Kineziologija_-_Milos_Mrakovic,_1997

Miloš Mraković, 1997

Kineziologija – osnove – Miloš Mrakovič (Uvod u Sistematsku kineziologiju, 1997) Kineziologija je formirana od grčke riječi KINEZIS (kreanje, !okre" i riječi logo# (znano#, na$ka"%

rema tome etimološki Kineziologija je znanost o kretanju! Kineziologija je znano# koja !ro$čava zakonio#i $!ravljanog !ro&e#a vje'anja i !o#ljedi&a i) !ro&e#a na lj$d#ki organizam% Svaka znano# !a ako i Kineziologija ne egzi#ira na !ojm$, već na #!oznajama koje #$ $emeljene na valjnoj meodologiji rada koja omog$ć$je verifika&ij$ odre*eni) zakonio#i% +o će #e #mar #marai ai znano znanošč$ šč$ #var #var je kon konven ven&ij &ijee kom!e kom!een enni ni)) #r$čn #r$čnjak jakaa $ odre*e odre*enom nom vremen#kom !eriod$%% Kineziologija ne !ro$čava #va lj$d#ka kreanja nii kreanje #vake maerije% redme !ro$čavanja (inere#a" Kineziologije kako znano#i je #vaki onaj $!ravljani !ro&e# vje'anja kojem$ je &ilj% 1" -n -na!r a!re*e e*enje nje zdrav zdravalj alja, a, ." /! /!im imal alni ni razv razvoj oj lj$d# lj$d#ki ki)) o#o o#oin ina, a, #!o# #!o#o ono no# #ii i moo moorič rički ki)) znan znanja ja i nji)o nji)ovo vo zadr'avanje zadr'avanje šo d$'e vrijeme vrij eme na šo višoj razini, 0" S!rečava S!rečavanje nje !reranog !reranog !ada !ojedini) !ojedini) anro!ološki anro!ološki)) karakeri#ik karakeri#ikaa i moorički) moorički) znanja, znanja, e " Mak#imala Mak#imalann razvoj o#oina, o#oina, #!o#ono# #!o#ono#ii i moorički moorički)) znanja $ agonološi agonološi $#mjerenim $#mjerenim kineziološkim akivno#ima Ne kineziološka kreanja #$ manje ili više ograničena jer #$djel$j$ i djel$j$ #amo $ razvoj$ oni) lj$d#ki) karakeri#ika koje #$djel$j$ $ $#!je)$ $ nekog zanimanja% Kineziološkim kreanjima mo'e #e $e&ai na o!imalni razvoj ali i na !ooljšanje efika#no#i rada% Kineziologija nije iome)anika jer #e nemog$ #ve !romjene o#oina i #!o#ono#i oja#nii zakonima me)anike% Svakoj znano#i !a ako i Kineziologiji &ilj je $vrdii odre*ene zakonio#i, jer zakonio#i #$ ariii #vake znano#i%

-vod $ Si#ema#k$ kineziologij$

1

Miloš Mraković, 1997 - kineziologiji zakonio# egzi#ira ako #$ !oznai činio&i koji vore neki !roolem (n!r% 2inio&i $#!je)a $ nekoj kineziološkoj akivno#i", nji)ov )ijear)ij#ki red i me*$#oni odno#i% /#novni !red$vje za egzi#iranje #vake znano#i je !o#jedovanje adekvane meodologije3 Kineziologija kako znano# !ro$čava zakonio#i $!ravljanog !ro&e#a vje'anja, !od im #e !odraz$mjevaj$ !odraz$mjevaj$ !ro&ed$re4 1" !lani lanira ranj njaa ." !rog !rogra rami mira ranj njaa 0" !rov !rovo* o*en enja ja i " konrole konrole efeka efekaa a odre*e odre*enog nog !ro&e# !ro&e#aa vje'an vje'anja ja od !ro&e#om vje'anja !odraz$mijeva #e !rimjena #a#vim odre*eni) #r$k$ra kineziološki) #im$la#a 5 vje'i, # ozirom na4 1" #adr'aj ." vol$men i 0" modal odali ie eee rada rada Kinezilogija kao znano# !ro$čava !o#ljedi&e vje'anja na lj$d#ki organizam% ri om #e javljaj$ mnoga !ianja !ianja 1" kad je jekom jekom razvoja razvoja mog$će mog$će i !oreno !oreno $je&ai $je&ai na razvoj razvoj !ojedini) !ojedini) oilje' oilje'ja ja ." !od kojim kojim endogeni endogenim m i egzogenim egzogenim činio&ima činio&ima je !romijena !romijena mog$ć mog$ćaa i !o'eljna 0" šo, koliko koliko i kako vje'a vje'ai i kako kako i !romjen !romjenee $#ljedile $#ljedile " kako konro konrolirai lirai !romjen !romjenee $ kvaniaivn kvaniaivnom om i kvaliaivno kvaliaivnom m #mi#l$


.

