UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU МAŠINSKI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO
TEHNOLOGIJA RECIKLAŽE -RAZMATRANjE MOGUĆNOSTI KOMPROSTIRANJA BIOLOŠKI RAZGRADLJIVOG OTPADA-
Mentor: Student: Prof. Dr. Stojan Simić Gorica Sarić I. Sarajevo, Decembar 2012.
SADRŽAJ: 1. UOPŠTE O KOMPOSTU................................................................................................... 2 2. ISTORIJA KOMPOSTIRANJA ........................................................................................ 2 3. KOMPOSTIRANJE U EUROPI I SVIJETU .................................................................... 3 4. SASTOJCI KOMPOSTA ................................................................................................... 4 4.1. Tvari koje se ne smiju kompostirati ............................................................................. 6 4.2. Tvari koje se mogu kompostirati ................................................................................. 6 4.3. pH vrijednost i C/N omjer............................................................................................ 7 5. HRANIDBENI LANAC-ŽIVA BIĆA U KOMPOSTU ...................................................... 8 6. PROCEDURA KOMPOSTIRANJA .................................................................................. 9 6.1 Kako prepoznajemo zreo kompost.............................................................................. 11 6.2 Kako se koristi kompost.............................................................................................. 11 7. VRSTE KOMPOSTERA.................................................................................................. 11 7.1. Otvoreno kompostiranje............................................................................................. 11 7.2. Zatvoreno kompostiranje ........................................................................................... 12 7.3. Crvno kompostiranje.................................................................................................. 13 7.3.1. Kako izdvojiti gliste –crva iz komposta.................................................................. 14 8. KOMPOSTIRANJE ZIMI................................................................................................ 15 9. GRIJANJE NA KOMPOST ............................................................................................. 16 10. NAJBOLJE VRIJEME ZA ZAPOČETI KOMPOSTIRANJE ....................................... 17 10. ZAKLJUČAK................................................................................................................. 19 11. LITERATURA................................................................................................................ 20 12. POPIS TABLICA ........................................................................................................... 20 13. POPIS ILUSTRACIJA ................................................................................................... 20
1
1. UOPŠTE O KOMPOSTU Kompost je organska tvar koja se razlaže i reciklira na gnojivo i preradivo tlo. Kompost je ključni sastojak u ekološkoj poljoprivredi. Na najjednostavnijoj razini, proces kompostiranja jednostavno zahtijeva izradu određene količine zbijene ovlažene organske tvari (lišće, otpada hrane), zatim se čeka da se ostavljeni materijal pretvori u humus. Taj postupak traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Moderno, metodičko kompostiranje je "step by step" postupak, pomno praćeni proces sa kontroliranim ulazom vode, zraka i materijala bogatih koji
ugljikom
i
dušikom.
Dekompozicija
ili
degradacija
je
proces
nastaje uništavanjem biljne tvari, dodavanjem vode i prikladnim postupkom
prozračivanja, tj. redovitim prekretanjem smjese koja na taj način dolazi do potrebne količine zraka. Crvi i gljivice će dodatno razbiti materijal. Aerobna bakterija upravlja kemijskim
procesom pretvorbe ulaznih elemenata procesa u toplinu, ugljični dioksid i
amonijak. Amonijak se dalje pretvara kroz proces nitriranja pomoću bakterije u biljne hranjive nitrate. Kompost može biti vrlo bogat hranjivim tvarima. Koristi se najviše u vrtovima, za uređenje okoliša i hortikulture, te u poljoprivredi. Kompost je sama po sebi korisna tvar za zemlju na mnoge načine, uključujući i kao tvar za održavanje tla a i kao gnojivo, dodatak vitalnih humusa ili humusnih kiselina, ali i kao prirodni pesticid za tlo. U ekosustavu, kompost je koristan za sprečavanje erozije tla, iskorištavanje plodnosti zemljišta i potoka, močvarnu izgradnju, te pokrov za odlagalište. Organski sastojci namijenjeni za kompostiranje alternativno se mogu koristiti za proizvodnju bioplina putem anaerobne digestije. Anaerobna digestija je brzo pretekla kompostiranje u nekim dijelovima svijeta, uključujući ponajviše središnju Europu, kao primarni način za recikliranja i iskorištavanja korisnih ostataka otpada organske materije.
