Metrologija

Istorijska metrologija kao pomoćna istorijska nauka Istorijska metrologija je pomoćna istorijska nauka koja proučava stare mjere u najširem smislu riječi. Stare mjere se mogu proučavati na dva načina: 1. Ispitivan Ispitivanjem jem pojedina pojedinačkih čkih mjera mjera bez bez obzira obzira na druge druge mjere: mjere: 2. Ispitivan Ispitivanjem jem svih onih onih mjera mjera koje ulaze ulaze u sistem sistem mjera mjera većeg ili manjeg manjeg područja područja Istorijska metrologija je po svom predmetu izučavanja povezana sa drugim naučnim disciplinama bilo da slu!i rezultatima tih disciplina bilo da se te naučne discipline slu!e njezinim rezultatima. " prvom slučaju te grane slu!e istorijskoj metrologiji kao  pomagalo. #avodimo najva!nije discipline odnosno pomagala: 1. istorija istorija uopšte uopšte posebno posebno pravna istorij istorija a istorija istorija dr!ave dr!ave i pravaekonomska pravaekonomska istori istorija ja 2. pomo pomoćn ćnee isto istori rijs jske ke nauke nauke $. matema matematik tikage ageome ometri trija jageo geodezi dezija ja%iz %izika ika &. geogr geogra% a%ij ijaa i topog topogra ra%i %ija ja '. etno etnogr gra% a%iija (. lingvi lingvisti stika ka istor istorijs ijski ki riječn riječnici ici..

)redmet istorijske metrologije i njezini počeci *emeljni zadatak istorijske metrologije jeste utvrditi veličinu starih mjera tj. onih koje su vrijedile prije uvo+enja metričkih mjera. Istorijsku metrologiju prate i sve promjene veličine starih mjera od onog doba za koje se već mo!e utvrditi objektivna istina do uvo+enja metričkih mjera. ,etrologija pripada me+u najstarije n ajstarije nauke svijeta. #eki pisci tumače da je svaki savršeno gra+en muškarac mjerilo. -rugi tumače vezu ljudskog tijela sa mjeramaodnosno da je čovjek uzeo svoje mjere od čovijeka tj. od njegovih tijela. *u vezu dokazuje sastav starih mjera u kojima su nazivi mjera za du!inu jednaki nazivima  pojedinih dijelova ljudskog tijela: prst palacšaka pedalj stopa lakat hvat i dr. dr. -u!ine koje se pod tim nazivima javljaju nisu jdnake du!inama istoimenog dijela tijela jer ih one  ponekad prelaze ili su manje od njih. d 12 i 1$ vijeka na ju!noslovenskom prostoru i susjednoj "garskoj mjere se označavaju kraljevskim da bi se istakla njihova obaveza i va!nost. /avljaju se posebno u kraljevskim donacijama u kojima se veličina darovnih  posjeda označuje kraljevskom mjerom. I druge se mjere nazivaju kraljevskim. 0raljevska mjera vrijedi na području čitave dr!ave. 0raljevske su mjere tačno odre+ene veličine. rlo rlo često se upotrebljava i mjera odoka. odok a. doka je i mjerenje zemlje domašajem strelice.

,etoda proučavanja starih mjera

0od proučavanja starih mjera treba najprije utvrditi: 1.područja na koje koje će se naša istra!ivanja protegnuti 2.vrste mjera koje na tom području susrećemo $.vrijeme kada se pojedina mjera na tom području javlja.

Sačuvane stare mjere )ronala!enjem starih mjera u muzejima ili na terenu nećemo moći uspješno izvršiti svoj zadatak zbog toga što:  u muzejima imamo malo sačuvanih mjera a još manje ćemo naći na terenu3  takve su mjere pojedinačne pa ne mogu poslu!iti za proučavanje starih mjera ni kao svjedočanstvo kako su se one mjenjale tokom vjekova. Stare mjere nisu samo vrijedan dokument za proučavanje ekonomske istorije nego često i vrijedan kulturnoumjetnički spomenik. S obzirom na materijal od kojega su izra+ene mjere one mogu biti različite. ,jere za !ito mogu biti od jačeg lima ili od drveta. ,jere od drveta su učvršćene drvenim ili !eljeznim obručima. agan se obično pravi od tvrdog ali i od mekog drveta. n mo!e biti u drvu izdubljen. aganvedro i sve druge šuplje mjere mogu biti od kamena. ,anje mjere za tekućinu napravljene su od kositra lima majolike ili pečene gline.