Miloš Mraković, 1997 - kineziologiji zakonio# egzi#ira ako #$ !oznai činio&i koji vore neki !roolem (n!r% 2inio&i $#!je)a $ nekoj kineziološkoj akivno#i", nji)ov )ijear)ij#ki red i me*$#oni odno#i% /#novni !red$vje za egzi#iranje #vake znano#i je !o#jedovanje adekvane meodologije3 Kineziologija kako znano# !ro$čava zakonio#i $!ravljanog !ro&e#a vje'anja, !od im #e !odraz$mjevaj$ !odraz$mjevaj$ !ro&ed$re4 1" !lani lanira ranj njaa ." !rog !rogra rami mira ranj njaa 0" !rov !rovo* o*en enja ja i " konrole konrole efeka efekaa a odre*e odre*enog nog !ro&e# !ro&e#aa vje'an vje'anja ja od !ro&e#om vje'anja !odraz$mijeva #e !rimjena #a#vim odre*eni) #r$k$ra kineziološki) #im$la#a 5 vje'i, # ozirom na4 1" #adr'aj ." vol$men i 0" modal odali ie eee rada rada Kinezilogija kao znano# !ro$čava !o#ljedi&e vje'anja na lj$d#ki organizam% ri om #e javljaj$ mnoga !ianja !ianja 1" kad je jekom jekom razvoja razvoja mog$će mog$će i !oreno !oreno $je&ai $je&ai na razvoj razvoj !ojedini) !ojedini) oilje' oilje'ja ja ." !od kojim kojim endogeni endogenim m i egzogenim egzogenim činio&ima činio&ima je !romijena !romijena mog$ć mog$ćaa i !o'eljna 0" šo, koliko koliko i kako vje'a vje'ai i kako kako i !romjen !romjenee $#ljedile $#ljedile " kako konro konrolirai lirai !romjen !romjenee $ kvaniaivn kvaniaivnom om i kvaliaivno kvaliaivnom m #mi#l$


.


"azvoj kineziologije # skromna osnova S$vremenim !oimanjima kineziologije !reodilo je nekoliko faza razvoja4 1" /d formaln formalni) i) analiza analiza zv zv%% Me)ani Me)anike ke gianja gianja,, ." !reko !reko a!#rakni) a!#rakni) i ideali#ič ideali#ički) ki) kon&e!&i kon&e!&ija ja f$nk&ije f$nk&ije kreanja kreanja 0" do znan#ve znan#veni) ni) #!oznaja #!oznaja o kreanj$ kreanj$ kao !rod$k$ !rod$k$ ili $ f$nk&iji f$nk&iji razvoja inegra inegralne lne lično#i 6ično#i koje #$ !ridonjele razvoj$ kineziologije4 1)

ri#oel (08 5 0.. g%!%n%e" !rvi je analizirao o#novne !rin&i!e )odanja kako roaorno kreanje koje #e !revara $ ran#laorno i koje mišićn$ ak&ij$ !odvrgava geomerij#kim analizama%

2)

r)imed (.87.11 g%!%n%e" !o#avio je !oznae )idro#a#ke !rin&i!e koji $!ravljaj$ ijelom koje !liva i !ro$čavao zakonio#i zakonio#i !ol$ge i !rolem odre*ivanja e'iša%

3)

:alen (101 5 .;1% g%n%e" iološkim !ri#!om kineziologij#kim fenomenima !re#aje razvoj znan#vene mi#li (znano# 1;;; godina !o#aje #aična"% o oj kon&e!&iji ijelo i d$) dvije #$ nezavi#ne kagorije, šo je ila va'na o#nova odvajanja man$alnog od $mnog rada%
%)

6eonardo da >in&i >in&i (1?. 5 1?19" koji je o!i#ao me)anik$ ijela $ #ajanj$, )odanj$ $z rdo i niz rdo, $ #ajanj$ iz #jedećeg #jedećeg !olo'aja i $ #kakanj$, #kakanj$, e je !ro$čavao !ro$čavao odno#e odno#e izme*$ e'iša i ravnoe'e i &enra o!ora%

&)

:alilea :alileja (1?@ 5 1@0" čija #$ okrića !reeće nj$novim zakonima% /d ka!ialnog #$ značaja :alileova !oimanja znano#i4 -vodi ek#!erimne kao o#novn$ meod$ znan#venog rada i !rirodne !ojave o!i#$je maemaičkim erminima%


0

Miloš Mraković, 1997 ')

Aorellino (1@;8 5 1@79" :alileov $čenik čija #$ i#ra'ivanja !reeća mederne iome)anike lokomoornog #$#ava% /n je dr'ao da #$ ko#i !ol$ge a da mišićna f$nk&ija mo'e ii o!i#ana maemaičkim !rin&i!ima% >jerovao je da je mišična konrak&ija kemij#ki !ro&e#

()

I% NeBon (1@. 5 17.7" " I Zakon iner&ije ili romo#i 5 #vako ijelo o#aje $ #anj$ mirovanja ili jednolikog gianja !o !rav&$ #ve dok neka #ila koja na njega djel$je o #anje ne !romijeni% >C;, ili vCkon#D aC; A" II Zakon !ro!or&ionalno#i #ile i $rzanja 5 $rzanje je !ro!or&ionalno #ili koja djel$je na jijelo, a ziva #e $ #mjer$ djelovanja #ile " III Zakon jednako#i ak&ije i reak&ije 5 ak&ija je $vjek jednaka i #$!rono $#mjerena reak&ija <" =ako*er je form$lirao zakon gravia&ije

okre je najva'nija f$nk&ija egzi#en&ije lj$d#kog organizma, a #ve #$ dr$ge f$nk&ije !ovezane # njim, dakle !okre je $vije 'ivoa% /rganiozam reagira na odre*ene !odra'aje !rakički $vijek kao jedn#vena &jelina, šo znaći da će od#$#vo kreanja $vjeovai !ad #!o#ono#i na #amo $ lokomoornom a!ara$ nego $ niz$ dr$gi) organa, !oglavio $ #$#i#em$ za o#kr$ i ran#!or energije%