2. ISTORIJA KOMPOSTIRANJA Kompostiranje kao priznati oblik iskorištavanja u praksi seže barem od ranog Rimskog Carstva od i cara Plinije Starijeg. Tradicionalno, kompostiranje je značilo gomilati organski materijal do sljedeće sezone sađenja, kada bi materijal dovoljno istrunuo da bude spreman za uporabu u tlu. Prednost ovakve metode nad nekim drugima je to da je potrebno malo vremena odnosno rada osobe koja kompostira jer se materijal prirodno i jednostavno uklapa u poljoprivredno tlo područja umjerenih kima. Nedostaci (iz moderne perspektive) su ti što se taj prostor koristi za cijelu godinu, pa tako neki nutrijenti mogu biti isprani zbog 2
izloženosti padalinama, a organizmi i insekti koji mogu uzrokovati različita oboljenja ne mogu se adekvatno kontrolirati. Kompostiranje je modernizirano početkom 1920-ih godina u Europi kao sredstvo za organski uzgoj. Prvi industrijski pogon za transformaciju urbanih organskih materijala u kompost je bio postavljen u gradiću Wels-u (Austrija) 1921. godine. Jedni od najutjecajnijih osoba u začetku proizvodnje i korišenja komposta su Rudolf Steiner, osnivač poljoprivredne metode poznate pod nazivom "biodinamika" kao i Annie France-Harrar, koji je imenovan od strane meksičke vlade u svrhu pružanja pomoći i podrške njihovoj zemlji za osnivanje velike organizacije za proizvodnju humusa i borbe protiv erozije i degradacije tla od 1950.1958. Kompostiranje je uvezeno u Ameriku od strane različitih sljedbenika ranih europskih kretanja ljudi, kao što su J.I. Rodale(osnivač udruge organsko Vrtlarstvo), E.E. Pfeiffer (koji je razvio znanstvene prakse za biodinamički uzgoj), Paul Keene (osnivač farmi orašastih plodova u Pennsylvaniji), te Scott i Helen Nearing (koji su nadahnuli pokret "povratka na zemljište" 1960-ih). Slučajno, neke od tih ličnosti kratko su se susrele u Indiji - svi su bili vrlo utjecajni u SAD-u iz 1960-ih pa sve do 1980-ih. Danas postoje mnogi zagovornici teorije "brzog" kompostiranja vodeći se idejom o ispravljanju "grešaka" tradicionalnog kompostiranja. To se postiže u kontoliranim uvjetima i kontinuiranim praćenjem, dodavanjem potrebnih sastojaka, održavanjem određene razine vlage te potrebnih količina kisika uz potrebnu temperaturu za bržu proizvodnju komposta.
3. KOMPOSTIRANJE U EUROPI I SVIJETU Veliki broj država unutar Europske Unije već ima zakonom regulirano odvajanje otpada te recikliranje. Odvajanje korisnog otpada postao je unosan posao, posebno kada se u obzir uzme
da se odvajanjem štedi na odvozu saniranju
divljih odlagališta otpada.
Kompostiranjem se organska tvar reducira na nekoliko nusprodukata, koji u tom procesu oslobađaju toplinu. Nusprodukti kompostiranja mogu biti veoma korisni. Plinove i toplinu može se upotrijebiti kao izvor energije, koji će svakako doprinijeti u borbi protiv klimatskih promjena a kruti nusprodukt, humus, doprinosi zdravlju zemlje i bioraznolikosti. AUSTRIJA Oko 400,000 t bio-otpada i oko 200,000 t zelenog otpada prikupljeno je i pojedinačno tretirano 2000.g. S jedne strane 7% Austrijskih kompostnih mjesta pokriva oko 50% kapaciteta za kompostiranje cjelokupnog bio-otpada, a s druge strane postoji veliki broj privatnih kompostnih mjesta od kojih 44% ima kapacitet veći od 500 t/godišnje, što 3
predstavlja decentraliziranu strukturu Austrijskog odnosa prema bio-otpadu. Austrija ima 3 tvornice bio plina za kućni organski otpad, ukupnog kapaciteta 45000 t . Samo u Beču, od prikupljenog 101920 t biološkog otpada dobiven je kompost vrhunske kvalitete koji se koristi u zemljoradnji umjesto kemijskog gnojiva. Š V IC ARS K A U 2000.g prikupljeno je preko 641400 t bio-otpada koji je prerađen u 107 velikih kompostnih postrojenja kapaciteta od oko 1000 t/godišnje. 62% od ukupne mase prerađeno je u kompostnim postrojenjima otvorenog tipa. Procjenjuje se da pored ovog broja godišnje se preradi i do 300000 t bio-otpada na privatnim kompostnim kompostnim mjestima. SLOVENIJA Slovenija godišnje proizvede oko 6,2 milijuna tona otpada, od čega je oko 12% bio-otpad iz poljoprivrede, šumarije i drvne industrije. Postoji 13 odlagališta otpada sa mogućnošću separativnog odlaganja otpada. Kompostna postrojenja u Sloveniji godišnje proizvedu 14000 t komposta, životinjski otpad sa farma koristi se u energetskim postrojenjima i tvornici cementa, njihova količina je i do 70,000 t godišnje. NEW YORK NY ima gotovo 19 milijuna stanovnika. Ako svako kućanstvo prosječno proizvede oko kilogram organskog otpada na dan, nastaje vrlo velika količina biootpada za kompostiranje. Grad NY provodi nekoliko programa recikliranja koji su krenuli 1986. : kako reciklirati biološki otpad, papir, plastične boce i sl. Svi građani NY zakonom su obavezni odvojeno odlagati otpad, a kazne za nepoštivanje ovog zakona se penju i do 500$. Danas „Department of sanitation“ preradi prosječno preko 47000 tona organskog materijala godišnje od čega je 20.000 tona lišća, 7500 tona hrane, 2500 tone božićnih drvaca 10.000 tona pokošene trave i procjenjuje se na oko 7.000 tona granja od proljetnog obrezivanja drveća.
