Mreza_10-2014

Intervju MJESECA Mate Kostovski, Lemax br. 10 god. 2014.

broj 10 / god. XIX. listopad 2014. cijena 29 kn BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR Slo: 3,70 EUR

Trendovi u razvoju softvera • Bitrot i tehnologije protiv propadanja podataka • IFA 2014, Berlin • Mate Kostovski, Lemax • Xamarin 3 • Mikrotik Cloud Core Router

Zaustavite

BITROT Tehnologije protiv propadanja podataka

Tema broja

Trendovi u razvoju softvera Usredotočujemo se na trendove u metodologijama razvoja aplikacija i poboljšanja učinkovitosti operativnih IT procesa u svakodnevnom okružju

Sigurnost

SGP Technologies

Blackphone

Nakon prvog sigurnog clouda, iz Švicarske nam žele prodati i prvi siguran smartphone. U eri globalnog prisluškivanja privatnost je i dalje dobar biznis

Startup mjeseca

Hitlist

put pod noge

Mreža na terenu SAP rješenja u King ICT-u • Imagine Cup 2014 IFA 2014, Berlin • Intervju: Davorka Adžija, APIS IT

Ovaj ambiciozni hrvatskoamerički startup ima formulu koja ga čini drugačijim: s mobilnom aplikacijom Hitlist možete uz minimum truda osigurati jeftinije putne karte

sadržaj

Mreža 10, godina XIX, LISTOPAD 2014.

TEMA BROJA 52 Trendovi u razvoju softvera

Dosad smo se više puta bavili trendovima u IT industriji pa vam vjerojatno već na uši izlaze kovanice poput ‘big data’, ‘cloud’ ili primjerice ‘Internet of things’. Ne želimo tu stati, ali ovaj put se usredotočujemo na temu razvoja informacijskih sustava, i to ponajprije aplikacija, ponešto s tehnološkog, a ponešto i s metodološkog stajališta

MREŽA NA TERENU 26 IFA 2014, Berlin

30 Intervju: Davorka Adžija, APIS IT d.o.o. 34 Intervju: Nina Išek Međugorac i Marko Matejčić, Manjgura 36 SAP rješenja u King ICT-u

AKTUALNOSTI 28 EU i zaštita tržišnog natjecanja

39 94

Zaštita potrošača Moderne poslovne aplikacije

46 Intervju mjeseca

83 CyberPower OL1500ERTXL2U 84 Canon P-215II, DR-C225W

SIGURNOST 86 Blackphone

88 Zaštita privatnosti u iOS 8 91 Softverski definirane mreže

TEHNOLOGIJE 71 Datotečni sustavi

Mate Kostovski: Lemax je tvrtka za koju vam možemo oprostiti ako dosad za nju niste čuli, ali sami si nećete oprostiti ako ne pročitate intervju i ne upoznate je bolje. Tvrtka je specijalizirana za specifični softverski segment - softver za turizam, s naglaskom na turističke agencije i operatere... 4

listopad 2014. MREŽA

SOFTVER 76 Xamarin 3 HARDVER 78 Mikrotik Cloud Core Router CCR1016-12G

92

Office 365 višefaktorska autentifikacija

OSTALE RUBRIKE 6 Uvodnik

8 Kolumna: Dražen Oreščanin 10 Kolumna: Miro Rosandić 12 Radar 24 Slika mjeseca 42 Startup mjeseca: Hitlist 96 Download mjeseca 98 Kolumna: Oleg Maštruko

23. listopada u Termama Tuhelj NAJtehnološka stručna IT konferencija! Devet godina zaredom. Mnoštvo savjeta, demonstracija i konkretnih primjera iz prakse. Mjesto okupljanja hard core developera i IT profesionalaca. Prijavite se na www.devarena.hr Pridružite nam se!

Prijavite se na www.devarena.hr EKOBIT d.o.o. | [email protected] www.ekobit.hr

Pokrovitelji:

Medijski pokrovitelj:

UVODNIK

Piše: Oleg Maštruko

Softverom do svijeta H

rvatska situacija i dalje ga uspio pretvoriti u Zadranina, je daleko od bajne. Pod pa neka mu bude... Lemax, pretpostavkom da ste ininače, radi turistički softver, formatičar i da ste ipak odlučili imaju klijente u Hrvatskoj, regiji, ostati ovdje, a ne potražiti sreću ali i čitavom svijetu. Planiraju vani, što dobroga i globalnootvaranje ureda u jednoj bliskoga možete raditi u Hrvatskoj? istočnoj zemlji, trenutno imaju Ostanak ovdje nije nužno loša tridesetak zaposlenih, ali šire opcija - ima određene predse. Ukratko - hrvatska priča o nosti. Što se tiče informatičkih uspjehu, kakve su nažalost rjeđe poslova - možete sistemašiti, na nego što bi trebale biti i koju blizu i daleko, možete kopati ćemo svakako nastaviti pratiti kanale za telekomunikacijsku i ubuduće. strukturu (i to je IT posao, ili U drugoj velikoj temi bavimo nije?), ali iz iskustva stečenog se novim datotečnim sustavima kroz razgovore s najuspješnijim za diskove. Kako sve više gazidomaćim IT tvrtkama, reklo mo kroz digitalno doba, sve su bi se da je neki oblik razvoja aktualniji problemi odumiranja aplikacija za strane korisnike ili gubljenja starih podataka najisplativiji posao. - bitrot, truljenje bitova. Pojedincima to možda nije toliki Zbog ovoga s developerskim temama gnjavimo možda i više Petric je na berlinskoj IFA-i isprobao Samsungov Gear VR, virtualne naočale problem, ali ozbiljne tvrtke, nastale u suradnji s Oculusom, koje kao ekran koriste novi Galaxy Note 4 nego što biste očekivali - čas enterprise korisnici ili državni pričamo o razvoju za razne arhivi ne mogu si dozvoliti da mobilne platforme, čas o razvoju weba i važećim standardima u zbog grešaka na disku ili datotečnom sustavu gube podatke koji tom segmentu, a u ovom broju govorimo o trendovima u razvoju se možda nikako ne mogu ponovno pronaći ili obnoviti. Rješenje aplikacija - općenito. Dalibor Uremović složio je korisnu i sveo- je u novoj generaciji datotečnih sustava o kojima diskutiramo u buhvatnu temu koja će vas apdejtati sa svjetskim buzzwordima temi Tihomira Katulića. Tema u ovom prvom broju jesenske sezone ima još hrpa, možda ako ste se posljednjih mjeseci uspavali, a i ako niste. Kako je razvoj svjetskih aplikacija iz Hrvatske dobar posao, poka- da spomenem startup mjeseca - Hitlist, međunarodni projekt u zuje i naš intervju mjeseca - s Matom Kostovskim iz Lemaxa. Moja kojem bitan položaj ima naš Luka Kladarić. Luka je simpatičan i malenkost je iz Zadra i prirodno Šibenik smatramo produžetkom pristupačan lik sa svih društvenih mreža, a iza sebe ima i iskustvo naše županije. Mate je rođen u Zadru, ali je veći dio života proveo rada za Deviant Art. Pročitajte razgovor s njim - zanimljiv sugovoru Šibeniku, gdje je i pokrenuo Lemax, pa se smatra Šibenčaninom. nik, zanimljiv projekt (jeftina putovanja)... poticajna priča za sve Nikakvim novinarskim iskrivljavanjem činjenica i dojmova nisam one koji se vide u nekom međunarodnom startupu.

Popis oglaπivaËa Direktor: Aron PauliÊ - [email protected] Pretplata i distribucija: Vesna UjakoviÊ

Ulica Milana Ogrizovića 36a, 10000 Zagreb, tel. 01/ 38 21 555, fax. 01/ 38 21 669 URL: http://mreza.bug.hr/ E-mail: [email protected] Pretplata na Ëasopis: [email protected] Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati

Stalni suradnici: Luka Abrus, Bojan Bajgorić Šantić, Denis Arunović, Kreπimir BrebriÊ, Toni Drabik, Esad Jakupović, Kristina Kardum, Tihomir Katulić, Dinko KoruniÊ, Domagoj PavleπiÊ, Hrvoje Pelaić, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis Šahinović, Ivo ©pigel, Vanja ©vajcer, Davor Šuštić, Mladen Viher, Goran VojkoviÊ, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan Ædrnja

Glavni i odgovorni urednik: Miroslav RosandiÊ - [email protected]

IzdavaËki kolegij: TonËi CariÊ, Aron PauliÊ, Miroslav RosandiÊ, Jadranko StjepanoviÊ, Robert ©ipek

Izvrπni urednik: Oleg Maπtruko - [email protected]

IzdavaË: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniËku djelatnost

PomoÊnik glavnog urednika (grafika): René Lattinger - [email protected] Art direktor: Hrvoje Brekalo

IBAN: HR9624020061100058131 OIB 05461674840 Mreža © 2014 Bug d.o.o.

Marketing: Voditelj: Đurđica Briski - [email protected], Vinko Krištić - [email protected] Naslovnica: Hrvoje Brekalo Fotografije: Manfred Pecko Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja DISTRIBUCIJA Tisak d.d. Slavonska avenija 11a, Zagreb Inter Press d.o.o., Fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg, BiH Delo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, Slovenija Jadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija


ALGEBRA 51 ALTUS IT

38

APC 3 BUG CLUB PRINT&FOTO

82

COMBIS KOFERENCIJA

2

EKOBIT DEVARENA

5

EPSON

81

HROUG KONFERENCIJA

11

IDEA KNOCKOUT

70

IN2 HOSPITAL DAYS

9

INTEGRA GROUP

7

ISKON INTERNET

99

KODEKS 100 Rukopisi, slike, crteæi i mediji za pohranu se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

6

OGLA©AVA str.

KODEKS/PATTON 37 LEMAX 49 SPAN 33

ti

Dan integracije 2014 Listopad 2014. OSIJEK | ZAGREB | RIJEKA | SPLIT

Sigurnost je najjači adut Tema: SIGURAN IT SUSTAV

• NGFW/UTM tehnologije • Upravljanje wireless mrežama • Skreniranje web, mail i prometa drugih aplikacija • Sandboxing vs standardna antivirus rješenja • Novosti u trendovima skeniranja SSL prometa • Što je DDOS i zašto trebamo znati više o tome • Novosti na području Data Leakage Prevention-a • Intrusion Detection/Prevention sustava • …

INFO RMACIJ E I P RIJAVE NA :

www.integragroup.hr

KOLUMNA Piše: Dražen Oreščanin

Indeksi uhljebništva P

Indeksi uhljebništva pokazuju nam koliku prednost imaju članovi stranaka u zapošljavanju općenito, u zapošljavanju u javnoj upravi te u zapošljavanju na rukovodeća službenička mjesta u javnoj upravi i javnim poduzećima

8

otaknut katastrofalnim stanjem u hrvatskom društvu i gospodarstvu, koje je posljedica dugogodišnje promašene i nemušte politike na razini države, županija i gradova, začinjene pozamašnom količinom lopovluka, mita i korupcije, te političkog kadroviranja na svim mogućim i nemogućim razinama svih stranaka i koalicija koje su se mijenjale na vlasti, osmislio sam nekoliko pokazatelja koje sam nazvao indeksi uhljebništva, a koji bi nam trebali transparentno pokazati koliko nam ustvari novca isisaju stranačke marionete iz državnog i lokalnih proračuna. Temeljna pretpostavka od koje krećemo u analizu jest da jednaka prava i prilike za zapošljavanje vrijede za sve, bez obzira na to jesu li članovi neke političke stranke koja sudjeluje na neki način u obnašanju vlasti na nekoj razini ili nisu. Prema tekstu iz Večernjeg lista iz prošle godine, (http:// www.vecernji.hr/hrvatska/ hns-vesne-pusic-ima-vise-clanova-od-milanoviceva-sdpa-625615) ispada da je svaki osmi punoljetni građanin RH član neke stranke, dakle možemo zakružiti na 12%, odnosno oko 400.000 ljudi. Dakle, ako pretpostavimo da su 12% aktivnog i radno sposobnog stanovništva članovi stranaka koje su u proteklih dvadeset i nešto godina bile na vlasti (HDZ, SDP, HNS, IDS, HDSSB, HSS, HSLS i druge), logično bi bilo očekivati da je udio članova stranaka među nezaposlenima proporcionalan udjelu preostalog radno sposobnog stanovništva, odnosno oko dvadesetak posto. Također, ako gledamo udio zaposlenosti u privatnom i javnom sektoru, također bi bilo realno očekivati da će 12% zaposlenih u privatnom sektoru biti članovi stranaka te da će i u javnom sektoru (koji uključuje državnu i lokalnu upravu, zdravstvo, školstvo, sudstvo i javna poduzeća) 12% zaposlenih biti članovi stranaka. Ako analiziramo javni sektor prema radnim mjestima, gdje primarno gledamo javne službenike, a ne dužnosnike koji su imenovani od vladajućih političkih stranaka, postoje radna mjesta triju različitih razina. Prvu grupu zaposlenika čine nekvalificirani kandidati za outsourcing - kuharice i čistačice. Drugu grupu čine stručni i kvalificirani zaposlenici u školstvu, zdravstvu, policiji, vojsci i sudstvu - liječnici, sestre, učitelji i profesori, suci... Treću grupu čine zaposleni na raznim rukovodećim i savjetničkim mjestima u gradovima, županijama, agencijama i uredima, ministarstvima, ravnatelji škola, vrtića i domova zdravlja, direktori i voditelji u HEP-u, HAC-u, Hrvatskim vodama, šumama, gorama i raznim drugim javnim i komunalnim poduzećima. Prema našoj teoriji, u uređenom društvu u svakoj od tih kategorija zastupljenost članova stranaka trebala biti bi proporcionalna, odnosno 12% radno aktivnog stanovništva. Naravno, u tmurnoj, tužnoj i ružnoj hrvatskoj stvarnosti to sigurno nije tako, odnosno može se dokazati da je upravo suprotno - članovi stranaka nisu propor-


cionalno zastupljeni među nezaposlenima; u javnoj upravi je bitno veći udio zaposlenih članova stranaka nego u privatnom sektoru te je udio članova stranaka među rukovodećim službenicima nesrazmjerno velik. Slijedom toga, mogu se definirati tri indeksa uhljebništva: Uhljebnička nezaposlenost - odnos nezaposlenosti ostalog radno aktivnog stanovništva u odnosu na nezaposlenost članova stranaka Uhljebljenost u javnom sektoru - postotak zaposlenih članova stranaka u javnom sektoru u odnosu na postotak zaposlenih članova stranaka u privatnom sektoru Strukturna uhljebljenost - postotak zaposlenih članova stranaka u javnom sektoru na rukovodećim i savjetničkim službeničkim pozicijama u odnosu na postotak broja zaposlenih u javnom sektoru na rukovodećim i savjetničkim službeničkim pozicijama U društvu koje nije klijentelističko i uhljebničko, svaki od tih indeksa imao bi vrijednost jedan. U Hrvatskoj je evidentno da je svaki od tih indeksa bitno veći od jedan, a za strukturnu uhljebljenost rekao bih da se vjerojatno nalazi između vrijednosti 8 i 10, što je poražavajuće. Naravno, kada bi svaki od tih javnih službenika bio vrijedan, pošten i kompetentan za posao koji obavlja, a posao koji obavlja bio smislen i potreban ovom društvu, to ne bi bio problem, ali u velikom broju slučajeva nije tako. Na žalost, trenutačno ne raspolažemo podacima koji bi nam omogućili točan izračun pojedinih indeksa uhljebništva, jer podaci o članstvu u strankama nisu transparentni i stranke ih kriju kao zmija noge. Kada bismo te podatke imali, mogli bismo imati realnu sliku o tome koliko je stranačkih ljudi od nastanka samostalne Hrvatske pozapošljavano na potrebna i nepotrebna mjesta u javnoj upravi i koliko su tim postupcima političke stranke opljačkale novca poreznih obveznika. Ovi podaci, naravno, ne bi bili u potpunosti točni, odnosno bili bi manji od stvarnih, budući da u javnoj upravi ima zaposlenih i raznih supruga, šogorica, stričeva, netijaka, rodijaka i prijatelja raznih, koji nisu nužno članovi stranaka, ali su posao dobili po stranačkom ključu i preporukama, a ne po znanju, stručnosti i potrebi. Svakako bi trebalo gledati i udjele članova stranaka među umirovljenicima s povlaštenim mirovinama. Razmjeri te legalizirane pljačke su nevjerojatni. Ako pretpostavimo da u javnom sektoru (ministarstvima, županijama, gradovima, uredima, agencijama, javnim poduzećima) ima samo 5% nepotrebnih radnih mjesta na koje je uhljebljeno 20.000 članova raznih stranaka, radi se o trošku od oko 3 milijarde kuna godišnje samo za njihove nepotrebne plaće. Ne smijemo zaboraviti ni troškove mirovina za nepotrebne i uhljebljene kadrove koji su u međuvremenu umirovljeni (ne samo s povlaštenim mirovinama), koje također plaćaju porezni obveznici iz privatnog sektora. Na žalost, taj je novac nepovratno izgubljen, a jedino što možemo napraviti su brzi i žestoki rezovi kako bi se u budućnosti što manje našeg novca rasipalo na uhljebljivanje.

Kongresni centar Hypo Expo XXI Zagreb 23. - 24. 9. 2014.

www.hospital.in2.hr

2014

Pridružite nam se na trećoj Hospital Days konferenciji, 23. i 24. rujna u zagrebačkom Kongresnom centru Hypo Expo XXI. Program konferencije podijeljen je u osam tematskih blokova s relevantnim govornicima kao što su ministar zdravlja Siniša Varga, v.d. ravnateljice HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, voditeljica projekta e-Zdravlje Ministarstva za zdravlje Republike Slovenije Katarina Kralj, Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Kenan Hrapović, predstavnici uprava vodećih hrvatskih bolnica te brojni drugi stručnjaci s područja zdravstva, farmacije, osiguranja i IT sektora. Ove godine očekuje se više od 500 sudionika iz hrvatske i regije. Više informacija o programu, prijavama i predavačima može se pronaći na web stranicama konferencije hospital.in2.hr

Organizator konferencije:

Partner konferencije:

KOLUMNA Piše: Miroslav Rosandić

Prebrojavanje P

En ten tini sava raka tini sava raka tika taka bija baja buf

10

opularni navijački poklič s tribina sportskih arena Mi Hrvati, pun je ponosa i nacionalnog zanosa. Nismo po tom pitanju ništa bolji ni gori od mnogih drugih naroda, ali bolno je spoznavanje disproporcije kolektivne vjere u same sebe izražene kroz istodobni povik tisuću grla i stvarne nesposobnosti naše društvene zajednice, kojoj svakodnevno svjedočimo posljednjih godina, pa i desetljeća. Beskrajan je niz blasfemičnih gospodarskih i katastrofalnih političkih odluka, neuspjelih projekata, propalih strategija... A što je najgore - često za propast, uništenje i rasipništvo ne možemo jednostavno optužiti nečiju lakomost i lopovluk, već se pokazuje da smo dubinski nesposobni, na svim razinama naše društvene organiziranosti, za bilo kakav iskorak u ustroju i djelovanju koje bi rezultiralo kakvim-takvim pozitivnim pomakom. Evo kako je jedna, matematički banalna operacija - prebrojavanje, koja je za daljnju informatičku obradu podataka (ili bilo koji oblik automatizacije), gotovo temeljna radnja, u nas nevjerojatno problematična za primjenu na svim razinama naše (ne)organiziranosti. Posljednji popis stanovništva je svakako neizostavni primjer koliko smo loše organizirani i sramotno nesposobni - mi Hrvati. Na tisuće je ljudi bilo izravno angažirano, budžet je bio popriličan, ali rezultati su se toliko dugo čekali, da su na koncu malo kome bili korisni, a još manje zanimljivi. Nakon javnih prozivki za sporost izravno odgovorne osobe su, sasvim uobičajeno, alibi potražile u nedovoljnim financijskim sredstvima. Vjerojatno je malo svjetskih zabiti u kojim za konačnu obradu popisa treba otprilike godinu dana po svakih milijun (već popisanih) stanovnika. Neusporedivo banalniji, ali i plastičniji, primjer naših problema s prebrojavanjem je iskazivanje broja gledatelja na otužnim domaćim nogometnim stadionima. Iako bi prema propisima za dobivanje licence svaki stadion na kojem se odigravaju utakmice prve lige HNL-a morao imati uređaje za brojanje gledatelja na svakom ulazu, taj se propis ne poštuje (pa se onda izmišljaju “uvjetne licence”), osim na našem najvećem, a po mnogima i najružnijem, stadionu Maksimir, a tek od nedavno i na Poljudu. Ali i kod ovih koji poštuju propise situacija nije baš blistava. Na Maksimiru brojači na ulazu postoje već godinama, izvedeni su vrlo robusno (tzv. kentauri), poput rješenja na mnogim svjetskim stadionima. Barijere su pripravne za velike gužve (najveća je bila kada je u Ligi prvaka gostovao Real Madrid), a do sada su pokazale solidnu pouzdanost


i funkcionalnost. U prvo vrijeme je bilo problema oko nesnalaženja gledatelja koji su skeniranjem karte sami sebi otvarali ulaz, ali vremenom su naučili kako se ponašati. Sustav je inteligentno izveden, prepoznaje i pojedinačne i godišnje karte, pa čak i klupske iskaznice koje sadrže određeni bonus, pravo posjeta nedefiniranim utakmicama bez karte, samo uz skeniranje iskaznice, podržane su i ulaznice drugih organizatora (stadion je gradski i on ga iznajmljuje raznim korisnicima), itd. Ovog ljeta brojači su napokon postavljeni i na Poljudu, za koji, pak, mnogi drže da je naš najljepši stadion. Radilo se o investiciji od dva milijuna kuna, a kako ona uključuje i videonadzor (83 kamere i kontrolnu sobu) te 40 brojača, jasno je da to rješenje nije baš izvedeno tako da poput pravih barijera zatvori sve ulaze i onemogući ulazak mimo brojača. Zanimljivo je da takvi “otvoreni” brojači (tri rotirajuće poluge) postoje i na Maksimiru, ali samo na ulazima za lože i novinare! Ustaljena je prakse da tijekom utakmice ili najkasnije na njenom završetku mediji dobiju broj gledatelja koje su registrirali brojači, no kako u posljednje vrijeme dio Dinamovih navijača okupljenih oko navijačkih udruga bojkotira domaće utakmice, često se na raznim forumima ili društvenim mrežama vodi rasprava o navodno napumpanim brojevima. Vrhunac teatra apsurda je u tome što se uglavnom radi (kada je u pitanju igranje u Prvoj ligi ili Kupu) o brojevima od tisuću do tri-četiri tisuće gledatelja, znači smiješno malom posjetu za stadion od 35.000 mjesta u metropoli, i na kojem igra prvak države. Ako u izvještaju kažu da je bilo 1.212 gledatelja, onda se nađu oni koji tvrde da nije bilo više od 700 ljudi, a kada u izvještaju piše 2.508, isti tvrde da je i to marketinško napumpavanje jer nije bilo više od 1.500 ljudi, i tako, stalno ista prepucavanja oko nečega što je samo po sebi mizerija, tuga i jad. Na Poljudu je potpuno obrnuta situacija - otkako postoje brojači konstantno se sa sumnjom dočekuju službeni podaci, i na objavu, recimo, od 12.000 gledatelja, tvrdi se da je “sigurno bilo najmanje 16.000 ljudi”. U posljednje su vrijeme izvjestitelji tome doskočili tako da uz navođenje broja gledatelja stave napomenu “s plaćenim ulaznicama”, pa tako, ako netko želi tvrditi ili vjerovati da je u stvarnosti bilo 20 do 30 posto više ljudi na stadionu negoli su to pokazali brojači, može, ali pri tome tvrdi da je toliko bilo - muktaroša. I na kraju ostaje nam vrhunaravni primjer “brojačkog” blamiranja koji smo i Oleg i ja već više puta komentirali u prošlih deset ili petnaest godina, a to je - prebrojavanje glasova zastupnika u Hrvatskome saboru. Nedavno je Josip Leko, predsjednik Sabora, najavio da će od ove jeseni imati “novi konferencijski sustav s elektroničkim glasovanjem”, a od toga pamet staje - naime, ovo je već treći novi sustav postavljen sabornici (od 1996. pa do sada), a niti jedan se u praksi do sada nije koristio, pa bi podignute ruke svaki put iznova prebrojavali - ručno!

Oracle database

Tim Gorman

joel Goodman

Analytics/Big data/BI

Mark rittman

Kellyn Pot’vin

Jože Senegačnik

Razvoj / APEX

Deneš Kubiček

Patrick Wolf

Piet de visser

Mobility

Duško Vukmanović

Leaders Circle

Partnerski dan

Dan supporta

Dio konferencije za donositelje poslovnih odluka

Dio konferencije za prezentaciju rješenja oracle partnera

Dio konferencije za prezentaciju oracle supporta

19. KonferenCija HroUG / rovinj, 14.- 17. 10. 2014. Informacije i prijave

www.hroug.hr

RADAR Carnet

Combis konferencija

Kreiranje poslovne stvarnosti Osma Combis konferencija, jedna od najvećih hrvatskih tehnoloških konferencija, održat će se 25. i 26. rujna u Šibeniku. Ovogodišnja krovna tema Istražite digitalni svijet = Kreirajte novu poslovnu stvarnost, inspirirana prožimanjem fizičkog i digitalnog svijeta, kao cilj ima ukazati na transformaciju fizičkog u digitalno, ali i obrnuto, digitalnog u fizičko, što je sve prisutnija pojava u današnjem životu i poslovanju. Neizostavan dio konferencije su studije slučajeva, koje su ove godine podijeljene u pet područja: Cloud, Security, New Datacenter, NextGen Business Technology i Business Solutions. Vrhunska predavanja bavit će se temama poslovanja u Cloudu, naprednim načinima zaštite, inteligentnim poslovnim IT rješenjima, poslovnom primjenom tehnologije nove generacije i drugim. Kako razvijati ideje i prilagoditi se tržištu “novog” svijeta otkrit će Eddie Obeng, britanski profesor, motivacijski govornik, provokator promjena i autor brojnih knjiga, koji će održati plenarno predavanje “The world is changing”. Eddie Obeng je profesor na vodećoj europskoj poslovnoj školi Henley Business School, ali i utemeljitelj

Učionica budućnosti Projekt Učionica budućnosti u Hrvatskoj nastavlja se i u novoj školskoj godini 2014./2015. Nakon Osnovne škole Kamešnica u Otoku, IX. gimnazije u Zagrebu i Gimnazije Frana Galovića iz Koprivnice, Učionica budućnosti otvorena je u II. osnovnoj školi Bjelovar. Učionica je opremljena najnovijom informacijskom tehnologijom koja će omogućiti interaktivno učenje i razmjenu znanja za 700 učenika škole. Otvaranje Učionice budućnosti u II. osnovnoj školi Bjelovar, zajednički projekt CARNeta i tvrtke Samsung Electronics Adriatic, uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, nastavak je ulaganja u obrazovni sustav, moglo se čuti u povodu njezina otvaranja. Učionica budućnosti u II. osnovnoj školi Bjelovar opremljena je nastavničkim računalom, tablet računalima i pametnom pločom, koji će omogućiti interaktivnu razmjenu znanja svim učenicima. l

Hrvatski Telekom

Napokon jeftinija optika! Hrvatski Telekom počinje nuditi optičke Ultra MAX pakete po cijeni standardnih MAX paketa. Posrijedi su paketi bazirani na FttH tehnologiji (Fiber to the Home: optika do kućnog praga), koja nudi čak 10 puta veću brzinu u odnosu na MAX pakete za privatne korisnike. Korisnicima će tako pristup internetu po najvećim brzinama na tržištu biti omogućen u paketu od 241 kune mjesečno. Maksimalna brzina od 100 Mbit/s downloada i 20 Mbit/s uploada ona je za koju Hrvatski Telekom jamči da će je korisnik i dobiti u paketima, budući da FttH tehnologija omogućuje zajamčenu brzinu do korisnika, za razliku od drugih ponuda na tržištu gdje se ponuđena maksimalna brzina dijeli među korisnicima na optičkokabelskoj mreži. S brzinom preuzimanja od 100 Mbit/s jedna MP3 pjesma može se preuzeti trenutačno, film u standardnom formatu za oko dvije minute, a film u HD formatu za 15 minuta, navode u Telekomu. Svi novi korisnici Ultra MAX2 i Ultra MAX3 paketa imaju osiguran flat rate u pristupu Internetu. Osim toga, uz Ultra MAX pakete može se za 19 kn nabaviti i atraktivan tablet uređaj. HT je svoju optičku mrežu izgradio u 15 hrvatskih gradova: Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Zagrebu, Puli, Karlovcu, Koprivnici, Čakovcu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Vinkovcima i Zadru. Također, optika je dostupna i u manjim mjestima: Bukovju Bistranskom, Donjoj Bistri, Gornjoj Bistri, Jablanovcu, Novakima Bistranskima, Oborovu Bistranskom i Poljanici Bistranskoj. (T.D.) l 12


Renee Saboti Slovenc

EFF

Android otkriva kretanje korisnika Prema izvještaju Electronic Frontier Foundation (EFF), propust uveden u Androidu 3.1 Honeycomb omogućuje svakome korištenje WiFi veze uređaja temeljenog na Androidu kako bi saznao lokaciju i kretanje korisnika. Preferred Network Offload (PNO) je usluga unutar Androida koja uređaju omogućuje traženje i spajanje na WiFi mreže i kad je ekran isključen, čime se smanjuje potrošnja baterije i podataka. No uređaj s aktiviranom uslugom PNO koji nije spojen na WiFi mrežu može presresti bilo tko u dometu WiFi signala, a potencijalni napadač tada može vidjeti listu imena (SSID) 15 zadnjih WiFi mreža na koje je uređaj bio spojen. Koristeći te podatke mogu se dobiti prilično

precizne informacije o kretanju korisnika. U Googleu su potvrdili kako istražuju problem, no za sada nemaju spremno odgovarajuće rješenje, a u EFF-u preporučuju korisnicima isključivanje usluge PNO unutar naprednih postavki za WiFi. (K.B.) l

Facebook

Udvostručenje dobiti Facebook je u drugom kvartalu ostvario rezultate poslovanja koji su bolji od očekivanja zahvaljujući brzom rastu prihoda od oglašavanja na mobilnim uređajima. Naime, prihodi od oglašavanja preko mobilnih uređaja tijekom drugog kvartala iznosili su 62% ukupnih oglašivačkih prihoda tvrtke, a u istom razdoblju godinu ranije imali su udio od 41%. Sveukupni Facebookovi prihodi tijekom drugog kvartala

Canon

Eddie Obeng

prve virtualne poslovne škole Pentacle te kreator koncepta “New World Management”, po kojem su promjene u svijetu, od društvenih i organizacijskih do političkih, postale toliko brze da čovjek gubi korak pokušavajući ih točno percipirati. Novi svijet brže se razvija nego što ljudi uče, zbog čega je osnova svih planova, organizacije ili menadžmenta temeljena na pomalo zastarjelim informacijama. Na primjerima iz poslovanja, Obeng će publiku usmjeriti prema idejama za kreiranje poslovnog uspjeha u “novom” svijetu. Combis konferencija ove je godine okupila rekordni broj sponzora, što je značajan pokazatelj kvalitete i vrijednosti ovog tradicionalnog okupljanja, kao i sve izraženije potrebe da se upravo pomoću ICT-a potaknu pozitivnija gospodarska kretanja. Uz Hrvatski Telekom, partnera konferencije, Combis su podržali zlatni sponzori Arrow ECS, Cisco, Dell, IBM, Imperva, Microsoft, NetApp, Samsung i Trend Micro, srebrni sponzori FireEye, Lenovo, Lexmark i Oracle, i medijski pokrovitelji Antena Zagreb, magazin Banka, ICTBusiness.info, Lider, časopis Mreža, planb. hr, Poslovni savjetnik, SEEbiz.net, Tportal.hr i Večernji list.

porasli su gotovo 61%, na 2,9 milijardi dolara, naspram 1,8 milijardi dolara u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je dobit porasla 138%, s prošlogodišnjih 333 na 791 milijun dolara. Facebookovi predstavnici istaknuli su kako tvrtka namjerava i dalje agresivno investirati u nove projekte, kao što je bilo nedavno preuzimanje proizvođača uređaja za prividnu stvarnost Oculus za 2 milijarde dolara. (K.B.) l

eBay

Dobri rezultati zahvaljujući PayPalu U drugom kvartalu eBay je ostvario rast prihoda 13% u odnosu na godinu ranije, a najzaslužnija za dobre rezultate je njegova podružnica PayPal. Ukupni prihodi tvrtke bili su

4,4 milijardi dolara, od čega je PayPal ostvario 1,9 milijardi dolara prihoda, a dobit je narasla na 868 milijuna dolara. U eBayu ističu kako je PayPal tijekom drugog kvartala dobio 4 milijuna novih korisnika te ih sada ima oko 152 milijuna, a ukupni prihodi porasli su 26%. (K.B.) l

Microsoft

I Bing će zaboravljati Nakon što je u svibnju najviši europski sud podržao zakon kojim se traži uklanjanje linkova sa stranica na sadržaje koji ugrožavaju privatnost pojedinaca, Google je odgovorio u obliku digitalnog formulara koji im omogućuje traženje brisanja linkova s njihovih stranica. Prema pisanju New York Timesa, sada će istu mogućnost ponuditi i Microsoftova

Prijenosni projektori Canon Europe je predstavio novu seriju prijenosnih projektora LV. Pet novih modela iz serije LV su kompaktni i nude svijetlu projekciju visokih performansi uz duži vijek trajanja žarulje te ciljaju na poslovna i obrazovna okruženja. Novi modeli nose oznake LV-WX300, LV-X300, LV-S300, LV-WX300ST i LV-X300ST te standardno nude visoku svjetlinu od 3000 lumena, što korisnicima omogućuje da jasno vide projiciranu sliku u različitim sobama za sastanke ili učionicama čak i kada su upaljena svjetla u prostoriji. DLP jedinica opremljena je tehnologijom BrilliantColor i omogućuje prikaz živih boja korištenjem kotača boja sa šest segmenata. Novi modeli razvijeni su bez filtra, što znači da korisnici nemaju troškove ni poteškoće vezane uz zamjenu zračnog filtra. Troškovi korištenja dodatno su smanjeni novom žaruljom produljenog vijeka trajanja koja može izdržati i do 6000 sati upotrebe ako se koristi ECO način rada. (R.I.) l

KADROVSKI PUTOKAZ ➲ Combis Regionalni sistem integrator Combis svoj je tim obogatio još jednim stručnjakom s velikim znanjem i iskustvom iz područja poslovne informatike. Poziciju menadžera za razvoj poslovanja u Srbiji preuzela je Bosiljka Sekulić, koja će svojim znanjem u upravljanju poslovnim procesima obogatiti tim Combisa u susjednoj državi. ➲ Sedam IT Tvrtka Sedam IT d.o.o imenovala je Alena Selimbegovića direktorom Sektora Razvoja softvera, čime tvrtka nastavlja razvoj postojećih i novih rješenja koje već jedanaest godina realizira na hrvatskom i regionalnom tržištu. ➲ T-Hrvatski Telekom Nadzorni odbor T-Hrvatskog Telekoma imenovao je dr. Kaia-Ulricha Deissnera članom Uprave HT-a d.d. i glavnim direktorom za financije na razdoblje od tri godine, s početkom od 1. kolovoza 2014. Dr. Deissner priključio se Deutsche Telekomu (DT) 2004. i stekao značajno iskustvo na pozicijama višeg menadžmenta s primarnim fokusom na poboljšanje operativne učinkovitosti, obnašajući tako funkcije direktora za upravljanje proizvodima, višeg direktora za upravljanje prodajnim kanalima i glavnog direktora za financije Deutsche Telekom Kundenservicea.

tražilica Bing, a odgovarajući formular trebao bi biti dostupan od sljedećeg tjedna. Naime, Microsoft se mora dogovoriti i s Yahooom, jer Bing stoji i iza pretraga obavljenih preko Yahooovih stranica. Za sada primjena ovoga zakona izaziva dosta

oprečnih reakcija, a posebno su nezadovoljni novinari i medijske kuće, ističući kako se dozvoljavanjem pojedincima i tvrtkama uklanjanja linkova na sadržaje koji im ne odgovaraju uvodi svojevrsna cenzura, a ugrožava se i sloboda govora. (K.B.) l

MREŽA listopad 2014.

13

RADAR Konferencije

19. HrOUG 2014

Od 14. do 17. listopada, u Rovinju, Hotel Istra na Crvenom otoku održat će se 19. konferencija Hrvatske udruge Oracle korisnika. Tradicionalno je to centralno mjesto okupljanja Oracle zajednice, ali i drugih sudionika iz ICT okruženja. I ne samo iz Hrvatske jer se radi o najvećem okupljanju u južnoj Europi. Očekuje se više od 450 sudionika, koji dolaze iz više od 15 zemalja Europe, Azije i Amerike. Razloge za takav odaziv sudionika treba tražiti u aktualnim i zanimljivim temama, vrlo kvalitetnim predavačima, ali i ukupnoj atmosferi u kojoj se odvija konferencija. Pripremljeno je oko 100 predavanja, radionica i ostalih događanja u čijem će prezentiranju sudjelovati čak 11 Oracle ACE-ova, članovi Oak Table

IDC

Veliki rast isporuka računala u Zapadnoj Europi Pametni povezani uređaji, koji prema IDC-ovoj terminologiji uključuju stolna i prijenosna osobna računala, tablete i pametne mobilne telefone, 14

i Rocky Mountin grupe. Osjetan je porast broja specijalista iz Oracle korporacije. Uza sve to i standardno dobar odziv s aktualnim temama „domaćih“ predavača. Top teme iz Oraclea su Inženjerski Sistemi i Internet of things. O prvom nositelju drugom prilikom, a na drugo, danas vrlo aktualno područje, na otvaranju će upozoriti Marin Tadić. Top područje na konferenciji su Analitike i Big data, Bussiness Inteligence i Data Warehousing. Kroz uvodno izlaganje i četiri radionice sudionicima će se obratiti Mark Rittman, jedan od vodećih BI svjetskih eksperata. Niz se nastavlja s više BI događanja - radionicom Ljiljane Perica, te predavanjima kolege iz Slovenije Žige Vaupot i Mojce Gros. Područje DB, kao i prošle godine predstavlja „šlag“ na konferencijskoj torti. Uvodno izla-

dosegnuli su isporuku od 52,5 milijuna komada tijekom drugog kvartala u Zapadnoj Europi. To je rast od 2,8% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, no u IDC-u ističu kako su velike razlike između pojedinih kategorija uređaja. Naime, potražnja za tabletima pala je na godišnjoj razini, mobilni telefoni su ostali na približno istoj razini, a veliki rast zabilježen je u potražnji za klasičnim prijenosnim računalima.


ganje imaju Tim Gorman i Kellyn Pot’Vin uz još dva predavanja i radionicom. Čak je 7 Oracle ACE-ova angažirano na Db temama. Jedan od njih Karman Aghayev, dolazi iz Azerbajdžana, a inače je i predsjednik lokalne udruge Oracle korisnika. Sudionici konferencije imat će rijetku priliku poslušati ovakvu koncentraciju priznatih specijalista. APEX je područje koje se aktivno prati na HroUG-ovim konferencijama. Izašla je nova APEX Verzija 5., koju će kroz dva predavanja sudionicima približiti jedan od članova Oracle tima za razvoj APEX-a - Patrick Wolf. Još jedan Oracle ACE direktor Deneš Kubiček, niz godina stalni sudionik konferencije, obradit će korištenje APEX u web uslugama. Područje razvoja alata je ove godine posebno obrađeno, najviše je tema o ADF. U okviru ove tematske cjeline nalaze se i teme iz područja Jave. Uobičajeno je veliki broj tema iz područja Middlewarea - Jernej Kaše će govoriti o izgradnji privatnog Clouda i voditi radionicu izrade mobilnih aplikacija, Zoran Jovanović o kloniranju u Oracle Fusion Middleware, Duško Vukmanović će govoriti o WebLogic Clusterima, te niz drugih govornika. Mobility predstavlja jedno od najbrže razvijajućih područja. U keynote predavanju će o većini aspekata, te strategiji i očekivanjima Mobile Computinga govoriti Duško Vukmanović. Među temama strateškog upravljanja IS posebno treba istaknuti temu gošće iz Bugarske Milene Gerove, koja će govoriti o praktičnim savjetima za uspješan BI projekt. Michal Kostrzewa ima temu primjene projektiranih sustava za operativno upravljanje u slučaju Exadata realizacije. Detalje o pripremljenom i očekivanim proširenjima pogledajte na www.hroug.hr

Veliki utjecaj na rast potražnje za računalima imao je kraj podrške za Windows XP i općenito relativno stara baza računala, zbog čega se veliki broj korisnika odlučio na kupnju novih modela, što je rezultiralo rastom isporuka računala od 25,2%. S druge strane, isporuke tableta pale su 12,5% u odnosu na godinu ranije, a prodaja pametnih mobilnih telefona pala je 0,4%, na 31,7 milijuna komada, čime su ostali i dalje uvjerljivo najbrojnija kategorija

među pametnim povezanim uređajima. (K.B.) l

Atos

Preuzimanje Bulla Atos, međunarodna tvrtka za pružanje informatičkih usluga, i tvrtka Bull su u zajedničkom priopćenju objavili uspješan dovršetak tendera kojim je tvrtka Atos

preuzela sve dionice tvrtke Bull. Transakcija predstavlja prijelomni poslovni događaj na razini cijele Europske unije jer je riječ o spajanju tvrtki koje će pridonijeti utvrđivanju statusa Europe kao svjetskog lidera u cloud i big data tehnologijama i informatičkoj sigurnosti, tvrdi se u objavi za medije. Kombinacija koja nastaje Atosovim preuzimanjem tvrtke Bull osnažit će vodeći položaj tvrtke na tržištu cloud usluga u Europi i stvoriti novog lidera na tržištu big data tehnologija te u informatičkoj sigurnosti kojom će se u novoj tvrtki baviti više od 2000 stručnjaka. (T.D.) l

Integra Group

Uskoro 11. dan integracije I ove godine Integra Group organizira stručnu IT konferenciju Dan integracije, a pvaj će put biti posvećena sveobuhvatnoj zaštiti sustava. Ono po čemu će se razlikovati od prijašnjih jest znatno veći udio demo prikaza i prezentiranja iz prve ruke kako bi prisutni vidjeli način funkcioniranja u praksi. Konferencija će se tijekom listopada održati u četiri grada - u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, a sve detalje možete pratiti na službenoj stranici konferencije i na društvenim mrežama. Sva predavanja potpuno su besplatna uz prethodnu registraciju. l

Canon

Suradnja s Mirageom Canon Europe je sklopio partnerstvo sa softverskom tvrtkom DINAX GmbH kako bi predstavio posebne inačice svoje programske opreme Mirage namijenjene profesionalnom ispisu koje su prilagođene Canonovoj seriji pisača velikog formata imagePROGRAF. Mirage je napravljen da zadovolji zahtjeve za ispisom koje postavljaju fotografi, dizajneri, agencije i davatelji usluga tiska te se

Algebra

Uručena nagrada za najboljeg svjetskog partnera Phil Sorgen, potpredsjednik tvrtke Microsoft, uručio je predsjedniku uprave Algebre Tomislavu Dominkoviću nagradu za najboljeg svjetskog obrazovnog partnera prema izboru Microsofta. Algebrin inovativni projekt “Moj prvi Microsoft certifikat”, pobijedio je u velikoj konkurenciji inovativnih projekata koje su prijavili partneri iz cijeloga svijeta. Na Svjetskoj partnerskoj konferenciji Microsofta (Worldwide Partner Conference), održanoj u Washingtonu, uz nagrađene partnere, prisustvovalo je više od 16.000 sudionika iz cijeloga svijeta. Algebra grupa, koju čine Otvoreno učilište Algebra i Visoko učilište Algebra - Visoka škola za primijenjeno računarstvo, osvojila je ovu nagradu za inovativni projekt “Moj prvi Microsoft certifikat”, koji je osmislila i provela za učenike srednjih škola i studenata, a u sklopu kojeg je svoje prve Microsoftove certifikate potpuno besplatno steklo više stotina učenika i studenata. Projekti i postignuća više od 3200 tvrtki bili su nominirani za prestižnu nagradu Partner of the Year Award, a Algebra je u segmentu obrazovanja, u finalu pobijedila vodeće tehnološke obrazovne institucije iz SAD-a, Indije i Australije, i to kao jedini predstavnik iz Europe. (T.D.)

tijekom proteklih šest godina pozicionirao kao najprodavanije softversko rješenje za ispis na uređajima velikog formata. Ova suradnja između Canona i DINAX-a rezultirala je predstavljanjem dviju inačica softvera Mirage Editions for Canon (jednu za modele imagePROGRAF sa 8 i 12 tintu i drugu za ostale modele), koje nude pristup svim značajkama i alatima za ispis u jednom jedinstvenom i jasnom pregledu. Softver može upravljati neograničenim brojem slika u različitim formatima i istodobno ih ispisivati, automatski stvarajući optimalne slikovne rasporede kako bi u najvećoj mogućoj mjeri optimizirao učinkovitost ispisa i rezanja, minimizirajući količinu otpada. (R.I.) l

Konferencije

Mobility Day 2014 25. rujna 2014. Održat će se Mobility Day konferencija koju su prije osam godina osmislile

i pokrenule tvrtke Mobendo i Citus. Kao i proteklih godina, konferencija će se održati u Hotelu Antunović u Zagrebu. I ovoga puta očekuje se više od 350 polaznika zainteresiranih za najnovije vijesti s područja primjene mobilnih tehnologija u svakodnevnom životu i

poslovanju. Andrej Radinger iz tvrtke Mobendo i Tomislav Bronzin iz tvrtke Citus uz svoje kolege-predavače iz brojnih domaćih i inozemnih tvrtki, podijeliti najnovija saznanja i iskustva s područja razvoja i implementacije mobilnih rješenja kroz čak trideset predavanja. l

Combis

Oracle Hyperion u Pevecu Sistemski integrator Combis je, u suradnji s Hrvatskim Telekomom, započeo projekt implementacije rješenja Oracle Hyperion Planning u trgovačkom centru Pevec. Hyperion Planning poslovno je rješenje za planiranje, budžetiranje i predviđanje, koje omogućuje detaljniju i precizniju izradu plana, kvalitetno praćenje realizacije budžeta te stvara učinkovite analize profitabilnosti za svaku poslovnu jedinicu i omogućuje više verzija uspješnosti poslovanja temeljene na različitim scenarijima organizacije, navode u Combisu. Projekt se sastoji od ukupno četiri faze. Prva faza uključuje prikupljanje informacija i analizu zahtjeva korisnika, u drugoj fazi se planira instalacija, potom sama implementacija i programiranje, a u posljednjoj fazi odvijaju se testiranje i edukacija. Sâma implementacija obuhvaća svih 14 poslovnih maloprodajnih centara Pevec smještenih u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Makarskoj, Zadru, Puli, Bjelovaru, Koprivnici i Osijeku, sedam prodajnih programa i oko 35 potprograma Peveca. Sustav će biti uveden u segment nabave i zaliha, proces maloprodaje, veleprodaje, vodeći računa o planiranju, realizaciji i kontroli troškova, ali i u odjele IT-a, ljudskih resursa i Pevecova marketinga. (T.D.) l MREŽA listopad 2014.

15

RADAR Hrvatski Telekom

Outsourceanje Ericssonu Hrvatski Telekom je s Ericssonom potpisao ugovor kojim se regulira pružanje usluga izgradnje i održavanja telekomunikacijske infrastrukture na razdoblje od 5 godina. Istodobno je potpisan i ugovor o prijenosu HT-ove tehnološke jedinice za izgradnju i održavanje u kojoj se trenutno obavljaju navedeni poslovi, a koje će od 1. rujna za HT obavljati Ericsson, jedna od najjačih svjetskih kompanija u tom području. 640 zaposlenika koji rade na navedenim poslovima prijeći će iz Hrvatskog Telekoma u novoosnovanu kompaniju kći Ericssona Nikole Tesle, člana globalne grupacije Ericsson, pod imenom Ericsson Nikola Tesla Servisi d.o.o.. Petogodišnji ugovor za pružanje usluga izgradnje i održavanja telekomunikacijske infrastrukture obuhvaća poslove planiranja i izgradnje fiksne i mobilne mreže, održavanje telekomunikacijske infrastrukture, nadzor telekom mreže, terensko održavanje aktivne pristupne mreže i pasivne mreže. (T.D.)

