LCD monitor
Presjek LCD prikaza LCD monitor (en. liquid crystal display) je ravni, tanki monitor čiji je ekran sastavljen od određenog broja piksela koji su poredani ispred nekog svjetlosnog izvora. LCD monitori rade na principu promjene polarizacije svjetlosti pomoću tekućih kristala koji su pod određenim naponom. Troše vrlo malo električne energije i zauzimaju malo prostora, što je idealno za prenosive uređaje sa ekranima, tkz. prenosnici. Prvi put su proizvedeni 1971. godine od tvrtke ILIXCO, a koja se danas naziva LDS Incorporated. Kako LCD radi? Tekući kristal je želatinozna masa, koja je smještena između prozirnih elektroda. Pod djelovanjem upravljačkog napona na elektrode, čestice kristala se orijentiraju u određenom smijeru i počinju isijavati polarizirajući efekat, propuštajući samo određeni dio svjetlosnog spektra. Propuštanjem željenog dijela spektra i blokiranjem neželjenog određuje se intenzitet i boja svjetlosnog elementa (pixela) i na taj način se može generirati slika kao matrica upravljivih piksala. To možemo objasniti na jedan zanimljiv i skoro svima poznat primjer. Zamislimo prizmu kroz koju prolazi zraka tkz. bijele svijetlosti (vidljivi spekar), koja se prolaskom slama ili pretvara u dugine boje. Duga se sastoji od pet osnovnih boja čijim se mješanjem dobivaju sve druge boje i nijanse boja. Mi želimo uzeti uzorak samo jedne nijanse od mase duginih boja, a to ćemo postići na način da blokiramo prolaznost svih ostalih boja osim te nijanse koju zelimo. Na isti način piksel pušta nijansu boje koja mu je naređena, a ostale blokira.
Tako piksel do piksela pušta baš onaj ton boje koji mu je naređen i tako nastaje slika koju mi vidimo. No je li sve to baš tako jednostavno? Postoje dva osnovna tipa LCD ekrana: monokromatski i kolor. Monokromatski su osjetno jednostavniji i samim tim jeftiniji. Kolor varijante su puno kompleksnije, a samim tim i skuplje. Slika se formira osvjetljavanjem jedne linije za drugom ekrana, dok se ne iscrta cijela slika. To znači da je vrijeme osvjetljaja osnovnog elementa slike Tes = Ts/480, gdje je Ts vrijeme formiranja cijele slike. Ovako malo Tes se negativno odražava na nivoe osvjetljaja i kontrasta. Slika je blijeda, a kontrast iznosi svega 1:10. Kontrast je odnos najsvjetlijeg i najtamnijeg elementa slike. Pošto se slika formira iz linija, prva linija mora zadržati osvjetljaj dok se ne iscrta zadnja linija slike. To znači da se moraju koristiti ekrani sa velikom perzistencijom. Visoka perzistencija znači tromost ekrana, pa se na ovakvim ekranima ne mogu prikazivati filmovi i slični video sadržaji, jer ekran ne može pratiti dinamiku slike. Broj upravljačkih tranzistora(Nut) je minimalan Nut=640+480=1120. Obzirom na relativno slab kvalitet slike, a dobru robusnost, ovi ekrani se koriste za situacije gdje dinamika prikaza nije od posebnog značaja (POS terminali, signalizacija na aerodromima, table za obavještenja itd.). Tehnologija proizvodnje ovih ekrana poznata je pod imenom TFT (en. Thin Film TransistorP-om 80486. Obzirom da se svaki elemenat slike sastoji od 3 podpixela i da se može upravljati osvjetljajem svakog subpixela, moguće je postići potpuni kolor efekat. Obzirom da se upravlja pojedinačnim elementima slike Tes = Ts, pa perzistencija ekrana nije problem i može biti minimalna. Dinamika slike više ne zavisi od perzistencije ekrana, ali se kao problem javlja tromost samog tekućeg kristala. Tehnološki napredak je dovoljan da ovi ekrani mogu prikazivati filmove ), a naziv potiče od načina proizvodnje upravljačkih tranizistora. Kod kolor ekrana upravlja se svakim elementom slike posebno, pa je broj upravljačkih tranzistora Nut jako velik. Za rezoluciju ekrana 640*480, Nut=640*480*3=921600, što je upotrebljivo za video sadržaj, ali su ipak mogući problemi u dinamici slike pri sportskim prijenosima, filmovima i sličnim dinamičkim sadržajima.
