1. UTJECAJ POLOŽAJA TOČKE OKRETANJA BRODA (PIVOT POINT) NA MANEVRIRANJE Kad je brod na ravnoj kobilici u stanju mirovanja, pri mirnom vremenu i nikakve sile ne djeluju na njega, ova točka se nalazi u blizini težišta sustava negdje u sredini broda. Pri vožnji naprijed djeluju dvije sile: sila kretanja broda prema naprijed (sila vožnje) i sila uzdužnog otpora na pramcu. Ove se dvije sile moraju naći u ravnoteži. Sila vožnje je jača (100:25) zbog čega se točka okreta okreće prema naprijed te se nalazi na oko ¼ dužine broda od pramca. Pri vožnji krmom je suprotna situacija, sila kretanja krmom mora se uravnotežiti s uzdužnim otporom na krmu te se točka okretaja radi toga pomiče prema krmi na ¼. Ostali čimbenici koji utječu na položaj točke okreta su i sve druge sile kao što su: sile na kormilu, bočne sile vijka, potiskivači, djelovanje tegljača, utjecaj vjetra, struje, valova itd. Djelovanje svih sila je veće što je krak na kojem te sile djeluju veći. 2. UTJECAJ TOČKE OKRETANJA BRODA (PIVOT POINT) NA MANEVRIRANJE UZ POMOĆ TEGLJAČA Kada na brod djeluju dva tegljača (jedan po pramcu a drugi po krmi i to oba po bokovima) tada uzrokuju zakretni moment te istodobno bočno pomicanje broda bez zakretnog momenta jer iste sile djeluju na suprotnim stranama. Pri vožnji naprijed točka okreta se nalazi na ¼ od pramca te će zbog toga krmeni tegljač djelovati znatno većom snagom i uzrokovati skretanje broda udesno (ako tegljači rade s lijeve strane). Pri vožnji krmom će učinak tegljača biti obrnut. 3. UTJECAJ TOČKE OKRETANJA BRODA (PIVOT POINT) NA MANEVRIRANJE UZ POMOĆ PRAMČANOG PORIVNIKA (POTISKIVAČA) Zavisno od oblika trupa broda i polozaja tunela brod ce se okretati oko tocke koja se nalazi na udaljenosti oko jedne sirine broda od krmene statve i to sve dok brod nema kretanje naprijed. Pramcani potiskivac vrlo je ucinkovit u odrzavanju smjera tijekom kretanja krmom jer se pivot point nalazi blize krmi stvarajuci veliku polugu sile bow thrustera. Pramčani potiskivač stvara brodu veliki zakretni moment, neutralizira izboj u vožnji krmom kod broda s jednim vijkom, a ukoliko brod ima ugrađen i potiskivač krme brodu se omogućuje i bočno kretanje. 4. UTJECAJ TOČKE OKRETANJA BRODA (PIVOT POINT) NA ZAKRETANJE BRODA DJELOVANJEM KORMILA Na brodu koji se krece okretanjem kormila za neki kut stvara se povecani otpor na tom dijelu broda i time poprecna sila koja okrece cijeli brod.Toj sili se suprotstavlja bocni otpor na prednjem dijelu broda. Kada zavozimo strojem tromost broda se suprotstavlja ubrzanju dok podvodni otpor zbog male brzine nema znacaj.Uzduzna propulzija savladava uzduznu i bocnu tromost i dio te sile prenosi se na otklonjeno kormilo kao poprecna sila kormila. Kod vožnje krmom kormilo slabije djeluje i manji je moment okreta. U samom početku tek kad brod zaveze krmom, struja vijka djeluje negativno (zbog zapljuskivanja krme). Kako se povećava brzina, počinje djelovati struja vožnje pa i kormilo bolje sluša.