4. SASTOJCI KOMPOSTA Kompostiranje zahtjeva četiri jednako bitna elementa za efektivnu proizvodnju: UGLJIK (C) - za energiju, mikrobna oksidacija ugljika proizvodi toplinu, ako je uključena u za to predviđenim količinama. Visoke koncentracije ugljika u materijalu imaju tendenciju da isti bude suh i smeđe boje.
4
DUŠIK (N) - za rast i razmnožavanje veće količine organizama, te za oksidaciju ugljika. Materijali bogati dušikom imaju tendenciju da budu zelene boje (ili šareni, kao što su voće i povrće) i vrlo vlažni. KISIK (O2) - potreban za oksidaciju ugljika i za proces raspadanja. VODA (H2O) - potrebna za održavanje aktivnosti raspadanja, u adekvatnim količinama ne uzrokuje anaerobne uvjete. Pravilno određeni omjeri navedenih elemenata će pružiti korisnim bakterijama hranjive tvari koje su im potrebne za zagrijavanje hrpe. U tom procesu puno vode iz hrpe će ispariti (u obliku magle), a kisik će brzo biti potrošen, uzrokujući time potrebu da se aktivno upravljanje hrpom. Što sama hrpa postaje toplija potrebno je dodavati više kisika odnosno vode. Odnos količine vode i zraka je krucijalna za zadržavanje optimalne temperature (50ºC – 70ºC), sve dok se materijal odnosno hrpa ne stisne. U isto vrijeme, previše zraka ili vode usporava sami proces, kao i previše ugljika (ili premalo dušika). Najučinkovitije kompostiranje se ostvaruje optimalnim omjerom ugljika i dušika. Gotovo sve biljne i životinjske tvari sadrže i ugljik i dušik, ali iznosi koji se u istima nalaze variraju. Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, voćnjaka, itd. (Tabela 1). Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Tabela 1 Organski otpad osobine ORGANSKI OTPAD Drvenasti otpad iz vrta, npr usitnjeno granje drveća, grmlja, pruće Zeleni, svježi biomaterijal iz vrta npr pokošena trava, ostaci biljaka i cvijeće Kuhinjski biootpad npr ostaci povrća, kora voća Lišće drveća, slama Pluto, ljuske oraha, češeri
OSOBINE Nije hranjiv, suh, omogućuje bolju strukturu kompostne mješavine Hranjiv, srednje do vrlo vlažan Hranjiv, vrlo vlažan do mokar Nije hranjiv, suh... Nije hranjiv, suh, teško razgradiv, omogućuje strukturiranje kompostne mješavine
5
Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani biootpad bogatiji je dušikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamasti sadrži više ugljika i nije hranjiv. - Biootpad bogat DUŠIKOM
kuhinjski biootpad (ostaci voća i povrća, čaja, talog
kave...), vrtni biootpad (pokošena i prosušena trava, korov, ostaci biljaka i cvijeća ...) - Biootpad bogat UGLJIKOM: lišće, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice...
4.1. Tvari koje se ne smiju kompostirati - Otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke; - Kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti... - Ostalo: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisivača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)... - Na kompos ti šte nikako ne smi jemo stavlj ati otpatke koji sadrž e: kemikalije npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano i impregnirano drvo, stiropor... Dosadašnja iskustva pokazuju da mješavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmiješa oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog materijala i jednu trećina smeđeg, suhog i manje hranjivog.
