Osnove MS WINDOWS MS WORD INTERNET
Osnove informatike
1
Sadržaj: I Osnove MS Windowsa .....................................................................................................................1 Što je računalo......................................................................................................................3 Hardver.................................................................................................................................3 Softver..................................................................................................................................5 Uključivanje/isključivanje računala.....................................................................................5 Radna površina - Desktop ....................................................................................................6 Prozor ...................................................................................................................................7 Mape i datoteke....................................................................................................................7 Svojstva sustava ...................................................................................................................9 Windows Explorer .............................................................................................................10 Selektiranje.........................................................................................................................11 Premještanje i kopiranje objekata ......................................................................................12 Korištenje funkcije Help (Pomoć) .....................................................................................13 Virusi..................................................................................................................................14 II Osnove MS Worda ........................................................................................................................15 Opis prozora programa MS Word......................................................................................15 Osnove rada sa dokumentima ............................................................................................16 Označavanje teksta.............................................................................................................20 Oblikovanje teksta..............................................................................................................20 Uređivanje odlomka...........................................................................................................21 Načini rada sa dokumentom...............................................................................................23 Postavljanje stranice...........................................................................................................24 Numeriranje stranica ..........................................................................................................24 Zaglavlje i podnožje stranice .............................................................................................24 Umetanje slika u dokument................................................................................................25 Pravopis i gramatika...........................................................................................................25 Prijelom stranice ................................................................................................................26 Sustav pomoći ....................................................................................................................26 Rad sa tablicama ................................................................................................................26 Ispis ....................................................................................................................................28 III Osnove Interneta ..........................................................................................................................30 Internet pretraživač ............................................................................................................30 Home page .........................................................................................................................31 Rad sa omiljenim adresama ...............................................................................................31 Traženje i tražilice..............................................................................................................33 Ispis - tiskanje ....................................................................................................................33 Uporaba Pomoći.................................................................................................................33 Elektronska pošta ...............................................................................................................34 Prilog 1: Tipkovnica........................................................................... Error! Bookmark not defined. Prilog 2: Internet Rječnik...................................................................................................................38 Prilog 3: Vježbe .................................................................................................................................44 Osnove MS Windowsa.......................................................................................................44 Osnove MS Worda.............................................................................................................46 Osnove Interneta ................................................................................................................48
Osnove informatike
2
I Osnove MS Windowsa Što je računalo Pojam računala danas je tako širok da veliki broj ljudi o tome niti nema pravu predodžbu. Računalo susrećemo na svakom koraku (čak na mjestima gdje to najmanje očekujemo). Računalo nosimo na ruci, u džepu, za pojasom, prati nas u kuhinji, sobi ili kupaonici. Vožnja prometnim sredstvima ne bi bila tako jednostavna, kad ne bi bila upravljanja računalima. Računala su posvuda, u svim sferama našeg života. Elektroničko računalo je programabilni stroj čije su osnovne značajke da može izvršavati unaprijed pripremljen i unijet niz instrukcija koje tvore računalni program. Izraz PC (Personal Computer, osobno računalo) odabran je u korporaciji IBM za njihovo prvo stolno računalo. Ime PC je postalo uzorak za sva sljedeća računala. Hardver Za funkcioniranje računala trebamo hardver i softver, strojnu i programsku opremu. Računalo bez jedne ili druge komponente je neupotrebljivo. Ovi nazivi su u izvornom rječniku što je postalo uobičajeno u cijelom svijetu. Kućište - je kutija u koju su smješteni i međusobno povezani različiti dijelovi računala. Na kućištu uobičajeno imamo prekidače za uključivanje i isključivanje, kao i za ponovno pokretanje, restartanje, računala. Kućište sa svim potrebnim komponentama nazivamo sistemska jedinica. Matična ploča - je jedan od glavnih dijelova računala jer na nju priključujemo ostale dijelove – procesor, memoriju, zvučnu i video karticu, mrežnu karticu, itd. Procesor - je najvažniji dio računala. Procesor obrađuje sve podatke koji su uneseni u računalo. Računala uobičajeno razlikujemo prema vrsti procesora (486, Pentium 133, Pentium IV…). Brzinu procesora izražavamo ili mjerimo u megahercima (Mhz). RAM (Random Access Memory) - memorija sa slučajnim pristupom je radna memorija a služi za pohranu podataka u toku obrade. Sadržaj RAM-a se gubi prekidom napajanja (gašenje računala, nestanak struje i sl.). Veličina RAM-a se mjeri u megabajtima (MB). ROM (Read Only Memory) - memorija samo za čitanje. Sadržaj ROM-a je trajno zapisan, ne gubi se isključivanjem računala. U njemu su pohranjene osnovne informacije za rad računala. Grafička kartica - zadaća grafičke kartice je vizualni prikaz podataka na zaslonu računala. Od veličine memorije grafičke kartice ovisi broj boja, rezolucija zaslona sa kojom možemo raditi i brzina obrade grafike. Tvrdi disk – tvrdi disk je magnetski medij za pohranu informacija. Na tvrdidisk spremamo podatke kako bismo ih kasnije mogli ponovno koristiti.
Osnove informatike
3
Ulazni i izlazni uređaji -Ulazne jedinice računala su oni uređaji pomoću kojih unosimo podatke u računalo. Izlazne jedinice su oni uređaji pomoću kojih dobivamo informacije iz računala. Sve ulazne i izlazne uređaje računala koji su samostalni i spojeni na računalo (kablom ili bežično) nazivamo periferni uređaji.
Miš - spada među ulazne jedinice računalne opreme. Pomicanjem miša po radnom stolu pomičemo pokazivač miša (pointer), koji je uobičajeno prikazan u obliku strelice. Lijevu tipku miša najčešće koristimo za klikanje i dvoklik. Zovemo je još glavnom tipkom miša. Sekundarna tipka je kod većine miševa desna tipka. Upotrebljavamo je za otvaranje izbornika sa komandama koje ovise o mjestu na koje je kliknuto. Ove izbornike nazivamo Kontekstni izbornici (nude brzi pristup naredbama za označeni objekt). Pri radu s mišem koristimo sljedeće izraze: • Pointer – pokazivač miša, ikona u različitim oblicima, koju vidimo prilikom pomicanja miša • klik – kratko pritisnemo i pustimo tipku miša, to može biti lijeva ili desna tipka • dvoklik - brzi klik dvaput za redom s lijevom tipkom miša • povlačenje – pritisnemo lijevu tipku miša, držimo je stisnutu i istovremeno povlačimo miša
Osnove informatike
4
Softver Bilo što što može biti pohranjeno u elektronskom, digitalnom obliku je softver, uglavno su to računalne instrukcije – programi ili podaci – dokumenti, slike i sl. Operacijski sustav – Operacijski sustav je prvi program koji se pokreće paljenjem računala i posljednji program koji se zaustavi isključivanjem računala. Operacijski sustav kontrolira funkciju i rad strojne opreme. Računalne aplikacije - Računalna aplikacija ( program, aplikacija, softver) označava program koji koristimo na računalu u svrhu obavljanja određene zadaće. Pri radu sa osobnim računalom koristimo tekst procesor, program za tablične kalkulacije, programe za rad s bazama podataka, za izradu elektroničkih prezentacija, "surfanje" po Internetu itd. Grafičko korisničko sučelje (GUI) Računalima koja koriste GUI upravljamo pomoću sličica i simbola na zaslonu. Rad uz pomoć grafičkog korisničkog sučelja je za korisnika jednostavniji, brži, pregledniji i sa manje pogrešaka. Uključivanje/isključivanje računala Računalo uključujemo slično kao i druge elektronske naprave jednostavnim pritiskom na gumb Uključivanje (Power). Po potrebi na sličan način uključujemo još monitor, zvučnike i druge uređaje priključene na računalo. Kada uključite računalo, obavljaju se neke interne provjere. Računalo ispituje samo sebe, testira da li su svi elementi od kojih je sastavljen funkcionalni i da li su ispravno podešeni. Ovaj postupak normalno teče bez komplikacija. Automatski se pokreće operativni sustav Windows čiji se zadatak u osnovi sastoji od koordiniranja rada ulaznih i izlaznih uređaja, upravljanja, pohranjivanja kao i pripreme naredbi koje su potrebne za rad s računalom. Ovisno o postavkama, računalo vas može tražiti da se prije početka rada prijavite: Za prijavu kliknite na željeni korisnički račun. Ukoliko je račun zaštićen lozinkom, upišite ju u tekstualno polje i pritisnite tipku Enter (ili kliknite na gumb ) Daje upute ako ste zaboravili lozinku (Did you forget your password?). Daje vam pomoćnu riječ koja je utvrđena zajedno s lozinkom i koja vam treba pomoći da se sjetite lozinke npr. Password hint: rođendan Isključi računalo.
Osnove informatike
5
Kod isključivanja računala, operativni sustav automatski provodi neke radnje: zatvaraju se još otvorene datoteke, zatvaraju se svi programi, odjavljuju se svi korisnici. Za gašenje računala: • kliknite na gumb • zatim na gumb Turn off computer (Isključi računalo) • u dijaloškom okviru ponovno kliknite na gumb Ako je potrebno računalo ugasiti i ponovno pokrenuti, restartati (većinom nakon instaliranja novog softvera ili blokiranja računala), u dijaloškom okviru Turn off computer (Isključi računalo) kliknite na gumb Restart (Ponovno pokreni) U slučaju da dođe do blokiranja računala prilikom korištenja nekog od programa dovoljno je istovremeno pritisnuti kombinaciju tipki na tipkovnici CTRL+ALT+DELETE. Pojavit će se prozor Task Manager, a pored programa koji ne radi pisat će „not responding“ dovoljno je označiti taj program i kliknuti na gumb End Task. Radna površina - Desktop Radna površina je organizirana tako, da oponaša pisaći stol, na kojem se nalaze različiti dokumenti i mape. Kao što volimo uredan pisaći stol, moramo se pobrinuti da je radna površina uredno posložena, da su na njoj uistinu one stvari koje najčešće trebamo, odnosno koristimo. Traka sa zadaćama (Taskbar) - Taskbar je traka s ikonama na donjem rubu radne površine. Moguće ju je sakriti, premjestiti na obje strane ili na gornji rub Deskopta ili prilagoditi na neki drugi način. Preko gumba Start možemo pozvati sve aplikacije koje vam stoje na raspolaganju. Pri tom otvaramo takozvani startni izbornik ili start meni, kojeg možemo zatvoriti pomoću jednostrukog klika na desktop ili opet klikom na gumb Start. Na traci sa zadaćama se još nalazi i Informativni kutić (Tray), koji nudi razne informacije kao što je vrijeme, ikona zvučnika preko koje možemo podesiti glasnoću, da li se izvodi ispis, koristi modem ili ISDN itd. Ako na Desktopu ne vidimo traku sa zadaćama, znači da je uključeno automatsko skrivanje. Tada moramo mišem pomaknuti pokazivač do ruba ekrana i traka će se pojaviti. Ikone - Svi programi, dokumenti, računala na lokalnoj mreži i printeri predstavljeni su u obliku ikona. To su malene sličice koje nalazimo posvuda u Windows okruženju, također i na radnoj površini. Ikone na Desktopu namijenjene su brzom pokretanju najčešće korištenih programa ili dokumenata.