5. FAZE KRUGA OKRETANJA BRODOM Pod krugom okretanja podrazumijeva se krug koji brod učini pri konstantnoj brzini uz isti kut otklona kormila. I Faza – Čim se kormilo počne otklanjati udesno krma broda vrši izboj broda ulijevo zbog jake sile P na samoj krmi. Ovaj izboj je sve jači jer pramac nastoji zadržati prvobitno kretanje radi tromosti mase broda. U početku okreta se brod zanosi bočno na suprotnu stranu otklona kormila. II Faza počinje okretanjem brodskog pramca u željenom smjeru a to je trenutak kad sila kormila nadvlada moment tromosti mase broda. U ovoj fazi brzina okretanja postepeno raste te se smanjuje krug okreta nakon čega se brod nastavlja ravnomjerno kretati. III faza – Krug okreta je pravilan i brod se nastavlja okretati jednolično (ukoliko nema struje niti vjetra kada prelazi u krivulju). 6. VIJAK I DJELOVANJE VIJKA, UTJECAJ NA MANEVRIRANJE Razlikujemo: - vijke s fiksnim krilima (najviše se upotrebljavaju, najmanje podložni kvarovima, najveći stupanj iskoristivosti te su najjeftiniji) - vijke s prekretnim krilima (ima prednost što se pomoću njega može jednostavnije upravljati sa strojem izravno s mosta. Glavna mu je prednost u trenutnoj promjeni poriva s mogućnošću kontinuiranog rada s minimalnim porivom) - vijke s pokretljivim krilima (ima prednost što se krila mogu mijenjati, ali imaju manji stupanj iskoristivosti). Isto tako razlikujemo desnokretne i lijevokretne vijke. Desnokretni se u vožnji naprijed okreću desno. Razlikujemo također usisnu i tlačnu stranu vijka. Usisna strana je okrenuta prema pramcu te se na njoj pri vožnji naprijed stvara potlak. Tlačna strana je okrenuta prema krmi i na njoj je područje visokog tlaka. Korak vijka je linearni pomak koji vijak prođe u jednom punom pomaku od 360°. Brodski vijak nikad nema učinak punog koraka jer voda nije čvrsti medij. Taj gubitak u koraku zove se slip ili skliz, te iznosi 10% i naviše. Kavitacija je promjena strujnog toka vode uzrokovana padom tlaka do razine tlaka ispravanja tekućine, te nastaju mjehurići vodene pare koji eksplodiraju na površini krila vijka. Okretanje vijka u vodi a zbog blizine brodskog trupa i kormila te zbog činjenice da se vijak okreće u slojevima različite gustoće tlaka, pojavljuje se osim korisne sile poriva još nekoliko sila: - sila poriva - sila zapljuskivanja plohe kormila - sila otpora ili bočnog poriva - sila zapljuskivanja krme pri vožnji krmom
7. VRSTE SILA KOJE DJELUJU TIJEKOM MANEVRIRANJA Sila poriva – je jedina korisna sila koju stvara vijak. Ona je po snazi najjača i čini više od 95% energije vijka. Djeluje u smjeru osi vijka i omogućuje vožnju broda. Dok se vijak okreće na prednjoj (usisnoj) strani lista dolazi do snažnog pada tlaka, a na stražnjoj (tlačnoj) do povećanja tlaka. Pad tlaka na usisnoj strani je veći od povećanja tlaka na tlačnoj strani radi čega veći dio poriva ostvaruje usisna strana. Sila zapljuskivanja plohe kormila – Svojim okretanjem vijak uzrokuje kružno gibanje čestica vode koje udaraju na gornju i donju plohu kormila. Čestice vode koje udaraju u donju plohu djeluju jače jer je na većoj dubini veći tlak. Posljedica je da kod desnokretnog vijka krma izbija ulijevo a pramac udesno. Sila otpora ili bočnog poriva – nastaje zbog toga što pojedina krila vijka rade istovremeno na različitim dubinama pa se javljaju i različiti otpori. Donje krilo je najdublje uronjeno pa mora svladati najveću silu otpora, pa zbog toga kod desnokretnog vijka, krma izbija desno, a pramac ulijevo. Sila zapljuskivanja krme pri vožnji krmom – Pri vožnji krmom vijak usisava vodu s krmene strane i potiskuje je prema pramcu. Desnokretni vijak se pri vožnji krmom okreće ulijevo te imamo vrlo jako izbijanje krme u lijevu stranu. 8. ZAJEDNIČKO DJELOVANJE VIJKA I KORMILA, UTJECAJ NA MANEVRIRANJE Ako se zaustavljenom brodu kormilo postavi na jednu stranu te naglo zaveze naprijed brod se počinje okretati.Ovo okretanje nastaje zbog jake struje koju vijak baca na kormilo i tromosti broda da krene naprijed. Ako brodu koji vozi naprijed kormilom otklonjenim sasvim na jednu stranu zaustavimo stroj, on se počinje slabije okretati zato jer više nema djelovanja struje vijka što znači da brod bolje sluša ako na kormilu djeluju i struja vožnje i struja vijka. Prema tome kad brod s desnokretnim vijkom zaveze svom snagom krmom s kormilom položenim ulijevo, onda djeluju sve sile u lijevu stranu. Zbog toga se brod s desnokretnim vijkom dosta lako okreće (na lijevu stranu). Međutim okret brodom preko krme u desnu stranu je veoma teško izvesti. 