Algebra

Uspješna suradnja s Googleom Suradnja Googlea i Algebre na provedbi “Academy of Google AdWords”, certificiranih programa treninga u Hrvatskoj, u godinu dana rezultirala je s više od stotinu novih certificiranih profesionalaca i ukupno više od 450 polaznika besplatnih

treninga. Algebra je među prvima u svijetu ušla u sporazum s Googleom oko provedbe ovog programa te se može pohvaliti činjenicom da ima čak dva certificirana regionalna trenera, kakvih je u svijetu ukupno tek stotinjak. U Algebri najavljuju i niz novosti u sklopu suradnje, koje od jeseni uključuju i specijalizirane radionice za YouTube oglašavanje, kakve dosad nije bilo moguće slušati u Hrvatskoj. (T.D.) l

BenQ

Novi DLP projektor BenQ je predstavio novi model projektora W1070+, zasnovan na tehnologiji DLP. Novi projektor obogaćen je inovativnim tehnologijama za prijenos podataka kao što su WFHD (Wireless Full HD) i MHL (Mobile High-definition Link), navode u BenQu. Ostale značajke uključuju ugrađeni visokokvalitetni zvučnik snage 10 vata i 2D keystone korekciju. BenQ W1070+ nudi Full HD razlučivost od 1920 x 1080 točaka, sa svjetlinom od 2200 ANSI lumena, intenzitetom boja s 1,07 milijardi boja i najvećim kontrastom od 10 000:1. Pomak objektiva i 2D keystone korekcija osiguravaju optimalni omjer slike koja se prikazuje. (R.I.) l 16


Canon

Océ PlotWave 500 Canon Europe je predstavio Océ PlotWave 500, monokromatski višefunkcijski pisač širokog formata u integriranom kućištu, namijenjen tržištu ispisa tehničkih dokumenata srednjeg volumena. Ovaj uređaj popunjava prazninu između modela Océ PlotWave 340 i 360, namijenjenih ispisu malog volumena te produkcijskog pisača Océ PlotWave 750, a namijenjen je za korisnike iz CAD sektora (kao što su AEC - arhitektura, inženjerstvo i konstrukcija, državne ustanove i komunalne tvrtke, industrijska proizvodnja ili komercijalno umnožavanje dokumenata), s godišnjim volumenom ispisa između 7000 i 25 000 m2. Novi uređaj dostiže razlučivost od 600 x 1200 tpi te brzinu od 10 stranica formata A1 po minuti, opremljen je istom kontrolnom pločom osjetljivom na dodir kao i drugi modeli u seriji, zahvaljujući Océovoj tehnologiji Radiant Fusing nudi trenutno zagrijavanje s vremenom od izlaska iz pasivnog režima rada pa do prvog ispisa od samo 30 sekundi. (R.I.) l

IDC

Slabija predviđanja za tablete Nakon nekoliko kvartalnih izvješća u kojima je zabilježena slabija prodaja tableta od očekivanja, IDC je smanjio svoja predviđanja za njihovu prodaju za cijelu tekuću godinu. Prema novim predviđanjima, isporuke tableta i hibridnih računala, koja objedinjuju funkcije tableta i klasičnih prijenosnih računala, ove bi godine trebale porasti 6,5%, na 233,1 milijun uređaja. To su znatno slabija predviđanja od ranije najavljivanog rasta od 12,1%. Na tržištima SAD-a i Zapadne Europe potražnja za tabletima je praktično ista kao i prošle godine, a značajan rast još uvijek se ostvaruje na tržištima u razvoju, gdje bolje prolaze uređaji niže cijene. (K.B.) l

Ericsson Nikola Tesla

3G za BiH Mr. sc. Nedžad Rešidbegović, generalni direktor BH Telecoma

Imagine Cup 2014

Ovogodišnji pobjednici

Ovogodišnja sezona popularnog Microsoftovog natjecanja za studente, Imagine Cup, završena je velikim finalom koji se prvi put održao u Seattleu, odnosno sjedištu Microsofta, Redmondu. Baš kao i samo natjecanje, koje je ovaj put do finala dovelo manji broj timova nego što je to bio slučaj u prethodnim godinama, uz želju organizatora da se ostvari veća koncentracija kvaliteta projekata, i sam format finala bio je donekle izmijenjen, pa su tako timovi prvi dan natjecanja održavali prezentacije ispred žirija na University of Washington, a drugi dan natjecanja bio je rezerviran za hands-on testiranje i ocjenjivanje, uz otvorenu prezentaciju projekata za sve Microsoftove uposlenike koji su stacionirani na kampusu u Redmondu. Završna svečanost organizirana je pred velikim brojem mikrosoftovaca, a nakon proglašenja pobjednika u tri glavne kategorije natjecanja - tim Eyenaemia iz Australije u kategoriji društvena odgovornost, tim Brainy Studio iz Rusije u kategoriji igre te tim Estimeet s Novog Zelanda u kategoriji inovacije - održan je završni krug natjecanja između pobjedničkih timova na glavnoj pozornici, uz pitanja koja su postavljali Satya Nadella, prvi čovjek Microsofta, Hadi Partovi, osnivač Code.org i Erik Martin, direktor

i mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, potpisali su u Sarajevu ugovor vezan uz proširenje postojeće 3G radio pristupne mreže na području Federacije Bosne i Hercegovine. Ugovor je vrijedan gotovo 28 milijuna kuna, a uključuje isporuku najsuvremenije Ericssonove 3G opreme te prateće usluge. (T.D.) l

Vipnet

Pad prihoda i broja korisnika Vipnet je u prvih šest mjeseci ostvario 175,8 milijuna eura ukupnih prihoda, što je 7,6 posto manje u odnosu na

Reddita. Nakon tri kruga pitanja, za osvajača Imagine Cup 2014 trofeja proglašen je tim Eyenaemia iz Australije, sastavljen od studenata medicine, s projektom koji omogućuje procjenu rizika i brzo otkrivanje bolesti anemije. Svi pobjednici osvojili su i novčanu nagradu od 50.000 američkih dolara, a članovi tima iz Australije dobili su priliku za upoznavanje s jednim od osnivača Microsofta, Billom Gatesom. Kada su u pitanju timovi iz regije, u ovogodišnjem finalu nastupio je tim Chemicalium iz Bosne i Hercegovine, s aplikacijom posvećenom olakšanju učenja kemije u školama kroz zanimljivu upotrebu NFC tehnologije za kreiranje spojeva te tim BarFoo iz Srbije, koji je pripremio aplikaciju Sonochrome, namijenjenu slabovidnim osobama koja pretvara boje u zvukove. Upravo je tim iz Bosne i Hercegovine, sastavljen od studenata s Fakulteta informacijskih tehnologija iz Mostara: Amra Buljubašić, Ema Begulić, Hamza Sabljaković i Samir Šupčić, uz mentora Mohameda El-Zayata, nastavio tradiciju dobrih rezultata timova iz regije te osvojio ovogodišnju Nagradu publike tijekom prezentacije projekata u Muzeju historije i industrije. Microsoft je nakon proglašenja pobjednika najavio da će se finale Imagine Cup 2015 natjecanja ponovno održati u Seattleu, što je prvi put da se završno natjecanje održava na istoj lokaciji, a natjecateljska sezona tradicionalno počinje već od rujna. (E. Šahinović)

isto razdoblje lani, ali je trend smanjenja prihoda smanjen u odnosu na prvi kvartal. Kao rezultat manjih prihoda, EBITDA je smanjena za 26,2 posto te u prvih šest mjeseci 2014. iznosi 44,9 milijuna eura. Ukupan broj korisnika u mobilnoj mreži smanjen je za 3,8 posto te iznosi 1,83 milijuna, prije

svega zbog smanjenja broja prepaid korisnika, tvrde u Vipnetu. Prosječni mjesečni prihod po korisniku (ARPU) u prvom polugodištu ove godine smanjen je 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 10,8 eura, što je posljedica nižih cijena, roaminga i regulatornog smanjenja cijene terminacije poziva, navode u tvrtki. (R.I.) l


17

RADAR e-zdravstvo

HAKOM

Natječaj za hardver

Mobilni zdravstveni karton KBC Zagreb dobio je mobilni zdravstveni karton - mobilnu aplikaciju koja liječnicima omogućuje praćenje stanja pacijenata u bilo koje vrijeme i s bilo koje lokacije. Rezultati validacije sustava mobilnog praćenja elektroničkih medicinskih zapisa (“kartona”) pacijenata (m-EMR), koji su kao pilot-projekt zajednički implementirali tvrtke IN2 i Samsung Electronics, predstavljeni su u Kliničkom bolničkom centru Zagreb u bolnici na Rebru. U sklopu konferencije za medije, predstavnici tvrtki IN2 i Samsung uručili su upravitelju KBC-a Zagreb donaciju od 50 pametnih telefona Samsung

GALAXY S4 i pripadajuće licence m-EMR sustava. Na ure đajima se nala zi aplikacija koju je korejski Samsung razvio, a hrvatski IN2 lokalizirao i povezao sa svojim bolničkim informatičkim sustavom. Bolnica Rebro navedeni hardver i softver dobila je kao donaciju vrijednu 275.000 kuna, nakon što je završen dvomjesečni pilotprojekt tijekom kojeg je 50 zaposlenika bolnice testiralo navedenu aplikaciju. Rezultate testiranja novinarima su predstavili sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb doc. dr. sc. Zlatko Giljević, voditelj odjela poslovnih rješenja domaćeg predstavništva

Microsoft

Threshold bez charma Prema nepotvrđenim informacijama koje prenose različiti izvori na Internetu, sljedeća verzija Windowsa, kodnog imena “Threshold”, trebala bi biti privlačnija sadašnjim korisnicima Windowsa XP, Vista i Windows 7. Kao najveće promjene u korisničkom sučelju navodi se uklanjanje “charma” na klasičnim računalima, no prema nekim informacijama, on bi trebao ostati na tabletima. S druge strane, trebale bi biti uvedene virtualne radne površine, te tipka “start” i izvođenje “modern” aplikacija u prozorima. Prve javne probne verzije Windowsa “Threshold” očekuju se tijekom jeseni ove godine. (K.B.) l 18


Samsung Electronics Danijel Bačelić i predsjednik Uprave IN2 Ante Mandić, a iz njih se može zaključiti kako je aplikacija iznimno korisna izvan radnog vremena, odnosno za aktivnosti poput praćenja stacionarnih pacijenata. Liječnici na mobitelu mogu vidjeti podatke unesene tijekom obrade pacijenta, on ih može alarmirati nakon stizanja rezultata pretraga, mogu voditi vlastite bilješke, slati poruke ili opservacije drugim korisnicima sustava i slično. KBC Zagreb prvi je u regiji s ovakvim sustavom, a IN2 i Samsung zajednički ga planiraju nuditi na još nekim tržištima osim hrvatskoga. (B.B.Š.)

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) raspisala je javno nadmetanje za nabavu sklopovske opreme - hardvera za neke od krajnjih korisnika društveno korisnih aplikacija, čiji je razvoj financirao HAKOM. Natječajem se nabavljaju poslužitelji i ostala informatička sklopovska oprema za potrebe HZZO-a, MUP-a, Hrvatske vatrogasne zajednice i CARnet-a, a dio opreme za CARnet poslužit će za aplikacije razvijene u sklopu Vladina projekta e-Građani. Nabavljena oprema bit će donirana krajnjim korisnicima prema uvjetima koje je rješenjem odobrila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Krajnji rok za dostavu ponuda za javno nadmetanje je 13. listopada 2014. godine. Dodatne informacije mogu se dobiti na HAKOM-ovim internetskim stranicama na adresi http:// www.hakom.hr/default. aspx?id=63. (R.I.) l

Bnet

Nula kuna šest mjeseci U okviru promotivne akcije “Svemoguća misija” B.net je pripremio 6 mjeseci Interneta za 0 kn mjesečno u Super paketima. U razdoblju od 1. do 30. rujna, svim novim korisnicima bilo kojeg paketa s internetskom uslugom dostupna je promocija Svemoguća misija. Više informacija na www.bnet. hr. (R.I.) l

WhoHack

Mini hackathon u Rijeci Hackathon je tip natjecanja koje sudionicima pruža mogućnost iskazivanja kreativnosti formirajući tim koji zajedničkim kodiranjem pronalazi jedinstveno rješenje za neki problem ili zadatak. Zanimljivost koju mnogi ne znaju jest to da su opcije “lajkanja” i chata na Facebooku rezultat upravo internih Facebook hackathona, koji su tamo postali tradicija. Ne samo na Facebooku, već

i širom svijeta, hackathoni su već godinama kultni događaji IT zajednice, koji okupljaju ne samo hakere, već i sve veći broj znatiželjnih posjetitelja i sponzora, a u SAD-u čak vlada trend u kojem cijeli fakulteti i studentski kampusi sudjeluju na hackathonima. Stoga ne čudi da je i hrvatska startup scena sve aktivnija i na tom području. Tako je u riječkom Startup Inkubatoru (http://startup.rijeka. hr/en/) održan ljetni, već četvrti po redu WhoHack mini hackathon. Za neupućene, Rijeka je

prije nepune dvije godine dobila svoj prvi Startup Inkubator, iz kojeg je do danas izašlo nekoliko uspješnih startupa, mjesto je održavanja radionica i edukacija, a pokazao se i odličnim mjestom za organizaciju hackathona. Glavni organizator, kao i dosad, bila je riječka tvrtka EXEVIO d.o.o. Edija Budimilića, a ostatak tima čine Ladislav Jurić kao suorganizator i sponsorship manager, za odlične fotke i videouradak s ovog hackathona pobrinuo se službeni fotograf Robert Lesac (Zg), te autorica ovog članka,

kao PR i partnership manager. Sponzora je sa svakim WhoHack hackathonom sve više, pa su se tako ovaj put najviše iskazali britanski startup Bouxtie, Grad Rijeka, riječke tvrtke LogIN d.o.o. i CONCERO d.o.o., zagrebački Mikronis d.o.o. koji su osigurali dosad najveći fond nagrada na jednom WhoHack hackathonu. Tema? Game development. Zadatak? U službenom razdoblju natjecanja od 9 do 19 hakirati što inovativniju i zanimljiviju, ali ipak jednostavnu, igru. Najveće iznenađenje priredio je organizator, dodijelivši baš svim hakerima vrijedne nagrade, čak i onima koji zbog kratkoće roka nisu uspjeli zadatak izvršiti do kraja, a najboljim timovima podijeljeni su Vivax, Asus i Prestigio tableti. Prvo mjesto osvojili su Nikola Jokić i Andrej Kovačević igrom Jump Arena (http://muffinsoftware. com/megajumparena/), koju je njezin tim opisao kao “multi player bunny hop action platformu“. Drugi set nagrada pripao je igri Car-o-holic i timu koji su sačinjavali Robert Sučić, Paolo Srebovt i Valinea Vinger, a poanta igre je vožnja autića uz istodobno ispijanje piva, sve dok vas ne ulovi policija ili istekne vrijeme. Treće mjesto osvojila je zarazna Ice Cream Saga, koju su hakirali Sanjin Celeski i Marko Blažeković. (M. Butković)

GRECOM

Prvi Bitcoin bankomat u Sloveniji U hotelu Slon u središtu Ljubljane postavljen je prvi bankomat za virtualni “bitni novac” bitcoin u Jadranskoj regiji. Dvosmjerni bankomat omogućuje kupnju i prodaju bitnog novca, za sada do dvije transakcije po korisniku dnevno, do 40 eura ukupno. Korisnik svoj identitet dokazuje pomoću mobilnog telefona. Kupljeni bitni novac spremi se u »elektronsku lisnicu«, a ako je kupac još nema ili je ne želi upotrijebiti, bankomat mu je ispiše na papiru. Bankomat za kupnju i prodaju virtualne valute naplaćuje proviziju od 5 posto. Tvrtka Gre Com, specijalizirana za poslovnu potporu poduzećima koja se bave bitnim novcem, koja je bankomat postavila, najavila je da će ograničenje broja transakcija i njihove visine uskoro biti otklonjeni te kako će iduće godine biti postavljena još dva ili tri bankomata za virtualni novac. Namjena Bitcoin bankomata također je i popularizacija uporabe internetske valute, koja je i važan cilj prve regijske konferencije na temu Bitcoina u Ljubljani 11. i 12. rujna (o kojoj ćemo pisati u sljedećem broju). (E.J.) l MREŽA listopad 2014.

19

RADAR ZIP

Nvidia

Najboljima 15.000 eura!

Zagrebački inkubator poduzetništva - ZIP - objavljuje poziv za 6. generaciju ZIP timova. Nakon uspješno provedene “crowdfunding” kampanje na platformi Seedrs.com, ZIP je prvi put u prilici direktno financijski podržati razvoj timova iz svog startup programa. Projektima koji pokažu najviše potencijala za uspješan razvoj na raspolaganju će biti “seed” investicija od 15.000 eura u zamjenu za manjinski udio u projektu. Ova investicija, dakako, nije osigurana samim ulaskom u ZIP program, nego ovisi o uspješnosti timskog rada unutar programa. ZIP startup program traje 3 mjeseca, od početka listopada do kraja prosinca 2014. godine. Nakon završetka programa, uprava ZIP-a donijet će odluku o eventualnom investiranju u timove koji su uspješno završili program. Prijave traju od 2. do 21. rujna, na adresi: http:// zipzg.com/prijava/. (T.D.) l

INsig2

Partnerstvo s LawTech Europe Congress Tvrtka INsig2 dogovorila je petogodišnje partnerstvo s europskom konferencijom LawTech Europe Congress, koja će u svoj naziv dodati i ime ove zagrebačke tvrtke specijalizirane za digitalnu forenziku. Riječ je o konferenciji koja se od 2012. godine održava u Pragu i pokriva teme kao što su digitalni dokazi, forenzičke istrage, cyber sigurnost i tehnologije za odvjetničke tvrtke. Uz oko 80 međunarodnih predavača iz 21 zemlje, organizatori ove godine očekuju 580 sudionika, uglavnom s područja srednje i istočne Europe. INsig2 će na konferenciji sudjelovati kao izlagač, 20

a održat će i radionicu o rastućoj potrebi za digitalnim dokazima i digitalnoj forenzičkoj edukaciji za odvjetnike. Tijekom ove radionice, INsig2 će demonstrirati neke studije slučaja koje jasno pokazuju kako je nemoguće biti uspješan u sudnici bez razumijevanja prirode digitalnih dokaza. „Jako smo zadovoljni partnerstvom koje smo dogovorili s tvrtkom INsig2. Naša konferencija trenutno pokriva područje srednje i istočne Europe, ali imamo planove za širenje na prostor Bliskog istoka i Rusije“ - rekao je Frederick GyebiAbebio, direktor konferencije. (RI/OM)


Dobar kvartal Nvidia je u tri mjeseca koja su završila krajem lipnja ostvarila rezultate poslovanja koji su bolji od očekivanja zahvaljujući dobroj prodaji grafičkih čipova za računala, kao i mobilnih čipova namijenjenih automobilima i tabletima. Ukupni prihodi tvrtke u fiskalnom drugom kvartalu porasli su 13%, na 1,1 milijardi dolara, a profit je porastao 33% u odnosu na godinu ranije, sa 96,4 na 128 milijuna dolara. Za tekući kvartal u Nvidiji najavljuju nastavak rasta prihoda, koji bi trebali biti oko 1,2 milijardi dolara. (K.B.) l

Canon

Dokumentski skeneri Canon Europe je ažurirao četiri popularna prijenosna i stolna dokumentska skenera. Novi uređaji imageFORMULA P-215II, DR-C225, DR-C225W

i DR-M160II nude poboljšano rukovanje papirom, bržu obradu slike te povezanost s uslugama u oblaku. Prijenosni skener P-215II nudi brzinu rada do 30 slika u minuti i automatski ulagač dokumenata kapaciteta 20 stranica, a napaja se preko USB-a. Stolni modeli DR-C225 i DR-C225W (potonji je bežični), dolaze s jedinstvenim okomitim načinom ulaganja papira u obliku J-staze, koji omogućuje smještanje skenera čak i na najmanje stolove. Skener za odjele DR-M160II nudi poboljšanu produktivnost zahvaljujući povećanim brzinama skeniranja u boji pri razlučivosti 300 tpi - do 100 slika u minuti. (R.I.) l

Dell

Obnovljene radne stanice Precision Najveća svjetska linija rješenja za radne stanice Dell Precision bogatija je za četiri nova modela - Dell Precision Tower 5810, Tower 7810, Tower 7910 i Rack 7910, dizajnirane kako bi odgovorile na zahtjeve korisnika

Dell

Sveobuhvatna stolna i prijenosna obnova Dell je predstavio potpuno redizajnirane dopune svojem Latitude i OptiPlex portfelju, zatim 2-u-1 odvojivi laptop Latitude serije 7000, laptop Latitude serije 3000 i 5000, laptop Latitude 14 Rugged te na kraju desktop računala Optiplex 9020 i 3020 Micro. Tvrtka je uz to predstavila Chromebox i Chromebox s rješenjima za sastanke te nove dodatke svojim monitorima. Dell preko svog nagrađivanog Data Protection portfelja nudi sveobuhvatnu enkripciju, naprednu autentifikaciju i najsuvremeniju zaštitu od malwarea. Kako bi pomogao korisnicima da maksimiziraju svoju investiciju u hardver, Dell je ugradio sposobnosti upravljanja u svoje nove Latitude i OptiPlex portfelje, a novi Dell Client Command Suite nudi besplatne alate za automatizaciju kako bi značajno smanjio vrijeme potrošeno na implementaciju, praćenje i ažuriranje sustava. Također, predstavljen je i Dell KACE K1000 Express, Dellov inventar IT rješenja dostupan svim Dellovim korisnicima, koji upravlja sustavom garancije, BIOS-om i ažuriranjima programa na svim Dellovim uređajima. S K1000 Expressom korisnici dobivaju holistički pogled na svoj hardver i softver, uključujući tablete, desktop računala te servere. Novi Latitude 13 serije 7000 je najsigurnije 2-u-1 računalo na svijetu, navode u Dellu. Ujedinjuje lagani

koji se bave projektiranjem i proizvodnjom te rade u industriji zabave ili medijskoj industriji. Opremljene posljednjom generacijom Intel Xeon procesora, DDR4 memorijom, novom generacijom grafičke tehnologije iz Nvidije i AMD-a te dvostrukom količinom memorije u odnosu na prethodne generacije, ovi snažni, skalabilni sustavi optimizirani su i certificirani od ISV-a za rad s najzahtjevnijim aplikacijama. Uz to, Dell predstavlja i novu verziju Dell Precision Optimizer v2.0 koja automatski konfigurira postavke radne stanice kako bi maksimizirala performanse aplikacija. Obogaćeni portfelj Dell Precision tower radnih stanica uključuje single socket Tower 5810 i vrlo snažan Tower 7810 s dvostrukim procesorom, koji predstavljaju inovativan i kompaktan dizajn, te proširivi Tower 7910 s iznimnim performansama i skalabilnošću. Inovativan dizajn kućišta

uključuje brzo otpuštanje tvrdih diskova, lak pristup napajanju, prednji može zaključati te tiši način rada. (R.I.) l

Combis

Microsoftova nagrada Regionalni sistem integrator Combis primio je u Washingtonu nagradu Microsoft Country Partner of the Year 2014 for Croatia, priznanje američke kompanije za izvanredni rad te kvalitetnu i uspješnu suradnju u Hrvatskoj. Goran Car, direktor Sektora sistemske integracije u Combisu, primio je nagradu na Svjetskoj partnerskoj konferenciji Microsofta (Worldwide Partner Conference), koja se održala u SAD-u i koja je okupila preko 16.000 sudionika iz više od 140 zemalja. (T.D.) l

poslovni Ultrabook i odvojivi tablet u jednom uređaju. Ovaj 2-u-1 laptop nudi 13,3-inčni zaslon i profesionalnu, ISO-certificiranu tipkovnicu s pozadinskim osvjetljenjem te praktičnu opciju Instant Go iz stanja mirovanja, značajku koja je često rezervirana za pametne telefone i tradicionalne tablete. U kombinaciji s Dell Mobile Officeom, paketom popratnog pribora posebno dizajniranog za ovaj uređaj - torbom, navlakom, univerzalnim punjačem i univerzalnim dongleom - 2-u-1 odvojivi laptop Latitude 13 serije 7000 nudi profesionalcima koji često putuju prvoklasno iskustvo produktivnosti, tvrdi se u objavi za medije. (T.D.)

Xerox

WorkCentre 5945/5955 Novi Xeroxov multifunkcionalni pisač omogućuje povećanje produktivnosti, fleksibilnost, pouzdanost te pojednostavljuje obavljanje posla u bilo kojem radnom okruženju, navode u Xeroxovoj objavi za medije. Xerox WorkCentre 5945/5955 kreiran je s razlučivošću od 1200 x 1200 tpi te ispisuje brzinom od 45/55 stranica u minuti i 4700 listova papira. Uređaji omogućuju obostrano skeniranje, do 200 slika u minuti, a prilagodljivo skeniranje na dodir olakšava slanje skenova na e-mail, PC ili u oblak. (R.I.) l MREŽA listopad 2014.

21

RADAR HP

Tintni pisači zamjenjuju lasere HP je u zagrebačkom Hotelu Esplanada predstavio niz novih uređaja koji dolaze na tržište ove jeseni. Među njima poseban je naglasak stavljen na tintne pisače, osmišljene za zadovoljavanje složenih potreba malih, srednjih i velikih tvrtki. Njihova osnovna prednost jest dvostruko manja cijena po stranici ispisa nego na laserskim kolor pisačima. Uređaji HP Officejet Enterprise Color MFP X585 i HP Officejet Enterprise Color X555 koriste HP-ovu tehnologiju PageWide glava pisača je po dužini cijele stranice pa nema potrebe za mehanikom koja miče glavu za vrijeme ispisa. Time se dobiva veća brzina ispisa nego na laserskim pisačima. Novi pisači imaju mnoštvo funkcija za poslovno okruženje te poznato informatičko sučelje, uključujući korisničko sučelje koje imaju i HP-ovi laserski pisači poslovne namjene. Osim toga, podržavaju najnoviji HP-ov firmver za laserske pisače FutureSmart te HP-ovu otvorenu platformu za proširenja (OXP). Ta serija obuhvaća i paket HP Flow, optimiziran za skeniranje. Serija uređaja HP Officejet Enterprise ispisuje do 72 stranice u minuti u običnom uredskom načinu rada. Cijene uređaja HP Officejet Enterprise Color MFP X585 kreću se od 14.955 do 20.500 kuna s PDV-om, a cijene uređaja HP X555 od 5.655 do 9.100 kuna s PDV-om.

HP Officejet Pro 8620

Gartner

Manji pad prodaje računala Prema procjenama tvrtke Gartner, isporuke računala širom svijeta past će ove godine za samo 2,9%, što je znatno manje od prošlogodišnjeg pada (9,5%). Inače, ta tvrtka u računala ubraja samo klasična stolna, prijenosna i “ultramobilna” računala, a to tržište već nekoliko godina bilježi pad kako se interes korisnika prebacuje na pametne mobilne telefone i tablete. Također se navodi kako korisnici više ne mijenjaju računala svakih nekoliko godina, odnosno koriste ih duže nego ranije, a pad prodaje dodatno je potaknuo i slab interes za Windowsima 8. No poslovni korisnici su ipak ublažili taj pad zbog nadogradnji sustava temeljenih na Windowsima XP te zadržavanja svojih uobičajenih ciklusa zamjena računala. Gartner očekuje da će ukupne isporuke stolnih računala i prijenosnika pasti s prošlogodišnjih 296,1 na 276,2 milijuna komada ove godine, odnosno 261,6 milijuna komada sljedeće godine. No isporuke ultramobilnih računala bilježit će stalni rast sa 21,5 milijuna komada prošle godine, na 32,2 milijuna komada ove, te 55 milijuna komada sljedeće godine. Isporuke tableta bi prema Gartnerovim procjenama tijekom ove godine trebale porasti 24%, na 256 milijuna komada, a isporuke mobilnih telefona trebale bi narasti na 1,9 milijardi komada, što je rast od 3,1% u odnosu na prošlu godinu. (K.B.) l 22


Za male i srednje velike tvrtke u segmentu tintnih pisača osmišljena je serija HP Officejet Pro 8600. Kompatibilna je sa servisima kao što je HP Instant Ink, podržavaju mobilni ispis te rješenja za upravljanje ispisom. Novi HP Officejet Pro 8620 e-All-in-One i HP Officejet Pro 8610 e-Allin-One također nude visokokvalitetan ispis u boji, uz do 50% manje troškova po stranici u HP Officejet Enterprise Color MFP X585 usporedbi s laserskim pisačima u boji. Paket novih pisača HP Officejet Pro pripravan je za HP Instant Ink, HP-ov servis zamjene tinte koji klijentima omogućuje da se prijave za jedan od tri mjesečna plana prema kojima sam pisač naručuje originalne HP-ove zamjenske uloške prije no što se tinta potroši. Planovi su utemeljeni na broju ispisanih stranica, a ne korištenih uložaka. Nova serija pisača HP Officejet Pro 8600 podržava i rješenja za mobilni ispis koja su dostupna već na većini pametnih telefona i tablet računalima, kao što su HP ePrint, AirPrint, izravni bežični ispis i ostala rješenja (poput NFC-a). HP Officejet Pro 8610 e-All-in-One dostupan je u Hrvatskoj po cijeni od 1.649 kuna s PDV-om; a model 8620 (s 4,3-inčnim zaslonom u boji, automatskim ulagačem papira za 50 stranica te bržim ispisom i skeniranjem od modela 8610), prodavat će se u Hrvatskoj (u paketu s dodatnim value packom) po cijeni od 2.199 kuna s PDV-om. (M.R.)

Epson

Projektor s QR-om Epson je lansirao prvi prijenosni poslovni projektor koji podržava QR code povezivost. Projektor EB-W28 konstruiran je za trenutno dijeljenje sadržaja s pametnih uređaja. HDMI ulaz je spreman za MHL konekciju, što daje dodatnu opciju povezivanja pametnog telefona ili tablet računala preko kabela. Uz korekciju trapezoidne slike (keystone) i optički zoom, ovaj model je konstruiran da ponudi visoku kvalitetu slike i fleksibilno pozicioniranje za dojmljive poslovne prezentacije, kažu u Epsonu. Uz funkciju podijeljenog ekrana (split-

screen) moguće je jednostavno usporediti sadržaje različitih uređaja, a nadogradnja sustava i funkcija kopiranja OSD (On Screen Display) izbornika znači manje praznog hoda i jednostavnu instalaciju više projektora. (R.I.) l

SAP

Suradnja s TVZ-om Na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu (TVZ), dekanica TVZ-a dr. sc. Slavica Ćosović Bajić i direktorica SAP-a Sonja Popović, potpisale su ugovor o suradnji SAP University Alliance Associate Member. Sklopljenim ugovorom studentima TVZ-a omogućen je pristup i korištenje

specijaliziranih edukativnih sadržaja baziranih na novim SAP tehnologijama i rješenjima, prije svega iz portfelja SAP HANA rješenja. (T.D.) l

Thread Group

Thread za povezivanje stvari Skupina tvrtki, među kojima su Googleov Nest Labs, Samsung, ARM i Freescale, udružila je snage kako bi stvorili novu grupu za standardizaciju koja će se baviti Internetom stvari (Internet of Things). Neprofitna organizacija, nazvana Thread Group, usmjerena je na uređaje u domu, odnosno njihovo međusobno i povezivanje s Internetom. Thread razvija bežični mrežni protokol za povezivanje uređaja, no ne namjerava razvijati platformu za same uređaje poput konkurentskih organizacija, kao što su AllSeen i Open Interconnect Consortium (OIC). Threadov protokol trebao bi osigurati nisku potrošnju energije te razne sigurnosne funkcije i tehnologije koje će omogućiti robusnu komunikaciju bez oslanjanja na samo jedan uređaj, kao što je kućni router. Nest već koristi protokol Thread u svojim uređajima, a certificiranje uređaja nezavisnih proizvođača najavljeno je za početak sljedeće godine. (K.B.) l

Sagena

Osmi Security Day Osma Sagena Security Day konferencija održat će se 23. rujna u dvorani Matis Absolut Lounge u Zagrebu. Konferenciju posvećenu IT sigurnosti Sagena organizira zajedno s američkom kompanijom Intel Security (ex McAfee Inc.). Udruživanje Intela i McAfeea u Intel Security donijelo je mnogo inovativnih i učinkovitih rješenja digitalne zaštite a na konferenciji ćete čuti najnovije detalje o spajanju ova dva brenda i njihovih resursa u Intel Security. Ovogodišnja konferencija fokusirat će se na potrebne sigurnosne aktivnosti u današnjem cyber svijetu. Kao najstručniju osobu u ovome području pozvali smo Cyber Security direktora i doktora vojnih znanosti Jarno Limnélla iz Intel Securitya. Cilj konferencije je predstaviti najnovije trendove u industriji, te upoznati najnovija rješenja kompanije posvećene isključivo IT sigurnosti. l

Iskon

Novi TV paketi Iskon je predstavio obnovljenu ponudu TRIO internetskog paketa s IPTV-om koja sada uključuje premium filmske kanale u svim paketima, veće

Toshiba

brzine Interneta i neograničeno telefoniranje. Novi TV paket Iskon.TV Fun uključuje premium filmske kanale CineStar TV Premiere 1 i 2 te filmski kanal KinoTV, koje su korisnici dosad dodatno plaćali. Novost u TV paketu su i uključena sva tri SportKlub kanala za ljubitelje sportskih sadržaja. Zajedno sa 50-ak ostalih, spomenuti sada tvore cjenovno atraktivnu kombinaciju najpopularnijih TV sadržaja. Svi detalji novih paketa nalaze se na Iskonovoj službenoj web stranici www. iskon.hr. (T.D.) l

Sedam IT

ISO/IEC 27001:2013

M SAN Grupa

Distribucija Philipsa M SAN Grupa d.d. potpisala je ugovor s tvrtkom TP Vision, proizvođačem Philips TV uređaja. Time je postala distributer televizora Philips za Hrvatsku. Sa sjedištem u Amsterdamu, TP Vision je ekskluzivni korisnik licence Philips za televizore u Europi, Rusiji, na Bliskom istoku, u Brazilu, Argentini, Urugvaju, Paragvaju te odabranim zemljama u azijsko-pacifičkoj regiji. (T.D.) l

Symantec

Tvrtka Sedam IT d.o.o. certificirala se po normi ISO/ IEC 27001:2013. Riječ je o vodećoj međunarodnoj normi koja definira zahtjeve i metodologiju za implementaciju sigurnosnih kontrola i primjene upravljanja informacijskom sigurnošću u organizaciji. Njezina učinkovita primjena povećava razinu sigurnosti informacijskog sustava, osigurava usklađenost s važećom zakonskom regulativom vezanom uz informacijsku sigurnost te pridonosi povećanju svijesti o nužnosti edukacije, obuke i osvješćivanja ljudskih resursa vezano uz informacijsku sigurnost. (R.I.) l

Novi partnerski program Symantec odsad i u Hrvatskoj predstavlja svoj novi, znatno poboljšani program suradnje s partnerskim tvrtkama. Osim što će pojednostaviti dosadašnje modele suradnje, novi partnerski program koji Symantec nudi postojećim i potencijalnim novim partnerima također će im donijeti niz novih prednosti koje će u konačnici osjetiti i krajnji korisnici, navode u tvrtki. Osim financijskih prednosti i nagrada koje su planirane novim partnerskim programom, postojeći i novi partneri Symanteca sada će imati pristup značajno većem broju tehničkih i prodajnih materijala. (R.I.) l

Verbatim

Tablet s Windowsima Ulazak u 3D ispis Toshiba Europe je najavila Encore Mini - 17,8 cm (7”) tablet koji nudi Windows 8.1 with Bing te Microsoft Office 365 Personal u ergonomski dizajniranom, pristupačnom prijenosnom paketu. Prikladno kompaktan oblik tableta Encore Mini znači da ga korisnik može ponijeti bilo gdje, omogućujući mu da pohrani i sinkronizira rad ili gleda najnovije filmove u pokretu, navode u Toshibi. Encore Mini dizajniran je za uporabu jednom rukom, za pregledavanje sadržaja, ili kako bi bez problema stao u malu torbu, za korištenje u pokretu. Pogoni ga Intelov procesor Atom, a dolazi s podrškom za microSD kartice te do 128 GB prostora za pohranu. (R.I.) l

Verbatim je na sajmu IFA u Berlinu objavio svoj izlazak na brzo razvijajuće tržište 3D ispisa, predstavljanjem PLA i ABS materijala za ispis. Njegovi materijali za 3D ispis dostupni su u Europi od rujna. PLA materijali dolaze u nitima promjera 1,75 mm i 3 mm, a ABS materijal u niti promjera 1,75 mm. I jedan i drugi mogu se nabaviti u različitim živim bojama, u namotajima od jednog kilograma. Proizvodi se izrađuju u Japanu iz najkvalitetnijih sirovina i uz striktnu kontrolu kvalitete kako bi se osiguralo neometano punjenje i stabilan ispis, tvrde u Verbatimu. (R.I.) l MREŽA listopad 2014.

23

24


Foto: GORANA KURTOVIĆ, Srce

SLIKA MJESECA

Isabella postala superračunalo U zagrebačkom Sveučilišnom računskom centru, popularnom Srcu, predstavljena je nadogradnja računalnog klastera Isabella, kojom on postaje i “pravo” superračunalo, kako su na predstavljanju ustvrdili predstavnici Srca. Isabella je već godinama najjači računalni klaster u Hrvatskoj, a specifičnost ovoga proširenja jest uvođenje programskog sustava ScaleMP koji spaja više fizičkih

servera u jedinstveno virtualno računalo s jedinstvenim resursima, procesorskim jezgrama i memorijom, odnosno, korisnici ga vide kao SSI (single system image) – jedno računalo. Sustav je moguće rekonfigurirati prema potrebama korisnika, a trenutno je u nj povezano 8 servera sa 160 procesorskih jezgri i 2 TB radne memorije. Čitav klaster Isabella sastoji se od 5 TB memorije, 44 računalna čvora, 800 procesorskih jezgri i 49

TB podatkovnog prostora, ali je pod ScaleMP sustavom integriran samo dio ukupnog hardverskog sustava. Inače, ukupne performanse čitavog klastera su oko 10 TFLOPS-a, a samog superračunalnog dijela integriranog pod ScaleMP sustavom su oko 3 TFLOPS-a. Usporedbe radi i konteksta, prvo računalo na ljestvici 500 najjačih superračunala trenutačno je kineski Tianhe-2 (Mliječna staza-2) s preko tri milijuna računalnih jezgri i 33.862 TFLOPS-a, a 500-ti na listi je njemački Deutscher Wetterdienst s 133 TFLOPS-a. (D. G.) MREŽA listopad 2014.

25

mreža na terenu IFA 2014, Berlin

Nosi se nosivo Najvećim europskim sajmom potrošačke elektronike do prije nekoliko godina dominirali su novi modeli televizora, tijekom proteklih nekoliko izdanja sajma primat su preuzeli smartfoni, a ovogodišnjom IFA-om zagospodarili su gadgeti koji dolaze i koji se nose na tijelu: pametni satovi i naočale za virtualnu stvarnost

Kako je već postala gotovo tradicija, u priređivanju spektakla prednjačio je Samsung, lansiravši četiri udarna proizvoda za nadolazeću sezonu kojima je, usput, odlučio i zacrtati - ili bolje reći zabetonirati - trendove u svijetu novih tehnologija koje može očekivati u bliskoj budućnosti. Za početak, ipak, objavljen je Galaxy Note 4, nova inkarnacija sada već legendarnog phableta koji je prije točno tri godine upravo na IFA-i predstavljen u prvoj verziji, stvorivši tada tu posve novu tržišnu kategoriju mobilnih uređaja.

Dragan Petric

N

ajveći europski, a prema mnogim kriterijima i svjetski sajam novih tehnologija, berlinska IFA, ponovno je, početkom rujna kada se održao, oborio sve rekorde posjećenosti, ali i rekorde u broju spektakularnih premijera koje su najveći svjetski proizvođači potrošačke elektronike odlučili upriličiti upravo tijekom tog golemog događanja. Takva odluka i ne čudi - IFA, naime, uživa golemu medijsku pozornost diljem svijeta i slovi kao jedan od deset medijski najintenzivnije praćenih događaja na svijetu uopće, pa lansiranje novog proizvoda u takvom okruženju automatski znači i njihovo instantno uvlačenje pod kožu potencijalnih potrošača.

Zakrivljeni ekrani Intel je predstavio procesor Core M koji donosi dvostruko veću autonomiju baterije u računalima u odnosu na ona otprije četiri godine.

Uz to, međutim, veliko iznenađenje bilo je i predstavljanje Galaxy Edgea, uređaja koji je specifikacijama istovjetan Noteu 4, no dolazi

Samsungovi hitovi Samsung je predstavio novitete u Galaxy Note seriji proizvoda, smartfone Galaxy Note 4 i Galaxy Note Edge. Galaxy Note 4 opremljen je 5,7-inčnim zaslonom razlučivosti 2460 sa 1440 točaka Super AMOLED tehnologije. Korisnici s MultiView opcijom mogu izabrati kako će aktivirati svoju aplikaciju, s cijelim, podijeljenim ili skočnim prozorom te prema potrebi jednostavno izmijeniti veličinu i poziciju aplikacije na ekranu jednim dodirom. Uređaj je opremljen 16-megapikselnom glavnom kamerom s pametnim optičkim stabilizatorom slike koji poništava trešnju

kamere i automatski produljuje vrijeme ekspozicije u slučaju slabijeg osvjetljenja. Nadalje, Galaxy Note 4 donosi poboljšani skener otiska prsta za zaštitu osobnih podataka i prvi UV senzor na svijetu ugrađen u mobilni uređaj. Samsung je predstavio i Gear VR Innovator Edition, koja korisnicima omogućuje da se u potpunosti prepuste filmskoj virtualnoj stvarnosti. Samsung Gear VR, kojeg pokreće Oculus Technology, donosi potpuno novi način doživljavanja i konzumiranja mobilnog sadržaja i djeluje prilično futuristički. Samsung Galaxy Note 4

Samsung Galaxy Note Edge Samsung Gear VR

26


Samsung Gear S

Top-3 gadgeta Panasonic Panasonic je predstavio nove UHD Viera televizore s dijagonalom od 85 centimetara i poboljšanom pikselizacijom za jasnije praćenje scena u pokretu. Također, predstavljen je i bežični zvučnički sustav za uporabu u više soba, koji u sebi sadrži aplikacije za digitalnu glazbu kao što su Napster ili Spotify. Ipak, najveće iznenađenje na Panasonicovoj press-konferenciji bilo je uskrsnuće branda Technics za europsko tržište. Neprežaljeni brand, najpoznatiji po gramofonima i pojačalima, tako u prosincu opet stiže na europsko tržište s dva nova hi-fi sustava vrhunske kvalitete: Reference R1 i Premium C700.

1. Sony Xperia Z3 Sony je predstavio nove smartfone iz Z serije - Z3 i Z3 Compact. Bilo da je riječ o 5,2-inčnom top-modelu smartfona ili kompaktnom 4,6-inčnom formatu, oba uređaja kombiniraju najvišu razinu vodootpornosti, unaprijeđene opcije i aplikacije kamere, sjajnu audiokvalitetu i PS4 Remote Play. Imaju integrirani Qualcomm Snapdragon 801 procesor sa 2,5 GHz četverojezgrenim CPU-om i 4G LTE modemom, a uz optimalne performanse, baterijama uređaja Xperia Z3 i Xperia Z3 Compact, trajanje između punjenja je dva dana.

2. Huawei Mate 7 Najveće ugodno iznenađenje IFA-e bio je Huawei Ascend Mate 7, 6-inčni phablet čiji zaslon zauzima rekordnih 83 posto prednjeg panela, a ono po čemu se izdvaja jest senzor otiska prsta na poleđini. Prednja kamera ima razlučivost od pet megapiksela, a stražnja ima 13 megapiksela. Baterija ima 4100 mAh, što bi moglo omogućiti neovisnost od dva dana. Osnovna inačica stoji 499 eura (u bijeloj i srebrnoj boji), a napredna s dvostruko više memorije sto eura više, u zlatnoj boji, a cijeli je napravljen od metala.

3. LG G Watch R

s „produžetkom“ ekrana preko čitavog desnog ruba uređaja. Uz to, produžetak je i zakrivljen. Praktičnost takvog uređaja na prvu loptu možda jest upitna, no nedvojbeno se radi o phabletu koji nam otkriva nove granice i nove mogućnosti u razvoju uređaja s ekranom (od smartfona, do tableta i prijenosnika, pa i televizora) koji će tzv. „early adopteri“ itekako rado prihvatiti. Uz to, Samsung nije propustio predstaviti novu verziju svojeg pametnog sata, Gear S, koja ovaj put ima mogućnost ostvarivanja telefonskih poziva, što znači da „prima“ u sebe i SIM karticu te postaje neovisno povezan uređaj. Ipak, najveća zvijezda IFA-e 2014 bio je Samsung Gear VR, virtualne naočale koje je za Samsung razvio Oculus, a koje kao ekran koriste umetnuti Galaxy Note 4. Više o ovim Samsungovim novitetima pročitajte u zasebnom okviru, a za kraj priče o uvjerljivom nastupu južnokorejskog giganta spomenimo da je ova kompanija u Berlinu predstavila i novu liniju zakrivljenih televizora i audioproizvoda. Proširenje portfelja uključuje 17 zakrivljenih FHD, UHD i LED televizora, dijagonala od 48 do 105 inča. Potonji uređaj najveći je zakrivljeni UHD TV na svijetu,

Philips/TP Vision Upečatljiv nastup imao je i Philips svojom videodivizijom TP Vision. Prezentirao je 4K Ultra HD Philips TVs pogonjen operativnim sustavom Android. Predstavljena su tri modela: Philips 7900 je 4K Ultra HD TV model koji ima ambilight osvjetljenje s dvije strane, Philips 8900 je prvi 4k Ultra HD Philips TV sa zakrivljenim zaslonom, a model 9100 s dijagonalom zaslona od 55 i 65 inča predstavlja poslasticu za ljubitelje filmova.

U moru novih smartwatcheva koji su predstavljeni na IFA-i u prvi plan je iskočio LG G Watch R, nakon Motorole 360 prvi okrugli smartwatch s Android Wearom. Dolazi s 1,3-inčnim POLED (plastic-organic light-emited diode) ekranom razlučivosti 320 x 320 piksela (uz vidljiv maksimalni upisani krug u tu površinu), koji ostavlja izuzetan dojam. Sat je opremljen Snapdragonom 400, uz 512 MB RAM-a, što je sasvim dovoljno za posve fluidno pokretanje Android Weara i svih opcija koje on uobičajeno nudi.

panoramskog omjera slike 21:9, a razlučivost zaslona od 11 milijuna točaka pet je puta veća od uobičajene Full HD razlučivosti. Uz to, bilo koji sadržaj prilagođava UHD razlučivosti. Samsung je također predstavio prvi i najveći savitljivi UHD televizor za europsko tržište. Ovaj uređaj nudi opciju UHD zatamnjenja i UHD unaprjeđivanje za detaljniju sliku, smanjenje raspršivanja svjetlosti i poboljšani kontrast kako bi slika bila što kvalitetnija. U svijetu televizora zanimljive novosti imali su i Philips (odnosno TP Vision) i Panasonic, što možete proučiti u zasebnim okvirima.

Intel opet moćan

Kao potpora svim ovim trendovima na hardverskoj razini, još se jednom u ulozi vodećeg proizvođača procesorske snage dokazao Intel s vrlo upečatljivim nastupom na IFA-i 2014, istaknuvši u prvi plan svoj novi procesor Core M (poznat po kodnom imenu Broadwell Y). Riječ

Deutsche Telekom je predstavio novi portfelj proizvoda objedinjen imenom MagentaEINS koji udružuje ponudu fiksnih i mobilnih usluga, uključujući IPTV po cijenama od 50 do 70 eura.

je o prvom komercijalno dostupnom 14-nanometarskom procesoru na svijetu. Procesor Intel Core M smišljeno je projektiran tako da ponudi optimalni spoj mobilnosti i performansi - napredne performanse za najtanje uređaje tipa “2 u 1”, bez nužnog korištenja ventilatora. Uza sve ovo, na IFA-i su izuzetno zanimljive novitete pokazali i LG, Huawei i Sony, o čemu možete pročitati u zasebnom okviru, a prema broju novoprikazanih modela prednjačili su smartwatchevi kojih je na sajmu bilo preko desetak. IFA 2014 tako je nagovijestila da bi u predbožićnoj tržišnoj sezoni upravo smartwatchevi mogli biti udarni tehnološki hit te se (opet) dokazala kao sajam koji nitko čiji je profesionalni život vezan uz tehnologije ne bi smio propustiti. MREŽA listopad 2014.

27

Aktualnosti EU i zaštita tržišnog natjecanja

Najveća Microsoft Marija Butković

T

užbu su Cisco i Messagenet podnijeli protiv Europske komisije kao tuženika, u svezi s ograničavanjem tržišnog natjecanja na tržištu osobnih mrežnih komunikacija i poslovnih mrežnih komunikacija i zaštite učinkovitog tržišnog natjecanja, a u kontekstu Microsoftove kupnje komunikacijske platforme Skype. O važnosti slučaja službene oznake Opći sud Europske unije u slučaju Cisco Systems

Inc, Messagenet SpA protiv Europske komisije, T-79/12, dovoljno govori i činjenica da je u cijelu priču bio uključen i Microsoft Corp. kao intervenijent, koji je i inače često bio predmet rasprave tijela EU vezano uz zaštitu tržišnog natjecanja. Važnost slučaja ne ogleda se samo u njegovoj primjeni na odnose fizičkih osoba - građana EU, već i na odnose poduzeća i svih pravnih osoba koje u svakodnevnom djelovanju koriste usluge navedenih kompanija. Tužitelji Cisco Systems Inc. i Messagenet SpA tvrtke su koje, među ostalim, nude uslu-

Rukovanje CEO-a - Microsoftovog, tada bivšeg, Stevea Ballmera i Skypeovog Tonyja Batesa na konferenciji za medije u San Franciscu

28


ge i softver za mrežnu komunikaciju tvrtkama i široj javnosti, s time da je Messagenet SpA tvrtka koja nudi usluge fiksne i e-telefonije, pa nije ni čudo da se smatra suparnikom Skypea. Microsoft Corp. dizajnira i razvija široki spektar softverskih proizvoda za različite vrste informatičke opreme te njima trguje. Skype nudi usluge i softver za mrežnu komunikaciju, a njegovi proizvodi omogućuju istodobne poruke, glasovne pozive i videokomunikaciju preko Interneta. Microsoftova akvizicija Skypea bila je objavljena 10. svibnja 2011. godine, nakon što ju je prethodno odobrila uprava obaju društava. Cijeli postupak vodila je financijska kuća Silver Lake, jedan od svjetski najpoznatijih predvodnika kad je u pitanju posredovanje u investicijama u industriji suvremene tehnologije. Skype je naposljetku prodan Microsoftu za ogromnih 8,5 milijardi dolara, što je bila najveća Microsoftova akvizicija do tada. Microsoft je 2. rujna 2011. godine, u skladu s čl. 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. godine, o kontroli koncentracija između poduzetnika, prijavio koncentraciju kojom namjerava preuzeti kontrolu nad Skypeom. Cisco Systems Inc. i Messagenet SpA, podnijeli su Komisiji očitovanja kojima dokazuju protutržišne učinke koji će prouzročiti predviđeno pripajanje. U listopadu 2011. godine Komisija je neovisno o tome proglasila tu koncentraciju sukladnom unutarnjem tržištu. Cisco Systems Inc. i Messagenet SpA su potom Općem sudu Europske unije podnijeli tužbu za poništenje odluke Komisije. No, Opći sud Europske unije u cijelosti je odbio tužbu Cisco Systems Inc. i Messagenet SpA, s time da je rasprava zaključena 29. svibnja 2013. godine, a službeno priopćenje za javnost izdano 11. prosinca 2013. godine.