Osnove informatike
6
Pogon (disk) je »ormar za arhiv« koji se može vrlo brzo napuniti. Mapa je poseban prostor - »pretinac u ormaru« u koju možemo pospremiti ikone svakakve vrste. Datoteka (dokument) je sve što možemo otisnuti na papir pisma, slike, kalkulacije, prezentacije itd. Disketa je torbica u koju pohranjujemo sigurnosne kopije datoteka. S njom također prenosimo datoteke s jednoga računala na drugo. Program (aplikaciju) koristimo pri dodavanju teksta, brojeva i slika u datoteke. Prečac je ikona sa strelicom u donjem lijevom kutu, to je pokazivač na neku drugu ikonu. Kad startamo (otvorimo) prečac Windowsi potraže originalnu datoteku i otvore ju. Prozor Pri radu u Windows okruženju uobičajeno je otvoriti više programa istovremeno i unutar tih programa također više dokumenata. Programi su prikazani u prozorima pravokutnoga oblika. Prozore možemo otvarati, zatvarati, premještati i mijenjati njihovu veličinu. Svi prozori uvijek imaju nekoliko zajedničkih elemenata koji se mogu ali i ne moraju pojaviti svi odjednom. Premještanje prozora - Prozor se premješta po zaslonu povlačenjem naslovne trake. Možemo premještati prozore koji nisu rašireni preko cijelog zaslona. Pomicanje izvodimo tako, da kliknemo na naslovnu traku prozora koji želimo premjestiti i držeći pritisnutu lijevu tipku miša povučemo na drugo mjesto. Promjena veličine prozora – Smanjivanje prozora na traku sa zadaćama izvodimo klikom na gumb Minimize (Minimiziraj). Povećanje prozora preko cijeloga Desktopa izvodimo klikom na gumb Maximize (Maksimiziraj). Prozor vraćamo u prethodno veličinu klikom na gumb Restore (Vrati smanjeno). Mape i datoteke Osnove informatike
7
Podaci su organizirani u datoteke (dokumente), a oni pak u mape (direktorije). Mape se mogu pohraniti u druge mape, tj. možemo ih hijerarhijski organizirati po vlastitoj želji. Vrste datoteka - poznajemo više vrsta datoteka. Razlikujemo ih po grafičkom obliku ikone ili po ekstenziji s obzirom na tip datoteke: .doc .rtf .dot
Wordova datoteka
.txt
tekstualna datoteka
.xls .xlt
tablična kalkulacija
.mdb .mdt
baza podataka
.ppt .pot .pps
elektronska prezentacija
.htm .html
mrežna – Web stranica
.bmp .gif .jpg .png .tif
grafičke datoteke
Kreiranje nove mape - novu mapu kreiramo na sljedeći način: Osnove informatike
8
• označimo gdje želimo kreirati novu mapu • desnom tipkom miša otvorimo konteksni izbornik i zadamo komandu New – Folder (Novo – Mapa) • novoj mapi dodijelimo ime i završimo postupak pritiskom na tipku Enter Druga opcija za kreiranje nove mape je preko trake s izbornicima: • označimo gdje želimo kreirati novu mapu • zadamo naredbu File – New – Folder (Datoteka – Novo – Mapa). • novoj mapi dodijelimo ime i završimo postupak pritiskom na tipku Enter
Kreiranje prečaca (Shortcut) – prečac, kraticu , preporuča se postaviti na radnu površinu ukoliko neki objekt često koristimo. Prečice na radnoj površini prepoznajemo, osim po originalnom imenu datoteke, i po strelici u donjem lijevom kutu ikone. Može se kreirati na sljedeći način: • kliknemo desnom tipkom miša na mapu ili datoteku za koju želimo kreirati prečicu • u kontekstnom izborniku biramo naredbu Send to - Desktop (create shortcut) (Pošalji – Radna površina (napravi prečac)) Želimo li kreirati prečicu na istom mjestu gdje se nalazi originalna datoteka u kontekstnom izborniku izabrat ćemo naredbu Create Shortcut (Stvori prečac). Dvoklik na ikonu prečaca pokreće program kojega objekt predstavlja ili otvara (ako je objekt datoteka). Prečac na Desktopu po želji brišemo, premještamo i preimenujemo na jednaki način kao ostale objekte. Operacija brisanja prečaca nema utjecaja na originalni objekt (datoteku). Brisanje - brisanje objekata (mapa, datoteka i prečica) izvedemo tako da objekte (jednoga ili više njih) prvo označimo, a zatim izaberemo jednu od mogućnosti: • u konteksnom izborniku zadamo naredbu Delete (Izbriši) • ili pritisnemo tipku Delete na tipkovnici Prije konačnog brisanja računalo od nas traži potvrdu želimo li doista premjestiti objekt u Koš za smeće. Koš za smeće - Recycle Bin - brisanje dokumenta s tvrdoga diska još ne znači konačno uništenje datoteke. Postupak za vraćanje greškom obrisanog objekta: • kliknemo dva puta na ikonu Recycle Bin (Smeće) na Desktopu da bi vidjeli sadržaj • označimo datoteku ili mapu koju želimo obnoviti • iz izbornika File (Datoteka) izaberemo naredbu Restore (Vrati) Na taj se način datoteka ili mapa vrati na isto mjesto odakle je bila izbrisana. Želimo li trajno izbrisati sadržaj koša za smeće, nakon što ga označimo u konteksnom izborniku zadamo naredbu Empty Recycle Bin (Isprazni Koš zs smeće).
Svojstva sustava Osnove informatike
9
Kada nas zanima na kakvom računalu obavljamo naše radne zadatke, koji operativni sustav koristimo ili koliko radne memorije ima naše računalo, potražimo njegova osnovna svojstva. Na ikonu My Computer (Moje računalo) kliknemo desnom tipkom miša i u kontekstnom izborniku biramo naredbu Properties (Svojstva). U prozoru System Properties (Svojstva sustava) na kartici General (Općenito) možemo pročitati koji operativni sustav koristimo na računalu, na koga je registriran, tip i brzinu procesora, i količinu radne memorije (RAM).
Windows Explorer Pomoćni program Windows Explorer pokrenemo naredbom Start – All Programs – Accessories – Windows Explorer (Start – Svi programi – Pomagala – Windows Explorer):
Prozor Windows Explorera podijeljen je na dva dijela: • lijevi dio pokazuje fizičke uređaje i mape na računalu • desni dio prikazuje sadržaj označenog objekta na lijevoj strani
Klikom na znakom 'plus' (+) ispred svakog objekta prikazuje se njegova hijerarhijska struktura, a Osnove informatike
10
klikom na 'minus' (-) ispred objekata mogu se sakriti objekti koji se nalaze u nižoj razini. Windows Explorer je najprikladnije pomagalo za pregled sadržaja fizičkih uređaja(A:, C: itd.) kao i za izvođenje osnovnih radnji sa datotekama i mapama poput premještanja, kopiranja, sortiranje i sl. Vrste pogleda na datoteke - Pogled na datoteke i mape možemo uvijek prilagoditi našim trenutnim potrebama i željama. Jedan način je preko izbornika View (Prikaz). Otvorit će se podizbornik sa mogućnostima pogleda: • Thumbnails (Minijature) - Svaka datoteka prikazana je kao minijatura. Kod slikovnih datoteka vidjet ćemo sadržaj slike. • Tiles (Sličice) - Dodatno se uz ikonu datoteke prikazuju i svi važni podaci u obliku info-teksta. U ovom pogledu osim imena datoteke možemo vidjeti kojoj aplikaciji pripada određena datoteka i njenu veličinu. • Icons (Ikone) - Datoteke i mape prikazani su kao ikone. U ovom pogledu vidimo samo naziv datoteke ispod ikonice. • List (Popis) - Ovdje se sadržaj nekog direktorija (mape) prikazuje kao lista sastavljena od naziva datoteka i direktorija (mapa) ispred kojih stoje ikonice, a poredane su po abecedi. Ovaj se prikaz preporuča kad direktorij (mapa) sadrži puno datoteka, a želimo pretražiti listu prema određenom nazivu datoteke. • Details (Detalji) - I ovdje se prikazuje sadržaj označene mape ali nam se stavljaju na raspolaganje iscrpni podaci o datotekama, uključujući naziv, tip, veličina i datum promjene. Podatke u koloni možemo sortirati klikom na zaglavlje kolone. Strelica na natpisu pokazuje koju smo komandu primijenili: Sort Ascending (uzlazno sortiranje) ili Sort Descending (silazno sortiranje).
Ako u nekom direktoriju (mapi), koji sadrži puno datoteka, tražite određeni dokument, pritisnite jednostavno tipku s odgovarajućim početnim slovom dokumenta. Označavanje se premješta na prvu datoteku koja se poklapa s početnim slovom naziva.
Promjena imena mape/datoteke - mapu ili datoteku možemo preimenovati: • označimo objekt kojem želimo promijeniti ime • zadamo naredbu File – Rename (Datoteka – Preimenuj) Naredbu Rename (Preimenuj) možemo zadati i koristeći kontekstni izbornik.
Kada preimenujemo mape dovoljno je upisati novo ime i potvrditi unos pritiskom na tipku Enter. Kada preimenujemo datoteke obavezno moramo upisati i ekstenziju s obzirom na. tip datoteke. Selektiranje Osnove informatike
11
U Windows okruženju prije zadavanja naredbe potrebno je označiti, selektirati, jedan ili više objekata nad kojima bi se naredba trebala izvršiti. Jedan objekt označavamo klikom miša. Označavanje više objekata u nizu: • kliknemo na prvu datoteku/mapu u nizu • držimo stisnutu tipku Shift na tastaturi i kliknemo na posljednju datoteku/mapu u nizu Označavanje više objekata koji nisu u nizu: • držimo stisnutu tipku Ctrl na tastaturi • klikamo pojedinačne datoteke i/ili mape, koje želimo označiti Označeni objekt se oboji drugačijom bojom, uobičajeno plavom. Za otkazivanje izbora je dovoljan klik na jednu od prikazanih datoteka ili na područje sa strane gdje nema ničega. Premještanje i kopiranje objekata • označimo objekt • kliknemo na objekt desnom tipkom miša da otvorimo kontekstni izbornik • zadamo naredbu: Copy (Kopiraj) za kopiranje, Cut (Izreži) za premještanje • označimo mjesto gdje želimo kopirati ili premjestiti objekt • kliknemo desnom tipkom miša i iz kontekstnog izbornika izaberemo naredbu Paste (Zalijepi) Naredbe Cut, Copy i Paste možemo zadati i iz izbornika File (Datoteka). Kod pogreške pri premještanju ili kopiranju rabimo naredbu Edit - Undo (Uređivanje- Poništi).
Osnove informatike
12
Korištenje funkcije Help (Pomoć) Sistem pomoći u Windows okruženju je dostupan klikom na naredbu Start - Help and Support (Pomoć i podrška). Nakon toga se otvara prozor Help and Support Center. Traženje - Unesemo traženi pojam u tekstualno polje i zatim kliknemo na gumb sa strelicom Start searching (Pokreni traženje). Teme koje sadrže upisani pojam će biti prikazane u lijevom dijelu prozora. Klikom na neku od tema, u desnom dijelu prozora će se pojaviti tekst pomoći.
Osnove informatike
13
Virusi Kao što postoji dobar i koristan programski kod tako postoji loš i štetan programski kod. Kompjutorski virusi se ponašaju slično poput bioloških virusa. Nakon «infekcije» zlonamjernim kodom virusi su sposobni sami se umnažati unutar računala i širiti se na datoteke mimo znanja i dopuštenja korisnika računala. Ako je računalo umreženo, virusi tzv. «mrežni crvi» će pokušati inficirati sva trenutno uključena računala. U posljednje vrijeme Internet je glavni medij za širenje kompjutorskih virusa. Zarazu možemo izbjeći ako koristimo ažuran antivirusni softver koji je stalno rezidentan u memoriji računala. Posebnu pozornost trebamo posvetiti u radu sa programom za slanje i primanje elektronske pošte. Svaki mail treba obvezatno skenirati antivirusnim softverom od nekoga renomiranoga proizvođača antivirusnoga softvera. Kad smo spojeni na Internet dobar antivirusni softver sam se nadograđuje i detektira najnovije viruse. Nadgradnju antivirusnoga softvera treba redovito raditi. Korisnici koji imaju stalnu vezu prema Internetu obvezatno trebaju uključiti automatsku nadgradnju antivirusnoga softvera. Ukoliko dobijemo zaraženu datoteku preko diskete ili elektronske pošte, dobar softver će maknuti virus iz zaražene datoteke i staviti virus u karantenu. Postupak micanja virusa iz zaražene datoteke se naziva dezinfekcija. Ukoliko dobijemo mail od nepoznatoga pošiljatelja i u njemu imamo u privitku datoteke sa ekstenzijama .exe, .com, .bat, .pif i .scr trebamo biti naročito oprezni sa takvim datotekama, a ukoliko imamo u privitku dvostruke ekstenzije poput exe.doc iza takvih datoteka se krije u pravilu zamaskiran računalni virus i najbolje je takav mail odmah obrisati. Kod virusa vrijedi pravilo bolje spriječiti nego liječiti. U slučajevima teške infekcije kad je zaraženo puno sistemskih datoteka potrebno je reinstalirati cjelokupan softver na računalu. Korisnik koji zlonamjerno širi viruse preko Interneta može biti kažnjen i kaznom zatvora.