9. MANEVRIRANJE BRODOM S DVA VIJKA Vijci su postavljeni simetrično s obje strane broda (na desnoj desnokretni, na lijevoj lijevokretni). Pri vožnji naprijed se vijci okreću prema vani i time se postize bolji zakretni moment jer sve bocne sile na obe strane (sila zapljuskivanja krme i sila otpora) pomazu okretanju. Kad jedan stroj vozi naprijed, a drugi krmom brod se okreće na mjestu bez upotrebe kormila. Kad brod vozi naprijed ili krmom s jednakim brojem okretaja na oba stroja, konačni su učinci na obe strane jednaki, ali iz suprotnog smjera pa se poništavaju i nema neželjenog izboja. Moguce su 2 izvedbe postavljanja kormila: -postavljanje 1 lista kormila u uzduznici broda -postavljanje 2 lista kormila,svakog iza svog vijka(ovo je bolja varijanta jer na kormilo jace djeluje struja vijka, pa je okretljivost bolja. Prednosti 2 vijka: -U voznji naprijed i krmom nema negativnog izboja -Velicina kruga okreta je svedena na duzinu broda-lako se manevrira u uskom akvatoriju -zeljeni izboj se postize razlicitim rezimom voznje na svakom od vijaka
10. ELEMENTI KRUGA OKRETANJA BRODA Različiti brodovi imaju različit krug okreta. Osim što veličina kruga okreta ovisi o kutu otklona kormila, brzini i gazu on je uvijek u funkciji dužine broda. Točka oko koje se brod okreće u kružnici se zove točka okreta(Pivot Point). 11. UTJECAJ VJETRA NA BROD I NA MANEVRIRANJE Sila kojom vjetar djeluje na brod upravo je razmjerna kvadratu brzine vjetra, površine na koju djeluje i kutu pod kojim stoji izložena površina u odnosu na vjetar. Ako vjetar djeluje okomito učinak je najveći. Na zaustavljeni brod vjetar djeluje tako da se najveći broj brodova postavlja više bočno na vjetar, tj. postavljaju se koso s krmom nešto više uz vjetar. Zanošenje broda će biti veće što je veći nadvodni dio i manji gaz. Ako brod plovi s vjetrom u pramac ili krmu nema zanošenje, ali mu se smanjuje/povećava brzina i zaustavni put. Ako plovi s vjetrom u bok imamo zanošenje. Zbog jakog učinka vjetra svaki se manevar mora vršiti sa snažnom vožnjom stroja i velikim otklonom kormila da bi brod što kraće bio izložen utjecaju vjetra. 12. UTJECAJ VALOVA NA BROD I NA MANEVRIRANJE Valovi su najnepovoljniji po boku, po nevremenu pa je potrebno brod okrenuti pramcem ili krmom na valove, te smanjiti brzinu, ali samo toliko da brod dobro sluša kormilo. Kad valovi dolaze po krmi u voznji naprijed tada brod nema stabilnost kursa medjutim ovaj polozaj je povoljniji od situacije kada valovi dolaze u pramac jer se tada napreze i konstrukcija broda i pogonski stroj. Najpovoljniji polozaj broda je postavljanje pramca u valove uz smanjenu bzinu. 13. UTJECAJ STRUJE NA BROD I NA MANEVRIRANJE Kad god je moguće treba pristati sa strujom u pramac jer je brzina približavanja mala, te takva brzina zajedno s brzinom kroz vodu omogućava bolje djelovanje kormila i lakše zaustavljanje broda. Ako to nije moguće prilazni kurs se određuje kao kurs preko dna odnosno kao rezultanta kursa kroz vodu i smjera struje. Ucinak struje, osim o jacini struje, ovisi i o poprecnom presjeku kanala u odnosu na poprecni presjek broda.Otpor podvodnog dijela broda struji je razmjeran kvadratu brzine struje i presjeku podvodnog oblika broda.Prema tome učinak struje na brod je veći u uskom kanalu i plitkoj vodi zbog toga sto ce ispod i oko broda struja biti pojacana, a to se dogadja zato sto ce ista kolicina vode sada morati proci u istom vremenu kroz manji poprecni presjek kanala. 14. UTJECAJ PLITKE VODE (SHALLOW WATER EFFECT) Ogranicena dubina plovnog puta bitno mijenja strujanje oko i ispod broda i znatno utjece na otpor broda a time i na njegovu brzinu.Stupanj ogranicenosti dubine odredjuje se odnosom dubine mora i gaza broda. Otpor trenja u plitkoj vodi se povećava za više od 20%. Najnepovoljniji trenutak za brod je pri odredjenoj nepovoljnoj brzini i gazu broda kad brod djeluje kao da je upao u dolinu te ovakva pojava moze izazvati privlacenje trupa broda prema morskom dnu uz opasnost udara broda u morsko dno.Kod brzine broda od 24 cv. dubina od 25 m vec negativno utjece dok za brzine ispod 12 cv. dubine mora od preko 15 m nemaju nikakvog utjecaja.U nekim slucajevima kod velike brzine broda u plitkoj vodi nema negativnog utjecaja te plitka voda čak počinje djelovati pozitivno.
