Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu
PRIPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE LIKOVNE KULTURE
Ime i prezime studenta: Tihana Dražić Semestar: 1. Datum izvođenja: 05.12.2013. Škola: OŠ „Meje“ Razred: 7.a
Mentor: Katja Perić, prof. Nastavno (likovno) područje:
Plošno oblikovanje/ 2D
Nastavna tema:
Boja- Koloristička modulacija
(likovni sadržaj rada, osnovni likovni problem)
Ključni pojmovi:
Koloristička modulacija, izražajnost (ekspresija), figurativna likovna kompozicija
Likovni elementi:
Boja
Elementi gradnje likovne sintakse (strukture): Motivi (poticaji): Likovno tehnička sredstva: Nastavna sredstva: Nastavna pomagala: Korelativne veze s nastavnim sadržajima ostalih predmeta i područja:
Koloristička modulacija, ekspresivnost, figurativna likovna kompozicija Redefinicija (umjetničkog djela) bojom Tempera, kist reprodukcije umjetničkih djela, udžbenik ploča, kreda, Hrvatski jezik- karakterizacija likova, njihova ekspresivnost Priroda- redefinicija cvijeta, čovjeka, izmjena dana i noći
(navesti predmete i konkretno područje - temu)
Izvršene pripreme za nastavu: (izvori za pripremanje učitelja i učenika, literatura s potpunim bibliografskim podacima...)
Cilj (svrha) obrade metodičke jedinice: (navesti što od učenika očekujemo nakon obrade nastavne jedinice)
Rober Tanay, Valovi boja 7, udžbenik likovne kulture za 7. razred osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 2008. Uočiti, istražiti i spoznati razliku između tonske modelacije kojom izražavamo privid volumena na plohi i kolorističke modulacije te izraziti kolorističkom modulacijom dinamiku likovne kompozicije
ZADACI NASTAVE (zadaci koje treba ostvariti za realizaciju cilja) (Posebno napisati obrazovne – materijalne (znanja), funkcionalne (sposobnosti, vještine, umijeća), odgojne (stavovi, interesi, navike, ponašanje) koji su jasno formulirani i jednoznačni te se mogu nedvojbeno provjeriti.)
Obrazovna postignuća
Materijalni zadaci nastave:
Funkcionalni zadaci nastave: Odgojni zadaci nastave:
Metode rada: Likovne metode rada:
Usvajanje ključnih pojmova i njihova značenja te primjena u likovnom zadatku Razvoj vizualnog, kritičkog i stvaralačkog mišljenja; razvoj estetskog osjećaja Razvoj objektivnosti u vrednovanju svojeg i tuđeg rada; socijalizacija, razvoj međusobne komunikacije i uvažavanje različitog doživljaja, mišljenja i pristupa Metode usmenog izlaganja, dijaloga, demonstracije, rada s udžbenikom, praktični rad učenika, metoda vrednovanja Oblikovanje bojom
2
Likovna djela vezana uz nastavnu jedinicu:
Marino Tartaglia, Autoportret, 1917.god. Karl Schmidt-Rottluff, Dvostruki portret S. i L., 1925.god.
Sociološki oblik rada: Psihološki oblik rada: Tip sata:
Frontalni i individualni Rad po promatranju, redefiniranje Kombinirani
ORGANIZACIJA (RAŠČLAMBA) NASTAVNOG RADA: (Pregledno u tablicu upisati posebno za uvodni (dogovor), glavni (realizacija) i zaključni (verifikacija) dio, u tezama: ŠTO SE OBRAĐUJE – sadržaj, KAKO SE OBRAĐUJE – metode rada i KOLIKO – vrijeme trajanja nastavnog rada.)
Redni broj
Faze rada i sadržaj
Metodičko oblikovanje
Vrijeme u minutama
DOGOVOR 1.
2.
3.
ŠIRE ISTRAŽIVANJE (ponavljanje odabranih likovnih sadržaja te integriranje korelativnih sadržaja u odabranu nastavnu temu)
Ponavljanje pojma tonska modelacija, ton, svjetlost i privid zaobljenosti uz pomoć dviju reprodukcija (Leonardo da Vinci, Marino Tartaglia)
FOKUSIRANO ISTRAŽIVANJE (obrada novih likovnih sadržaja, analiziranje likovnog problema, otkrivanje stvaralačke ideje – najava cilja)
Kratko ponavljanje o bojama ( toplohladne, te njihovo prostorno djelovanje). Obrađivanje ključnih pojmova, korištenje udžbenika, reprodukcija. Razgovor o redefiniciji, i postupno prelaženje na zadatak.
PONAVLJANJE (razumijevanje ključnih pojmova, načina rada te mogućnosti individualnog izražavanja likovnog zadatka)
Ponavljanje ključnih pojmova i likovnog zadatka.