Osnove informatike
14
II Osnove MS Worda Opis prozora programa MS Word Program možemo pokrenuti na više načina: • klikom na ime programa kroz izbornik Start • dvostrukim klikom na ikonu prečaca na Desktopu • posredno, dvostrukim klikom na ikonu nekog Word dokumenta (*.doc) Rad programa zaustavljamo: • klikom na gumb Zatvori u gornjem desnom kutu • naredbom File – Exit (Datoteka – Izlaz) Sastavni dijelovi programskog prozora najčešće su:
Naslovna traka - traka s imenom programa i imenom dokumenta koji je trenutno aktivan. U lijevom gornjem kutu zaslona je kontrolni gumb, a u desnom gornjem kutu su tri gumba za kontrolu i rad s prozorom Minimiziraj, Maksimiziraj/Obnovi i Zatvori. Traka s izbornicima - U traci s izbornicima nalaze se sve naredbe programa MS Word.
Osnove informatike
15
Alatne trake - u kojima su gumbi (ikone) koje predstavljaju često korištene naredbe. Aktiviramo ih po potrebi, a dvije su trake automatski vidljive pokretanjem Worda. To su Standard (Standardna) traka i Formatting (Oblikovanje) traka, koje se najviše i koriste. Okomito i vodoravno ravnalo - služe za mjerenje razmaka na papiru, podešavanju margina i uvlačenje teksta, izbor i postavljanje tabulatora. Radno područje - je prostor za pisanje teksta. U radnom prostoru se nalazi kursor (titrajuća okomita crta) koji označava mjesto unosa teksta. Različiti pogledi na dokument - uz pomoću pet ikona možemo odabrati različite poglede na dokument: običan, web, ispis, čitanja, struktura. Okomiti i vodoravni klizač - služe za kretanje unutar dokumenta, tj. pomicanje pogleda na papir. Traka stanja - ili statusna traka, u donjem dijelu prozora, daje informacije o: trenutnom položaju kursora, broju stranice i sekcije, trenutnom stanju nekih specijalnih funkcija, odabranom jeziku. Okno zadatka - je prozor unutar aplikacije Officea koji pruža najčešće korištene naredbe. Njegov smještaj i mala veličina omogućuju nam da istovremeno koristimo te naredbe i radimo na svojeim dokumentu. Osnove rada sa dokumentima Pojmom dokument označavamo datoteke koje obrađujemo u Wordu, kao što su: pisma, ponude, ugovori, članci, seminarski radovi… Da bi nam korištenje Worda bilo što jednostavnije, a samim tim i brže dobro bi bilo da se pridržavamo slijedećeg redoslijeda: • unos kompletnog teksta dokumenta • oblikovanje dokumenta • provjera pravopisa i gramatike • ispis dokumenta Izrada novog dokumenta – novi dokument možemo otvoriti na više načina:: • pokretanjem programa Word, automatski je otvoren novi, prazni dokument • klik na gumb New Blank Document (Novi prazni dokument) na alatnoj traci Standard ili • naredbom File – New... (Datoteka – Nova...) U prva dva slučaja, otvaramo nove, prazne dokumente na osnovi uobičajenog standardnog predloška (Normal.dot - unaprijed pripremljeni standardni obrazac - prazan dokument). U zadnjem slučaju otvara nam se okno zadatka u kojem biramo između različitih predložaka dokumenata. Uobičajeno odaberemo opciju Blank document (Prazan dokument). U sva tri slučaja, na ekranu se pojavljuje prazni, neispisani dokument, koji ima privremeni naziv “Dokument” s dodanim rednim brojem.
Osnove informatike
16
Upis i ispravak teksta u dokumentu - Tekst upisujemo korištenjem tipkovnice u prostoru za upisivanje teksta. Tekst unosimo na mjesto gdje se nalazi kursor (mjesto umetanja teksta). Kursor je okomita trepćuća crtica koja pokazuje gdje se trenutno nalazimo u tekstu. Pri unosu teksta pritisak na tipku: • Caps Lock omogućuje pisanje samo velikim slovima, a kad se tipka isključi pišemo malim slovima. • Kombinacija tipki Shift + slovo, omogućava pisanje velikih slova (početak rečenice, imena) ili znakova kao što su dvotočka, točka zarez, uskličnik, upitnik. • Enter označava bezuvjetni prelazak u novi redak i početak nove rečenice i novog odlomka. • Shift + Enter označava bezuvjetni prelazak u novi redak. Kod ispravljanja grešaka u tekstu najprije moramo postaviti kursor na pravo mjesto. To možemo napraviti uz pomoć miša ako postavimo strelicu (pokazivač miša u obliku slova I) na mjesto greške u tekstu i kliknemo lijevom tipkom. Nakon toga napravimo potreban ispravak teksta. Osim pomoću miša, Kursor ponekad lakše pomičemo uz pomoću tipkovnice: lijevo/desno
jedan znak lijevo/desno
gore/dolje
jedan red gore/dolje
Home/End
na početak/kraj reda
Page Up/Page Down
jedan ekran gore/dolje
Nakon uspješne promjene položaja kursora u tekstu možemo napraviti ispravke u tekstu korištenjem tipki: • Delete - brisanje znaka iza (desno) od kursora • Backpace - brisanje znaka ispred (lijevo) od kursora. Ispravak ili mijenjanje teksta, dodavanje riječi ili rečenica, možemo učiniti na onom mjestu gdje se nalazi kursor. Mišem ili tipkama postavimo kursor na željeno mjesto u tekstu i započnemo s unosom teksta. Zatvaranje dokumenta - Zatvaranje dokumenta izvodimo tako da: • kliknemo na gumb Close Window (Zatvori prozor) u desnom kutu ispod gumba Close (Zatvori) za zatvaranje Worda • ili odaberemo naredbu File – Close (Datoteka – Zatvori)
Osnove informatike
17
Spremanje dokumenta - Dokumente spremamo zato da ih kasnije možemo ponovno otvoriti i upotrijebiti. Dokument prvi puta spremamo: • klikom na gumb Save (Spremi) na alatnoj traci Standard ili • naredbom File – Save As... (Datoteka - Spremi kao…)
Nakon toga pokaže se dijaloški prozor u kojem: • u polje File Name (Naziv datoteke) upišemo ime dokumenta • u polju Save in (Spremi u) odaberemo disk i mapu gdje želimo spremiti dokument • postupak spremanja završimo klikom na gumb Save (Spremi) ili poništimo klikom na gumb Cancel (Odustani). Ako je postupak spremanja ispravno napravljen, u naslovnoj traci Worda će se promijeniti ime dokumenta. U tijeku rada na dokumentu, isti pospremamo dovoljno često (npr. svakih 10 minuta) da bi se osigurali od gubitka podataka u slučajevima kad dođe do greške u radu (naše – upotreba pogrešne tipke ili naredbe, tehničke – prekid električnog napajanja). Sva daljnja spremanja izvodimo klikom na gumb Save (Spremi) na alatnoj traci Standard ili naredbom File – Save (Datoteka – Spremi). Dijaloški prozor Save As... (Spremi kao…) koristimo i kad želimo spremiti dokument pod drugim imenom ili na neko drugo mjesto. Kad završimo rad na dokumentu a da nismo spremili promjene, pojavljuje se dijaloški prozor s pitanjem, da li želimo spremiti promjene u dokumentu i nudi izbor: • Yes (Da) – spremanje promjena • No (Ne) – ne spremamo promjene • Cancel (Odustani) – odustajemo od zatvaranje dokumenta
Osnove informatike
18
Spremanje dokumenta kao predloška - Spomenuli smo, kod kreiranja novog dokumenta, da se oni temelje na predlošcima tj. na ranije pripremljenim obrascima. Predlošci u sebi imaju spremljene neke postavke kao što su stilovi oblikovanja, zaglavlja i podnožja, margine, umetnute slike i sl. U Wordu postoje gotovi predlošci kao npr. predložak za slanje faxa koji možemo koristi svaki puta, kad moramo poslati fax . Isto tako u različitim situacijama potrebni su različiti predlošci koji su obično karakteristični za neku firmu ili osobu, a njih uglavnom moramo sami kreirati. Predložak izrađujemo kao bilo koji drugi dokument u Wordu, jedina je razlika što ga ne spremamo kao običan (*.doc) Wordov dokument već ga spremamo kao predložak (*.dot). Postupak je slijedeći: • zadamo naredbu File – Save As… (Datoteka – Spremi kao…) • u polju Save as type (Spremi u obliku) izaberemo Document Template (Predložak dokumenta) • u polje File Name (Naziv datoteke) upišemo ime predloška • u polju Save in (Spremi u) odaberemo disk i mapu gdje želimo spremiti predložak • Kliknemo na naredbu Spremi Ako ne izaberemo disk i mapu gdje želimo spremiti predložak, on se automatski sprema u Officeovu mapu Templates (Predlošci)! Otvaranje pohranjenog dokumenata - Već formirani i spremljeni dokument možemo otvoriti na više načina: • klikom na gumb Open (Otvori) na alatnoj traci Standard • naredbom File – Open... (Datoteka – Otvori...) Pojavljuje se dijaloški prozor Open (Otvaranje), u kojemu moramo, isto kao u dijaloškom prozoru Save As... (Spremi kao...), izabrati disk i mapu gdje se nalazi dokument kojega želimo otvoriti. Nakon toga: • označimo ikonu dokumenta i otvaramo ga klikom na gumb Otvori, ili • dvostrukim klikom otvorimo dokument Otvaranje dokumenta prekidamo klikom na gumb Cancel (Odustani). Brisanje dokumenta - Brisanje dokumenta izvodimo tako da: • zatvorimo dokument • otvorimo Windows Explorer i označimo dokument kojega želimo izbrisati • pritisnemo tipku Delete na tipkovnici • u dijaloškom prozoru potvrdimo brisanje klikom na gumb Yes (Da) ili odustanemo klikom na gumb No(Ne) Izbrisati dokument možemo samo pod uvjetom da isti nije otvoren i da vidimo njegovu ikonu!
Osnove informatike
19
Označavanje teksta Tekst (pojedino slovo, niz znakova, riječ, odlomak, dio dokumenta, cijeli dokument), označavamo da bi ga kasnije mogli izrezati, kopirati, zalijepiti na drugo mjesto, promijeniti oblik pisma, razmak između redaka i sl. Tekst označavamo: • pomicanjem miša s pritisnutom lijevom tipkom (postavimo pokazivač na početak teksta, kojeg želimo označiti, pritisnemo i držimo lijevu tipku miša i pokazivač pomaknemo do kraja teksta, pa otpustimo tipku). • postavimo pokazivač na početak teksta (pokazivač + klik), pritisnemo tipku Shift i postavimo pokazivač na kraj pa kliknemo • s više uzastopnih klikova na riječ (objekt)
Riječ Rečenica Redak Odlomak Dokument Blok teksta
Dva puta kliknemo na riječ Držimo tipku Ctrl i kliknemo gdje želimo u rečenici Pokazivač postavimo lijevo od retka, pokazivač se promjeni u desnu strelicu i kliknemo Pokazivač postavimo ispred bilo kojeg retka odlomka i dva puta kliknemo Odaberemo naredbu Edit – Select All (Uređivanje - Odaberi sve) Postavimo pokazivač u gornji lijevi kut teksta kojeg želimo označiti, pritisnemo i držimo lijevu tipku na mišu i vučemo po tekstu do donjeg desnog ugla, na kraju pustimo tipku miša
Više riječi u tekstu koje nisu jedna kraj druge označavamo na način da označimo prvu riječ, a nakon toga držimo pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici i dva puta kliknemo na željene preostale riječi. Označeni tekst se uvijek vidi inverzno napisan, crna podloga i bijela slova. Oblikovanje teksta Pri formatiranju, oblikovanju, teksta koristimo se komandama iz izbornika Format (Oblikovanje) i alatne trake Formatting (Oblikovanje), a mijenjamo fontove (slova), odlomke, grafičke oznake, numeriranje, obrube, sjenčanje, stupce, tabulatore, velika/mala slova, pozadine, teme, okvire, stilove… Oblikovanje fonta - Oblikovanje fonta, slova, započinjemo označavanjem teksta, zatim izaberemo vrstu fonta, odnosno oblik slova, iz popisa u padajućem izborniku. Na isti način biramo i veličinu slova. Veličina slova je izražena u točkama. Klikom na strelicu pojavljuje se popis raspoloživih veličina, a po potrebi možemo i upisati željenu veličinu u točkama. Izgled fonta i njegova veličina na ekranu i pisaču mogu biti različiti. Pisači se međusobno razlikuju po svojim mogućnostima pa se zbog toga preporučuje pisač provjeriti upotrebom različitih fontova i veličina znakova.