Miloš Mraković, 1997 /!ći i io zaklj$čak kako #$ anro!ološke di#&i!line, #vaka na #voj način va'ne $ riješavanj$ kineziologij#ki) zakonio#i% Inere# kineziologije je za!ravo #!oznai kako rojne lj$d#ke o#oine i #!o#ono#i !romarane kao inegralni #$#av $ječ$ na mooričk$ efika#no# !ri odvijanj$ kineziološki) akivno#i li !ro&ed$ra% kivno# nemo'e ii znano# a o#im oga kineziološke #e zakonio#i #amo djelomićno odno#e na #!or% -vidom $ ijek razvoja kineziologije o!ćeni je zaklj$čak4 1" kreanje je kao fenome d$go !redme lj$d#kog inere#a, od !o!$nog filozov#kog do znan#veni) razmaranjaD ." !ojavom različii) znano#i !o#eno anro!ologij#ki), $vijek je ilo na#ojanja !rema a!#ol$iziranj$ zakoni#i !ojedine znano#i, šo je $z #ve !oziivne značajke !ar&ijalni) #!oznaja $ !ravil$ rez$liralo i devijanno#ima $ $mačenj$ kreanja kao jedin#venog fakora većeg roja više#r$ko zavi#ni) činila&aD 0" !ojava kineziologije i njeni) di#&i!lina normalna je !o#ljedi&a4 a"!ora#a lj$d#ki) !orea nar$čio $ !odr$čj$ zdrav#va, odgoja, rekrea&ije i v$r)$n#kog #!ora, a koje #e mog$ realizirai jedino odre*enim #$#avom znan#veno verifi&irani) informa&ija o !romjeni kineziološki) #im$la#a i " !ora#om #ve večeg roja i!ični) kineziološki) #!oznaja za#nivani) na !riznaim znan#venim meodama i#ra'ivanjaD " $mačenje kineziologij#kog #mi#la kreanja je $ !r)vačanj$ kierneičkog načina mišljenja koje omog$ć$je adekvan$ razin$ generaliza&ije #vi) elemenaa kineziološki) #$#ava i $!ravljanje im #$#avima%


?


Struktura kineziologije i njen odnos $rema drugim znanostima Svaka znano# ima #voj$ ek#ern$ i inern$ #r$k$r$% 1" Ek#ern$ #r$k$r$ odre*$je nje odno# !rema dr$gim znano#ima # kojima je !ovezanaD ." Inern$ #r$k$r$ !oli'e definraj$ !rimjenjene, !omoćne i #!e&ijalne znan#vene di#&i!line $n$ar neke znano#i%  eksternom smislu kineziologija pripada skupini antropološki! znanosti, a zajedno s njima povezana je s grupom metodološki! i metodički! znanostveni! disciplina$

*ve su te znanosti meuso"no povezane tako da spoznaje do koji! doe jedna znanost vračaju drugoj informaciju u nekom novom o"liku, iz čega se i izvodi zaključak da nema nezavisne znanosti$ +etodičke discipline # modeli učenja i vjež"anja +etodološke discipline # sustav prikupljanja podataka ili nova metoda o"rade podataka

nro!ološkim znano#ima #voj#veno je !ro$čavanje čovjeka% Soga mo'e #e reći da je maično !odr$čje kineziologije anro!ologija%


@



7


%$&e kineziološke dis'i$line /#novni &ilj o!ći) azični) kineziologij#ki) di#&i!lina je !ro$čavanje o!ći) zakonio#i $!ravljanog !ro&e#a vje'anja i !o#ljedi&a i) !ro&e#a, zakona efika#no#i gianja i zakona za reg$liranje ran#forma&ije anro!ološki) karakeri#ika i moorički) znanja !od $je&ajem vje'anja, a koji n$'no ne !ri!adaj$ nii jednoj kineziološkoj akivno#i% 1" Si#ema#ka kineziologija ." Kineziološka iome)anika 5 !ro$čava maemaičke i fizikalne zakonio# koje odre*$j$ efika#non# #r$k$ra gianja% - ov$ di#&i!lin$ #!adaj$ !o#$!&i za de#kri!&ij$ gianja, !o#$!&i za analiz$ kreni) #r$k$ra, !o#$!&i za $vr*ivanje fizikalni) i morfološki) činila&a od koji) ovi#i efika#no# kreni) #r$k$ra i !o#$!&i za #im$la&ij$ gianja i o!imaliza&ij$ kreanja% 0" Kineziologija ne konven&ionalni) gianja 5 ova di#&i!lina iz$čava !laniranje, !rogramiranje, !rovo*enje, konrol$ i analiz$ akvi) kineziološki) !o#$!aka kojima je o#novni &ilj4 a" ran#forma&ija o#oina i #!o#ono#i ( i o !rven#veno moorički), f$nk&ionalni) i morfološki) dimenzija", " #je&anje i $#avršavanje azični) moorički) informa&ija koje imaj$ vi#oki $ilie $rgennim #i$a&ijma, vi#oki $ilie $ #vakodnevnim 'ivonim #i$a&ijam i vi#oki $ilie za #je&anje novi) moorički) znanja iz različii) kineziološki) akivno#i%

