Univerzitet u Bihaću Pedagoški fakultet Odsjek za bosanski jezik i književnost
Pitanje identiteta i popularno u romanu „Lolita u Teheranu“ Azar Nafisi
Student: Alma ujagić
1. IDENTITET KA DI !"#EK"E E$%I&TEN'I#E
„Čovjek bez identiteta, jeste i ostaje, niko i ništa“. (J. Brković)
!o je "ovjek# !ome $ri$ada# !oji je smisao "ovjekove egzisten%ije# U traganju za bitkom& mnogi su filozofi $okušavali odgovoriti na takva $itanja' (dentitet je jedna od glavnih filozofskih& ali i o$ćenito ljudskih $reoku$a%ija' U skladu s time njega nau"ni%i iz razli"itih oblasti na razli"ite na"ine definiraju' Sama rije" )identitet* je latinskoga $orijekla+ u anti"kom latinskom $ostoji rije" )idem* u zna"enju )isto* i $ridjev )identidem* u zna"enju )$onovljeno*& ali ne i imeni%a )identitas*' Starogr"ka imeni%a )tautos* koju u$otrebljava Aristotel baveći se $roblemom identiteta& $oti"e od re"i )autos* ,sebe i sam-& a kasnije& nakon $revo.enja na latinski kao )identitas* biva korištena u skolasti"kim ras$ravama o $rirodi Svete /roji%e' U novovjekovnu filozofsku misao 0avid 1ume me.u $rvim teoreti"arima $onovo uvodi termin identitet' U ovom zna"enju identiteta& 1ume isti"e svijest to jest svjesnost subjekta o kontinuitetu vlastitog $ostojanja koja je sadržana u rela%iji identiteta . !re%h i 2rut%hfield smatraju da se identitet može definirati kao &&subjektivno doživljeni entitet& uku$na svijest o sebi jedne osobe& $ro%es koji omogućuje integra%iju o$ažanja& osjećanja i misli o vlastitoj li"nosti'3 Prema 4riksenu& identitet je s$osobnost da se o"uva unutrašnja istovjetnost i kontinuitet' Berger i 5u%kmann smatraju da identitet reflektuje znanje o $osebnom zajedni"kom osjećanju u datom društvu ,gru$ni identitet-& a u $ersonalnoj sferi reflektuje se &&ti$ identiteta3 koji $ostulira društvo' U formiranju identiteta uvijek je važno imati &&zna"ajnog drugog3& odnosno &&stran%a3& dakle su$rotnost na osnovu koje gradimo vlastiti identitet' !roz %jeloku$nu historiju& ali i danas& u 4vro$i tog stran%a uglavnom nazivamo nešto što bi se moglo svesti $od $ojam islamskoga identiteta' /akav identitet je odre.en osjećajem $ri$adnosti islamskoj vjerois$ovijesti i islamskoj tradi%iji' Ovaj $ojam je veoma blizak $ostkolonijalnim $is%ima& ali i mnogi drugi $is%i $išu djela sa islamskim identitetom kao glavnim motivom' !njiževnik Amin aalouf se bavio $itanjem identiteta kao klju"nim elementom mnogih književnih djela' U svojoj knjizi &&U ime identiteta3 kao 5ibanona% i 6ran%uz objašnjava šta se sve krije iza $ojma identitet' aalouf ukazuje na "injeni%u da je to otvoren 2
$ojam koji se može mijenjati i nije dan jednom zauvijek a to $itanje se $roteže kroz mnoga književna djela $a i kroz samo djelo Azar 7afisi' 8lastiti identitet aalouf izri"e sljedećim rije"ima: &&9ono što "ini da sam to što jesam& a ne neko drugi& jest "injeni%a da se nalazim izme.u dviju zemalja& dvaju ili triju jezika& više kulturnih tradi%ija' U$ravo to odre.uje moj identitet' 0a li bih to bio baš ja& kada bih odsjekao jedan dio sebe samoga#* Sli"an $ogled na identitet $ronaći ćemo u romanu )5olita u /eheranu* budući da se u sudioni%ima ove $ri"e $relamaju identiteti dva razli"ita vremena'
(. LLITA ) TE*E+AN), Azar Nafisi
aalouf& Amin+ U ime identiteta + Prometej& ;agreb <==<& str' > 3