5 min
12-15 min
4 min
REALIZACIJA
3
4.
REALIZACIJA IDEJE, PRAKTIČNI RAD UČENIKA I INDIVIDUALNO PRILAŽENJE
Samostalni rad učenika. Individualno prilaženje.
55 min
VERIFIKACIJA 5.
ANALIZA I VREDNOVANJE Analiza radova. Izvodim nekoliko (zauzimanje stava) OSTVARENIH učenika da pokažu radove učenika koji LIKOVNIH RADOVA su uspješno i onih koji su manje uspješno ostvarili likovni zadatak. Zajedno komentiramo one radove. Ponavljanje ključnih pojmova preko analize dovršenih radova.
10 min
4
TIJEK IZVOĐENJA NASTAVE: (Detaljna razrada teza iz tabele organizacije; napisati onako kako će se izvesti s učenicima: «SCENARIO» nastavnog procesa.) -
uložiti nove stranice papira koliko zahtijeva scenario navesti (umetnuti kada se spominju) sva korištena nastavna sredstva (najčešće reprodukcije umjetničkih djela, udžbenik, likovni materijali i tehnike…) i pomagala
Prije nego što počnemo s novom nastavnom temom, malo ćemo ponoviti. Što to znači modelirati? Oblikovati; u kiparstvu masa modeliranjem mijenja svoj oblik, u slikarstvu znači sugerirati zaobljenost. Pogledajte oblike oko sebe? Kakvi su? Jesu li dvodimenzionalni ili trodimenzionalni? Oblici su trodimenzionalni. Kako znamo da su trodimenzionalni? Zbog sjene i svjetla. Zašto je svjetlo bitno? Svjetlost ima ključnu ulogu u našem shvaćanju trodimenzionalnog oblika. U mraku, vidom ne možemo shvatiti potpuno oblike. Tek kad su izloženi svjetlu, možemo ih potpuno spoznati. Što je to ton (neke) boje? O čemu ovisi ton neke boje? Ton odražava jedan stupanj jačine svjetlosti; dodavanje ili oduzimanje svjetla. Bitan je kontrast svjetla i sjene. Što je to kontrast?Suprotnost, npr.visok-nizak, dan-noć, planina-dolina… Staviti na plaču reprodukciju Leonardo da Vinci, Studija draperije, crtež, 15. st. Što je prikazano? Koji je motiv ovog crteža? Prikazana je draperija. Koje likovne elemente uočavate? Kojim likovnim elementima je stvoreno ovo djelo? Kakvo je djelo? Je li plošno ili trodimenzionalno? S koje strane pada svjetlo? Kako to znamo, gdje ga vidiš? Tko će pokazati gdje je ton, poluton i svjetlo? Ako se nitko ne javi, ja prozivam. Stavljam sljedeću reprodukciju na ploču- Marino Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.god. Promotrite tonsku modelaciju (volumena) lica. Koje su boje? Smećkaste, svijetle i tamne. Znate li miješanjem kojih boja dobijemo smeđu? Tko će od Vas pokazati gdje se na licu nalazi svjetlo, poluton, a gdje ton?
Osim tonovima, što mislite, čime, odnosno na koji način još možemo dobiti privid zaobljenosti nekog oblika? Privid volumena na plohi može biti izražen grafički (linijama i točkama) i koloristički (bojom). Koje su to tople, a koje hladne boje? Tople boje su žuta, žutonarančasta, narančasta, crvenonarančasta, crvena i crvenoljubičasta. Hladne boje su žutozelena, zelena,
5
plavozelena, plava, plavoljubičasta i ljubičasta. Boje također imaju i prostorno djelovanje. Neke nam se približavaju, a neke udaljavaju. Koje nam se približavaju, a koje udaljavaju? Imam jedno pitanje i malo razmislite, pa onda odgovorite. Kad bismo upotrijebili boju za privid zaobljenosti, koju biste upotrijebili za svjetlo, koju za sjenu, a koju za poluton? Prikazali bismo toplim i hladnim bojama, Svjetlo sa toplom bojom, a sjenu sa hladnom bojom. Taj postupak se zove KOLORISTIČKA MODULACIJA (napisati pojam na ploču). Modulirati znači zamijeniti ton u tonskoj modelaciji toplom ili hladnom bojom. Stavljam na ploču još jednu reprodukciju, Marino Tartaglia, Autoportret, 1917.god. Oba ova autoportreta je naslikao isti autor. Tko će ih usporediti? Po čemu se razlikuju? Na koji način su oblikovani? Jedan je oblikovan tonskom modelacijom, a drugi kolorističkom modulacijom. Kakve su boje? Jesu li tmurne, ili su snažne, intezivne? Boje su intezivne. S koje strane pada svjetlo? Svjetlo je na desnoj strani lica, pada s desne strane. Koje kontraste uočavate na ovom autoportretu? Toplo-hladni kontrast, komplementarni.