Osnove informatike
20
Naglašavanje oblika slova uključujemo/isključujemo klikom na gumbe u traci oblikovanja:
Boju pozadine i boju slova i mijenjamo gumbima Highlight (Isticanje) i Font Color (Boja slova). Iste naredbe, s dodatnim mogućnostima, dostupne su kroz Format - Font… (Oblikovanje – Slova…). Premještanje/kopiranje teksta – Postupak za premještanje i kopiranje teksta je identičan, osim što koristimo različite naredbe: • tekst označimo • kliknemo na gumb Cut ( Izreži) ili Copy ( Kopiraj) • kursor postavimo na mjesto gdje želimo umetnuti tekst • kliknemo na gumb Paste (Zalijepi) Kopiranje oblikovanja teksta - Nakon izvedenog oblikovanja možemo svojstva tako oblikovanog teksta kopirati i na druge dijelove još neoblikovanog teksta: • odaberemo tekst čije oblikovanje želimo kopirati • kliknemo gumb Format Painter (Prenositelj oblikovanja) čemu pokazivač miša promjeni oblik u četkicu • četkicom označimo tekst koji želimo oblikovati
u alatnoj traci Standard pri
Ako želimo odabrano oblikovanje teksta prekopirati na više mjesta, dvaput kliknemo na gumb Format Painter (Prenositelj oblikovanja), a po završenom oblikovanju kliknemo isti gumb da ga isključimo, deaktiviramo. Uređivanje odlomka Uređivanje započinjemo tako da odaberemo: • jedan odlomak: postavljamo kursor u njega ili • više odlomaka: označimo ih na poznati način (vidi Označavanje teksta) Align Left - Poravnati tekst prema lijevoj margini Center - Centrirati tekst Moguća poravnanja u odlomku su:
Align Right - Poravnati tekst prema desnoj margini Justify - Obostrano poravnati tekst (po obje margine)
Klikom na gumb uključujemo/isključujemo vrstu poravnanja redova. Više mogućnosti oblikovanja odlomka omogućava naredba Format - Paragraph (Oblikovanje - Odlomak…).
Osnove informatike
21
Postavljanje lijeve i desne granice odlomka - Označimo odlomak za kojeg će vrijediti nove granice i pomaknemo oznake za lijevi i desni rub (mali klizači na vodoravnom ravnalu). Oznaka lijevog ruba je podijeljena na gornji i donji klizač. • Gornji klizač služi za uvlačenja lijevog ruba prvog retka u odlomku. • Donji klizač služi za uvlačenje lijevog ruba ostalih redaka u odlomku. • Klizač na desnoj strani ravnala služi za uvlačenje desnog ruba cijelog odlomka
Granicu teksta pomičemo tako da pokazivačem povučemo oznaku ruba na novu poziciju (pokazivač miša postavimo na klizač i odvučemo na željeno mjesto). Označeni tekst se u tijeku pisanja prilagođava postavljenim zahtjevima. Za preciznije postavljanje lijeve i desne granice odlomaka koristimo naredbu Format - Paragraph (Oblikovanje - Odlomak…). Razmak između odlomaka - Za promjenu razmaka između odlomaka potrebno je uraditi sljedeće: • označiti odlomke za koje želimo odrediti međusobni razmak • zadati naredbu Format - Paragraph (Oblikovanje - Odlomak…) • u dijelu dijaloškog prozora Spacing (Razmak) izaberemo željeni razmak Before (Ispred) i After (Iza) odlomaka • kliknemo na gumb OK (U redu) Prored - Za promjenu razmaka između redova odlomka potrebno je uraditi sljedeće:. • označiti odlomak u kojem želimo odrediti prored • zadati naredbu Format - Paragraph (Oblikovanje - Odlomak…) • u dijelu dijaloškog prozora Spacing (Razmak) izaberemo željeni prored iz padajućeg okvira Line Spacing (Prored) • kliknemo na gumb OK (U redu) Prikaz skrivenih znakova - Tijekom uređivanja teksta možemo na ekranu vidjeti različite znakove koji se ne ispisuju, kao što su:
tabulator
→
prazno mjesto
·
odlomak
¶
prekid stranice
Prikaz ovih znakova omogućava lakše uređivanje teksta. Navedene radnje lakše kontroliramo ako se u radnom području vide sve oznake koji se ne ispisuju. Prikaz, odnosno skrivanje kontroliramo klikom na Show/Hide (Pokaži/Sakrij) u alatnoj traci gumb Standard.
Numeriranje i grafičke oznake - Označavanje odlomaka ili popisa (nabrajanja) brojevima ili nekim drugim grafičkim oznakama izvodimo tako da označimo odlomke (popise), a nakon toga odaberemo odgovarajući gumb Numbering (Numeriranje) ili Bullets (Grafičke oznake) u traci Formatting Osnove informatike
22
(Oblikovanje). Ako želimo promijeniti numeričke u grafičke oznake dovoljno je označiti numerirane odlomke i na alatnoj liniji kliknuti na gumb grafičkih oznaka. Vrijedi i obrnuto ako želimo grafičke oznake pretvoriti u numeričke. Više mogućnosti oblikovanja omogućava komanda Format – Bullets And Numbering… (Oblikovanje - Grafičke oznake i Numeriranje…). Načini rada sa dokumentom S dokumentom možemo raditi u različitim pogledima na dokument, a biramo ih iz izbornika View (Pogled). Pogledi na dokument koje možemo odabrati su: • Normal (Običan), omogućava upisivanje, uređivanje i oblikovanje teksta, ali pojednostavljuje izgled stranice kako bi se moglo brže upisivati i uređivati. U običnom se pogledu ne pojavljuju granice stranice, zaglavlja i fusnote, podloge, crteži i slike. • Web Layout (Web-izgled) koristimo kad stvaramo Web-stranicu ili dokument koji se gleda na zaslonu. U pogledu Web-izgleda možemo vidjeti podloge, tekst je omotan tako da stane u prozor, a grafike su smještene kao i u Web-pregledniku. • Print Layout (Izgled ispisa) koristimo kako bismo vidjeli kako će tekst, grafike i drugi elementi biti smješteni na ispisanoj stranici. Ovaj pogled koristan je za uređivanje zaglavlja i podnožja, za podešavanje margina i za rad sa stupcima i crtežnim objektima. Za kraće dokumente ovo je preporučeni način rada. • Reading Layout (Izgleda čitanja) koristimo kada otvaramo dokument samo za čitanje. U ovom pogledu nestaju sa zaslona sve alatne trake osim alatne trake izgled čitanja i pregledavanje. Stranice prikazane u pogledu izgleda za čitanje dizajnirane su tako da dobro pristaju na zaslon ali kad bismo htjeli ispisati dokument on ne bi tako izgledao. • Outline (Kontura) koristimo ako želimo vidjeti strukturu dokumenta za premještanje, kopiranje i reorganiziranje teksta povlačenjem naslova. U pogledu konture dokument možemo sažeti kako bismo vidjeli samo glavne naslove ili ga možemo proširiti kako bismo vidjeli sve naslove, pa čak i tijelo teksta. Pogled konture također olakšava rad s nadzornim dokumentima. Nadzorni dokument olakšava organiziranje i održavanje dugačkog dokumenta, primjerice višedijelnog izvještaja ili knjige s poglavljima. U pogledu konture ne pojavljuju se granice stranica, zaglavlja i podnožja, grafike i podloge. Vrstu pogleda na stranicu osim kroz izbornik View (Pogled) biramo gumbima koji su smješteni u donjem lijevom kutu vodoravne klizne trake. Odabrani pogled se očituje uključenim gumbom. Naredbom View – Toolbars (Pogled - Alatne trake) pokaže se podizbornik koji nam omogućuje uključivanje i isključivanje različitih alatnih traka. Najčešće su stalno vidljive alatna traka Standard i traka Formatting (Oblikovanje) jer nam omogućavaju brzi pristup često korištenim naredbama. Alatne trake možemo uključiti/isključiti na još jedan način: • pozicioniramo se sa pokazivačem miša bilo gdje na alatnim trakama • kliknemo desnom tipkom miša • uključimo ili isključimo alatnu traku Dokument možemo na zaslonu "zumirati" ako ga želimo detaljnije pregledati tj. dobiti pogled krupnog plana dokumenta ili "smanjiti zumiranje" ako želimo vidjeti veći dio stranice uz smanjenje veličine. Pritiskom na strelicu pored okvira Zumiraj (alatna traka Standard) odaberemo željeno "zumiranje" ili možemo pozvati okvir za dijalog iz izbornika Pogled, naredba Zumiraj… Osnove informatike
23
Postavljanje stranice Postavke stranice mijenjamo: • dvostrukim klikom na okomito ravnalo ili • naredbom File – Page Setup (Datoteka - Postavljanje stranice) U oba slučaja otvara se dijaloški prozor Page Setup (Postavljanje stranice) koji ima tri kartice Margins (Margine), Paper (Papir) i Layout (Izgled) na kojima mijenjamo postavke. Margine - granice teksta - Margine omogućuju promjenu veličine praznog uokolo teksta. Možemo postaviti sve margine: Top (gornja), Bottom (donja), (lijeva) i Right (desna).
nam ruba četiri Left
Usmjerenje stranice – Usmjerenje, orjentaciju, stranice mijenjamo klikom na jednu od ponuđenih mogućnosti usmjerenja stranice: • Portrait (Portret) ili • Landscape (Pejzaž)
Veličina stranice - Veličina stranice postavlja se na kartici Paper (Papir) u padajućem okviru Paper Size (Veličina papira). Numeriranje stranica Naredbom Insert – Page Numbers… (Umetanje - Brojevi stranica…), otvara se dijaloški prozor u kojemu možemo odabrati položaj i poravnanje broja stranice, te oblik broja stranice pritiskom na gumb Format… (Oblikuj…).
Zaglavlje i podnožje stranice Zaglavlje i podnožje su dijelovi dokumenta koji se ispisuju na početku ili na kraju svake stranice dokumenta. Najčešće je to kombinacija teksta i grafike, poput brojeva stranica, datuma ili logotipa poduzeća. Zaglavlje se ispisuje na gornjem, a podnožje na donjem rubu stranice. Zaglavlje i podnožje oblikujemo prema jednakim pravilima kao i tijelo dokumenta (oblikovanje riječi, odlomaka, umetanje slika). Osnove informatike
24
Naredba View – Header And Footer (Pogled - Zaglavlje i podnožje) omogućuje oblikovanje i uređivanje zaglavlja i podnožja. Tekst unosimo neposredno u iscrtani okvir. Na zaslonu imamo alatnu traku Zaglavlje i podnožje čiji gumbi imaju slijedeću namjenu: Umetanje broja stranice, ukupnog broja stranica i oblikovanje broja stranice. Umetanje datuma i vremena. Postava stranice i pokaži/sakrij tekst dokumenta Prijelaz između zaglavlja i podnožja. Pokaži prethodno/sljedeće zaglavlje/podnožje
Umetanje slika u dokument Slike umećemo u dokument na tri načina: • prijenosom iz drugih grafičkih programa koji se izvode u Windows radnoj okolini. Sliku označimo i kopiramo a potom je na željeno mjesto u dokumentu zalijepimo • naredbom Insert – Picture- Clip Art… (Umetanje - Slike - Isječak crteža …) možemo umetnuti sliku iz kolekcije slika i crteža koji standardno dolaze uz Word • naredbom Insert – Picture- From File… (Umetanje - Slike - Iz datoteke…) otvori nam se dijaloški okvir za izbor grafičke datotek, označimo je i kliknemo na gumb Insert (Umetni)
Promjena veličine slike - Sliku označimo tako da kliknemo na nju. Na rubu slike pojavi se okvir s osam oznaka (kvadratića). Klikom na oznaku i pomicanjem miša mijenjamo veličinu slike na zaslonu. Sve ostale operacije (pomicanje, brisanje, kopiranje, izrezivanje, umetanje,…) izvodimo na isti način kao i s tekstom. Pravopis i gramatika Mogućnosti provjere i korekcije pravopisa i gramatike dostupne su ako: • kliknemo na gumb Spelling and Grammar (Pravopis i gramatika) na alatnoj traci Standard ili • naredbom Tools - Spelling and Grammar… (Alati - Pravopis i gramatika…) Otvara se dijaloški prozzor u kojem možemo provesti korekcije na dijelu teksta ili cijelom dokumentu. Pogrešno napisanu riječ Word će označiti i predložiti ispravak. Budući da Word ne prepoznaje sve oblike riječi, nudi nam mogućnost da riječi koje nisu u rječniku sami dodamo pomoću naredbe Dodaj.