Građa LCD zaslona LCD monitori su iznimno složeni sustavi prikaza slike, daleko složeniji za izradu od klasičnih CRT ( tkz. katodnih) monitora. LCD zasloni su slojeviti sustavi. Iza cijelog sklopa se nalazi pozadinsko osvjetljenje koje kontinuirano proizvodi svjetlost. Drugi sloj čini TFT sloj, odnosno tanki sloj tranzistora. Svaki piksel ima pridružen jedan ili više tranzistora, ovisno o tehnologiji izrade. Monitor prirodne rezolucije 1680 x 1050 će imat jednak ili veći broj tranzistora te pripadajuće kondenzatore za održavanje slike do sljedećeg ciklusa. LCD monitori također posjeduju i dva polarizirajuća filtra (polarizacija je karakteristika elektromagnetnih valova koja opisuje smjer djelovanja elektromagnetskog polja). Također, dio LCD monitora su i dva filtra, vertikalni i horizontalni filtar. Slojevi, redom od osvjetljenja do kolor matrice su: pozadinsko osvjetljenje, tranzistori, vertikalni filtar, staklena površina, matrica s ćelijama tekućih kristala, staklena površina, horizontalni filtar te kolor filtar. Svjetlost prolazi kroz sve ove slojeve između izvora i oka korisnika. Ako ne postoji napon u tranzistoru, tekući kristali se nalaze u kaotičnom stanju. Kada se na elektrode dovede električni naboj molekule tekućih kristala se smještaju paralelno električnom polju što smanjuje zakretanje svijetla. Kada bi tekuće kristale potpuno polarizirali prolazeće svijetlo bi bilo polarizirano okomito drugom filtru i samim time bi svijetlo bilo potpuno blokirano. Piksel se ne bi upalio. Kontrolirajući zakretanje kristala svakog piksela, svijetlo može većim ili manjim intenzitetom prolaziti kroz filtre omogućavajući različite intenzitete osvjetljenja piksela. Foton koji svoj put započinje na samom izvoru osvjetljenja te prvo putuje do vertikalnog filtara. Na vertikalnom filtru dolazi do apsorpcije pola svjetla uvjetno govoreći. Prolaskom kroz polarizacijski filtar foton dolazi do tekućeg kristala, koji je, pretpostaviti ćemo postavljen u položaj da propušta svjetlost. Obzirom da su kristali složeni tako da propuštaju svjetlost foton prolazi kroz ćeliju i sljedeći na putu mu je horizontalni filtar, kroz koji upravo zbog specifičnog položaja kristala u matrici može i proći. Kod LCD zaslona u boji svaki pojedini piksel se sastoji od tri ćelije ili podpiksela, koji su obojeni u plavu, zelenu i crvenu boju pomoću jedne od metoda: pigment, boja ili oksidi
metala. Svaki se podpiksel može zasebno kontrolirati i kombiniranjem mogu generirati milijunske nijanse boja. Sljedeća stanica ovako „obojanog“ piksela je oko promatrača, te posredno, interpretacija usvojene senzacije u mozgu. Adresiranje pojedinog tranzistora je temeljeno na pozicioniranju tranzistora u redove i stupce. Kada sklop treba aktivirati pojedini piksel, tada pusti struju duž jednog retka tranzistora, te potom duž jednog stupca. Dodirna točka ove dvije međusobno okomite linije je samo jedan pojedini piksel. Taj piksel se i pali. Kondenzator koji je dio sklopa tada zadržava struju potrebnu da piksel ostane upaljen do ponovnog dovođenja struje na isti tranzistor. Taj vremenski interval nazivamo vrijeme odziva). Tako brojevi i oznake kao što su. 4 ms ili 16 ms u biti označavaju vrijeme koje prođe između dva uzastopna paljenja pojedinog piksela.
Osobine LCD prikaza Prirodna rezolucija LCD monitori su napravljeni da najbolje prikazuju sliku na jednoj rezoluciji koja zavisi od veličine ekrana. Moguće je postaviti rezoluciju koja nije prirodna za neki LCD monitor, ali onda opada kvaliteta slike, kao i što se gubi pravilan geometrijski oblik slike. Brzina Odaziva (Response Rate) Brzina odaziva označava brzinu kojom piksel može mijenjati boje, brže je bolje, prevelik odaziv znači da će slika "kasniti" te će se pojavljivati anomalije kao što je "ghosting" efekat koji se pojavljuje onda kada je promjena boja veoma česta najčešće u filmovima i 3D igrama. Mjeri se u milisekundama (ms). Vrijeme odziva monitora je relativan pojam mjerljiv na više različitih načina, gdje svaki od načina relativno točno opisuje ovu kvalitetu monitora. Vrijeme odziva se tradicionalno mjeri na punom crno-bijelo-crno prikazu a to je i metoda mjerenja koja je postala dio ISO standarda (TrTf- Time rising, Time falling). U praksi se mnogo češće obavljaju mjerenja brzine odziva u sivoj skali, odnosno brzine promjene između pojedinih nijansi sive, G2G (grey-to-grey). G2G je mnogo zahtjevnija radnja od TrTf metode i daje znatno više vremenske
vrijednosti jer je puno teže kalibrirati piksel da se mijenja za nijansu nego što je to slučaj s potpunim paljenjem, a pri tome težeći zadržati pravilnost prikaza same nijanse. VESA (Video Electronics Standards Association) je definirala standard za TrTf metodu mjerenja vremena odziva, ali nije definirala metodu mjerenja G2G odziva. Bez standarda kojeg se moraju pridržavati, prikazivanje G2G vremena odziva na kutijama uređaja potpuno je besmisleno. Zbog nedefiniranog standarda, neki proizvođači ističu TrTf metodu dok drugi ističu G2G metodu mjerenja vremena odziva ili čak obje. Također mnogi jednostavno izbace broj i ne preciziraju o kojoj se metodi mjerenja radi. Da stvar bude kompliciranija, proizvođači vrlo često navode najbolje vrijednosti na kutijama proizvoda, a ne prosječne ili tipične vrijednosti pri radu u normalnim uvjetima. U posljednje vrijeme s ciljem povećanja efektivne brzine odziva proizvođači koriste različite metode dodatnog ubrzanja, odnosno overdrivea same matrice. Sustavi se razlikuju od proizvođača do proizvođača, a najpoznatiji su: ClearMotiv (Viewsonic), AMA (BenQ), MagicSpeed (Samsung) and ODC (LG.Philips). Za posljedicu često imaju pad neke od ostalih karakteristika kvalitete slike.
Mrtvi i zaglavljeni piksel U samoj pozadini zaslona krije se iznimno kompleksna mreža tranzistora. Bilo zbog manjkavosti, greške u proizvodnom procesu ili mehaničkog oštećenja nastalog zbog nepravilnog rukovanja (nagli trzaji, udarci itd.) na LCD monitoru se mogu pojaviti tzv. mrtvi i zaglavljeni pikseli. Mrtav piksel može biti apsolutno upaljen (bijel) ili potpuno ugašen (crn), dok je zaglavljeni piskel u pravilu obojen nekom od boja, odnosno problem je nastao na razini jednog ili više podpiksela. Nezgodno u svoj priči s mrtvim pikselima je upravo činjenica da proizvođači sami određuju standarde za broj mrtvih piksela koji se po njivom mišljenju može smatrati prihvatljivim za njihove monitore. Premda je broj mrtvih piksela koji je dozvoljen definiran ISO 13406-2 normom većina proizvođača ignorira u nekoj mjeri ili u potpunosti navedenu normu i sama definira pravila igre. Većina s druge strane priznaje normu u nekoj mjeri pa ćete kod nekih proizvođača koji su uvelu nultu toleranciju na mrtve piksele često na proizvodima vidjeti Class I oznaku, koja upravo to i potvrđuje. To znači da monitor koji nosi ovakvu
oznaku možete mirne duše vratiti proizvođaču ako primijetite oštećen podpiksel ili piksel. Mrtvi pikseli se često mogu pojavljivati u nakupinama što može biti posebno iritantno. Proizvođači također obraćaju pozornost na položaj mrtvog piksela na samom displeju. Tako da ćete dobiti potvrdan odgovor o zamjeni monitora mnogo lakše ako se radi o jednom ili više oštećenih piksela koncentriranih oko sredine ekrana nego ako se nalaze duž rubova gdje ih je mnogo teže primijetiti.
