20 kg više jedna od najkvalitetnijih mliječnih pasmina Mediterana s proizvodnjom mlijeka od 200 do 250 kg za 7 mjeseci laktacije ojanji dva janjeta u 10 do 30% slučajeva godišnje se od ovaca dobije 1.5 do 4 kg neoprane vune, bijele boje s prosječnim promjerom vlakana oko 35 µ


SARDINIJSKA OVCA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


64-70 40-50

70-80 60-70 120-150

Proizv. mlijeka

220-300 l


15-18 kg

Vuna (kg)

32-35 1,5-2,0

3,0-4,0

Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo POŽELJNE MJERE I PROIZVODNA SVOJSTVA UZGOJNIH GRLA Program uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj 1999. god. .

COMISANA Svojstvo

Ovce

Ovnovi


70-75 50-60

80-85 70-90 180-200

Proizv. mlijeka

200-250 l


15-18 kg

Vuna (kg)

30-36 1,5-2,0

2,5-3,0


Avasi pasmina (Awassi)

pustinjska i polupustinjska područja Bliskog Istoka (Sirija, Irak, Saudijska Arabija, Iran, Izrael) izrazito mliječni soj stvoren u Izraelu (Finci 1972.) Awassi flock book: za 210 dana laktacije ovce proizvedu 310 kg mlijeka (208 – 555) sa 7.1% m.m. plodnost iznosi 106 – 110% godišnje proizvede 2.1 kg vune različite boje, čiji je prosječni promjer vlakna 34 µ srednji okvir (visina do grebena ovaca je 65 cm) i tjelesna masa od 55 – 65 kg


AWASI Svojstvo

Ovce

Ovnovi


60-65 55-65

70-80 80-100 180-250

Proizv. mlijeka

300-400 l


15-18 kg

Vuna (kg)

2,5-3,0

3,5-4,0

Inozemne pasmine značajne za hrvatsko ovčarstvo Lakon pasmina (Lacaune)

francuska mliječna pasmina (pokrajina Roquefart) veličina populacije: oko 750 000 ovaca (oko 150 000 pod službenom kontrolom mliječnosti) tijekom laktacije od 167 dana proizvede prosječno 263 kg mlijeka slabo obrasla vunom (godišnji prinos vune iznosi 1 – 1.5 kg, s promjerom vlakna 28 – 30 µ) srednje krupna pasmina (tjelesne mase ovaca 55 – 75 kg) s dobro izraženim mjerama dubine i širine broj janjadi po ovci iznosi 1.31

Pasmine za proizvodnju vune vuna je kao proizvod u hrvatskom ovčarstvu zanemarena, stoga ne postoji zanimanje za uzgoj specijaliziranih vunskih pasmina Pasmine za vunu karakterizira srednja dužina trupa, slabije izražene dubine i širine, s dobro razvijenim kosturom i kožom, te umjereno do slabije razvijenim mišićjem pasmine za proizvodnju vune nazivamo zajedničkim imenom merino danas se ističu • AUSTRALSKI MERINO • MERINO RAMBOULLET • MERINOS d’ ARLES

Pasmine za proizvodnju vune AUSTRALSKI MERINO: • tjelesna masa ovaca 40 – 50 kg, a ovnova 75 – 80 kg • godišnji nastrig vune je u ovaca 5 – 6 kg, a ovnova oko 9 kg • duljina pramenova je 7 – 9 cm, s prosječnom debljinom vlakna 20 – 26 µ • randman vune je oko 45%

Pasmine za proizvodnju vune MERINO RAMBOULLET (Merino-rambuje): • danas više povijesnog značaja • ovce imaju masu tijela 68 – 90 kg, a ovnovi 113 – 135 kg • masa neopranog runa iznosi 3.6 – 8.0 kg • prosječni promjer vlakana je 18.5 – 24.5 µ

Pasmine za proizvodnju vune MERINOS d’ ARLES (Merino d arle) • fracuska pasmina, značajno prošrena po svijetu • ovce daju 3 kg vune godišnje, a ovnovi 5 – 6 kg • prosječna debljina niti oko 20 µ

Skupina

Pasmina

Uzgojni cilj

1. Kombinirane pasmine za proizvodnju mesa, mlijeka i vune

PRAMENKA - istarska, lička, travnička, kupreška, ostali sojevi PAŠKA OVCA CRESKA OVCA DUBROVAČKA RUDA SOLČAVSKO-JEZ.

meso-mlijeko

2. Pasmine za proizvodnju mesa

CIGAJA SUFFOLK

3. Pasmine za proizvodnju mlijeka

Temeljno načelo uzgoja Uzgoj u čistoj krvi. Moguće oplemenjivanje s ovnovima 4. i 5. skupine

meso

Uzgoj u čistoj krvi i primjena križanja

ISTOČNO-FRIZIJSKA

mlijeko

Uzgoj u čistoj krvi

4. Pasmine za povećanje mliječnosti – križanjem

AWASSI COMISANA SARDINIJSKA

mlijeko


5. Pasmine za poboljšanje mesnih svojstava – križanjem

ROMANOVSKA TEXEL ILLE de FRANCE

meso


6. Pasmine za proizvodnju mesa i vune

NJEMAČKA MERINO OVCA (MERINOLANDSCHAF)

meso-vuna

Uzgoj u čistoj krvi i križanje

Domaća koza i neke značajnije inozemne pasmine koza

domaća koza sanska koza alpska koza (alpina) burska koza kašmirska koza angora koza togenburška koza