Azar 7afisi je iranska književni%a koja je emigrant u Sjedinjenim Ameri"kim 0ržavama' !ćerka je Ahmada 7afisija& bivšeg gradona"elnika /eherana' U (ranu je do vladavine ajtolaha 1omeinija $redavala englesku književnost' !ao žestoki $rotivnik s$rovo.enja revolu%ije $restaje $redavati na univerzitetu i osniva književnu radioni%u u svome domu u kojoj svoje u"eni%e nastavlja u"iti engleskoj književnosti' Ove $odatke iz njenoga životo$isa $ronaći ćemo i u romanu )5olita u /eheranu*' ?oman )5olita u /eheranu* je autobiografski roman koji $rati sudbinu $rofesori%e Azar 7afisi i njenih sedam najboljih studenti%a koje se za vrijeme nesmiljene diktature ajtolaha 1omeinija $otajno oku$ljaju i $rou"avaju zabranjene klasike za$adne književnosti' Bježeći od svakodnevni%e koja ih negira kao li"nosti& studenti%e kroz književnost u $ot$unosti ostvaruju svoju li"nost' 0ok islamski odredi za zaštitu ćudore.a $rovode ra%ije $o /eheranu& fundamentalisti zauzimaju univerzitete& a slije$i %enzor guši umjetni"ku slobodu& djevojke u književnoj radioni%i izlažu se o$asnosti odba%ujući zakonom $ro$isan zar i neutaživom gla.u uranjajući u svjetove @ane Austen& 6ran%isa S%otta 6itzgeralda& 1enrja @amesa i 8ladimira 7abokova' ivotne $ri"e junjakinja ovoga romana is$re$liću se s onima iz romana koje inter$retiraju& a kroz njihove živote& kao i kroz us$oredbe s drugim romanima& saznajemo o stanju u revolu%ionarnom (ranu "ije su uli%e $re$lavili $oli%aj%i koji danonoćno $rovode 1omeinijevu $olitiku koja je zagovarala bi"evanje $a i zatvor za nenošenje zarova i šminkanje& a silovanje $o zatvorima smatrano je o$ravdanim jer su žene& u slu"aju da umru kao djevi%e& odlazile u raj' ?oman se sastoji od "etiri dijela koji su nazvani $o likovima iz djela i književni%ima'
-. IDENTITET ) +AN) „LLITA ) TE*E+AN)“
4
?oman za$o"inje $ri$ovijedanjem o $okretanju književne radioni%e' Odmah na $o"etku se ukazuje na neke odredni%e s$olnoga identiteta koji je u (slamskoj ?e$ubli%i (ranu radikalno razdvajao muške i ženske društvene uloge: „Sve su bile djevojke – podučavati učenike oba spola u privatnosti doma bilo je odveć opasno, bez obzira na to što je bila riječ o bezazlenu razgovoru o knjigama. Jedan uporni student, iako nije bio član našega kružoka, ustrajno je tražio svoje pravo na sudjelovanje. tako bi on, !ima, nakon što bi pročitao gra"u s našeg popisa, dolazio u posebne dane da razgovaramo o knjigama koje smo čitali.#
Ovim rije"ima& 7afisi nas odmah u$ozorava na odnos vlasti $rema muškoCženskim odnosima' Pitanje identiteta u ovome romanu "esto se objašnjava $utem na"ina obla"enja nametnutoga od strane države i na"ina obla"enja koji žude ženski likovi romana' U modernome društvu je sasvim uobi"ajeno da se kroz na"in odijevanja "ovjek iskaže kao druga"iji& kao osoba s identitetom' U (slamskoj ?e$ubli%i (ranu djevojkama je za vrijeme vladavine ajtolaha 1omeinija zabranjeno šminkanje& otkrivanje kose& nošenje odjeće u bojama& nošenje nakita& hodanje uli%om s muškar%ima koji im nisu krvni srodni%i ili muževi& što je dodatno gušilo identitete djevojaka i žena' !roz o$is dvije fotografije 7afisi ukazuje na "injeni%u da je vladavina tvorila ukalu$ljene osobe& ukalu$ljene identitete koji se na jednoj od fotografija ne mogu iš"itati: „Sada su te $otogra$ije preda mnom. !a prvoj sedam djevojaka stoji ispred bijelog zida. Sukladno vladajućem zakonu u zemlji, odjevene su u %rne čadore, a na glavama su im marame& otkriven im je samo oval li%a i šake. !a drugoj $otogra$iji ista skupina, u istom položaju, stoji ispred istog zida. 'jevojke su, me"utim, skinule svoja pokrivala. (rlje boja razlikuju jednu od druge. )azlikuju se bojom i krojem odjeće, bojom i dužinom kose, a čak ni one dvije koje su ostale zabra"ene više nisu izgledale isto.#