4.2. Tvari koje se mogu kompostirati Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, voćnjaka... Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnoj posudi. Posudu praznimo što češće, najbolje dnevno, a najmanje 2-3 puta tjedno. Biljne ostatke iz vrta odlažemo u blizini mjesta gdje ćemo postaviti kompostnu hrpu ili komposter. Pokošenu travu raširimo u tankom sloju da se prosuši. Granje, drvenaste ostatke i suho lišće složimo odvojeno. Granje treba usitniti. Na taj način organski otpaci iz vrta uvijek su pri ruci kad ih trebamo miješati s kuhinjskim biootpadom. Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani biootpad bogatiji je dušikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamnati sadrži više ugljika i nije hranjiv. Biootpad bogat DUŠIKOM: kuhinjski biootpad (ostaci voća i povrća, čaja, talog kave...), vrtni biootpad (pokošena i prosušena trava, korov, ostaci biljaka i cvijeć 6
...) Biootpad bogat UGLJIKOM: lišće, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice... Iskustvo pokazuje da mješavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmješa oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog materijala i jednu trećina smeđeg, suhog, i manje hranjivog. Omjer C:N ( ugljik:dušik) vrlo je važan za proces fermentacije i pretvorbe komposta. Omjer C:N ulaznog materijala treba iznositi cca. 20-30: 1 CN odnosi različitih organskih tvari koje služe kao komponente mase za kompostiranje. Tabela 2 pH vrijednost i C/N omjer Materijal Papir Piljevina Drvo-borovina Slama Lišće Leguminoze Kuhinjski ostaci Stajski gnoj Kokošiji gnoj Gnojovka Pokošena trava Vrtni otpad Voćni otpad
Ugljik C 175-500 250-500 725 48-125 30-60 40-50 11-20 20-30 10 5-13 12 20-60 13-35
Dušik N 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
4.3. pH vrijednost i C/N omjer pH vrijednost treba biti u rasponu od 7 do 9. Na početku procesa kompostiranja, pH vrijednost se smanjuje na vrijednosti do 6,5 pH, jer su više organske kiseline formirane, formira se ugljični dioksid (CO2) i dušik. pH vrijednost se ponovno povećava tijekom procesa razgradnje. Omjer ugljika i dušika u kompostnom materijalu je važan za razmno žavanje mikroorganizama, a time i stope razgradnje. Mikroorganizmi trebaju dušik za formiranje novih stanica tvari. Postoji li višak dušika, C / N omjer je preuzak i to može dovesti do formiranja amonijaka (NH3), što je također nepovoljno za pH vrijednost. U slučaju da su slama ili piljevina s visokim sadržajem ugljika, malo dušika u kompostni materijala može biti dodano. C / N omjer od 20:1 do 25:1 se pokazao kao najučinkovitiji za proces proizvodnje komposta.
7
Četiri skupine mikroorganizama su glavni akteri kompostiranja: Heterotrofne bakterije Kolonizirane aktinomicete Gljive Protoza P roces de gr adacij e op ćen it o se mož e opisat i pom oću sl jedeće formul e: C10H15O6 + N10O2 → 10CO2 + 6H2O + N3 + 4900 kJ, gdje je C10H15O6 primjer organskog materijala. Procesom se oslobađa toplinska energija u iznosu od 4900 kJ. Količina vode i ugljičnog dioksida koja nastane i koliko kisika se konzumira, može se ilustrirati empirijskom formulom. Kompostiranje može uništiti patogene ili neželjeno sjemenje. Dezinfekcijske kvalitete kompostiranja su poželjne gdje postoji velika vjerojatnost patogena, kao što je to u slučaju s gnojivom.
5. HRANIDBENILANAC-ŢIVA BIĆA U KOMPOSTU U kompostnoj hrpi se, isto kao i u prirodi, događa ista stvar: pretvorba visoko organiziranih, složenih organskih tvari (ugljikohidrati, proteini, masnoće - ulja, i dr. sastavni dijelovi žive stanice) u nešto jednostavnije (ugljični dioksid, voda, humusne tvari, dužični spojevi, minerali). Ugljični dioksid, voda i jednim dijelom dušik, ponovo postaju dio globalne izmjene tvari u prirodi, dok humus i minerali ostaju na mjestu pretvorbe, u zemlji, bolje reći u dijelu tla gdje su dostupni i osiguravaju hranu živim organizmima. Što u prirodi odumre, odnosno obavi svoju životnu funkciju, prvo leži i pokriva gornji sloj tla. To je osnova prehrane mnoštva mikroorganizama i malih životinja (gliste, puževi, stonoge, muhe, larve raznih kukaca...). Svi žive od toga što mi, ljudi, smatramo otpadom. Male životinje ne stvaraju samo neposredno sloj humusa, one imaju zadatak ustinjavanja i miješanja gornjeg sloja tla. Također, sve one proizvode izmet koji pod
djelovanjem
mikroorganizama također ulazi u humus. Bakterije su osnovna hrana npr. protozoama (životinjski jednostanični organizmi kao ameba). Mikrogljivice su hrana raznim malim kukcima kojima se, opet, hrane miševi,stonoge... Tako se put nastavlja i povezuje. 8
Aktivnost organizama u gornjem sloju tla je uređen dnevnim ili godišnjim ritmom. Međutim, pri mrazu ili suši dolazi do zastoja. Kompostna hrpa nije ništa drugo nego priroda u malom, koju je čovjek stvorio zbog potrebe za iskorištavanjem biološkog otpada i njegovom brzom pretvorbom u humus. Tu se, također, pojavljuju isti organizmi koji djeluju ubrzano, ali u vremenskom redoslijedu, dok se u prirodi sve odigrava istovremeno. Ako sve dobro usitnimo, izmiješamo i navlažimo, mikroorganizmi imaju idealan prostor za razmnožavanje i odmah se daju na posao. U fazi hlađenja, još više u fazi pretvorbe dolazi do prisustva malih životinja. Gliste se mogu brzo razmnožavati jer imaju idealne uvjete. U prirodi imaju slobodan pristup sva živa bića, hranidbeni lanac je savršeno povezan. To nije slučaj s našom kompostnom hrpom. Naravno, to će se promijeniti kad kompost promiješamo sa zemljom i kad postane dio prirodnog sustava. Najbolje je
upotrijebiti ga dok su još
mikroorganizmi i male životinjice aktivne i pune života. Još se jednom pokaže da je dobro spravljen kompost puno više od samog organskog gnojiva.