Osnove informatike
25
Prijelom stranice Kada jednu stranicu u dokumentu popunimo tekstom, slikama ili tablicama, Word će automatski napraviti prijelom stranice tj. novi tekst ispisivat će se na novoj stranici. U slučaju da sami želimo na određenom mjestu u dokumentu napraviti prijelom stranice, moramo to napraviti ručno: • postavimo kursor ispred teksta kojeg želimo staviti na slijedeću stranicu • naredba Insert – Break…(Umetanje - Prijelom…) otvara dijaloški prozor • kliknemo na Page Break (Prijelom stranice) • potvrdimo klikom na na gumb OK (U redu) Sustav pomoći Sustav pomoći možemo aktivirati: • pozivanjem Officeovog pomoćnika ili • naredbom Help (Pomoć) - Microsoft Office Word pomoć Officeov pomoćnik nudi savjete i pomoć pri radu, odgovara na pitanja i pruža pomoć za razne značajke programa koji koristimo, a jedinstven je za sve programe koje možemo pronaći unutar Office paketa. Pomoćnika se jednostavno poziva preko Izbornika Pomoć, naredbe Prikaži Officeovog pomoćnika. Prikazat će nam se simpatičan lik na kojeg je dovoljno kliknuti, a u balonu za razgovor ispod pitanja „Što želite učiniti?“ upisati pojam ili pitanje koje nas zanima. Nakon toga kliknemo na Pretraživanje. Officeov pomoćnik ponudit će nam sve teme koje je pronašao vezano uz postavljeni upit. U oknu zadatka otvorit će se rezultati pretraživanja. Sada je potrebno izabrati onaj rezultat koji je po tematici najbliži našem problemu, kliknuti na hipervezu ispod teksta i pročitati ponuđeno rješenje problema. Kada nam pomoćnik više nije potreba možemo ga jednostavno sakriti pomoću izbornika Pomoć naredbe Sakrij Officeovog pomoćnika ili kliknuti desnom tipkom miša na njega i izaberite naredbu Sakrij. Pri izboru Microsoft Office Word - pomoć u izborniku Pomoć pokazuje nam se u oknu zadatka okvir za dijalog Traži u kojem slično kao kod Officeovog pomoćnika upisujemo ono što nas zanima ili možemo izabrati tablicu sadržaja (po temama kao sadržaj u knjizi i po indeksu - ključnim riječima). Sadržaj pregledavamo listanjem po strukturi sadržaja (knjige, poglavlja, odlomci). Rad sa tablicama Tablicu umećemo u dokument tako da: • postavimo kursor na željeno mjesto u dokumentu • kliknemo na gumb Insert Table (Umetni tablicu) u alatnoj traci Standard. Pojavljuje se prozor u kojem povlačenjem miša odredimo broj stupaca i redova tablice. ili • naredbom Table – Insert – Table… (Tablica – Umetanje -Tablicu…) Tablicu u tijeku rada možemo mijenjati, dodavti ili brisati stupce, redove, ćelije ili mijenjati veličinu i položaj. Sve funkcije koje koristimo kod rada s tablicom nalaze se u izborniku Table (Tablica). Za najčešće korištene naredbe za rad s tablicama možemo koristiti alatnu traku Tables and Borders (Tablice i obrubi). Osnove informatike
26
omogućava crtanja tablice brisanje dijela tablice stil crte (bez obruba, puna, crtkana crta) debljina crte (obruba) u točkama Ćelija u tablici se ponaša kao mali dokument. U njoj možemo pisati, brisati, mijenjati, umanjivati ili povećavati tekst i grafiku. Ćelija se dodavanjem sadržaja automatski povećava, a brisanjem sadržaja smanjuje. Oblikovanje teksta u ćeliji se obavlja na isti način kao i teksta izvan tablice. Označavanje redova, stupaca i ćelija • Redak u tablici označimo tako da kliknemo uz lijevi rub tablice:
• Stupac u tablici označimo tako da pomaknemo pokazivač uz gornji rub tablice, a kad se pokazivač promjeni u podebljanu strelicu okrenutu na dolje kliknemo:
• Ćeliju označimo tako da kliknemo uz lijevi rub ćelije, kad se pokazivač promijeni u podebljanu strelicu usmjerenu na desno:
Više stupaca, redaka, ćelija označavamo na isti način kao jedan stupac ili ćeliju, s tim da pokazivač povlačimo kroz ćelije. Poravnanje teksta u ćelijama - Tekst u ćeliji možemo poravnati: • po horizontali kao tekst (odlomak) u dokumentu pomoću naredbi na alatnoj traci Formatting (Oblikovanje) – vidi Uređivanje odlomka! • po vertikali pomoću grupe gumba Align (Poravnaj) u alatnoj traci Tables and Borders (Tablice i obrubi) Promjena veličine redaka, stupaca i ćelija - Širinu / visinu stupaca mijenjamo tako da najprije: • označimo retke ili stupce • naredbom Table – Table properties (Tablica - Svojstva tablice) otvorimo dijaloški prozor • na kartici Row (Redak) ili Column (Stupac) upišemo izabranu visinu/širinu Širinu/visinu pojedinačnih ćelija možemo promijeniti i mišem, pomicanjem rubova ćelije u samoj tablici. Osnove informatike
27
Brisanje ćelija, stupaca i redaka - Sadržaj ćelije izbrišemo tako da istu označimo i pritisnemo tipku Delete. Ako želimo izbrisati redak ili stupac, označimo ga i naredbom Table – Delete – Rows/Columns (Tablica - Izbriši - redak/stupac) izbrišemo. Premještanje redaka i stupaca - Retke i stupce premještamo tako da: • označimo redak/stupac • kliknemo na gumb Cut (Izreži) • označimo redak/stupac ispred kojeg želimo umetnuti redak/stupac • kliknemo na gumb Paste (Zalijepi) Dodavanje redaka i stupaca - Ako želimo dodati redak/stupac, označimo redak iznad koje će se pojaviti novi redak, odnosno označimo stupac ispred kojeg će se pojaviti novi stupac i zadamo naredbu Table – Insert – Rows/Columns (Tablica - Umetni - redak/stupac). Redak na kraju tablice dodajemo pritiskom na tipku Tab u zadnjoj (donjoj desnoj) ćeliji tablice. Spajanje i podjela ćelija - Ćelije koje želimo spojiti ili podijeliti najprije označimo, a zatim kliknemo na gumb Merge Cells (Spoji ćelije), odnosno alatnoj traci Tables and Borders (Tablice i obrubi).
Split Cells (Podijeli ćelije), na
Ispis Da bi prije samog ispisa dokument pregledali i prekontrolirali koristimo naredbu Print Preview (Pretpregled ispisa) bilo da kliknemo na istoimenu ikona na alatnoj traci ili iz izbornika File (Datoteka). Promijeni se izgled zaslona, vidi se samo alatna traka sa slijedećim gumbima: Ispis Povećalo. Ako isključimo povećalo možemo raditi ispravke Pregled jedne ili više stranica Izbor povećavanja za pregled dokumenta Pogled ravnala (ravnalo se vidi/ne vidi) Stisni da stane. Word će pokušati “stisnuti” tekst tako da ima stranicu manje Puni zaslon (prikaz je preko cijelog zaslona) Zatvori (završi pregled)
Dokument možemo ispisati na pisaču: • klikom na gumb Print (Ispis) na alatnoj traci. Ispisati će se jedna kopija dokumenta s trenutnim postavkama pisača • naredbom File – Print… (Datoteka – Ispis…) otvoriti će se dijaloški prozor koji omogućava promjenu opsega ispisa (samo neke strane dokumenata), broj kopija, postavke pisača i drugo.
Osnove informatike
28
Nakon potvrde ispisa Word priprema dokument za ispis i šalje podatke pisaču. Pripremu dokumenta pratimo u statusnoj traci programa Word, te u kutu na Traci sa zadaćama. Ispis zaustavljamo dvostrukim klikom na ikonu pisača u traci sa zadaćama. Nakon toga se otvara dijaloški prozor u kojemu odaberemo Prekini ispis u izborniku Dokument. Ispis u datoteku - Ako nemamo pisač, ispis dokumenta možemo napraviti u datoteku. Dokument se u tom slučaju ispisuje zajedno sa svim postavkama u datoteku tipa .prn. Ispis u datoteku je u svemu jednak ispisu na pisaču, jedino što u dijaloškom prozoru Print (Ispis) umjesto pisača odaberemo opciju Print to file (Ispiši u datoteku).
Osnove informatike
29
III Osnove Interneta Internet pretraživač Internet pretraživač ili preglednik je program koji koristimo za pregledavanje sadržaja na Internetu. U upotrebi je više različitih Internet pretraživača koji se razlikuju po izgledu, proizvođaču i sitnijim razlikama u mogućnostima, a namjena je kod svih jednaka. Najčešće korišteni i najrašireniji je Microsoftov Internet Explorer (IE). Isporučuje se standardno s operativnim sustavom Windows. Program možemo pokrenuti na dva načina: • Start – All Programs (Programi) – Internet ili • na Desktopu dva puta kliknemo na ikonu Internt Explorera Kako do Svjetske mreže (World Wide Web) Svaki dokument koji je dostupan preko WWW ima svoju jedinstvenu URL (Uniform Resource Locator) adresu. Tipičan oblik takve adrese je: http://server/dokument npr.: http://www.abc.hr/dokument.html Za pristup dokumentu na Internetu imamo više mogućnosti: • u traku sa URL adresom možemo izravno upisati željenu adresu dokumenta (npr.: www.abc.hr) • izaberemo omiljene stranice (Favorites) iz alatne trake i iz ponuđenog popisa odaberemo adresu • ako ima zadani dokument hiperlink, možemo kliknuti na njega Hiperlinkovi • od ostaloga teksta dokumenta se razlikuju po boji i podcrtani su • ako se sa pointerom pomaknemo na hiperlink, pointer dobije oblik ruke sa ispruženim prstom , pri čemu se obično promijeni i boja teksta • ako kliknemo na hiperlink, Internet Explorer nam otvori dokument, na kojega “ukazuje” poveznica (hipertekstualna poveznica sadrži URL adresu); hipertekstualne poveznice unutar mrežnih dokumenata koristimo za kretanje po mrežnim stranicama • linkovi – poveznice također mogu biti i slike Značenje ikona • Kad Internet Explorer traži ili spušta željeni dokument vrti se slika u gornjem desnom kutu , dok se za to vrijeme prozorčić u statusnoj traci puni. Kada je zadatak završio, slika miruje. • Dokument možemo pregledavati već za vrijeme učitavanja. • Učitavanje dokumenta možemo prekinuti ako odaberemo gumb naredbom View – Stop (Pogled – Zaustavi), odnosno tipkom Esc. Osnove informatike
Stop ili
30
• Ako se dokument ne vidi dobro možemo ga osvježiti pritiskom na gumb Osvježi u alatnoj traci (dokument će se ponovno učitati i vidjeti će se promjene) ili naredbom View – Refresh (Pogled – Osvježi), odnosno tipkom F5. Domaća stranica ili • U početni (zadani) dokument se vraćamo odabirom gumba naredbom View – Go To – Home Page (Pogled - Idi na - Domaću stranicu. • Dokument možemo ispisati pritiskom na gumb File – Print… (Datoteka – Ispis…).
Ispiši u alatnoj traci ili naredbom
• Slova u dokumentu povećavamo odnosno smanjujemo klikom na gumb Veličina slova. Isti učinak dobivamo korištenjem naredbe View – Text Size (Pogled - Veličina teksta). • Strelica u lijevo strelica u desno • Iza gumba
znači, da se vratimo jedan korak odnosno dokument natrag, dokument naprijed (ako smo se prethodno pomicali natrag). skriva se mogućnost rada sa različitim servisima za pretraživanje.
Home page - zadana domaća stranica pretraživača Pri pokretanju pretraživača uvijek nam se otvara ista Web stranica. Tu stranicu zovemo Home Page - zadana domaća stranica pretraživača. Spomenutu stranicu možemo uvijek promijeniti i postaviti drugu. Za domaću stranicu biramo onu stranicu, koju želimo vidjeti pri pokretanju Internet pretraživača. • Tools – Internet Options…(Alati - Internet opcije…) • na kartici General (Opće) dijaloškog prozora, potražimo područje Home page (Domaća stranica) • u polju Adress (Adresa) izbrišemo postojeću URL adresu i zamijenimo je novom • promjene postavki potvrdimo gumbom OK (U redu) Uvijek kada kliknete na gumb Home, pretraživač će se prebaciti na stranicu koju smo odredili kao zadanu. Rad sa omiljenim adresama To su adrese koje češće koristimo pa ih zato pospremamo za lakši i brži pristup. Dostupne su preko favoriti ili iz istoimenog izbornika. Mogu se organizirati u mape poput ostalih gumba datoteka na računalu.