Sudska praksa na području Europske unije u IT sferi danas je aktualnija i važnija nego ikada. Jedan od posljednjih slučajeva koji je podigao prašinu onaj je u kojem je Opći sud Europske unije, sa sjedištem u Luksemburgu, u cijelosti odbio tužbu Cisco Systems Inc. (Sjedinjene Američke Države) i Messagenet SpA (Italija)

ova akvizicija Microsoft kao monopolist?

Tužitelji su tužbom željeli dokazati da se aktivnosti Skypea u području osobnih komunikacija preklapaju s aktivnostima Microsofta koje se obavljaju preko Windows Live Messengera (WLM). To se preklapanje osobito odnosi na videokomunikacije preko osobnih računala temeljenih na Windowsima - na tom tržištu WLM ima 30 do 40% tržišnog udjela, a Skype 40 do 50% tržišnog udjela - tako da bi koncentracija stvorila sjedinjeni udio koji bi zauzimao između 80 i 90% tržišta, čime bi se stvorio monopol. Tužitelji su u tužbi posebice upućivali na odredbe Uredbe prema kojima jedno ili više poduzeća povećava tržišnu snagu koja može prouzročiti štetu konkurenciji ako ta snaga omogućuje subjektu koji je nastao koncentracijom da na profitabilan način počne povećavati cijene, smanjivati proizvodnju, izbor i kvalitetu ponuđenih dobara i usluga, kao i smanjivati inovacije ili na neki drugi način utjecati na parametre tržišnog natjecanja. Na ovaj bi način Microsoft učvrstio svoj položaj na tržištu, jer bi preuzeo ogroman broj korisnika kojima bi onda mogao

“manipulirati”, što bi za posljedicu moglo imati nametanje obveze kupnje Microsoftovih proizvoda korisnicima koji žele koristiti Skype. Odluku da ipak nema govora o povredi pravila, Sud je izveo iz sljedećih argumenata: glede vrlo velikih tržišnih udjela na uskom tržištu, tržišni udjeli od 50% i veći zaista mogu predstavljati ozbiljne dokaze postojanja vladajućeg položaja, u ovom slučaju Microsofta. Međutim, prema mišljenju Suda, podaci u ovom konkretnom slučaju upućuju na značajnu nestabilnost tržišnog udjela WLM-a (Windows Live Messangera) u relativno ograničenom razdoblju od sedam mjeseci (rujan 2011., kad je Microsoft najavio preuzimanje Skypea - veljača 2012., kad je Europska komisija donijela odluku). Te brojke, prema mišljenju Suda, svjedoče o nestabilnosti tržišnih udjela na uskom tržištu. Osim toga, Sud je zauzeo stav da je sektor osobnih komunikacija novi sektor u punom razvoju čije su značajke kratki inovacijski ciklusi te u kojem veliki tržišni udjeli mogu biti kratkog vijeka. U takvom dinamičnom okruženju veliki tržišni udjeli nisu nužno pokazatelji tržišne snage,

Skype vs. Lync Sud se u obrazloženju dotaknuo i Microsoftove nove usluge, a to je komunikacijska platforma Lync. Opći sud odbio je argument Cisca i Messageneta prema kojem bi, zahvaljujući koncentraciji, Microsoft svom proizvodu Lyncu na tržištu poslovnih

komunikacija mogao osigurati povlašteno međudjelovanje sa Skypeom i velikom bazom njegovih korisnika, i to na štetu svojih konkurenata. Ostvarenje međudjelovanja Lynca i Skypea i posljedično uspješno stavljanje novog proizvoda na tržište - koji

u teoriji mogu omogućiti Microsoftu da ograniči tržišno natjecanje - ovise o nizu čimbenika, pri čemu, prema mišljenju Suda, nije bilo izvjesno mogu li svi oni nastati u dovoljno bliskoj budućnosti pa je sve suprotno tome potpuno nagađanje.

a time ni trajne štete konkurenciji. Zatim, iako osobna računala ostaju najkorištenija softverska platforma za osobne videokomunikacije, značajan i rastući dio nove potražnje za tim uslugama dolazi od korisnika tablet računala i pametnih telefona, a prodaja tih uređaja u Zapadnoj Europi prestigla je prodaju osobnih računala. To je značajno jer svakim pokušajem da očituje ikakvu tržišnu snagu na uskom tržištu novi subjekt riskira ojačati taj rast na svoju štetu. Naime, novi je subjekt manje prisutan na ostalim softverskim platformama i mora se suočiti s jakom konkurencijom ostalih operatera, osobito Applea i Googlea. Također, sve veći broj korisnika očekuje da se te komunikacije mogu obavljati preko svih vrsta softverskih platformi. Neznatna prisutnost WLM-a na tablet računalima i pametnim telefonima ne dopušta mu da odgovori na tu novu potražnju i stoga smanjuje njegovu tržišnu privlačnost. Ujedno, besplatnost usluga važan je čimbenik prilikom ocjene tržišne snage novog subjekta. Korisnici očekuju besplatno se koristiti uslugama osobne komunikacije, pa je mogućnost novog subjekta da slobodno odredi svoju cjenovnu politiku vrlo ograničena.

Mišljenje suda

Sukladno tome, prema mišljenju Suda, svaki pokušaj povećanja cijena komunikacije korisnika PC-a može ih potaknuti da se usmjere prema alternativnim softverskim platformama. Time je zapravo Sud okrenuo priču u odnosu na ono što su tvrdili tužitelji, navodeći kako se monopolističko povećavanje cijena tehnologije koju koristi Skype može obiti o glavu Microsoftu, jer bi se korisnici u tom slučaju mogli okrenuti primjerice Appleu, koji također nudi besplatno korištenje Skypea. Ujedno, u segmentu glasovne telefonije koncentracija ne bi promijenila postojeću situaciju jer je tržišni udio WLM-a u njemu vrlo neznatan. Nadalje, prema mišljenju Suda, ne postoje tehničke ni financijske zapreke koje sprječavaju korisnike da preuzmu više komunikacijskih aplikacija na svoje softverske platforme, osobito kada je riječ o besplatnom softveru koji je lako preuzeti i koji zauzima malo mjesta na tvrdim diskovima. Slijedom navedenog, Sud je zaključio kako je koncentracija Microsofta i Skypea sukladna unutarnjem tržištu EU te ne onemogućuje učinkovito tržišno natjecanje, bez obzira na visoke tržišne udjele na uskom tržištu. Možemo samo nagađati kakvu bi odluku u ovom slučaju donio, primjerice, američki ili azijski sud, koji slove za prilično rigidne kad se govori o pravnoj regulativi u IT sektoru, a svakako se postavlja i pitanje Microsoftovog možebitnog monopolističkog položaja koji ionako ostvaruje ekstraprofite, što u konačnici opet najviše košta same korisnike. Ipak, Sud je zaključio kako u ovom slučaju o tome nema niti govora, i time praktički pobio sve one kojima je uspjeh ovog tehnološkog diva već dugo vremena “trn u oku”, a kao najvažniji argument istaknuo je upravo činjenicu da ne postoje tehničke ni financijske zapreke koje sprječavaju korisnike da preuzmu neograničeni broj komunikacijskih aplikacija sličnih Skypeu na svoje softverske platforme. MREŽA listopad 2014.

29

mreža na terenu Davorka Adžija, direktorica Službe za informacijski sustav Porezne uprave -

Projektni tim APIS IT-a za fiskalizaciju - Davorka Adžija, Tomica Martinčević, Vesna Carev-Laškarin, Zdravko Dragičević, Marina Gotal-Lukša, Alan Tomanek, Irena Krešić, Edis Šabani, Monika Martinić, Filip Komadina, Vedran Burnač, Tonči Čobrnić, Kristina Lipić

Trijumf inženjeringa i kom s tržištem nja poruka. Globalni model smo razradili zajedno s Poreznom upravom, a detaljnu implementaciju izradio je APIS IT samostalno.

Tvrtka APIS IT d.o.o. je u svijest hrvatske javnosti najviše ušla realizacijom projekta fiskalizacije. Riječ je o iznimnom IT sustavu koji sada funkcionira gotovo pune dvije godine i za koji je APIS IT dobio nagradu za najbolji projekt u javnom sektoru. Kako je sve to realizirano, počevši od postavljanja problema do instalacije rješenja te što se sve s time postiglo, opisala nam je Davorka Adžija, direktorica Službe za informacijski sustav Porezne uprave u tvrtki APIS IT Zvonko Pavić Gledano s tehničke strane, što su bili najveći izazovi projekta fiskalizacije i kako ste ih riješili? Fiskalizacija je bila jedan od projekata gdje se najveći izazovi nisu manifestirali u fazi samog programiranja nego u definiranju i implementaciji odgovarajuće arhitekture. Osim zadovoljenja funkcionalnih zahtjeva, najveći je naglasak bio na performansnom i sigurnosnom testiranju sustava i njegovoj optimizaciji kako bi rad u produkciji bio bez problema. Tehnološko rješenje trebalo je osigurati siguran i stabilan rad sustava 7/24. Kako bismo u tome uspjeli, na projektu su radili naši najbolji stručnjaci koji su imali inženjerski pristup problemima, odlično poznavali mogućnosti postojećih tehnologija te imali dovoljno hrabrosti za isprobavanje 30


novih arhitekturnih rješenja. To se pokazalo uspješnim. Sustav je baziran na otvorenim standardima, razmjeni XML poruka korištenjem web-servisa i digitalnog potpisiva-

Prikaz web servisa zaprimanja poruka o greškama

Dobra priprema zlata vrijedi

Kako je tekla komunikacija s proizvođačima poslovnog softvera - to jest, njihovo usklađivanje s hrvatskim sustavom fiskalizacije? Što se naučilo iz tih interakcija? Tu nije bilo nikakvih problema. Porezna uprava je kao naručitelj dovoljno rano pokrenula kampanju te smo u organizaciji Hrvatske gospodarske komore zajedno održavali okrugle stolove, analizirali predloženo rješenje, održavali prezentacije rješenja te u dogovoru radili potrebne korekcije. Na taj je način početni negativan stav prema projektu prerastao u uspješnu suradnju svih sudionika. Iako smo projekt započeli u srpnju, već smo početkom listopada javno objavili dokument koji opisuje način povezivanja na sustav

APIS IT d.o.o.

Provjera računa - grafički prikaz

unikacije Porezne uprave, korištene protokole, poruke koje se razmjenjuju, kao i otvorili sustav za testiranje za sve korisnike. Korisnici su na taj način mogli dovoljno rano testirati svoje aplikacije i povezivanje na sustav Porezne uprave.

Novu godinu na poslu. Iako je sustav bio u produkciji od 27.12.2012., prve poruke koje su se počele stvarno zaprimati u sustav dočekali smo u ponoć zajedno s dvije TV-ekipe. Ne moramo napominjati da smo prvih dana pomalo nervozno strepili nad sustavom, pratili aplikacije za monitoring sustava i analizirali rezultate. Na naše veliko zadovoljstvo, a i zadovoljstvo Porezne uprave, sustav je od prvog dana radio pouzdano i stabilno, što ga čini još jednim projektom koji smo zajedno uspješno odradili. Motivacija ljudi da projekt uspije je bila iznadprosječna i zbog početnih negativnih reakcija javnosti na najavu projekta od strane Ministarstva financija. Trebalo je još jednom dokazati da smo u stanju odraditi nemoguće misije. Jedan visokopozicionirani konzultant važne međunarodne institucije nam je prognozirao neuspjeh projekta te u slučaju uspjeha obećao svečani ručak. Projekt je uspio, ali ručak još iščekujemo.

Dizajn za stvarni svijet Što je Porezna uprava tražila već u samom dizajnu sustava: koje nedostatke je hrvatski IT sustav fiskalizacije morao premostiti, a koje dobrobiti donijeti, prema definiciji naručitelja? Porezna uprava je na početku projekta definirala sve funkcionalne i nefunkcionalne zahtjeve koje sustav treba zadovoljiti. Najveći izazov predstavljali su nefunkcionalni zahtjevi - dostupnost sustava 7/24, mogućnost zaprimanja do 1000 poruka u sekundi, mogućnosti zaprimanja do 10 milijuna poruka dnevno, online dostupnost svih zaprimljenih računa u razdoblju od 2 godine, arhiva originalnih poruka u razdoblju od 10 godina, odgovor na ulaz u sustav do 2 sekunde itd. Sa zadovoljstvom možemo istaknuti da su svi zahtjevi uspješno realizirani, sustav radi bez ikakvih problema, a neki su i znatno

IT sustav fiskalizacije postavili ste za manje od šest mjeseci, komunikacija s korisnicima sigurno je u tome pomogla, no što ste napravili interno, u tvrtki, da biste to postigli? Projekt fiskalizacije organizirali smo prema standardnoj projektnoj shemi koja je uključivala sve poslovne role potrebne za uspješnu realizaciju (voditelj projekta, IT arhitekti, poslovni analitičari, SW arhitekti, programeri, testeri, sistem inženjeri različitih profila, security stručnjaci, DB administratori, sistem integratori te specijalisti po pojedinim područjima). S obzirom na kratkoću roka, od početka se znalo da se mora raditi pojačanim tempom, što je često uključivalo vikende i noćne sate. Većina članova projektnog tima, uključujući i Upravu APIS IT-a, dočekala je MREŽA listopad 2014.

31

mreža na terenu Davorka Adžija, APIS IT d.o.o. skalizacije preuzimaju se svi podaci s računa, osim detaljne specifikacije artikala/usluga. Svi tako prikupljeni podaci ulaze u sustav analize rizika gdje se analiziraju unutar sebe i u interakciji s drugim sustavima. Tako se ovi podaci, osim u statističke svrhe, mogu koristiti u analizi rizika PDV-a, poreza na dobit, poreza na dohodak, pokretanja poreznog nadzora te kontrola vezanih uz sivu ekonomiju. Ovaj dio sustava predstavlja jedan kontinuirani proces koji se stalno nadograđuje i revidira.

Management tima - Davorka Adžija, Zdravko Dragičević (nadzor) i Tomica Martinčević, Vesna Carev-Laškarin (voditelji projekta)

nadmašeni. Npr. prosječno vrijeme odaziva sustava je 0,2 sekunde (prema inicijalno zahtijevanih 2). Koje sve vrste informacija prikuplja IT sustav fiskalizacije - kakvi se sve podaci iz

njega mogu izvući i na koje načine država može te podatke koristiti? Sadržaj podataka koji se zaprimaju u sustav fiskalizacije definirani su Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom i Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. U sustav fi-

Učinci i rezultati Kakvi su učinci i rezultati fiskalizacije, od početka implementacije do danas? Fiskalizacija je ispunila cilj i uvela red na tržište te je postala referenca modela sustava fiskalizacije u zemljama regije. Nadzorom putem informatičkog sustava pozitivno se utjecalo na suzbijanje sive ekonomije, utaje poreza i nelojalne konkurencije. Provjera računa omogućena je i građanima, koji preko javne web-aplikacije za provjeru računa u realnom vremenu mogu provjeriti ispravnost i fiskaliziranost računa te kontrolirati podatke na papiru u odnosu na one koji su zaprimljeni u središnji sustav. Naravno, djelatnici Porezne uprave imaju cijeli set aplikacija za dodatne kontrole i provjere, kao i BI sustav. U 2013. godini kroz naplatne uređaje izdano je ukupno 2.204.930.575 računa. U periodu od 1. srpnja 2013. godine, kada su svi Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“ broj 133/12) propisani obveznici ušli u sustav fiskalizacije, pa do 31. prosinca 2013. godine, izdano je ukupno 1.255.356.939 računa. Najveći broj računa u 2013. godini izdali su trgovci, ukupno 1.087.067.046, što je gotovo 50 posto ukupnog broja izdanih računa te godine. Ovakav trend nastavlja se i u 2014. godini kada je u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2014. godine izdano ukupno 1.099.617.304 računa. Najveći broj računa izdan je u srpnju i kolovozu 2013. godine, a primijećeno je kako je petak dan kada građani najviše kupuju, odnosno dan kada je izdan najveći broj računa u gotovini. Dani kada je izdan najveći broj računa bili su 14. kolovoza 2013., kada je izdano ukupno 9.527.529 računa, zatim slijedi dan 16. kolovoza 2013. s 9.370.575 izdanih računa i 2. kolovoza 2013. s 9.144.060 izdanih računa. Najveći broj računa zaprimljenih u 1 sekundi dogodio se 7. ožujka 2014. godine, kada ih je zabilježeno 879 u jednoj sekundi. Ugostitelji su u 2013. prijavili 2,6 milijardi kuna više oporezivog prometa u odnosu na godinu prije, što je povećanje od 40,52 posto. Promet kod fizičkih osoba se povećao za 55 posto, a kod malih pravnih osoba za 30 posto. U trgovinama je prijavljeno 5,2 milijardi kuna oporezivog prometa više, što je povećanje od 14 posto u odnosu na 2012. godinu. Veći promet za 28 posto prijavile su fizičke osobe, a male pravne osobe prijavile su 11,5 posto veće oporezive usluge. Prosječni dnevni promet ugostitelja u odnosu na 2012. godinu rastao je sa 620 na 1128 kuna, što je razlika od 82 posto, a prosječni dnevni promet u trgovini je rastao sa 734 na 827 kuna, što je povećanje za 13 posto. Izvor podataka: Porezna uprava Republike Hrvatske

32


Koliko je razvoj koštao? I kako se to financiralo? N a u s p o s t av u s u s t ava z a zaprimanje računa, javne webaplikacije, portalnih aplikacija za djelatnike Porezne uprave, BI sustav i djelomično sustav za analizu rizika utrošili smo 1.500 čovjek/dana. Razvoj se financirao iz redovnog godišnjeg ugovora sklopljenog između Ministarstva financija Porezne uprave i APIS IT-a.

Iteracijama do poboljšanja Nakon gotovo dvije godine dana rada - kakva su iskustva? Da li, koliko i u čemu IT sustav fiskalizacije treba nadograditi i što je već do sada, “u hodu” nadograđeno? Kako će se to dalje razvijati? Sustav se u nekoliko iteracija tehnološki interno nadograđivao i poboljšavao u smislu optimizacije rada, pojačanja kapaciteta i sigurnosti kako bi rizičnost ispunjavanja nefunkcionalnih zahtjeva bila svedena na najmanju moguću mjeru. Poslovno, sustav se kontinuirano nadograđuje analizom rizika koja obuhvaća i ostala područja oporezivanja, a ne samo sustav fiskalizacije. Sljedeća faza razvoja projekta je nadogradnja postojećeg i uspostava opsežnog sustava za analizu rizika koja treba biti u funkciji planiranja poreznog nadzora i kontrole rada poreznih obveznika. Može li hrvatski IT sustav za fiskalizaciju biti predložak za neku sličnu primjenu - ne nužno u sustavu financija ili poreza, već u nekom drugom aspektu uprave ili javnog sektora? Fleksibilna i modularna arhitektura bazirana na otvorenim standardima koja je primijenjena na sustavu fiskalizacije može se primijeniti na bilo kojem poslovnom modelu koji se bazira na razmjeni poruka (informacija) između bilo kojih poslovnih subjekata. O uspješnosti projekta svjedoči i nagrada IDC Adriaticsa za fiskalizaciju kao najbolji projekt u javnom sektoru koji je realizirao APIS IT na čelu s predsjednikom Uprave, Hrvojem Somunom. U regiji postoji velik interes za naš sustav fiskalizacije te su nas u tom smislu neke zemlje već kontaktirale.

U 2,5 dl vode ima oko 8.36 x 1024 molekula vode, ali ne razmišljamo o tome kada utažujemo žeđ. Jednostavno popijemo čašu vode. Mi u SPAN-u projektiramo i gradimo kompleksne IT sustave. Omogućavamo jednostavnije korištenje kompleksnih IT tehnologija za krajnjeg korisnika. Kompleksnost je naš dio posla, a jednostavna upotreba vaš.

Kao da popijete čašu vode.

kompleksni sustavi, jednostavno korištenje

mreža na terenu Nina Išek Međugorac i Marko Matejčić, Manjgura

Marko Matejčić, savjetnik za integrirane online komunikacije, i Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica, Manjgura

Uoči Mreža Smart Daya razgovarali smo sa stručnjacima iz Manjgure o ulozi i mogućnostima društvenih mreža danas, posebno u kontekstu upotrebe IT tvrtki

34


Društvene

mreže mogu

prodavati IT Oleg Maštruko Na koji način društvene mreže mijenjaju komunikaciju online? Društvene mreže prirodan su korak u evoluciji komuniciranja. Prije desetak godina u online svijetu, prosječan korisnik tražio je vijesti na news portalima unutar određenih

kategorija i potkategorija, a s prijateljima i poznanicima komunicirao je preko mIRC-a, ICQ-a, MSN Messengera, maila. Dolazak društvenih mreža uveo nas je u doba u kojem su nam sve informacije, bilo da se radi o mediju, prijatelju ili opinion makeru na drugoj strani svijeta, dostupne u realnom vremenu, na jednome mjestu, u udobnosti našeg Facebook i Twitter profila.

Kako ovo mijenja komunikaciju medija? Sa strane medija, potrebno je uočiti evoluciju u načinu konzumacije informacija. Korisnici više nemaju potrebu ulagati preveliki trud i tragati za vijestima te očekuju da im se relevantne vijesti i informacije pojave u newsfeedu. Na jednak način na koji smo prije desetak godina mogli reći da se nešto dogodilo ukoliko se pojavilo u središnjem dnevniku HRT-a, sada možemo primijeniti analogiju i reći da se nije dogodilo ako se nije pojavilo u newsfeedu korisnika. Dužnost je svakog medija uočiti da se kod krajnjih korisnika polako razvija komfor, odnosno da s vremenom ulažu sve manje truda u potrazi za informacijama. Adaptacija na ovo ponašanje je sve snažnija, čemu će posvjedočiti svi hrvatski mediji kojima broj posjeta s društvenih mreža kontinuirano raste, dok broj posjeta naslovnoj stranici weba stagnira, tj. pada.

Promjena komunikacije Kako ovo mijenja komunikaciju u IT-u i poslovanju? Za poslovanje IT kompanija vrijede ista pravila kao i za medije - krajnji korisnik smatra da je dužnost IT kompanija prepoznati njihove potrebe i pronaći način da informacije o rješenjima koja zadovoljavaju njihove potrebe pronađu put do njihovog newsfeeda. Za početak, tu je korisnička podrška u obliku community managementa. Krajnji korisnici postali su svjesni da se njihovo zadovoljstvo, tj. nezadovoljstvo, podijeli s mnogo više korisnika nego standardnim word of mouth prepričavanjem užem krugu prijatelja i poznanika. Svaki korisnik, sa svojom mrežom prijatelja i followera, postao je medij koji može pridonijeti pozitivnoj ili negativnoj percepciji branda. Kreativnost korisnika u njihovim upitima u određenim slučajevima može dosegnuti više ljudi nego što je to slučaj s tradicionalnim medijima, a nerijetko se dogodi da ovakvi oblici reakcije dobivaju i svoj prostor u online i offline medijima. S druge strane, tu je prodajno orijentirana komunikacija na društvenim mrežama koja razvojem novih alata i mogućnosti plasiranja sadržaja postiže sve veći ROI. Može li se direktna prodaja odvijati društvenim mrežama? Društvene mreže kao prodajni kanal evoluiraju iz dana u dan, a nove mogućnosti oglašavanja i pomaci koje je napravio samo Facebook u proteklih godinu dana, fascinantni su. No, u samom startu treba napomenuti da društvene mreže nisu magična kutija! Tradicionalni oglašivači vrlo dobro shvaćaju da ljudi neće pohrliti u trgovine objavom jednog oglasa u novinama te kako je reklamu na TV-u potrebno emitirati barem 16 puta da bi se “zalijepila” kod ciljane publike. Isto tako, jasno je da je za bilo kakav prodajni efekt nužan preduvjet produkcija sadržaja (PR, oglašavanje) i osiguravanje marketinških budžeta.

Situacija u Hrvatskoj Kakva je trenutno situacija s društvenim mrežama u Hrvatskoj? Jedan od najzanimljivijih podataka o korištenju Interneta u Hrvatskoj je taj da je prosječan korisnik online 15.1 sati tjedno, dok primjerice Hrvati ispred malih ekrana u prosjeku provedu 17.5 sati tjedno. Radi se o podatku IAB MediaScopea iz 2012., a s

adaptacijom smartphone uređaja u protekle dvije godine, uvjereni smo da je Internet preuzeo titulu medija kojem Hrvati pružaju najviše pozornosti. Prema istim podacima - 2.4 milijuna Hrvata je online, koji prema podacima HAKOM-a iz 2012., u broadband Internet pristupaju s preko 1.2 milijuna priključaka. Društvene mreže

Od društvenih mreža se od samih početaka očekivalo da budu magična kutija, tj. da prodaju bez ulaganja u produkciju sadržaja i marketinških budžeta za oglašavanje. Kao rezultat tih previsoko postavljenih očekivanja, mnogi su brandovi propustili priliku iskoristiti pune potencijale društvenih mreža kao prodajnog kanala. Kakvi su prodajni potencijali društvenih mreža? Možete li to staviti u konkretne brojke i kakvo mjesto ovdje ima IT? Na društvenim mrežama prodavali smo doslovce svašta - od sira cijene 5 kuna do proizvoda vrijednih desetak tisuća eura. Zanimljivo je da smo za svaku kunu uloženu u društvene mreže uspjeli prodati sira u vrijednosti 10 kuna, te da smo sve rezultate pouzdano mjerili u prodaji. Kod izuzetno skupih proizvoda koji koštaju desetak tisuća eura, svaka kuna uložena u društvene mreže donosila je više stotina kuna pa čak i do tisuću kuna prodaje, a sve smo to precizno mjerili i kvantificirali na obostrano zadovoljstvo nas i naših klijenata.

ROI za AdWords Ovo je ROI koji ostvaruju AdWords kampanje. Tvrdite li vi to da, primjerice Facebook, može prodavati jednako učinkovito kao AdWords? Da, upravo to tvrdimo! Iako je AdWords izvrstan kanal za direktnu prodaju jer naše proizvode i usluge nudimo potrošačima koji pretraživanjem na Googleu pokušavaju zadovoljiti svoju potrebu, pri takvoj prodaji najčešće ograničenje postavlja upravo volumen upita direktno ili indirektno vezanih na naš proizvod ili uslugu. Facebook nam s druge strane nizom metoda i alata nudi mogućnost da izuzetno precizno pronađemo kupce koji imaju potrebu za našim proizvodom, ali još nisu krenuli u aktivni proces kupnje i napravili prvi korak kao što je google pretraga za našim proizvodom. Kontinuirana komunikacija s vrlo vjerojatnim kupcima s vremenom će rezultirati prodajom. U konačnici, moguće je i da se sama prodaja obavi posredovanjem AdWordsom, no upravo zato je bitno znati mjeriti kada je prodaja nastala kao rezultat potražnje koju smo stvorili među potencijalnim kupcima na Facebooku.

neizostavni su dio većine online Hrvata - Facebook u Hrvatskoj trenutno broji 1.8 milijuna Facebook profila, dok YouTube u Hrvatskoj mjesečno registrira 4.742 milijuna unikatnih kolačića od korisnika koji sadržaj konzumiraju preko desktop računala, tableta, smartphonea, smart TV-a i ostalih uređaja.

Što je s drugim mrežama? Kakvi su potencijali YouTubea, Twittera, Instagrama, Pinteresta i sličnih mreža? Svaka od ovih mreža definitivno nudi svoje potencijale, no Twitter, Instagram, Pinterest i sl. mreže moraju evoluirati i ponuditi sofisticirane mogućnosti oglašavanja kakve nudi Facebook. Dok se to ne dogodi, njihova komercijalna vrijednost većim će se dijelom svoditi na vrijednost kanala za korisničku podršku i kanala za krizno komuniciranje. YouTube s druge strane odnedavno nudi ogromne potencijale TrueView oglašavanjem, kojim može direktno konkurirati televizijama. Koristeći identičnu metodologiju mjerenja rezultata TV oglašavanja, YouTube u minimalnoj varijanti nudi istu razinu učinkovitosti za 4 puta manju cijenu od TV oglašavanja. Ukoliko se koriste mogućnosti YouTubeovih oglašavanja i prikaz oglasa samo prema npr. dobi, spolu, lokaciji, interesima i ključnim riječima - medijski ekvivalenti se multipliciraju i u potpunosti detroniziraju televiziju! Kako Internet utječe na PR nišu? Posao PR agencije 21. stoljeća obuhvaća sve oblike online prisutnosti online sadržaja - od izrade websitea, SEO optimizacije, oglašavanja preko AdWordsa i Facebooka te community managementa, display oglašavanja, email marketinga i analitike! Važno je uočiti mehanizme PR-a koji se primjenjuju na online, a to je da je potrebno upravljati komunikacijom naših klijenta s potrošačima. Potrošači su prisutni u svim sferama onlinea, i upravo zato je naša dužnost prilagoditi se potrošačima i načinima na koje oni dolaze u kontakt s našim informacijama. Uporaba svih gore navedenih kanala i alata odlična je prilika da uspješno uspostavimo online komunikaciju s velikim brojem potrošača. Upravo zato se posao tradicionalnih PR agencija mijenja te zahtijeva od njih da se prilagode i pronađu način komunikacije s potrošačima. Manjgura je u tome pionir. Među prvima smo digitalne medije počeli koristiti kao moćan alat u PR kampanjama. Svi online alati i kanali su nam važni - neovisno o tome radimo li novi website, onsite i offsite SEO optimizaciju, AdWords kampanje u search i display mreži, zakup medijskog prostora na portalima, Facebook kampanje, community management, Facebook aplikacije i mobilne aplikacije. MREŽA listopad 2014.

35

King ICT je potvrdio status certificiranog SAP ‘Partner Center of Expertise’. Ova certifikacija provodi se svake dvije godine, a King ICT je status SAP PCOE stekao 2012. godine. Certifikat ‘Partner Center of Expertise’ potvrda je da su procedure, smjernice i predlošci za podršku kod partnera na visokoj razini pružanja usluge podrške klijentima, u skladu sa SAP-ovim standardima

Foto: O. Maštruko

Mreža na terenu SAP rješenja u King ICT-u

Potvrda stručnosti K

ing ICT je uključio SAP rješenja u svoj portfolio sredinom 2006. godine, kada su zaposleni prvi SAP konzultanti. Već krajem 2006. godine počela je implementacija prvog SAP projekta. King ICT trenutno ima više od 20 certificiranih SAP konzultanata i više od 30 realiziranih SAP projekata raznih opsega u raznovrsnim industrijama. Neke od tvrtki za koje smo dosad implementirali SAP rješenja i/ili radimo održavanje SAP sustava su: Crodux, Croatia osiguranje, Agencija za plaćanja u poljoprivredi (APPRRR), Lidl, Kaufland, Deichman, A.M.E.C. Distribucija, Brodarski institut, Boxmark, Pliva, Hrvatski telekom, Autocesta Rijeka-Zagreb, Hrvatska elektroprivreda (HEP), Energetika (SLO), Eronet (BiH), Hrvatske željeznice…

SAP kompetencije i certifikacija

Od početka partnerskog statusa sa SAP-om, King ICT radi na unapređenju i proširenju kompetencija te održavanju ili poboljšanju kvalitete usluga. I sam SAP kao principal stalno provjerava poštuju li njegovi partneri stroge i zahtjevne norme koje pred njih postavlja. Ovo su samo neke od potvrda kompetencija i certifikata koje je King ICT stekao u posljednjih godinu dana: SAP certifikat o poštivanju standarda kvalitete (prosinac 2013.) potvrda je da je tvrtka King ICT zadovoljila stroge norme koje SAP postavlja pred svoje partnere; partnerski status s 36


tvrtkom SAP West Balkans d.o.o. (svibanj 2014.) omogućuje King ICT-u da svoje SAP kompetencije ponudi na tržištima Bosne i Hercegovine te Makedonije; potvrda statusa certificiranog SAP “Partner Center of Expertise” (srpanj 2014.) znači da su procedure, smjernice i predlošci za podršku kod partnera na visokoj razini pružanja usluge podrške klijentima, u skladu sa SAP-ovim standardima. Upravo ova posljednja recertifikacija, koja se provodi svake dvije godine, omogućuje King ICT-u da i sljedeće dvije godine održava SAP sustave te prodaje SAP licence. Naime, bez posjedovanja licence SAP PCOE, tvrtke nisu u mogućnosti pružati SAP podršku korisnicima SAP-a, niti realizirati SAP projekte.

Područja specijalizacije King ICT-a unutar SAP portfelja

Područja specijalizacije unutar SAP portfolija su: financije, logistika, ljudski resursi te IS-U (industrijska rješenja za komunalna poduzeća). Uz to, imamo široko znanje u tehničkom području SAP-a, gdje smo radili od klasičnog tehničkog održavanja SAP sustava (basic Component) i programiranja dodataka na postojeće SAP procese i module (ABAP), preko SAP PO-a (process orchestration), sustava za integraciju (SAP PO), do modernijih tehnoloških rješenja SAP-a (SAP HANA, SAP Mobility Platform - SMP, SAP Fiori, SAP Personas, itd.). U posljednje vrijeme dosta aktivnosti unutar SAP odjela vezano je za održavanje i nadogradnje sustava.

Danko Rupčić, voditelj SAP tehničkog tima i Dražen Lovrenčić, voditelj implementacije SAP projekata

Primjeri zahtjevnih SAP implementacija

Restrukturiranje Hrvatskih željeznica dovelo je do potrebe da se umjesto jedne SAP implementacije realiziraju pojedine implementacije za svaku odvojenu tvrtku holdinga - HŽ Cargo, HŽ Putnički i HŽ Infrastruktura. King ICT izveo je te tri zasebne SAP implementacije u samo deset mjeseci. Također, kod HŽ Infrastrukture završen je i projekt redizajna planiranja poslovanja (investicijskog i osnovnog), a za HŽ Cargo uveden je modul SAP SD (Prodaja) u području ugovaranja i ponuda. Uvođenjem tog modula u HŽ Cargo, ugovaranje prijevoza tereta vodi se pomoću SAP-a, u kojem se nalazi cjelokupan proces od upita kupca, kalkulacije cijene i pripreme ponude, do kreiranja ugovora i praćenja realizacije ugovora. Nakon toga, sredinom 2014. godine, u HŽ Cargu u produkciju je prešao modul SAP kontrola prihoda (KP) - radi se o custom developed modulu koji se naslanja na SAP model prodaje (SD), a s druge strane na IS Cargo sustav. Modul služi za obračun, fakturiranje i praćenje naplate prijevoza tereta. Važna karakteristika rješenja je ta da taj modul ima ugrađenu komunikaciju s drugim operaterima izvan države. Trenutno je u tijeku implementacija projekta Upravljanje prodajom karata za HŽ putnički, tijekom kojeg će integracija svih sustava biti izvedena preko SAP PO-a (process orchestration).

Pitanja i odgovori Postavili smo nekoliko potpitanja ljudima zaduženima za SAP unutar King ICT-a, a to su: Dražen Lovrenčić, voditelj implementacije SAP projekata, i Danko Rupčić, voditelj SAP tehničkog tima. Koji su glavni problemi s kojima se susrećete prilikom implementacije SAP rješenja kod korisnika, tj klijenata? Implementacija SAP rješenja preporučuje promjenu organizacijske strukture te promjenu poslovnih procesa koji se odvijaju u kompaniji korisnika, klijenta. Zbog toga se korisnicima preporučuje da sudjeluju u projektu implementacije od samog početka te aktivnim sudjelovanjem utvrde i unaprijede znanje o svojim poslovnim procesima i organizacijskim promjenama. Aktivnim sudjelovanjem smanjuje se potreba za dodatnim edukacijama i klijent sam određuje kako će SAP

rješenja nakon završetka implementacije raditi. Kakvu suradnju imate s hrvatskim SAP uredom? Pružaju li tehničku podršku izravno oni, ili vas upućuju na neku višu instancu, i ako da - koju? Hrvatski SAP ured sa svojim kompetencijama u potpunosti nas podržava prilikom svih aktivnosti vezanih uz pretprodaju, prodaju i implementaciju SAP rješenja, u koordinaciji lokalizacije za hrvatsko tržište, poslovnom konzaltingu i edukaciji našeg stručnog osoblja. Tijekom rada s klijentima česte su situacije u kojima su potrebne brze i točne informacije od principala kako bismo uspješno odradili sve aktivnosti na

zadovoljstvo korisnika i nas kao implementatora. SAP Hrvatska se u nizu situacija pokazala vrlo pouzdanom i brzom u dostavljanju tih informacija. Tehnička podrška je odgovornost King ICT-a kao SAP partnera. Postoje iznimne situacije kad je potrebna tehnička podrška proizvođača softvera, koju SAP isporučuje brzo i učinkovito preko svog centra za podršku. Kakav je vaš status među SAP partnerima i implementatorima? King ICT je među vodećim implementatorima SAP rješenja u Hrvatskoj. Dobivanjem partnerskog statusa s tvrtkom SAP West Balkans d.o.o. počeli smo povećavati aktivnosti nudeći implementacije SAP

rješenja na području Bosne i Hercegovine te Makedonije. Kakvo je zadovoljstvo klijenata vašim implementacijama, i samim SAP rješenjima? Odabirom SAP-a, klijent se odlučuje za implementaciju stabilnog, robusnog i pouzdanog ERP rješenja, koje je prema svim međunarodnim standardima jedno od najbolje ocijenjenih. Tijekom implementacija koje je King ICT realizirao, većina naših korisnika pozitivno i pohvalno komentira rad naših stručnjaka te metodologiju rada na implementaciji, što smo potvrdili i SAP certifikatom o poštivanju standarda kvalitete implementacije SAP rješenja.


37

VMWare

na brzim diskovima

KVM Cloud

za sustave podrške

Virtualni LAN

najpovoljniji brzi internet

krojimo oblake po vašoj mjeri

nezavisni domaći data centar s ISO27001 certifikatom za vaše sigurno poslovanje

www.altus-it.hr

Aktualnosti Zaštita potrošača - nova epizoda

S kupcima - oprezno Zaštita potrošača u Europskoj uniji iznimno je opsežno i vrlo strogo regulirano područje koje se stalno nadograđuje. Tako smo nedavno dobili i novi Zakon o zaštiti potrošača, koji je trgovcima, uključivo naravno i trgovcima elektroničke i informatičke opreme, nametnuo neke nove obveze, a i dodatno razradio neke postojeće. Kazne su velike, a Zakon je već uvelike na snazi, pa se osvrnimo na njegove temeljne odredbe

Goran Vojković

K

ao prvo - Zakon o zaštiti potrošača je ogroman. U pitanju je propis koji ima skoro 150 članaka, koji objedinjuje 7-8 europskih direktiva (akti Europske unije čije odredbe nacionalna država mora unijeti u svoje zakonodavstvo) i koji ni uza tu opsežnost nije jedinstven. Uz njega imamo Zakon o elektroničkoj trgovini, za one koji se bave online prodajom, a koji se kumulativno primjenjuje uz Zakon o zaštiti potrošača. Nadalje, imamo takozvane sektorske zakone, primjerice o elektroničkim komunikacijama i poštanskim uslugama koji imaju posebne odredbe o zaštiti potrošača, posebno u dijelu prigovora operateru (tako smo o prigovoru operateru komunikacijskih usluga pisali u Mreži iz siječnja 2012. godine). Sveukupno, prosječan hrvatski trgovac, koji uz klasičnu ima i internetsku prodaju, mora ispuniti preko 200 članaka različitih zakonskih propisa iz ovog područja, u protivnom mu slijede moguće kazne - koje u ovom području idu do 100.000 kuna! Naravno, u jednom članku nemoguće je objasniti cjelokupnu materiju zaštite potrošača za sve one koji na tržištu prodaju robe i pružaju usluge - tako da ćemo se dohvatiti temeljnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača i obveza koje on generira. Pogled koji ćemo dati je onaj prodavatelja trgovca, a u našem sestrinskom izdanju, Bugu, objavit ćemo članak o pravima potrošača.

Zašto nova regulativa?

O tehnološkom razvoju koji doslovno svaki mjesec otvara nove mogućnosti na tržištu za transakcije između trgovaca i potrošača ne treba posebno govoriti - svaki novi način prodaje izazov je sustavu zaštite potrošača. Nadalje, statistike su pokazale kako se svega 8% trgovine na malo u Europskoj uniji odnosi na prekograničnu trgovinu, iz čega proizlazi da prekogranični potencijal prodaje na daljinu nije u potpunosti iskorišten. Zaključeno je kako na prekograničnu trgovinu, posebno prodaju preko Interneta utječe niz faktora, uključujući i različita nacionalna pravila o zaštiti potrošača kojih se trgovci moraju pridržavati. Neujednačeni regulatorni okvir stvarao je određene prepreke u funkcioniranju unutarnjeg tržišta EU, što je s jedne strane narušavalo povjerenje potrošača, a s druge je strane utjecalo na povećavanje troškova u poslovanju trgovaca koji se žele baviti prekograničnom prodajom robe ili pružanjem usluga. Jednostavnije rečeno, zaključeno je kako - različiti pravni okvir zaštite potrošača obeshrabruje građane da npr. prijenosna računala kupuju iz web-trgovine u susjednoj državi. Zato su pravila sada stroža i u puno većoj mjeri ujednačena. Krenimo sa samim temeljnim pojmovima. Prvi i zasigurno najvažniji je - potrošač. Potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poMREŽA listopad 2014.

39

Aktualnosti Zaštita potrošača - nova epizoda u redovnoj prodaji. Takva prodaja slovne, obrtničke ili profesionalne obuhvaća, među ostalim, akcijsku djelatnosti. Dakle, ako ne prodajete prodaju, rasprodaju, sezonsko takvim fizičkim osobama - niste sniženje, prodaju proizvoda s obveznik ovog Zakona i život greškom i prodaju proizvoda kojivam je barem u ovom segmentu ma istječe rok uporabe. Šire ćemo bitno lakši. navesti one koje možemo očekivati Što znači izvan svoje trgovačke, pri prodaji tehničke robe. poslovne, obrtničke ili profesionalAkcijska prodaja je prodaja odrene djelatnosti? Jednostavno je - ako đenih proizvoda u razdoblju ne obrtnik ili neko slobodno zanimaduljem od 30 dana po cijeni koja nje, npr. odvjetnik ili profesionalni slikar kupuje robu i usluge vezano je niža od cijene tog proizvoda u za obavljanje svoje profesionalne redovnoj prodaji. Takvi proizvodi moraju biti jasno, vidljivo i čitljivo djelatnosti - na njega se ne prioznačeni riječima akcija ili akcijmjenjuje ovaj Zakon. On je u tom slučaju profesionalac, a profesioska prodaja. Ono što je vaš autor Akcijska prodaja posebno se regulira - mora biti jasno označena primijetio da se kod tehničke robe nalac treba znati pregovarati oko i traje do 30 dana još ne radi, a obvezno je - pri robe, isporuke i uvjeta jamstva te ga odredbe o zaštiti potrošača posebno ne štite. nošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim oglašavanju akcijske prodaje trgovac je dužan Međutim, ako ta ista osoba kupuje od trgovca prostorijama i bez odgađanja pisanim putem navesti njezino trajanje. Rasprodaja je prodaja proizvoda po nižoj za svoje osobne potrebe - onda je potrošač, i tr- potvrditi njegov primitak. Osim navedene govac mora ispuniti odredbe o zaštiti potrošača. obveze, trgovac je dužan (dakle, obvezan!) cijeni u slučaju: prestanka poslovanja trgovca, Naravno, odmah se pojavljuje i potreba da potrošaču omogućiti podnošenje pisanog pri- prestanka poslovanja u dosadašnjim poslovnim definiramo trgovca - trgovac je bilo koja osoba govora poštom, telefaksom ili elektroničkom prostorijama, prestanka prodaje određenog koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu u poštom. Također, trgovac je dužan u poslovnim proizvoda iz predmeta poslovanja trgovca, okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili prostorijama vidljivo istaknuti obavijest o načinu kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo, te obavljanja složenijih građevinskih radova profesionalne djelatnosti, uključujući i osobu podnošenja pisanog prigovora. Posebne odredbe (slične su i do sada posto- unutar ili na poslovnim prostorijama. koja nastupa u ime ili za račun trgovca. Dakle, Posebno se navodi sezonsko sniženje - no ono ako se nastupa prema potrošaču, odredbe o jale) predviđene su za one koji se bave servizaštiti potrošača obvezuju i razne posrednike. siranjem. Za usluge popravaka i održavanja očigledno nije namijenjeno prodaji tehničke Postoje još dva vrlo važna termina koja ovdje proizvoda čija je vrijednost veća od 500,00 robe. Definirano je kao „prodaja proizvoda treba znati, jer oko njih postoje posebne i vrlo kuna trgovac je dužan potrošaču ispostaviti po sniženoj cijeni nakon proteka sezone, i to stroge odredbe - ugovor na daljinu i ugovor ponudu s opisom radova te upotrijebljenog ma- najviše triput godišnje“. sklopljen izvan poslovnih prostorija. Ugovori terijala i dijelova za popravak. Ako se tijekom Definirana je i prodaja robe s greškom. Ako na daljinu su internetska, telefonska i svi slični popravka pojavi potreba za dodatnim radovi- trgovac prodaje proizvod koji ima grešku, mora oblici prodaje, dok ovi drugi obuhvaćaju danas ma i ugradnjom dodatnih dijelova, trgovac je jasno, vidljivo i čitljivo označiti na proizvodu vrlo popularnu prodaju na priručnim štandovi- također dužan postupiti po navedenoj odredbi. ili na prodajnome mjestu da je riječ o prodaji Dakle, ako npr. servis primijeti da je uz proizvoda s greškom te upoznati potrošača u ma ispred ili unutar trgovačkih centara i sličnim matičnu ploču, čija je zamjena dogovorena, čemu se sastoji greška na proizvodu. mjestima. Opširnije u okviru. pregorjela i memorija, dužan je prvo obavijestiti potrošača o tome i ponuditi novu cijenu Nepoštena poslovna praksa Poslovanje s potrošačima Trgovac mora jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti popravka, sve to ako ukupna cijena prelazi Poslovna praksa je nepoštena: ako je suprotiznos maloprodajne cijene - dakle štosovi s 500 kuna. na zahtjevima profesionalne pažnje i ako, u Za one nestrpljive da kupljenu robu što prije smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je naglašenim isticanjem veleprodajne cijene nisu dopušteni. Trgovac je dužan prodajne uvjete isprobaju - trgovac mora na zahtjev potrošača vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti u poslovnim zadržati ambalažu prodanog proizvoda i zbri- ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona prostorijama. Posebne uvjete prodaje trgovac nuti je sukladno s posebnim propisima. može odobriti za: pojedine proizvode ili skupidopire, odnosno prosječnog člana određene nu proizvoda, pojedine skupine potrošača (npr. Posebni oblici prodaje skupine potrošača na koju je ta praksa usmjePosebnim oblicima prodaje smatra se prodaja rena. Nepoštena poslovna praksa je zabranjena. studente) te pojedine oblike plaćanja. Trgovac je dužan omogućiti potrošaču pod- proizvoda i usluga po cijenama nižim od cijena Nepoštenom poslovnom praksom posebno se

posebne kategorije Ugovori na daljinu i ugovori sklopljeni izvan poslovnih prostorija trgovca regulirani su na poseban način, stoga donosimo definicije ta dva tipa ugovora. Ugovor na daljinu je ugovor sklopljen između trgovca i potrošača u okviru organiziranog sustava prodaje ili pružanja usluge bez istodobne fizičke prisutnosti trgovca i potrošača na jednome mjestu, pri čemu se do trenutka sklapanja ugovora te za sklapanje ugovora isključivo koristi jedno ili više sredstava daljinske komunikacije. Ugovor sklopljen izvan poslovnih prostorija je ugovor između trgovca i potrošača: koji je sklopljen uz istodobnu fizičku prisutnost trgovca i potrošača na jednome mjestu koje ne predstavlja poslovne prostorije trgovca, čak i kad je potrošač dao ponudu, koji je sklopljen u poslovnim prostorijama trgovca ili preko sredstava daljinske komunikacije neposredno nakon što je trgovac pristupio potrošaču osobno i individualno na mjestu koje nisu njegove poslovne prostorije, a u kojem su trgovac i potrošač bili

40


istodobno fizički prisutni, ili koji je sklopljen za vrijeme izleta koji je organizirao trgovac s namjerom ili ciljem promocije ili prodaje robe ili usluga potrošaču. Prije nego što potrošač sklopi ugovor izvan poslovnih prostorija, odnosno ugovor na daljinu, ili bude obvezan odgovarajućom ponudom, trgovac ga mora na jasan i razumljiv način obavijestiti o glavnim obilježjima robe ili usluge, u mjeri u kojoj je to prikladno s obzirom na robu ili uslugu te medij koji se koristi za prijenos obavijesti; svojem nazivu i sjedištu, telefonskom broju te, ako postoji, adresi elektroničke pošte; maloprodajnoj cijeni robe ili usluge, a ako priroda robe ili usluge ne omogućuje da cijena bude izračunata unaprijed, o načinu izračuna cijene te, ako je primjenjivo, ostalim troškovima prijevoza, dostave ili poštanskih usluga; uvjetima plaćanja, uvjetima isporuke robe ili pružanja

smatra zavaravajuća poslovna praksa ili agresivna poslovna praksa. Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu primjerice osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripadci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade ili nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu; cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu; potreba servisiranja, rezervnih dijelova, zamjene ili popravka i slično. Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, kao i ograničenja konkretnog sredstva komunikacije, ne sadrži važne obavijesti koje su, ovisno o kontekstu, potrebne prosječnom potrošaču kako bi mogao donijeti odluku o kupnji utemeljenu na potpunoj obavijesti i time ga navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Zavaravajućom poslovnom praksom smatraju se primjerice sljedeći postupci: tvrdnja trgovca da je potpisnik određenog pravila postupanja trgovaca, iako to nije slučaj; isticanje zaštitnih znakova, znakova kvalitete ili sličnih znakova bez potrebnog odobrenja; tvrdnja da je pravila postupanja trgovaca koja taj trgovac primjenjuje odobrilo ovlašteno tijelo, iako to nije slučaj; lažno tvrditi da će proizvod biti dostupan samo u vrlo ograničenom razdoblju ili da će biti dostupan jedino pod posebnim uvjetima u vrlo ograničenom razdoblju, a radi navođenja potrošača da odmah donese odluku o kupnji; predstavljati potrošaču prava koja

mu po zakonu i inače pripadaju kao posebnost ponude trgovca i drugo. Poslovna prak sa smatra se agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese Za sklapanje ugovora po štandovima, otvorenim prostorima, hodnicima i odluku o kupnji koju slično - vrijede posebna pravila koja dodatno štite potrošače. inače ne bi donio. Agresivnom poslovnom praksom smatraju se pokrenuti protiv pojedinog trgovca ili skupine među ostalim postupci: ustrajno i neželjeno trgovaca iz istoga gospodarskog sektora), tu su komuniciranje s potrošačem preko telefona, i nove obveze jedinica lokalne samouprave telefaksa, elektroničke pošte ili drugog sredstva oko zaštite potrošača, uloga udruga za zaštitu daljinske komunikacije, osim u slučajevima i u potrošača i drugo. No, tu je i inspekcijski nadmjeri u kojoj je to opravdano zbog propisima zor koji provode tržišni inspektori Ministarstva predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne gospodarstva. obveze; oglašavanje kojim se djecu izravno U provedbi inspekcijskog nadzora tržišni navodi na to da kupe oglašavani proizvod ili inspektor ima pravo rješenjem trgovcu privreda nagovore svoje roditelje ili druge punoljetne meno zabraniti prodaju proizvoda i pružanje osobe da im kupe oglašavani proizvod; stva- usluga do otklanjanja nalazom utvrđenih nepraranje lažne predodžbe da je potrošač osvojio, vilnosti. Zakon predviđa i prekršajne sankcije ili da će osvojiti, bezuvjetno ili uz ispunjenje za njegovo nepoštivanje, a koje su sve samo ne određene činidbe, određenu nagradu ili neku blage - kazne za pravnu osobu su od 10.000 drugu odgovarajuću korist, kada u stvarnosti do 100.000 kuna, za odgovornu osobu pravne nikakva nagrada ili druga odgovarajuća korist osobe 10.000 do 15.000 kuna, a za fizičku nije predviđena i drugo. osobu trgovca 5.000 do 15.000 kuna. Zakon o zaštiti potrošača dijelom je stupio Zaključno na snagu krajem ožujka ove godine, još jedan U slučaju spora između potrošača i trgovca, znatan dio Zakona u primjeni je od 13. lipnja, može se podnijeti prijava Sudu časti Hrvatske a manji dio stupit će na snagu 1. siječnja 2015. gospodarske komore, Sudu časti Hrvatske godine. Dakle, novi zakonski okvir je tu, a obrtničke komore ili prijedlog za mirenje pri uvelike se odnosi baš na kupoprodaju i uslucentrima za mirenje. ge, servisne i druge, vezano za tehničku robu. Zakon regulira i još mnogo toga: zaštitu ko- Stoga oni koji se tim poslovima bave, trebaju ga lektivnih interesa potrošača (postupak se može vrlo ozbiljno analizirati i primijeniti.

usluge, vremenu isporuke robe ili pružanja usluge te, ako postoji, načinu rješavanja potrošačkih pritužbi od trgovca i još nekim podacima - dakle, ovakav način prodaje danas mora biti vrlo precizno unaprijed uređen i na odgovarajući način pripremljen. Ako se ugovor sklapa sredstvom daljinske komunikacije koje omogućuje ograničen prostor ili ograničeno vrijeme za prikaz obavijesti, ili je popis informacija nešto kraći, opet ga treba prilagoditi samom obliku prodaje - jedno je internetska stranica, gdje može dosta toga stati, a drugo telefon. Iznimno je važna odredba Zakona prema kojoj Potrošač ima pravo, ne navodeći razloge za to, jednostrano raskinuti ugovor sklopljen izvan poslovnih prostorija ili sklopljen na daljinu u roku od 14 dana. U slučaju sklapanja ugovora o kupoprodaji, dakle kod trgovine robom, navedeni rok počinje teći od dana kada je potrošaču ili trećoj osobi određenoj od potrošača, roba koja čini predmet ugovora predana u posjed.