Međutim treba voditi računa o neprilagođenoj brzini zbog tzv. indirektnog sudara s obalnim objektima i vezanim brodovima. Kod manevriranja u luci, iako su dubine male nema utjecaja plitke vode jer je vrlo mala brzina broda. 15. UTJECAJ DUBINE NA DODATNI ZAGAŽLJAJ (SQUAT) Kad brod plovi u plitkoj vodi on gura ispred sebe veliku količinu vodu te se nagomilavanjem vodenog brijega ispred pramca stvara područje visokog tlaka. Voda koju brod gura mora proći natrag, bilo uz bokove, bilo ispod kobilice. Zbog toga je strujanje ispod broda ubrzano te uzrokuje pad tlaka. Posljedica pada tlaka uzrokuje vertikalni pad broda tj. dublje uronuće ili tzv. Ships squat (brodski cucanj). Pokazatelji da je brod usao u podrucje plitke vode: - valovi koje brod stvara voznjom postepeno rastu - kut koji valovi zatvaraju s uzduznicom broda postaje sve veci - brod slabije manevrira i tromiji je, a kormilo slabije slusa - RPM indikator pokazuje pad ( moguce do 20 %) a time ujedno i uzrokuje pad brzine. 16. UTJECAJ RUBA PLOVNOG PUTA (BANK EFFECT) Ovisi o poprečnom presjeku kanala i njegovom odnosu prema poprečnom presjeku broda. Svaki osjetni pad tlaka uzrokuje dublje uronuće broda. Osim što dolazi do pada tlaka ispod kobilice, taj pad tlaka se javlja i po boku broda što još više uzrokuje pad nivoa vode, odnosno privlačenje broda k obali.Ovaj efekt poznat je pod nazivom Sisanje ili Sis pa o njemu ovisi utjecaj stijenka plovnog puta tzv. bank effect. 17. INTERAKCIJA, UTJECAJ IZMEĐU BRODOVA PRI PRETJECANJU Kako se kod pretjecanja pramac bržeg broda približava krmi dostignutog, vodeni brijeg kojeg brži brod gura ispred sebe dolazi postepeno do udubljenja pored krme sporijeg. Voda s brijega vala (područje visokog tlaka) brzo počinje teći k udubljenju (područje niskog tlaka) povlačeći za sobom njegov pramac prema krmi dostignutog broda. Ako se i izbjegne ovakva pojava na samom pocetku pretjecanja, opasnost prijeti u nastavku pretjecanja od pojave pada razine vode izmedju brodova. 18. INTERAKCIJA, UTJECAJ IZMEĐU BRODOVA PRI MIMOILAŽENJU Kada se u uskom kanalu brodovi mimoilaze, pramčani valovi brodova se približe i konačno sudare i odbiju te se na taj način stvori veći vodeni jastuk koji spriječava sudar. U daljnjoj fazi mimoilaženja, strujanja uz bokove brodova se poništavaju i ne nastaje veća promjena u razini vode. Međutim, ako se brodovi mimoilaze na manjim udaljenostima može doći do nekontroliranog i naglog skretanja broda k brodu. Do tako naglog skretanja moze doci zbog razlicitog rasporeda tlaka vode duz broda. 19. MANEVAR PRISTAJANJA BRODA U ČETVEROVEZ Četverovez predstavlja vez broda s jednim ili dva oborena sidra na pramcu i krmom vezanom konopima za obalu. Umjesto sidara pramac se može vezati i za plutaču. Prednosti četveroveza su: - brod zauzima vrlo malo prostora na obali - manevar isplovljenja je jednostavan i brz