6. PROCEDURA KOMPOSTIRANJA Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja
tvari u prirodi, tj. od
biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari. Na taj način odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu trećinu svojih otpadaka. Tako pridonosimo: -smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta -smanjenju troškova odlaganja otpada -smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka -povećanju kakvoće tla -povećanju kakvoće okoliša ODREĐ IVANJE MJESTA ZA KOMPOSTIRANJE napravi se komposter od drveta, cigle ili žice proizvoljnog, željenog oblika prilikom izrade voditi računa da stranice kompostera imaju šupljine radi prozračnosti poželjno je da komposter bude postavljen na zemlji komposter obavezno pokriti poklopcem napravljenim od dasaka, platna, kartona i sl. kako bi ga zaštitili od vremenskih utjecaja na dno kompostera staviti sloj suhe materije - sijeno, slamu, granje, suho lišće, itd. 9
PUNJENJE KOMPOSTERA počinje odvajanjem i prikupljanjem organske materije i to: vlažne materije npr. iz kuhinje - ostaci voća, povrća, talog kave... suhe materije - piljevina, lišće, grančice, suha trava itd. PRILIKOM PUNJENJA KOMPOSTERA sav organski otpad bi se trebalo usitniti na veličinu palca radi brže razgradnje voditi računa o odnosu vlažne i suhe materije ODR ŢAVAT I V LA ŢN IM treba voditi računa o vlažnosti komposta u kompostu ne smije biti ni premalo ni previše vlage da je dovoljno vlage može se provjeriti stiskom komposta u ruci: ako se kompost rasipa onda je suh i treba ga namočiti vodom ili dodati svježeg vlažnog materijala i ponovo formirati hrpu ako je kompost pljesniv ili ako curi voda pri stiskanju grudvice tada ima previše vode, treba dodati suhe materije i izmješati KADA JE KOMPOSTER PUN izvaditi sadržaj kompostera, promiješati, formirati hrpu i pokriti je nakon tri tjedna hrpu ponovo promiješati i ponoviti to nekoliko puta što češće miješamo, vrijeme do gotovog humusa će biti kraće prilikom miješanja provjeravati vlažnost komposta i prema potrebi preduzeti odgovarajuće korake GOTOV KOMPOST kompost je zreo nakon 6 - 10 mjeseci gotov kompost prosijati, a sitni dio može se koristiti kod uzgoja različitih biljaka voća, povrća, cvijeća ostatak krupne materije vratiti u komposter zreli kompost ima miris kao i šumski humus
10
6.1 Kako prepoznajemo zreo kompost Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od šest mjeseci do godine dana od biološkog otpada nastao je kompost. Zreo kompost ujednačenog je izgleda, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo više početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva.... Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati. Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva.
6.2 Kako se koristi kompost Kompost koristimo kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljšavanje kvalitete tla. U proljeće ili prije sadnje ili u razdoblju rasta i razvijanja biljaka, kompost pospemo po tlu i po mogućnosti lagano izmiješamo s površinskim slojem zemlje. Kompost ne smijemo duboko zakopati jer ga time gušimo. Ako ga koristimo za uzgoj lončanica i balkonskog cvijeća, moramo ga u podjednakoj količini izmiješati sa zemljom iz vrta ili s prošlogodišnjom zemljom iz lonaca. Tijekom cijele godine možemo u lonce dodavati pomalo komposta. Količina komposta koju ćemo upotrijebiti u našem vrtu ovisi o vrsti povrća koju sadimo. Različite kulture imaju različite potrebe za hranjivi tvari
7. VRSTE KOMPOSTERA
7.1. Otvoreno kompostiranje Najjednostavnije je organski otpad složiti na hrpu (slika 1). Hrpa bi trebala biti najmanje visoka oko 1-1,5m, isto toliko široka, a dužina hrpe ovisi o količini materijala koji imamo na raspolaganju. Ako su vrt i okućnica prostrani, računa se da za kompostište treba odvojiti oko 10% površine. U kućanstvima s malim brojem članova i malom okućnicom obično nema dovoljno biomaterijala za velike slobodnostojeće hrpe, pa biootpad možemo smjestiti u spremnike koje je lako izraditi od dasaka, žice ili cigle. Tako štedimo prostor, a 11
vrtu i kompostištu osiguravamo uredan izgled. Za ovakav način kompostiranja u vrtu treba predvidjeti površinu od najmanje 3-4 m². Kompostiranje u hrpama omogućuje lakši pristup kompostnom materijalu te lakše preokretanje i kontrolu vlažnosti i prozračnosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego specijalni komposteri koje nudi trgovina.