Potrošač je dužan prije isteka roka za jednostrani raskid ugovora obavijestiti trgovca o svojoj odluci da raskine ugovor, i to obrascem za jednostrani raskid ugovora ili bilo kakvom drugom nedvosmislenom izjavom kojom izražava svoju volju da raskine ugovor. Iskoristi li potrošač svoje pravo na jednostrani raskid ugovora, trgovac mora bez odgađanja, a najkasnije u roku od 14 dana od dana kad je zaprimio obavijest o odluci potrošača da raskida ugovor, vratiti potrošaču sve što je on platio na temelju ugovora. Kod ugovora o kupoprodaji, osim ako nije ponudio da robu koju potrošač vraća sam preuzme, trgovac mora izvršiti povrat plaćenog tek nakon što mu roba bude vraćena, odnosno, nakon što mu potrošač dostavi dokaz da je robu poslao natrag trgovcu. Postoje slučajevi kada potrošač nema pravo na jednostrani raskid ugovora, primjerice ako je predmet ugovora roba koja je izrađena po specifikaciji potrošača ili koja je jasno prilagođena potrošaču. Spomenimo da potrošač nema pravo na jednostrani raskid ugovora kada je predmet ugovora isporuka zapečaćenih audiosnimaka ili videosnimaka, odnosno računalnih programa, koji su otpečaćeni nakon isporuke.


41

STARTUP MJESECA Pišu: Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović

Hi t lis t

Foto: Mario Poje

Hitlist i put pod noge

Luka Kladarić, CTO Hitlista, predvodi zagrebački ogranak tvrtke kojoj je sjedište u New Yorku

Želite li uštedjeti na cijeni zrakoplovnih karata, postoji gomila aplikacija i online servisa koji će vam u tome pomoći. Pa ipak, hrvatsko-američki startup ima formulu koja ga čini drugačijim: s mobilnom aplikacijom Hitlist možete uz minimum truda osigurati jeftinije putne karte

42


K

ad se spremate na put, posjetit ćete u prosjeku 22 web odredišta prije nego što se odlučite na najpovoljniju varijantu, pokazalo je jedno recentno Googleovo istraživanje. Ta brojka zapravo i nije konačna: vjerojatno ćete posjetiti i Facebook i druge društvene mreže ili chat da biste se raspitali kod prijatelja i poznanika o raznim detaljima vezanim uz vaše odredište. Alternativno, možete pokrenuti Hitlist i u nekoliko dodira na ekran mobitela dobiti isti rezultat. Hitlist (www.hitlistapp.com) je aplikacija za iOS ili Android čija filozofija počiva na jednostavnoj premisi: recite nam gdje želite ići, a mi ćemo vam reći kada da ondje otputujete. Kada - to dakako ovisi o cijeni: otputovat ćete onda kada to bude najisplativije. To znači da Hitlist neće biti od koristi za poslovno putovanje koje se mora obaviti na određeni datum, ali ako ste cijeli život sanjali posjetiti recimo Petrograd, Las Vegas ili Tahiti - neće vam biti teško pokrenuti aplikaciju, reći joj gdje vas srce vuče i pričekati dok se ne pojavi osobito povoljna ponuda za putovanje u odredište iz vaših snova. Možda to bude sutra, a možda za koji tjedan ili mjesec - nije bitno, tim prije što je Hitlist vizualno atraktivan (tko zna, možda vam narastu zazubice za neku novu destinaciju snova), jednostavan za uporabu i ima korisnu društvenu komponentu: možete vidjeti gdje su vaši prijatelji bili pa ih je lako upitati za savjet. Uspjeh nije izostao: Hitlist je krajem kolovoza postao featured app na App Storeu i u tjednu nakon toga zabilježio je više od 40.000 downloada (do tada ih je ukupno bilo oko 60.000).

Savjet budućim startupima Probajte! Statistika vam (i nam) ne ide u korist, ali to samo znači da je payoff toliko veći. Preporučujem ovo iskustvo svima koji si ga mogu priuštiti, naravno, uz napomenu da nije to za svakoga.

Od Zagreba do New Yorka, preko Amsterdama

Hitlist nam je predstavio njegov CTO Luka Kladarić, koji se pokazao toliko zanimljivim sugovornikom da smo odustali od uobičajene forme reportaže koju inače koristimo u ovoj rubrici. Ostatak teksta prenosimo u obliku intervjua jer Luka je na naša pitanja odgovarao toliko precizno, blagoglagoljivo i jasno da nema smisla prepričavati vam i komentirati njegove odgovore. Tko su članovi tima? Osnivači tvrtke smo Gillian Morris iz New Yorka i ja. U New Yorku se nalazi operativa, project manager i slično, a u Europi je dizajn, development i marketing/social. Kako izgleda raditi u tvrtki u kojoj je pola ekipe u Zagrebu, a druga polovica u New Yorku (a većina najčešće negdje između, na putu)? Ima svojih izazova... Imam tri godine iskustva u radu s razvojnim timom koji je u potpunosti distribuiran (DeviantArt: stotinjak ljudi u tvrtki, 35 u dev teamu, nijedna dva developera nisu bila u istom gradu) i meni je to OK. Mišljenja sam da to tjera ljude na učinkovitu komuniciraju, a važno je i to što o svemu (što je dogovoreno, tko će što napraviti) postoji papirnati trag. Mislim da development team koji ne može raditi remotely nije učinkovit, a čim može, zašto ne bi? Ja, primjerice, ne funkcioniram prije ručka - što se tog tipa posla tiče, dok kolegica Gillian od 9 ujutro može raditi svoj posao. Čemu forsirati ljude da rade po nekom unaprijed zadanom radnom vremenu kad se uglavnom radi o samostalnom radu? Imamo dogovorene redovite sastanke - tada se od svih očekuje da budu slobodni - a izvan toga svatko ima svoje zadatke i zaduženja.

Suradnja Kako je nastala američko-hrvatska suradnja? Ja sam u ožujku 2013. bio u Teksasu, na festivalu SXSW (South by Southwest), i tamo se našao s dugogodišnjim online prijateljem Joeom Peacockom, inače autorom nekoliko vrlo zabavnih knjiga. U to sam vrijeme radio kao web developer za DeviantArt, dakle, iz Zagreba sam radio za američku tvrtku. Opisao sam mu svoj sljedeći “posao iz snova”: više tehničke odgovornosti, rješavanje large-picture problema, određivanje infrastrukture i arhitekture, scaling itd, a manje “štrikanja koda” - jednostavnog programiranja. Tri mjeseca kasnije, u lipnju, već odavno se vrativši u Zagreb, u kasnu večer doletjela mi je poruka od Joea. “Gimme your email, I wanna make an introduction”. Poslao sam mu svoju službenu adresu za intro, i u roku od nekoliko minuta proslijedio mi je e-mail svoje prijateljice Gillian u kojem ona traži “lead developer, potentially CTO” za svoj projekt koji se zove TripCommon. TripCommon je bio startup koji je pokrenula s prijateljem iz Amsterdama (Timo de Winter) prije godinu dana, i njegov najjednostavniji opis je multi-origin flight search engine. Ideja

je bila pojednostaviti odabir destinacije i booking letova iz više izvorišta. Ta je usluga i dandanas aktivna i vrlo je korisna u određenim situacijama - primjerice, kad nekoliko prijatelja iz više europskih gradova žele otići na put negdje izvan Europe, i žele vidjeti najjeftiniju opciju za sve njih zajedno, istodobno. Nažalost, TripCommon je dosta teško “prodati”: onaj tko ga koristi, vrlo je zadovoljan njime, ali teško ga je popularizirati i objasniti ljudima kako im on može pomoći. Nakon dva intervjua preko Skypea, počeo sam raditi na TripCommonu bez nekakve konkretne titule. No, kako smo od početka dobro kliknuli, pao je dogovor da me upoznaju uživo i da dogovorimo daljnje planove. Koristeći vlastiti proizvod, otkrili smo da je za nas troje (New York, Amsterdam, Zagreb) najjeftinije naći se u Istanbulu, no u Amsterdamu smo (2. opcija po cijeni) već imali riješen smještaj pa smo se odlučili tamo naći krajem srpnja.

Gillian Morris, CEO, vodi poslovanje i osigurava investicije, a zahvaljujući osobnom šarmu i iznimnoj komunikativnosti, uspijeva osigurati to da o Hitlistu pišu vodeći američki mediji: od New York Timesa i Independenta do TechCruncha i TNW-a

I kako je iz toga nastao Hitlist? U Amsterdamu smo počeli razmišljati o tome u kojem smjeru odvesti projekt TripCommon, i što više smo o tome pričali, postajalo je jasnije kako za to nemamo resursa. Pao je dogovor da ćemo aktualni projekt zamrznuti i krenuti iz nule, sa znanjem i vezama koje smo skupili. Vodilja nam je bio podatak da većina privatnih (non-business) putovanja nije organizirana prema destinacijama, nego društveno, tj. prema prijateljima (besplatni smještaj, “insider” informacije kako jeftino proći u njihovom gradu) i s prijateljima, gdje je sama destinacija sekundarna. User testingom otkrili smo kako ljudi sami nisu svjesni toga koliko putovanje košta, a većina ih je pod dojmom da je stvar skuplja nego što zaista jest. U vrijeme dovršavanja prve verzije, Kako dobiti posao kod Amerikanaca u New Yorku sam se bavio user Često me pitaju kako sam dobio posao u DeviantArtu. Moj odgovor je uvijek: testingom. Tada sam na svoje “Javio sam se na oglas”. Mislim, taj posao je zaista bio wow, DeviantArt je tada oči vidio kako je jednoj djevojci (i sada) bio među 100 najvećih siteova, prema Alexi. Ni sam nisam siguran ponuđena Barcelona, a ona je zašto su baš mene primili… ali, probao sam, javio sam se na oglas! izjavila “Joj, htjela bih u BarceMREŽA listopad 2014.

43

STARTUP MJESECA lonu, ali to je preskupo...”, iako nigdje nije bila spomenuta cijena. Tada je aplikacija od korisnika tražila da se za svaku ponuđenu destinaciju izjasne zanima li ih, ili ih uopće ne zanima. Ona je kliknula da ju ne zanima te se tako sama diskvalificirala od puta u Barcelonu, na temelju nekog uvjerenja da je to preskupo za nju. Nije aplikaciji pružila priliku da joj nađe povoljan aranžman. Naš cilj je omogućiti korisnicima da putuju češće, a to namjeravamo postići tako što ćemo nuditi ne samo najbolje cijene u bilo kojem trenutku, nego kvalitetne informacije o kretanju cijena kako bi ljudi mogli donijeti odluku da put u Barcelonu (volim Barcelonu, što mogu), primjerice, odgode za neke kasnije mjesece, a tijekom ljeta odu u neki grad koji nije toliko popularan u ljetno doba jer nije blizu mora. Razlika u cijeni u predsezoni, postsezoni ili izvan sezone svugdje je velika. Otkud početni kapital? Kolegica Gillian na istočnoj i zapadnoj američkoj obali redovito radi na fundraisingu, tj. pronalasku investitora. Dio je, uz suglasnost investitora, prenesen iz prošlog projekta, a dio je dobiven za ovaj. S konkretnim svotama još nismo izlazili u javnost iz raznih poslovnih razloga, ali dosad se radi o nekoliko stotina tisuća dolara. Na popisu investitora nalaze se direktori i članovi uprava američkih aviokompanija (JetBlue), velikih booking sajtova (Orbitz) itd. Nadamo se do kraja godine zatvoriti jednu veću rundu investicija, no tu se radi o dugotrajnim krhkim procesima, tako da o nikakvim detaljima ne bih govorio dok novac ne sjedne na račun (veliki osmijeh).

Ako te nije sram… Koliko dugo je prošlo od prve ideje do sadašnje faze? Ideja je, dakle, smišljena krajem srpnja 2013. godine te smo u roku od nekoliko dana imali vrlo grubi prototip koji je razvio Timo. Nažalost, Timo se odlučio posvetiti fakultetu te se povukao iz svakodnevice tvrtke, a njegovu su ulogu (dizajn i razvoj aplikacije) preuzela dvojica Zagrepčana. Početkom studenoga službeno smo lansirali iPhone verziju aplikacije na pitch stageu Dublin Web Summita, a Android verziju nekoliko dana kasnije. Krajem kolovoza dogurali smo do verzije 2.1 za iPhone i 2.0 za Android. U startup svijetu kažu: “ako te nije sram prve verzije, prekasno si ju lansirao”. Mislim da smo s v1 definitivno zadovoljili taj kriterij, ali v2 je nešto na što smo iznimno ponosni. Ima tu još mnogo posla, ali v2 je izvrstan temelj. Na kakve ste teškoće nailazili tijekom razvoja i realizacije ideje? Radije bih ih nazvao izazovima nego problemima, ali bilo ih je dosta. Kako smo, prije svega, što prije htjeli podržati platforme za iOS i za Android, izabrali smo hibridno rješenje zvano Phonegap koje nam je trebalo omogućiti da isti kod zapakiramo u aplikacije za obje platforme. Moje mišljenje je da je to u startu bila pogreška. Trebali smo jednostavno izabrati jednu platformu i napraviti dobar posao za nju, jer ono što smo na kraju dobili, bilo je OK na iPhoneu, a na Androidu je bilo katastrofa - presporo! Zatim, bio je problem naći ljude koji će nastaviti podržavati i razvijati Phonegap nakon sto smo se razišli s developerom koji je odradio veći dio posla... 44


Ne bih htio reći da Phonegap ne valja, jer znam da postoje tvrtke koje baziraju svoje poslovanje na toj platformi, no bio bih sretniji da se nikad nismo susreli s Phonegapom... Drugi izazov s kojim smo suočeni jest taj da smo prilično ovisni o zastarjeloj industriji aviokompanija, a tu je vrlo teško napraviti neke veće pomake. U ovom trenutku izgledno je da ćemo to uskoro uspjeti, ali to je rezultat pregovora koji su trajali mjesecima, s time da tehničku izvedbu još nismo niti načeli. Treći izazov su, naravno, financiranje. U startupu nemaš vremena za junior developere. Svatko mora proizvoditi i pridonositi, nemamo vremena i resursa za treninge. Stoga, trebaju ti kvalitetni i iskusni ljudi, a takvi ljudi koštaju. Radi se zapravo o konstantnoj utrci s vremenom: isporučiti nešto dobro i kvalitetno, i na temelju toga zaraditi novac za nastavak rada itd. To može biti vrlo stresno, pogotovo kada solventnost tvrtke direktno ovisi o tome hoće li razvojni tim isporučiti uporabljiv proizvod na vrijeme.

Još se dokazujemo… Je li TripCommon, odnosno Hitlist, uopće startup u uobičajenom smislu; osjećate li se dijelom startup scene? TripCommon (prošla tvrtka i projekt) definitivno je bio startup. Hitlist je također startup. Radimo s vrlo ograničenim resursima i pokušavamo napraviti nešto što nikad prije nije bilo napravljeno u toj industriji te dokazati model u kojem ljudi iz branše vide potencijal. Naravno, oni su itekako svjesni rizika pa investiraju male količine svog novca, zanima ih možemo li mi to. Nisu spremni uložiti veliku svotu jer ih je još uvijek strah je li to uopće izvedivo. Sudjelujemo, naravno, na startup sceni - i u New Yorku i u Silicon Valleyju, a i na lokalnoj, hrvatskoj. Gillian u Bostonu ima vrlo uspješnu seriju Travel Tech Talks u kojoj intervjuira interesantne goste iz travel industrije. Ja u regiji gdjegod sam dobrodošao rado pričam o svojim iskustvima i savjetujem ljude kako da se priključe. Svaki put kad je Gillian u Zagrebu, organiziramo “Hitlist Drinkup” na koji su pozvani svi koji nas podržavaju ili ih zanima startup/travel scena. U lipnju je u Swanky Mint Hostel došlo više od pedeset ljudi. Imate li uzor? Meni osobno su uzor svi oni koji su napustili uredskošljakerski posao i počeli raditi nešto što ih veseli. Svi koji se trude pokrenuti nešto, izmisliti nešto novo, zaposliti ljude i proizvesti neku vrijednost. To me iznimno veseli, i svima koji se upuste u takvu avanturu želim svu sreću. Kao tvrtki, HotelTonight nam je velika inspiracija zbog toga što su uspjeli naglavačke obrnuti jednu vrlo zacementiranu industriju (hotelski smještaj). Kad su počinjali, morali su oni nazivati hotele i moliti ih da im daju neku posebnu ponudu kako bi im popunili prazne sobe, a danas hoteli zovu njih i mole da objave njihov oglas. Sada oni biraju što će objaviti a što neće, jer ih zanima samo kvaliteta sadržaja - da ponuda bude dobra za njihove korisnike. Kada očekujete profit? Kakav je biznis plan na dulje staze? Ovo je utrka na dulje staze, zasad smo još uvijek na dokazivanju da model funkcionira. Teško je trenutačno pričati o profitu. Biznis plan je u spajanju ponude i potražnje. Nadamo se ostvariti integraciju s raznim ponuđačima transporta, smještaja i dodatnih sadržaja, te u provizijama naći dovoljno “lufta” da korisnicima i dalje možemo nuditi izvrsne cijene. Aplikacija je besplatna i zasad ne razmatramo mogućnost da se to promijeni. Moguće je da će se neke naprednije mogućnosti u aplikaciji naplaćivati, ali ono što je danas u njoj - ne.

SDN Softverski Definirane Mreže

Primjer klasičnog mrežnog okruženja

Mreža upravljana SDN kontrolerom

Konformist u duši Vrlo visoki stupanj primjene virtualizacijskih tehnologija, rastući zahtjevi za što bržom uspostavom i isporukom usluga te smještanje usluga u ‘oblak’ zahtijevaju fleksibilno i automatizirano mrežno okruženje, prilagodljivo trenutnim aplikativnim zahtjevima. Izazove na koje je gotovo nemoguće odgovoriti primjenom klasičnog upravljanja mrežnom infrastrukturom Mate Grbavac,

sistem inženjer, specijalist za mrežne tehnologije,

COMBIS

P

reciznu definiciju SDN-a (Software Defined Network) teško je pronaći, ili, da budemo precizniji, teško je od velikog broja dobrih odabrati onu najbolju. Stoga je za bolje razumijevanje tematike najpametnije ukratko objasniti mrežne uređaje i njihov način rada u klasičnom mrežnom okruženju pa ćemo brzo doći i do same definicije. Svaka mrežna komponenta sastoji se od tri osnovne cjeline (engl. plane). To su upravljačka (engl. management plane), kontrolna (engl. control plane) i podatkovna (engl. data plane) cjelina. Upravljačka cjelina služi za podešavanje uređaja, nadzor, nadogradnju upravljačkog softvera itd. te nam kao takva nije bitna za SDN. Kontrolna cjelina na nekom mrežnom uređaju zadužena je za upravljanje prometom koji prolazi kroz uređaj, i u tu cjelinu pripa-

daju razni protokoli kao što su RIP, OSPF i sl. usmjeriteljski protokoli na usmjernicima ili STP, TRILL i slični protokoli na preklopnicima. Podatkovna cjelina na mrežnom uređaju zadužena je za prosljeđivanje paketa između sučelja uređaja sukladno politici koju definiraju protokoli kontrolne cjeline. Slika niže prikazuje primjer klasične mreže s nekoliko usmjernika preko koje korisnik s računalom pristupa web poslužitelju. Usmjeriteljski protokol u mreži izračunao je da je najbolji put između korisnika i web poslužitelja R1-R3-R5-R7, s obzirom na brzinu.

SDN vs. klasična mreža

Pretpostavimo da se na web poslužitelju nalazi videosadržaj koji znatno opterećuje put R1-R3-R5-R7 i time otežava pregled web stranica, a istodobno je potpuno neopterećen put R1-R2-R4-R6-R7 koji je manjeg kapaciteta, ali ipak dovoljnog za pregled web sadržaja na poslužitelju.

Glavni igrači na tržištu Danas svaki ozbiljniji proizvođač koji se bavi mrežnim ili virtualizacijskim tehnologijama razvija vlastitu SDN platformu. U virtualiziranom okruženju svakako treba spomenuti VMware NSX, te Citrix i Microsoftova SDN rješenja. U razvoju SDN-a za hardverske platforme najdalje su, pak, otišli HP te Cisco s ACI (engl. Application Centric

Infrastructure) rješenjem. Postoji i veliki broj rješenja baziranih na OpenFlow razvojnom okruženju, na kojem je u početku i započeo razvoj SDN-a, a koji se temelje na otvorenom izvornom kodu (engl. open source). Današnji tehnološki trendovi kao što su virtualizacija, mobilnost, ITaaS (engl. IT as a service) pristup i potreba za brzom

prilagodbom informacijskog sustava poslovnim zahtjevima, predstavljaju izazove na koje upotrebom klasičnog mrežnog okruženja nije moguće jednostavno odgovoriti. SDN kao jednostavno upravljiva i inovativna platforma pretvara mrežno okruženje u dinamički servis koji se u stvarnom vremenu mijenja i prilagođava zahtjevima aplikacija koje poslužuje.

U klasičnom mrežnom okruženju nema jednostavnog i automatskog načina koji bi omogućio da videosadržaj putuje jednim putem, a web sadržaj drugim putem. Razlog tome je to što svaki usmjernik ima svoju kontrolnu cjelinu i samo za sebe izračunava najbolji put u mreži, a s obzirom na zadane parametre (u ovom slučaju je to brzina veze). Također ne može na jednostavan način razlikovati web sadržaj od videosadržaja, što bi mu omogućilo da s obzirom na vrstu prometa donosi odluku na koje će sučelje promet poslati. Što je najbitnije od svega, nema mogućnost sve ovo raditi dinamički. Navedene probleme moguće je riješiti tako da se kontrolna cjelina sa svih usmjernika izdvoji na jednu komponentu - kontroler, komponentu koja konstantno komunicira sa svim uređajima u mreži i dinamički određuje svakom uređaju kako će i u kojem trenutku slati promet. Tako u našem primjeru slanje videoprometa možemo omogućiti jednom trasom, a web prometa drugom trasom. Trase se, naravno, u svakom trenutku mogu promijeniti, s obzirom na potrebe korisnika, na ostali promet u mreži i dr. Tek sada možemo definirati SDN. SDN je pristup mrežnim tehnologijama koji omogućuje razdvajanje kontrolnog od podatkovnog dijela mrežnog uređaja i prebacivanje kontrolnog dijela na zasebnu komponentu, SDN kontroler.

Zašto koristiti SDN?

SDN omogućuje dinamičku prilagodbu mrežnog okruženja trenutnim aplikativnim zahtjevima ili potrebama korisnika te znatno pojednostavljuje upravljanje i povećava skalabilnost mreže, što se posebno očituje vrlo jednostavnom implementacijom dodatnih mrežnih servisa i komponenti kao što su vatrozid, uređaj za distribuciju prometa (engl. load balancer) i sl. Dodatna prednost SDN-a je mogućnost korištenja mrežnih komponenti različitih proizvođača, praktički bez potrebe poznavanja rada na samim uređajima jer se kompletnim mrežnim okruženjem upravlja iz jedne točke, odnosno, SDN kontrolera. Tako je moguće dodatno ostvariti znatne operativne uštede u smislu troškova edukacije i zapošljavanja djelatnika, uskih specijalizacija vezanih uz samo jednog proizvođača, ali i kapitalne, u smislu jednostavnije implementacije povoljnijih uređaja različitih proizvođača u jedinstveno mrežno okruženje. MREŽA listopad 2014.

45

Foto: O. Maštruko

mreža na terenu Intervju mjeseca Mate Kostovski, Lemax

46


Mala zemlja za veliki turistički softver Lemax je tvrtka za koju vam možemo oprostiti ako dosad za nju niste čuli, ali sami si nećete oprostiti ako ne pročitate intervju i ne upoznate je bolje. Tvrtka je specijalizirana za specifični softverski segment - softver za turizam, s naglaskom na turističke agencije i operatere... Oleg Maštruko

L

emax je vremenom izrastao u vrlo uspješnu tvrtku, koja je svoj glavni proizvod, iTravel, počela prodavati i izvan Hrvatske i regije, i danas su prema popisu klijenata pravi globalni igrač. Kako posao ide dobro, u fazi su širenja i na nova tržišta. Razgovarali smo s osnivačem i direktorom Matom Kostovskim, rođenim Šibenčaninom, u Lemaxovim uredima u Novom Zagrebu. Kako ste počeli, što je bila glavna motivacija za osnivanje tvrtke? Dakle, tvrtka se bavi razvojem softvera za turističke agencije i turoperatore, a u početku smo se bavili običnim razvojem web stranica. Dosta rano, već u osnovnoj školi, interesirala su me računala i programiranje, a kasnije pojavom Interneta i izrada web aplikacija. U

srednjoj školi došao sam na ideju ponuditi usluge hostinga u Hrvatskoj te sam zakupio vlastiti server u SAD-u. Uslugama hostinga u Hrvatskoj se bavio jako mali broj tvrtki. Počeo sam nuditi smještaj stranica, no problem je bio to što su, te davne 1999. godine, web stranice u Hrvatskoj bile rijetkost. Tako sam, uz svaki prodani hosting, zapravo ugovorio i izradu web stranica. Kako je tvrtka startala u Šibeniku, najveći je broj izrađenih stranica bio turističke domene. U tom poslu vidio sam potencijal simbioze Interneta i turizma. Osmislio sam web portal kao središnje mjesto na kojem bi se mogla objediniti ponuda privatnog smještaja u Hrvatskoj te skicirao samu aplikaciju. Kako smo u međuvremenu počeli raditi s turističkim agencijama, portal je izrastao u online booking sustav za turističke agencije. Tako smo počeli. MREŽA listopad 2014.

47

mreža na terenu Intervju mjeseca Mate Kostovski, Lemax klijente posvuda po svijetu - nekoliko na arapskim tržištima, zatim u Americi, dosta u Europi... mislim da smo više ili manje prisutni na svim kontinentima. Kako sami sebe vidite danas, gledajući vašu industriju u cijelosti? Tržište softvera u turizmu je u stalnom porastu jer se s jedne strane turizam kao grana poprilično razvija, a i tvrtke postaju svjesnije koliko im automatizacija poslovanja može pomoći u nastupu na tržištu i u borbi s konkurencijom. Naš softver nije razvijan praćenjem konkurentnih softvera, već rješavanjem problema naših korisnika s kojima smo se susretali prilikom same prodaje i implementacije softvera. Sebe vidimo kao tvrtku s kvalitetnim proizvodom i velikim potencijalom. Jedan od primjera bio bi način unosa cjenika turističkih proizvoda u sustav. Određen broj klijenata prešao je na naše rješenje jer vrlo mali broj softvera ima toliko dobro pokriven unos cjenika.

‚

Tržište softvera u turizmu je u stalnom porastu jer se s jedne strane turizam kao grana poprilično razvija, a i tvrtke postaju svjesnije koliko im automatizacija poslovanja može pomoći

Prvo su se mogli primati upiti i rezervacije, no tada smo u Zagrebu naišli na malo veću agenciju koju je uz booking zanimao i ovaj back-office dio, fakture, održavanje poslovanja... Povezali smo se s tom agencijom, i za njih doradili sustav dodavši dijelove koji su nedostajali u tom back-office dijelu. To je bilo otprilike 2009. godine. Nakon toga smo počeli sve više prodavati softver i u regiji - Slovenija, Srbija, Crna Gora... Jači globalni iskorak napravili smo 2011. Tada smo prestali raditi manje stvari po narudžbi, i koncentrirali se na razvoj vlastitog produkta - iTravel. Počeli su dolaziti upiti i posao se razvio.

Strategija i rezultati Objasnite nam poslovnu strategiju tvrtke Lemax, u osnovnim crtama. Što je glavna razlika u odnosu na ostale igrače iz istog segmenta, na tržištima na kojima radite? Naša tvrtka koncentrirana je na razvoj i prodaju iTravel softvera za poslovanje turističkih agencija i turoperatora. iTravel softver automatizira poslovanje i booking za agencije, pokriva dosta široko područje u turizmu, što nam daje prednost pri prodaji kod većih tvrtki koje se bave širim spektrom turističkih usluga jer mogu svoje core poslovanje riješiti nabavkom jednog softvera. 48


Također možemo istaknuti individualizirani pristup svakom klijentu jer svi oni imaju slične probleme, ali ipak se po nekim stvarima razlikuju. Kako se iTravel skalira, od najmanje do najveće agencije, na primjer? Prodajemo ga po licencama i po modulima, dakle veća tvrtka imat će više korisnika i veći broj modula. iTravel se isplati uzeti već i za male tvrtke, agencije s dva do tri korisnika. Koncentrirani smo na agencije i turoperatore, gdje je ujedno i manja konkurencija nego kod softvera za hotele i ostali smještaj. Moduli su, recimo, financije, zatim, prema različitim proizvodima, aviokarte, ture, putovanja, zatim B2B modul, B2C modul, rezervacijski proces i tako dalje. Imamo prednost kod srednjih i većih tvrtki jer u jednom proizvodu mogu pokriti sve što im treba. Druga slična rješenja su rijetka, a koštaju mnogo više. Koliko trebate iTravel prilagođavati lokalnom zakonodavstvu, jer recimo, nije isto voditi agenciju u Danskoj i Maroku? Zapravo vrlo malo, najveći nam je problem u Hrvatskoj jer je tu sve najsloženije, nitko se neće iznenaditi. U stranim zemljama uopće nemamo problema. Imamo

Recite nam nešto o poslovnim rezultatima tvrtke u prošloj godini. U prošloj smo godini imali prihod 4.2 mil. kn. Dobit je bila 1.3 mil. kn, prihod je narastao nešto manje od 30%. iTravel proizvod prodajemo isključivo privatnom sektoru. Prihodi su u otprilike 50% licence i moduli, 30% integracije i kastomizacije te 10% od edukacije i savjetovanja. Izvoz IT proizvoda i usluga na strana tržišta je bio oko 80%.

Očekivanja i planovi Kako mislite razvijati posao u narednoj godini - kakva su očekivanja u razvoju poslovanja? Uglavnom smo koncentrirani na dugoročni razvoj tvrtke. Nastojimo se strukturirati tako da se možemo lakše povećati u budućnosti. Koncentrirani smo na dokumentiranje znanja i procedura kako bismo mogli lakše uvoditi nove zaposlenike u posao. Također dosta radimo na razvoju prodaje i marketinga, čime smo se u prošlosti manje bavili jer smo bili više posvećeni razvoju proizvoda. U planu je i otvaranje ureda u inozemstvu. Po čemu se razlikujete od svojih konkurenata u Hrvatskoj? U Hrvatskoj imamo najkompletnije rješenje te najveći broj ljudi zaposlenih na razvoju softvera za poslovanje turističkih agencija, a ujedno i najveći broj isporučenih rješenja. Izrađujete i aplikacije prema narudžbi - kakve i za koga, odnosno koliko u vašem isporučenom rješenju otpada na kastomizaciju?

Kriza i Hrvatska Kako se kriza odražava na poslovanje Lemaxa? Kao što sam već rekao, od 2011. smo se značajno orijentirali na prodaju softvera na strano tržište tako da smo povećanjem tržišta i mogućnosti plasmana našeg proizvoda smanjili mogući utjecaj krize na poslovanje naše tvrtke. Postoji li neki oblik poslovanja u Hrvatskoj koji posebno pogoduje poslovanju tvrtke Lemax? Pomoglo nam je to što smo bili turistički orijentirani. Ništa osim toga.

‚

Uglavnom se bavimo isključivo razvojem iTravel proizvoda. Proizvod je moguće prilagoditi specifičnim potrebama korisnika. Kako se proizvod razvija te pokriva sve veći broj različitih poslovnih modela, sve je manja potreba za modifikacijama. Kod manjih klijenata modifikacija gotovo da i nema, a kod većih to može biti najviše 10-15% ukupne cijene. Pogled na tržište turističkog softvera u Hrvatskoj - koliko je uopće veliko, što pogoduje razvoju, što su prepreke? Tržište nije veliko, što je i bio jedan od razloIzvoz IT proizvoda ga zašto smo se odlučili posvei usluga na strana titi prodaji na tržišta bio nam je stranom tržištu. Pozitivno je to oko 80% što je Hrvatska donekle turistički orijentirana što nam je pomoglo u razvijanju softvera. S druge strane, na razvijenijim tržištima tvrtke su svjesnije važnosti IT rješenja i automatizacije poslovanja nego u Hrvatskoj pa nam je trebalo neko vrijeme da podignemo stupanj automatizacije našeg rješenja. Prema vašem mišljenju, što je trenutno najveće ograničenje poslovanja za vašu tvrtku i općenito za IT tvrtke na hrvatskom tržištu? Najveći problem je količina propisa i to što se propisi često mijenjaju. Mi se želimo koncentrirati na rad i stvaranje dodane vrijednosti, a ne na popunjavanje formulara i dnevno praćenje izmjena zakona. Nije moguće napraviti kvalitetan plan razvoja i investicija kada ne znate kakva će biti pravila igre za nekoliko mjeseci. Dosta je negativno i to što država, a i banke, ne razlikuju razvoj IT proizvoda u kojem su najveći dio investicije ljudi te uglavnom očekuju investiciju u strojeve i nekretnine. Općenito je prisutno mišljenje da povećan izvoz može pomoći oporavku gospodarstva, što je sigurno točno, no, s druge strane, država ne čini ništa kako bi ga stimulirala. Jeste li razmišljali o izmještanju poslovanja negdje drugdje? Jesmo, razmišljali smo o izmještanju i developmenta i prodaje, ali zasad od toga neće biti ništa, iako ta opcija definitivno postoji. MREŽA listopad 2014.

49

‚

mreža na terenu Intervju mjeseca Mate Kostovski, Lemax

Razmišljali smo o preseljenju i developmenta i prodaje izvan Hrvatske, ali zasad od toga neće biti ništa

Zaposlenja i ljudski resursi

‚

Najveći problem u Hrvatskoj je količina propisa i to što se oni često mijenjaju. Želimo se koncentrirati na rad i stvaranje dodane vrijednosti, a ne na popunjavanje formulara i dnevno praćenje izmjena zakona

Povjerenje iz Danske Izdvojite nam neku anegdotu ili događaj koji danas smatrate jednim od najintenzivnijih trenutaka u dosadašnjem poslovanju? Jedan od najbitnijih događaja je bio u 2011. godini kad smo zaključili da se izradom aplikacija po narudžbi ne stižemo dovoljno posvetiti razvoju iTravela, a s druge strane prodajom

50

iTravela na hrvatskom tržištu ne možemo financirati tvrtku kao ni razvoj proizvoda. Ipak, odlučili smo prekinuti s razvojem aplikacija po narudžbi, preveli web stranice na engleski te krenuli u prodaju. Počeli su stizati upiti i vrlo smo brzo povećali broj zaposlenika. Najteže je bilo dobiti prve reference na stranom tržištu jer je teško nekog uvjeriti ako su vam svi klijenti iz Hrvatske, Slovenije


i Srbije. Igrom slučaja prvi je klijent bila agencija iz Danske, čija je vlasnica neko vrijeme živjela u Hrvatskoj te se odlučila za nas. Posjetila nas je prije nekoliko mjeseci te nam ispričala da su joj svi govorili „You must be crazy when you are buying software in Croatia“, ali, srećom, nije ih poslušala. To je bio prvi naš veći breakthrough izvan Hrvatske i regije.

Koliko imate zaposlenih i u kojim odjelima - razvoj, održavanje, prodaja, podrška...? Imamo oko 30-ak ljudi, u tehničkom odjelu je 16-17 ljudi, to bi bio development, support trenutno čine samo dvoje ljudi. Support je organiziran na tri razine - prva razina su ovo dvoje koje sam spomenuo, druga razina je tim implementacije koji odgovara na pitanja kako se nešto koristi, i treća razina su programeri, koji trebaju biti spremni davati podršku uz svoj osnovni posao. U prodaji i marketingu nas je četvero i to je zapravo malo, na tome najviše radimo ove godine. Imamo još pet ljudi u implementaciji, koji rade na projektu implementacije proizvoda kod korisnika. Oni vode projekt, kao postsales podrška i educiraju korisnike. Edukacija nije baš jednostavna, ovisi o tome koji se moduli kupe, za sve ima nekih 15 treninga po 2-3 sata. U početku tome nismo posvećivali toliko pozornosti, ali kad smo počeli - korisnici su zadovoljniji, i manje je posla za podršku. Nemate organizirana 24-satna dežurstva za podršku? Trenutno ne, i to nam je sve veći problem, ne toliko u Europi, ali kako imamo sve više korisnika u dalekim vremenskim zonama, ovo se pokazuje kao nešto o čemu ćemo trebati razmišljati u budućnosti. Trenutno imamo neke potencijalne kupce u Australiji i na zapadu SAD-a, za njih ćemo nešto morati smisliti. Kakve stručnjake trebate, hoćete li zapošljavati? Naša tvrtka je u stalnoj potrazi za kvalitetnim kadrom te smo uvijek otvoreni za zapošljavanje. Tražimo ambiciozne ljude koji su spremni sudjelovati u razvoju tvrtke te unapređenju proizvoda koji razvijamo, i koji nam mogu pomoći da proizvod lakše plasiramo na stranom tržištu. Što biste rekli o sebi, o karijeri; što radite u slobodno vrijeme i izvan posla? Rođen sam u Zadru, ali sam praktički od rođenja živio u Šibeniku sve do odlaska na fakultet - FER u Zagrebu. Karijere izvan Lemaxa zapravo nemam pa je taj dio odgovora dosta skroman. Ono što je kasnije preraslo u tvrtku započeo sam još u srednjoj školi u Šibeniku. U slobodno vrijeme igram vaterpolo, što mi pomaže da lakše podnesem stres i privremeno zaboravim na poslovne probleme.

Budućnost bez granica.

Odaberi jednu od najpopularnijih Microsoft akademija:

0 000 0 9 e j a t s o d e U Europi n a! ICT stručnjak

MCSA Windows Server 2012

Jeste li znali da većina radnih mjesta u ICTu zahtjeva poznavanje cloud tehnologija?

MCSA SQL Server 2012

Upiši Microsoft akademije, stekni znanja cloud tehnologija, postani IT profesionalac!

MCSD Web/ Windows Applications

www.algebra.hr/cloud

Trendovi softvera

Quo vadis, development? Piše: Dalibor Uremović

Dosad smo se više puta bavili trendovima u IT industriji pa vam vjerojatno već na uši izlaze kovanice poput „big data“, „cloud“ ili primjerice „Internet of things“. Ne želimo tu stati, ali ovaj put se usredotočujemo na temu razvoja informacijskih sustava, i to ponajprije aplikacija, ponešto s tehnološkog, a ponešto i s metodološkog stajališta

52


TEMA BROJA

u razvoju


53

tema broja Trendovi u razvoju softvera

O

va tema broja planira upotpuniti područje trendova u IT industriji, uz već obrađene teme „The Next Big Thing“ , „Big Data“, „Trendovi u web dizajnu“ i „Trendovi u globalnom IT-u“ koje su krasile naslovnice časopisa Buga i Mreže posljednjih nekoliko mjeseci. Naime, vjerujem da je došao red i na pokušaj sveobuhvatnog pogleda na trendove u metodologijama razvoja aplikacija i poboljšanja učinkovitosti operativnih IT procesa koje prepoznajemo u svakoj organizaciji. Ne zamjerite ako nešto nedostaje, jer kad govorimo o trendovima, moguće je ispisati cijelu knjigu o njima, da ne govorimo o raznim podjelama i stajalištima s kojih promatramo rad s IT sustavima. Cilj teme je dati širu sliku područja razvoja aplikacija i potaknuti čitatelje na dodatno istraživanje prezentiranih područja te prepoznavanje koristi i potreba za njihovom provedbom unutar svojih organizacija. Za našu informatičku scenu jedni govore pozitivne stvari - kako imamo pametne ljude, dovoljan broj IT stručnjaka koji zbog nedostatka posla u domovini (ili drugih razloga) traže posao u inozemstvu, napredne projekte u javnoj upravi i dijelu privatnog sektora. Drugi, pak, tvrde da je to kriva percepcija te da numerički pokazatelji govore sasvim drugačije. Nedavna studija o inteligenciji stanovništva pojedinih država nas, primjerice, ne svrstava baš na povoljno mjesto. Bilo kako bilo, ako i želimo biti pri vrhu na globalnom tržištu, moramo slijediti i koristiti trenutne

Trenutni status raznih specifikacija vezanih uz HTML 5, koji postaje nezaobilazan u razvoju budućih web aplikacija

54


Neki od trendova u današnjem razvoju informacijskih sustava

trendove u IT industriji i povremeno ih i probijati. Premda imamo lijepe primjere tvrtki koje ovo čine te je dio njih i razvio prepoznatljivost svojih brendova na svjetskoj razini, susrećući se s raznim IT tvrtkama mogao sam primijetiti i dobar dio onih koji još rade na zastarjelim tehnologijama i s napuštenim metodologijama kojima jednostavno više nisu konkurentni na današnjem tržištu IT usluga.

Život na staroj slavi

Dobar dio njih čine „stare“ tvrtke koje postoje već duže vrijeme na tržištu i koje su nekad davno izradile aplikacije po mjeri za svoje korisnike te godinama čame u poslovima održavanja tih starih aplikacija i sustava. Pritom se za poslove održavanja i nadograđivanja informacijskih sustava i dalje koriste iste metodologije i isti stari alati, bez

Agilan do srži

Ova tema broja daje kratki osvrt na dio njih koji već i nisu novost, postoje na tržištu već neko vrijeme pa o njima možemo govoriti kao o trendu s kojim nećete pogriješiti ukoliko ga odlučite pratiti. Jedan od definitivno najkorištenijih govori o metodološkom aspektu razvoja informacijskih sustava, a odnosni se na prihvaćanje principa agilnog razvoja, pri

kom udruge Agile Hrvatska, da dodatan motiv i izvor informacija o tome. Uz ovu temu, DevOps je tema koja se sve više nameće na IT konferencijama, a čiji principi pokušavaju olakšati komunikaciju developera i sistemaša i prije svega proces isporuke proizvoda (engl. release management). Od ostalih tema, nisam mogao ne dotaknuti se „clouda“, vezanim uz razvoj aplikacija pa je tu moguće naći i trend razvoja aplikacija na platformama u oblaku (što dotiče jedan drugi trend koji možete naći u literaturi kao „trash your infrastructure“), razvoj višeklijentskih (engl. multitenant) aplikacija te upotrebu „Freemium“ modela, kako u igricama tako i u poslovnom svijetu. Za tvrtke koje imaju vlastitu informatičku podršku svakako preporučujem i odabir nekog od RAD (engl. Rapid Application Development) alata, što će im ubrzati stvaranje novih aplikacija koje imaju standarOva infografika jasno pokazuje smjer u kojem se razvijaju dne funkcionalnosti i temelje buduće aplikacije se na višekorisničkom radu. Dio kojem prihvaćamo stanje konstantnih promjena ostalih trendova sadržan je u zadnjem članku u odnosu na definirane zadatke kao nešto uo- teme broja pod nazivom „Buzz svuda oko bičajeno, čak i poželjno. Surađujući s brojnim nas“. Ovdje nije kraj jer temom broja nisu našim tvrtkama, primjećujem veliku želju za obuhvaćeni svi mogući trendovi koji su danas primjenom agilnih metoda u razvoju, ali i velike prisutni pri razvoju informacijskih sustava. probleme pri implementaciji. Neka vam članak Zato, istražujte, educirajte se, analizirajte te i intervju s g. Zvonimirom Križem, predsjedni- primijenite nešto od svega toga. (Izvor: IDC)

ulaganja dijela istraživanja u nove metode rada ili sistemske i razvojne alate. Valja tu svakako napomenuti da se stari alati i metode ne trebaju odmah odbaciti (kao što NASA zbog sigurnosnih i drugih razloga koristi staru i provjerenu tehnologiju), ali živjeti se na staroj slavi ne može dovijeka. Ono što mora biti prisutno u svakoj IT tvrtki jest konstantna promjena, ulaganje u razvoj i edukaciju, zamjena starih alata novima, razvoj novih proizvoda, poboljšanje procesa rada, uz primjenu najboljih praksi i standarda u IT industriji, a sve se to radi na temelju praćenja trendova. Analizirajući trenutačno tržište razvoja informacijskih sustava s fokusom na razvoj aplikacija, moguće je primijetiti bujicu „buzzworda“ u ovom području. Premda nisam pristalica prihvaćanja svega novoga što je trenutno „IN“, jer dobar dio toga je napumpan marketinškim akcijama te konstantnom potrebom za što većom prodajom, „buzzworde“ je potrebno provjeravati, odnosno analizirati, i nikako ne na prvu odbacivati. Naime, od mnoštva novih pojmova kojima nas zasipaju, dobar dio njih zaista predstavlja smjer o kojem treba razmišljati pri unaprjeđeniju svog poslovanja i bez kojeg se u budućnosti neće moći opstati.