Ovakvi momenti "esti su u romanu' 7a više mjesta se ukazuje na "injeni%u da je zakon o obla"enju $ota$ao identitete mnogih žena: „ 'vije $otogra$ije treba postaviti jednu pokraj druge *...+ !a prvoj $otogra$iji, stojeći u %rnim aljinama i maramama, izgledamo kao da su nas uobličili nečiji tu"i snovi. !a drugoj izgledamo kao što smo same sebe zamišljale. !i na jednoj se ne osjećamo posve lagodno. 5
'ruga $otogra$ija pripada svijetu unutar dnevne sobe. -li vani, ispod prozora koji varljivo uokviruje tek sliku planina i stabla ispred naše kuće, bio je drugi svijet, u kojem su zle vile i $urije čekale da nas preobraze u zabra"ena stvorenja s prve slike.# „!ekako nadomak proljeća //0, točnije na početku ožujka, prvi sam put primijetila promjene kod !assrin. Jednog je dana došla na nastavu bez čadora. (asid i 1assi nosile su šalove različiti boja i skidale i kad bi stigle u moj stan, ali !assrin je uvijek bila jednako odjevena& jedina promjena koju si je dopustila bila je boja čadora, koji je naizmjeni%e bio mornarskoplav, %rn i tamnosme".#
Stavovi studenti%a da je novi režim bio $rilago.en muškar%ima $otvr.uju se kroz %ijeli roman' /otalitarni sistem ajtolaha 1omeinija tla"io je žene na svakome koraku iskazujući izraziti $atrijarhat' Seksualni odnosi $rije braka bili su kažnjavani& žene bi bivale $rozvane $rostitutkama i osu.ene na zatvorsku kaznu' Silovanje djevi%a u zatvorima o$ravdavano je vjerovanjem da djevi%e odlaze u raj' ;bog revolu%ionarnih $okreta i totalitarnog sistema došlo je do $omjeranja grani%a u $er%e$%iji $rostora' Dinjeni%a da su redari konstantno nadgledali teheranske uli%e natjerala je gra.ane da se u otvorenom okruženju osjećaju s$utano i ograni"avajuće dok su se unutar zidina kuća osjećali slobodnije& ali i sigurnije' /ako je studenti%ama otvoren $rostor $ostao zatvoren& $o$ut ćelije& dok su se u okvirima sobe osjećale kao na otvorenom: „Jednog jutra za vrijeme predaa, dok smo uživale u kavi i kolačićima, (itra uze pripovijedati kako se osjeća dok se svakog četvrtka uspinje uza stube idući na sastanak našeg kružoka. )ekla je kako stepeni%u po stepeni%u osjeća da postupno ostavlja stvarnost za sobom, da napušta tamnu vlažnu ćeliju u kojoj živi i izlazi na površinu gdje će nekoliko sati provesti na otvorenom prostou i na sun%u. 2otom, kad se seansa završi, vraća se u ćeliju.#
U okvirima ta dva $rostora& studenti%e su ostvarivale svoja dva identiteta' @edan koji nisu željele& a bio im je uvjet za $reživljavanje i drugi za koji su znale samo one i koji su krile od o"iju javnosti' Svoju li"nost one ostvaruju "itanjem' Poistovjećujući se s likovima iz djela koja "itaju i o kojima ras$ravljaju za vrijeme književne radioni%e& studenti%e objašnjavaju svoje $ostu$ke kao i situa%iju u zemlji' U razumijevanju vlastitoga identiteta $orede se sa likovima djela koja "itaju:
6
„3amo, u toj dnevnoj sobi, iznova smo otkrile da smo žive, da možemo slobodno disati& i bez obzira na to koliko država postala represivna, bez obzira na to koliko smo bile zastrašivane i uplašene, pokušale smo, poput 4olite, pobjeći i stvoriti vlastite male prostore slobode. poput 4olite, koristile smo svaku priliku da istaknemo svoju nepokornost5 pokazujući pramen kose ispod marame, prokrijumčarivši malo boje u suroj jednoobraznosti naše odjeće, puštajući nokte, zaljubljujući se i slušajući zabranjenu muziku.# „6njige smo čitale sa stanovitom nevinošću& čitale smo i ne dovodeći i u vezu s našom poviješću i očekivanjima, poput -li%e koja trči za 7ijelim 8e%om i skoči u duplju. 3a se nevinost isplatila5 mislim da bez nje ne bismo uspjele razumjeti vlastitu neartikuliranost. !eobično, ali romani u koje smo bježali naposljetku su nas doveli do pravi pitanja i iznijeli na svjetlost našu vlastitu stvarnost nad kojom smo se osjećale tako bespomoćno nijeme.#