Slika 1 Kompostne hrpe
7.2. Zatvoreno kompostiranje Toplinsko kompostiranje i tzv. brzo kompostiranje spadaju u zatvorene vrste kompostiranja te su samim time pogodne za male sustave kompostiranja poput vrtova ili privatnih kućanstava. 1. Brzo kompostiranje – danas u komercijalnoj prodaji možemo naći dvije vrste posuda za malo kompostiranje. To su metalna (slika 2) odnosno posuda od umjetnog materijala (plastika) sa odvojivim poklopcem (slika 2).
12
Slika 2 Metalna i plastična posuda za kompostiranje
2. Toplinsko kompostiranje -
tzv. termo-komposteri obloženi su izolacijskim slojem koji
služi tome kako bi se i pri niskim vanjskim temperaturama zadržali najbolji mogući uvjeti za razvijanje kompostne smjese i održavanje uvjeta za proces truljenja materijala.
Slika 3 Termo komposteri
7.3. Crvno kompostiranje U svakom kopostnom materijalu
se mogu
pronaći crvi, no kod
ovakve vrste
kompostiranja crv se ubacuje s namjerom. Crveni crv, (slika 4) poznat i kao kompostni odnosno kišni crv ili glista, dnevno može pojesti količinu hrane u iznosu od jedne i pol vlastite težine. Pri povoljnim uvjetima, tj. idealnim iznosima vlage i temperature crv se razvija jako brzo i postaje veći. Crv će svojom aktivnostima u kompostu izazvati mrvičastu struktur 13
komposta te će svojim kretanjem povoljno djelovati na razvoj kompostnog materijala, jer će kretanjem crva prolaz i apsorpcija vode i kisika u kompostu biti idealni. Ovakvi se crvi posebno uzgajaju za namjenu da se koriste za proizvodnju i održavanje komposta, te se kao takvi mogu naći u prodaji za upotrebu pri izradi tzv. prve generacije kompostnog materijala u određenom kompostoru. Pri ovakvoj vrsti kompostiranja moguće je koristiti nekoliko vrsta kompostora odnosno komora za kompostiranje, no potrebno je obratiti pozornost
na temperaturu u istima koja u idealnim uvjetima iznosi 25ºC u kojima crv
može raditi željene aktivnosti.
Slika 4 Crveni crv-kišna glista
7.3.1. Kako izdvojiti gliste –crva iz komposta Gliste
su
najbolji
proizvođači prirodnog
gnojiva
koji
se
koristi
u
cvjećarstvu,
povrtlarstvu i ima široku primjenu u poljoprivredi. Biljne ostatke i životinjski stajnjak gliste koriste kao hranu, prerađujući ga na taj način u humusne grudice. U trenutku kada je „proizvodni proces“ završen, tj. kada gliste više nemaju dovoljno hrane,potrebno ih je 14
izdvojiti iz zrekog komposta i premjestiti u svježu kompostnu hrpu. Hrpu prekrijemo mrežom sitnih okana, ali ipak dovoljno velikim da gliste mogu prolaziti. Mrežicu prekrijemo slojem svježeg,
usitnjenog i dobro
izmješanog biljnog otpada. Možemo
umješati i malo stajnjaka, ukoliko ga ima. Budući da gliste uvijek idu za hranom od dna prema gore, proći će kroz mrežu i ući u svježi sloj. Nakon dva do tri tjedna veći dio glisti bi već trebao biti preseljen. Mrežicu zajedno s glistama odvojimo od stare kompostne hrpe a potom gliste umiješamo u novu hrpu ili ih ubacite u komposter.
8. KOMPOSTIRANJE ZIMI Mikroorganizmi stvaraju dovoljno topline da temperatura u središtu kompostne mase nikada neće pasti ispod nule. Dakle, možemo isto kao i ljeti, organske ostatke iz kuhinje, uz dodatak određene
količine
sječke, dodavati
na kompostnu
hrpu
ili komposter.