55

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 1 / 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja


Živahno po kodu Ovaj „buzzword“ na kvadrat svima je poznat jer se o njemu mogu već čuti glasi i po kavanama, a kamoli ne u informatičkim kružocima. Na svakoj konferenciji u barem nekoliko prezentacija, zdušni zagovaratelji ovog principa rada pokušavaju nas uvjeriti da je to ono što napokon rješava goleme probleme koje danas susrećemo pri „tradicionalnom“ razvoju softvera

D

osadašnje metodologije stalno su pokušavale matematički, procesno odnosno sustavno definirati načine kako razvijati softver pa je iz toga proizašlo i nekoliko poznatih metoda poput SSADM, Rational Unified Process ili, primjerice, našeg RIS-a. Svaka od njih nastala je nakon dugog promišljanja o postupcima razvoja te analitički pokušala dati set koraka, odnosno aktivnosti, koje su tipične u razvoju softvera. Nije to loše, iskustveno je i raznim istraživanjima dokazano da ne smijemo zanemariti analitički pristup i planiranje prilikom

razvoja softvera, ali i pored toga, opet se susrećemo s nizom problema za koje pokušavamo naći odgovor. Neki od njih odnose se na nemogućnost detaljnog planiranja vremena razvoja pojedinog proizvoda, nerazumijevanje potreba i očekivanja krajnjih korisnika, velike troškove generiranja zapisa tijekom procesa razvoja i tako dalje. Iz promišljanja o ovim problemima, nastao je i skup principa, metoda i tehnika koje zajedničkim imenom možemo nazvati agilnim razvojem. Temeljna značajka agilnog razvoja jest prihvaćanje činjenice da „samo mijena stalna

Agilni razvoj

Agilne metode koje se danas često koriste pri razvoju softvera

jest“, odnosno da uz aktivnost planiranja razvoja nekog proizvoda (ne mora čak biti niti softver) prihvaćamo promjene kao nešto što je normalno i u konačnici dobro za proizvod. Naime, ukoliko promotrite bilo koju situaciju iz svoga života, primijetit ćete sličan obrazac. Nešto isplanirate, definirate vremenski okvir, troškove te ono što želite dobiti, ali se tijekom vremena neke od tih stvari i promjene. Nije da ni stare metodologije nisu imale uključenu komponentu upravljanja promjenama u sebi, ali metode agilnog razvoja na ovo stavljaju glavni fokus.

Kaiiii zen!

Današnje metode agilnog razvoja izvorište nalaze u Kaizen principu. Riječ Kaizen usvojena je iz japanskog jezika, a odnosi se na filozofiju ili praksu usmjerenu kontinuiranom poboljšanju proizvoda ili procesa proizvodnje. Kaizen, što zapravo znači „promjena je dobra“, korišten je u nekoliko japanskih tvrtki nakon Drugog svjetskog rata te je postigao

Kanban metoda koristi „žive“ papiriće na crtaćoj ploči za upravljanje projektom. Softverski alati temeljeni na Kanbanu obično iscrtavaju papiriće kakvi bi bili na ploči

izvrsne rezultate kojima su japanske tvrtke stekle konkurentsku prednost u odnosu na slične tvrtke iz SAD-a ili Europe. Ovaj princip pretpostavlja kontinuirano poboljšanje u bilo kojoj aktivnosti procesa proizvodnje i bilo kada, odnosno svakodnevno. Naravno da se ljudi, koliko god žele promjene, tome i odupiru te je najveći problem uvođenja Kaizen principa naučiti ljude prihvatiti kulturu svakodnevnog promišljanja o poboljšanju te prihvaćanjem promjena. U razgovoru s korisnicima koji žele implementirati neku od agilnih metodologija razvoja, ovo se pokazuje kao glavni i često nerješivi problem. Najgora je situacija u državnim, odnosno javnim, tvrtkama u kojima voditelji informatičkih organizacijskih jedinica nemaju niti mrkve niti batine, odnosno mehanizama kojima bi potakli usvajanje ovog „teškog“ principa. Ukoliko se tvrtka i odluči na implementaciju nekih od agilnih metoda, jedno od pitanja će biti i koju od postojećih metoda koristiti, odnosno pokušati li izmisliti toplu vodu i agilne principe implementirati na „svoj“ način. Neke od poznatih metoda koje se pritom nude su, primjerice, Scrum ili Kanban te niz tehnika poput Extreme Programminga. Jedan članak je premalo za temu poput ove te je najbolje utipkati pojam „agilni razvoj“ u web preglednik te se tako o tome više informirati. U nastavku teksta donosimo i intervju s voditeljem udruge Agile Hrvatska koji daje još poneku informaciju više o tome kakvi su dojmovi pri upotrebi jedne od ovih metoda.


57


Agilni razvoj Intervju

Razgovarali smo s jednim od zdušnih promicatelja agilnog razvoja u Hrvata, g. Zvonimirom Križom, predsjednikom udruge Agile Hrvatska. Dobili smo zanimljive odgovore na pitanja koja muče većinu IT voditelja, a prije svega - kako uspostaviti proces agilnog razvoja u svojoj organizaciji. Kao ni za sve drugo u životu, ni ovdje nema jednostavnog odgovora osim - polako, ustrajno, metodološki, uz veliku podršku uprave

Toyotin princip odavde je sve krenulo. Mnogi su pokušavali kopirati ustrojstvo Toyote, iz čega su proizašle mnoge agilne metode

Agilno ugovaranje

Ukoliko pokušavate uvesti metode agilnog razvoja u „internu“ informatiku, to i ne mora biti tako veliki problem. U tom slučaju imate jednog korisnika (poslovni sektori vaše tvrtke) kojeg polako navikavate na nove procese koje ćete pritom uvesti. Problem nastaje ukoliko ste informatička tvrtka koja svoje usluge razvoja softverskih proizvoda nudi na tržištu većoj skupini korisnika (npr. „custom development“ razvoj). Svaki od potencijalnih korisnika naučio je raditi na određeni način, često prema tradicionalnom “vodopad” principu te je vrlo teško nekome nametnuti svoj stil razmišljanja, pogotovo kad se radi o novim metodama koje još nisu potpuno prepoznate među širom skupinom korisnika. Još jedan problem je i sadržaj ugovora, u koji treba uglaviti Kaizen princip, a čije sastavljanje može predstavljati pravi izazov. Naime, kod tradicionalnog “vodopad” modela jasno se znaju tri glavne komponente ugovora: cijena (resursi), funkcionalnosti (opseg) i vrijeme. Kod agilnog ugovaranja, često se kao fiksni parametar navode cijena i vrijeme, a funkcionalnosti se samo okvirno dogovaraju te su podložne stalnim promjenama kako ih i zahtijeva metodologija agilnog razvoja. Agilnim ugovorom ne specificiraju se detalji razvoja, već se mnogo toga ostavlja na upravljanje projektnom timu. Kontrola se osigurava kontinuiranom komunikacijom u strogo definiranom načinu odlučivanja, sukladno dogovorenoj strukturi tima. Možemo reći da su neki od ključnih preduvjeta da bi se s korisnikom ugovorila agilna metodologija razvoja - dobro poznavanje infrastrukture korisnika, visoka razina međusobnog povjerenja te stručnost ljudi koji će raditi s obje strane, a koji su donekle upoznati s prednostima agilnog razvoja. 58

Zvonimir Križ


Scrum metoda se lako može pretočiti u softversku aplikaciju za lakše upravljanje. Na slici je prikazana samo jedna od mnogo njih

Kako biste opisali ustrojstvo razvojnog odjela u vašoj organizaciji (nap.a. Privredna banka Zagreb) i može li se reći da koristite agilne principe razvoja? U dijelu organizacije koji se bavi razvojem većih aplikacija poput šalterske, internetskog bankarstva i sl., organizirani smo po timovima, i to tako da svaki tim pokriva po jednu aplikaciju. Radi se o timovima sa 4-10 članova. Kod ovakve organizacije osobito je važno pobrinuti se da vam struktura tima omogućuje što veću autonomiju tima pri obavljanju poslova iz svog djelokruga, jer je to važan preduvjet primjene nekih agilnih principa i metoda. Timovi su također i samoorganizirajući. Ovako, na brzinu, ne može se objasniti puno značenje tog pojma, ali moglo bi se reći da se radi o načinu organizacije posla kada članovi tima na sebe potpuno preuzimaju poslove mikro managementa tijekom razvoja softvera. Dakle, temelj naše sadašnje organizacije su agilni, autonomni, samoorganizirajući timovi. Trenutno imamo 6 takvih timova. Koordinacija posla između tih timova, na razini portfelja, također se temelji na agilnim metodama. Vraćajući se unazad, kako je došlo do tog ustrojstva i zašto? Naš put je bio evolutivan. Negdje krajem 2009. godine, uočili smo kako su intenzitet i brzina promjena na koje treba reagirati narasli u tolikoj mjeri da nam dotadašnji način rada više nije bio dovoljno dobar. Počeli smo istraživati postoje li rješenja za te situacije, pa smo shvatili da je agilni razvoj upravo i nastao zbog problema kakve smo mi imali i kako nam primjena tih načela i metoda možda može pomoći. Odlučili smo tih dana na jednom našem proizvodu tijekom tri mjeseca isprobati Scrum i usporediti rezultate iz prethodna tri mjeseca. Rezultat je nakon tog pilot-projekta bio odličan, pa smo jednostavno nastavili u tom smjeru. S vremenom smo na takav način rada prebacivali sve više timova, intenzivno smo učili, prilagođavali se, itd. Ta tranzicija na agilni razvoj događala se postupno i prirodno. Ne želim reći da je ovakav, evolutivan način bolji od nekog sveobuhvatnog projekta tranzicije cijele organizacije, nego samo konstatiram da se kod nas tako događalo. Rekao bih da oba načina mogu biti uspješna, ali također i neuspješna, ako im se ne pristupi ispravno. Zašto koristite Scrum, a ne neku drugu metodu, i je li to bitno? Ne koristimo samo Scrum. U posljednjih godinu dana uspješno koristimo i metodu Kanban u upravljanju portfeljom razvoja za sve retail aplikacije. Dakle, taj Kanban dio na je neki način organizacijski iznad ovih Scrum timova koje sam spominjao. Također, dijelove Kanbana koristimo i unutar Scrum procesa. Općenito, vodimo se idejom da poznajemo i primjenjujemo agilne principe, a tek potom biramo odgovarajuće prakse. Izbor

između pojedinih metoda, poput Scruma ili Kanbana ili neke treće metode, važan je kao što je važno da ako želite nešto prerezati izaberete nož, a ne žlicu. No, kao preduvjet odabira metode nužno je dubinsko poznavanje agilnih principa i onoga što nam njihova implementacija donosi. Možete li nabrojati pet najvećih koristi koje ste dobili otkad koristite agilne metode razvoja? Bilo je tu mnogo koristi, ali ako bih se baš morao odlučiti za pet najvažnijih, onda ovako: brža i bolja reakcija na promjene zahtjeva veća kvaliteta krajnjeg proizvoda veća produktivnost i učinkovitost bolja suradnja između poslovnog dijela organizacije i IT-a ugodnija radna atmosfera Pored koristi, sigurno postoje i problemi prilikom njenog korištenja. Koje su bile najveće zapreke prilikom njenog uvođenja te na kakve probleme nailazite sada? Može zvučati čudno, ali najveća zapreka uvođenju agilnosti u proces razvoja softvera neke organizacije je organizacija sama. Preciznije rečeno, najveća zapreka smo mi, ljudi koji činimo tu organizaciju. Nipošto ovo ne govorim u nekom optuživačkom smislu, nego zato što se ljudi prirodno odupiru promjenama u načinu rada. Kao i kod svake važne promjene, boje se potencijalnih negativnih posljedica za njih same i za organizaciju. Organizacijske i kulturološke promjene korporacije koja usvaja principe agilnog razvoja su često vrlo korjenite, pa je onda i otpor često velik. Ako ćete biti predvodnik uvođenja takvih promjena, morate što prije shvatiti da je otpor na koji ćete nailaziti potpuno očekivan i normalan. Što prije to shvatite, lakše ćete se s tim otporom boriti. Vaša glavna oružja u toj borbi moraju biti argumenti, mjerenja, prilagodljivost i osobno prakticiranje onoga što želite od drugih. S vremenom će organizacija postajati zrelija i agilnija, pa će otpor slabiti, ali će ga uvijek u nekoj mjeri biti. Osim toga, postojat će i neke prepreke na koje nećete moći utjecati (npr. neke regulative i sl.), pa ćete se morati prilagoditi. Postoji izreka Agile is an art of possible. Dakle, agilnost neke organizacije nikad ne treba shvatiti kao sve ili ništa, nego se truditi postići što više u uvjetima koji postoje. Čelnik ste udruge Agile Hrvatska. Koliko članova imate i koji su temeljni ciljevi te udruge? Kako Hrvatska stoji s implementacijom agilnih metoda u odnosu na zemlje u okruženju? Udruga Agile Hrvatska (nap.a. Agile Croatia u internacionalnoj komunikaciji) osnovana je prije nešto više od tri godine, s ciljem promicanja agilnih i lean principa u Hrvatskoj, ali i u cijeloj regiji. Organizacijom raznih događaja pružamo zainteresiranima mogućnost da o agilnom razvoju uče međusobnom suradnjom i od najvećih svjetskih autoriteta s tog područja. Posebno smo ponosni na našu Agile Adria godišnju konferenciju, koja je najveća konferencija toga tipa u jugoistočnoj Europi. Na posljednjoj našoj konferenciji, u travnju ove godine, imali smo ljude iz 15-tak zemalja. Grupa ljudi koja prati aktivnosti Udruge u trenutku ovog intervjua broji 404 člana i stalno se povećava. To je jedna solidna zajednica iz koje crpimo povratne informacije i ideje za daljnje akcije. Što se tiče usporedbi s regijom, to je malo nezahvalno jer možda nemamo svi isto poimanje što ta regija obuhvaća :). Imamo vlastito istraživanje za Hrvatsku koje pokazuje značajan napredak u primjeni agilnih metoda, ali nemamo slične podatke za okolne zemlje, pa se u usporedbi nemamo za što konkretno uhvatiti. Jedino što na kraju preostaje je neka subjektivna procjena, a moj je dojam da smo, prema zrelosti i količini primjene agilnih metoda, jedna od vodećih ili vodeća zemlja u regiji.

Navedite ukratko nekoliko savjeta za sve one koji tek kreću u implementaciju agilnih metoda razvoja softvera! Na što trebaju obratiti najviše pozornosti? Vjerojatno je dosta vaših čitatelja to već čulo, ali ponovit ću: Ne možete kupiti agile. Istinsko razumijevanje agilnih principa postiže se njihovom primjenom. Dakle, morat ćete se odvažiti i krenuti. Budući da iskustvo igra iznimno važnu ulogu u ovom slučaju, bit će od velike koristi ako možete angažirati nekoga da vas savjetuje i korigira na tom putu. No, budite oprezni pri izboru konzultanta. Takva osoba mora imati dubinsko poznavanje agilnih principa i praksi te iskustvo u primjeni. Neću reći niti ništa novo ako kažem da vam treba i podrška managementa. Mi u PBZ-u imali smo tu sreću da smo imali i imamo zaista punu podršku u tom smislu. U uvjeravanju managementa ne morate im nužno objašnjavati detalje implementacije pojedinih agilnih metoda, nego se koncentrirajte na objašnjavanje koje konkretne probleme želite riješiti te na koji način agilni principi i prakse pozitivno utječu na rješavanje tih vaših problema. Također, tijekom tranzicije, intenzivno dijelite pozitivna iskustva s managementom koji vas podržava, tako da zadržite ili ojačate tu podršku. I na kraju - treba znati da je tranzicija na agile primarno promjena ljudskog ponašanja i djelovanja, a tek potom promjena procesa. Kako bi stvar u potpunosti funkcionirala, bit će potrebno većinu ljudi uvjeriti da radite ispravnu stvar.


59


DevOps

Svi u ‘đuture’ D Tri ključne komponente DevOps pravca su razvoj, operacije i osiguranje kvalitete

Kako pomiriti vječno suparništvo među developerima i sistemašima, ključno je pitanje mnogim voditeljima informatike. Kako će desnica znati što mu radi ljevica i obrnuto, odnosno kako glatko napraviti prijelaz u aktivnostima koje rade developeri i sistemaši, trudi se pojasniti DevOps, kovanica koju sve češće čujemo na konferencijama kojima je glavna tema razvoj softvera

evOps je još jedna od riječnih tvorbi koja se trudi zadobiti svoje mjesto pod suncem razvoja informacijskih sustava, a jednostavno se radi o skraćenici od procesa razvoja i operacija (engl. Development & Operations). Uz ova dva procesa, ako ćemo ih promatrati kao procese, dolazi i treći koji ulazi u ono što podrazumijevamo pod DevOpsom, a to je osiguranje kvalitete (engl. Quality Assurance). Tko je smislio ovu tvorbu i o čemu se zapravo radi? Početke DevOps pravca (nećemo više govoriti o „riječnoj tvorbi“) možemo naći kod Belgijca g. Patricka Deboisa koji je radeći u svojoj tvrtki kao IT stručnjak zatekao mnoge probleme u razvoju informacijskih sustava, od kojih je veliki broj otpadao na komunikacijske te probleme nerazumijevanja ciljeva među razvojnim i sistemskim inženjerima. Od tada je cijelo vrijeme pokušavao naći način kako da te probleme smanji te je u suradnji s još jednim kolegom 2009. pokrenuo konferenciju DevOpsDays koja se održala u Belgiji te okupila mnogo IT stručnjaka baš oko tog problema. Nakon toga DevOps pojam širio se velikom brzinom te ćete danas, ukoliko u Google utipkate pojam DevOps, dobiti oko 2,5 milijuna referentnih web stranica. Najkraća definicija ovog pravca govori o DevOpsu kao softverskoj razvojnoj metodi koja naglašava komunikaciju, kolaboraciju i integraciju između razvojnih softverskih inženjera (nap.a. programera) i sistemskih inženjera (nap.a. sistemaša). Radi se o skupu tehnika koje rezultiraju kvalitetnim kontinuiranim razvojem i isporukama. Od 2009. pa do danas na ovu temu je napisano mnogo članaka, blogova te osnovano mnogo udruga koje promiču DevOps pravac. Kako će se moći zapaziti u ovoj temi broja, niti jedan od opisanih pravaca ili metoda ne treba promatrati kao odvojeni proces koji nema dodirnih točaka s drugima. Zapravo je dosta tehnika u DevOpsu nastalo korištenjem agilnih metoda razvoja i strateškog pogleda na razvoj informacijskih sustava (engl. Enterprise Systems Management).

Promicanje komunikacije i automatizacije

DevOps promovira skup procesa i tehnika kako poboljšati komunikaciju među raznim organizacijskim IT jedinicama, odnosno radnim mjestima. Danas je čest slučaj da programeri i sistemaši ne sjede zajedno u istom

(Izvor: CA)

Jedan od ključnih problema koje naglašava DevOps. Napomena: Uloge je moguće slično zamijeniti!

60


Prepoznajete li se među sljedećim tvrdnjama? Ako da, budite DevOps!

prostoru, i premda ih se može skupiti u okviru nekog projektnog tima, komunikacija je nerijetko spora i slaba, nepotpomognuta zajedničkim razvojnim i operacijskim alatima. DevOps ovdje vidi veliki prostor za poboljšanje te forsira upotrebu kolaboracijskih alata i zajedničkih razvojnih alata (vidi okvir uz tekst) čije parametre prate i jedni i drugi. Zbog ovoga su svađe među raznim projektnim ulogama rjeđe, a prekovremeni rad znatno smanjen, što rezultira češćim isporukama s osjetno manje pogrešaka nego što je uobičajeno (uoči sličnost s agilnim metodama razvoja). Ovakav način rada podrazumijeva da se mnoge razvojne aktivnosti, koje bi se inače ručno radile, automatiziraju. Ovo su prepoznale mnoge tvrtke te počele izbacivati razne softverske alate koje se diče DevOps funkcionalnostima, a većina njih pomaže u automatiziranju procesa isporučivanja (engl. release management), upravljanju konfiguracijama (engl. configuration management) i nadzoru rada isporučenih proizvoda. Kako bi se komunikacijski problemi sveli na nulu, neki su se dosjetili programere i sistemaše smjestiti u istu osobu - tzv. DevOps inženjera. Ovo je, čini se, sudeći prema broju traženih radnih mjesta, novi naziv zanimanja koje će se uskoro pojaviti na našim portalima za zapošljavanje. Ovo nije ništa drugo nego nešto specifičniji naziv za nekoga tko je bio „IT mali od kužine“, odnosno osoba koja zna mnogo toga o razvoju informacijskih sustava, ali tehnički vrlo potkovan u radu s mnogim platformama. Neke od uloga koje takvoj osobi dodjeljuje DevOps su razvoj novih softverskih funkcionalnosti, instalacija i konfiguriranje virtualnih poslužitelja, nadzor rada aplikacija i operativnih sustava u obliku praćenja performansi i kapaciteta, uloga help-desk operatera i prve linije odgovora na greške i zahtjeve u softveru i sl. Ovakav način podjele uloga i odgovornosti otežava uspostavu IT procesa sukladno dobrim praksama kako ih definiraju mnogi poznati ICT standardi, ali mnogo utječu na učinkovitost i kvalitetu isporuka, što je zapravo i temeljni cilj IT podrške u bilo kojoj organizaciji.

Alati za DevOps DevOps područje danas pokriva mnogo alata, od kojih je velika većina besplatna, odnosno pokrivena nekom od „open-source“ licenci. U tablici je navedeno nekoliko alata koji čak i ne pokrivaju potpuno iste funkcionalnosti te je neke od njih moguće koristiti u radu i zajedno (npr. Hudson, Puppet i Cucumber). U osnovi, radi se o alatima koji uvode automatizam u proces isporuke rješenja „release management“ s jače razrađenom dokumentacijskom stranom te mogućnošću komunikacije developera i sistemaša.

Alat

Web

Napomena

http://hudson-ci.org/ Hudson se predstavlja kao open source “continuous integration” (CI) poslužitelj. To znači da može raditi razne stvari poput: “check-out/in“ izvornog koda automatska gradnja (build) i testiranja softvera dokumentacija rezultata komuniciranje rezultata među raznim članovima tima i još puno toga

Hudson

http://cukes.info/ Cucumber omogućuje razvojnim timovima da u čistom tekstu opišu kako bi se njihov softver trebao ponašati. Tekst se piše u jeziku razumljivom poslovnim korisnicima i služi kao dokumentacija, automatizirani testovi i podrška razvojnom timu, sve u jednom. Cucumber radi s raznim jezicima: Ruby, Java, .NET, Flex ili web aplikacije pisane u bilo kojem jeziku.

Cucumber

http://puppetlabs.com/solutions/devops

Alat za automatizaciju koji definira i osigurava konzistentno stanje IT infrastrukture tijekom cijelog životnog ciklusa razvoja softvera. Osim toga, moguće ga je koristiti i za simulacije rada informacijskog sustava jednostavnim izmjenama parametara.

Puppet

http://www.getchef.com/

Chef je platforma za automatizaciju koja transformira infrastrukturu u softverski kod. Pri upotrebi Chefa prestajete razmišljati o fizičkim i virtualnim poslužiteljima te jednostavno pišete konfiguracijske „recepte“ za IT servise poput Apachea, MySQL-a ili Hadoopa. Koriste ga brojne velike tvrtke poput Facebooka ili Amazona.

Chef

http://flapjack.io/

Flapjack

Flapjack „sjedi“ povrh postojećih nadzornih alata poput Nagiosa ili Sensua, obrađuje događaje i utvrđuje pogreške. Pruža vrlo jak sustav za dojavu događaja odgovornim djelatnicima. Konfigurabilan je preko dobro definiranog API-ja, čime se lako integrira s vašim postojećim platformama.


61


Rapid Application Development

Dizajner za kreiranje formi za unos podataka - AlphaFive

pojedini IT procesi koje tvrtke moraju implementirati, a koje dosad najčešće nisu imale podržane softverskom aplikacijom. Pa kad još dođu i konzultanti koji „istovare“ brdo pisanih pravilnika, procedura, radnih uputa i obrazaca u Word obliku, tvrtka se vrlo brzo nađe zatrpana papirologijom, koja nešto što je prije funkcioniralo dobro, pretvori u spore, neučinkovite i mučne aktivnosti za sve korisnike. A sve u svrhu kreiranja zapisa koji će poslužiti kao dokaz revizorima. Naravno, vjerojatno prepoznajete o kojim se procesima radi: upravljanje promjenama, upravljanje incidentima, upravljanje korisničkim pravima pristupa i sl. Svi ovakvi, ali i drugi „poslovni“ procesi poput upravljanja putnim nalozima, terminima godišnjih odmora, nabavkom potrošnog i/ili marketinškog materijala i slični, a koji imaju relativno jednostavne tijekove podataka (zahtjev, analiza, odobrenje, zatvaranje zahtjeva, izvještavanje) idealni su kandidati za preseljenje u baze podataka, a njihove aktivnosti čim prije bi trebalo podržati nekom softverskom aplikacijom. Premda postoji brdo aplikacija za ove tipične procese, tvrtke često imaju neke specifičnosti koje je teže implementirati u okviru gotovih rješenja, pa je stoga najbolji način izrada vlastitih. Za ovu potrebu sve se više koriste alati odnosno okviri (engl. framework) za brzu izradu aplikacija s kojima u praktički nekoliko dana, često bez ijedne ručno tipkane linije koda, dobijete potpuno funkcionalnu aplikaciju.

Brzina je vrlina K Zaboravite na papirnate obrasce i kolanje papirnate dokumentacije! Ubrzajte poslovne procese upotrebom softvera! Kako biste to postigli, trebate isprogramirati veći broj aplikacija/modula. Ništa lakše uz upotrebu alata za brzi razvoj aplikacija

ada govorimo o razvoju aplikacija s alatima (okvirima) za njihov brzi razvoj (engl. RAD - rapid application development), nisam siguran možemo li baš govoriti o novom trendu u razvoju informacijskih sustava, s obzirom na to da takvi alati na tržištu postoje već duže vrijeme. Možda ne o novome, ali trendu svakako. S pojavom sve većeg broja raznih regulatornih obveza i normi u području informacijskih sustava, uočavaju se

CodeOnTime jedan je od alata koji autor teme broja koristi za izradu svojih aplikacija

62


Poslovni procesi idealni kandidati za korištenje RAD alata

Nacrtaj i koristi

Teško je generalizirati i unificirati RAD alate jer se pod ovom skraćenicom podrazumijevaju alati koji koriste različite metode i platforme za kreiranje krajnjeg proizvoda - aplikacije. Podjela ima mnogo i prema različitim kriterijima, a u okviru ove teme broja istaknut ćemo samo dvije vrste koje se danas najčešće koriste: oni kojima „crtamo“ proces na temelju kojeg alat ručno generira kod, sučelje i bazu podataka („process driven RAD“) te oni koji na temelju definiranog relacijskog modela baze kreiraju kod i sučelje („database driven RAD“). Temeljna značajka prve grupe je da sadržavaju radnu plohu na kojoj crtate procese u obliku aktivnosti, podataka koji će se unositi u okviru pojedine aktivnosti, zahtjeve nad validacijom podataka, tijek procesa i uloge u obavljanju pojedine aktivnosti, nakon čega alat sam kreira forme za unos, relacijski model baze podataka (ili neki drugi temelj za pohranu podataka, ako nije u pitanju relacijska baza) i kod koji upravlja tijekom podataka. Nakon kreirane aplikacije, vaše je da ju samo postavite na neki od poslužitelja i možete početi s radom. Za neke jednostavnije procese praktički je moguće imati aplikaciju gotovu u roku jednog dana, ali ukoliko postoje neke veće specifičnosti, bit će potrebno doprogramirati kod. Ovi alati

pokušavaju preslikati praksu u softver jer ne krećete od tehnološke platforme, već od dizajniranja samog procesa. Kod druge vrste ne krećemo od modela procesa, već od modela podataka koji

definiramo u relacijskoj bazi podataka (npr. ukoliko već koristite MS SQL Server, Oracle, MySQL ili neku drugu bazu), a alat sam kreira generičke forme za temeljne aktivnosti rada s podacima

Nacrtajte proces te ga pretvorite u aplikaciju s BizAgi alatom


63

VO NO

Čitajte Mrežu na osobnim računalima i tabletima s Windows 8.1 operacijskim sustavom! www.bug.hr/winstore novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinačna izdanja pretplatite se na 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja


Rapid Application Development

Alati za RAD Sljedeća tablica daje brzi uvid u neke od RAD alata koje sam i ja imao prilike koristiti. U tablici nema popularnih razvojnih alata koji nisu usko vezani uz ovaj članak, premda sadrže funkcionalnosti brzog razvoja alata (npr. Oracle APEX, MS Visual

(unos, izmjena, brisanje) temeljene na tablicama u bazi, pritom uzimajući u obzir definirane referencijalne integritete nad podacima i sl. Tijek podataka često nije moguće „nacrtati“, već ćete to morati naknadno postići kombiniranjem raznih parametara unutar alata ili dodatnim programiranjem kreiranoga koda. Prednost ovakvih alata u odnosu na prvu grupu je to što imate veću kontrolu nad relacijskim modelom u bazi i programskim kodom, ali zato imate manje opcija prilikom kreiranja tijeka podataka te su općenito teži za korištenje običnim korisnicima. Također je nešto lakše doprogramirati specifičnosti, što kod prve grupe alata nekad nije moguće izvesti.

Klik tu, klik tamo, aplikacija gotova

Temeljno načelo na kojima ovi alati počivaju jest da za izradu softverske aplikacije nije potrebno imati većeg programerskog znanja. Zbog ove premise, ovi alati moraju biti napravljeni tako da podržavaju najčešće scenarije korištenja pa su stoga idealni za jednostavne, tipične procese, ali padaju na testu kompliciranih procesa koje je potrebno dodatno programirati. Kako ovi alati imaju svoje metodologije prema kojima rade te su vrlo parametrizirani, osoba koja ih koristi treba potrošiti malo duže vremena da nauči sve trikove, odnosno parametre koje su zamislili tvorci alata, što često nije trivijalno. Stoga je za upotrebu ovakvih alata potrebna strateška odluka tvrtke koja će u obzir uzeti više faktora. Jedan od njih svakako je broj aplikacija/procesa koji se misle pokriti. Premda će se za prvu aplikaciju/proces potrošiti malo više vremena za učenje i testiranje, već sljedeća će biti gotova u vrlo kratkom vremenu. Drugi faktor je novac. Neki od alata su besplatni, ali imaju ograničenja na besplatnu verziju te će biti potrebno nešto i platiti kako bi se mogle iskoristiti sve opcije koje se nude. Treći faktor je arhitektura/platforma tako kreiranih aplikacija. Mora se uzeti u obzir da će ove aplikacije trebati održavati, pa je stoga potrebno

Studio, IBM Rational Business Developer i sl.). Također, nema ni alata, odnosno okvira, koji ne kreiraju gotove aplikacije za korištenje, već se koriste kao međufaza za kreiranje dijelova koda (npr. CodeSmith, MyGeneration i sl.).

Alat

Web

Napomena

Alpha Five

http://www.alphasoftware.com/

Brzi razvoj aplikacija temeljenih na relacijskom modelu baze. Izrađuje HTML 5 kod za web aplikacije.

DaDaBIK

http://www.dadabik.org/

Namijenjen brzoj izradi sučelja za temeljne aktivnosti nad tablicama (CRUD) bez potrebe za kodiranjem. Podržane baze su: MySQL, PostgreSQL and SQLite.

nuBuilder

https://www.nubuilder.net/

Alat za brzi razvoj web aplikacija korištenjem tehnologija PHP, Javascript, SQL, AJAX, JQuery i JSON.

BizAgi

http://www.bizagi.com/

Automatiziranje procesa tako da nacrtate procese, a alat sam kreira forme za unos te kod koji osigurava tijek procesa.

Bonita

http://www.bonitasoft.com/

Bonita poboljšava operativne procese kreirajući aplikacije na temelju dizajna procesa.

ZOHO

http://www.zoho.com/

Cloud bazirani paket koji koristi razne predloške kreiranja web aplikacija („word processing, spreadsheets, presentations, databases, note-taking, wikis, customer relationship management, project management, invoicing“) koje je razvila ZOHO korporacija.

WinDev WebDev

http://www.windev.com/

Ova dva alata kreiraju desktop i web aplikacije na temelju relacijske baze podataka. Aplikacije su kreirane u Javi te na .Net platformi.

CodeCharge Studio

http://www.codecharge.com/index2.php

Brzi razvoj aplikacija uz pomoć integriranog razvojnog sučelja baziranih na relacijskim bazama podataka. Sadrži velik broj predložaka.

Caspio

http://www.caspio.com/

„Platform-as-a-service“ okvir koji koristi „čarobnjake“ za kreiranje punokrvnih web aplikacija.

CodeOnTime

http://codeontime.com/

Brzo razvijanje „line-of-business“ web aplikacija za mobilne i desktop korisnike na temelju baze podataka. Koristi ASP. NET, Windows Azure, SharePoint, and DotNetNuke temelj za izradu aplikacija.

Iron Speed

http://www.ironspeed.com/

Iron Speed Designer kreira vizualno lijepe i bogate .NET Web aplikacije koje je lako doraditi i parametrizirati. Kreira C# i Visual Basic kod.

vidjeti kolika se ovisnost stvara o samim alatima i njihovim proizvođačima. Neki alati kreiraju kod koji je dalje moguće održavati i bez samog alata. Osobno koristim jedan od takvih alata već neko vrijeme, a isprobao sam ih dosta u proteklih nekoliko godina. Premda ponekad ograničavaju u pojedinim zamislima, nakon početnog razdoblja učenja korištenja, oni su idealni za pretvaranje raznih Excelica i sličnih datoteka koje nadilaze početnu svrhu za koju su korištene,

u punokrvne višekorisničke aplikacije. Glavna ideja je to da se maknemo od papirologije i zapise prenesemo u bazu, a proces ubrzamo te eliminiramo temeljne nedostatke „Excel-like“ datoteka, poput otežanog višekorisničkog rada, verzioniranja podataka, brzog izvještavanja iz relacijskog modela i sl. Premda jedna od mojih krilatica „Excel rulez“, potrebno je na vrijeme prepoznati probleme neučinkovitosti procesa te ih pokušati automatizirati. MREŽA listopad 2014.

65


Cloud

Uletite u oblak U Jednostavno ne možemo a da ne dotaknemo oblake. Koliko god se trudili ostaviti to za neku drugu temu broja, oblak se jednostavno proteže kroz sve pore IT industrije. Ovaj i sljedeći članak govore o tome što cloud paradigma donosi u svijet razvoja aplikacija

Danas razvijamo aplikacije tako da ih mogu koristiti svi korisnici na globalnom tržištu i sa svih mogućih platformi

neka prošla vremena, aplikacije su se češće radile za poznatog korisnika prema njegovim specifičnim željama, odnosno potrebama (tzv. „custom development“). Pritom je nakon završetka izrade aplikacije nju jednostavno trebalo instalirati na korisnikovu infrastrukturu i konfigurirati. Ukoliko je proizvod pokrivao neko područje ili procese koji su slični i u ostalim organizacijama, mogli smo ga jednostavno doraditi (parametrizirati) tako da se može prodati na više mjesta uz sitnije dorade i podešavanje konfiguracijskih parametara. Ali i tada se radilo o instalaciji na infrastrukturu korisnika, bila ona desktop ili web aplikacija. Tada nismo morali previše razmišljati o situaciji da će tu aplikaciju na istoj infrastrukturi morati koristiti više različitih korisnika (tvrtki). Danas je situacija takva da pri razvoju aplikacija unaprijed razmišljamo o tome da će ju moći koristiti više korisnika (tvrtki), i to iz cijeloga svijeta, a ona bi se izvodila na našim ili možda zakupljenim poslužiteljima koji su pod našom kontrolom. Ovaj model zovemo „Software as a Service“ i sve je popularniji među korisnicima koji polako zapažaju sve prednosti koje ovakav model donosi. Kako vrijeme odmiče, softverske tvrtke sve manje aplikacija razvijaju kao “standalone” aplikacije koje će se koristiti samo na infrastrukturi korisnika (neke aplikacije ipak zbog specifične primjene ne mogu ići u cloud), već pokušavaju uvijek misliti na globalno tržište kao ogromnog potencijalnog kupca. Pri tome mogu biti jeftiniji, a zakonom velikih brojki mogu doći do značajne zarade koju možda ne bi mogli ostvariti prodajom aplikacije na ograničenom broju mjesta. Gotovo možemo reći da je danas nuđenje takvih aplikacija „must-have“. Uostalom, pogledajte koliki novac zarađuju tvrtke s proizvodima poput Facebooka, Google appsa, Microsoft Officea 365 i sl.

Uzmi besplatno pa se navuci

Drugi trend koji je danas sve više prisutan velik je uspjeh doživio poplavom mobilnih aplikacija (najviše

(Izvor: E-Com Canada Inc.)

Modeli multi-tenant arhitekture aplikacije pri kojima moramo odabrati kako ćemo odvajati podatke i pristup podacima raznih korisnika/ klijenata

66


igara) za razne vrste mobilnih uređaja, bilo da su oni na Androidu, IOS-u ili nekoj drugoj platformi, a svodi se na besplatno preuzimanje osnovne inačice aplikacije te mogućnost nadogradnje i kupovanja ostalih funkcionalnosti prema potrebi. Premda je ovakav pristup bio poznat i ranije, relativno nedavno je postao poznat pod pojmom freemium. Naime, cilj je korisnika navući da instalira aplikaciju, počne ju koristiti i onda mu suptilno nuditi funkcionalnosti i prečace za korištenje po sitnijim iznosima koje korisnik neće osjetiti kao veliki udar na njegov džep. Ovome modelu su definitivno kumovali brojni psiholozi koji proučavaju čovjekovo ponašanje i koji su kao konzultanti prisutni prilikom razvoja takvih aplikacija. Ovaj model se masovno koristi u igricama, ali sve više prelazi i u domenu poslovnih aplikacija, čiji su proizvođači shvatili kako tu i nema neke velike razlike i da se taj model bez problema može koristiti i u njihovom slučaju. Kako bi se model dodatno razradio, nije zgorega koristiti i još jednu psihološku odliku ljudskog ponašanja, tzv. „skupi ih sve“ frazu, po kojoj čovjek jednostavno ima nagon da nešto skuplja. Probajte razlomiti aplikaciju na više modula ili podaplikacija, zašarenite ih ikonama i raznim bojama te ih prodajte odvojeno za više novca nego što biste ih prodavali skupno. Stvar jednostavno funkcionira.

Arhitektura višeklijentske aplikacije

Jedan od problema u slučaju nuđenja aplikacije u oblaku za više korisnika (tvrtki/ klijenata) jest koji arhitekturalni model uzeti prilikom razvoja aplikacije. Ovo je poznato pod pojmom multi-tenant arhitektura pri kojoj moramo odlučiti na koji ćemo način razdvajati podatke i pristupe podacima raznih korisnika koji koriste našu „SaaS“ aplikaciju. Naime, nekad davno stvar je bila jednostavna, jedan korisnik - jedna baza. Danas se moramo odlučiti za jedan od modela multitenant arhitekture pri kojoj se odlučujemo gdje odvajamo korisnike - na razini instance aplikacije, instance baze, instance pojedine

Razvoj u cloudu Kako bi priča o cloudu bila zaokružena, osim samih aplikacija koje nudimo korisniku, danas je prisutan i razvoj aplikacija direktno u cloudu (npr. koristeći platformu Zoho) ili koristeći razvojne okoline koje su u cloudu. Posljednji primjer takve okoline je i Microsoftov Visual Studio Online, kojem se pristupa web preglednikom te ga je time moguće pokrenuti s raznih lokacija, a ne samo na jednom računalu. Ne moramo ni

tablice u bazi podataka itd. Slika u prilogu daje primjer razdvajanja podataka i pristupa podacima na razini baza, shema baza i samih tablica. Osim razdvajanja na razini baza, trebamo razmotriti i razdvajanje na razini sučelja pa je, primjerice, moguće web aplikacije razdvojiti na posebne instance „sajta“ aplikacije (npr. posebni „sajtovi“ za svakog korisnika), na razini aplikacije unutar istog „sajta“ ili koristeći istu aplikaciju unutar koje programski rješavamo pristup korisnika samo njihovim podacima. Sve opcije je potrebno pažljivo razmotriti, a posebno sa stajališta povjerljivosti podataka. Najmanje što želimo je to da se naši korisnici zbog greške u programiranju „slučajno“ zakače za tuđe podatke!

Freemium model s elementom ‘skupi ih sve’ na izmišljenom primjeru aplikacije razvojnog integriranog sučelja

Responzivni dizajn

Responzivni dizajn je već bio obrađen u jednoj od prošlih tema broja ovog časopisa, ali u sklopu ove teme nemoguće ga je zaobići te je bitno ponoviti nekoliko napomena vezanih uz ovaj termin. Kako je i prije rečeno, unificirano sučelje s fiksnom razlučivosti i rasporedom elemenata sučelja u doba današnje diverzificiranosti korištenih uređaja i platformi, jednostavno više nije dovoljno. Ukoliko će aplikaciju koristiti veći broj ljudi, pri čemu nema ograničenja na tip uređaja preko kojeg se aplikacija koristi, moramo razmisliti o izgradnji sučelja tako da se ono automatski prilagođava tipu uređaja koji aplikaciju koristi. Nije isto gledati tablicu s gomilom podataka na velikom uredskom monitoru ili manjem mobilnom uređaju, te je u tom slučaju potrebno prilagoditi prikaz vodeći računa o razlučivosti i funkcionalnosti uređaja. Ukoliko govorimo o razlučivosti i veličini ekrana, moguće je, primjerice, za mobilne uređaje promijeniti broj kolona tablice ili veličinu fonta kako se korisnik ne bi trebao naprezati čitajući ili pogađati mjesto gdje prstom treba kliknuti na neku od tipki. Osim toga, pametni mobilni uređaji i tableti konstruirani su da se skrol po ekranu radi povlačenjem prstima po ekranu, za razliku od ekrana monitora, gdje moramo klikati mišem na elemente sučelja (npr. treba maknuti paging komponentu tablice u slučaju pametnih uređaja). Način na koji je najbolje izgraditi aplikaciju čije je sučelje responzivno na tip uređaja zavisi od korištene platforme za razvoj te se za detalje treba obratiti literaturi specifičnoj za pojedinu platformu, odnosno programski jezik.

govoriti koliku prednost daje ovakav način pristupa, posebno u vrijeme kada je sve manje developera vezano uz fiksno radno mjesto i jedno računalo, odnosno radnu stanicu. Primjer MS Visual Studija jasno daje do znanja u kojem pravcu će se dalje kretati nove inačice razvojnih okolina, premda ova inačica nema sve funkcionalnosti koju nudi ona koja se instalira na infrastrukturu korisnika.

ZOHO je još jedan od alata za razvoj aplikacija koji se koristi u cloudu. Nije potrebno imati lokalno instaliranu okolinu

Responzivni dizajn Nova generacija web aplikacija mora sučeljem odgovarati bilo kojem uređaju, odnosno razlučivosti

Visual studio online omogućuje kreiranje aplikacija bez potrebe za instalacijom okoline na lokalnu radnu stanicu


67


Buzzwordi

Za pokrivanje svih trendova u okviru teme broja ne bi nam bile dovoljne ni sve stranice ovog broja. Ipak, osim dosad obrađenog, ukratko ćemo spomenuti još nekoliko buzzworda kojima nas zasipaju u posljednje vrijeme, a koji dosad uglavnom nisu bili detaljnije obrađeni u člancima ovog časopisa

N

eka nam oproste svi oni koji su očekivali čuti nešto više o “big data”, “wearable computing”, Internetu svega, BYOD-u, 3D printerima i sl. Premda su sve ovo pojmovi koji su apsolutni trend u razvoju informacijskih sustava, o njima je u okviru ovog časopisa već više puta pisano, a i namjera je teme broja više se orijentirati na trendove “u razvoju” informacijskih sustava, pri čemu onda više dotičemo tehnike analize poslovnih procesa, programiranja, metodologija razvoja i sl. nego informacijsko-komunikacijske tehnologije općenito. U nastavku teksta ukratko o nekim buzzwordima koji već jesu ili će tek postati trend u razvoju ISa. Za detaljnije informacije o svakoj od navedenih tema konzultirajte Internet, a možda se neka od njih uskoro nađe kao jedna od budućih tema broja.

Softverski definirana mreža omogućuje centralizirano upravljanje svom mrežnom opremom preko kontrolera

Softverski definirane mreže

Potreba za softverski definiranim mrežama (engl. Software Defined Networking) pojavila se uslijed raznih problema upravljanja sve kompleksnijim mrežnim sustavima, koji su podložni kojekakvim kompliciranim zahtjevima koje pred njih postavlja okruženje. Neki od tih zahtjeva, odnosno problema, odnose se na smanjene proračune za novom mrežnom opremom, različitim implementacijama mrežnog sklopovlja i protokola od raznih vendora, još vrlo čestom ručnom radu konfiguriranja mrežne opreme, mnoštvu sigurnosnih politika te hrpi aplikacija koje koriste mrežne servise u svojem radu. Zapravo, može se reći da mrežni administrator kao IT uloga postaje najopterećenija osoba za rješavanje sve većeg broja zahtjeva koji stižu s raznih strana. Kako bi se doskočilo ovim problemima, industrija se pobrinula za to da se definira novi koncept pod imenom softverski definirano mrežno upravljanje. Grubo rečeno, ideja je da se softverski s jednog mjesta upravlja osnov-

Hadoop okvir u jednoj slici. Cilj je omogućiti skalabilnost aplikacija s obzirom na količinu podataka i kompleksnost obrade podataka

68


(Izvor: Plixer.com)

Trend ili buzz?

nim parametrima mrežnih postavki, a ne kao dosad, spajanjem na sučelja pojedine mrežne opreme ili sučelja administrativnih alata pojedine mrežne opreme. Zamislimo mrežu u kojoj imamo nekoliko stotina komada mrežne opreme uključujući usmjernike, preklopnike, vatrozide i sl. te svim onim konfiguracijskim podacima o međusobnim pravilima prometa među njima, rutama, konfiguraciji portova, osiguranju kvalitete prometa i ostalim koji se često moraju mijenjati, što zbog rasta tvrtke i njene infrastrukture, gomili novih politika i pravilnika koje kreiraju IT odjeli, ili sve jačoj upotrebi virtualizacije, gdje novi poslužitelji i nove aplikacije sa svojim zahtjevima niču kao gljive poslije kiše. Način na koji se to pokušava riješiti je centralnim upravljanjem svim ovim podacima preko kontrolera (vidi sliku) koji dinamički mijenja konfiguraciju s obzirom na gore navedene zahtjeve. Koristi od ovakvog pristupa su brojne (vidi okvir sa strane), a s obzirom na to da podršku ovom konceptu daju svi veći proizvođači mrežne opreme i operativnih sustava, od njega u bližoj budućnosti očekujemo da stane rame uz rame s cloudom, big data i ostalim mega popularnim buzzwordima.

Integracija socijalnih mreža

Jeste li primijetili na web stranicama tvrtki brojne male sličice u obliku logoa poznatih društvenih mreža poput Facebooka, LinkedIna ili Twittera? Ovo najčešće možemo vidjeti na poznatim blogovima gdje pojedini blog, ukoliko vam se svidio, možete podijeliti svojim kontaktima klikanjem na te sličice. Osim ovoga, ni prijave na web stranice tvrtki nisu više što su nekad bile. Često više ne morate imati pojedinačni korisnički račun i lozinku za svaku od tih stranica, već se možete

prijaviti svojim Facebook, Gmail ili nekim sličnim korisničkim računom. Ovo je samo primjer integracije socijalnih mreža prilikom razvoja novih softverskih proizvoda te će uskoro postati „must-have“, čak i u internim poslovnim aplikacijama. Osim gore navedena dva primjera, moguće je integrirati i brojne druge funkcije, poput razmjene poruka ili automatskog objavljivanja sadržaja na vašoj stranici neke od socijalnih mreža. Ukoliko razvijate novi softver, počnite razmišljati u ovom smjeru jer trenutno ove funkcionalnosti rade razliku od softvera sličnih vašem.

Hadoop

Premda je o Hadoopu već bilo riječi u jednom od prethodnih brojeva Mreže, nije zgorega ponoviti da se radi o opensource okviru za obradu i skladištenje velikog broja podataka (opet big data) na različitim hardverskim komponentama. Glavna pretpostavka zbog koje je Hadoop nastao, osim da podrži rad s velikom količinom podataka, jest to da su greške na hardveru na kojem skladištimo i obrađujemo podatke uobičajena pojava te da njihova obrada mora biti prepuštena automatizmu samog softverskog okvira. Ovaj okvir je licenciran u okviru Apache licenci te implementiran preko nekoliko sada već poznatih platformi poput Apache Hive, HBase ili Spark. U osnovi ovaj okvir prepoznaje 4 modula: Hadoop Common je set biblioteka koje koriste svi ostali moduli; HDFS (Hadoop Distributed File System) je sustav za upravljanje skladištenjem datoteka na hardverskim komponentama s ugrađenom podrškom za klastere; YARN se odnosi na platformu za upravljanje resursima okvira među raznim aplikacijama; te na kraju Hadoop MapReduce kao programski model za upravljanje velikim količinama podataka. Kada ćete koristiti Hadoop okvir? Ukoliko radite na proizvodu koji će s vremenom raditi s ogromnom količinom podataka, bolje je ne koristiti standardne alate i platforme za razvoj jer ćete se kad tad sresti sa situacijom da vam ni najjači poslužitelj neće biti dovoljan za obradu ili skladištenje podataka koji će rasti brzo i u velikom broju. Možete biti sigurni da Yahoo tražilica ili Facebook servis ne koriste jedan moćni poslužitelj, već moraju koristiti neki od ovakvih okvira; ne iznenađuje da je to upravo Hadoop. Svijetom trenutno kola informacija da više od pola “Fortune 50” tvrtki koriste sustave koji su razvijeni na Hadoop okviru. Glavna karakteristika ovog okvira je da je skalabilan s obzirom na hardverske zahtjeve. Ukoliko vam je u početku dovoljan jedan poslužitelj, za godinu dana lako dodate novih deset bez potrebe za dodatnim programiranjem.