Brod s jednim vijkom vozi u kursu paralelno s obalom, prilazeći po mogućnosti s onom stranom koja je povoljnija za izboj u vožnji krmom. Vozeći lagano prema naprijed najprije se obara vanjsko sidro. Nakon toga se nastavlja laganom vožnjom prema naprijed do mjesta obaranja unutarnjeg sidra uz stalno ispuštanje lanca već oborenog sidra. Neposredno prije obaranja unutarnjeg sidra se zakoči istjecanje lanca toliko da se brod okrene i zauzme povoljniji položaj za vožnju krmom. Nakon toga se obara drugo sidro i zaveze krmom. 20. MANEVAR SIDRENJA S DVA SIDRA Manevar sidrenja pramcem na vjetar (kod sidrišta gdje nema dovoljno prostora) Nakon što se obori lijevo sidro, lagano se zaveze krmom dok se ne spusti određena količina lanca, a zatim se vozi prema točki obaranja desnog sidra uz potrebno ispuštanje već oborenog sidra. Kad se obori desno sidro, vozi se krmom uz povremeno kočenje lijevog i stalno ispuštanje desnog sidra. Na kraju ispušteni lanci moraju biti jednake duljine. Manevar sidrenja bočno na vjetar (kad vjetar puše od obale, velika sidrišta) Brod vozi naprijed paralelno s obalom i najprije obara sidro privjetrine. Zatim nastavlja vožnju naprijed u istom kursu uz stalno ispuštanje lanca. Na mjestu obaranja drugog sidra zakoči se lanac prvog sidra da se brod povoljnije okrene te se onda obara sidro zavjetrine. Vozeći krmom uz popuštanje lanca zavjetrine brod se okreće pramcem na vjetar. Kad se lanci izjednače pritegnu se kočnice (uz potreban ispust oba lanca). 21. MANEVAR UPLOVLJENJA/ISPLOVLJENJA BEZ TEGLJAČA – PO LIJEPOM VREMENU a) Uplovljenje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu Brod s desnokretnim vijkom lakše pristaje lijevim bokom tj. Na stranu izboja. Brod se približava obali pod nešto većim kutem i smanjenom brzinom, na vrijeme se zaustavi stroj te nakon toga snažno zaveze krmom. Kod ovog manevra vrijedi načelo: što je veća brzina približavanja mora biti i veći kut prilaska. Manevar pristajanja na stranu suprotnu izboju izvodi se najmanjom brzinom te se prilazi što paralelnije s obalom. Neposredno prije nego će se zavesti krmom, kormilo se okrene od obale što će udaljiti pramac. Manevar pomoću springa je potreban ako nema puno mjesta za privez. Nametne se spring i lagano se vozi naprijed s kormilom okrenutim od obale. b) Isplovljenje broda s jednim vijkom po lijepom vremenu Ako je brod privezan sa stranom suprotnom izboju (desna strana za desnokretni) manevar je jednostavan. Brod zaveze krmom te će se krma zbog izboja ulijevo udaljavati od obale. Struganje pramcem može se spriječiti ako se prethodno zaveze naprijed na springu te onda vozi krmom. Kad je brod privezan sa stranom izboja potrebno je krmu broda zbog izboja ka obali dovoljno udaljiti vožnjom naprijed na springu. Nakon što se krma dovoljno udalji, zaveze se krmom. Ovaj se manevar može izvesti okretom na krmenom springu za 180 stupnjeva.