Kut gledanja Za razliku od CRT monitora, LCD monitori ne daju istu kvalitetu slike ako se u njih gleda iz različitih uglova. Obično ako gledamo LCD sa strane, boje gube kvalitetu, prikaz je zamračen ako ne i potpuno nečitljiv. Godinama se LCD monitori unaprijeđuju da bi se ova poteškoća smanjila, a shodno tome su predstavljeni widescreen ekrani koji su vodoravno produženi što prirodno odgovara čovjekovom oku. Osvjetljenje i kontrast Osvjetljenje kod LCD monitora se mjeri u Kandelama po kvadratnom metru (cd/m2), obično varira od 250 do 350 cd/m2. Kontrast mjeri mogućnost LCD-a da prikazuje bijele i tamne tonove, što je omjer veći to je bolje, obično današnji LCD monitori imaju omjer 450:1 pa sve do 6000:1.Recimo philipsov model 9731d uparavo ima rezoluciju 6000:1.
Mogućnost podešavanja, integracija i priključci LCD monitori se mogu veoma precizno podešavati jer postoji mnogo opcija. Slika se može okretati ili tiltovati, te se može mijenjati položaj slike (vodoravni ili uspravni). Također, neki monitori imaju ugrađene zvučnike, dodatne USB priključke, a sve više monitora dolazi sa digitalnim priključkom koji je svojevrsno budućnost, te nudi mnogo kvalitetniju sliku jer nema potrebe za pretvaranjem u analogne signale.Većina LCD monitora na sebi sadrži DSUB15 i DVI konektore:D-SUB15 ili VGA konektor je stari, analogni tip konektora preuzet sa cijevnih monitora. Sastoji se od dva paralelna reda pinova koje u pravilu uokviruje metalni okvir u obliku slova D koji omogućuje bolju ukupnu čvrstoću konektora i nešto zaštite od elektromagnetnih interferencija. Oblik slova D omogućava pravilnu orijentaciju pri priključivanju.
Drugi, mnogo češće korišteni konektor za spajanje LCD monitora je DVI. DVI je digitalni standard za prijenos informacija o slici visoke razlučivosti te omogućava plug-and-play u svoj svojoj ljepoti. Premda postoji i od ranije, masovnije usvajanje standarda došlo je tek s prvim GeForce modelima iz nVidijinih proizvodnih pogona. Postoji nekoliko varijanti ovog konektora. DVI-A je vrlo rijedak i u praksi služi za spajanje analognih uređaja. DVI-I je s druge strane najčešći konektor na grafičkim karticama. Pored uobičajenih 24 pina za digitalni signal, sadrži dodatne pinove koji prenose analogni signal. Isključivo na ovaj podtip konektora možemo spojiti VGA to DVI pretvarač koji ne pretvaraju signal iz jednog oblika u drugi, odnosno iz analognog u digitalni oblik, već samo prespajaju RGB i dva vertikalna stabilizatorska signala na DSUB15 konfiguraciju za CRT monitore. Važno je napomenuti da postoje i dvije vrste DVI-I konektora, a to su single link i dual link. Single link omogućava prijenos signala do rezolucije od 1600x1200, s propusnošću signala od 4,95 Gbit/s dok je za više rezolucijske vrijednosti nužan dual link konektor. Dual link s druge strane može prenijeti sliku rezolucije i do 2048x1536 piksela i ima bandwidth do 9,9 Gbit/s ali mora biti kratak, kvalitetan i dobro oklopljen što je uzrok nešto više cijene samog kabela. DVI-D služi za prijenos isključivo digitalnog sadržaja preko svoja 24 pina. Daje bolju oštrinu ali i vjerniji prikaz boja od sličnih kabela. HDMI je najmlađi među standardima za prijenos slike i zvuka. To je licencom zaštićen standard za nekomprimirani prijenos podataka. HDMI služi za povezivanje komponenti koje koriste HDCP oblik zaštite podataka, kao što su: AV izvori,BluRay optički uređaji, računala, igrače konzole, sa kompatibilnim digitalnim audio video sučeljem ili monitorom. HDMI podržava sve TV i PC formate, uključujući standardne, poboljšane i HD video formate, te prijenos višekanalnog zvuka, sve istim kabelom. Standard se pomalo probija na tržištu i postaje sve više zastupljen.