Funkcijsko programiranje

Za kraj sam ostavio temu koja još nije potpuno uspjeli buzzword, ali se silno nameće u sve širem krugu razvojnih inženjera. Ponovno imamo situaciju poput one u kojem dva tabora žestoko raspravljaju i brane svoja stajališta o tome je li

Zašto nam trebaju softverski definirane mreže Neke od očekivanih koristi koje donosi implementacija SDN koncepta Jeftinije održavanje

Moguće je kupiti jeftiniju mrežnu opremu koja ne zahtijeva na sebi kompliciranu softversku podršku, tj. sučelje

Centralizacija

Svom mrežnom opremom upravlja se s centralnog mjesta, a ne kao dosad spajanjem na sučelja pojedinačne mrežne opreme

Dinamičko konfiguriranje

Konfiguracija mrežne opreme dinamički odgovara zahtjevima pojedinih aplikacija (npr. različiti zahtjevi za QoS)

Automatska optimizacija

Centralni kontroler automatski optimizira pravila na pojedinim mrežnim uređajima prema trenutnom stanju cijele mreže

Filtriranje

SDN može filtrirati pakete kako se kreću mrežom te tako svaki pojedini mrežni uređaj postaje pravi mali vatrozid

Automatsko preusmjeravanje prometa

Kontroler automatski preusmjerava promet prema procjeni sigurnosnog rizika (npr. u slučaju indikacije putem IPS/IDS sustava)

Load balancing

S obzirom na dinamičku konfiguraciju u odnosu na trenutno stanje mreže, SDN služi i kao jednostavni load balancer

Tolerancija na greške

SDN se može konfigurirati kao klaster (dva kontrolera u failoveru) te tako osigurati kontinuitet rada mrežnog servisa

Ista stvar napisana u deklarativnom programskom jeziku i imperativnom programskom jeziku. U prvom se poziva rekurzivna funkcija, a u drugom se implicitno stanje izračunava naredbom pridruživanja (izračun faktorijela x)

-- file: ch05/Prettify.hs pretty width x = best 0 [x] where best col (d:ds) = case d of Empty -> best col ds Char c -> c : best (col + 1) ds Text s -> s ++ best (col + length s) ds Line -> ‘\n’ : best 0 ds a `Concat` b -> best col (a:b:ds) a `Union` b -> nicest col (best col (a:ds)) (best col (b:ds)) best _ _ = “” nicest col a b | (width - least) `fits` a = a | otherwise = b where least = min width col Primjer kôda u Haskellu. Mora se priznati da nije lako razumljiv i čitljiv kao imperativni jezici

bolji ZX Spectrum ili Commodore 64, Windowsi ili Linux. Ovaj put riječ je o dva načina programiranja - imperativnom i deklarativnom. Premda ovakve rasprave postoje već duže vrijeme, nastankom nekoliko deklarativnih programskih jezika koji promiču funkcionalno (odnosno

funkcijsko) programiranje poput Haskella, Pythona, ML-a, Mirande ili LISP-a, sve je više onih koji misle da je budućnost programiranja isključivo u deklarativnom načinu programiranja. Da pokušam pojednostaviti: deklarativni programi izvode se vrednovanjem izraza, a imperativni programi izvode se slijednim izvođenjem naredbi. Funkcijsko programiranje, kao oblik deklarativnog programiranja, način je programiranja u kojem se sve svodi na izračunavanje funkcija. Zašto bi netko prešao s, primjerice, objektno orijentiranog programiranja na funkcijsko programiranje? Zagovornici funkcijskog programiranja daju nekoliko prednosti: kôd je “čistiji” i kraći, nije potrebno brinuti o stanjima u programu, kôd je manje podložan pogreškama, lakše se testira te je ovakvo programiranje pogodno za paralelizaciju. Premda sve ovo stoji, i zagovornici imperativnog programiranja imaju svojih aduta te nalaze mane u gore navedenim prednostima. Primjer jednostavnog kôda za izračun rekurzivne funkcije možete vidjeti u slici pored, ali isto tako, kôd pisan funkcijskim načinom često izgleda potpuno nerazumljivo i daleko ljudskom načinu razmišljanja (vidi drugu sliku). Autor teksta definitivno se neće prikloniti niti jednoj strani (barem zasad), a da bi se to učinilo, svakom „taboru“ bih preporučio da utroše određeno vrijeme na isprobavanje alternativnog načina programiranja onom koji su dosad koristili. Vjerojatno je najpoznatiji predstavnik funkcionalnog programiranja jezik Haskell pa je on dobra početna točka za hvatanje u koštac s matematičkim načinom pogleda na svijet. MREŽA listopad 2014.

69

powered by

B E R G ZA E U R O P A KINO

. 4 1 0 2 a 27. rujn

Navijajte za vaše favorite koji će predstavljati Hrvatsku na CES-u 2015 u Las Vegasu! Posjetite izložbu ideja natjecateljskih timova i njihove nastupe pred žirijem uz besplatan ulaz za svih. w w w. ideakno ckout . com

sponzori

medijski sponzori medijski sponzori iz regije

Tehnologije Nova generacija datotečnih sustava

Facebook aktivno radi na prelasku na btrfs

Protiv bitrota i zuba vremena Administratori velikih sustava za pohranu podataka žive u strahu od gubitka i korupcije podataka. Backup je temelj informacijske sigurnosti, no štetne promjene u podacima mogu nastajati tiho, suptilno i neprimjetno. Nova generacija datotečnih sustava želi stati na kraj bitrotu btrfs je najnapredniji postojeći datotečni sustav

Tihomir Katulić

V

ećina korisnika računala, unatoč činjenici da ih koriste kako bi prikupili, pohranili i obradili nekakve podatke, zapravo ne razmišlja o tome kako se podaci zapravo pohranjuju i organiziraju. Ti su zadaci povjereni operativnom sustavu, koji je u idealnom slučaju korisniku praktički nevidljiv - korisnik pristupa svojim aplikacijama, a za

njihove se potrebe brine operativni sustav. Datotečni sustav (filesystem) predstavlja podsustav operativnog sustava koji kontrolira proces pohrane i pristupa podacima. Njime se podaci označavaju, imenuju, smještaju i identificiraju. Iako ne okupiraju maštu korisnika, datotečni sustavi vjerojatno su najvažniji dio svakog operativnog sustava. Greške u nekom drugom dijelu operativnog sustava, primjerice window manageru, potprogramima koji upravljaju zvukom ili grafikom, pa čak i mrežnom podsustavu, mogu predstavljati ozbiljan kvar i hendikepirati korisnika dok se greška ne otkloni, no greška u datotečnom sustavu može dovesti do katastrofalnog gubitka podataka, kako za pojedinačnog korisnika osobnog računala, tako i za tisuće ili milijune korisnika nekog internetskog servisa u čijoj pozadini je uvijek na kraju nekakav fizički server. Zbog toga datotečni sustavi imaju važan MREŽA listopad 2014.

71

Tehnologije Nova generacija datotečnih sustava Propadanje podatkovnih medija Pohrana i arhiviranje elektroničkih zapisa uvijek su nekako na posljednjem mjestu rasprave o uvođenju neke tehnologije u svakodnevno poslovanje. Odabir odgovarajuće tehnologije za pohranu ovisi o faktorima cijene uređaja i medija, brzine pristupa, ali i dugotrajnosti pohrane. Magnetni, optički i solidstate mediji razlikuju se po navedenim kriterijima, ali ne treba zaboraviti i na gotovo zaboravljeni papir, kartice

Optički mediji su osjetljiviji nego što se mislilo (pogotovo ako završe u mikrovalki)

i trake, koji pohranjeni pod određenim uvjetima posjeduju zaista impozantan vijek trajanja. Naravno, pohrana podataka u takvom obliku praktički anulira glavne prednosti digitalne obrade podataka pa predstavlja više kuriozitet nego realan izbor za pohranu masivne količine podataka. Što se klasičnih tvrdih diskova tiče, s obzirom na veliki kapacitet, brzinu i cijenu pohrane, iskustva su različita i ovise o karakteru upotrebe, smještaju, uz veliku dozu slučajnosti - diskovi mogu držati podatke desetljećima, ali i prestati s radom bez upozorenja ili polagano i neprimjetno gomilati pogreške sve dok korisnik ne naleti na očite probleme u radu (kada već može biti kasno). Prema jednom istraživanju, većina modernih diskova ima preko 90% izgleda da preživi normalnu svakodnevnu upotrebu u razdoblju od tri godine. Već u četvrtoj godini izgledi za kvar rastu na preko 11%. Solid state uređaji odlikuju se visokom brzinom zapisivanja i pristupa, no u scenariju pasivne pohrane na duže razdoblje čini se da pokazuju tendenciju razvoja pogrešaka uslijed sitnih promjena. Ova je tehnologija

još uvijek previše nova da bi se moglo dati konkretne zaključke o dugotrajnoj pohrani. S druge strane, magnetne trake koriste se desetljećima uz vrlo dobre rezultate. S vremenom, kao i svi magnetni mediji, dolazi do gubitka magnetne orijentacije, pa su periodične provjere integriteta preduvjet dugotrajnog čuvanja. Osim toga, sami su mediji osjetljivi na uvjete visoke temperature i vlage.

Microsoftov igrač Prvi put javnosti komercijalno predstavljen u okviru Microsoft Windows Server 2012 operativnog sustava, ReFS (Resilient File System) sasvim je novi datotečni sustav, razvijen s posebnim naglaskom na sigurnost i pohranu velikih količina podataka. ReFS stoga nudi automatsku provjeru integriteta podataka (integrity check) i data scrubbing (povremena pozadinska provjera nedosljednosti u podacima radi otkrivanja i ispravljanja pogrešaka), što bi trebalo pružiti višu razinu zaštite od degradacije podataka. Osim toga, ReFS sadrži sistemsku podršku RAID-u, COW, podršku za vrlo duga imena i veličinu datoteka, duboku strukturu direktorija, virtualizaciju i praktički slobodan logical volume management,

72

odnosno iznimno fleksibilno dodjeljivanje prostora logičkim diskovima. Ovaj će datotečni sustav nastaviti podržavati mnoge feature koje je NTFS dobio s vremenom, poput simboličkih linkova, mount točaka, listi za kontrolu pristupa, snapshota, raznih kategorija metapodataka, journalinga, Bitlockera itd. Jedno od većih praktičnih ograničenja široj upotrebi ReFS je trenutačna nemogućnost podizanja Windows sustava s ReFS particije. Međutim, s obzirom na ciljanu upotrebu, ovo vjerojatno samo za sebe neće biti toliki problem - kome zbog pohrane velike količine podataka u sigurnim uvjetima treba ReFS, taj će ga i koristiti. Drugo ograničenje odnosi se na veličinu diskova koje može učinkovito


koristiti - diskovi trebaju biti iste veličine; sustav trenutačno, za razliku od btrfsa, ne može u potpunosti iskoristiti diskove različitih veličina. ReFS zasad ne može poslužiti kao osnova za sistemsku Windows particiju, kao niti filesystem za prijenosne, odnosno izmjenjive, medije. Windows 8.1 trenutačno su jedini klijentski operativni sustav koji podržava ReFS. U praksi, ReFS se pokazao kao prilično brzo rješenje (čak i ponešto brže od NTFS), s relativno skromnim memorijskim zahtjevima - dok je riječ o upotrebi bez integrity checka. S uključenom provjerom stvari su, prema nekim izvorima, prilično sporije. ReFS je na početku razvoja, pa se u budućnosti očekuju bolje performanse.

Konačno, optički mediji također predstavljaju zanimljiv odnos cijene, dostupnosti i kapaciteta, no kao i kod drugih vrsta medija, i kod njih protekom vremena dolazi do pogrešaka uslijed nestabilnosti kemikalijama tretirane površine. Pohrana u tamnom i hladnom prostoru smanjuje rizike od oštećenja i predstavlja preduvjet ukoliko se očekuje rok trajanja od deset ili više godina.

zadatak osigurati da, bez obzira na to što korisnici i aplikacije rade s podacima na sustavu, pohrana podataka ostane konzistentna. Čak i ako korisnici naprasno izađu iz aplikacije, ona se sruši ili čitav sustav prestane raditi zbog neke pogreške, filesystem treba preživjeti takve havarije i zadržati podatke o strukturi podataka, organizacijskih jedinica (direktorija), metapodataka itd. Idealno, datotečni sustav trebao bi biti sposoban otkloniti pogreške i popraviti oštećenja, kao i voditi bilješke o događajima važnima za integritet podataka. Korupcija podataka predstavlja noćnu moru za svakog administratora. Jedan, osobito nezgodan oblik kvarenja pohranjenih podataka dobio je slikovito ime - bitrot, odnosno truljenje podataka. Što je to bitrot, koji se preciznije naziva data degradation, ili propadanje (pohranjenih) podataka?

Bitrot

Bitrot je tiho, postupno i praktički neprimjetno kvarenje pohranjenih podataka koje se odvija tijekom dužeg razdoblja, praktički bit po bit. Uzrok tome može biti degradacija podatkovnih medija (više u okviru), pogreške u radu diska ili kontrolera, neispravni ili oštećeni kabeli, kozmičko zračenje i brojni drugi uzroci. Iako je izrada sigurnosnih kopija podataka (backupa) temelj politike informacijske sigurnosti, backup sam po sebi ne štiti

Generacijski jaz Današnji datotečni sustavi uvelike se razlikuju od onih koji su dominirali poslovnom i kućnom upotrebom prije dvadeset i više godina. Uz neke iznimke (npr. Unix, razvijen još 1973. godine), taj je razvoj

gotovo moguće promatrati kronološki. Prva generacija datotečnih sustava zapravo i nije bila pravi sustav u punom smislu te riječi, odnosno nije bilo organizacije podataka u datoteke i direktorije

od bitrota - ukoliko se bitrot potkrade između dva perioda backupa, novi će backup sadržavati oštećene podatke, i ako se pogreška ne primijeti provjerom integriteta podataka, postoji opasnost od nepovratnog gubitka integralnog oblika podataka (osim ako se svi backupovi ne čuvaju unedogled, i pod

kakvu danas poznajemo. Podaci su se jednostavno sekvencionalno spremali na medije poput bušenih kartica ili magnetnih traka. Sljedeće generacije datotečnih sustava odlikuje pojava pohrane podataka u Treniranje strpljenja i podsjećanje na to koliko datoteke, i kasnije, smo daleko otišli smještaj datoteka u poput aktualne inačice Windows organizacijske jedinice NTFS-a, ext4, XFS, JFS, ReiserFS, - direktorije odnosno mape ili UFS, HFS Plus i drugih koriste foldere, kao što je to bio slučaj u journaling kako bi spriječili MS DOS-ovom FAT-u. korupciju podataka i olakšali Još napredniji datotečni sustavi povrat podataka u slučaju pada (poput onog u okviru Unixa i sustava. izvedenih sustava, Netwarea, Datotečni sustavi (ZFS, btrfs) o rani Windows NTFS) koriste kojima je ovdje riječ, na temelju metapodatke kako bi upravljali novih i nastajućih osobina i ovlaštenjima na datotekama mogućnosti mogli bi se svrstati u uvjetima višekorisničkog i u novu, uvjetno rečeno, petu višezadaćnog rada. generaciju datotečnih sustava. Suvremeni datotečni sustavi

uvjetom da backup mediji sami ne razviju neki oblik korupcije podataka). Isto vrijedi i za konvencionalna RAID rješenja - RAID kontroler možda provjerava, a možda i ne provjerava integritet podataka po defaultu, a ako i provjerava, ostaje pitanje otkrivanja koji od uređaja sadrži ispravne, a koji oštećene podatke, odnosno grešku. Široko je raširena zabluda da RAID sam po sebi predstavlja adekvatnu zaštitu od podatkovnih pogreški, odnosno korupcije podataka. RAID može pridonijeti performansama (stripping) i sigurnosti (kroz redundantnost), no bez mehanizma provjere integriteta, on u biti pridonosi riziku jer u jednadžbu uvodi nove uređaje - i novu priliku za razvoj pogreške. Postojanje RAID polja i redundantnih uređaja sigurno će pomoći u slučaju naglog i katastrofičnog kvara na nekom od uređaja, ali ne i pri nastanku suptilnih pogrešaka koje se tiho i neprimjetno mogu gomilati, a koje će kontroler prenijeti i na redundantne uređaje ZFS je razvijan za Sunove potrebe

jer nema načina za otkrivanje da su podaci zapravo oštećeni.

Ususret budućnosti

Ukoliko se ne možemo osloniti na pravodobni backup, a tehnologije poput raznih RAID kombinacija ne daju zadovoljavajući rezultat u pogledu očuvanja integriteta, postavlja se pitanje kako osigurati kritične podatke od zuba vremena i postupne degradacije. Odgovor je - upotrebom novih, naprednih datotečnih sustava koji aktivno provjeravaju integritet podataka i mogu otkloniti pogreške kako se one pojavljuju u svakodnevnom radu. Prema nekim izvorima, načelno se može izdvojiti pet ili šest generacija razvoja datotečnih sustava, koje obilježava razvoj neke važne osobine, poput pojave foldera, metapodataka ili journalinga, ovisno o tome računaju li se protodatotečni sustavi (koji to zapravo i nisu) kao prva, odnosno nulta generacija. Datotečni sustavi budućnosti, o kojima je ovdje riječ, od prethodnika se razlikuju po


73

Tehnologije Nova generacija datotečnih sustava nekim zanimljivim osobinama poput ugrađenog upravljanja podatkovnim prostorom (volume managementa), per block checksumminga (izrade checksuma za svaki blok podataka), samopopravljajućih redundantnih polja (self-healing redundant arrays), COW snimaka, asinkrone replikacije i visokog stupnja skalabilnosti. Volume management i nije sam po sebi neka novost. Kako raste kapacitet uređaja za pohranu podataka, tako se mijenjaju i potrebe korisnika za raspodjelom podatkovnog prostora. Naravno, promjena unaprijed podijeljenih i pripremljenih particija je moguća, no riječ je o operaciji koja nije trivijalna i koja može imati nesretan ishod. Mogućnost dinamičke promjene veličine dostupnog podatkovnog prostora, kao i drugih parametara, daleko je praktičnija - omogućuje korisnicima da mijenjaju svoje postavke u skladu s potrebama bez opasnosti za podatke. Izrada checksuma za svaki blok zapisanih podataka odlična je prevencija pogrešaka u zapisu podataka koje se mogu pojaviti protekom vremena. Zahvaljujući checksumovima, filesystem koji podržava takvu opciju smjesta će primijetiti ukoliko je datoteka promijenjena (oštećena). Ukoliko se koristi u kombinaciji s nekim RAID rješenjem koje štiti podatke izradom paralelne kopije (mirroring), datotečni sustav odmah može i popraviti primijećenu štetu i povratiti originalnu datoteku (self-healing redundant arrays). Izrada snapshota, odnosno COW snimaka, također je važna karakteristika datotečnih sustava koje ćemo koristiti u predstojećem vremenu. COW, odnosno copy on write, pristup je upravljanju podacima u okolnostima kada različiti zadaci koji se izvršavaju na informacijskom sustavu trebaju pristupati jednoj identičnoj datoteci,

Do zetabajta i dalje Drugi na listi je Sunov (odnosno sada Oracleov) ZFS, rad na kojem je započeo prije gotovo deset godina. Prvi put javnosti je predstavljen 2005. u okviru OpenSolaris distribucije, a godinu dana kasnije započeo je njegov razvoj za Linux. Još 2007. ZFS je dobio port na MacOS X. U različitim komercijalnim proizvodima, prije svega raznim NAS uređajima koje su distribuirali Sun i kasnije Oracle, ZFS se široko koristi još od 2008. godine. ZFS je danas dostupan na mnoštvu platformi, od Solarisa, preko BSD derivata (OS X, NetBSD, FreeBSD itd.), Linuxa (unatoč nekompatibilnosti GPL licenciranog Linux kernela i CDDL licence pod kojom se distribuira ZFS) itd. Među osnovne osobine ovog datotečnog sustava ubrajaju se zaštita od degradacije i oštećenja podataka, podrška za visoki kapacitet pohrane podataka, ugrađena kompresija podataka, integriranost mehanizama za upravljanje logičkim diskovima, podrška za COW, RAID itd. Od samog početka, ZFS je razvijan s namjerom osiguranja visokog stupnja integriteta čuvanih podataka, bez obzira na to je li riječ o pogreškama koje nastaju zbog degradacije odnosno bitrota, ili pogreškama izazvanima nepravilnostima u radu opreme (bugovima u firmwareu diskova, kontrolerima itd.), pogreškama na razini sistemskih drivera, pogreškama uslijed pada napona itd. Sigurnost se postiže checksumiranjem za svaki blok podataka. Prilikom pristupa bloku podataka, izračuna se checksum i usporedi s pohranjenom, ranije izračunatom vrijednosti. Ukoliko se te vrijednosti podudaraju, podaci su

ispravni i mogu se proslijediti dalje, no u slučaju da među cheksum vrijednostima postoji odstupanje, ZFS može popraviti otkrivenu pogrešku ukoliko postoji storage pool. ZFS omogućava i end-to-end checksumming, odnosno stvaranje svojevrsnog “data integrity fielda” koje se postiže povećanjem veličine diskovnog sektora na 520 bajtova, gdje ovih osam dodatnih bajtova predstavljaju dodatnu razinu zaštite od pogreške. Ukoliko se pool nalazi na jednom fizičkom disku (što očito neće biti od koristi ukoliko takav uređaj otkaže poslušnost), moguće je pohraniti isti podatak dva ili više puta na disk, čime se efektivno smanjuje kapacitet diska na polovicu, trećinu ili koji je već odabrani broj dodatnih kopija podataka. Naravno, sustav može posjedovati dodatne fizičke diskove, koristiti RAID i dohvatiti podatke iz takvog izvora te zamijeniti oštećenu kopiju kojoj se pristupa. Općenito, za razliku od tradicionalnih datotečnih sustava koji se obično nalaze smješteni na jedan uređaj za pohranu (tvrdi disk, SSD) i trebaju usluge posebnog upravljačkog softvera (volume managera) kako bi mogli efektivno koristiti dodatne uređaje, ZFS je temeljen na virtualnom storage poolu, sastavljenom od virtualnih uređaja, koji se sami mogu sastojati od particija na tvrdim diskovima, cijelih uređaja, samih datoteka itd. Takvi se virtualni uređaji mogu konfigurirati u razne

odnosno setu podataka. Umjesto da svaki proces kreira svoju kopiju podataka koje će zatim modificirati prema potrebi, sustav koji koristi COW upućivat će sve procese na

jedinstveni izvor koji će se, u slučaju potrebe mijenjanja i zapisivanja podatka (on write) pohraniti u posebnoj kopiji, ostavljajući originalne podatke netaknutima.

Smooth as butter Konačno, red je da koju kažemo i o vjerojatno najnaprednijem filesystemu trenutačno u upotrebi - btrfs, B-tree file system (ili, kako ga neki zovu, Butter FS) eksperimentalni je datotečni sustav namijenjen u prvom redu Linuxu, a koji se pod odredbama GPL licencijskog režima od 2007. godine razvija na temelju projekta pokrenutog u Oracleu. Inicijalni motiv razvoja novog datotečnog sustava za Linux bio je jednostavan - ukloniti manjkavosti tada dostupnih datotečnih sustava i omogućiti korištenje poolinga, checksuma, snapshotova i drugih naprednih rješenja pod Linuxom. U prošlom desetljeću Linux I NetGear NAS koristi btrfs

74


je napokon prevalio put od eksperimenta i hobija do sasvim iskoristivog poslovnog rješenja koje briljira u nekim specifičnim okolnostima. Za daljnju iskoristivost u uvjetima masivnog prikupljanja i pohranjivanja podataka Linuxu je potreban datotečni sustav koji će omogućiti skaliranje podatkovnih resursa bez posebnih glavobolja, jednostavno upravljanje i visoku razinu sigurnosti. Premda su i postojeći ext3 i ext4 datotečni sustavi redovito unapređivani, čak i među njihovim developerima postoji svijest o tome kako je tu riječ prije svega o krpanju, a ne ciljanom razvoju nove tehnologije kojoj će osnovna načela biti sigurnost, skalabilnost i jednostavnost. Svoju premijeru btrfs je doživio 2009. godine s kernelom 2.6.29, a kao eksperimentalnu (a sada već i produkcijsku, odnosno podržanu) opciju od tada ga nude mnoge popularne distribucije Linuxa poput Ubuntu, openSUSE, Slackware, Fedora, Debian, Red Hat Enterprise Linux itd. Lista funkcionalnosti koje omogućuje btrfs prilično je dugačka. Neke od funkcionalnosti posjeduju ranije spomenuti ReFS i ZFS, a neke su specifične za btrfs. Zahvaljujući široko implementiranoj COW funkcionalnosti, btrfs posjeduje visoku razinu automatskog ispravljanja pogrešaka koje se mogu pojaviti u radu. Isto tako, omogućuje online defragmentaciju, smanjivanje i povećavanje particija i logičkih diskova, dodavanje i uklanjanje fizičkih uređaja i particija koje čine neki virtualni, logički disk.

IBM Sequoia koristi ZFS

redundantne ili stripping modove ili njihove kombinacije. U pogledu optimizacije brzine pristupa ZFS koristi nekoliko razina diskovnog cachea kako bi ubrzao operacije zapisivanja i čitanja podataka. Naravno, u idealnom slučaju svi bi se podaci nalazili u radnoj memoriji sustava, pa bi i pristup bio praktički trenutačan. Međutim, ekonomski razlozi traže da se podaci rangiraju prema učestalosti pristupa kako bi se došlo do nekog optimalnog odnosa cijena/performanse. ZFS će najčešće korištene podatke držati u radnoj memoriji, a one nešto manje tražene na bržim medijima, poput SSD-a ako je prisutan. Ukoliko se prioritet podataka promijeni, sustav će i o tome dinamički voditi računa.

Sljedeća karakteristika je (asinkrona) postupna replikacija, odnosno mogućnost da se izradi snapshot stanja nekog datotečnog sustava i zatim prebaci na udaljeni sustav, umjesto kopira-

nja cijelih sustava i datoteka, prije čega je, naravno, potrebno usporediti stanje oba sustava, što samo po sebi generira veliki podatkovni promet. Upotrebom ovakvog rješenja prenijet će se samo promjene. Od budućih datotečnih sustava očekuje se i da budu u stanju upravljati količinama podataka koje nam se danas čine znanstvenom fantastikom. Ovo je zapravo truizam koji se odnosi na svu informacijsku tehnologiju, jer se svi oblici informacijskih sustava i dalje razvijaju strelovitom brzinom, pa tako i sposobnost pohrane velikih količina podataka. Koliko je dovoljno za blisku budućnost? Petabajti su još daleko od osobnih računala, otprilike koliko su terabajti bili daleko prije petnaestak godina ukoliko se razvoj nastavi dosadašnjim tempom, no veliki sustavi već obrađuju takav obujam podataka pa je potrebno osigurati barem još jednu stepenicu više - datotečni sustavi poput ZFS-a danas podržavaju veličine do 16 EiB, odnosno 18.4 exabytea (ugrubo zaokružimo to na 18.4 tisuća petabajta, odnosno milijuna terabajta).

Datotečni sustavi pete generacije

Ako se uzmu u obzir navedene osobine kao kriterij u odabiru datotečnog sustava za izgradnju informacijskog sustava namijenjenog dugotrajnoj pohrani masivne količine podataka, u praktičnom smislu odabir se svodi na svega nekoliko postojećih datotečnih sustava Zettabyte File System poznatiji kao ZFS/ OpenZFS, btrfs, kao i Microsoftov ReFS. Svrstavanje ovih datotečnih sustava pod kapu tzv. pete generacije zapravo je samo zgodna generalizacija - svaki od ovdje navedenih sustava posjeduje neke osobine koje drugi nemaju. O tome kako će se jednog dana u perspektivi promatrati aktualni stupanj razvoja datotečnih sustava odlučit će njihova raširenost i prihvaćenost

Jedna od najzgodnijih opcija je file cloning, također posljedica primjene COW-a. Ova je osobina osobito korisna za scenarije upotrebe koji podrazumijevaju nastanak i korištenje izrazito velikih datoteka primjerice pri radu s virtualnim strojevima, čije image datoteke mogu zauzimati nekoliko gigabajta - ili nekoliko stotina gigabajta. Ukoliko iz nekog razloga trebamo kopiju virtualnog stroja, kopiranje same datoteke tradicionalnim načinom uzima i vremena i dragocjenog prostora, čak i danas, kad i prosječni diskovi dolaze s kapacitetima od terabajt i više. File cloningom btrfs će umjesto kopiranja datoteke, stvoriti samo kopiju koja pokazuje na originalnu datoteku, za koju nije potreban smještajni prostor. S vremenom, promjene koje nastaju na originalnoj datoteci ili na kopiji zahtijevat će prostor za pohranu, a same datoteke počet će se razlikovati, no prostor za pohranu koristit će se prema potrebi za blokove podataka koji se razlikuju. Ovo je osobito korisno ukoliko želimo povratiti samo dio podataka iz snapshota nastalog prije neke promjene. Ne samo što ovakve kopije zauzimaju mnogo manje mjesta, nego je i povrat podataka mnogo brži, osobito u odnosu na danas široko korištene datotečne sustave kod kojih je izrada snapshota i njihov povratak, trošak neusporedivo više vremena i prostora. Druga razlika u odnosu na ZFS je ranije spomenuta mogućnost promjene sastava diskovnog polja, promjene veličina logičkih diskova i promjene RAID režima na živom sustavu - btrfs može mirno pretvoriti

na tržištu. Iskustva iz prošlosti govore kako je do usvajanja novih i naprednijih datotečnih sustava dolazilo (logično) paralelno s usvajanjem i širenjem novih naprednijih operativnih sustava koji su ih koristili. Tako je postupno FAT-12 zamijenjen s FAT-16, a kasnije i sam FAT prepušta mjesto NTFS-u u trenutku napuštanja Windows 9x i prelaska na NT/2000 platformu. Smjena generacija je, naravno, već u tijeku - Microsoftov serverski OS iz 2012. nudi mogućnost upotrebe novog ReFS-a, naravno proprietary datotečnog sustava dizajniranog da zamijeni NTFS, usput rješavajući praktične probleme pohrane velike količine podataka koji su se pojavili u više od dvadeset godina upotrebe NTFS-a (koji se na tržištu prvi put pojavio u vrijeme 386 procesora i diskova od stotinjak megabajta). Kad smo već kod Microsofta, mnogi se pitaju što je s WinFS projektom, prvi put najavljenim još davne 2003. godine. WinFS, koji se inicijalno trebao pojaviti još u Visti, bio je zamišljen kao nadogradnja NTFS-a napredni sustav pohrane podataka temeljen na relacijskim bazama podataka koji prepoznaje različite tipove strukturiranih i nestrukturiranih podataka poput slikovnih, audio i video podataka, poruka elektroničke pošte, tekstualnih dokumenata i tretira ih sukladno tipu, umjesto da podatke promatra kao sirove podatke bez analize njihove svrhe i strukture, što odlikuje većinu datotečnih sustava. U gotovo deset godina razvoja koje su protekle od 2003., WinFS je od temeljnog featurea budućih Windowsa polagano prešao put do statusa mogućnosti koja se razvija u okviru drugih projekata, a 2013. u AMA sessionu za Reddit sam Gates je objasnio kako su neke od ideja na kojima se WinFS temeljio bile daleko ispred svog vremena, i kako je WinFS njegovo najveće razočaranje u više od trideset godina postojanja Microsofta. Gates je tom prilikom izrazio uvjerenje kako će taj koncept ipak zaživjeti, prije ili kasnije.

bilo kakvo RAID polje u bilo koje drugo RAID polje dok se mirno surfa webom ili igra što već administratori igraju za vrijeme potencijalno kritičnog preslagivanja podataka u pozadini. Moguće je, naravno, dodati i ukloniti uređaje za pohranu Qnap NAS rješenje bazirano na btrfs sve on the fly. datotečnom sustavu Kao i ZFS, i btrfs podržava checksummiranje podataka i metapodataka, transparentnu kompresiju podataka, online data scrubbing, posjeduje integriranu podršku za različite RAID režime. Za one koji prelaze s ext3/ext4 sustava, omogućena je konverzija na btrfs. Razvoj btrfsa nije gotov - ne treba zaboraviti kako je još uvijek riječ o eksperimentalnom sustavu koji se, premda je već sad uglavnom stabilan i brz, još uvijek unapređuje sa svakom novom verzijom.


75

softver Xamarin 3

C# za cross-platform razvoj IDE-š

Xamarin Studio IDE ima izraženu funkcionalnost koja nekim softverima nedostaje, kao npr. drag & drop funkcionalnost, no ne i ovdje. Drag & drop komponentama brže dodajemo funkcionalnost na samu aplikaciju. Općenito D&D-om i inputom možete toliko brzo napraviti osnovni UI aplikacije da je to iznenađujuće. Raspored sučelja je sličan Monou, Eclipseu... UI aplikacije možete složiti upravo Drag & dropom i onda nadalje kodirati u Source prozoru funkcije na kojima radite. Za veće monitore (npr. 27’’ naviše) tu je i 2 Column view koji pokazuje kôd i dizajnerski prikaz aplikacije. Tako na istom screenu možete kodirati i gledati funkcije kako rade na dizajn prikazu. Document Outlines pad radi u realnom vremenu, linearni layout prikazuje točan raspored funkcija sa screena modela uređaja. Klikom na bilo koju funkciju, označavate ju i na dizajnprikazu. Također, ukoliko pomaknete bilo koju funkciju u linearnom rasporedu, ona će se (rasporediti) i na screenu modela. Xamarin je platforma za sve C# developere koji žele stvarati pomaknuti Izvrsna interakcija u realnom vremenu. multiplatformske aplikacije koristeći jedan kod. Nova razina Properties pad je razdvojen u 5 dijelova: Widget, Style, Layout, Scroll i Behaviour. Sva apstraktne UI platforme omogućuje sve ono što nam treba svojstva svih funkcija nalaze se ovdje, i označite li bilo koju funkciju, Properties će pokazati samo njezine mogućnosti. Bruno Podvezanec poprilično veliki iskorak od Većina svojstava je prazna prošle verzije 2, s više od jer uzima defaultne postavke odabrane teme. ilo da se radi o jednom developeru, 150 novih značajki i preko Dizajnerski pogled je vrlo timu developera ili tvrtki s više od 20 tisuću novih poboljšanja, robustan, brz, sadržajan, a developera, uvijek je problem raditi što je zaista veliki korak preopet nije prenatrpan, već mobilnu aplikaciju za više platformi. Još je ma naprijed. To se, dakako, sadrži sasvim dovoljan broj teže ako uopće nemate specijalizirane ljude za i vidi u radu sa Xamarinom, mogućnosti koje koristimo izradu mobilnih aplikacija, plus još da znaju jer skoro u svakom dijelu u svakodnevnoj upotrebi. sve o Androidu, iOS-u ili Windows Phoneu. ovog IDE-a imamo nekakvo Ukoliko vam nije dosta Teško je imati toliko ljudi sa svim tim znanjem; poboljšanje. 20-tak predloženih screosim što to košta, potrebno je i vrijeme za Xamarinova en veličina, možete uvijek edukaciju ljudi. dodati nove preko AVD-a Alati poput Xamarina - koji nude izradu platforma Xamarin dolazi u više ver(Android Virtual Device mobilnih aplikacija za sve poznate platforme, Linear Layout - sve promjene managera). Alternativni čak i za Google Glass i Android Wear - postoje zija: Xamarin.iOS, Xamarin. pokazuju se u realnom vremenu layout možete dodati na upravo zato da bismo izbjegli sve te kompli- Android, Xamarin.Forms, Xamarin sličan način, uz dosta opcija kacije. Iako relativno nepoznat softver u Hrvatskoj, Xamarin je u svojoj 3 verziji napravio Studio i Xamarin for Visual Studio. Svaka ver- možete kombinirati i napraviti više kastomizirazija ima svoju oznaku i broj, a sve zajedno u nih izgleda. Upravo te izglede možete kasnije najnovijoj platformi zovemo Xamarin 3. editirati prema vašem višestrukom odabiru, Svoje sličnosti Xamarin dijeli s MonoDeve- dakle nije potrebno odabrati sve ili jedan, već Xamarin 3 lopom i Eclipseom. Upravo radi te sličnosti, imati mogućnost višestrukog odabira. ThumbProizvođač Xamarin, Inc. svima koji su radili s njima ili barem Eclipseom, nails alternativni prikazi također se ažuriraju u Tip Izrada mobilnih aplikacija ovo će olakšati upoznavanje i rad sa Xamarin realnom vremenu. Platforma Windows, Mac Studijem (IDE). Ukoliko ste već korisnik Visual Kako ćete stalno raditi s Design Viewom, Min. konfiguracija Windows 7/Mac OS X Lion Prep. konfiguracija Windows 8/Max OS X Mavericks Studija, spoj sa Xamarinom bit će vam od iznimno je važno s njim se na početku upoCijena (mjesečno) free, 25 USD (Indie), 83 USD (Business), koristi a nećete morati napuštati sve blagodati znati. 158 USD (Enterprise) VS-a, kojih, budimo iskreni, ima dosta. Xamarin platforma vrti se na OS-ovima XD za iOS + Windows i Mac, a za Mac postoji i verzija Uz Xamarin.Forms, Xamarin Designer za Xamarin.Forms, iOS Designer, nativni UI, API Xamarin.Mac preko koje može razvijati nativne iOS, jedna od najvećih novosti je Xamarin + OS X aplikacije u C#-u. 3 platforme. Naime, prije verzije 3, iOS nije Ništa Danas nije lako naći tako dobar alat koji će imao sve blagodati Android mogućnosti unutar Dojam podržati više platformi, a posebice ne s toliko Xamarina. Odlično cross-platform-mobile rješenje za izradu mogućnosti koje nudi Xamarin. Uostalom, Taj nedostatak sada je riješen sučeljem za aplikacija Xamarin ima takvu koherenciju da je moguće iOS, bez napuštanja načina rada Visual Studija. Url skoro u cijelosti napraviti cross-platform-mo- XD za iOS omogućuje drag & drop UI dizajn http://www.xamarin.com/ bile aplikaciju unutar Visual Studija. direktno iz VS okruženja. Widgeti i kontrole

B

76


Xamarin Test Cloud koje se koriste unutar XD-a kompletno su iOS nativne i renderiraju se unutar Visual Studija sa svima vjernim stvarima koje inače dobivamo koristeći Xcodeov storyboard dizajner. Ustvari, u backendu, to je ono što stvara Xamarin Designer. Iako se radi o Xamarinu, ipak ćete se morati upoznati s Xcode Storyboard editorom, jer ovo su još uvijek Storyboards, kao što i cijeli izgled i prezentacija prate uzorak Xcode Storyboard editora. No, problem zbog kojega smo dosad morali ići naprijed-natrag između VS-a i Xcoda za dizajn sučelja, sada je riješen. Ono što još samo nedostaje jest iOS simulator koji trebamo na Windows okruženju, jer time bismo dobili osjetno bolje razvojno iskustvo za developere. Ukratko, ako dosad nikad niste radili sa Objective-C-om, mogli bismo reći da će vam Xamarin Designer for iOS olakšati taj posao. Napomena, zbog Appleovih pravila, i dalje morate imati Mac računalo kako biste uspješno plasirali vašu aplikaciju na App Store.

Xamarin.Forms

Ono što smo svi čekali, došlo je u obliku Xamarin.Forms API-a. Koristeći Xamarin. Forms, sada možemo brzo stvarati nativna UI sučelja za Android, iOS i Windows Phone, sve iz jednog dijeljenog C# koda. Spajanjem zajedničkih kontrolnih točaka (layout, buttons, labels, lists itd.) dobit ćemo potpuno nativne aplikacije za iOS, Android i Windows Phone. Do sada smo pažljivo morali birati i unaprijed razmišljati o tome što i kako napraviti za svaku mobilnu platformu, no sada to više nije slučaj. Jedan UI dizajn, jedan kôd, jedan projekt koji sadrži cijelu prezentaciju aplikacije i slojevitu logiku kompiliramo i izvršavamo na višestrukim mobilnim OS-ovima, sve koristeći samo Xamarin. Kompiliranjem ujedno dobivamo automatski i nativne kontrole. Dakako, za specifične funkcije i detalje pojedinih aplikacijskih widgeta trebat će ih možda dodatno doraditi-obraditi, no niti tu neće biti poteškoća jer Xamarin.Forms dozvoljava miješanje s nativnim ciljanim komponentama. Xamarin forme su proširive, a vrlo dobro dokumentirani API developerima omogućuje veliki stupanj fleksibilnosti za prilagodbu i kontrolu.

Xamarin Designer za iOS u Visual Studiju

Imate samo jedan mobilni uređaj? Kako testirati App na više uređaja? Xamarin Test Cloud usluga je u kojoj se nudi testiranje vaše aplikacije na stotinama mobilnih uređaja. U Cloudu imate pripremljena izvješća o tehničkim detaljima, sve u lijepim vizualnim prikazima s praćenjem rada aplikacije. Android aplikacije nije lako testirati ako želimo zahvatiti što veći opseg uređaja, a to je uvijek problem jer se radi o velikoj fragmentaciji. Veliki raspon OS-ova, veličina ekrana i različitih razlučivosti ne olakšava posao developerima. Sve aplikacije napisane u C#, Javi, Objective-C-u, bilo za iOS ili Android (nativne ili hibridne) mogu se testirati u Cloudu. Mogu se testirati i aplikacije pisane PhoneGapom, Titaniumom i RubyMotionom, sve iz istog Xamarin Clouda. U Cloudu možemo pratiti performanse aplikacije: memoriju, odaziv, veličinu aplikacije, upotrebe CPU-a i ostalo. Postoje i vizualni rezultati testova, u kojima možete vidjeti pune razlučivosti cijelog ekrana aplikacije za usporedbu s različitih modela.

Varijacije rasporeda screena i prilagodba do najsitnijih detalja

Nakon što se brzo aklimatizirate na novu razinu apstraktne UI platforme, shvatit ćete da od sada većinu poslovnih i korisničkih situacija možete riješiti kompetentnim renderingom Xamarin.Formsa. Ukoliko ne postoji neka funkcionalnost unutar Xamarina, taj nedostatak izbjeći ćete tako da pozovete tu funkciju iz Androida, iOS ili WP-a preko specifičnog API-a za dijeljenje poziva, kako biste nastavili pisati što više dijeljenog kôda. Kod Xamarin platforme dobro je to što sve možemo miješati i dijeliti, tako da niste obavezni koristiti specifiku pojedinog OS-a, već kombinacijama funkcija dobiti željeni traženi ishod. Ako ćete imati neke posebne zahtjeve, login screen i postavke napravite s Xamarin. Formsom, a ostale posebnosti završite pomoću Xamarin.Androidom i Xamarin.iOS-om. Xamarin.Forms je ključ nove platforme 3, pa ako znate C# onda znate i kako napraviti aplikaciju za cross-platforms-mobile. Xamarin Studio, osim iOS napretka, nije

zaboravio ni Android razvojno okruženje. Od verzije 3, u potpunosti podržava Googleovu novu generaciju ART-a (Android RunTime), koji bi trebao službeno zamijeniti stari Dalvik runtime. ART je službeno predstavljen tek od verzije Android 4.4 kao eksperiment. Xamarin podržava sada i dosta drugih uređaja temeljenih na Androidu, kao što su Amazonov FireTV, Google Glass i različite pametne satove i ostale noseće uređaje.

Bottom line is

Xamarin postoji u 4 verzije: Starter je besplatan, Indie košta 25 USD mjesečno, Business 83 USD /mjesečno (godišnje plaćanje 999 USD) i Enterprise 158 USD (godišnje 1899 USD). Ukoliko ste početnik, najbolje je početi Starter planom, a Indie plan kupite čim se upoznate s Xamarinom. Razlika je u tome što Indie plan ima razvoj App bez limita i donosi Xamarin.Forms. Business plan nudi Visual Studio integraciju, preko koje možete koristiti sve beneficije VSa, kao i npr Resharper plugin. Također, nudi neke poslovne mogućnosti i email podršku, a namijenjen je za organizacije, odnosno kada vas ima više od jednog ili dva developera. Enterprise je za veće organizacije, gdje vam je potrebna posebna podrška. Treba napomenuti da startupi i manje tvrtke (manje od 20 zaposlenih) imaju dodatne popuste za koje treba kontaktirati Xamarin. S obzirom na to da je razvoj aplikacija skup proces, ukoliko sami radite na razvoju ili imate developere koji to znaju, Xamarin je dobro i jeftino rješenje za razvoj cross-platform mobilnih aplikacija. MREŽA listopad 2014.

77

HARDVER Mikrotik Cloud Core Router CCR1016-12G

Mali veliki router Mikrotik je najpoznatiji među rijetkim indie proizvođačima mrežne opreme, koji s novom serijom uređaja pod nazivom Cloud Core Routers puca na zaista visoku razinu mrežne infrastrukture

Ivan Voras

M

ikrotik je zapravo jedna od hipsterskih tvrtki za one koji se bave mrežama i mrežnom opremom, jer bilo ih je super poznavati prije nego što su postali popularni. Srećom za sve, postupni ali ustrajni rast slave nije ih pokvario i novi proizvodi su im konzistentno sve bolji i bolji. Ova tvrtka također je i svijetli primjer toga kako se praktički usred ničega, u Latviji, ni od čega, ali marljivim radom i s polaganim rastom (od otprilike 1995.) može stvoriti jaki međunarodni brand. U vrijeme kad

je Cisco žario i palio, i naplaćivao svoje uređaje po ekvivalentnoj težini zlata, Mikrotik je s modernom opremom, i na modernim principima izrade mrežnih sustava, počeo stvarati uređaje koji su privlačili količinom mogućnosti i lakoćom korištenja, što su osobine po kojima su danas najviše poznati. Ono što je izdvajalo Mikrotik jest njihova predanost softverskom procesiranju paketa, što im je omogućilo podržavanje ogromnog popisa mogućnosti i vrlo laku nadogradnju, odnosno implementiranje novih. Još uvijek se ponegdje nađe da je njihov osnovni proizvod zapravo RouterOS, operacijski sustav temeljen

CCR1016-12G Proizvođač Tip Cijena (bez PDV-a)

Mikrotik Mrežni router 3.500 kn

+ Inovativni proizvod, lakoća konfiguriranja, sučelje WinBoxa, velike mogućnosti, prilagodljivost

+ Fizičke karakteristike uređaja (kućište, ventilatori, LCD) mogle bi biti bolje

Dojam Nenadmašan odnos cijene, mogućnosti i performansi čine Mikrotik odličnim izborom za rastuće tvrtke i zahtjevna okruženja koja se trebaju brzo prilagođavati

URL routerboard.com/CCR1016-12G

Ustupio Pondi, tel.: 021/494-000, www.mikrotik-hrvatska.com

78


Za slučaj nužde, tu je LCD osjetljiv na dodir kojim se mogu obavljati jednostavni konfiguracijski zahvati, zaštićen PIN-om

12 gigabitnih portova nad kojima se mogu obavljati sve transformacije od usmjeravanja do firewalla i VPN-a, glavni su adut ovog uređaja

Bez dodatnih opcija - uređaj ima samo jedno napajanje

Routeri za cloud

na Linuxu koji obavlja sav koristan posao njihovih uređaja. Doista, još i danas je s Mikrotikovog weba moguće preuzeti RouterOS i instalirati ga na proizvoljan hardver (podržani su razni MIPS-ovi, PowerPC i, naravno, x86 procesori), po potrebi kupiti licencni ključ i imati vrhunski router u više-manje kućnoj radinosti. Ovo je savršeni način za upoznavanje s načinom korištenja i filozofijom Mikrotika, no osim u zaista specifičnim okolnostima, većina korisnika jednostavno će kupiti gotov uređaj s predinstaliranim softverom i mirnije će spavati.