Nadzor nad mjerama ,jere se mogu podudarati sa veličinom koja je odre+ena opštim i obaveznim propisima. " tu svrhu izra+uju se uzorci mjera. ni imaju različite nazive. )rototip mjera za du!inu se bri!ljivo čuvao a u srednjem vijeku se je isklesao u kamenu na istaknutom mjestu.

Baždarenje mjera  #adzornici mjera moraju mjere pregledati ispitati i usporediti sa opštinskim mjeramaodnosno utezima i zakonito obilje!iti. a!an dio ba!darenja je upravo obilje!avanje. ,jere koje su na+ene bez ba!darinskog znaka smatrane su neispravnim. " mnogim zemljama ure+uje se pitanje mjera zaključcima njihovih parlamenata. S vremenom se javlja potreba za ba!darinskom slu!bom. #a području 4ustrougarske je 1556 godine izdana uputa za ba!darinsku slu!bu. )rema tim uputama !upanijski su organi morali sve uzorne mjere poslati na potvrdu bratislavskom magistru čija je du!nost bila  preispitati ili obilje!iti ih svojim grbom kao ba!darinskim znakom. Slu!bu središnjeg  ba!darskog ureda vršio je bratislavski magistar.

"tvr+ivanje veličine starih mjera

Šuplje mjere "tvr+ivanje veličine šupljih mjera zadaje nam teškoće. *akve mjere mogu biti mjere za tekućine.

Utvrđivanje mjera za tekućinu eličina mjera za tekućinu najjednostavnije se utvr+uje tako da se mjere vodom. 4ko je mjera ba!darena voda se lije do ba!darinskog znaka i to više puta ponovi. )rosječni rezultati tako dobiveni upore+uju se sa veličinom pozitivnih mjera. #a taj način moći ćemo ponekad utvrditi kojem vremenu mjera pripada mjesto i kraj odakle potiče.

Veličina mjera za tekućine do koje dolazimo računski eličina šupljih mjera mo!e se utvrditi računski. " našim izvorima taj se postupak naziva cardiometria. 7a utvr+ivanje veličine bačve ima poseban postupak. n se javlja u staro vrijeme. ,jerenje veličine bačve temelji se na primjeni mjerne palice koja se u našim izvorima različito naziva. 8izir se u prošlosti najviše upotrebljavao u podrumarstvu %euda ili drugog gazdinstva. 9a!dare ga isti organi koji su uopšte ovlašćeni ba!dariti mjere.

Utvrđivanje veličine mjere za suve stvari upljim mjerama mjere se ne samo tekućine nego i suve stvari. *o su u prvom redu !itne i solne mjere zatim mjere za krupnije stvari kao što je kukuruz u klipu kesten pijesak i dr. eličina tih mjera mo!e biti različita prema načinu sipanja i prema načinu mjerenja:  prema načinu sipanja: ;ito mo!emo mjeriti ako se jednostavno sipa bez tresanja mjerne posude ili tako da se posuda jače ili manje trese da bi se usuto !ito sleglo.  )rema načinu mjerenja: ;ito se mjeri ili razom ili sipanjem preko ruba mjere.
,jere za du!inu " istrorijskoj metrologiji mjere za du!inu zauzimaju veoma va!no mjesto u prvome redu zbog toga što se za njih ve!u mjere za površinu a često šuplje mjere. ,nogo je više sačuvano mjera za du!inu nego ostalih mjera. *ako nalazimo: 1. etalone mjere za du!inu uklesane u kamen ali u obliku !eljeznih šipki koje su ugra+ene tako+e na takvim mjestima. 2. mjere za du!inu koje su crtane različitim rukopisnim odredbama u rukopisimapriručnika za trgovce i sl. $. mjere za du!inu koje su otisnute u knjigama sadr!aja.

Posebno o mjerama za dužinu koje su nacrtane u starim rukopisima " starim rukopisima često nalazimo ucrtane mjere. *akvi su rukopisi npr: zapisnici gradskih magistrata i cehova ucrtane ili opisane gra+evine ili ceste rukopisi koji se bave starim mjerama i sl. izmjera takvih mjera ne zadaje posebnih poteškoća ali se mjerenje po drugim suzuje za 1=(>. procjena prave du!ine mjera koje su otisnute na papiru i danas zadaje velike teškoće. *im pitanjima se počeo baviti ?utenbergov muzej u ,ainzu.