Prikaz boja Često isticana, premda ne toliko forsirana kvaliteta LCD monitora je prikaz boja. Činjenica jeste, premda su napravljeni znatni koraci u poboljšavanju ove slabe točke LCD tehnologije, da LCD monitori prema kriteriju vjernosti prikaza boja još uvijek zaostaju za CRT monitora. Razlika u kvaliteti se smanjila, ali je još uvijek zamjetna, što pogotovo vrijedi za monitore bazirane na brzim TFT TN
matricama. Već VA matrice imaju znatno bolji prikaz kvalitete boja, dok IPS matrice stoje vrlo blizu savršenstva. Monitori različite kvalitete prikaza boja imaju i različite cijene. Tako TN matrice imaju nisku cijenu, dok VA i IPS matrice i monitori koji su bazirani na njima imaju nešto višu cijenu. U ekstremnim slučajevima i duplo veću po inču dijagonale monitora. Kada na kutiji monitora stoji oznaka 16,7 milijuna boja to znači da svaki pojedini podpiksel može imati 256 razina osvjetljenosti. Pošto svaki piksel ima tri podpiksela, 256 x 256 x 256 iznosi 16,7 milijuna boja. Realno broj samih boja koje je moguće prikazati je nešto manji ali se ubacivanjem međutonova i kontroliranjem brzine osvježavanja dobiva prikaz razlike koja se vrti oko 600.000 boja. LCD monitori se prema vrsti matrice dijele na tri glavne skupine: TN-Film, VA i IPS panele. 1. TN-Film paneli (Twisted Nematic + Film)
TN-Film paneli se koriste u većini TFT proizvodnih procesa LCD monitora večine proizvođača (Samsung, LG.Philips, AU Optronics, BOE HyDis, CMO, CPT itd). Pošto današnja politika proizvođača je "Što jeftinije, to bolje", gotovo svi proizvođači koriste TN-Film panele za proizvodnju monitora jer je ta tehnologija najjeftinija. Drugi razlog za korištenje TN-Film panela je ta što oni daju najbrži odaziv (brzina odaziva do čak 2 milisekunde, u nekim vrstamma mjerenja - Grey to Grey). To je izbor "Gamera" kojima termin "ghosting" nije poželjan. Tn-Film karakterizira velika brzina odaziva a i mogućnosti tzv. "overdrivea" u kojima se podizanjima napona na ćelijama postižu još veće brzine. Problemi TN-Film matrica su jako mali i ograničeni kutevi gledanja, posebno vertikalni, neuniformiranost rasvijete površine ekrana. Gledanje filmova može biti "zrnato" i nivo crne nije toliko dobar (Crna nije crna nego siva). U zadnje vrijeme, nivo crne je popravljen i generalno gledajući je dovoljno dobar, pogotovo u monitorima u kojima se korsti tehnologija "Dinamičkog kontrasta". Veliki nedostatak TN-Film panela je izrada u "samo" 6-bitnoj tehnologiji (svaka od RGB boja prikazuje se samo u 6 bita), tj. sve tri boje su prikazane "samo u 18 bita (RGB, 6x3=18). Rezultat je prikaz samo 262.144 boja, tj. prikaz npr. sive boje u samo 4 gradacije. Različitim načinima "ditheringa" i nekih vrsta interpolacija prikaz se povećava na 16.2 miliona boja, ili čak punih 16.7 miliona boja.
ZAKLJUČAK TN-Film panela: Znači, TN-Film LCD monitori u današnje vrijeme su dobri za svakodnevnu upotrebu, surfanje, pisanje teksta, igranje, gledanje filmova. Loše strane su loš prikaz boja, mali vidljivi kutovi (maksimalno 160 stupnjeva horizontalno i vertikalno), loš prikaz crne boje itd. Dobra strana je najbrži odaziv matrice i najjeftinija proizvodnja. 2. VA paneli (Vertical Alignment) VA tehnologiju izmislio je Fujitsu 1996. godine a iz nje su proizašle MVA, P-MVA i A-MVA.... sve do PVA MVA (Multidomain Verical Alignment) tehnologija koju je Fujitsu prizoveo 1998. godine je kompromis između TN-Film i IPS tehnologije. MVA tehnologija je donjela do tada jako brzi odaziv matrice od samo 25 milisekundi (što se sa IPS tehnologijom nije moglo, a blizu je TN-film tehnologije), uz kuteve vidljivosti od oko 160-170 stupnjeva što je također bilo blizu IPS tehnlogdije i bolje od TN-Film tehnologije. MVA tehnologija je pružala mogućnost jako visokog kontrasta u kojem je bila bolja od ostalih tehnologija. Problem danas kod MVA tehnologije je brzina odaziva matrice koja je svrstava u kategoriju koja nije dobra za "Gamere". Sa predstavljanjem "Overdrive" tehnologije ubrzavanja matrice povečanjem napona na kristalima koji brže mijenjaju stanje, došli smo do novih VA tehnologija... P-MVA (Premium MVA) koju je prizveo AU Optronics i S-MVA (Super MVA) od CHi Mei Optoeletronics i Fujitsu. Ti paneli su donjieli bolju brzinu odaziva "sivo do sivo tranzicija". Reprodukcija boja tih panela također je "defektna". Oni daju vibrantne i svijetle boje, ali neki tonovi boja (posebno tamnih) često se mijenjaju ako promijenimo kut gledanja za jako malo. Paneli su izrađeni u 8-bitnoj tehnologiji (prikazuju pravih 16.7 miliona boja), ali neki od panela dolaze u 6-bitnoj tehnologiji izrade sa interpolacijama i ditheringom kojim aprokisiraju 16.7 miliona boja. Crna boja je najbolja točka MVA panela za gledanje filmova na njima izgleda da je najbolja opcija. A-MVA (Advanced MVA) tehnologija koja je slijedeći korak MVA tehnologije panela, donjela je bolje rezultate u prikazu boja (boje više nisu isprane) i bolje kuteve gledanja koji dosežu čak 178 stupnjeva u horizontalnom i vertikalnom smjeru. Također, pojačan je kontrast koji se penje do 1200:1 (čak i 2500:1 u današnje vrijeme), zahvaljujući novom optimiziranom pixel dizajnu. A-MVA tehnologija se danas koristi modernim TV LCD monitorima od 32" do 42" i više.