S$e'ijalne kineziološke dis'i$line red#avljaj$ #inez$ onog dijela zakonio#i !ro&e#a vje'anja koje #$ i!ične za odre*en$ akivno# ili gr$!$ relaivno )omogeni) kineziološki) akivno#i% olaziše $ definiranj$ ovi) di#&i!lina je $ #!oznaji kako $n$ar !o!$la&ije kineziološki) akivno#i !o#oje #!e&ifične zakonio#i koje ne vrijede n$'no za #ve akivno#i a koje #$ $vjeovane4 1" razlikama $ #r$k$ri kreanja ." razlikama $ $ilie$ # ozirom na olik moći #r$k$ralni) !romjena anro!ološki) oilje'ja


8

Miloš Mraković, 1997 kivno# !o #ei nije znano# ona je #amo !oligon ili !olje realiza&ije znan#veni) #!oznaja% kivno#i #$ vje'e $ adekvanoj znan#venoj di#&i!lini3 Krieriji kla#ifika&ij#kog #$#ava #!orova4 1" # ozirom na #lo'eno# #r$k$re kreanja4 da li je o#novni način kreanja mono#r$k$ralne naravi &ikličkog ili a&ikličkog i!a, ili je !oli#r$k$ralne naravi a&ikličkog ili !oli#r$k$ralne naravi &ikličkog i a&ikličkog i!aD ." # ozirom na &ilj4 da li je o#novni &ilj #avladavanje !ro#ora $ šo kračem vremen$, #avladavanje konven&ionalni) !re!reka koje oe'avaj$ kreanje $ !ro#or$, #avladavanje !ro#ora ačenim !rojekilom koji mo'e ii i vla#io ijelo, je li o#novni &ilj akivno#i !oga*anje &ilja vo*enim ili ačenimD je li o#novni &ilj izvo*enje gianja odre*enog #$#avom konven&ija #$kladno nekom e#e#kom krierij$, i je li o#novni &ilj #imolička de#r$k&ija !roivnikaD 0" # ozirom na rez$la4 mo'e li #e rez$la izrazii $ fizikalno mjerljivom veličinamaD je li rez$la inarna varijala $ kojoj vrijedno# za jednog naje&aelja n$'no i#klj$č$je dr$g$ vrijedno# za dr$gog naje&aelja ili o#ale #$jeke, i je li za !o#izanje rez$laa n$'na koo!era&ija izme*$ članova gr$!e%


9

Miloš Mraković, 1997 Na emelj$ !o#avljani) krierija mog$ća je kla#ifika&ija !o!$la&ije akivno#i na #ljedeće čeiri relaivno )omogene gr$!e4 1" Monostrukturalne kin! aktivnosti 5 koje o$)vačaj$ akivno#i kojima je fizikalni &ilj $vijek #avladavanje !ro#ora vla#iim ijelom ili !rojekilom i koji #e mo'e ojekivno mjerii, a dominira &iklička #r$k$ra kreanja i rez$la $ !ravil$ ne ovi#i o #$radnji članova gr$!e% ." olistrukturalne a'ikličke aktivnosti kojima je &ilj #imolička de#r$k&ija !arnera, a $ kojima dominira a&iklička #r$k$ra kreanja, a rez$la je inarna varijala, gdje #e kraanje izvodi $ ograničenom !ro#or$% 0" olistrukturalne kom$leksne aktivnosti o$)vaćaj$ akivno#i kojima #e e'i !oga*anj$ odre*enog &ilja $ !ro#or$ vo*enim ili ačenim !rojekilom, a #adr'e kom!lek#n$ #r$k$r$ kreanja &ikličkog ili a&ikličkog i!a i $ njima rez$la ovi#i o koo!era&iji članova g$!e% " olistrukturalne konven'ionalne aktivnosti #adr'e akivno#i kojima je &ilj zadovoljii odre*eni e#e#ki krierij izvo*enje do!$šeni) kreanja, a dominira a&iklički i! kreanja koji #e izvodi #$kladno nekom konven&ionalnom #$#av

%$rimjenjene kineziologijske dis'i$line 1) Metodika tjelesne i zdravstvene kulture – kin% meodika !ro$čava !ro$čava !ro&e#e na#ave i #vi) dr$gi) olika odgojno orazovane djelano#i $čenika kin% #red#vima i meodama%

) Metodika rekrea'ije (kin! rekrea&ija" 5 !ro$čava !ro$čava !ro&e# #!or#ko rekraaivnog vje'anja odra#li) o#oa # &iljem !ovećanja i odr'avanja o#oina i #!o#ono#i, moorički) znanja i zdravlja e )$maniza&ije korišenja #loodnog vremena%

) Metodika s$ortskog treninga (kineziologija s$orta) – !ro$čava zakonio#i $!ravljanog !ro&e#a vje'anja $#mjerenog na !o#izanje mak#imalne kineziološke efika#no#i% /va di#&i!lina o$)vaća meode i modele !o#$!aka za orijena&ij$ i #elek&ij$, #$kladno zakonio#ima ra#a i razvoja i jedna'e #!e&ifika&ije odre*ene akivno#i, e medode i modele za izor #adr'aja, vol$mena i modaliea kineziološki) o!eraora $ #!or