Kod temperatura ispod 10°C razgradnja je usporena, tako da možda neće vidjeti promjene na biološkim ostacima. No, to ne igra nikakvu ulogu, jer kad u proljeće vanjska temperatura ponovno poraste, mikroorganizmi postaju aktivniji i nastavljaju razgradnju zimi skupljene kompostne mase. Međutim, ako kuhinjske ostatke samo odlažemo i skupljamo bez da ih usitnimo i izmiješamo sa sječkom, pri niskim temperaturama će se na neki način konzervirati, a u proljeće početi trunuti, što svakako želimo izbjeći. Kada temperature padne jako ispod nule, kompostnu hrpu ne treba dirati, jer ju tako hladimo i onemogućavamo stalnu temperature koja je potrebna mikroorganizmima da nastave tijek razgradnje. Tijekom hladnog zimskog razdoblja i temperature ispod ništice, mikroorganizmi se sele u dublje slojeve kompostne hrpe gdje će hibernirati i preživjeti zimu. Kompostnoj hrpi ipak možemo pomoći da se ne smrzne, kada teperatura ipak padne znatno ispod nule. Napunimo velike plastične boce s vrelom vodom, dobro začepimo i stavimo u kompostnu masu. One će dati potrebnu toplinu, potaći mikroorganizme na rad pa će se razgradnja komposta nastaviti. Taj postupak možemo još nekoliko puta ponoviti. Time ćemo ubrzati dobivanje zrelog komposta u proljeće. Ako se kompostna masa ipak smrzne, jer mikroorganizmi nisu imali dovoljno mikroorganizmi
vjerovatno
hrane
da
podignu
temperaturu
iznad
nule,
neće preživjeti, tada je potrebno sačekati ljepše vrijeme i
porast temperature. Kada dođe proljeće potrebno je kompostnu hrpu pretresti i prorahliti, dodati suhog ili vlažnog materijala ( po potrebi) materijala i nastaviti kompostirati.
15
9. GRIJANJE NA KOMPOST Japanski arhitekti Bakoko došli su na ideju da projektiraju malu okruglu čajnu kućicu, koja će ujedno služiti i za kompostiranje. Arhitekti su odlučili iskoristiti temperaturu koja se razvija tijekom kompostiranja za zagrijavanje prostora koji je dizajniran kao tradicionalna japanska vrtna kućica za ritualno ispijanje čaja.
Slika 5 Okrugla čajna kućica za kompostiranje
Vanjsko oplošje sadrži niz spremnika za kompostiranje. U njih se s gornje strane ubacuju otpatci iz vrta, trava, suho lišće i drugi materijali organskog porijekla, a s donje strana se preuzima kompost. Tokom faze razgradnje, temperatura u središtu komposta može dostići i više od 60ºC, od čega će se zagrijavati mali unutarnji prostor koji je, zahvaljujući transparentnome krovu, osvijetljen prirodnom svjetlošću.
Slika 6 Vanjsko oplošje kućice 16
Slika 7 Način zagrijavanja unutrašnjeg prostora
Arhitekti smatraju da se njihov projekt najbolje uklapa u gradske parkove, gdje može biti mjesto odmora i okrjepe, a istovremeno je ”materijal” za grijanje – organski otpad – na dohvat ruke.
10. NAJBOLJE VRIJEME ZA ZAPOČETI KOMPOSTIRANJE Najbolje vrijeme za početak kompostiranja bilo je jučer. Slijedeće najbolje vrijeme je danas! Potrebno je samo jedno, a to su slijedeće četiri stvari: da to želite, da imate gdje, da imate što i da znate kako. Dakle, kompostirati se može započeti uvijek, u svako doba dana i godine. Bilo koji trenutak da odaberemo, u bilo kojem godišnjem dobu da započnemo, uvijek je dobro, jer na taj način pomažemo i slijedimo prirodne zakone, smanjujemo količinu smeća za odvoz i odlaganje a sebi činimo zadovoljstvo jer vraćamo zemlji ono što je iz nje poteklo i hranimo naše biljke gnojivom koje smo sami proizveli. U proljeće imamo obilje svježeg materijala – trava, sezonsko cvijeće, ostaci od orezivanja voća, vinove loze, ukrasnog grmlja i ostaci voća i povrća iz kuhinje. Kompostna hrpa složena u ožujku ili travnju, dobro izmiješana prema pravilima kompostiranja, već u srpnju daje prve količine svježeg komposta. Nakon prosijavanja, kako bi se izdvojili krupniji, drvenasti i još neraspadnuti dijelovi, svježi kompost možete koristiti za nastiranje oko rajčice Idrugog povrća. Ostaci od prosijavanja dobro će poslužiti kao dodatak novoj kompostnoj hrpi. 17