Osnove informatike
31
Dodavanje adresa - Kad želimo dodati novu adresu među omiljene stranice, moramo se nalaziti na adresi, koju želimo pospremiti (npr.: upišemo je u traku sa URL adresama). Izborom naredbe Favorites – Add to Favorites… (Omiljene stranice - Dodaj u omiljene stranice…), otvoriti će se dijaloški prozor: Zadano ime možemo po želji promijeniti. Ako smo s imenom zadovoljni, kliknemo gumb Create in>> (Pospremi u>>), nakon čega će se prozor proširiti prema dolje kako bismo mogli izabrati mapu u koju će se adresa pospremiti. Izbor potvrdimo klikom na gumb OK (U redu) ili odustanemo gumbom Cancel (Odustani). Pošto je struktura mapa organizirana poput stabla, premještanje unutar nje je slično kao u Windows Exploreru.
Pospremanje stranica - Stranice koje gledamo na Internetu možemo pospremiti na disketu ili tvrdi disk. Na taj način pohranjujemo podatke za kasniju uporabu. Kad koristimo ili citiramo informacije s Internet (Web) stranica, preporučuje se navesti izvor. Stranicu pospremimo na slijedeći način: • otvorimo Web stranicu • zadamo naredbu File – Save As…(Datoteka - Spremi kao…) • otvora nam se standardni Save As dijaloški okvir (vidi Spremanje dokumenta!) u kojem odredimo mjesto, ime i tip pohranjenog dokumenta i način pohrane
Pospremanje slika - Slike s Web stranica možemo pospremiti na slijedeći način: • postavimo pokszivsč miša na sliku koju želimo pohraniti • kliknemo desnom tipkom miša • u padajućem izborniku izaberemo naredbu Save Picture As…(Spremi sliku kao...) • u dijaloškom prozoru odredimo mjesto gdje ćemo je pohraniti, dodijelimo ime datoteci i izaberemo tip datoteke • kliknemo gumb Save (Spremi)
Osnove informatike
32
Traženje i tražilice Za traženje informacija na Internetu na raspolaganju su brojne tražilice. To su posebni mrežni servisi koji sadrže velike baze podataka s Internet adresama. Poznajemo više vrsta Internet tražilica. Način rada između pojedinih tražilica ne razlikuje se mnogo. Kako koristiti tražilicu: • postavimo se na WEB stranicu željene tražilice npr. www.Google.com • u polje na stranici tražilice upišemo ključnu riječ (kod stranih tražilica pazite na znakove s kvačicama) i kliknemo na gumb Searchi (Traži) • pričekamo nekoliko trenutaka da se ispiše popis pronađenih dokumenata, tu su pobrojane stranice koje su povezane s traženim pojmom • ako je pronađenih stranica mnogo, popis se ispiše na više strana, između kojih se krećemo uz pomoć hiperlinkova • kad pronađemo traženu stranicu, jednostavno kliknemo na adresu - naslov stranice
Što je upisani pojam neodređeniji, to će biti veći broj pronađenih stranica i obratno!
Ispis - tiskanje Ispis Web stranica - dokumenata obavlja se na sličan način kao i ispis dokumenata u drugim programima: • File – Print…(Datoteka – Ispiši…) • u dijaloškome okviru izaberemo željene postavke i potvrdimo gumbom OK (U redu) Postavke stranice za ispis namještamo naredbom File – Page Setup… (Datoteka - Postavke stranice…). Otvara se dijaloški okvir u kojemu možemo odrediti margine stranice, zaglavlje i podnožje, orijentaciju stranice,…po proceduri koja vrijedi za većinu korisničkih programa. Uporaba Pomoći Kada pri traženju po Internetu naiđemo na poteškoće s pretraživačem, ili ne možemo naći željenu naredbu, preporuča se uporaba pomoći ili Helpa. Da bi pokrenuli korištenje pomoći, u izborniku Help (Pomoć) odaberemo naredbu Contents and Indeks (Sadržaj i indeks). Pomoć možemo potražiti na nekoliko načina: • prema sadržaju • prema kazalu pojmova ili • pomoću tražilice Objašnjenja imaju sva svojstva tekstualnih dokumenata, zato nad njima možemo izvesti većinu postupaka uređivanja (kopiranje, lijepljenje u drugi dokument, ispis…).
Osnove informatike
33
Elektronska pošta Pod nazivom "elektronska pošta" skriva se jedan od dostupnih Internet servisa, koji omogućava slanje poruka i podataka između pojedinih računala spojenih na Internet. Računala se mogu nalaziti u susjednim prostorijama ili pak na drugom kraju svijeta. Brzina i fleksibilnost elektronske pošte je jedna od glavnih prednosti toga servisa pred regularnom poštom. Od trenutka kada pošiljatelj pošalje poštu, do trenutka kada ona dospije u program za elektronsku poštu primatelja prođe od nekoliko sekundi do najviše nekoliko minuta, ako su veze do primateljevog servera u tome trenutku vrlo opterećene. Elektronska pošta je također vrlo prilagodljiv servis. Pod nazivom "elektronska pošta" većina korisnika obično podrazumijeva napisane tekstove. Međutim, ovaj servis osim slanja tekstualnih poruka omogućava da tekstu priložimo datoteku bilo kojeg tipa (sliku, zvučni zapis…) U ovom poglavlje ćemo se upoznati s korištenjem elektronske pošte uporabom programa Microsoft Outlook Express. Program možemo pokrenuti na više načina: • Na Desktopu potražimo ikonu Microsoft Outlook Express ili • preko gumba Start izaberemo mapu Programi i unutar te mape izaberemo program Microsoft Outlook Express Na lijevoj strani prozora prikazane su mape (uočite strukturu stabla). Pojedinačna mapa predstavlja: • Inbox (Primljeno) - elektronski poštanski sandučić ili pretinac. Tu se nalaze sve primljena poruke. • Outbox (Za slanje) - pripremljene poruke, koja još nisu poslane nego čekaju da ih pošaljemo. Kad ih budemo željeli poslati upotrijebiti ćemo naredbu Send/Recv (Pošalji i Primi sve) odnosno, pritisnuti na tipku F5 ili Ctrl+M. Tada će se sve poruke poslati na odredišnu adresu i prebaciti u mapu Sent Items (Poslano). • Sent Items (Poslano) – prijepis (kopija) svih poruka koje smo poslali. • Deleted Items (Obrisano) – izbrisana pošta. • Drafts (Skice) - poruke, koje još ne namjeravamo poslati nego ih želimo kasnije završiti i poslati, pospremimo među skice. Pregled primljene pošte - Pristiglu poštu pregledavamo na slijedeći način: • postavimo se u mapu Primljeno • izvedemo naredbu Pošalji i primi (gumb na alatnoj traci ili izbornik Alati) • program skida nove poruke i šalje sve one poruke koje još nismo poslali i čekaju u mapi Za slanje • nove poruke vidimo u mapi Primljeno i dok ih ne otvorimo, ispisane su podebljano • dvostrukim klikom na poruku otvaramo je u novom prozoru Slanje pošte - Novu elektronsku poruku pišemo na slijedeći način:
• kliknemo na gumb
Osnove informatike
34
• prikaže se donji prozor: Pošalji poštu
Spajalica za prilaganje datoteka
Predmet poruke
Sadržaj poruke
• u polje To upišemo elektronsku adresu primatelja (obavezno), • u polje Cc upišemo elektronsku adresu primatelja kopije naše poruke (ako želimo), • u polje Subject upišemo predmet – naslov naše poruke (nije obavezno, ali se preporučuje), • u polje namijenjeno sadržaju poruke upišemo tekst. • Kad smo zadovoljni napisanim, kliknemo na gumb Send - Pošalji. • Datoteka se ne pošalje istoga trenutka, nego kada kliknemo na gumb Send/Receive Pošalji/Primi, ili po određenom vremenskom razmaku, ako je program tako postavljen. Pri pisanju elektronskih adresa moramo biti precizni. Niti jedna elektronska adresa ne smije sadržavati posebne znakove ili hrvatske grafeme (š, đ, č, ć, ž). Obavezni sastavni dio elektronske adrese je znak @. - da bi ga napisali trebamo pritisnuti tipke Alt Gr + V odnosno desnu tipku Alt na tipkovnici i slovo V istovremeno. Slanje datoteke - Poruci koju nekome šaljemo možemo priložiti datoteku i poslati je na takav način primatelju (adresatu). To možemo učiniti na slijedeći način: • izvedemo postupak slanja nove poruke kao što je opisano u prethodnom poglavlju, • kliknemo na gumb sa spajalicom Priloži datoteku ili izvedemo naredbu Insert – File Attachment… (Umetni - Priloži datoteku…) • u dijsloškom prozoru izaberemo datoteku koju želimo priložit. • kliknemo na gumb Attach (Priloži) • pošaljemo poruku klikom na gumb Send (Šalji) Ako dođe do pogreške i želimo priloženu datoteku izbrisati, kliknemo na nju i pritisnemo tipku Delete na tipkovnici. Osnove informatike
35
Preuzimanje datoteke - Poruka koja ima priloženu datoteku može se primijetiti pri prijemu, budući da je opremljena sa spajalicom. Priloženu datoteku otvorimo po slijedećem postupku: • dvoklikom otvorimo elektronsku poruku, • dvokliknemo na ime datoteke, koja je priložena, • datoteka se otvara u programu s kojim je bila kreirana. Slanje odgovora - Pošiljatelju primljene poruke odgovorimo tako da: • u prozoru za pregled pisama najprije označimo pismo na koje ćemo odgovoriti, Odgovori • izaberemo gumb • ili izaberemo naredbu Message – Reply to Sender (Poruka - Odgovori pošiljatelju) Otvara nam se isti prozor kao u primjeru slanja nove poruke, samo što je primatelj upisan (osoba kojoj odgovaramo), upisan je također predmet i sadržaj primljenog pisma. Sve zadane podatke možemo ručno promijeniti. Daljnji postupak je isti kao u primjeru slanja pošte. Ako prije slanja odgovora želimo izbrisati sadržaj primljenoga pisma označimo mišem tekst i pritisnemo tipku Delete na tipkovnici. Odgovori svima – Naredbu Odgovori svima koristimo u slučajevima kada želimo odgovoriti pošiljatelju poruke i svim ostalim primateljima poruke. Prosljeđivanje poruke - Poruku koju smo primili možemo u slučaju potrebe u originalnom obliku poslati drugim primateljima. U prozoru za pregled poruka prvo označimo poruku, koju želimo Proslijedi ili naredbu Message – Forward (Poruka – proslijediti dalje. Izaberemo gumb Proslijedi). Otvara nam se isti prozor kao u primjeru slanja nove poruke, samo što je sadržaj već ispisan. Moramo još odrediti primatelja. Sve zadane podatke možemo ručno promijeniti. Daljnji postupak je isti kao u primjeru slanja pošte. Ispis poruka - Elektronsku poruku tiskamo na slijedeći način: otvorimo poruku, koju želimo tiskati, kliknemo na gumb Ispis, u novom prozoru odaberemo raspoloživi pisač potvrdimo na gumb OK. Brisanje poruka - U prozoru za pregled poruka prvo označimo poruke koje želimo obrisati. Nakon toga označene poruke obrišemo pritiskom na tipku Delete. Obrisane poruke se nakon brisanja premjeste u mapu Obrisane poruke (Koš za smeće). Izbrisanu poruku (premještenu u Obrisane poruke) moguće je obnoviti. Kada poruke obrišemo iz mape Obrisane poruke tada ih trajno gubimo.