%$-vod $ Si#ema#k$ kineziologij$

1;


*) Metodika

kinezitera$ije

– !ro$čava

znan#veno

za#nivane

kineziološke

an#forma&ij#ke !ro&e#e, !rimjenjive $ !reven&iji i era!iji ooljenja, !ovreda ili ošećenja%

omo&ne kineziološke dis'i$line Čine ih dvije (znanstvena područja) velike grupe Kineziološka antropologija i kin. metodologija

Kineziološka antro$ologija 1) Aiološka anro!ologija 5 !ro$čava iološke zakonio#i na emelj$ koji) #e formiraj$ !o#$!&i

$#mjeravanja

i

izora,

!rogramiranja

i

konrole

kineziološki)

ran#forma&ij#ki) !ro&e#a% /va di#&i!lina o$)vaća morfologij$ i e)nik$ anro!omerij#ki) i #omaoi!#ki) !o#$!aka, o#novne zakone geneike i iološke i anro!ološke zakonio#i ra#a i razvoja va'ne za kineziološke akivno#i%

) F$nk&ionalna anaomija 5 !ro$čava elemene gra*e lj$d#kog ijela i anaom#ke o#nove f$nk&ioniranja lj$d#kog organizma% >a'na !ovezni&a #a iome)anikom%

) Kineziološka fiziologija 5 !ro$čava zakonio#i f$nk&ioniranja organ#ki) #$#ava od koji) zavi#i moorička efika#no# $ kin% $#mjerenim akivno#ima i koje reg$liraj$ $je&aj kin% remana na razvoj fiziološki) f$nk&ija%

*) Kineziološka !#i)ologija 5 !ro$čva zakonio#i ada!ivni) reak&ija od koji) zavi#i efika#no# $ kin% $#mjerenim anivno#ima i !rin&i!e koji reg$liraj$ $je&aj kin% remana na razvoj ada!vni) #!o#ono#i%

+) Kineziološka #o&iologija 5 !ro$čava #r$k$r$ i razvoj #o&% oilje'ja značajni) za !laniranje i !rogramiranje odgojno orazovni) !ro&e#a o!ćenio, e ed$ka&ije, #!ora, kineziološke rekrea&ije i kineziera!ije !o#eno% /va di#&i!lina o$)vaća #r$k$r$ i razvoj dimnezija #o&% difera&ija&ije i #o&% moilno#i i nji)ov !olo'aj $ #$#av$ anro!ološki) dimenzija va'ni) za kin% efika#no#, zaim gr$!n$ dinamik$, #o&ijaliza&ij$ i #o&io!aološke !ojave i $je&aj kin% akivno#i na efika#no# #o&% ro$čava odgojno orazovni !ro&e# zv% =jele#n$ k$lr$ kao dr$šveni fenomen%


11


) Kineziološka medi&ina 5 analizira !aološke !ojave i !ro&e#e koji mog$ na#ai ijekom kin% akivno#i, i era!ij$ i) !ojava%

Kineziološka metodologija -ine ju sljede&e tri znanstvene dis'i$line.ani 1) Kineziometrija – !ro$čava zakonio#i, modele i meode eorije mjerenja ) Kin! statistika – !ro$čava meode i algorime za analiz$ !odaaka ) Kin! in/ormatika – ova di#&i!lina !odraz$mijeva ar)iek$r$ rač$n#ki) #$#ava, o!era&ij#ke #$#ave za rad na azama !odaaka i #!e&ijalne jezike za n$meričk$ i #ai#ičk$ orad

%$0a kineziologijske $otree od interesa je da se otkriju. 1" - #klo!$ kin% ano!ologije šo inegralniji način #!oznaj$ gra*a lj$d#kog ijela, razvojna oilje'ja i !romjenjivo# lj$d#ki) o#oina i #!o#ona#i ijekom 'ivoa, kako i nji)ov $je&aj na $#!ije) $ različiim kin% akivno#ima% ." - okvir$ kin% meodologije #!oznaj$ !rin&i!i mjerenja, meode za analiz$ !odaaka i $!orea rač$nala $ riješavanj$ !arameara $!ravljanog !ro&e#a vje'anja% 0" - okvir$ kin% meodike da #e #!oznaj$ meode, modeli i modaliei najefika#nijeg organiziranja i !rovo*enja !ro&e#a vje'anja $o!će $ #va čeri !odr$čja !rimjenjene kineziologije% " =e $ okvir$ #r$čni) znanja, znanja o kin% o!eraorima kojima je mog$će $je&ai na !romjen$ anro!ološki) oilje'ja, moorički) znanja i zdravalja, a koji ne moraj$ !ri!adai nii jednoj !oznaoj kin% akivno#i%


1.


redme i metode istra2ivanja redme i#ra'ivanja neke znano#i #aglediv je iz o!i#a f$nk&ije znano#i, !a ako i kineziologije i njezini) di#&i!lina%

redmet istra2ivanje kineziologje je utvr3ivanje 'iljeva nekog $ro'esa vje2anja, utvr3ivanje stanja sujekta u rela'iji sa 'iljevima i utvr3ivanje zakonitosti i $ostu$aka $laniranja, $rogramiranja, $rovo3enja i kontrole $ro'esa vje2anja! onačna je funkcija svake znanosti utvrivanje zakonitst po kojima se odvija neki proces vjež"anja$