PVA (Patterned Vertical Alignment) tehnologija koju je prizvezo Samsung kao svoju alternativu na MVA. Po nekim gledanjima, PVA se toliko razlikuje od MVA, da se može gledati kao zasebna kategorija, ali.... da ne mijenjamo podjelu na tri - evo je ovdje. PVA paneli su iste strukture kao i MVA paneli, postižu nešto bolje kuteve gledanja, prikaz boja nije savršen (slično kao i MVA), ali su puno bolji od TN-Film panela. Brzina odaziva je u početku bila loša, ali predstavljanjem MagicSpeed (Samsungova verzija overdrivea, ubrzavanja promjene statusa kristala povečavanjem napona), brzina odaziva je jako poboljšana, tako da se ti paneli mogu koristiti i za igranje. Kontrast PVA matrica se kreće od oko 600:1 do 1000:1 i taj podatak je kod Samsunga vrlo točan. Nema varanje i boostanja parametara na papiru. Često se događa da je u stvarnosti kontrast veći nego na papiru (ostali proizvođači često varaju). Generalno gledajući, PVA tehnologija je poboljšanje MVA tehnologije u smislu povečanja vidljivog kuta, kontrasta i kvalitete izrade (jer se rade samo u Samsungu). Gledanje filmova je vjerojatno jedina slaba točka PVA tehnologije (zrno i noise) u čemu je MVA tehnologija bolja. PVA paneli se izrađuju u 8-bitnoj tehnologiji prikaza boja, ali u zadnje vrijeme radi smanjenja troškova ima i 6-bitnih panela sa interpolaicaijama i "ditheringom". Samsung je proizveo i novu matricu... S-PVA (Super Patterned Vertical Alignment) panel. Predstavljanjem već navedene "MagicSpeed" tehnologije (Samsungova verzija overdrivea), poboljšali su brzine odaziva, i prikaz boja, pa su ti paneli pogodni i za igranje i brze promjene kadra. Izgled svakog kristala je promijenjen i sada izgleda kao "bumerang" (zašto ?, nemam poima :) :) :). Moja opaska: Proizvođač vrhunskih profesionalnih monitora za obradu fotografije EIZO u velikom broju svojih monitora koristi S-PVA matricu od Samsunga. ZAKLJUČAK VA panela: VA je po prikazu boja bolji od TN-Film matrica ali lošiji od IPS matrica. Odličan za gledanje filmova, dovoljno dobar vidljivi kut. 3. IPS (In Plane Switching) Tehnologija izrade LCD panela koju je 1996. godine prizveo Hitachi. IPS tehnologija riješila je probleme malih vidljivih kuteva i loše reprodukcije boja. Ime IPS (In Plane Switching ) dolazi od kristala u ćeliji koji leži paralelno na panelu. Kad se na ćeliju primjeni napon, kristali se okreću za 90 stupnjeva i propuštaju svijetlo kroz matricu, dok kada su u pasivnom stanju, zatvaraju matricu. Zato, kad TFT tranzistor rikne, taj piksel na ekranu ostaje
crne boje, ne kao kod TN-Film matrice. Originalna IPS matrica poboljšana je i iz nje su proizašle današnje S-IPS (Super-IPS) i AS-IPS (Advanced Super IPS) matrice. S-IPS paneli su danas u upotrebi i poboljšali su veliki nedostatak starije IPS tehnologije, jako spori odaziv (čak i ispod 60 milisekundi) na oko 25 milisekundi ili čak ispod 16 milisekndi, naravno, ahvaljujući "Overdrive" tehnologiji. U zadnje vrijeme moderni S-IPS i AS-IPS paneli su u brzini odaziva približno isti kao i najbrže TN-Film matrice. IPS tehnolgija pruža najbolji prikaz boja (pravih 8-bita, 16.7 miliona boja) i najbolje kuteve gledanja (178 vertikalno, 178 horizontalno) i jedina crna točka je prikaz crne boje kad se monitor gleda sa strane - izbija ružičasta boja iz crne (pink hue). Naravno da je u modernim monitorima i to ispravljeno ali u praksi i to nikad nije bio veliki problem. Tradicionalno, S-IPS tehnologija imala je jako mali kontrast (oko 200:1) što je rezultiralo sa lošom crnom bojom (prava crna je samo tamno siva), što nije bilo primjetno u dnevnim uvjetima, ali u zatamnjenoj rostoriji nikako nije bilo crne. Što se crne tiče, IPS matrica još nije dosegla MVA matricu, a i prikazivanje filmova pati od zrna (radi overdrive tehnologije). Moja opaska: Prikaz crne na NEC MultiSync 20WGX2 Pro 20" wide screen monitoru (1680x1050) je savršen, nema izbijanja pozadinskog svijetla, odaziv je doveden na samo 6 milisekundi (sve po testovima na netu - svi nedostaci popravljeni, iako mi profesionalci kažu da taj monitor nije ni do koljena pravim pro monitorima - EIZO, Lacie... itd) - eh, kako tehnologija napreduje. ZAKLJUČAK IPS panela: IPS je po prikazu boja najbolji na LCD tržištu, gotovo dobar kao i profesionalni CRT monitori ili bolji, vidljivi kut je također najbolji, odaziv dovoljno dobar, kontrast malen ali opet poboljšan. IPS je najskuplja tehnologija proizvodnje LCD panela.
Testovi: Evo nekoliko jednostavnih testova koji će ispitati kvalitetu LCD monitora. Raspon boja: Sljedeća slika pokazuje ljestvicu linearnog povećanja RGB vrijednosti. Na dobrom monitoru, trebali biste vidjeti otprilike jednake korake u svjetlini tijekom cijelog raspona od 1 do 32, te u svim bojama. Bar jedan bi trebao biti vidljiv. Loš monitor neće prikazati u krajnjem lijevom spektru nekoliko pravokutnika,te neće pokazati razliku između zadnjih desnih pravokutnika,ili pokazuje relativno velik skok između brojeva 1 i 32.
Podesite kontrast (a možda i svjetlinu), jer podešavanje monitora može poboljšati prikaz ove slike. Ako želite promijeniti boju postavke temperature, učinite to prije, nego nakon svih ispitivanja. Normalno, da želite 6500 K temperature boje: ne previše žute i ne previše plave. Budući da postavke grafičke-kartice također mogu utjecati na svjetlinu koraka, najbolje je koristiti ovaj test usporedno na monitorima koji su priključeni na istom računalu.
Gama test:
Ova slika je gama kalibracijski test. Gama definira kako svjetlina( količina svjetlosti) na ekranu ovisi o 8-bitnoj RGB vrijednosti. Od 2007. računalni monitori trebali bi se pridržavati sRGB standarda, čija je gama vrijednost negdje oko 2,2. Pogotovo za stvari kao što je uređivanje fotografija, važno je da su vaše gama postavke ispravne, jer je to ono što bi digitalne kamere i printeri približno trebali za normalamn rad. Pogledajte sliku iznad, odmaknite se nekoliko koraka od vašeg monitora, dovoljno da ne vidite individualno piksele, ili da ne "škiljite" očima. U svakom od vertikalnih stupaca boja, svijetlije i tamnije dijelove treba uklopiti na vrhuncu sa oznakom 2,2, koje je gama standard.
Test oštrine: LCD monitori često imaju kontrolu "oštrine", koja se može naglasiti granicama između svijetlih i tamnih područja. Ako je oštrina postavka ispravna (tj., neutralna), svi blokovi na slici ispod će se uklopiti kada pogledate na zaslon s udaljenosti. Ako je gama postavka vašeg zaslona ispravna,tada će se središnji disk uklopiti. Ako je postavka oštrine daleko, možda ćete biti u mogućnosti vidjeti rese oko bijele i crne pruge u središtu.