Serija Cloud Core routera (“CCR”) predstavljena je prije skoro dvije godine, no tek je nedavno zaista počela biti primjenjivana u praksi. Ovo je i logično jer okolina za koju su CCR-ovi predviđeni ne trpi eksperimentiranje i korištenje neprovjerene opreme. Radi se o core mrežama koje jednostavno moraju raditi. Onaj cloud dio u imenu je tu bez nekog posebnog razloga - routeri se mogu koristiti za bilo što. CCR-ovi su izgrađeni oko procesorske arhitekture TILE tvrtke Tilera koja je stvorena da bi omogućila ekstremno višejezgrene procesore. Varijanta procesora u routerima podržava od 9 do 72 jezgre koje su međusobno organizirane na inovativan način te je pogodna za procesiranje mrežnih paketa. Možda najveća zanimljivost je to da ovakvo obilje procesorskih jezgara omogućuje da se svaki mrežni port na uređaju pridruži jednoj jezgri. U slučaju konkretnog uređaja na testu se koristi 16-jezgreni procesor, a uređaj ima 12 gigabitnih portova. Nakon pridruživanja jezgara portovima ostaju 4 jezgre za “ostale” zadatke, odnosno one koji nisu specifično vezane za neki port. Ovi uređaji također predstavljaju mali iskorak u svijetu Mikrotika jer prvi put donose djelomično hardversko procesiranje paketa u nekim jednostavnijim okolnostima, što je važno za vrhunske i stabilne performanse. Konkretno, usmjeravanje paketa (bridging i IPv4 routing), ako nisu aktivne dodatne opcije za procesiranje paketa,

Performanse Mikrotik je jedan od rijetkih proizvođača mrežne opreme koji objavljuju rezultate testiranja performansi svojih uređaja, te metodologiju kojom su obavljena testiranja (koristi se postupak opisan u RFC 2544). Na stranici koja opisuje CCR1016-12G tako se može pročitati da su za usmjeravanje na L2 izmjerene performanse od 17.8 milijuna paketa od 64 bytea po sekundi kroz sve portove zajedno, odnosno oko 11.7 Gbps,

što je vrlo blizu wire speed za 12 gigabitnih portova. Kako se dodaju dodatne opcije u procesiranje paketa (firewall, routing), performanse postupno padaju. Dodavanje 25 ACL pravila na L2 usmjeravanje snize performanse na oko 2 milijuna paketa po sekundi. Usmjeravanje na L3 počinje od 14.2 milijuna paketa u sekundi za fast path. Naravno, za velike pakete propusnost je gotovo uvijek wire speed, i na 9.4 milijuna

paketa po sekundi ju snizi samo kombinacija routinga i firewalla). Opisani uređaj je otprilike srednje klase u lepezi Cloud Core Routera. Od slabijih, tu je nekoliko modela s osam gigabitnih portova, a trenutačno najjači model ima 8 gigabitnih portova, 2 SFP+ modula koji podržavaju veze od 10 Gbps i 36-jezgreni procesor, te održava wire speed za male pakete s L2 i L3 usmjeravanjem (cca 28 Gbps).

može se odvijati u potpunosti bez interakcije softvera.

Višenamjenski

Iznimno je važno napomenuti da Mikrotikovi uređaji mogu obavljati drastično raznovrsne zadatke out of the box, i osim hardverskim karakteristikama, nisu segmentirani po specifičnim namjenama. Dosta je uobičajeno kod proizvođača mrežne opreme vidjeti uređaje koji su “samo firewall” ili “samo router” ili “samo VPN”, no situacija kod Mikrotika posve je obrnuta: kako svi uređaji imaju isti softver, svi se oni mogu koristiti na zaista sve načine. To znači i da najmanji od dostupnih uređaja s jednojezgrenim procesorom od nekoliko stotina MHz i 32 MB memorije, teoretski može biti, primjerice, BGP router, ako baš mora. Srećom, Mikrotikovi uređaji (“RouterBoards”) pokrivaju cijeli spektar hardverskih karakteristika te je lako moguće naći dobar uređaj za određenu namjenu. Veliki broj uređaja ima neki oblik podrške za bežične mreže i standarde, što odražava povijest Mikrotika u kojoj je on bio odličan izbor za male, uglavnom bežične, telekome. Uz routere koji su tema ovog teksta, tvrtka je u sličnom razdoblju predstavila i seriju proizvoda Cloud Router Switch (“CRS”) koja ima znatno veći broj portova (24), ali i “običan” procesor kakav se koristi u “normalnim” Mikrotikovim proizvodima. Uz defaultnu osobinu da se koristi isti softver (RouterOS), to znači da će ovi mrežni preklopnici savršeno dobro obavljati poslove usmjeravanja paketa na L3 koristeći ugrađeni specijalizirani hardver, ali će sve druge zadatke koje koriste glavni CPU (npr. firewalli, VPN) obavljati drastično sporije. Primjer modela ovakvog switcha u Mikrotikovoj ponudi je CRS226-24G-2S+IN koji u maloprodaji košta oko 1.600 kn + PDV.

Neopisiva lakoća administriranja

Mrežaši koji uglavnom rade s velikom opremom, najčešće su vrlo iznenađeni ljubaznošću Mikrotikova korisničkog sučelja. Prvo, a za mnoge defaultno korisničko sučelje, jest WinBox, mala Windows aplikacija koja se spaja na uređaj i omogućuje grafičku konfiguraciju gotovo svega što uređaj može napraviti. Za one koji su MREŽA listopad 2014.

79

HARDVER Mikrotik Cloud Core Router CCR1016-12G

Nesvakidašnji prizor - 16 jezgara procesora na okupu sudjeluju u obradi mrežnih paketa koji im dolaze

Mikrotik ne skriva povijest promjena u uređajima, za razliku od većine proizvođača

Sučelje WinBoxa je vrlo intuitivno i bogato dodatnim opcijama, vrhunsko u svojoj kategoriji Osnovno sučelje za konfiguraciju mnogima će biti aplikacija WinBox, ovdje prikazana pod WINE-om na Linuxu (na drugom modelu uređaja)

vezani za grafičke okoline, ovo je daleko najugodniji način da budu produktivni i slože si mrežu uz malo klikanja po prozorima. Primjerice, dodjeljivanje IP adrese portu je klik na grupu funkcija s adresama i na port, i upis adrese pa klik na OK, “skoro” kao u Windowsima. Naravno, još uvijek je potrebno imati znanje o tome što se radi i kako mreže funkcioniraju, ali samim time što ovakvo sučelje postoji i sadrži tako veliki broj opcija koje su lako dostupne, povećava produktivnost, ali i širi publiku koja uređaje mogu koristiti. WinBox dovoljno dobro radi i pod WINE-om u Linuxu. Za korisnike koji se ne boje tipkanja, dostupno je i “pravo” konzolaško sučelje, preko serijske konzole, telneta, SSH ili čak kao opcija u WinBoxu. Radi se o vrlo modernoj konzoli koja ima boje, interaktivna je i otprilike slijedi principe koji su uobičajeni kod Cisca i sličnih: tipka “upitnik” daje pomoć za nastavak naredbe, postoji

hijerarhija konfiguracijskih opcija, odnosno “područja aktivnosti” i slično. Zapravo, način organizacije grafičkog sučelja slijedi upravo ovu hijerarhiju. Treći način administracije uređaja je web-sučelje koje vrlo blisko slijedi dizajn sučelja u WinBoxu. Unatoč tome što se radi o webu, sučelje je vrlo dinamičko te se bez problema osvježavaju statistike paketa i crtaju grafikoni u realnom vremenu. Sva ova sučelja ostavljaju dojam vrlo velike robusnosti i stabilnosti te su logično organizirana. Upgrade firmwarea doslovno se svodi na klik na odgovarajući button koji pokreće procese preuzimanja datoteke i reboota.

Lagana kutijica

Uređaj na testu bio je relativno neugledne bijele boje, s vrlo tankim kućištem i iznenađujuće malom masom (oko 1 kilogram). U paketu s uređajem dolaze minimalni dodat-

ni sadržaji: kabel za napajanje (koje nije redundantno) te plastični nosači za ugradnju u ormare s pripadnim šarafima. Ovaj model serijski dolazi s malim LCD zaslonom na desnoj strani (veličine oko 4x3 cm) koji je također osjetljiv i na dodir. Zaslon je vrlo koristan već i zbog toga što se preko touch sučelja mogu obavljati rudimentarni konfiguracijski zadaci kao promjena IP adresa na portovima i resetiranje na tvorničke postavke. Takvi su zadaci zaštićeni PIN-om, za svaki slučaj. No, osim za slučajeve prijeke nužde, zaslon nije uopće udobno koristiti jer je zbog korištenja rezistivne tehnologije detekcije dodira i malih dimenzija, vrlo neprecizan. Primjedbu bismo također imali i na ventilatore uređaja koji su zvučali jeftino i glasno. Ono na što definitivno nemamo primjedbi je cijena uređaja, koja iznosi oko 3.500 kn + PDV u maloprodaji. Čak i kad bi realne performanse bile manje, svejedno bi se isplatio.

www.bug.hr 80


SPONZORIRANI TEKST

Rješenja za maloprodaju i ugostiteljstvo

Inteligentni POS uređaji Najnoviji Epsonovi POS uređaji jedinstveni su po tome što ne zahtijevaju instalaciju upravljačkih programa

N

ova generacija Epsonovih POS uređaja, omogućava izravan ispis s tablet računala i pametnih uređaja putem web preglednika. Instalacija upravljačkih programa nije potrebna jer se sve funkcije obavljaju preko XML ili HTML 5 protokola. Glavna Epsonova prednost njegove su kompaktne, energetski učinkovite iznimno precizne tehnologije koje je pribavio i razvio tijekom godina. To se odnosi i na TM seriju termalnih pisača za račune; na tom je polju Epson usavršio izvorne mehanizme pisača i tehnologiju ispisa te tako stvorio proizvode koji se razlikuju od konkurentskih proizvoda. U okviru nastojanja da ostane vodeći na tržištu, Epson je razvio i izvorni jezik naredbi ESC/Pos za pisače računa. Epsonovi pisači računa postali su globalni standard. Mini pisače proizvedene u tvrtki kupci iznimno pozitivno ocjenjuju; prodaju se diljem svijeta, a njihova prodaja trenutno premašuje 300 milijuna jedinica.

Epson TM-T70-i POS uređaj TM-T70-i idealan je za primjenu s tabletnim računalima ili mobilnim telefonima, jednostavno se upotrebljava i održava te može ispisivati sa svih uređaja s internetskim preglednikom koji podržava HTML 5. Papir se postavlja sprijeda, gdje su smještene i kontrolne tipke, što ga u kombinaciji s kućištem otpornim na prskanje

čini idealnim za postavljanje ispod pultova. Omogućuje praktičan i jednostavan ispis računa izravno s tabletnih računala i drugih mobilnih uređaja bez upravljačkih programa. Sve što vam treba jest LAN ili WLAN veza. Zapravo, TM-T70-i može ispisivati s bilo kojeg uređaja na koji je instaliran neki od popularnih internetskih preglednika. Pametna funkcionalnost Uz pametnu funkciju ePOS-Print, TM-T70-i može primati XML naredbe od internetskih aplikacija, ali i izravno komunicirati s preglednicima koji podržavaju HTML 5, kao što su Safari, Chrome, Internet Explorer i standardni Androidov preglednik. Zbog toga je TM-T70-i pogodan za restorane, hotele i kafiće u kojima se za naručivanje upotrebljavaju tabletna računala ili mobilni telefoni. Uz to se korisnici mogu prebacivati između aplikacija bez mijenjanja postavki pisača te konfigurirati pisač s mobilnog uređaja. Budući da je ePOS-Print sposoban prepoznati sve najvažnije ESC/POS funkcije koje primi u obliku XML naredbi, TM-T70-i može upravljati ladicama s novcem, ali i dodatnim pisačima s pomoću žičanog ili bežičnog UIB sučelja, kao što su kuhinjski pisači koji ispisuju narudžbe.

Epson TM-T88V-i Model TM-T88V-i jednostavno je i elegantno rješenje koje korisnicima omogućuje ispis bez potrebe za upravljačkim programima. Konstruiran je za primjenu s tablet računalima ili mobilnim telefonima, jednostavno se upotrebljava i održava te može ispisivati sa svih uređaja s internetskim preglednikom koji podržava HTML 5. Osim toga, TMT88V-i može ispisivati u nijansama sive pa se na račune mogu dodati logotipovi i slike.

Pouzdan, uz jednostavno servisiranje i održavanje TM-T88V-i je idealan za poduzeća kojima je potreban pouzdan sustav, ekonomičan za implementaciju i održavanje. Budući da nema ni upravljačkih programa za ažuriranje niti potrebe za stalnom vezom s računalom ili poslužiteljem, servisiranje i rješavanje problema vrlo su jednostavni. Osim toga, zbog manjeg opsega opreme troši se manje energije, čime se smanjuju računi i negativan utjecaj na okoliš.

Epson TM-L90-i Inteligentni pisač za naljepnice TM-L90i omogućava ispis termalnih naljepnica izravno s uređaja na kojima su instalirani popularni internetski preglednici pa nisu potrebni upravljački programi. Ova značajka korisnicima pruža veliku fleksibilnost jer TM-L90-i mogu koristiti s gotovo svakim uređajem i operacijskim sustavom. Budući da TM-L90-i može upravljati drugim Epsonovim pisačima, omogućit će ispis bez upravljačkih programa na postojeće pisače. TM-L90-i olakšava servisiranje i održavanje te smanjuje troškove. Može se konfigurirati izravno putem web aplikacija, a pošto mu ne treba stalna veza s računalom ili poslužiteljem, on koristi manje opreme, pa također štedi energiju i smanjuje utjecaj na okoliš. ■

HARDVER CyberPower OL1500ERTXL2U

Proširivi energetski rizničar Takozvani online UPS-ovi s dvostrukom konverzijom pripadaju višoj klasi uređaja, namijenjenoj zaštiti većih i bitnih potrošača kao što su serveri. Ovakve uređaje u svojoj ponudi ima i CyberPower, tvrtka koja je dobro poznata domaćim kupcima koji ciljaju na dobar omjer cijene i mogućnosti Denis Arunović

U

sklopu Online serije UPS-ova CyberPower nudi modele s kapacitetom od 900 do 9.000 vata, odnosno 1.000 do 10.000 volt-ampera, s različitim brojem utičnica (4 do 9) i različitim načinima montaže. OL1500ERTXL2U koji smo mi dobili na test, s obzirom na kapacitet od 1.350 vata, spada u donji razred ponude. Uređaj je namijenjen kako montaži u serverski ormar (2U), tako i korištenju bez ormara. U potonjem slučaju stoji uspravno uz pomoć priloženih nožica, a za montažu u ormar priloženi su odgovarajući nosači. Kako se na prednjoj strani UPS-a nalazi kontrolna ploča s dijagnostičkim ekranom, ledicama i nekoliko tipki za upravljanje, moguće ju je zarotirati za 90° u slučaju da se uređaj postavlja uspravno. Ekran je moguće i odvojiti od uređaja te ga postaviti na zid. Na stražnjoj strani uređaja postavljeno je osam standardnih IEC 13 utičnica koje su podijeljene u dvije grupe i kodirane bojom. Sive utičnice namijenjene su kritičnim trošilima, a CyberPower OL1500ERTXL2U Kapacitet Broj utičnica Jamstvo Cijena (bez PDV-a) Cijena dodataka (bez PDV-a) Baterija BPE36V60ART2U SNMP modul RMCARD303 Senzor ENVIROSENSOR

1.500 VA/1.350 W 8 2 godine 4.570 kn

crne trošilima koja su manje bitne. Sukladno tome, softverski je moguće podesiti kada će koje utičnice, odnosno trošila, izgubiti napajanje. Kraj njih se nalazi utičnica za ulazni naponski kabel, automatski osigurač, pa potom (zdesna nalijevo) utor za dodatnu karticu, konektor za spajanje vanjske baterije, RJ11/RJ45 ulaz i izlaz za zaštitu linije, ventilator, RS232 i USB konektori za spajanje upravljačkog računala ili samog trošila ako je riječ o serveru, EPO konektor te Relay Output Connector za industrijsku kontrolu.

Ako želite mrežni nadzor UPS-a, trebat će vam dodatna SNMP kartica (lijevo). Na nju je, pak, moguće spojiti senzor za temperaturu i vlažnost zraka

U utor za proširivanje moguće je ubaciti SNMP karticu koja, pak, omogućuje dvije stvari - upravljanje i nadzor UPS-om preko mreže te priključivanje vanjskog senzora. Spomenuti senzor mjeri temperaturu i vlažnost zraka u serverskoj sobi, odnosno ormaru. Očitavanja senzora prate se CyberPowerovim softverom PowerPanel. On omogućuje i slanje upozorenja administratoru u slučaju abnormalnih vrijednosti. Zgodan dodatak na senzoru je ledica koja svijetli zeleno kada je sve u redu. OL1500ERTXL2U sadrži bezolovnu bateriju (zapravo je riječ o pakiranju od tri baterije) koja podržava hot-swapping, odnosno izmjenu dok je uređaj uključen. Postupak zamjene baterije nije baš najjednostavniji jer zahtijeva

korištenje odvijača. Prvo je potrebno odviti nekoliko vijaka s maske, potom skinuti masku, nakon toga odviti još vijaka sa sekundarne maske koja drži kabele na mjestu, pa tek tada izvaditi bateriju. Ugrađena baterija ima zalihu energije za oko 10 minuta rada pri polovici opterećenja (dakle, 675 vata), a do punog kapaciteta puni se između 4 i 5 sati. S obzirom na to da UPS ima konektor za spajanje vanjske baterije, kapacitet mu je moguće drastično povećati. Na jedan je UPS moguće serijski nanizati do 10 baterija ako vam to srce ište, a sve je zajedno moguće pratiti softverski. Nama je s testiranim UPS-om poslana baterija BPE36V60ART2U, u čijem je kućištu smješteno 6 baterija (podijeljenih u dva modula) od 7,2 amper-sata te logika koja upravlja njihovim punjenjem. Za usporedbu, baterije u testiranom UPS-u deklarirane su na 9 amper-sati, što u ovom konkretnom slučaju znači dodatna baterija produljuje vrijeme rada trošila oko 150%.

Zaštita od strujnog udara za RJ-11 i RJ-45 kabel zgodan je, no za većinu korisnika ovakvog UPS-a i ne osobito koristan dodatak

Podrška za EPO i izravno spajanje preko releja nisu nešto što se često vidi na UPS-u ovakve cijene

Zeleno - u redu je...

3.670 kn 760 kn 750 kn

+ Modularni LCD zaslon, serijska i USB komunikacija, EPO, fleksibilna ugradnja, mogućnost proširivanja dodatnim baterijama, mogućnost davanja prioriteta određenim trošilima, opcija nadzora i upravljanja preko mreže, dobar omjer cijene i mogućnosti

+ Komplicirana izmjena baterija

Dojam Vrlo solidan UPS namijenjen napajanju slabijih servera i različite mrežne opreme

Ustupio M SAN Grupa, tel.: 01/3654-900


83

HARDVER Canon P-215II, DR-C225W Canon P215-II Otvoren i zatvoren - P215-II transformira se na pritisak tipke

Canon je nedavno obnovio svoju liniju skenera za obradu dokumenata predstavljanjem tri nova modela. Dva od njih završila su na našem testu - jedan prijenosni i jedan stolni. Baratate li većim količinama papirologije, ovi uređaji mogli bi vam donijeti zamjetno olakšanje…

Dva brata brza

du dokumentskih skenera predstavljanjem tri nova modela. Od spomenutog trojca - dva su se našla i na našem testu. Iako im je osnovna namjena ista, dolaze u različitim formatima. P-215II je prijenosni, a DR-C225W stolni model, namijenjen za uredsku upotrebu.

Davor Šuštić

Crna cigla

D

okumentski skeneri u domaćim uredima još uvijek se ne viđaju baš prečesto - no, s obzirom na količinu papirologije koja ih sve više guši (Jeste li probali u posljednje vrijeme otvoriti poslovni račun u banci? Količina obrazaca koje ćete morati popuniti je impresivna) ovo bi se uskoro moglo promijeniti. Na ovom polju aktivno je nekoliko renomiranih proizvođača, a jedan od njih je i Canon koji je prije koji mjesec obnovio svoju ponu-

Pozabavit ćemo se prvo manjim modelom P-215II veličine je prosječnog tonera za laserski pisač ili otprilike dvostruko veći od neke poveće baterije za 15“ prijenosnik. Masom od jednog kilograma ipak ih pomalo nadilazi. U sklopljenom obliku je gotovo savršen kvadar - no, pritiskom na gumb za rastvaranje, dio kvadra se odvaja, rasklapa i transformira uređaj u napravu koju vidite na slici. Kao što je sa slike vidljivo, malac raspolaže gotovo svim elementima koje inače viđamo na skenerima, uključujući tu i rasklopive držače

Canon P215-II Tip Prijenosni dokumentski skener A4 u boji, 600 tpi USB 3.0, opcionalni Wi-Fi Sučelje 2.500 kn Cijena + Dimenzije, jednostavnost, praktičnost, PaperPort

+ BizCard

Dojam Vrhunski prijenosni skener namijenjen korisnicima koji imaju potrebu na terenu brzo digitalizirati razne vrste dokumenata

Ustupio Canon Croatia, www.canon.hr

84


P215-II ima poseban utor za skeniranje kartica i vizitki

listova koji se skeniraju, kao i vodilice za papir koje se mogu prilagođavati formatu papira koji stavimo u uvlakač. Ono što nedostaje je izlazni pladanj, no to je - s obzirom na vrstu i namjenu ovog uređaja - razumna žrtva. Morat ćete jednostavno paziti na to da skener odmaknete od ruba stola (ili druge površine na kojoj ga koristite) kako skenirani listovi ne bi padali na pod. Ako se pitate ima li ovaj uređaj mogućnost automatskog obostranog skeniranja, možemo vas umiriti - automatski dupleks postoji i uključuje se prema potrebi. Za razliku od jednostavnijih skenera ugrađenih u višefunkcijske uređaje, P215-II ne mora okretati list papira da bi skenirao obje stranice - u uređaj su ugrađena dva elementa za skeniranje koja to rade automatski, kako papir prolazi pored njih. Tako ne samo da se smanjuju dimenzije uređaja (jer nema potrebe za mehanizmom koji će uvlačiti papir natrag) nego se brzina skeniranja praktično udvostručuje. P215-II je, inače, poprilično brz i u stanju je progutati do 15 listova papira po minuti (dakle, 30 slika ako je u pitanju obostrano skeniranje), što je za terenski rad u kojemu se obično skeniraju manje količine papira, više nego dovoljno. Pogledate li pažljivije, na prednjem dijelu uređaja uočit ćete još jedan prorez manjih dimenzija. Riječ je o utoru koji služi za skeniranje posjetnica, identifikacijskih kartica i sličnih predložaka. Dizajniran je tako da kartice kroz njega prolaze u posve ravnoj putanji kako se ne bi oštetile ili presavinule, što je hvalevrijedna ideja. P215-II napaja se preko istog USB kabela kojim se povezuje na računalo (u slučaju da računalo ne daje dovoljno jaku struju na USB priključku, tu je i dodatni „strujni“ priključak s odgovarajućim kabelom koji se spaja u dodatni

USB konektor na računalu kako bi osigurao adekvatno napajanje). Za one zahtjevnije, moguće je kupiti i opcionalnu jedinicu WU10 koja sadrži bateriju za autonomni rad (može skenirati do 400 slika) te Wi-Fi adapter koji vam omogućuje da s ovog skenera skenirate izravno na smartfone ili tablete, preko besplatne Canonove mobilne aplikacije CaptureOnTouch Mobile. Ovo otprilike zaokružuje hardverski opis malog skenera - no jednako važan dio priče je i softverski paket koji dolazi uz P215-II. Pored drivera (TWAIN/WIA), tu je Canonov softver CaptureOnTouch koji omogućuje jednostavno skeniranje na pritisak gumba na skeneru ili umetanje papira (ta opcija se može i isključiti). Softver je zaista jednostavan za korištenje i omogućuje vam da u dva-tri koraka odaberete osnovne postavke (jednostrano ili obostrano skeniranje, razlučivost…), format datoteke i odredište te za nekoliko sekundi imate gotov sken. Što se odredišta tiče, CaptureOnTouch podržava skeniranje na vaše računalo, u e-mail, ali i izravno u servise u oblaku. Podržan je sijaset servisa, od očekivanih kao što su Dropbox ili Google Drive te manje popularni Sugar Sync. Tu je i integracija u Microsoftov SharePoint te u Evernote, koji također dolazi na instalacijskom CD-u, ukoliko ga već ne koristite. U paketu se nalazi i Presto BizCard - softver za skeniranje i automatsko pretvaranje posjetnica u kontakt-podatke koje je moguće uvesti u Outlook ili neku drugu aplikaciju. Ovo je ujedno i najslabiji dio cijele priče: sam sken vizitki je kvalitetan, no automatsko prepoznavanje podataka s njih ostavlja puno toga za poželjeti. Većina vizitki s kojima smo ga probali (domaće ili strane, nebitno) nije rezultirala upotrebljivim kontaktima. Sasvim drugačiji dio priče je posljednja aplikacija u paketu - Nuanceov PaperPort koji dolazi u punoj verziji. Riječ je o vrhunskom alatu za upravljanje dokumentima koji vam omogućuje da u vrlo kratkom vremenu izradite čitavu bazu digitaliziranih dokumenata koja je kategorizirana, pretraživa i dostupna u bilo kojem trenutku, dok originali kupe prašinu negdje po registratorima. Što je najbolje, preferirani format je PDF i svi dokumenti se čuvaju kao PDF datoteke na disku - dakle, ne ovisite o PaperPortu za njihovo kasnije dijeljenje ili pretraživanje. Nakon što jednom odaberete skener i podesite ga za rad s PaperPortom (postoji baza većine skenera uključujući i P215-II i postavke se odabiru automatski), skeniranje je izuzetno jednostavno - dovoljno je pokrenuti stvaranje novog dokumenta i postaviti papire u

Canon DR-C225W uvlakač. PaperPort će odraditi ostalo i nakon kratkog vremena dati vam na pregled skenirane stranice koje odmah u ovom prozoru, ako treba, možete rotirati ili im mijenjati mjesta (idealno ako ste pogreškom krivo poredali listove). S of t ver je u stanju sam prepoznati je li dokument jednostran ili obostran, ukloniti prazne stranice (ili ih tretirati kao separatore ako mu tako zadate), ukloniti artefakte i vizualni šum sa skeniranih stranica, poravnati dokumente koji su prošli kroz skener nakošeni, sam odrediti veličinu stranice, skenirati duge dokumente i tako dalje. Prepoznavanje teksta s većine standardnih dokumenata radi besprijekorno (pazite da odaberete odgovarajući jezik), a PaperPort se zna snaći i sa stvarima kao što su slipovi kreditnih kartica ili računi iz dućana (no tu nemojte očekivati čuda, pogotovo ako je riječ o računima tiskanim na igličnim pisačima). Kvaliteta skena je izvrsna, pogotovo ako odaberete veću razlučivost - klasičan, tekstualni dokument ispisan na laserskom pisaču, u skeniranom ćete obliku teško razlikovati od računalno generiranog PDF-a, pod uvjetom da odaberete dovoljno visoku kvalitetu. Pritom ipak treba pripaziti - veća razlučivost (P215-II ide do 600 tpi) znači i veću datoteku, a uključite li OCR radi stvaranja pretraživog dokumenta, veličina skače nebu pod oblake. Za većinu dokumenata, razlučivost od 200 tpi je više nego dovoljna.

Stolni blizanac

DR-C225W stolni je skener u mnogočemu sličan prethodno opisanom modelu. Softverske mogućnosti praktično su identične (uključujući izvrsni Nuanceov PaperPort) pa se na njima

Canon DR-C225W Tip Dokumentski skener A4 u boji, 600 tpi USB, Wi-Fi Sučelje 3.400 kn Cijena + Brzina, format, mogućnosti, softverski paket

+ Nespretno podešavanje bežične mreže

Dojam Vrlo kvalitetan dokumentski skener s izvrsnim softverskim paketom, idealan za korisnike koji obrađuju hrpu papirologije (dakle – većinu hrvatskih tvrtki)

Ustupio Canon Croatia, www.canon.hr

Podešavanje mreže na modelu DR-C225W izvedeno je vrlo nespretno

DR-C225W može se pohvaliti malim dimenzijama

nećemo pretjerano zadržavati. Stolni model u softverski paket dodaje još i Nuancenov eCopy PDF Pro Office te također Nuanceov OmniPage. Prvi alat služi pregledavanju i uređivanju PDF-ova te njihovoj konverziji u različite druge formate, uključujući formate Microsoftovog Officea (moguće je, naravno i obrnuto). OmniPage je, pak, softver čija se funkcionalnost donekle preklapa s PaperPortovom, no nije namijenjen organizaciji dokumenata nego njihovom što kvalitetnijem digitaliziranju - rezultati koje postiže u prepoznavanju teksta tako su bolji od ionako dobrih PaperPortovih. Dobra vijest - ako je instaliran na istom računalu, PaperPort može koristiti OmniPageov mehanizam za OCR; dovoljno je odabrati odgovarajuću opciju. Hardverski - DR-C225W je vrlo brzi stolni skener (skenira do 25 listova u minuti, odnosno 50 obostranih slika), kompaktnog formata. Na stolu ne zauzima previše mjesta zahvaljujući mehanizmu za prolazak papira koji Canon naziva J-path (staza u obliku slova J), a automatski uvlakač dokumenata može primiti do 30 listova 80-gramskog papira. Na računalo se spaja preko USB-a 2.0, ali tu je i ugrađena bežična mreža. Jednom kad je podesite, omogućuje vam skeniranje s drugih mobilnih uređaja ili drugih računala na mreži. Kažemo „jednom kad je podesite“, jer je podešavanje nepotrebno komplicirano i uključuje wizard na računalu koji vas vodi kroz višestruka pritiskanja fizičkih tipki na stražnjoj strani skenera i nekoliko resetiranja. Srećom, ovo podešavanje obično treba napraviti samo jednom. MREŽA listopad 2014.

85

Sigurnost Blackphone

Crna kutija

Nakon prvog sigurnog clouda, iz Švicarske nam žele prodati i prvi siguran smartphone. U eri globalnog prisluškivanja elektroničkih komunikacija, sigurno je jedino - privatnost je i dalje dobar biznis Tihomir Katulić

P

očetkom 2011., sada već pomalo zaboravljeni Julian Assange izjavio je za američki CBS: “U današnjem svijetu nije samo teoretski moguće presresti sav telekomunikacijski promet iz jedne zemlje, nego postoji i čitava industrija koja prodaje uređaje koji to omogućuju”. Assangeova Wikileaks

86


priopćenja, skandal s prisluškivanjem zbog kojeg je poljuljano Murdochovo medijsko carstvo i ugašene 168 godina stare londonske novine “News of the World” i konačno čitava afera Snowden pokazali su do koje mjere je nadzor elektroničkih komunikacija prisutan u današnjem političkom i gospodarskom životu. Štoviše, otkrili su i nešto drugo - do koje je mjere taj nadzor lišen političke i pravosudne kontrole. Recentne situacije poput one u kojoj su Nijemci optužili SAD da prisluškuju Merkel, nakon koje se ispostavilo da su njemačke službe istodobno (kažu slučajno) prisluškivale Hillary Clinton (potencijalnu predsjedničku kandidatkinju kad Obami istekne mandat) i tursku vladu, samo su komičan finiš čitavom nizu afera koji u konačnici pokazuju koliko je raširena elektronička špijunaža. Iz tih afera i javnosti prezentiranih dokumenata može se saznati kako se prisluškuje političare, pravosudne dužnosnike, vojsku, estradne zvijezde i članove kraljevskih obitelji, ali i da je najčešći motiv gos podarske prirode -

gospodarska špijunaža - i dalje živa i zdrava. Takav razvoj događaja svima koji ne žele biti prisluškivani ostavlja dvije mogućnosti - vratiti se u doba prije elektroničkih komunikacija, odbaciti računala, elektroničku poštu i mobilne telefone (prema pisanju zapadnih medija, ruski FSO je 2013. potrošio oko 500 tisuća rublji na nabavu pisaćih strojeva!) ili pokušati pronaći uređaje i usluge koji nude višu razinu sigurnosti, a kojima se može vjerovati da nemaju neki backdoor koji nadzire NSA ili slična služba. Prikaz novih modela pisaćih strojeva, goluba pismonoša i sličnog ostavit ćemo sestrinskom izdanju za tržište Saudijske Arabije, Rusije i Sjeverne Koreje, a ovdje ćemo pogledati što nudi misteriozni Blackphone, pametni telefon kojeg razvija švicarska tvrtka SGP Technologies, o kojoj više u okviru.

“Anti-NSA telefon”

“Anti-NSA telefon”, “najsigurniji i privatnosti okrenut smartphone”, “prvi komercijalno dostupni smartphone okrenut zaštiti privatnosti” samo su neki od epiteta koji prate na papiru relativno konvencionalni pametni telefon. Kako nam je rečeno od službe za odnose s javnošću tvrtke SGP Technologies, koja stoji iza Blackphonea, interes medija i korisnika je takav da ćemo na produkcijski primjerak za testiranje trebati malo pričekati, a do tada se možemo osvrnuti na ono što je poznato iz objava za medije. Javnosti najavljen još u veljači, za vrijeme ovogodišnjeg Mobile World Congressa u Barceloni, Blackphone se korisnicima koji su ga kupili u pretprodaji počeo dostavljati početkom srpnja. S hardverske strane, riječ je o uređaju zasnovanom na Tegra 4i čipsetu, opremljenom 4,7-inčnim ekranom razlučivosti 1280*720 na IPS LCD ekranu. Srce čipseta čini dvogigahercni quad-core procesor, a telefon je opremljen s 1 GB radne memorije i 16 GB memorije za pohranu podataka. Uređaj je opremljen microSD slotom koji prihvaća kartice do 128 gigabajta, glavnom kamerom od 8 MP i LED bljeskalicom, te prednjom kamerom od 5 MP. Baterija je snage 2000 mAh, tu su i bluetooth 4.0, WiFi 802.11b/g/n, micro USB, LTE, i sve to u kućištu dimenzija 138*69*9 mm, težine 119 grama. Sve u svemu, specifikacije aktualne generacije uređaja više srednje klase, uz ponešto oskudniji RAM. O ostalim osobinama uređaja, osobito o performansama, kvaliteti izrade i cijelom korisničkom iskustvu više kada nam stigne testni primjerak. Ono što je mnogo važnije jest softverska strana uređaja. U prvom redu, tu je PrivatOS, fork Androida (verzija 4.4, KitKat) koji, kako mu ime govori, prije svega vodi računa o privatnosti korisnika. PrivatOS ostaje open source, što bi trebalo pomoći korisnicima da vjeruju sustavu i saznaju što se događa u njegovom radu. Iako se u ovom trenu ne zna mnogo o tome koji su zahvati napravljeni u preoblikovanju Androida, koji i nema neku zvjezdanu reputaciju kad je u pitanju otpornost na maliciozni softver i druge izazove, neke stvari su očite već iz najava i rijetkih objavljenih prikaza. PrivatOS dolazi s Blackphone Security Centreom, aplikacijom koja korisniku Blackphonea daje kontrolu nad razinom pristupa koju aplikacije na mobilnom telefonu imaju prema podacima na telefonu

bankarska tajna SGP Technologies nastala je krajem 2013. suradnjom dvije kompanije - američkog Silent Circlea i španjolskog Geeksphonea. Prvu je s nekoliko bivših američkih “Navy Sealsa” osnovao Phil Zimmermann, onima s boljim pamćenjem poznat kao autor programa PGP, prvog javno dostupnog PKI kriptografskog alata za zaštitu elektroničke pošte, zbog čega je svojedobno bio objektom kaznene istrage američkih vlasti zbog sumnje u povredu američkog zakona o izvozu oružja. Silent Circle klijentima nudi platformski neovisna rješenja o sigurnoj komunikaciji za mobilne i desktop sustave - Silent Phone, Silent Text i Silent Mail. Zanimljivo, ovaj posljednji je ugašen u kolovozu 2013., a tvrtka se korisnicima obratila porukom da se usluga gasi jer “...više nije moguće adekvatno zaštititi sigurnost podataka(!)”. Drugi partner u ovom projektu je španjolski proizvođač mobilnih telefona i drugih gadgeta pod nazivom Geeksphone. Posjet njihovim stranicama otkriva najavu za smartphone temeljen na Intel Atomu, pod nazivom Revolution, koji korisnicima

omogućuje odabir operativnog sustava pored temeljnog Androida, npr. Mozillin Firefox OS ili nešto treće. SGP Technologies SA, (Société Anonyme, francuski oblik trgovačkog društva sličan d.o.o.), kako se može zaključiti iz naziva i web stranice blackphone.ch, osnovana je sa sjedištem u Švicarskoj. Razlozi su marketinške, pravne i političke prirode - Švicarci su dobro poznati po čuvanju bankarske tajne i općenito povjerljivom poslovanju poreznih i financijskih institucija, politički je zemlja strogo neutralna, a pravno gledano - konfederativni kantonalni ustroj i pravne specifičnosti kantona vjerojatno nude neke jedinstvene prednosti u odnosu na, primjerice, europske standarde zaštite podataka i suradnje s pravosudnim tijelima. U tom kontekstu valja se prisjetiti nekad popularnog e-donkey/e-mule P2P servisa čiji su serveri smješteni u švicarskom kantonu s neadekvatnom legislativom godinama izbjegavali kaznenom progonu zbog masovne povrede autorskog prava.

Phil Zimmermann, kriptografski stručnjak svojedobno optužen za ilegalan izvoz kritičnih računalnih tehnologija iz SAD-a

ili prema mreži, te omogućuju korisniku da jednostavno blokiraju pristup podacima nekoj aplikaciji. Isto tako, korisnik ima kontrolu nad pristupom podatkovnoj komunikaciji, upotrebi kamere itd.

Disconnect VPN mreže. Disconnect usluga također koristi jednostavne ikone kako bi korisnicima pokazala koji i kakvi se podaci od njih prikupljaju i traže, te što stranica s njima radi - primjerice, podaci o zadržavanju podataka, točnoj lokaciji, upotrebi, je li stranica zaštićena Pretplate na lopate SSL ili TRUSTe certifikacijom itd. Nadalje, telefon dolazi s dvije godine pretplaS druge strane, SpiderOak je usluga slična te na Silent Circleov servis sigurne glasovne i Dropboxu, koja korisnicima nudi pohranu, videokomunikacije i slanje tekstualnih poruka dijeljenje i sinkronizaciju podataka koje čuva (Silent Phone, Silent Text), zatim dvogodišnju u kriptiranom obliku. Za razliku od drugih pretplatu na Disconnect i dvije godine pretplate sličnih usluga, podaci pohranjeni SpiderOakom na SpiderOak cloud uslugu za pohranu i dijekontinuirano su kriptirani, a ne samo za vrijeme ljenje podataka. prijenosa. Podaci se kriptiraju ključem koji se Disconnect, koji je pokrenula nekolicina čuva na strani korisnika, pa osim njih nitko ne bivših Googleovih inženjera, usluga je koja može pristupiti kriptiranim podacima, uključuuključuje privatno surfanje te privatno i anonijući i SpiderOakove zaposlenike. mno pretraživanje. Korisnici mogu koristiti sve Osim ovih usluga, tu su i druge za Blackppostojeće tražilice, a svi podaci o pretragama hone specifične usluge poput Blackphone koje tražilice ili ISP-ovi eventualno prikupljaju Remote Wipe, Silent Contacts itd. Zanimljivo, umjesto korisničkih podataka poput IP adrese s Blackphoneom dolazi i poznati Kismet, ovaj ili oznaka korisničkih računa, pokazivat će put kao Kismet Smarter Wi-Fi Manager, inače samo da je riječ zahtjevu koji je došao preko Disconnect korisnicima omogućuje sigurno komercijalno dostupna aplikacija koja na Goanonimno surfanje i pretraživanje ogle Playu košta 2,99 dolara. Što se dodatnih aplikacija tiče, neke će konkurencija možda odbiti informacija da Blackphone nema pristup Google Play dućanu. potrebi (modularnost) preko Osim Blackphonea, ovu nišu Razlog je jednostavan - SGP će tržištu posebnog slota za proširenje, za populiraju još neki proizvodi ponuditi svoj store s podržanim i provjekoji se razvija modul za satelitsku i projekti koji korisnicima renim aplikacijama. Dotad, instalacija komunikaciju, snažnija baterija, obećavaju komunikaciju dodatnih aplikacija (primjerice s Amasenzori itd. slobodnu od prisluškivanja. zonovog ili nekog drugog dućana) može Naravno, postoji i veliki broj Jedan od njih je već godinama imati nepovoljan utjecaj na sigurnost čisto softverskih projekata koji u najavi i razvoju. Najavljen korisnika. modificiraju postojeće, tržišno prije skoro tri godine, Blackphone je, proizlazi iz svega viđedostupne pametne telefone kao Boeing Black baziran je na nog, zaokruženi sustav koji zadovoljava nadgradnja na (u pravilu Android) proprietary platformi pod korisničke potrebe za elektroničkom operativni sustav. Silent Circle i nazivom TrueSecure. Također komunikacijom te sigurnom pohranom dalje nudi neke od svojih usluga zasnovan na Androidu, i dijeljenjem podataka. Cijena opisanog i drugim, a ne samo korisnicima Boeingov uređaj posjeduje uređaja, kompatibilnog s europskim Blackphonea. Kineska akademija hardverski crypto engine, mobilnim mrežama (i naravno, nezaznanosti početkom 2014. objavila diskovnu enkripciju, secure ključanog), u trenutku izlaska bila je je prvu inačicu COS (China boot te mogućnost izmjene 629 američkih dolara. Mnogo ili malo? Operating System) koji bi trebao Ideja iza Blackphonea jest to da su zamijeniti zapadne sustave na Boeing Black - Boeing već privatnost i povjerljivost komunikacija, godinama razvija sigurni računalima i mobilnim uređajima. anonimno surfanje i pretraživanje te pametni telefon Tu je i Guardian Project o kojem sigurna pohrana podataka, vrijednosti hardverskih modula prema smo već pisali u Mreži. važne određenoj kategoriji korisnika. Takvi su korisnici to spremni i platiti. MREŽA listopad 2014.

87

Sigurnost Zaštita privatnosti u iOS 8

Kada ne želite biti

geolocirani Ono što je GPS za pozicioniranje na otvorenim prostorima, to je Wi-Fi LBS za zatvorene prostore. Međutim, tvrtka Apple odlučila je ograničiti funkcionalnosti lokacijski baziranih servisa u svrhu zaštite privatnosti korisnika svojih proizvoda i uzdrmati ovo brzorastuće tržište koje omogućuje jedno novo iskustvo korisnicima Wi-Fi mreža

Trebaju razumjeti kompleksna okruženja, proučavati kretanje trendova i omogućiti pravi sadržaj tamo gdje je najviše potreban. LBS tehnologija daje inteligenciju koja će odgovoriti na te zahtjeve. Procjena je da će LBS tržište porasti na 10,3 milijarde dolara u 2015. godini. Amerika trenutno predvodi s udjelom od 51% na LBS tržištu, a prati ju Azija sa 25% udjela. Neka druga predviđanja kažu da bi tržište moglo doseći i +21 milijardu dolara u 2015. godini. Rastuća popularnost LBS-a naglašena je činjenicom da tržišni predvodnici u WLAN sustavima akviziraju i proširuju svoje mogućnosti. Apple je kupio WiFiSLAM, Ruckus Wireless preuzeo je Yfind, Cisco Systems kupio je ThinkSmart, Google i Microsoft stavljaju fokus na svoje indoor-mapping servise, Aruba Networks akvizirala je startup tvrtku Meridian u svibnju prošle godine, a i Ericsson također ima svoj udio na tržištu LBS-a.

Zašto LBS?

Često se susrećemo s pitanjima na koja je teško dati odgovor poput “Kako pomoći kupcima/ posjetiteljima u navigaciji LBS analizira informacije prikupljene Wi-Fi mrežom i radi obrazac kretanja kroz shopping centre?”, pojedinih klijenata te tlocrt prostora naglašava bojama prema intenzitetu kretanja “Koliko mi se ljudi vraća klijentskih uređaja na lokaciju i zbog kojeg proizvoda?”, “Koliko su putnici u prosjeku čekali svoj vlak, tramvaj, autobus, taksi?”. LBS Kristijan Fabina između ostalih tvrtki, i telekom operatori nude tehnologija odgovorit će na ta pitanja i omogusvojim poslovnim korisnicima u ugostiteljstvu, ćiti pronalaženje sadržaja koji želimo vidjeti u BS (Location Based Services) jedan je maloprodajnim i veleprodajnim lancima du- zatvorenim ili otvorenim prostorima, dostaviti od novih trendova koji kao dodana vri- ćana, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama nam onaj, za nas bitan, geotagirani promotivni jednost Wi-Fi mrežama bilježi ubrzani u svrhu razumijevanja demografskih trendova. sadržaj i reklame, analitiku kretanja posjetitelja rast na svjetskom tržištu. Njegova vrijednost LBS identificira geografske pozicije korisnika i i njihovo ponašanje u prostoru, kao i poboljšati leži u činjenici da Wi-Fi mreže pretvara u još omogućuje informacije specifične za njihovu cjelokupno korisničko iskustvo. S vrlo preciznim inteligentnije infrastrukture pomoću usluga lokaciju. Pružatelji usluga imaju potrebu kon- pozicioniranjem koje je troškovno učinkovito, indoor-pozicioniranja i analitikama u realnom stantno biti u dodiru s prodajnim informacijama jednostavno za implementaciju i korištenje, klijenti će sada moći pripremiti odgovarajuće vremenu. LBS je vrlo praktična usluga koju i generiranim prometom. marketinške i prodajne kampanje te omogućiti razne servise za posjetitelje i djelatnike u bilo kojem prostoru s Wi-Fi mrežom. Prednosti LBS servisa koristit će različitim industrijama poput obrazovanja, zdravstva, ugostiteljstva, maloprodajnim/veleprodajnim lancima dućana, skladištima i logističkim tvrtkama, gradovima, organizatorima raznih događanja i slično. Najčešće su shopping centri ti koji žele razumjeti kako se kupci ponašaju, odnosno koje su njihove navike u kretanju prostorom, koliko ih je prošlo kroz vrata, koliko se istih kupaca vraća, a koliko je novih? Koliko dugo gledaju u određeni proizvod prije nego što ga kupe, te kuda idu nakon toga? Koje sadržaje najviše traže i koje proizvode najviše kupuju? LBS rješenje neće pomoći samo u razumijevanju ponašanja posjetitelja i kupaca, već će omogućiti i utjecaj na njihovo ponašanje. Dućani će biti u mogućnosti analizirati efektivnost marketinga i stvarati bolje kampanje - više usmjerene na određene proizvode, omogućiti LBS identificira geografske pozicije korisnika i omogućuje informacije specifične za njihovu lokaciju oglase prema lokacijama pojedinih proizvoda bržu, jednostavniju, kompletnu i vrlo točnu sliku stanja u realnom vremenu, ciljano usmjerene prema specifičnim kupcima. u svrhu poboljšanja kvalitete usluge

L

88


Kako radi LBS? Iskustvo kupaca može biti jako unaprijeđeno mobilnim servisima poput pronalaženja odgovarajućeg sadržaja u kompleksnom okruženju. Ugostiteljstvo je također primjer gdje LBS poboljšava zadovoljstvo ljudi koji borave u hotelima tako da im se omogući bolja usluga, značajke na njihovim mobilnim uređajima za vrijeme boravka u određenim prostorima, pronalaženje određenog sadržaja u hotelu ili okolici, instant kuponi za barove i restorane. Prikupljanje i analiza podataka 24 sata dnevno i 7 dana u tjednu, veliki je izazov i bolan proces u poboljšavanju kvalitete usluge. Automatizacija prikupljanja i obrade podataka može osigurati bržu, jednostavniju, kompletnu i vrlo točnu sliku stanja u realnom vremenu.

je klijentskih uređaja na javnim mjestima u svrhu poboljšanja iskustva korisnika prilikom korištenja Wi-Fi mreža. iOS 8 značajka utjecat će na tržište servisa za praćenje Wi-Fi uređaja do te mjere da će ga djelomično onemogućiti u tome jednim jednostavnim automatskim ažuriranjem operativnog sustava, a postojeća rješenja za analitike učiniti manje upotrebljivima. Svi iOS uređaji na tržištu koji koriste iOS 8 bit će nevidljivi procesu praćenja. Na neki način, ovo je pobjeda za privatnost Appleovih korisnika. No, je li zaista? MAC adrese ipak se mogu pratiti. Većina će se složiti da je zaštita privatnosti važna, i ta većina ne želi osobne informacije izložiti javnosti ili raznim javnim ili vladinim služU borbi za bama. Informacije poput privatnost korisnika datuma rođenja, starosne LBS tehnologija kroz Access Pointove Na nedavnoj Appleodobi, kućne adrese, broja osluškuje probe request frameove svih voj Worldwide Developer telefona i slično. Međutim, klijentskih uređaja, pohranjuje njihove konferenciji otkriveno je jedinstvene MAC adrese te prati njihovo MAC adrese ne izlažu javda će Apple izbaciti novi nosti ništa od tih informakretanje kroz prostor i vrijeme mehanizam za sigurnost cija, pogotovo u trenutku koji će maskirati pravu MAC adresu i generirati dok klijentski uređaji nisu povezani na mrežu. lažnu, koju će prezentirati Wi-Fi mrežama pri- Korisnike je moguće pojedinačno identificirati likom svojeg aktivnog discovery procesa. iOS tek nakon povezivanja na Wi-Fi mrežu ili kada 8 koji bi trebao izaći ove godine, omogućit će počnu koristiti neku mobilnu aplikaciju kojom Appleovim uređajima da ne oglašavaju svoju izlažu svoje osobne podatke. U takvim slučapravu MAC adresu, već lažnu i tako efektivno jevima suglasni su dijeliti neke svoje osobne maskirati svaki trag klijentskih uređaja do podatke u zamjenu za informacije o promocitrenutka dok se ti isti uređaji ne povežu na jama, uputama za kretanje kroz objekt, razne mrežu. Ova vijest bila je poprilično alarmantna obavijesti i slično. Iako će uređaji biti nevidljivi za tvrtke koje se bave rješenjima koja koriste dok nisu povezani na mrežu, postat će opet MAC adrese kao način identifikacije i lokaci- vidljivi u trenutku kada se povežu na mrežu te

Vrijednost lokacijski baziranih usluga leži u činjenici da Wi-Fi mreže pretvara u još inteligentnije infrastrukture, identificira geografske pozicije korisnika i omogućuje informacije specifične za njihovu lokaciju

Wi-Fi komunikacija između klijentskih uređaja i Access Pointova odvija se aktivnim skeniranjem tako da klijentski uređaji šalju jedan „ping“, odnosno probe request u potrazi za Wi-Fi mrežama. Taj frame namijenjen je Access Pointovima u okolini koji su u mogućnosti odgovoriti svojom prisutnošću. Taj frame kaže „želim komunicirati s tobom“, a unutar njega su razne informacije te, između ostalog, i jedinstvena MAC adresa klijentskog uređaja. LBS tehnologija kroz Access Pointove osluškuje probe request frameove svih klijentskih uređaja, hvata njihove jedinstvene MAC adrese te prati njihovo kretanje u prostoru i vremenu dokle god su u dosegu Wi-Fi mreže. MAC adrese su kriptirane i pohranjene u oblaku korištenog rješenja, u svrhu zaštite privatnosti vlasnika tih uređaja. Napredna tehnologija u pozadini pohranjuje informacije o lokacijama pojedinih klijenata, odnosno MAC adresa u vremenu prisustva Wi-Fi mreži, analizira informacije i radi obrazac kretanja pojedinih klijenata te tlocrt prostora naglašava bojama prema intenzitetu kretanja klijentskih uređaja. Svrha operacije je napraviti analitički model uobičajene aktivnosti klijentskih uređaja u krugu dohvata Wi-Fi mreže. Cijela industrija već neko vrijeme ima rješenja koja je posvetila praćenju uređaja preko odaslanih frameova prije ili nakon povezivanja na Wi-Fi mrežu. Sustav bilježi sve MAC adrese vidljivih smartphone uređaja u dosegu, i daje vlasnicima dućana, odnosno korisnicima LBS rješenja, kompletan zapis o aktivnostima stvarnih i potencijalnih kupaca u njihovom prostoru i okolici. U kombinaciji s videozapisima unutar tih istih prostora (shopping centri, maloprodajni dućani...) i drugim senzorima koji očitavaju razne podatke, cijeli skup informacija vrlo je vrijedan za marketinške i prodajne svrhe.