Meodologija izra'ava fakor ez kojeg nema znano#i% -nanstveni status neke znanosti zavisi gotovo iskljućivo od razine metodološki! postupaka za prikupljanje podataka i verifikaciju podataka, nji!ovu o"radu, ispitivanje ispravnosti !ipoteza i formuliranje znanstveni! zakonitosti$

Znano# a i orazovanje koje !oćiva na didakičkoj an#!ozi&iji znao#i, o#novni #$ !okreaći dr$švenog razvoja i ian !roizvodni činila& $ #vim razvijenim zemljama% S!oznaje znano#i moraj$ ii dovoljno #ig$rne da i) je mog$će !roširii $ e)nološke !ro&ed$re% Znano# je inegralni #$#av #!oznaja i in#r$men koji #l$'i #!oznaji% Kineziološke !roleme mog$će je #vr#ai $ čeiri kaegorije4 1" Kineziološka analiza moorički) #r$k$ra ."

10

Miloš Mraković, 1997 " naliza ran#forma&ij#ki) o!eraora koji o$)vaća odre*ivanje #adr'aja, modaliea, o!#ega i ineziea akivno#i, $#mjereni) !rema !o#izanj$ nekog ek#!li&ino definiranog &ilja $ nekom od čeri !odr$čja kineziologije%

Svr4a metoda istra2ivanja Imaj$ za #vr)$ omog$ćii riješavanje čeiri o#novne gr$!e !rolema definirani) kako !rolemi4 1" 5eskri$'ije – ima dva oilje'ja kad #e o!i#$je !ojava $ kojoj činio&i ni#$ !oznai i kad #e o!i#$je !ojava $ kojoj #$ činio&i !oznai ." 6ks$lana'ije – je !o#$!ak $vr*ivanja $zroka, me)anizma ili o#oina koje reg$liraj$ neki !ro&e# gdje #$ kvaniaivne veličine ek !odloga $vr*ivanj$ kvaliaivni) i #r$k$ralni) oilje'ja nekog fenomena% 0" redik'ije – $vr*ivanje vjerojano#i !onašanja, reagiranja ili $#!je)a " Utvr3ivanja zakonitosti – zakon je !rema defini&iji jednoznačna #!oznaja i oično je rez$la #erije meoda na veći roj i#ra'ivanja% Zakon mora ii mog$će izrazii $ nekom maemaičkom olik$, jer $ !roivnom nema dokaza% Zakon je !o defini&iji jednoznačna #!oznaja i oično je rez$la !rimjene #erije meoda na veći roj i#ra'ivanja% Najčešći #l$čajevi $vr*ivanja zakonio#i $ kineziologiji odno#i će #e na4 1" !odr$čje o!era&ionaliza&ije &ilja nekog ran#forma&ij#kog !ro&e#a ." !odrčja $vr*ivanja o!ći) i #!e&ifični) oilje'ja različii) #anja #$jeka 0" !odr$čje meoda, modela i modaliea rada !od kojima #e mora odvijai neki ran#forma&ij#ki !ro&e#


1


Metodološki $rin'i$i u kineziologiji. 1) i$otetičo – dediktivni $ristu$ – !olazi od činjeni&e da je $ i#ra'ivanj$ n$'no !re)odno ek#!li&ino form$liranje )i!oeza, koje #e nakon adekvaog !rik$!ljanja !odaaka !rovjeravaj$ #ai#ičko maemaičkim meodama, kako i #e rez% mogli izrazii $ olik$ zakonio#i%

) redmet istra2ivanja 5 mog$ ii #amo mjerljive veličine ) U kineziologiji nema univarijatni4 $rolema svi $rolemi su multivarijatni *) rolemi u kin uvijek su K86":6;8-K8 %snovne meode istra2ivanja Metodloška oriijentacija i svrha istraživanja u kin ostvaruje se korištenjem sljedeće tri grupe metoda

1) Metode za generiranje 4i$oteza ) Metode za $riku$ljanje $odataka ) Metode za analizu $odataka Metode za generiranje 4i$oteza a) meoda $ojedinačni4 slučajeva ) s$ekulativna metoda ') intros$ektivna metoda d) metoda nesustavne o$serva'ije


1?


Metode za $riku$ljanje $odataka .rvi fundamentalni prolem u svakom znanstvenom radu je u definiranju metoda za prikupljanje informacija/

Za !rik$!ljanje !odaaka $ kin% #e kori#e dvije gr$!e meoda4 1" Ek#!erimenalna meoda (zv% !rirodni #i$a&ij#ki ek#!erimen" ." Meoda #i#em#ke o!#erva&ije (va'na naje&anja" Za !o#ene #l$čajeve kori#e #e4 (!romjene fenomena $ vremen$" 1" geneička meoda (longi$dinalna !račenja ili ran#ferzalnog !re#jeka" rez$lira nekom kriv$ljom razvoja koja je va'na za !romjenjene ili #!e&ijalne kin% di#&i!line% ." ideograf#ka meoda (klinička meoda" 5 mali $zorak ali veliki roj $lazni) i izlazni) varijali 0" kom!araivna meoda 5 $vr*ivanje #$!nja generalno#i neke zakonio#i (kom!ara&ija #e odvija na o#novi !romjene neke $lazne varijale #!ola, eko% Sa$#a, $zra#a, #anja renirano#i #$!nja ran#forma&ije ili mooričke informirano#i"% Mog$čno#i kla#ifika&ije rez$laa mjerenja ii će4 1"