Postavka oštrine može kompenzirati signal pogoršanja kod VGA kabela. Optimalna postavka mogla bi ovisiti o kvaliteti kabela i varijaciji u elektronici unutar monitora od jednog do drugog, a možda čak i o kvaliteti grafičke kartice. Nije mi jasno koja je svrha postavljanja oštrine na monitor na DVI priključak. Očigledno je da to služi ljudima koji vole malo zamućenost ili dodatan kontrast u sitnim detaljima, poput onih u malim fontovima, ili, vjerojatnije, da impresioniraju potencijalne kupce čineći slike oštrijima nego što one stvarno jesu. U svakom slučaju, ako postavka oštrine nije točna, test umjeravanja game neće imati smisla. Test oštrine dolazi u dvije varijante. Prva varijanta ("DVI") je s okomitim linijama i finijom pločom za ispitivanje uzoraka.
Druga varijanta ("VGA") je samo sa horizontalnim linijama, koja bi trebala izgledati bolje nego DVI verzija, čak i na monitorima koji su na VGA kabel. U principu, obje verzije trebaju izgledati dobro, čak i na VGA priključak. Kako to treba izgledati: Ovdje možete vidjeti kako bi trebao izgledati test oštrine slike kada se "škilji" na oči: kao potpuno glatki sivi pravokutnik.
Sivi test: Sitne promjene u svjetlini slike bi se trebale prikazati kao ekvivalentno male promjene u svjetlini. Gradijent sive bi trebao biti prikazan glatko bez trake, ili linije. Također pazite da nema previše buke u tamnijim dijelovima. TFT ekrani obično koristite podrhtavanje kako bi reproducirali tamnije tonove, koji će se prikazati kao statični ili dinamični .
ZA DETALJNIJE, TOČNIJE TESTOVE POSJETITE STRANICU www.lagom.nl SA KOJE SU NEKI TESTOVI PREUZETI.
Kratki tutorial za podešavanje LCD monitora u Windows-u 7 Windows će na temelju svojstava vašeg monitora odabrati najbolje postavke prikaza, uključujući razlučivost zaslona, frekvenciju osvježavanja i boju. Te će se postavke razlikovati za LCD i za CRT monitor. Slijedite ove preporuke ako želite prilagoditi postavke prikaza ili ih vratiti na zadane vrijednosti.
LCD monitori koji se nazivaju i monitori s ravnim zaslonom uglavnom su zamijenili CRT monitore. Puno su lakši i tanji od glomaznih CRT monitora koji sadrže velike staklene cijevi. LCD monitori uz to se nude u većem rasponu oblika i veličina koji obuhvaćaju široke zaslone i zaslone normalne veličine, s omjerima širine i visine od 16:9 ili 16:10 za modele sa širokim zaslonom i 4:3 za modele standardne širine. I prijenosnici imaju ravne zaslone.
LCD monitori mnogo su tanji i lakši od zastarjelih CRT monitora. I za LCD i za CRT monitore uobičajeno je da što veću vrijednost točaka po inču (DPI) postavite za prikaz na zaslonu, to će fontovi bolje izgledati. Povećanjem broja točaka po inču (TPI) povećavate razlučivost zaslona. Razlučivost koju koristite ovisi o razlučivosti koju monitor podržava. Pri većoj razlučivosti, primjerice 1900 x 1200 piksela, objekti izgledaju oštrije. Istovremeno izgledaju manji te ih više stane na zaslon. Pri manjoj razlučivosti, primjerice 800 x 600 piksela, na zaslonu je vidljivo manje objekata, ali su veći. Windows omogućuje povećavanje ili smanjivanje veličine teksta i ostalih stavki na zaslonu dok je monitor postavljen na optimalnu razlučivost
Povećavanje i smanjivanje veličine teksta na zaslonu 1. Značajku Razlučivost zaslona otvorite tako da nakon gumba Start klikneteUpravljačka ploča, a zatim u odjeljku Izgled i personalizacija kliknete Prilagodi razlučivost zaslona.
2.
Odaberite nešto od navedenog: Manje - 100% (zadano). Prikaz teksta i ostalih stavki u normalnoj veličini. •
Srednje - 125%. Postavlja veličinu teksta i ostalih stavki na 125% normalne veličine. •
Veće - 150%. Postavlja veličinu teksta i ostalih stavki na 150% normalne veličine. Ta se mogućnost pojavljuje samo ako monitor podržava razlučivost od barem 1200 x 900 piksela. •
3.
Kliknite Primijeni.
Da biste vidjeli promjene, zatvorite sve programe te se zatim odjavite iz sustavaWindows. Promjena će stupiti na snagu pri idućoj prijavi u sustav. Tekst možete uvećati ili smanjiti i promjenom razlučivosti zaslona, ali ako koristite LCD monitor ili prijenosnik, radi izbjegavanja mutnog teksta preporučujemo postavljanje zaslona na izvornu razlučivost. To je optimalna razlučivost za čiji je prikaz taj LCD monitor ili prijenosnik osmišljen, ovisno o njegovoj veličini. Dodatne informacije potražite u odjeljku Promjena razlučivosti zaslona.
Značajka Prikaz omogućuje promjenu veličine teksta i ostalih stavki na zaslonu bez promjene razlučivosti.
Najbolje postavke prikaza na LCD monitoru
Ako imate LCD monitor, provjerite razlučivost zaslona. Tako ćete lakše odrediti jasnoću slika na zaslonu. Preporučuje se postavljanje LCD monitora na izvornu razlučivost, tj. razlučivost za čiji je prikaz osmišljen ovisno o svojoj veličini. Da biste vidjeli izvornu razlučivost monitora, provjerite postavke prikaza na upravljačkoj ploči. 1. Značajku Razlučivost zaslona otvorite tako da nakon gumba Start klikneteUpravljačka ploča, a zatim u odjeljku Izgled i personalizacija kliknete Prilagodi razlučivost zaslona. 2. Kliknite padajući popis pokraj stavke Razlučivost. Potražite razlučivost koja nosi oznaku (preporučeno). To je izvorna razlučivost vašeg LCD monitora, koja je najčešće i najviša razlučivost koju podržava. Proizvođač ili distributer monitora također bi vam mogli reći izvornu razlučivost vašeg LCD monitora. (CRT monitori nemaju izvornu razlučivost).