U ljeto su na raspolaganju slatki plodovi i svježe povrće, lubenice i dinje, mladi kukuruz i tikvice i ostaci iz kuhinje. Nedostatak tvrdog, drvenastog materijala može donekle zamijeniti pokošena i prosušena trava, komadići papirnatih kutija za jaja, ljuske oraha i drugih koštunjičavih plodova. Zbog slatkastih sastojaka moguća je pojava voćnih mušica, pa je dobro da kompostnu hrpu prekrijete slojem vrtne zemlje. U jesen, imamo najviše biljnog materijala za slaganje kompostne hrpe: lišće, travu, stabljike povrća i cvijeća, ostatke od pripreme zimnice (kupus, paprika, rajčica) i uobičajene ostatke voća i povrća iz kuhinje. U jesen se može složiti prilično velika hrpa ili napuniti komposter oko 500 – 600 litara. Uz pridržavanje pravila kompostiranja, i ako zima nije previše hladna i suha, u proljeće možete dobiti prve količine svjež eg komposta. U proljeće sve ide puno brže, a jesen i zima su malo usporeni. Međutim, za zreli kompost i onako treba 10 – 12 mjeseci, kako bi završili svi biološki i kemijski procesi i kako bi kompost mogli koristiti za sobno cvijeće, zahtjevnije i osjetljivije biljke. Zima je doba mirovanja i nema ostataka biljaka u vrtu i travnjaku. Na raspolaganju imamo samo ostatke iz kuhinje (ljuske krumpira, luka, mrkve, i drugog povrća, ogriske jabuka i slično). U jesen treba pripremiti malo suhog lišća i usitnjenih grančica kako biste ih mogli miješati sa kuhinjskim ostacima. Nikada nemojte kuhinjske ostatke istresati na hrpu bez da im dodate tvrdog, strukturnog materijala. Pri niskim temperaturama masa će se zamrznuti, a nakon otapanja, u proljeće, iznenadit će nas vrlo neugodni mirisi a sadržaj će ličiti na sve drugo samo ne na kompost. Zimi možete slagati biljne ostatke na već ranije započetu hrpu ili nastaviti puniti komposter. Prilikom svakog dodavanja, vilama umiješajte svježu masu u površinski sloj na hrpi ili u komposteru. U svim godišnjiim dobima kompost treba držati pokrivenim (nikako ne najlonom – u obzir dolazi samo polupropusni pokrivač, bila to zemlja, lišće, trava, karton ili toptex) jer mikroorganizmi ne vole danje svjetlo i bolje rade u tami. Također treba brinuti da kompost bude optimalne vlažnosti (poput iscijeđene spužve!) te da masa ne bude zbijena, jer bi se mogli stvarati plinovi neugodnog mirisa.
18
10. ZAKLJUČAK Kompostiranje se isplati. Tko se samo malo potrudi, doprinosi smanjenju količine kućnog otpada ali dobiva i vrijedne sirovine za novi život i bogat urod. Sa hrpom komposta svaki vrtlar iz hobija može pridonijeti rješavanju ekološih problema. Trećina našeg kućnog otpada može se ponovo upotrijebiti na licu mjesta – kompostiranjem. Sitne životinjice u tlu, bakterije i gljive ulaze u kompost, probavljaju otpad u humus koji je osnova za rast biljaka. Fino usitnjeni biootpad omogućava i bržu razgradnju. Od uporabljenih sirovina ovisit će i kakvoća komposta. Gotovo sav organski, vrtni i kuhinjski otpad može se ponovo uporabiti, ukoliko ne sadrži
štetne tvari. Za proces pretvorbe
mikroorganizmi trebaju dovoljno zraka, stoga kompostna hrpa treba biti prozračna i optimalno vlažna. Ne bi trebala biti viša od 150 cm, jer može doći do zagušenja uslijed težine.
19
11. LITERATURA [1] ****http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm [2]**** http://de.wikipedia.org/wiki/Kompost [3] ****http://www.sunce.org/index.php [4]http://pogledaj.to/drugestvari/grijanje-na-kompost/ [5] C. R., Rhyner, L. J.Schwartz, R. B.Wenger and M. G.Kohrell, Waste management and resource recovery. Boca Raton, FL: Lewis Publisher(1995). [6] P.H. Brunner, L. Morf, H. Rechberger, Thermal Waste Treatment — A Necessary Element for Sustainable Waste Management in Solid Waste: Assessment, Monitoring and Remediation, edited by I. Twardowska, Elsevier, Amsterdam (2004) (703-805). [7]**** http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm
12. POPIS TABLICA Tabela 1 Organski otpad osobine............................................................................................................. 5 Tabela 2 pH vrijednost i C/N omjer ........................................................................................................ 7
13. POPIS ILUSTRACIJA Slika 1 Kompostne hrpe ........................................................................................................................ 12 Slika 2 Metalna i plastična posuda za kompostiranje............................................................................ 13 Slika 3 Termo komposteri ..................................................................................................................... 13 Slika 4 Crveni crv-kišna glista .............................................................................................................. 14 Slika 5 Okrugla čajna kućica za kompostiranje..................................................................................... 16 Slika 6 Vanjsko oplošje kućice .............................................................................................................. 16
Slika 7 Način zagrijavanja unutrašnjeg prostora ................................................................................... 17