1@

Miloš Mraković, 1997 Gez$lai mjerenja na nominalnim #kalama nemaj$ kvaniaivna oilje'ja, nii nemaj$ konin$ie% Kad je rez% !oreno !rikazai !o rang$ !rimjenj$je #e ordinalna #kala (nema kvaliee razlika #amo razlika $ rang$"% Inervalne #kale omog$č$j$ vrdnj$ ne #amo $ redo#lijed$ velićina neke !ojave, već i $ ome koliko je neki #l$čaj raz% od dr$gog% /mjerne #kale omog$č$j$ izra'avanje rez% $ n$lim vrijedno#ima% /!era&ije !rik$!ljanja !odaaka mo'e $#lijedii ako #$ $z o!i# o način$ mjerenja !oznae merij#ke karakeri#ike e#a (ojekivno#, !o$zdano#, o#jeljivo# i valjano# in#r$mena"%

Standardiza'ija je $ostu$ak utvr3ivanja normi instrumenta! N$'ne #$ informa&ije o a'darenj$ in#r$mena 5 e#a% In#r$men je a'daren ako !o#oji mog$ćno# da #e rez$lai razvr#aj$ na nek$ odre*en$ #kal$, n!r% Z vrijedno#i,  vrijedno#i ili #kale den&ila ili &enila%

Metode za analizu $odataka 1) arametrijska statistika (intervalne i omjerne ljestvi'e) 5 jer #e odno#e na normaln$ ra#!odjel$, $vr*ivanje arimeičke #redine e varijailiea varijali%

) :e$arametrijska statistika (ordinalna i nominalna ljestvi'a) 5 jer !oda&i neomogćavaj$ $vr*ivanje !arameara varijali a di#ri$&ije #e značajno razlik$j$ od normalne% Mada #e kod veliki) $zoraka i#!ianika i na ovim #kalama !oda&i mog$ $redii ako da i) je mog$će analizirai nekom !aramerij#kom meodom%

Metode se mogu $odjeliti $rema količini znanja koju $osjedujemo o /enomenu koji se istra2uje! 1" 6ks$lorativne metode – činio&i neke !ojave ni#$ !ozna ." Kon/irmativne metode – činio&i neke !ojave #$ !oznai


17


ri izoru metoda uvijek trea $ret$ostaviti kako su sve kin $ojave me3usono višestruko $ovezane i uvjetovane su$rasumativnim e/ektima, što je mogu&e dokazati samo multivarijantnim analizama! ;rea odarati one metode koje uz najmanje restrik'ija daju najviše in/orma'ija, vode&i računa da statističke o$era'ije ne unište in/orma'ije, ve& i4 svedu na najmanji roj! ;o omogu&uje – zadovoljava $rin'i$ $arsimonije $o kojem trea izarati onu metodu koja sadr2i najviše in/orma'ija s najmanje $oruka $ri čemu je greška trans/orma'ije svedena na minimum!


18


"egresijska analiza o #r$k$ri !$no je jedno#avnija od fakor#ke ali za riješavanje kin !rolema od iz$zenog značaja, regre#ij#ka analiza je $ ii !o#ean #l$čaj kakoničke analize% Mo'e #e definirai kako $je&aj velikog roja varijali na jedn$ izlazn$ varijal$% - znan#venom #mi#l$ ovom meodom riješavaj$ #e !rolemi ek#!lana&ije, !redik&ije i !rogramiranja !ro&e#a vje'anja% Gegre#ij#kom analizom mog$će je $vrdii #adr'aje ra#forma&ij#ki) !ro&e#a, šo je mog$će ako #e zna koji fakori #$djel$j$ $ $#!je)$ i $ kojoj mjeri% Gegre#ij#kom analizom mog$će je oavii !o#$!ak #elek&ije% onekad neće ii !oreno $vrdii koliko !oznai fakor djel$je na nek$ !ojav$ već #amo da li djel$je ili ne% N!r% -ječe li vr#a kin akivno#i na varijailie ineligen&ijeH =akvi #l$čajevi rješavaj$ #e analizom varijan&e%

=naliza varijan'e (=:%>=) red#avlja !ojedno#avljni #l$čaj regre#ij#ke analize% ojedno#avljeni zao šo #e #vi #l$čajevi analize varijan&e mog$ riješii regre#ij#kom analizom koja !r$'a !$no više kvalieniji) informa&ija% o#oje raz% i!ovi analize varija&e% Za znan#vene !roleme $ kin rijeko če #e $!oreljavai anova jer $nivarijanni !rolemi $ kin ni#$ realni%


19


Multivarijantna analiza varijan'e (M=:%>=) rimjenj$je #e kad #e analiziraj$ m$livarijanni manife#ni ili laenni #k$!ovi varijali% =ada #e ne analiziraj$ razlike arimeički) #redina neke !ojedinačne varijale nego razlike izme*$ vekora varijali, odno#no &enroida gr$!a $ !ro#or$ vekora analizirani) varijali%

Multivarijantna analiza kovarijan'e (M=:%?>=) rimjenj$je #e kad #e 'ele analizirai efeki kin remana na ni !ro#or varijali za različie gr$!e% ko #e 'el $vrdii efeki kin remana na različie gr$!e n$'no je ne$ralizirai, odno#no !ar&ijalizirai even$alne razlike $ ini&ijalnom #anj$ kako i #e doiveni rez$lai $ finalnom #anj$ mogli !ri!i#ai kin reman