Odjeljak Razlučivost zaslona na upravljačkoj ploči prikazuje preporučenu razlučivost monitora.
LCD monitor pri izvornoj razlučivosti tekst najčešće prikazuje bolje od CRT monitora. Tehnički gledano, LCD monitori mogu podržati nižu razlučivost od izvorne, ali tekst neće biti oštar, slika može biti premalena, crno obrubljena, smještena u sredini zaslona ili pak rastegnuta. Dodatne informacije potražite u odjeljku Promjena razlučivosti zaslona. Budući da su zasebni monitori obično veći od zaslona prijenosnika, oni najčešće podržavaju veće razlučivosti od prijenosnika.
Razlučivost povezana s veličinom LCD monitora Veličina monitora
Preporučena razlučivost (u pikselima)
19-inčni LCD monitor sa standardnim proporcijama
1280 × 1024
20-inčni LCD monitor sa standardnim proporcijama
1600 × 1200
20 i 22-inčni LCD monitori sa širokim zaslonom
1680 × 1050
24-inčni LCD monitor sa širokim zaslonom
1920 × 1200
Veličina zaslona prijenosnika
Preporučena razlučivost (u pikselima)
13- do 15-inčni zaslon prijenosnika sa standardnim proporcijama
1400 × 1050
13- do 15-inčni široki zaslon 1280 × 800 prijenosnika 17-inčni široki zaslon prijenosnika
1680 × 1050
Postavljanje boja na LCD monitoru Da biste dobili najbolji prikaz boja na LCD monitoru, postavite ga na 32 bita. Ta se mjera odnosi na dubinu boje, tj. broj vrijednosti boja koje se mogu dodijeliti jednom pikselu na slici. Dubina boje može biti u rasponu od 1-bitne (crno-bijela) do 32-bitne (više od 16,7 milijuna boja). 1. Značajku Razlučivost zaslona otvorite tako da nakon gumba Start klikneteUpravljačka ploča, a zatim u odjeljku Izgled i personalizacija kliknete Prilagodi razlučivost zaslona. 2.
Kliknite Dodatne postavke, a zatim karticu Monitor.
3. U odjeljku Boje odaberite Stvarne boje (32-bitne), a zatim kliknite U redu.
Promjena postavki upravljanja bojama Sustavi upravljanja bojama omogućuju najbolji mogući prikaz boja na svim uređajima, uključujući uređaje poput zaslona i pisača.
Sustavi upravljanja bojom omogućuju istovjetni prikaz na različitim uređajima Različite vrste uređaja imaju različite mogućnosti i karakteristike prikaza boja. Zasloni, primjerice, ne mogu prikazati isti skup boja koji pisač može ispisati. Svaki uređaj koristi različiti postupak stvaranja prikaza boja. Skeneri i digitalni fotoaparati također imaju različite karakteristike prikaza boja. Čak i različiti programi ponekad različito tumače i obrađuju boje. Ako ne postoji jedinstven sustav upravljanja bojama, ista slika može izgledati različito na svakom od tih uređaja. Prikaz sadržaja boja ovisi i o uvjetima gledanja (poput osvjetljenja prostora) jer se ljudsko oko prilagođava različitim uvjetima okolne rasvjete, čak i kada je u pitanju ista slika. Sustavi upravljanja bojama omogućuju prihvatljiv prikaz boja na uređajima s različitim mogućnostima prikaza boja i u različitim uvjetima gledanja.
Promjena postavki upravljanja bojama
Postavke upravljanja bojama ne moraju se često mijenjati. Zadane postavke upravljanja bojama obično zadovoljavaju potrebe. Postavke mijenjajte samo u slučaju ako zadane postavke ne zadovoljavaju posebne potrebe za upravljanjem bojama. Navedene su postavke uglavnom namijenjene stručnjacima za prikaz boja. Razmotrite mogućnost promjene postavki prikaza boja ako želite učiniti nešto od sljedećeg: •
Dodati ili ukloniti profil boje.
•
Jednom od svojih uređaja pridružiti jedan ili više profila boja.
•
Promijeniti zadani profil boja na jednom od uređaja.
Promijeniti zadane sistemske postavke boja za određeni uređaj za sve korisnike računala. • •
Promijeniti zadani cilj renderiranja ili zadani prostor boja.
Profil boja
Profil boja jest datoteka koja opisuje karakteristike boja određenog uređaja dok se nalazi u određenom stanju. Profil može sadržavati i dodatne informacije koje određuju uvjete gledanja ili načine preslikavanja gamuta.
Profili boja i sustav upravljanja bojama na računalu osiguravaju prihvatljiv prikaz sadržaja u boji, bez obzira na uređaj ili uvjete gledanja.
U sustavu upravljanja bojama, profili boja koriste se za stvaranje pretvorbi boja koje programi koriste za pretvaranje boja iz prostora boja jednog uređaja u prostor boja drugog uređaja. (Prostor boja trodimenzionalni je model u kojem su nijansa, svjetlina i kromatske osobine boja grafički prikazane da bi se predočile sposobnosti uređaja za prikazivanje boja.) Kada na računalo dodate novi uređaj, profil boja za taj uređaj obično se instalira automatski. Dvije su glavne vrste profila boja koje Windows i dalje podržava: Sustav boja u sustavuWindows (WCS) i profil boja Međunarodnog konzorcija za boje (ICC). Navedeno omogućuje vrlo veliku mogućnost prilagodbe upravljanja postavkama boja i rada s bojama. WCS predstavlja napredni sustav upravljanja bojom, a nalazimo ga u novijim verzijama sustava Windows. WCS podržava ICC-ovo upravljanje bojama utemeljeno na profilima, no podržava i dodatne mogućnosti koje nisu ponuđene u postojećim ICC sustavima upravljanja bojama.