22. MANEVAR UPLOVLJENJA/ISPLOVLJENJA BEZ TEGLJAČA – KAD PUŠE VJETAR Moguća su četiri slučaja po vjetru: - vjetar puše uz obalu u pramac - vjetar puše uz obalu u krmu - vjetar puše ka obali - vjetar puše od obale Ako vjetar puše uz obalu manevar je isti kao po lijepom vremenu (treba paziti kada je vjetar u krmu zbog kraćeg zaleta). Kod isplovljavanja se brod može okrenuti i na pramčanom i na krmenom springu (kad puše vjetar u krmu, puste se krmeni konopi te se uvitlava provijera ''držeći'' pramčani spring te se brod počinje okretati uz pomoć vjetra bez vožnje). Kad vjetar puše ka obali treba doći laganom brzinom i to tako da se pri vožnji krmom radi zaustavljanja brod postavi paralelno s obalom. Treba uvijek prvo pramac dotaknuti obalu. Ako je vjetar suviše jak onda se koristi i sidro tako da brod priđe okomitije na obalu i obori 1-2 uze vanjskog sidra te se daljnji manevar kontrolira kočnicom vitla. Kod isplovljenja se vozi naprijed na pramčanom springu i kormilom prema obali. Kad se krma dovoljno izbaci, zaveze se snažno krmom. Kad vjetar puše od obale a pristaje se stranom izboja treba se približiti većom brzinom jer će inače vjetar djelovati na zaustavljanje, s malo većim kutem da vjetar ne izbaci pramac. Neposredno prije približavanja zaveze se svom snagom krmom te odmah veže sve pramčane konope te se vožnjom naprijed na springu dovede krma. Kad se vezujemo stranom suprotnom izboju ista je stvar samo treba kormilo okrenuti od obale. Isplovljenje je lagano (samo se puste konopi). 23. MANEVAR UPLOVLJENJA/ISPLOVLJENJA UZ KORIŠTENJE TEGLJAČA a) Manevar uplovljavanja pomoću jednog tegljača Tegljač može biti privezan na tegalj po krmi ili bočno po krmi. Ako je mjesto priveza udaljeno tegljač se veže na tegalj po krmi te mu je u tom slučaju zadatak da zaustavlja brod i okreće krmu. Nakon što brod veže provijeru i pramčani spring, tada tegljač otpušta tegalj i postavlja se više po krmi u položaj boksanja broda k obali. b) Manevar isplovljavanja pomoću jednog tegljača Tegljač se veže na tegalj po krmi te se otpuste krmeni konopi. Tegljač izvlači krmu od obale te kad se krma dovoljno udalji otpušta se vez na pramcu te brod zaveze krmom i uz pomoć tegljača se okreće u povoljan položaj prema izlazu iz luke. c) Manevar uplovljenja pomoću dva i više tegljača Kad su dva tegljača u pitanju veže ih se po pramcu i po krmi te se jači tegljač vezuje po krmi da zaustavlja brod i okreće krmu po potrebi. Pri samom vezu postave se paralelno s obalom te otpuštaju tegljeve i počinju boksati. Kad se koriste četiri tegljača obično ih se vezuje u tzv. Lepezu. d) Manevar isplovljavanja pomoću dva i više tegljača Ako su dva veže ih se na tegalj po pramcu i po krmi, a ako su četiri onda još dva bočno te kad se brod izvuče onda prelaze u lepezu.
24. MANEVRIRANJE VELIKIM BRODOVIMA Ovakvi brodovi manevriraju samo uz pomoć tegljača. Zbog velike mase i dugog zaleta te snažne inercije brzina približavanja mora biti minimalna i kontrolirana. Kinetička energija u trenutku dodira broda i obale je velika (E = mv2/2) radi čega je potreban veliki oprez. Da bi se brzina približavanja točno znala, ovakvi brodovi opremljeni su uređajima (doppler, laser) za kontrolu pomicanja (brzina preko dna) u svim smjerovima. Peljari uglavnom imaju prijenosne uređaje. 25. MANEVRIRANJE BRODOM PRI PRIVEZU NA JEDNU ILI VIŠE PLUTAČA Najbolji nacin prilaza na plutacu je pramcem u vjetar ili struju ako je moguce. Kod priveza na jednu plutaču brod s desnokretnim vijkom zbog izboja krme ulijevo ostavlja plutaču s desne strane pramca te se na taj način, nakon što brod zaveze krmom desna strana pramca priljubi uz plutaču. Za vez se najčešće koristi sidreni lanac (trolley metoda). Kad se koriste dvije plutače tada se prvo veže pramac pa onda krma (ispuštanjem lanca na provi). Kod isplovljenja se prvo otpusti krma. Za velike brodove pri vezu na plutaču neophodni su tegljači. 