4rhivski izvori  #ajva!niji izvor za proučavanje naših starih mjera jesu arhivi.  mjerama se govori u  političkim spisima u spisima ekonomske prirode posebno u urbarima i dr. )odaci o starim mjerama svugdje su prisutni ali nisu sakupljeni na jednom mjestu.
p!te obavezni propisi o starim mjerama )ravilnici srednjeg vijeka i kasnijeg doba nazivaju to pravo ius mensurum et panderum i dr!i da to pravo pripada vrhovnim pravima vladarima i da je neodvojivo vezano na njegov imperum. *o pravo sadr!ava: 1. pravo odre+ivanja mjera 2. pravo njihova mjenjanaja $. pravo njihova ba!darenja &. pravo nadzora nad ispravnosti mjera u prometu "garskim kraljevima se to pravo od starine priznavalo. eć u najstarijim dokumentima nailazimo na mjere koje se označavaju kao kraljevske. 0ralj 0arlo
rste mjera s obzirom na područjevrijeme i namjenu Područna dioba S obzirom na političku ovisnost i ekonomske veze pojedinog kraja rad na mjerama mo!emo podijeliti na nekoliko područja a kod Brvata na četiri područja. 1.Srednjovjekovne Slavonijebanske Brvatske i Slavonije 2.ojna krajina

$.Istra &.-almacija

p!te obavezne mjere ,jere koje vrijede na spomenutim područjimja mogu biti opšte. pšte obavezne mjere su npr: mjere koje je Brvatski sabor odredio 125$. i 1'CC. godine i kasnije. d 15$& godine to je po!unska mjera kasnije i bečka i donjoaustrijska mjera. " Istri i -almaciji takve su mjere venecijanska i bečka.

$jere koje vrijede na manjim područjima *akve su mjere one koje vrijede u !upanijama 9anske Brvatske i Slavonije. " ojnoj krajini vrijede bečke mjere ali i mjesne mjere pa gotovo svaka pukovnija ima svoje  posebne mjere.

%radske i op!tinske mjere ne se javljaju već u 1$. vijeku. *akve se mjere javljaju u gradovima sa ura+enim magistratom i vlastitom jurisdikcijoj makar i ograničenom. *ako u izvorima nalazimo: zagrebačku vara!dinsku kri!evačku koprivničku samoborsku beogradsku prištinsku  prizrensku smederevsku sisačku riječku bakarsku i senjsku mjeru. " izvorima u 1'. vijeku nalazimo zadarsku šibensku makarsku i druge mjere.

&upske ili županičke mjere " čitavom srednjem vijeku pa sve do najnovijeg vremena !upnici se uzdr!avaju doprinosima svojih !upljana. *o je obavljanje odre+enog rada kao što je obra+ivanje  polja drvosječa i sl. i davanje !ive!i u prirodi u prvom redu davanju !ita i vina. *o davanje temelje na starim običajima a unaprijed su odre+ene i utvr+ene. ;ito i vino se u to ime daje mjeri se običnom mjerom.

$jere 'eudalni# posjeda ?otovo svaki veći %eudalni posjed ima svoju mjeru. *akve u izvorima nalazimo: topličku dubrovačkušestinskustubačku i druge mjere. *a %eudalna mjera je i mjera svih mjesta koja su na %eudalnom posjedu i podpadaju pod jurisdikciju %eudalaca a često su to i !upne mjere.

Vremenska dioba Srednjovjekovna Slavonija i Brvatska -osadašnja istra!ivanja upućuju nas na diobu & razdoblja: 1. razdoblje pramjera 2. razdoblje utvr+ivanja i učvršćivanja domaćih mjera $. razdoblje po!unskih mjera do polovine 16. vijeka

&. razdoblje bečkih mjera do 1C5(. godine

Vojna krajina " ojnoj krajini domaćim starim mjerama konkurišu bečke mjere po!unske i gradačke a  javljaju se i ljubljanske mjere.

(almacija " -almaciji mo!emo razlikovati razdoblja: 1. razdoblje starih domaćih mjera 2. razdoblje venecijanskih mjera do početka 1'. vijeka u kojima domaće mjere konkurišu venecijanskim mjerama $. razdoblje austrijske vladavine od 1565. s prekidim do %rancuske vladavine.