Osnove informatike
36
Prilog 2: Internet Rječnik A @ - at, monkey… Znak kojemu je u ACSII oznakama pridružen broj 64; primjenjuje se u pisanju adresa elektroničke pošte tako što odjeljuje ime korisnika od domene na kojoj ima otvoren korisnički račun. Account - Mrežno ime korisnika, identitet korisnika, korisnički račun. Adress - Adresa - svakoj web stranici na Internetu se dodjeljuje jedinstvena prepoznatljiva adresa. Adresa se označava i kao URL (Uniformed Resoure Locator). ADSL - (Asymmetric Digital Subscriber Loop) Standard za prijenos videopodataka telefonskom linijom (bakrene žice); razvijen u američkim telefonskim tvrtkama kao rezultat natjecanja s tvrtkama za prijenos kabelske televizije za prevlast na tržištu telefonskih i televizijskih usluga; omogućuje prijenos podataka brzinama od 1,544 Mbps do 8,448 Mbps; sin. Asymmetric Digital Subscriber Line. Archive - Arhiva - Velika datoteka, najčešće kopresirana (sažeta), koja sadrži više manjih datoteka u sebi. Najpoznatiji formati za arhiviranje su ZIP, RAR, ARJ... ARPA - (Advanced Research Projects Agency) Američka vladina organizacija zadužena za stvaranje eksperimentalnih mreža koje su najavile početak Interneta, a kasnije poznata kao DARPA (Defence Advanced Research Projects Agency). ASCII - (American Standard Code for Information Interchange), američki standardni znakovnik za razmjenu informacija. Svakom znaku se pridjeljuje šesterobitni, sedmerobitni ili osmerobitni kod, a već ovisno o željenom opsegu ASCII znakovnika. Attachments - Dodaci - Multimedijalne datoteke koje su dodane, "prikačene" e-mailu, a mogu biti tekstualne, grafičke, zvučne, video, proračunske tablice, baze podataka ili čak čitave aplikacije, programi. AVI - Standard video kompresije razvijen od strane Microsoft Windowsa. Video klipovi na World Wide Webu su najčešće dostupni u Avi i QuickTime formatu. B Bandwitdh - Širina pojasa - Širina frekvencijskog pojasa. Jednostavnim rječnikom, bandwidth je količina informacija koja prolazi kroz jedan kanal u bilo kojem trenutku. Bit - (Binary DigIT) najmanja jedinica računalne datoteke, sastoji se od 1 ili 0. Kombinacija bitova može upućivati na slovo, brojku ili obavljati signalizaciju, prebacivanje ili neku drugu funkciju. U širokim skupinama se obično mjere bitovima po sekundi. Bookmark ili Favorites - Za Netscape i Internet Explorer; aplikacija u programima za pretraživanje Interneta u koje se snimaju adrese ili web stranice do kojih želimo doći u slijedećim pretraživanjima. Bps - (Bitovi u sekundi) brzina kojom se mjeri prijenos datoteka. Browser - Pretraživač, program koji omogućava korisniku pretraživanje World Wide Weba (WWW – svjetske mreže) i drugih Internet sadržaja koristeći GUI (Graphical User Interface) grafičko sučelje. Primjeri su Mosaic, Netscape, Internet explorer, Opera itd. Osnove informatike
38
Bug - Pogreška, sintaktička ili logička u programskom kodu. Byte - Bajt - jedinica datoteke, sačinjava ga osam bitova. Primjer - 01101010. C Carbon Copy – cc - Karbonska kopija. Poruka koja se elektroničkom poštom šalje pored osnovne poruke i na još neku adresu. Client - klijent - U odnosu klijent – server, klijent je računalo koje otvara programe ili aplikacije sa servera ili preuzima s njega datoteke. Compress - kompresiranje, sažimanje - Postupak izbacivanja suvišnih ili polusuvišnih informacija iz datoteke, čineći je manjom radi lakšeg pohranjivanja. Cookie - "kolačić" - Cookie je dio softvera koji snima podatke o korisniku i čuva te podatke sve dok to server zahtijeva. Na primjer, ako pretražujete po virtualnim trgovinama, svaki put kada nešto stavite u svoju košaricu, cookie čuva informaciju sve dok se ne odlučite za kupovinu i server ne zatraži podatak o stvari koju želite kupiti. D Dialup - program za spajanje - “Dialup access” ili “dialup account” je postupak kada se koristi modem za pristup Internetu preko mreže. Download - Kada korisnik prebacuje podatke s računala spojenog na Internet na svoje osobno računalo, onda kažemo da skida datoteke – da radi download. DVD - (Digital Video Disk) Digitalni videodisk, vrsta kompaktnog diska za pohranu digitalnih podataka. Podaci se čitaju crvenom lasersko zrakom za razliku od standardnog CD-a gdje se čitaju infracrvenom. Maksimalni kapacitet DVD-a je 8,5 GB. E E-mail - elektronička pošta - Vrsta komunikacije gdje se elektronička poruka pošalje na udaljenu lokaciju i drugi je korisnik prima preko jedinstvene vlastite e-mail adrese. Encryption - Šifriranje, kodiranje poruke, koja se sastoji od teksta ili podataka, uređajem za prijenos podataka, kako bi se pri prijenosu podaci zašitili od korisnika koji su priključeni na istu mrežu, a nemaju pravo pristupa podacima. F FAQ - često postavljana pitanja - (Frequently Asked Questions) Lista najčešće postavljanih pitanja (i odgovora na njih) koji pokrivaju sve vrste tema koje se mogu naći u World Wide Webu. Dozvoljava korisniku da ispita ono na što je već netko drugi dobio odgovor. Filename extension - Obično tri ili četiri slovna oznaka na kraju imena datoteke, odijeljena točkom i označava tip datoteke. Primjeri su - .txt (tekstualna datoteka), .gif (Grapgic Interchange Format). Firewall - Osigurava tvrtkinu ili organizacijsku unutrašnju mrežu od neovlaštenih vanjskih pristupa (najčešće Internet “hackera”, zlonamjernih korisnika Interneta) Font - Skup znakova i simbola koji se od drugih takvih skupova ne razlikuje značenjem znakova od kojih se sastoji, već prema težini, izgledu i veličini izraženoj tipografskim točkama. Freeware - Softver koji je dozvoljeno, uz autorsku dozvolu, besplatno dijeliti, ali često uz određene Osnove informatike
39
uvjete (na primjer, softver se ne može preinačiti, itd). FTP - (File Transfer Protocol) jedan od glavnih načina na koji se datoteke prebacuju preko Interneta. FTP stranica je ona, koju daje neka određena tvrtka ili organizacija, kao spremište za sve vrste datoteka koju korisnici mogu skidati. G GIF - (Graphic Interchange Format) razvijen od Compuserve-a. GIF je operativno nezavistan format datoteke, široko rasprostranjen na Internetu za grafičke datoteke. Kompresira datoteke koristeći “lossless” (smanjiti što je manje moguće) metodu koja osigurava da kvaliteta slike ne oslabi. .gif - Graphics Interchange Format (GIF) ekstenzija datoteke za grafičke formate (slike). (Vidi GIF). Gigabyte - gigabajt - tisuću Megabajta. Google - jedan od najboljih servisa za automatsko indeksiranje i pretraživanje web stranica. GUI - (Graphical User Interface) Grafičko korisničko sučelje; program koji podatke prikazuje ili u grafičkom ili u mješovitom obliku (tekst i grafika), čime se korisniku olakšava rad. Zamisao potekla od tvrtke Xerox. H Hacker - Osoba koja je vješta u programiranju, osobito u strojnom jeziku i koja odlično poznaje sve tajne računalnog sustava. Naziv za osobu koja zloupotrebljava mogućnosti računala ili Interneta. Home page - Na World Wide Webu ovo predstavlja glavnu i početnu stranicu web prostora neke tvrtke, organizacije, sveučilišta, fizičke osobe itd., s koje hiperlinkovima odlazimo na druge stranice web prostora. Host - glavno računalo - Korisnik se obično spaja na host računalo uvijek kad se spaja na Internet. HTML - (Hyper Text Markup Language) jezik za oblikovanje sadržaja na web stranicama. HTTP - (Hypertext Transfer Protocol) Protokol za korištenje weba, određuje kako se poruke oblikuju i prenose. Hyperlink - hiperlink - Na stranicama World Wide Weba, hiperlinkovi su bojom (ili drugačije) označeni tekstovi ili slike koje kada se izaberu (obično klikom miša), otvaraju druge stranice. Hypertext - Tekst u kojem određene riječi ili slike služe kao veza prema drugim tekstovima, slikama, zvučnim zapisima ili prema bilo kakvom drugom dokumentu koji se obrađuje pomoću računala. I Icon - Sličica, simbol na zaslonu računala koji omogučuje slikovno komuniciranje između korisnika i uređaja. Intranet - Privatna područna mreža, koja osim funkcija Interneta sadrži i privatni web poslužitelj (web server) i poseban sigurnosni sustav (firewall). Koncepcija računalnog umrežavanja temelji se na Internet standardima, uz visok stupanj računalne sigurnosti. IP - (Internet Protocol) Protokol koji se koristi na Internetu, određuje format paketa podataka i shemu adresiranja. Osnove informatike
40
ISDN - (Integrated Services Digital Network) Digitalna mreža s integriranim uslugama koja dozvoljava brzi protok podataka. Dozvoljava istovremen prijenos glasa, datoteka i video informacija. ISP - (Internet Service Provider) Tvrtka ili organizacija, kao na primjer HiNet ili Iskon, namijenjena omogućavanju pristupa Internetu pravnih ili fizičkih osoba, uz naplatu ili, poput CARneta besplatno. J JavaScript - Višeplatformni skriptorski jezik (cross-platform, scripting language) napisan u američkoj tvrtki Sun Microsystems, Inc. JPEG - (Joint Photographic Experts Group) Standardna kompresija slika ili video zapisa koja je razvijena naročito zbog korištenja na Internetu. Većina fotografija se može snažno komresirati s ovom metodom bez velikog gubljenja na kvaliteti. .jpg ili .jpeg - Ime ekstenzije dana JPEG grafičkim datotekama (vidi JPEG). K Kilobyte - kilobajt - 1024 bajta, obično zaokruženih na tisuću zbog jednostavnosti. L LAN - (Local Area Network) LAN predstavlja grupu računala u istoj zgradi, povezanih mrežnim kablovima. Link - Linkovi su veze između hipertekstualnih stranica. Svaki put kada kliknemo na osvijetljeni ili nekako drugačije označeni tekst da bismo otišli na drugu stranicu, pratimo link. Login - prijava - Kada se korosnik želi spojiti na Internet preko svog računala, prvo se mora prijaviti na modemski ulaz sa svojim passwordom, lozinkom i korisničkim imenom. M Mailing List - Popis adresa, lista adresa, adresar; popis adresa osoba kojima poruke šaljemo elektroničkom poštom - Isto tako, programski sustav za automatsko distribuiranje poruka elekrtroničke pošte. Megabyte - megabajt (MB) - Jedinica mjere za tisuću kilobajta; milijun bajtova. Modem - (MOdulator-DEModulator) Dozvoljava prijenos digitalnih podataka preko analogne telefonske linije. MPEG - (Motion Picture Experts Group) Format kompresije video zapisa korišten za filmove ili animacije na Internetu. .mpg ili .mpeg - Ime ekstenzije za MPEG filmove. N Netiquette - Neslužbena, u velikoj mjeri nepisana pravila, osmišljena zbog toga da Web postane uljudbeno i civilizirano “društvo”. Network - Dva ili više povezanih računala sposobnih za dijeljenje izvora podataka. Osnove informatike
41
O Offline - Kada računalo izvršava radnje dok nije spojeno s nekim drugim računalom, onda kažemo kako radi offline. Online - Kada je računalo spojeno s nekim drugim računalima i izvršava radnje, onda kažemo kako je online. P Password - Zaporka, lozinka, šifra; tajni niz znakova kojim se pristup podacima omogućuje samo ovlaštenim osobama. Protocol - protokol - Postupak, način na koji računala komuniciraju jedno s drugim preko Interneta, u cilju davanja usluge. Proxy server - Dvojnik računala poslužitelja; mrežno računalo koje obavlja zadatke adresirane drugom računalu. Zbog zagušenja nekih računala, proxy server često se upotrebljava na Internetu, kako bi se rasteretila glavna računala poslužitelji i promet usmjerio prema jednom ili više dvojnika. Q Query - Upit, pitanje; zahtjev za predočivanje informacije; formalan zahtjev programu za pretraživanje (search engine). R Router - ruter - Računalo posebne namjene (ili softverski paket) koje barata vezom između dvije ili više mreža. Ruteri se usredotočuju na krajnje adrese paketa koji prolaze kroz njih i odlučuju na koje će ih rute poslati. S Search Engine - Program za pretraživanje, stroj za traženje – program kojem se pristupa s udaljenog računala i koji korisnicima omogućuje pretraživanje i nalaženje informacija na Internet mreži. Neki od poznatijih programa te vrste su Google, Yahoo, Alta Vista… Server – Poslužitelj, računalo unutar mreže, server čini datoteke dostupne klijent programima lociranima na drugim računalima kada ih se zatraži. Shareware - Softver koji se besplatno dijeli, ali pod određenim uvjetima. Ili je softver ponuđen na probu, te se mora registrirati, odnosno kupiti nakon nekog vremena, ili u drugom slučaju, ne može primiti nikakvu softversku nadogradnju bez registracije. U nekim slučajevima je potrebna direktna isplata autoru. Spam - Neželjene ili primateljima nevažne poruke elektroničke pošte, koje se šalju na više slučajno odabranih adresa korisnika mreže ili na adresu jedne tematske skupine na USENET mreži. SSL - (Secure Sockets Layer) Standardni protokol koji omogućuje slanje i primanje zakrivenih podataka na Internetu, kao što su lozinke ili brojevi kreditnih kartica; ugrađen je u neke programe za pretraživanje na Internetu (Netscape Navigator i Internet Explorer). Upotrebljava se od 1995. godine. T Osnove informatike
42
TCP/IP - (Transmission Control Protocol / Internet Protocol) Dva osnovna protokola koja tvore temelje Interneta. Terabyte - terabajt - 1000 gigabajta. Trojan horse - Trojanski konj – virus koji se ne širi, nego je stavljen u normalni program, a najčešće u program s odstranjenim podprogramima za zaštitu od neovlašena kopiranja; destruktivni program napisan s namjerom razbijanja sigurnosnog sustava računala; obično je maskiran tako da se korisniku prikazuje kao program za arhiviranje, igra ili sl., trojanski konj može ostaviti posljedice zbog kojih njegov autor može podlijegati sudskom postupku. U Unix - Operativni sistem obično pisan u C-u i kreiran za multipliciranu uporabu. Ima TCP/IP u sebi i stoga je jedan od najpopularnijih operativnih sustava za servere na Internetu. Upload - Prebacivanje datoteka s osobnog računala na određeno udaljeno računalo (suprotno od download - skidanja s udaljene mašine). URL - (Uniformed Resoure Locator) Internet adresa. Npr. http://www.poslovniforum.hr V Virus - Program koji se može samostalno umnožavati i pri tom može, ali i ne mora raditi štetne radnje. Može se prebacivati s računala na računalo preko Interneta ili drugih mreža, zaraženih disketa ili CD-a. W World Wide Web (WWW ili Web) - Multimedijalni, mrežni uslužni program koji se temelji na hipertekstu, u kojem se odabirom ključnih riječi automatski prelazi u druge, hipervezama povezane dokumente. Worm - Program crv – računalni virus programiran za širenje od računala do računala preko Interneta ili koje druge svjetske mreže. Program se razmnožava skriven u radnoj memoriji računala, a najčešća posljedica zaraze je usporavanje rada računala ili pad računalnog sustava, pri čemu crv ne inficira druge programe i ne uništava podatke izravno. X Y Yahoo - Program za pretraživanje koji se koristi na Internetu, a temelji se na katalogu s indeksiranim sadržajem. Autori su mu David Filo i Jerry Yung, sa sveučilišta Stanford, SAD. Z .ZIP - Datoteke koje su kompresirane PKZIP programom imaju ovu ekstenziju. Mogu se dekompresirati PKUNZIP-om.