26. KORMILO I DJELOVANJE KORMILA Prema položaju osovine kormila, razlikujemo nebalansna, polubalansna i balansna kormila (imaju od 10 – 30% površine plohe ispred osovine kormila što omogućava lakše okretanje kormila, tj. Upotrebu manje sile za otklanjanje). Kad se brod giba te se list okrene za određeni kut javljaju se sile uslijed strujanja, koje se sastoji od translacijskog i cirkulacijskog. Ova dva sustava strujanja izazivaju na upadnoj strani porast tlaka, a na suprotnoj pad tlaka. Prema Bernoullijevom zakonu, na prednjoj strani dolazi do porasta tlaka i pada brzine strujanja a na suprotnoj strani obratno. Ta razlika tlakova stvara silu kormila i ona ovisi o kutu otklona, obliku kormila, površini lista, brzini gibanja kroz vodu i o gustoći medija kroz koji se giba. Najveća učinkovitost kormila se postiže pri otklonu od 30-35 stupnjeva, (pri vožnji krmom oko 20 stupnjeva). 27. MANEVAR SIDRENJA S JEDNIM SIDROM Prvi nacin: Potpuno zaustavimo brod vozeci krmom te jos pustimo da se brod pocne lagano kretati krmom.U trenutku, kada je brod zaustavljen obaramo sidro i tijekom polaganog kretanja broda krmom ispustamo lanac. Prije obaranja sidra, ako je veca dubina sidrenja ili da ne bi ostetili bulb sidro izvucemo iz oka i ispustimo.(Na dubini vecoj od 30 m ispustimo sidro na 10-15m iznad dna).Ako je moguce na tocku sidrenja prilazimo pramcem protiv vjetra ili struje. Drugi nacin: Koristi se unutar luka i sidrista s ogranicenim prostorom i tocno odredjene tocke sidrenja. Da bi sidro oborili na tocno odredjenoj poziciji, trebamo stalno imati kontrolu broda sve do momenta obaranja. U slucaju da nemamo pomoc bow thrustera ili tegljaca, zbog poprecne sile vijka u voznji krmom, utjecaja vjetra li struje, brod moze doci u nezeljenu poziciju ili kurs te isto tako ne mozemo birati smjer prilaza. Da bismo odrzavali kontrolu nad brodom trebamo imati neku brzinu pri kojoj mozemo kormilariti i pri kojoj se brod moze brzo zustaviti nakon obaranja sidra.Za oboriti sidro na tocno odredjenu poziciju
smjer prilazenja je od sporednog znacaja jer ce brod nakon obaranja sidra ionako zauzeti polozaj prema struji i vjetru nakon odredjenog vremena. 28. SIDRA I DJELOVANJE SIDRA Nemamo li nikakvih ogranicenja , najcesce obaramo sidro na strani privjetrine, racunajuci na mogucnost okretanja smjera vjetra. Na sjevernoj hemisferi vjetar okrece udesno i preporucljivo je oboriti desno sidro dok je na juznoj lijevo uobicajeno. Medjutim ako na sidristu ima podvodnih struja prilagodjavamo se njima. Kod snaznog vjetra ili struje nategnutost lanca smanjujemo voznjom naprijed u smjeru sidra. Ako je sidro oboreno na velikoj dubini i vitlo ga ne moze izvuci potrebno je Dovesti brod do manje dubine i tada ga izvuci. Sidro ima maksimalnu snagu kada mu struk lezi na dnu, a za to treba biti ispustena dovoljna kolicina lanca. Ako je snaga kojom sidro plus lanac drzi manja od sile koja utjece na brod,sidro ce orati. Sidriste mora biti zasticeno od vjetrova, dubine povoljne za sidrenje te mora biti u navigacijskom smislu sigurno. Muljevito dno je najbolje kvalitete, pjeskovito i glinasto je dobre kvalitete dok je sljunkasto i kamenito lose kvalitete. Dubine prikladne za sidrenje dijele se na: - male dubine, do 20 m ( ispusta se 4 puta vise lanca od dubine ) - srednje dubine, od 20 do 50 m ( ispusta se 3 puta vise lanca od dubine ) - velike dubine, preko 50 m ( ispusta se 2 do 2.5 puta vise lanca od dubine ) Usidreni brod se pod utjecajem vjetra i valova postavlja pramcem prema vjetru ili struji odnosno prema rezultanti njihovog zajednickog djelovanja(struja je obicno jaca zbog gusceg medija).Promjenom djelovanja struje i vjetra brod ce se kretati u prostoru kruga povrsine koju nazivamo lazni prostor.Polumjer tog kruga je zbroj duzine ispusta lanca i duzine broda. 