Domaća koza

s obzirom na vanjštinu i proizvodna svojstva postoji mnoštvo tipova i varijeteta mogu se izdvojiti dva osnovna tipa (pasmine?): • hrvatska bijela koza • hrvatska šarena koza

Domaća koza

hrvatska bijela koza • bijele boje (utjecaj sanske koze) • tjelesne mase 40 - 60 kg koze, 50 – 70 kg jarčevi • dobre mliječnosti (u laktaciji od 250 do 280 dana proizvede 250 do 300 kg mlijeka) • plodnost 160 – 180% • rasprostranjena u malim uzgojima širom cijele Hrvatske

Domaća koza

hrvatska šarena koza • otporna, skromna, prilagodljiva, brsti korov, makiju, trnje • njezin uzoj godinama je bio zabranjen • danas se ugaja isključivo radi mesa (obronci Dinare, Velebita i Biokova) • rogata, bijele – crne – sive – smeđe – šarene • tjelesna masa koza 30 – 40 kg, a jarčeva 40 – 60 (70) kg • plodnost oko 100% (u boljim stadima 20-30% koza se blizni) • laktacija 150 – 250 dana, proizvodnja 100 – 250 kg mlijeka

Inozemne pasmine

Sanska koza svjetski najznačajnija i najpoznatija pasmina nastala sustavnom selekcijom na mliječnost u kantonu Bern (Švicarska) u dolinama rijeka Simme i Sanne dobro se prilagođava pa danas postoje brojni lokalni sojevi širom svijeta uzgaja se u čistoj krvi, ili služi za poboljšanje mliječnosti po konformaciji jedna od najrazvijenijih pasmina potpuno bijele boje (ponekad blago krem sa sivim ili crnim pjegama na nosu ili oko očiju) izvorna švicarska sanska koza je bez rogova

Sanska koza švicarska je nešto viša i finija od njemačke • koze 50 – 70 kg, jarčevi 70 – 90 kg • dugi trup: oko 80 cm u koza te 95 cm u jarčeva • visina do grebena u koza prosječno 74 cm, u jarčeva 85 cm • 100 koza ojari 180 – 200 jaradi • porodna masa ženske jaradi 3,5 kg, a muške 4,0 kg • dnevni prirast jaradi više od 200 g

mliječnost u Švicarskoj 750 – 800 kg, 280 – 300 dana laktacije (rekordi i preko 2000 kg)

Inozemne pasmine

Alpina ili alpska koza

trenutno je najbrojnija inozemna pasmina koza koja se uzgaja u našim prostorima podrijetlom iz Francuske, iako potječe iz Švicarske otporna i prilagodljiva na različite sustave držanja (pašni, stajski) tjelesna masa koza 50 – 80 kg, a jarčeva 80 – 100 kg visina do grebena koza 80 – 85 cm proizvodnja mlijeka 600 – 900 kg, 300 dana laktacije prosječna plodnost prvojarica oko 130%, kasnije oko 180%

Inozemne pasmine

Alpina ili alpska koza

javlja se u nekoliko boja (nekoliko tipova): • francuska alpina Chamoisee (franc. šafran) • najpoznatiji, najrašireniji tip • žuto-smeđa, sa crnom prugom (leđa i glava), crnim trbuhom i donjim dijelovima nogu

• koza s plaštom “la mantelee” – francuski • tamno crna leđa i slabine sa svjetlijim vratom i plećkama

• šareni tip

ozemne pasmine

urska koza

podrijetlom iz Afrike, ali konačno formirana u Europi smatra se “najmesnatijim” tipom zbog dobre plodnosti, razvijenosti i mišićavosti koze tjelesne mase 60 - 75 kg, jarčevi preko 100 kg dnevni prirast jaradi 200 – 250 grama plodnost oko 200%

mrkanje cijele godine 3 jarenja u 2 godine

Inozemne pasmine Kašmirska koza - pashmina pashmina = perzijska riječ (koza za proizvodnju vune) Mongolija, Tibet, Himalaji (najmanje je ima u Kašmiru), živi u velikim stadima, dobro podnosi hladniju klimu tjelesna masa 30 – 40 kg koze, oko 60 kg jarčevi prosječne visine do grebena 60 – 75 cm plodnost oko 120% manja mliječnost po kozi se godišnje dobije 100 – 200 g kašmira, 14 – 16 µm, 4 - 20 cm dužine

Inozemne pasmine Angora koza

podrijetlom iz središnje Azije, odakle je dopremljena u Tursku (Anadolija) koze tjelesne mase 30 – 40 kg i visine 55 – 60 cm dobro podnose vrućinu, a osjetljive su na vlagu lošija plodnost (u većim stadima 60 – 70%) kovrčava dlaka – moher, prosječna dužina vlakana 16 cm, debljina niti 25 - 39 µm po kozi se godišnje dobije do 2,5 kg neopranog mohera

Inozemne pasmine

Togenburška koza

švicarska pasmina tjelesna masa koza oko 60 kg, a jarčeva 75 – 80 kg proizvede 700 – 800 kg mlijeka, laktacija od 280 do 300 dana dobra plodnost otporna

OVCARSTVO

Recommend Documents