Osnove informatike
43
Prilog 3: Vježbe Vježbe su namijenjene razvijanju sposobnosti praktične primjene stečenih znanja. Pojedini zadaci se međusobno dopunjavaju, zato ih je potrebno rješavati po redu. Vježbe pokrivaju sve bitne pojmove predviđene nastavnim planom. Osnove MS Windowsa 1. Upalite računalo. 2. Pogledajte svojstva radne površine i promijenite sliku u pozadini. 3. Smanjite glasnoću zvučnika na vašem računalu. 4. Pogledajte sadržaj koša za smeće, po potrebi koš ispraznite. 5. Napravite prečac na radnoj površini za program Kalkulator. 6. Restartajte računalo. 7. Pokrenite program Windows Explorer, prozor maksimizirajte. 8. Pogledajte sadržaj diskete, po potrebi izbrišite postojeći sadržaj tako da disketa bude prazna. 9. Otvorite program Wordpad, prozor maksimizirajte. 10. Na mjestu gdje titra kursor upišite vaše ime i prezime. 11. Dokument spremite na disketu pod imenom Vjezbe.rtf. 12. U novi redak upišite odgovor na pitanje: što je računalo? 13. Definirajte pojmove hardver i softver, napišite po dva predstavnika svake skupine. 14. Nabrojite osnovne dijelove prozora i spremite promjene u dokumentu. 15. Napišite koje vrste datoteka poznajete? 16. Spremite promjene u dokumentu. 17. Napišite što su računalni virusi i kako se od njih štitimo? 18. U sustavu pomoći Windowsa potražite pomoć za pojam mouse (miš), dva reda teksta pomoći nalijepite u otvoreni dokument. 19. Zatvorite prozor Help and Support Center. 20. U zadnji redak dokumenta Vjezbe.rtf napišite nazive trenutno pokrenutih programa na vašem računalu. 21. Zatvorite program Wordpad. 22. Kreirajte novu mapu na disketi pod imenom Testna mapa. 23. Unutar te mape napravite još dvije podmape: Pisma i Racuni. 24. Premjestite datoteku Vjezbe.rtf u mapu Pisma. 25. Otvorite program Notepad, prozor maksimizirajte. 26. U prvi redak dokumenta upišite tekst: Moje računalo, pospremite dokument na disketu u Testnu mapu pod imenom Opis.txt. 27. Napišite osnovne sistemske informacije o vašem računalu: naziv i verziju operativnog Osnove informatike
44
sustava, količinu radne memorije, vrstu i brzinu procesora. 28. Zatvorite prozor Notepada. 29. Kopirajte datoteku A:\Testna mapa\Opis.txt u mapu Pisma. 30. Preimenujte datoteku A:\Pisma\Opis.txt u Opis racunala.txt. 31. Otvorite program Word, prozor maksimizirajte. 32. Pospremite dokument na disketu u mapu Pisma pod imenom Radna povrsina.doc. 33. Minimizirajte prozore svih pokrenutih programa. 34. Izbrišite kraticu Kalkulatora. 35. Uhvatite trenutni prikaz zaslona i sliku zalijepite u Wordov dokument. 36. Spremite promjene u dokumentu i zatvorite Word. 37. Obnovite prozor Windows Explorera i pogledajte koliko slobodnoga prostora još imate na disketi. 38. Razvrstajte datoteke u mapi Pisma po vrsti, potom po imenu. 39. Preimenujte mapu Testna mapa u Glavna mapa. 40. Kopirajte dvije najmanje datoteke iz mape Pisma u mapu Racuni. 41. Koliko datoteka imate u Glavnoj mapi, uključujući i datoteke u podmapama? 42. Izbrišite mapu Racuni sa diskete.
Osnove informatike
45
Osnove MS Worda 1. Pokrenite program za obradu teksta Microsoft Word, prozor maksimizirajte. 2. Spremite dokument na disketu pod imenom Vjezba Word.doc. 3. Doslovno prepišite sljedeći tekst:
4. Iza zadnjeg retka teksta umetnite prekid stranice. 5. Postavite zoom na 75%. 6. Učinite vidljivom alatnu traku za rad sa tabelama. 7. Uhvatite trenutni prikaz na ekranu i zalijepite ga na drugu stranicu otvorenog dokumenta. 8. Iza slike umetnite prekid stranice. 9. Uklonite alatnu traku za tablice sa zaslona i postavite zoom na 100%. 10. Prvi redak teksta (Osnove rada sa dokumentima) neka bude ispisan podebljano (Bold) i obojite ga u plavo. 11. Premjestite zadnji odlomak u dokumentu (Pojmom dokument…) na početak dokumenta ispod naslova. 12. U dokumentu potražite sve riječi tisak i zamijenite ih s ispis. 13. Tekst od unos kompletnog dokumenta do ispis dokumenta numerirajte. 14. U cijelom dokumentu promijenite vrstu slova u Arial veličine 11. 15. Neka razmak između redaka numeriranog popisa bude dvostruk. 16. Cjelokupni tekst poravnajte obostrano. 17. Na kraj dokumenta dodajte 4 imena drugih polaznika tečaja. Svako ime neka bude u svojem retku. 18. Listu imena označite grafičkim oznakama. 19. Boju grafičkih oznaka promijenite u crvenu. 20. Dokumentu dodajte brojeve stranica u sredinu podnožja. Osnove informatike
46
21. U zaglavlje dokumenta upišite: Vježbe – osnove informatike za poduzetnike. 22. Postavite lijevu i desnu marginu dokumenta na 4 cm. 23. Promijenite orijentaciju stranice u položenu. 24. Upotrijebite komandu za provjeru pravopisa i popravite moguće pogreške u tekstu. 25. Ispišite dvije kopije prve stranice dokumenta, ako pisač nije dostupan sadržaj ispišite na disketu u ispisnu datoteku pod imenom Ispis.prn. 26. Spremite promjene i zatvorite dokument Vjezba Word.doc 27. Otvorite novi, prazan dokument, spremite ga na disketu u mapu Pisma pod imenom Popis putnika.doc. 28. U dokument umetnite tablicu s 4 stupca i 6 redaka. 29. Tablicu popunite sljedećim podacima: Ime Mato Kata Ana Petar
Prezime Matić Mužak Horvat Fažol
Adresa Matina bb Katina 3 Aničina 2 Petrova 1
30. Širinu stupaca postavite na 3,5 cm. 31. Prvi redak tablice osjenčajte u svijetlo plavu boju. 32. Izbrišite šesti redak i treći stupac tablice. 33. Između prvog i drugog retka tablice umetnite novi redak. 34. Upišite slijedeće podatke u prazne ćelije: Frodo Bagins Frodina 123 35. Sve podatke u tablici centrirajte. 36. Podebljajte tekst u prvom retku tablice i obojite ga u žuto. 37. Prvi redak neka bude ispisan velikim štampanim slovima veličine 10. 38. Ispod tablice ostavite četiri prazna reda i u peti redak umetnite sliku po želji iz Cliparta. 39. Promijenite veličinu slike na točno 3 cm visine i 2 cm širine. 40. Spremite promjene u dokumentu i zatvorite ga. 41. Otvorite dokument Popis putnika.doc i pospremite ga kao predložak na disketu u mapu Pisma pod imenom Predlozak.dot.
Osnove informatike
47
Osnove Interneta 1. Otvorite program za pretraživanje po Internetu, prozor maksimizirajte. 2. Otiđite na stranicu: http://www.veleknin.hr/ 3. Kopirajte http://www.veleknin.hr/data/banners/ciscoacad_logo.gif u novi Wordov dokument. 4. Prebacite se na stranicu: www.google.com 5. Potražite informacije o vremenu u Hrvatskoj. 6. Iz rezultata pretrage odaberite neku web stranicu i ispišite jednu kopiju prve stranice, ako pisač nije dostupan, sadržaj ispišite na disketu u ispisnu datoteku pod imenom Vrijeme.prn. 7. Prebacite se na vašu home/početnu stranicu. 8. Objasnite kako biste neku drugu stranicu postavili za početnu. 9. Vratite se na stranicu http://www.veleknin.hr/ 10. Dodajte tu stranicu u Favorite. 11. Otiđite na stranicu www.vlada.hr 12. Pohranite stranicu na svoju disketu u txt obliku. 13. Opišite, kako bi ispisali web stranicu. 14. Označite 2 retka teksta po želji na web stranici i kopirajte ga u Wordov dokument. 15. Zatvorite sve programe, Wordove dokumente ne pospremajte. 16. Otvorite program za rad sa elektronskom poštom. 17. Provjerite imate li poruka u poštanskom pretincu. 18. Izbrišite sve poruke u mapi Inbox/Primljeno. 19. Pošaljite elektronsku poruku na adresu: predavanje@veleknin.hr , predmet: Upit, tekst poruke: Molim da mi posaljete dodatne informacije o izletu! 20. Na primljenu poruku napišite odgovor i priložite mu datoteku Popis putnika.doc s diskete, pošaljite ju na adresu: predavanje@veleknin.hr, tekst poruke: U prilogu vam dostavljam listu zinteresiranih za izlet. 21. Otvorite primljenu poruku koja ima priloženu datoteku letak.gif. Priloženu datoteku spremite na vašu disketu. 22. Poruku, koju ste primili proslijedite dalje na adresu: predavanje@veleknin.hr 23. U poštanskom pretincu razvrstajte poruke prema pošiljatelju. 24. Izbrišite sve poruke koje ste primili. 25. Izbrišite također sve poruke koje ste poslali. 26. Izbrišite poruke iz mape Delete Items. 27. Zatvorite program za rad s elektronskom poštom.
Osnove informatike
48
B
ilješke
Osnove informatike
49