U formiranju kolektivnoga identiteta& vlasti su nametale režim u $ot$unosti su$rotnih osobina od )za$adnja"koga*' Sve što je bilo druga"ije od uobi"ajenoga u (slamskoj ?e$ubli%i (ranu smatrano je za$adnja"kim i neis$ravnim te je u skladu s time i osu.ivano: „9ptužba5 prozapadne sklonosti, odgojen u zapadnjački nastrojenoj obitelji& predug boravak na studiju u :uropi& puši ;inston& sklon ljevičarenju.#
;a vrijeme iranske revolu%ije kultura kao dio identiteta nije imala svoje mjesto u /eheranu' Ajtolah 1omeini zabranio je $rodaju za$adnja"ke literature& razli"iti ameri"ki "aso$isi su ukinuti& a situa%ija u kazalištu je $okazivala u kojoj je mjeri a$surd dirigovao (ranom: „
!roz %ijeli roman osjeća se "ežnja za dosezanjem identiteta& žudnja da djevojke s$oznaju sebe& da otkriju svoju li"nost i saznaju gdje i zašto baš tu $ri$adaju: „'vadeset i sedam mi je godina. !e znam što znači voljeti. !e želim se zauvijek skrivati. >elim znati, otkriti tko je zapravo ta !assrin.# „3oga dana u proljeće /?. – još na obrazima osjećam sun%e i jutarnji povjetara% – postala sam osoba bez važnosti *...+ Ustvari, postala sam nebitnom još i prije toga.# 7
„@to rade ljudi koji su postali nevažniA 2onekad će pobjeći, mislim $izički, a ako to nije moguče, pokušat će se vratiti, uklopiti se u igru, poprimajući osobine svoji tlačitelja.#
8
/. PP)LA+NA K)LT)+A ) +AN) „LLITA ) TE*E+AN)“
?oman )5olita u /eheranu*& kao $ri"a o su$rotstavljanju totalitarnom sistemu koji $roždire svakoga ko se ne uklo$i& objedinjuje visoku i nisku kulturu' 7afisi o$isuje na"ine obla"enja i na"ine života iranskih $orodi%a i iranskih djevojaka' Obla"enje i $onašanje iranskih djevojaka naj"ešće je dato u su$rotnosti sa modom sa ;a$ada kako bi se ukazalo na razli"itosti' !ao dio $o$ularne ,visoke- kulture ovdje $ronalazimo imena i djela mnogih svjetski $riznatih književnika kao što su: 8' 7abokov& @' Austen& 6'S'6itzgerald& 1' @ames& 8' Eolf& 2' Baudelaire& Shakes$eare& (bzen& 4shil& Sofoklo& ?a%ine& @' @o%e& 1emingFa& $erzijski $is%i& "ija su imena i djela u funk%iji $rikazivanja i objašnjavanja stvarnosti u kojoj egzistiraju studenti%e sa književne radioni%e: „2redavao je dramsku umjetnost i $ilm – grčko kazalište, Sakespearea, bzena i Stopparda, kao i 4aurela i BardCja i braću (arD.#
Profesori%a 7afisi imala je dva identiteta+ jedan iranski& a jedan $o$rili"no ameri"ki' Onaj ameri"ki vidio se kroz $roizvode masovne kulture koji su "esti u romanu& $o$ut: 20 0oorsa& @im orrisona& i%haela @a%ksona& 2o%aC2ole& "okolade 5indt& interna%ionalnih jela $o$ut fran%uskog tosta ili složen%a od jaja& filmova Brooksa i Antonionija& Obalne straže& Gi$s !ingsa& reeboki%a& i sli"noga' „@ta je probudilo naša sjećanjaA Je li to bio E' 'oorsa koji su moja dje%a tako često slušala u ranuA 3aj su mi E' poklonili za (ajčin dan i sada smo ga slušali u automobilu. 8avodnički neajan glas Jima (orrisona dopirao je iz stera5 F)ado bi dobio još jedan poljuba%...F#
O$isi ambijenata u romanu u$ućuju na elemente visoke kulture odnosno daju ozra"je kulture& duha i mentaliteta odre.enoga naroda: „ U gostima smo, sjedimo u miomirisnom vrtu. !a velikoj terasi koja gleda na bazen, naši su domaćini, s razvijenim osjećajem za lijepo, postavili male stolove s titravim svijećama. U jednom su kutu, uza zid, na perzijskom tepiu naslagani jastu%i živi boja.#
Obi"aje naroda& kao i njihovu historijsku osnovi%u možemo sagledati i na osnovu arhitekture& odnosno na"ina gra.enja odre.enih zgrada: 9
„Sveučilište je bilo sagra"eno u vrijeme vladavine šaa )eze 2alavija, u tridesetim godinama.