"stra enecijanski !itni star je na čitavom dijelu Istre koja se podvrgla eneciji zajednička mjera. ,noga mjesta su imala vlastiti star koji se razlikovao od venecijanskog. *u se spominju mjesne mjere koje su zadr!ale svoju veličinu i narodni naziv: korec staricspulčetvrtalj vedro !ban polač i druge mjere.

rste mjera s obzirom na namjenu )emeljna dioba )rema temeljnoj diobi postoje mjere: 1. mjere za du!inu 2. mjere za površinu $. prostorne mjere &. mjere za tekućinu '. !itne mjere i ostale mjere za suve stvari (. mjere za te!inu

(ioba mjera s obzirom na nji#ovu namjenu 1. )rži!ne mjere to su mjere koje se na tr!ištima i u trgovini uopšte obavezno upotrebljavaju. " starije doba te mjere imaju lokalno značenje. d 1C. vijeka na tr!ištima moraju se upotrebljavati opšte obavezne mjere a to su zemaljske odnosno dr!avne. 2. *rčmarske mjere one se razlikuju od opšte obaveznih 0rčmar odnosno onaj koji toči vino za svoj trud dobiva nagradu. sim toga priznaje mu se odre+eni rastep i talog. 0rčmaru se predaje ili  prodaje vino mjereći manjom mjeroma on ga prodaje mjereći ga većom mjerom. #a  primjer vedro kojim se vino mjeri prilikom predaje krčmaru dr!i 1' pinti a krčmar takvo vedro dijeli na 1( pinti i tako stvara novu mjeru krčmarsku mjeru.

$. *metske mjere ,jere su odre+ene za davnje u naravi. #jih nameće %eudalni gospodar ali se one češće sporazumno odre+uju. " tom slučaju uz oznaku %eudalnog gospodara nose i prčat kmetske opštine ako ga ima ili kakav drugi znak. &. (esetinske mjere S njima se mjere desetine prihoda kao crkvena daća. 4ko pravo desetine pre+e na %eudalnog gospodaradesetinske mjere ostaju nepromjenjene. '. %orničke mjere *o su vinske mjere kojima se mjeri gornica tj. %eudalna braća od vinograda. dnos %eudalnog gospodara i vinogradara utvr+uje se gornim listom kojim se utvr+uje i mjera kojom se daje gornica. (. +uknarske ili župničke mjere Au!no je teret kmeta a u vezi je s prostornim običajima. " ime te daće daje se dio  prihoda obično više i !ita ali katkada i drugog prihoda. Aunkarske mjere su običajne mjere. " 1C. vijeku ure+eno je lukno za školnika. ,- $linarske mjere ,linarima se kao nagrada za mljevenje !ita daje ušur. "šur se temlji na mjesnim običajima ali se već u 1& i 1' vijeku uvodi pravilo da im se daje odre+eni dio brašna ili !ita na to ime. " 1C vijeku je odre+eno da im se na ime mlinarine daje 1=1' po!unskog vagana od 5' holbi. .- $jere primitka i mjere izdatka 7a rukovo+enje vinom i !itom priznaje se rastep kalo zarada. 7bog toga se odobrava da se vino prima mjereći većom mjerom a izdaje manjom. *o vrijedi i za !ito. godine nekada stajali na gradskim trgovima. -anas ih ima malo. Sačuvani su samo u Istri i -almaciji.

)omagala pri proučavanju starih mjera Biblio0ra'ije ,e+u najstarije bibliogra%ije metrologije spada ona koju je izdao .*igurinus 1'C&. godine. 7a naše potrebe va!na je bibliogra%ija koja je izašla u povodu ,e+unarodnog savjetovanja o proučavanju starih mjera 1651 i 165$ godine. 1. ,. 0urelac 9ibliographiae metrologiae historicae 7agreb 1651 2. 0urelacBerkov 9ibliographiae metrologiae historicae 7agreb 165$ 9ogatu bibliogra%iju citira ,. lajinac u djelu 
Popisi tr0ovački# mjera kao izvor za proučavanje stari# mjera ,nogi metrolozi odbacuju upotrebu priručnika s trgovačkim i drugim mjerama navodeći da se takvi popisi ne mogu praktično upotrebiti. *akvo se mišljenje temelji na pogrešnim  pretpostavkama. 0orisno je da se ti popisi uključe u naš rad a da su ti popisi odlično  pomagalo kazuju i ove činjenice: 1. )roporcije koje nalazimo u starih pisaca temelje se na našim istra!ivanjima 2. *rgovački popisi mjera sastavljeni su radi olakšanja trgovačkih prometa robom a  posebno kod trgovačkih kalkulacija $. takve popise mo!emo pratiti od 1$ i 1& vijeka do ure+enja metričkih mjera.