će opet biti moguće pratiti. Dakle, priča o zaštiti privatnosti baš ne drži vodu u potpunosti. Svi ostali uređaji koji koriste Android, Windows i slične platforme, nemaju taj mehanizam i neće utjecati na funkcionalnosti LBS rješenja. Štoviše, cijela priča radit će besprijekorno kao i do sada za sve ostale platforme. Ipak, usluge s dodanom vrijednošću koje korisnici žele i koje tvrtke već duže vrijeme koriste, bit će ograničene i davat će ipak ne toliko precizne podatke kao dosad, s obzirom na to da će u izvještajima nedostajati jedan dio iOS uređaja. Appleovi proizvodi čine oko 40% tržišta, i s obzirom na to da neće biti moguće pratiti samo one uređaje koji nisu povezani na mrežu, to je i dalje mali postotak i još uvijek nezabrinjavajući u smislu dovođenja u pitanje potpune funkcionalnosti LBS rješenja. Ipak, mnogi smatraju kako ovo nije Appleov pokušaj da osigura veću razinu privatnosti za svoje korisnike, već da osigura prostor i napravi push za svoju iBeacon tehnologiju koja koristi Bluetooth Low Energy (BLE), a kojoj će nadogradnja iOS 8 pomoći u ekspanziji na tržištu. U svakom slučaju, Apple je podigao letvicu pa su očekivanja da i Google napravi isto za Android OS pod krinkom zaštite privatnosti. MREŽA listopad 2014.

89

Pretplatite se i profitirajte! 199 kn

Pristup Win 8.1 izdanju Mreže

GODIŠNJA PRETPLATA

Sadržaj posebno optimiziran za sva računala i tablete s Windows 8.1 operativnim sustavom Čitanje svih brojeva Mreže, uključujući i najnoviji Mogućnost kupovine samo digitalnog Win 8.1 izdanja i digitalne pretplate

169 kn* GODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa www.bug.hr/winstore

Pristup iPad izdanju Mreže

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima sadržaj optimiziran za čitanje na tabletima uz interaktivne linkove unutar tekstova pretplatu je moguće ostvariti i samo na iPad izdanje po povoljnijoj cijeni i za kraći period

399 kn DVOGODIŠNJA PRETPLATA

338 kn* DVOGODIŠNJA PRETPLATA * povlaštena za pretplatnike BUGa

Digitalizirana web arhiva

najjednostavniji put do željenih informacija kroz bilo koji internetski preglednik sadržaj starih brojeva indeksiran je i lako pretraživ po brojnim kriterijima brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s odmakom od najviše 60 dana u odnosu na izlazak tiskanog izdanja Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/

PRETPLATE e-mail: [email protected] tel: +385 1 3821 555 fax: +385 1 3821 669 online: http://shop.bug.hr

Sigurnost Zaštita poslovanja

Sva lica (ne)sigurnosti

Zbog rasta sigurnosnih incidenata tvrtke povećavaju investicije u IT sigurnost. U budućnosti će one zauzimati 15-20 posto ukupnog IT budžeta kompanija Berislav L astrić, tehnički direktor Sektora sistemske integracije, COMBIS

U

oči važnog sastanka, vaš pametni uređaj upozorava vas da ste dobili novi mail. Na brzinu ste ga odlučili pogledati. U poruci prilično ljutitog karaktera kontakt iz tvrtke s kojom poslujete žali se na pogrešno isporučeni račun, s PDF računom u privitku. Zahtjev je nešto kompleksniji za rješavanje te odlučite poruku označiti kao nepročitanu i proslijedite je u vaše računovodstvo. No, to nije bio samo korisnički upit, već ciljani napad ili prilagođeni email spear fishing. Watering hole je sličan scenarij, kad službene stranice poznatih i vjerodostojnih web stranica zloćudni kôd koristi za napade na ciljane posjetitelje. Pritom će napadač koristiti RAT (remote administration toolkit), alat koji dizajnom svoje osnovne uloge može legalno proći kroz firewall kao tehniku zaštite perimetra mreže, a naprednim korištenjem zaobići će i proxy servere. Ovi primjeri pokazuju zašto je uspješna zaštita poslovanja jedna od sve učestalijih preokupacija kompanija.

Ključna je analitika

Danas je sigurnost u poslovanju mnogo važnija tema, često i na sastancima uprave, uz vidljivo povećanje budžeta za ovu namjenu. Svjetska potrošnja IT sigurnosti ove će godine tako dosegnuti iznos od 71,1 milijardu dolara, što je povećanje od 7,9 posto u odnosu na 2013., pokazuje recentno istraživanje Gartnera. Pritom, segment koji će najviše

porasti jest prevencija gubitka podataka, i to 18,9 posto. Riječ je o izuzetno velikim iznosima, no unatoč naporima kompanija, sigurnosni incidenti i nadalje bilježe još snažniji rast - 33 posto u 2013. godini, a prouzročili su prosječni rast gubitaka u poslovanju u visini 23 posto. Dodatno, u porastu su i incidenti koji ostavljaju višemilijunske štete. Sigurnosni propusti koji su kompanije koštali desetke milijuna dolara, u 2013. godini porasli su 75 posto u odnosu na 2011. godinu, pokazuje istraživanje Global State

Konferencija Mnogim kompanijama i dalje nedostaju vještine potrebne za definiranje, realiziranje i praćenje odgovarajuće razine zaštite, zbog čega se očekuje da će tijekom pet godina više od polovice kompanija koristiti usluge tvrtki specijaliziranih za zaštitu podataka, upravljanje sigurnosnim rizicima i sigurnosnom infrastrukturom. Uz to, proizvođači sigurnosnih rješenja, svjesni da ne mogu pokriti sve sigurnosne rupe, sve se češće udružuju na području sigurnosti u cilju da korisnicima pruže cjeloviti proizvod. Načina je mnogo, no sama tehnologija ne može stopostotno zaštititi tehnologiju, pa i ovdje vrijedi da ljudski faktor može biti odlučujući. Na nadolazećoj Combis konferenciji, koja će se 25. i 26. rujna održati u Šibeniku, možete saznati odgovore na brojna pitanja o zaštiti poslovanja jer je cijeli niz predavanja vezan uz IT sigurnost.

of Information Security Survey 2014, ukazujući izrazito i na popratne indirektne troškove poput pravnih odgovornosti, utjecaje na brand i slično. Uz dodatno unaprjeđenje pristupnih kontrola te aktivnom primjenom alata za klasificiranje podataka i definiciju tko, kada i u kojem kontekstu može upravljati nekim podatkom, može se ograničiti djelovanje zloćudnoga kôda. Određivanjem parametara osigurava se da se određeni (zaštićeni) podatak ne može, primjerice, poslati mail poštom, a određuju se i mogućnosti upravljanja podacima. Informacije o tome tko radi na kojoj poziciji stavljaju se u korelaciju s mogućim ugrozama, što stvara filtar koji određuje što je prijetnja, a što ne. Spomenuti načini sprječavanja sigurnosnih propusta dio su nadogradnje sustava sigurnosti naprednom analitikom i automatizacijom koja podrazumijeva zaštitu podataka iz različitih područja detekcijom, modeliranjem te prevencijom. Na analitiku se nadovezuje takozvano upravljanje sigurnošću (security governance), koje prati uspješnost kompanije u zaštiti naspram svojih primarnih ciljeva i rizika, i ima za cilj unaprijediti proces odlučivanja vezan za zaštitu.

Specijalizirani za sigurnost

Sve šire prihvaćanje i korištenje računalstva u oblaku, društvenih mreža, big data i mobilne tehnologije, stvorit će i nove sigurnosne tehnologije, predviđaju stručnjaci, i bitno je zbog prirode i međusobne prožetosti tih tehnologija imati sveobuhvatnu strategiju kako ih adresirati sa sigurnosnog stajališta. I u budućnosti, promjene će biti sve brže jer dolazi do konvergencije tehnologija - interakcija s okolinom bit će sve veća, kao i područje koje je potrebno zaštititi. Uz povećanu dostupnost usluga slijedi i povećana konzumerizacija i “demokratizacija” procesa pristupa informacijama, uza stvarni pomak fokusa područja kontrole i zaštite. Stoga niti ne čudi projekcija prema kojoj menadžeri koji odlučuju o troškovima IT-a procjenjuju da će u budućnosti budžeti za sigurnost zauzimati 15-20 posto udjela u ukupnom IT budžetu. Navedeno globalno istraživanje među CIO, CSO sudionicima te analitičarima, pokazuje da su već u 2014. nove investicije u sigurnost usmjerene prema tri glavna cilja - zaštiti korporativnih podatka (npr. 44% u firewall i 53% u antimalware rješenja), unaprjeđenju sigurnosnih politika (44% u Identity Management rješenja) te u detekciju i obranu od naprednih Advanced Persistent Threat (APT) napada (38% ispitanika). U jednakom takvom istraživanju u 2013. godini posljednja APT kategorija nije bila posebno istaknuta, a svakako je zanimljiv podatak da se gubitak po APT incidentu već danas procjenjuje na razini 720 dolara direktnih troškova, uz dodatnih 780 dolara troškova po izgubljenoj reputaciji, to jest utjecaja na brand, i to po svakom zaposleniku tvrtke. Iz ove procjene matematika je jednostavna i u našim domaćim relacijama. MREŽA listopad 2014.

91

Tehnologije Office 365 višefaktorska autentifikacija

Dvostruko sigurniji U posljednje smo vrijeme svjedoci čestih kompromitacija različitih cloud servisa i krađe privatnih korisničkih podataka. Kao jedno od mogućih rješenja za prevenciju takvih incidenata nameće se i višefaktorska autentifikacija. Ovaj je tip autentifikacije za Office 365 administratore aktualan još od sredine 2013. godine, a od veljače ove godine višefaktorska autentifikacija stavljena je na raspolaganje i ‘običnim’ Office 365 korisnicima Mate Strgačić

S

vaki je sustav siguran onoliko koliko je sigurna njegova najslabija karika. Korisničke su lozinke iznimno bitan element sigurnosti, a opća pravila vezana za njihovo kreiranje već su odavno poznata. Međutim, isto je tako poznato da najslabija karika u velikoj većini IT sustava nisu ni protokoli ni lozinke, već krajnji korisnici. Slaba vam korist od SSL/TLS protokola, ultra-kompleksnih lozinki i AES enkripcije ukoliko korisnik lozinku zapiše na papir i zalijepi uz zaslon računala ili je dragovoljno kaže komunikativnom hakeru s druge strane telefonske linije. Ima li rješenja? Kako često nemarne korisnike prisiliti da koriste robusne prijavne tehnologije, osigurati im maksimal-

no sigurno i istodobno visoko upotrebljivo (user friendly) radno okruženje?

Sigurnost za sve

Višefaktorska autentifikacija podiže razinu sigurnosti IT sustava jer osim što od korisnika traži da nešto zna (obično lozinku), korisnik mora nešto i posjedovati (obično nekakav token uređaj) ili imati određenu tjelesnu osobinu (različite biometrijske metode). Na ovaj se način prevenira veliki broj napada jer napadaču sada nije dovoljno znati lozinku, s obzirom na to da bez dodatnog uređaja ili npr. otiska prsta, prijava na sustav nije moguća. Ovdje ćemo se bazirati na višefaktorsku autentifikaciju Microsoftove SaaS platforme Office 365. Poznato je da se Office 365 servis (kao i Intune te Dynamics CRM) oslanja na Azure AD kao na primarnu platformu za upravljanje korisnicima i domenama pa se tako većina mogućnosti crpi upravo iz Azurea. Multi-Factor Auth aplikacija nudi nam dvije mogućnosti za autentifikaciju. Prva je da jednostavnim odabirom opcije Verify potvrdimo kako je prijava na Office 365 servis inicirana s naše strane, a druga opcija (u kojoj mobitel može biti i offline) generira brojčani kôd koji moramo upisati u login portal Office 365 servisa.

92


Višefaktorska autentifikacija je jedna od tih mogućnosti, a valja napomenuti da uz Multi-factor authentication (MFA) for Office 365 - što je službeni naziv karakteristike o kojoj pričamo - postoji još i MFA for Azure Admins (ime joj je dovoljno deskriptivno tako da ne moramo govoriti čemu služi) te Windows Azure MFA. Ova potonja nije besplatna, ali je znatno moćnija te nam nudi cijeli niz dodatnih mogućnosti u odnosu na prve dvije (besplatne) inačice. O njenim mogućnostima možete nešto više pročitati u okviru uz tekst.

Halo Bing!

Prije aktivacije ove mogućnosti korisnike bi trebali obavijestiti da će od određenog datuma koristiti višefaktorsku autentifikaciju te bi ih trebali ukratko educirati o tome kako će nakon aktivacije ove usluge prijava funkcionirati u praksi. MFA ćemo aktivirati kroz Office 365 portal (za svakog korisnika ponaosob ili za više njih odjednom), a svi korisnici za koje omogućimo ovu funkcionalnost su u takozvanom MFA enabled statusu. Prilikom prve prijave na neki od browser-based Office 365 servisa (npr. Outlook Web Access), od korisnika će biti zatraženo da odabere metodu sekundarne autentifikacije. MFA for Office 365 kao drugi objekt autentifikacije koristi mobitel, telefon na fiksnoj liniji ili mobilnu aplikaciju koja postoji za sve tri aktualne mobilne platforme. Nažalost, niti jedna od navedenih metoda nije podržana za lokalno instalirane, non-browser, Office aplikacije (Outlook, Lync…). Uz ovakve aplikacije moramo koristiti „App passwords“ - od sustava generirane lozinke koje moramo upisati prilikom njihova pokretanja. Ako smo za dodatnu verifikaciju odabrali poziv na mobilni telefon, tada će nam sustav prilikom prijave na neki od Office

Office 365 365 servisa uputiti poziv u kojem će od nas zatražiti da stisnemo tipku “ljestve” (#) nakon čega će nas prijaviti. Druga opcija koja uključuje mobilni telefon je ta da na njega SMS-om primimo šesteroznamenkasti kod koji moramo unijeti u za to predviđeno polje na Office 365 prijavnoj stranici. Umjesto broja mobitela, sustavu se može ostaviti i broj fiksnog telefona, gdje se od korisnika (kao i kod opcije s mobitelom) očekuje pritisak na tipku “ljestve”, nakon čega ga sustav prijavljuje na korisnički račun. Osim navedenih metoda, za sekundarnu verifikaciju identiteta na raspolaganju nam je i mobilna aplikacija (postoji za sve tri relevantne mobilne platforme). Nakon instalacije ove aplikacije na naš pametni telefon, moramo ju povezati sa svojim korisničkim računom. Sam proces je iznimno jednostavan i u praksi se svodi na jednostavno skeniranje QR koda (s Office 365 portala) koji transparentno povezuje lokalno instaliranu inačicu Multi-Factor Auth aplikacije s našim Office 365 korisničkim računom. Prilikom prijave, sustav kontaktira mobilnu aplikacije na našem telefonu, a korisnik jednostavnim pritiskom na opciju “Verify” potvrđuje svoj identitet, nakon čega biva prijavljen na željeni servis. Ova se aplikacija može iskoristiti i kao OTP token za offline autentifikaciju ukoliko umjesto opcije “Notify me through app” odaberemo opciju “Show one-time code in app”. U ovom slučaju aplikacija generira šesteroznamenkasti kod koji moramo upisati prilikom prijave. Tijekom testiranja, ova se aplikacija znala ćudljivo ponašati kad je

bila odabrana mogućnost verifikacije, ali to nije bio veliki problem jer nam Sustav nas upozorava da naše postojeće lozinke više ne Office 365 (ukoliko prva prijava ne vrijede za lokalne (non-browser) aplikacije. prođe u redu) kao alternativni način sekundarne verifikacije daje mogućnost odabira SMS poruke ili telefonskog po- za vjerodajnice (credentials) prilikom prijave ziva na unaprijed definirani telefonski broj. na naš korisnički račun. Odabirom (poznate) Ako korisnike želimo poštedjeti odabira i opcije “Remember my credentials” aplikaciji konfiguracije različitih metoda autentifi- nalažemo da ju pohrani te da nas više ne kacije, tada taj dio posla možemo odraditi pita za unos. Nije naodmet spomenuti da i mi tako da unutar portala odaberemo se MFA može koristiti i uz Exchange Online opciju Enforce, gdje unaprijed definiramo i SharePoint Online, ali ne i uz Office 365 sekundarnu autentifikacijsku metodu. Bilo for Small Business, kao i da delegirana da navedeni dio posla vezan za prvu pri- federacija Office 365 verificirane domene javu odradi sam korisnik ili u njegovo ime (ADFS) ni u kom slučaju ne isključuje aktiadministrator, korisnikov se MFA status iz vaciju MFA mogućnosti za korisnički račun Enabled mijenja u Enforced te se za svaku s takve domene. Poznato je da su sigurnost i lakoća korištesljedeću prijavu, uz lozinku, traži i dodatna nja određenog sustava obrnuto proporcionalautentifikacija. ne veličine, no aktivacijom ove mogućnosti S lokalno instaliranim znatno povećavamo sigurnost našeg sustava, aplikacijama kao i dosad a da pritom bitno ne otežavamo rad krajnjim Kada za pojedinog korisnika omogućimo korisnicima jer su sve metode dodatne veriMFA, on se više neće moći prijavljivati na fikacije iznimno jednostavne. S obzirom na non-browser aplikacije poput Microsoft to da je riječ o besplatnoj funkcionalnosti, Outlooka ili Lynca jer one još uvijek nisu ništa nas ne sprječava da ju testiramo na ažurirane za korištenje MFA. Ukoliko želi ograničenom broju korisnika te se nakon koristiti te aplikacije, korisnik će morati ko- toga odlučimo za eventualnu širu impleristiti sustavski generirane lozinke pod nazi- mentaciju. Kako ne bi sve bilo savršeno, tu vom App passwords. Preporučuje se koristiti su non-browser aplikacije uz koje moramo jednu lozinku po uređaju, a svakoj, sustavski koristiti App passwords, no ovo nas ni u kogeneriranoj App lozinki, unutar Office 365 jem slučaju ne bi trebalo spriječiti u aktivaciji portala možemo dati deskriptivni naziv tako ove mogućnosti jer je riječ o kôdovima koje da znamo kojem uređaju konkretna lozinka unosimo samo jednom, a planira se da bi do pripada. Ovakvu lozinku jednostavno unosi- kraja ove godine i takve aplikacije potpuno mo u polje password aplikacije kada nas pita transparentno koristile MFA.

Windows Azure Muli-Factor Authentication Ukoliko (donekle ograničene) MFA mogućnosti koje nam se nude preko Office 365 portala nisu dovoljne, na raspolaganju nam je komercijalna verzija - Windows Azure MultiFactor Authentication koja nam omogućuje stvari poput uzbunjivanja administratora prilikom detekcije neautoriziranog pokušaja prijave na servis, prilagođeni ID pozivatelja, one time bypass pomoću kojega možemo na određeni period stornirati 2-faktorsku autentifikaciju te korisniku omogućiti klasičnu prijavu, MFA SDK pomoću koje višefaktorsku autentifikaciju možemo integrirati u lokalne aplikacije i još cijeli niz dodatnih mogućnosti (cijeli popis možete vidjeti u okviru uz tekst). Poznata je Single Sign-On (SSO) mogućnost Azure

platforme pa se tako Azure MFA servis, osim što dvostrukom verifikacijom štiti Azure, Office 365 i ostale Microsoftove servise, može primijeniti i na Dropbox, SalesForce i ostale SaaS platforme za koje Azure osigurava SSO. Za sekundarnu se verifikaciju koriste iste metode kao i kod MFA for Office 365 tako da ih ovdje nećemo ponovno navoditi. Sama se usluga aktivira preko Azure portala i to tako da iz njega odaberemo Active Directory, Multi-Factor Auth Providers pa tu kreiramo novi Multi-Factor Auth Provider objekt uz istodobni odabir načina naplate (po korisniku ili prijavi). Kao što smo već naglasili, za razliku od MFA for Office 365, ova usluga nije besplatna, a za plaćanje postoje dva modela. Prvi je po korisniku, a drugi po

autentifikaciji, odnosno prijavi. Ukoliko smo se odlučili za prvu opciju, licencirani se korisnik može prijaviti koliko god puta hoće, a cijena usluge je 1,49 € mjesečno. Druga je opcija privlačnija korisnicima koji se rjeđe prijavljuju na svoje aplikacije i servise. Cijena je ista kao i kod prve opcije, ali za 10 prijava (u obzir se uzimaju prijave različitih korisnika, a sve manje od 10 prijava u jednom mjesecu računa se kao da je odrađeno 10 prijava). Ovako kreirani Multi-Factor Auth Provider objekt moramo povezati s našim direktorijem za koji želimo aktivirati MFA uslugu, a daljnja konfiguracija ove usluge izvodi se pomoću modifikacije ovog objekta. Ukoliko MFA želimo koristiti uz lokalno instalirane aplikacije, s Azure portala moramo

preuzeti i instalirati MultiFactor Authentication Server softver (koji ćemo instalirati na lokalnoj inačici Server 2012 R2 poslužitelja) te istodobno na portalu generirati nove vjerodajnice (credentials) pomoću kojih ćemo taj poslužitelj aktivirati. Korisnik se na lokalne (ili cloud-based) aplikacije prijavljuje pomoću postojećeg korisničkog imena i lozinke, a MFA Server presreće i verificira zahtjev za prijavu na aplikaciju. Ukoliko su korisničko ime i lozinka točni, zahtjev se šalje na MFA Cloud service koji šalje challenge (upit) na korisnikov uređaj (mobilni telefon). Ispravnim odgovorom korisnik biva prijavljen na aplikaciju. Nije naodmet spomenuti ni to da Microsoft na mjesečnoj bazi jamči 99.9% dostupnosti ove usluge.


93

Aktualnosti Moderne poslovne aplikacije

Aspekti i kriteriji za nove poslovne aplikacije Koliko moderni trendovi (računalstvo u oblaku, big data, social itd.) utječu na poslovne aplikacije i mijenjaju ih? Kako izgleda arhitektura moderne poslovne aplikacije? Petra Korica-Pehserl

U

posljednje vrijeme aplikacije vode glavnu riječ u informatici, bilo da se radi o mobilnim aplikacijama koje suštinski definiraju izbor platforme, o web aplikacijama koje nam pomažu da se snalazimo na Internetu, ili pak o poslovnim aplikacijama. Dok se na neki način očekuje da će mobilne i web aplikacije biti moderno dizajnirane u kontekstu arhitekture te korisničkog sučelja, kada govorimo o line of business, tj. poslovnim aplikacijama, najčešće mislimo na zastarjele, spore aplikacije sa staromodnim i ne pretjerano korisniku prilagođenim sučeljima. Međutim novi trendovi kao što su računalstvo u oblaku, big data, ili pak društvene mreže, mijenjaju način na koji korisnici žele raditi s poslovnim aplikacijama. Primjerice, analitička kuća Gartner očekuje da će do

94

2016. dvije trećine radne snage posjedovati smartfon te da će 40% radne snage raditi mobilno, dakle bez uredske infrastrukture. Smartfoni i pametni uređaji općenito svakodnevno produciraju ogromne količine podataka. IDC je izračunao da se volumen podataka udeseterostruči svakih pet godina. Nadalje, Gartner je u svojoj analizi došao do zaključka da tvrtke koje podatke koriste inteligentno financijski nadmašuju svoju konkurenciju za 20%. Usto, korištenje cloud servisa, tj. računalstva u oblaku, svakodnevno raste - Gartner očekuje 210 milijardi dolara prihoda u ovom segmentu u 2016. godini, što bi bilo dvostruko više nego u 2012. Spomenuti trendovi te novi obrasci i razvojni alati omogućavaju modernizaciju poslovnih aplikacija s ciljem bolje podrške rastućim zahtjevima korisnika i novih poslovnih procesa. Poslovne aplikacije postaju


Moderna poslovna aplikacija - nova paradigma tradicionalne aplikacije koja koristi resurse iz oblaka te podržava korisnika u radu na različitim uređajima, koristeći informacije iz strukturiranih i nestrukturiranih izvora podataka

skalabilne, informacijski intenzivne, primjenjive na više uređaja, prilagođene korisniku te sve mobilnije - no bez kompromitiranja bilo funkcionalnosti bilo sigurnosti. U ovom tekstu želimo pojasniti definiciju moderne aplikacije, a konkretnu ćete primjenu pronaći u okviru uz tekst u obliku primjera moderne aplikacije za dodatno zdravstveno osiguranje.

Kriteriji za modernu (poslovnu) aplikaciju

Koje kriterije poslovna aplikacija treba zadovoljiti da bismo ju nazvali modernom? Glavna tri stupa moderne aplikacije jesu uređaji, podaci i cloud. Uređaji su sve prisutniji, kao što smo opisali u prethodnom dijelu teksta. Zaposlenici posjeduju sve više različitih uređaja te žele koristiti aplikaciju u određenim mobilnim scenarijima na svom smartfonu i/ili tabletu. Primjerice, prodavači osiguranja koji

rade na terenu žele se povezati s podacima o korisniku u svom CRM sustavu te aplikacijom koja će im omogućiti da odmah izračunaju i ponude klijentu moguće tarife. Možda još dodatno žele pokrenuti workflow za odobrenje i potpis ugovora. Ovdje su sigurnost i upravljanje uređajima ključni, a za visok standard sigurnosti treba se pobrinuti i sa strane aplikacije (enkripcija podataka, princip least privilege, autentifikacija virtualnom smart karticom), ali i u smislu odabira samog uređaja te rješenja za upravljanje njime. Naravno, aplikacija bi trebala podržavati sve platforme i operacijske sustave koje korisnik želi koristiti. Zahvaljujući računalstvu u oblaku, sada je moguće raditi povoljne i skalabilne aplikacije koje prate potrebe korisnika. Cloud pomaže demokratizaciji pristupa gotovo neograničenoj računalnoj snazi i prostoru

Primjer arhitekture poslovne aplikacije

za pohranu podataka te tako omogućuje opsluživanje velikog broja klijenata, računanje kompleksnih algoritama te analizu nestrukturiranih podataka bez (dodatnih) kapitalnih investicija. Time smo došli i do trećeg stupa - dana, tj. samih podataka. S pomoću algoritama za strojno učenje te neograničenih mogućnosti pohrane u cloudu moguće je relativno povoljno i brzo pronaći potrebne obrasce te (poslovno) znanje iz mora podataka koje generiraju sami korisnici (recimo, social data) ili pak uređaji i senzori. Windows Azure tako nudi Horton Worksovu implementaciju Big Data Hadoop kao uslugu svojim korisnicima. Da bi ova tri stupa funkcionirala, potrebno je osigurati povezanost aplikacija se mora sama snaći ako trenutno nema pristup mreži bez gubitka podataka te konteksta aplikacije u međuvremenu. Nadalje, važno je da korisničko sučelje moderne poslovne aplikacije bude intuitivno i da se automatski prilagođava uređaju na kojem se aplikacija pokreće. Također, ne treba zapostaviti ni važnost razvoja aplikacije te korektne brige oko cijelog njezina predviđenog životnog ciklusa. Poželjna je i integracija spomenutog procesa s procesom upravljanja uređajem kako bi se ostvarila dodatna podrška na mobilnim uređajima: sigurna distribucija i uklanjanje aplikacija, automatska instalacija, podrška za autentikaciju certifikatom itd. Moderne će aplikacije promijeniti način na koji trenutno razmišljamo o poslovnim aplikacijama te će nam omogućiti da podržavamo nove mogućnosti i izazove poduzeća, ali i nove načine rada zaposlenika.

Ovdje bismo željeli dati primjer moderne aplikacije za dodatno zdravstveno osiguranje. S jedne strane, dodatno zdravstveno osiguranje sve je popularnije u Hrvatskoj i u svijetu, a s druge strane bilježimo i porast korištenja senzora u obliku takozvanih wearablesa, ili malenih uređaja koji bilježe i šalju podatke o GPS lokaciji ili pak različitim tjelesnim funkcijama poput otkucaja srca i temperature. Zamislimo na trenutak osiguravajuće društvo XY koje se želi istaknuti i osvojiti tržište dampinškim cijenama. Tradicionalno gledajući, korisnici su podijeljeni na statične skupine ovisno o, primjerice, dobi i spolu. Ideja osiguravajućeg društva XY jednostavna je - personalizirati mjesečnu ratu dodatnog osiguranja sukladno tome koliko zdravo korisnici žive. Naravno, ovaj scenarij povlači za sobom određene teme za društvenu diskusiju, ali to ćemo ovdje zanemariti te se koncentrirati na tehnički aspekt ove aplikacije. XY dakle koristi komplicirani sustav poslovnih zahtjeva i statističkih podataka za obradu i klasificiranje potencijalnog korisnika u jednu od tarifnih kategorija. Recimo da je taj sustav na glavnom računalu. XY nudi korisnicima besplatnu mobilnu aplikaciju za osiguranje koju mogu preuzeti iz dućana (storea) željene platforme - iOS, Android te Windows Phone. Po želji bi mogli na sličan način ponuditi korisnicima i tablet varijantu. Aplikacija se poveže s GPS senzorom na smartfonu te sa tradicionalnim senzorom za mjerenje otkucaja srca

Moduli od kojih se aplikacija sastoji klijentski dio, mobilna aplikacija, Windows Azure (oblak) te sustav osiguranja na glavnom računalu

(kakav primjerice koriste džogeri) ili s wearable uređajem. Aplikacija skuplja podatke s različitih senzora te ih u određenim intervalima šalje u softverski modul programiran u Windows Azureu. Ondje se prvo ti podaci čuvaju, ili su pohranjeni, u kriptiranom obliku te se na njih primijeni pametni algoritam koji, uz input statističkih podataka iz lokalne baze korisnika te, primjerice, iz različitih repozitorija podataka (Open Data) s Interneta, nakon određenog vremena proučavanja osiguranika, izračunava tzv. score/ profil korisnika (koji se naravno kasnije može adaptirati). Score se zatim prenosi sustavu za računanje tarife osiguranja na glavnom računalu u računalnom centru, koji pak izračunava personaliziranu tarifu za mjesečni iznos osiguranja. Usto, sustav nudi obavijesti te savjete za zdraviji život koji se mogu konzumirati preko aplikacije, tj. preko zaslona wearable uređaja. Ako to korisnik želi, mobilna aplikacija dozvoljava da se pripremljeni podaci podjele s prijateljima na Facebooku, Twitteru ili drugim društvenim mrežama. Kako dakle izgleda arhitektura ove aplikacije? Ilustracija uz ovaj okvir pokazuje module od kojih se aplikacija sastoji - klijentski dio, mobilnu aplikaciju, Windows Azure (oblak) te sustav osiguranja na glavnom računalu. Aplikacija je razvijena korištenjem Visual Studija i .NET Frameworka te se spaja s modulom u Windows Azureu, koji se sastoji od relacijske baze (Windows Azure SQL Database) te nerelacijskog storagea (Windows Azure Table Storage Service) za veće podatke (npr. raw input sa senzora). Podaci se tijekom obrade čuvaju u Windows Azureu te se ondje izračunava rezultat relevantan za kvotu osiguranja. Podaci se nakon prenošenja rezultata sistemu osiguranja u modulu glavnog računala čuvaju još jednu godinu u kriptiranom obliku. Ovo je financijski povoljnije od čuvanja podataka u lokalnom računalnom centru. Developeri mogu testirati ovo rješenje Windows Azure Compute emulatorom te Windows Azure Storage emulatorom, koji se nalaze u Windows Azure SDK-u. Aplikacija također koristi Facebook i Twitter API za pristup društvenim mrežama. Integracija s lokalnim sustavom osiguranja omogućena je web servisima zasnovanim na sučelju ODBC (Open Database Connectivity), koje omogućava automatski pristup podacima.


95

IZDVOJENO

360 Total Security 5.0 Brine za sigurnost računala, a integrira više protuvirusnih alata kao što su Avira i Bitdefender

360 Total Security 5.0 Opis Uslužni alat Cijena Besplatan URL http://360safe.com/totalsecurity.html

AnyDesk 1.1.1 Beta Bivši zaposlenici TeamViewera udružili su se da naprave vlastito rješenje za udaljeni pristup računalima AnyDesk 1.1.1 Beta Opis Upravljanje računalom Cijena Besplatan URL www.anydesk.com

AOMEI OneKey Recovery 1.0.0 Iznimno laka izrada ili ponovno formiranje posebne particije za povrat sustava u slučaju katastrofe AOMEI OneKey Recovery 1.0.0 Opis Pomoćni alat Cijena Besplatan URL http://www.backup-utility.com/ onekey-recovery.html

MREŽA

download

OSForensics 3.0

Praktični forenzičar Otkad se prvi put pojavio prije nekoliko godina, ovaj se alat do danas etablirao kao jedan od boljih alata koji ovakvu vrstu istrage približava i onima koji se računalnom forenzikom zapravo uopće ne bave…

U kompaktno sučelje naguran je veliki broj raznovrsnih modula koji pomažu pri forenzičnoj analizi računala

rada. To podrazumijeva i razumijevanje orenzičko ispitivanje računala složena brojnih modula čija je ponuda izdašna. Tako je disciplina koju tradicionalni korisnici je tu alat za pretraživanje računala, onaj za rijetko kada upražnjavaju, tim više što su generiranje i analizu kontrolnih zbrojeva alati za forenzičku analizu obično skupi, i to (hash) i alata za povrat datoteka, alat za pogotovo ako je riječ o kompletnim integri- izradu imagea diska, alat za pregled aktivne ranim paketima. Stoga se rijetko kada može memorije ili alata za izvlačenje lozinki. Ananaići na forenzički paket koji se može dobiti litika je također dobro zamišljena. Na primjer, modul Mismatch File Search i besplatno. OSForensics, otkad se prvi put pojavio, plijeni pozornost. Ne samo stoga elegantno otkriva moguće prikrivene datoteke što ga se može koristiti besplatno (no samo u koji su skrivene starim trikom, promjenom nekomercijalne svrhe) nego i zato što zapravo ekstenzije. Još jedan vrlo koristan modul je Recent Activity. Prikazat će što se događalo s nudi dobre mogućnosti. računalom oslanjajuUpravo zato moći se na zapise iz log že dobro poslužiti i OSForensics 3.0 datoteka, spremljeprofesionalcima, ali Kratki opis Forenzički alat ne cookie datoteke, i svima onima koji Cijena Besplatan/499 USD (Professional) zapise u registarskoj žele izvući određene + bazi i MRU liste. podatke s računala Zgodno je i to što kao što su, primjePonuda modula, lakoća korištenja zna prikazati koji su rice, pohranjene sve USB uređaji bili lozinke. Sučelje OS- + spajani. Dakako, to Forensicsa sastoji se Manji bugovi, visoka cijena je tek dio onoga što od modula koji su OSForensics nudi. nanizani jedan ispod URL www.osforensics.com No, ako ga želite kodrugog. Aktivacijom mercijalno koristiti, željenog modula otvara se prozor za unos parametara i prikaz pripremite se i na poveći izdatak. Profesiprikupljenih informacija. Ovisno o izabranom onalna inačica stoji nemalih 499 dolara, a modulu, bit će prikazani i odgovarajući po- za godišnju podršku potrebno je izdvojiti još 199 dolara. Mnogo? Doista jest, no kako daci te eventualne dodatne opcije. Sve to samo znači da je OSForensics lako postoji besplatno (ipak ponešto ograničeno) koristiti. Doduše, to se ne odnosi na interpre- izdanje, lako je provjeriti je li ovaj alat ono taciju rezultata i uporabu različitih metodika što vam je potrebno. (M.G.)

F

Microsoft Script Browser 1.1 Microsoftov besplatan alat za pronalazak, preuzimanje i korištenje većeg broja PowerShell skripti Microsoft Script Browser 1.1 Opis Uslužni alat Cijena Besplatan URL http://goo.gl/Oo6up5

96


Modul za izvlačenje lozinki, između ostalog, otkriva kako OSForensics nije isključivo namijenjen profesionalcima, nego i svima koji imaju potrebe za alatima ove vrste

Pregled nedavne aktivnosti računala samo je jedan u nizu od korisnih modula kojima se može analizirati računalo kada se za time pokaže potreba

mjeseca

IZDVOJENO

Pripremio: Matija Gračanin

RegexBuddy 4.1.2

Zorin OS 9

Linux kao Windows? Svijet GNU/Linuxa iznimno je bogat distribucijama koje su odgovarajuće za određene skupine korisnika. Ovo je jedna od distribucija koja ponajprije cilja na korisnike Windowsa, i to upravo na one koji napokon žele prijeći na Linux…

P

Pomaže pri formiranju i testiranju regularnih izraza – nekima neprocjenjivo koristan alat RegexBuddy 4.1.2 Opis Izrade regularnih izraza Cijena 29,95 eura URL www.regexbuddy.com

Izgledom i mogućnostima odlična distribucija Linuxa koja je ponajprije namijenjena svim koji se spremaju prijeći s Windowsa u svijet Linuxa

rijelaz iz svijeta Windowsa u svijet Linuxa nije baš bezbolan niti mnogima Prednost je i to što se izgled Zorina može jednostavan. Iako je u samoj suštini sasvim prilično prilagoditi pa je tako moguće primjesvejedno koji se operativni sustav koristi kada njivati različite stilove te pronaći onaj s kojim će se na to gleda sa stajališta korištenja tipičnih iskustvo prijelaza biti najugodnije (sučelje može (uredskih) aplikacija, ipak je promjena ekosu- nalikovati Windowsima 7 ili starijim inačicama stava u kojem te aplikacija rade prilično stresna. pa čak i Mac OS-u X). Naravno, kako će vrijeČak i za one iskusnije korisnike. Stoga, oni koji me odmicati i što će se više željeti zaboraviti koketiraju s prelaskom Windows, moći će se na Linux nakon du- Zorin OS 9 koristiti one stvarčice gogodišnjeg korišteKratki opis Distribucija GNU/Linuxa koje su prepoznatljive nja Windowsa, ovu bi Cijena Besplatan/9,99 eura (Premium)/ za Linux, i to ponajvidistribuciju mogli naći 8,99 eura (Business) še Ubuntu (dobar je prilično zanimljivom. primjer sučelje Unity). + Naime, primarna Ponuda aplikacija Sučelje, fleksibilnost, nalik Windowsima joj je svrha olakšati je pristojna i tipična, tranzicijsko razdoblje + što znači da bi trebali prijelaza s Windowsa biti sretni pogotovo Besplatno je izdanje ograničeno na Linux, a u dugokorisnici tipičnih raročna zadržati kori- URL čunala a, dobro je i www.zorin-os.com snike. Zorin se temelji to što dolazi Wine i na distribuciji Ubuntu PlayOnLinux pa je (i to LTS inačica 14.04, čime se dobivaju nado- moguće koristiti aplikacije (i igre) namijenjene gradnje do 2019. godine) no nudi sučelje koje Windowsima. Ponuda multimedijalnih aplikadaleko više nalikuje (čak manje izgledom, više cija također je dobra, no sve se ionako može funkcionalnošću) Windowsima neko Linuxu dodatno proširiti instalirajući ih preko dostupnog (iako ne može pobjeći od svojih korijena). Tu softverskog centra. Dakako, to je tek kap u moru je prepoznatljiv startni izbornik, relativno sličan onoga što Zorin OS nudi, a kako će se korisnici razmještaj opcija te druge sitnice. Uglavnom, Windowsa sa Zorinom doista osjećati kao da raprilično uspjela mješavina dvaju slična no de u dobro im poznatom okružju, ova distribucija istodobno vrlo različita svijeta. dobro ispunjava svoju svrhu. (M.G.)

ShellSend 2.0.1 Zaista jednostavan, no vrlo učinkovit način za slanje poruka e-pošte izravno iz naredbenog retka

ShellSend 2.0.1 Opis Slanje e-pošte Cijena Besplatan URL http://www.binaryfortress.com/ShellSend/

SUPERAntiSpyware 6.0 Puna šesta generacija jednog od ponajboljih alata za detekciju i uništavanje zloćudne gamadi SUPERAntiSpyware 6.0 Opis Sigurnosni alat Cijena Besplatan/29,95 USD godišnje URL www.superantispyware.com

UltraCompare 14.0 Najnovije izdanje jednog od legendarnih i najmoćnijih alata za vizualno uspoređivanje datoteka

Dodatak Winea i PlayOnLinuxa jamči da će se na Linuxu moći upogoniti i brojne aplikacije koje su inače namijenjene isključivo Windowsima

Premda je ponuda softvera dobra, druge je aplikacije vrlo lako instalirati preko za to predviđenog softverskog centra (ipak su Zorinu temelji u distribuciji Ubuntu)

UltraCompare 14.0 Opis Uspoređivanje datoteka Cijena 49,95 USD URL http://www.ultraedit.com/products/ultracompare.html


97

KOLUMNA Piše: Oleg Maštruko

Posjet divovima N

Taman za vrijeme rada na ovom broju - bomba iz Vlade! Premijer Milanović, zajedno sa odabranom svitom ministara, krajem rujna planira ambiciozan posjet Sjedinjenim Američkim Državama

98

e znamo hoće li se vidjeti s Obamom, jer u fokusu je nešto mnogo bitnije i nama bliže IT kompanije. Jutarnji list vijest plasira na svoj uobičajeni način, pompozno i novinarski neprofesionalno. Novi glasnogovornik Vlade Nikola Jelić bivši je novinar tog lista, s kojim se prijateljski rastao, pa nema dileme da tamo plasira vijesti točno na način koji mu paše. Bilo je tako i prije Jelićeva prelaska, a razlozi zašto je tako, nadilaze sferu interesa ove kolumne i časopisa - mogli ste o tome čitati drugdje. Evo što kažu Jelić i Jutarnji: “Premijer Milanović posjetit će Cisco, IBM, Microsoft, Oracle i Hewlett-Packard (HP), odnosno boravit će u San Franciscu, New Yorku i Seattleu. Razlog putovanja je razgovor o potencijalnoj suradnji s tim tvrtkama, a dogovoren je u suradnji s Američkom gospodarskom komorom. U ovome trenutku još uvijek se ne zna s kime će se premijer Milanović sastati, a očekuje se da će to biti vodeći ljudi navedenih kompanija. U delegaciji s premijerom bit će ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar i ministar zdravlja Siniša Varga, a moguće je i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, jer se konačni sastav izaslanstva još dogovara. S Milanovićem i ministrima u Ameriku će i čelnici nekoliko državnih institucija i agencija koje su također zainteresirane za suradnju s američkim tvrtkama.” Odmah nakon objave ove IT senzacije, poslali smo mail press službi Vlade: “Možete li nam javiti malo više detalja o najavljenom posjetu premijera i nekih ministara nekolicini hi tech i IT kompanija u SAD-u koji bi se trebao dogoditi krajem mjeseca? Koje će biti teme razgovora i što im zapravo nudimo?” Odgovor smo dobili brzo (pohvalno), ali je bio u potpunosti neinformativan: “...kako su dogovoreni sastanci još uvijek u pripremi - podsjećam da se na put ide krajem rujna - o sadržaju i konkretnim temama sastanaka još ne možemo jednostrano javno govoriti.” To je tipičan modus operandi praktično svih hrvatskih Vlada, ali ove navlastito - nema nikakve strategije i planskog rada, sve se radi, ne u hodu, nego u trku, i samo radi banalnog, površnog PR efekta u trajanju od najviše tjedan do dva. Nije da ćemo mi nekome kazati “evo, vidite, naše strateški jake strane su to, to i to, planski ćemo razvijati ovo i ovo, a olakšice u narednih 40 godina davati ovome i ovome. Sad vidite kako vam to paše i kako se možete uklopiti”. Kod nas se nikad ne radi tako - u pravilu čekamo da nas netko izgugla ili slučajno pronađe - kao, na primjer, onaj indonezijski biznismen specijaliziran za palmino ulje. Onda on dođe u posjet koji se jednako pompozno poprati koliko i brzo zaboravi, i ministri se pred njim zaklinju u palmino ulje, za koje do jučer nisu ni znali da postoji. Indonežanin se informira, vidi da od investicija u Hrvatsku “nema kruva” dok god tu vladaju porezi “derem kožu” i šuma propisa koju ni bog ne bi protumačio, i to je to.


Uz to, stalno se u medije puštaju probni baloni, za što je ova epizoda zapravo odličan primjer - Vladini ljudi za PR plasiraju nešto što postoji samo u grubim naznakama i u njihovoj glavi, u pravilu to ide preko izdanja EPH, i onda gledaju kako se narod i mediji hvataju za kost. Plan ionako nemaju nikakav, a niti su ikome odgovorni za realizaciju ičega. Idu u čisti turizam, s malo PR-a, kao i u Katar, Australiju, više puta u London u raznim sastavima, Berlin, i tome slično.

Tportal spekulira o tome da će se američkim kompanijama ponuditi “Liku za mega-server”. Ovako napisano, djeluje smiješno, ali zapravo nije posve besmisleno. Misli se, naime, na to kako bi Lika mogla biti potencijalno dobra lokacija za golemi datacentar, poput recimo Microsoftovog golemog centra u predgrađu Dublina, koji smo posjetili i o čemu smo pisali u jednom od prvih brojeva Mreže u 2014. Osim tog Microsoftovog, u Irskoj je smješteno još nekoliko ogromnih podatkovnih centara. Kako smo tada više puta ponovili - Irska je dobra lokacija za takve centre, uz ostalo, zbog klime - tijekom cijele godine optimalno je prohladno, ali nikada ni previše hladno ni previše vruće, pa se serveri mogu hladiti zrakom iz atmosfere. Hlađenje je iznimno bitna stvar za takve centre i zapravo najveći operativni trošak; čitava se meta-znanost razvila oko toga koliko se energije troši za svaki gigabajt podataka u podatkovnom centru, a najviše te energije troši se baš na hlađenje. Kako tu stoji Lika? Vjerojatno ne toliko dobro kao Irska, jer su zbog kontinentalne klime temperaturni ekstremi naglašeniji. Malo koja zima u Lici prođe bez snijega (u Irskoj je rijetkost), a ljeti vrućine iznad 30 stupnjeva predstavljaju uobičajenu pojavu. U Irskoj pod djelovanjem oceanske klime i usred ljeta rijetko je iznad 25-28 stupnjeva. Nije, naravno, klima najveći problem, već naša šuma zakona, podzakonskih akata i propisa koji se stalno mijenjaju, i ne samo što se mijenjaju, već čak i kada stabilno stoje na papiru neko vrijeme, provode se s vrlo različitom oštrinom, ovisno o stanju državne kase i razini (ne)zaposlenosti utjerivačkih službi, poreznika i carine. O poreznom opterećenju i cijeni rada da i ne govorim. Čini se pomalo naivnom pomisao da “IT divovi”, kako im tepaju mediji, Hrvatsku već nisu ozbiljno razmotrili - i odbacili - kada su planirali gradnju svoje infrastrukture, tvornica, podatkovnih centara i razvojnih laboratorija. Da mi je biti muha na zidu dok Milanović i ministri razgovaraju s čelnicima Cisca, IBM-a i Oraclea; mislim da će ti sastanci, ako do šefova uopće i dođu, biti urnebesni. Milanovićevo nepoznavanje materije već je opće mjesto, a IT mu nikad nije ni bio domaći teren. Kako su dobro primijetili neki kolege u diskusijama na društvenim mrežama - primjetno je, i vrlo uvredljivo, da nitko iz Vlade u pripremi posjeta nije konzultirao nijednog uglednijeg pripadnika IT zajednice iz realnog sektora, od kojega su mogli dobiti i poneki koristan savjet. Neki od njih, s čelnicima “IT divova” sreću se relativno često i znaju kako te tvrtke funkcioniraju. Za PR operaciju, a praktično sve što Vlada radi je običan PR, to, međutim, nije poželjno.

Postani Iskonovac jer u svim novim Iskon.TRIO paketima od sada dolaze: Premium filmski i najbolji sportski kanali (CineStar Premiere 1 i 2, Sport Klub 1, 2 i 3) FLAT internet do 10 Mbps Besplatne minute prema mobilnim i fiksnim mrežama te EU

www.iskon.hr 0800 1000

Mreza_10-2014

Recommend Documents