7a"in $onašanja u zatvorenom u $ot$unosti se razlikovao od na"ina $onašanja na uli%i' 7a uli%i su djevojke morale nositi "adore neu$e"atljivih boja i morale su biti $okrivene mahramom& njima nije dozvoljavano da razgovaraju ili hodaju s muškar%ima ukoliko nisu u krvnom srodstvu& zabranjeno je bilo rukovanje izme.u muškara%a i žena& djevojke se nisu smjele $ojaviti na uli%i s nakitom i našminkane& $ostojao je kodeks $onašanja i na svako kršenje kodeksa izvršavane su kazne od bi"evanja do zatvorskih kazni' ;abranjeno je bilo "ak i lizanje sladoleda' U intimnim $rostorima djevojke sebi daju oduška u mnogim as$ektima& od obla"enja do o$uštenijeg $onašanja'
10
%AKL#)!AK
(dentitet& kao jedno od nezaobilaznih $itanja u filozofskim ras$ravama& $okazao se kao ne$resušeni izvor ins$ira%ije za mnoge književnike' Dinjeni%a da se ljudi žestoko bore za jedinstvenost svoje li"nosti našla je svoje mjesto u književnosti& naro"ito u onoj koja govori o nemogućnosti s$oznavanja vlastitoga identiteta' ?oman )5olita u /eheranu* dojmljiv je va$aj $rotiv netoleran%ije& ugnjetavanja& vjerskog fundamentalizma& isklju"ivosti te gušenja ljudskih $rava i slobode žena' Ovo djelo na u$e"atljiv na"in s$aja životo$is& književnu analizu i $ovijesnoCso%iološku studiju' ?as$ravljajući o sudbinama likova iz $ro"itanih djela& 7afisi $rogovara o sudbini sebe i svojih studenti%a& kao i o društvenoC$oliti"koj situa%iji (slamske ?e$ublike (ran' 7afisi us$ješno $ostiže da ne zaboravimo kako je književnost ta koja ima moć da uzvisi naše osjećaje& s$ašava nas od moralne krutosti i $oti"e osjetljivost za kom$leksnosti života i ljudi u njemu' 8rijednost samog djela ogleda se u njegovoj $rimjenljivosti na današnji%u i na svako vrijeme& jer u žudnji da ostvarimo kolektivni identitet& uvijek možemo u$asti u klo$ku koja će nam uskratiti onaj individualni'
11
&AD+0A#
' (047/(/4/ !AO 0(O DO8@4!O84 4G;(S/472(@4''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''< <' )5O5(/A U /414?A7U*& Azar 7afisi''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''H I' (047/(/4/ U ?OA7U )5O5(/A U /414?A7U*'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''J H' POPU5A?7A !U5/U?A U ?OA7U )5O5(/A U /414?A7U*'''''''''''''''''''''''> J' ;A!5@UDA!'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''
12
LITE+AT)+A
- aalouf& Amin+ U ime identiteta+ Prometej& ;agreb <==< <- 7afisi& Azar+ 5olita u /eheranu+ 7aklada 5jevak& ;agreb& <==' I- Solar& ilivoj: Suvremena svjetska književnost& Kkolska knjiga& ;agreb& >L<'
(nternet izvor: htt$:MMFFF'ku$us'netMku$usNstariMFFFrootMlolita'htm
13