29. KINETICKA ENERGIJA Kineticka energija broda nastaje zbog dinamickog djelovanja vanjskih sila. Kinetička energija u trenutku dodira broda i obale je velika (E = mv2/2) radi čega je potreban veliki oprez.( kod velikih brodova ) 30. UTJECAJ VRSTE PORIVA NA MANEVRIRANJE BRODOM - Potiskivac pramca ili krme ( thruster ) - Aktivno kormilo U plohi ovog kormila nalazi se elektromotor.Kormilo se moze okretati i do 90 stupnjeva udesno ili ulijevo sto brodu omogucava okretanje na mjestu. Osim toga brod u voznji krmom moze regulirati izboj i potpuno neutralizirati negativan ucinak zapljuskivanja krme i bocnog poriva. Snaga ovog kormila moze iznositi i do 10 % snage glavnog stroja. - Okretljiva sapnica Tzv.Kortova sapnica je uvijek puna vode, pa vijak ima vecu potisnu snagu i do 25%. - Pramcano kormilo Ovakvim kormilom brodovi su u stanju efikasnije kormilariti pri voznji krmom.Pramcana
kormila se najcesce koriste na trajektima gdje mnogi trajekti mogu imati i pramcani vijak. Neki trajekti imaju po 2 vijka i 2 kormila, na pramcu i na krmi. - Woith-Schneiderov vijak Sastoji se od rotirajuceg kola na ravnom dnu broda na kojem su pricvrscene vertikalne peraje. Svaka peraja rotira oko svoje osi dok se sve zajedno rotiraju na kolu. Promjenom ekscentriciteta pomocu poluga se mijenja i polozaj peraja a time i velicina i smjer poriva. - Scilling-Vectwinovo kormilo Sastoji se od 2 lista postavljena neposredno iza vijka koja se pri automatskom kormilarenju okrecu zajedno, a pri manevriranju odvojeno ali koordinirano. - Rotirajuci Potiskivaci 31. CIMBENICI KOJI UTJECU NA MANEVRIRANJE - Kormilo broda - Vijak - Zaustavljanje i zalet broda - Vrijeme prebacivanja stroja iz voznje naprijed u voznju krmom - Djelovanje veznih konopa i ostalih sredstava za vez - Koristenje i djelovanje sidara - Utjecaj trima i nagiba na brzinu i okeretljivost - Poznavanje i koristenje ostalih sredstava 32. VRSTE TEGLJACA Tegljaci s 1 vijkom i 1 kormilom Imaju snazan stroj, veliki vijak i kormilo (starija generacija tegljaca) Tegljaci s 2 vijka Za njih vrijedi isto sto i za brodove s 2 vijka Tegljaci sa fiksnom mlaznicom Kod ovih tegljaca vucna sila na bitvu se povecava s kanaliziranjem vode(do 30%) koja dolazi od vijka kroz cilindar ili mlaznicu. Kormilarenje je takodjer poboljsano jer se kormilo nalazi odmah iza mlaznice i sva voda sa vijka direktno udara u kormilo Tegljaci sa okretljivom mlaznicom Mlaznica se moze okretati i usmjeravati mlaz sa vijka do kuta od 40 do 50 stupnjeva. Na ovaj nacin gubi se manje snage kod okreta nego kod konvencionalnih tegljaca. Nedostatak je sto je kod voznje krmom vucna sila na bitvu 50 % manja od iste u voznji naprijed. Tegljaci Traktori – Idealan tegljac – Azipod propulzori To su elektricni porivni uredjaji snage i do 20000 kw gdje je elektromotor smjesten u kucistu vijka, dakle izvan brodskog trupa. Mogu se kretati u svim smjerovima jednakom snagom zahvaljujuci svojoj kruznoj propulziji ili pomocu vijka koji se moze okretati 360 stupnjeva. Isto tako mogu se kretati bocno te okretati u krugu vlastite duzine. 33. TEGLJACI S PORIVOM NA PRAMCANOM DIJELU To su tegljaci sa rotirajucim potiskivacima koji znatno poboljsavaju manevarske sposobnosti te mogu svu snagu usmjeravati u zeljenom pravcu.Postoje i uvlaceci rotirajuci potiskivaci koji se koriste samo kod manevriranja pri malim brzinama a potom se uvlace na otvorenom moru.
34. INTERAKCIJA TEGLJACA I BRODA TIJEKOM MANEVRIRANJA 35. TEGLJENJE U IZVANREDNIM OKOLNOSTIMA 36. MANEVRIRANJE BRODOM PRI PRIVEZU BRODA NA BROD 37. NACINI TEGLJENJA PRI MANEVRIRANJU 38. IZBOJI I UTJECAJ IZBOJA NA MANEVRIRANJE 39. MANEVAR NAMJERNOG NASUKANJA 40. MANEVRIRANJE PRI DOKOVANJU, ULASKU I IZLASKU IZ LOKOVA 41. MANEVAR ODSUKANJA VLASTITIM STROJEVIMA 42. POSTUPAK NAKON SUDARA ILI NASUKANJA
Sasa Dordevic