Pridruživanje profila boja uređajima
Uređaj može imati više profila boja. To je zbog toga što profili boja predstavljaju karakteristike boja određenog uređaja u određenom stanju. Svaka promjena koja bi rezultirala promjenom prikaza boja tog uređaja mogla bi zahtijevati posebni profil. Profile je moguće optimizirati i za različite vrste projekata. Pisač tako može imati više profila od kojih je svaki namijenjen različitim vrstama papira ili tinte. Ako postoji više profila za neki instalirani uređaj, potrebno je odrediti koji će se profil koristiti za određeni projekt.
Promjena postavki boja za uređaj za sve korisnike računala
Promjene postavki boja utječu samo na trenutnog korisnika. No moguće je promijeniti zadane sistemske postavke boja da bi se one primjenjivale za sve korisnike računala (koji nisu potvrdili okvir Koristi moje postavke za ovaj uređaj u upravljanju bojama određenog uređaja). Da biste promijenili zadane sistemske postavke boja, morate biti prijavljeni kao korisnik s administratorskim ovlastima.
Zadani cilj renderiranja
Cilj renderiranja određuje način prikaza boja pri prebacivanju s jednog uređaja (dakle, jednog prostora boja) na drugi. Cilj renderiranja shvatite kao stil prikaza boja; to je pristup koji sustav Windows koristi da bi odabrao ispravne boje prilikom njihova prijenosa s jednog uređaja na drugi. Kartica Dodatno u sustavu Windows za upravljanje bojama omogućuje vam da odredite preslikavanje između WCS profila modela preslikavanja gamuta i četiri uobičajena cilja ICC renderiranja. Načelno, preslikavanja cilja renderiranja promijenite samo ako ste instalirali dodatne modele za preslikavanje gamuta WCS profila koje je proizvela treća strana te ih želite koristiti umjesto zadanog WCS preslikavanja gamuta. Većina korisnika neće nikada morati mijenjati te postavke. Većina programa za grafičko uređivanje omogućuje određivanje cilja renderiranja za određenu sliku. Ako to nije slučaj s vašim programom, možete odrediti zadani cilj renderiranja koji želite koristiti. Postoje četiri uobičajena cilja renderiranja koji obuhvaćaju najčešće namjene. Prikaz slike razlikovat će se ovisno o cilju renderiranja, budući da će sustav Windows koristiti različiti raspon dostupnih boja da bi prikazao sliku. Obično se koriste ova četiri cilja renderiranja: Cilj renderiranja Uobičajena namjena Perceptualni (fotografije)
Najbolje koristiti za fotografije. Kada se boje pretvaraju iz prostora boja jednog uređaja u prostor boja drugog, održava se veza između boja. To je početna zadana postavka cilja renderiranja sustavaWindows.
Relativni kolorimetrijski cilj renderiranja (crteži)
Najbolje koristiti kada je potrebno naći točan ekvivalent nekolicini boja, primjerice pri renderiranju logotipa. To je i najbolji izbor za posljednju razinu transformacije u pretpregledima ispisa. Boje koje se nalaze u dopuštenom prostoru boja oba uređaja se ne mijenjaju, no druge se boje mogu promijeniti, što rezultira komprimiranim tonom boja. Relativni kolorimetrijski cilj renderiranja preslikat će bijelu boju iz prostora boja izvorišnog uređaja u prostor boja odredišnog uređaja.
Apsolutni kolorimetrijski cilj renderiranja (simulacija papira)
Najbolje koristiti na posljednjoj razini transformacije kada se izrađuju otisci stranice kojima želite prikazati boju papira u konačnom proizvodu. Apsolutni kolorimetrijski cilj razlikuje se od relativnog po tome što se bijela boja iz izvorišnog prostora boja uređaja ne preslikava u bijelu boju u odredišnom prostoru boja.
Cilj renderiranja Uobičajena namjena Poslovni grafički Najbolje koristiti za izradu poslovnih prikazi (grafikoni grafičkih prikaza kod kojih su živopisne boje i dijagrami) važnije od realističnosti, primjerice za poslovne grafove i dijagrame. Kada se boje pretvaraju iz prostora boja jednog uređaja u prostor boja drugog, održava se relativna nijansa boja, no boje se mogu pomaknuti.
Kalibracija zaslona
Kalibracija zaslona sastavni je dio upravljanja bojama koji omogućuje da boje budu ispravno prikazane na zaslonu prilagođavajući ih poznatom obliku. Pomoću kalibracije boje zaslona u sustavu Windows moguće je kroz nekoliko koraka stvoriti kalibraciju zaslona te poboljšati prikaz boja na istome. Ako je na vašemu računalu već instaliran softver za kalibraciju zaslona nekog drugog proizvođača, možete iskoristiti navedeni softver za kalibraciju vašega zaslona. Često se uređaj za kalibraciju zaslona isporučuje sa softverom za kalibraciju. Korištenje uređaja za kalibriranje s pratećim softverom za kalibraciju, s kojim se često isporučuje, olakšava pronalaženje najbolje boje zaslona. Općenito, korištenje instrumenata za mjerenje boje pri kalibraciji zaslona rezultirat će boljom kalibracijom u usporedbi s vizualnom kalibracijom. Nakon kalibracije zaslona stvara se novi kalibrirani profil boja koji se pridružuje zaslonu. Informacije o kalibraciji moraju se učitati iz profila boja u sustav zaslona. Kalibraciju je moguće učitati pomoću sustava Windows ili pomoću softvera za kalibraciju drugih proizvođača (ako je softver instaliran na računalo). Ako koristite softver za kalibraciju drugih proizvođača, pogotovo ako je riječ o softveru koji koristi instrument za mjerenje boja, potrebno je koristiti učitavač kalibracije zaslona koji se često isporučuje sa softverom za kalibraciju drugih proizvođača. Navedeni softver može automatski onemogućiti učitavač kalibracije zaslona u sustavu Windows 7 pa će se umjesto njega koristiti softver za učitavanje kalibracije drugih proizvođača. No moguće je i ručno omogućiti ili onemogućiti učitavač kalibracije zaslona u sustavu Windows. Ako koristite alat za kalibraciju zaslona drugih proizvođača, potrebno je provjeriti je li učitavač za kalibraciju zaslona u sustavu Windows onemogućen.