Kad spomenem riječ ekspresija, što vam prvo padne napamet? Na što vas ta riječ asocira? Biti ekspresivan, kada je nešto ekspresivno… Izraz, izražavanje riječima, mimikom, gestom. Da li se susrećemo sa ekspresivnošću u npr. hrvatskoj književnosti? Da. A što mislite gdje? U karakterizaciji likova,etička, socijalna, psihološka… Što mislite što bi to bila ekspresija u likovnoj umjetnosti? Npr. kada kažemo da je rad ekspresivan? Ekspresivnost izražava unutarnje stanje umjetnika, on ne želi oponašati prirodu, prikazati je realno. Umjetnik ističe odnos koji je njemu bitan. Koji je drugi naziv za ekspresiju? IZRAŽAJNOST (Pišem pojam na ploču). Što mislite, čime se ta izražajnost postiže u umjetnosti? Pojačanim kontrastom crta, boja, ploha, površina, volumena. A kod kolorističke modulacije, čime se postiže izražajnost, odnosno ekspresija? Pogledajte sliku. Čime je postignuta izražajnost umjetnika? Postignuta je kontrastom toplohladnih boja i njihovim ponavljanjem. Otvorite udžbenik na stranicu 32. Pogledajte malo ovu sliku. Koje boje uočavate? Koje su boje na lijevoj strani lica, a koje na desnoj? Što se nalazi po sredini lica? Zelena crta. Spomenuli smo izražajnost, odnosno ekspresiju. Čime je postignuta ekspresija na ovoj slici? Kontrastom toplo hladnih boja.
6
Stavljam na ploču reprodukciju djela Karl Schmidt-Rottluff, Dvostruki portret S. i L., 1925.god. Pogledajte ovu sliku. Kakva je njena kompozicija? Možete li ih nabrojati. Prepoznajete li motiv na slici. Da. Koji je? Prikazana su dva portreta. Što bi to značilo? Je li motiv vizualan ili nevizualan, odnosno, je li motiv apstraktan ili figurativan? Figurativan. Što to znači? To znači da prepoznajemo ono što je na slici. Kakva bi onda ovo bila kompozicija, ako je motiv slike figurativan, a ne apstraktan? FIGURATIVNA LIKOVNA KOMPOZICIJA (pojam pišem na ploču). Ubrzo ćemo prijeći na vaš današnji zadatak, ali prije toga, zna li netko od što znači definirati (nešto), odnosno definiranje? Točno odrediti, opisati, jasno protumačiti. A što bi onda značila redefinicija, odnosno redefiniranje? Određeno, već postojeće, objašnjavamo iznova, novim dodavanjem, oduzimanjem. Redefiniranje mijenja djelomično postojeću stvarnost koja je vidljiva, prepoznatljiva. Susrećemo li se sa redefinicijom u svakodnevnom životu? Da. A znate li gdje? U prirodi, Na primjer, list hrasta je najprije pupoljak, zatim je mladi zeleni list, pa ta boja prerasta u tamnije zelenu, da bi u jesen dobio šarene boje. Je li se čovjek na neki način redefinira? Da, I čovjek podliježe redefiniranju: od dojenča do zrelog čovjeka. Da li se ljudi redefiniraju ovisno o godišnjim dobima? Jesu. Znate li koji primjer? Zimi smo u teškim crnim kaputima, šalovima, kapama i čizmama. Ljeti je odjeća lagana, lepršava i Što bi to bila redefinicija nekog umjetničkog djela? To su manje izmjene, koje nastaju mijenjanjem boja, oblika, veličina, struktura, oduzimanjem boje, linija… Upravo je to vas današnji zadatak. Redefiniranje umjetničkog djela BOJOM. Svatko od Vas će dobiti jednu reprodukciju djela. Trebate prenijeti crtež na ovaj drugi papir. Ne mora biti sve detaljno skicirano. Kad budete gotovi sa prenošenjem, možete započeti. Trebate primijeniti kolorističku modulaciju. Obratite pažnju na mjesta gdje su sjene, svjetlost…
7
PLAN PLOČE
Leonardo da Vinci, Studija draperije, crtež, 15. st.
Marino Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.god.
- Pojmovi: -
koloristička modulacija
-
izražajnost (ekspresija)
-
figurativna likovna kompozicija
Marino Tartaglia, Autoportret,1917.god.
Karl Schmidt-Rottluff, Dvostruki portret S. i L. 1925.god.
8
OSVRT NA IZVOĐENJE: (Sažet kritički osvrt na sadržajnu, stručno-teorijsku, organizacijsko-tehničku i subjektivnu komponentu vođenja nastavnog procesa.)
Ocjena:
Potpis ocjenjivača:
9