%$%čito to je kako če multivarijantne analize latentnog $rostora iti za$ravo komina'ije /aktorski4 i regresijski4 $ro'edura i analiza varijan'e! Kanoničke analize -!oreljavaj$ #e kad je !oreno $vrdii rela&ije izme*$ dva različia, ali relaivno )omogena m$lidimenzionalna #k$!a ilo manife#ni) ili laenni) varijali% S ozirom na činjeni&$ da #$ #vi kineziologij#ki !rolemi !rod$ki više#r$ki) rela&ija, informa&ije doivene ovom analizom va'ne #$ za !rovjer$ )i!oeza o inegralno#i, a ako*er i za !rogramiranje ran#forma&ij#ki) !ro&e#a !rema $je&aj$ na one varijale koje do!rino#e 'eljenim !romjenama rela&ija, a !od !re!o#avkom da je na #ve varijale mog$će $je&ai%

5iskriminativna analiza -!oreljava #e za $vr*ivanje razlika izme*$ gr$!a 1" @inearna diskriminativna analiza (. gr$!e" ." Kanonička diskriminativna analiza ( ri i više gr$!a"


.;

Miloš Mraković, 1997 rimjena di#kriminaivne analize $ #l$čajevima kad je !oreno $vrdii kojoj kin akivno#i najolje !ri!ada neki #$jek na emelj$ n og #$#ava manife#ni) ili laenni) varijai reirani) kao !redikori% 6ogika je di#kriminaivne analiza da #e na emelj$ di#kriminaivni) koefi&ijenaa formiraj$ di#kriminaivne varijale, f$nk&ije ili fakori, koji mak#imalno #e!ariraj$ gr$!e i#!ianika% Svaka od di#kriminaivni) f$nk&ija #adr'i neki !o#oak varijailiea oni) varijali !omoć$ koji) #e odvija razvr#avanje $ gr$!e, a #ai#ička značajno# doiva #e e#iranjem značajno#i ra#ojanja &enroida gr$!a !omoć$ F e#a% Aez ove analize nei ila mog$ća kla#ifika&ija ili orijena&ija%

;aksonomske analize rimjenj$j$ #e # &iljem razvr#avanja #$jekaa $ )omogene gr$!e, ako da #$ me*$#ono šo #ličniji% Kad je !oreno #$jeke !odjelii $ o!imalan roj ak#onom#ki) kaegorija, a ne i $vrdii rela&ije izme*$ i) kaegorije i #lično# #$jeka #a nekom kin i!om mog$će je !rimijenii analiz$ )ijerar)ij#kog gr$!iranja% Ieraivna  5 analiza !rimjenj$je #e nakon analize )ijerar)ij#kog gr$!iranja kao dr$g$ faz$ ak#onomiza&ije koja daje informa&ije o rela&iji nekog #$jeka i kin i!ova, n!r% Košarkaša i !livača% naliza koefi&ijenaa #lično#i !rimjen$je #a kad $ &ilj$ ak#onomiza&ije nije mog$će $vrdii #ve relevanne anro!ološke karakeri#ike, a oček$je #e veći roj i!ova od roja mjereni) anro!ološki) oilje'ja% naliza koefi&ijenaa #lično#i za!ravo je !rovjera rez$laa analize )ijerar)ij#kog gr$!iranja i ieraivne  analize% Meoda za odre*ivanje o!imalnog koordinanog #$#ava za nek$ konfig$ra&ij$ očaka !ri čem$ je aj #$#av definiran kao #$#av vekora koji !rolaze kroz &enroide #k$!ova #$jekaa $ !ro#or$ mjereni) anro!ološki) olje'ja% -vr*ena je zavi#no# ovi) meoda, a one #e !rema !rirodi !rolema i#ra'ivanja kominiraj$ $ #!le meoda%


.1

Miloš Mraković, 1997 romjene izme*$ dva #anja (ranziivna #anja" zov$ #e #ekven&ijalne !romjene% Na aj način mog$ #e vidjei !romjene $ #$!nj$ ran#forma&ije, šo je onda o#nova za !romjene vol$mena, modaliea i #adr'aja o!eraora% nalize renda !rimjenj$j$ #e # &iljem analize !romjena $ #vakoj anro!ološkoj ili krierij#koj varijali koje o!i#$j$ ranziivna #anja% Meoda razlike (m$livarijanna e)nika" koje je !o#eni #l$čaj di#kriminaivne analize za dvije zavi#ne gr$!e% Meoda rezid$ala koja je za!ravo kanonička di#kriminaivna analiza% Za kvaliaivne !romjene o#im kom!onennog modela fakor#ke analize, !oreno je $!oreii kanoničke analize, e rela&ije izme*$ reirani) varijali e ak#onom#ke analize i konačno regre#ij#ke analize% nalize efekaa !ro&e#a vje'anja $z generalni kanonički model i regre#ij#k$ analiz$ rea $!orijeii meode rezid$ala koje omog$č$j$ ne$raliza&ij$ #menji, kao šo #$ razlike $ ini&ijalnom #anj$ i eliminiraj$ efeke ra#a i razvoja kako i #e doile šo vjernije informa&ije o !romjenama koje #e mog$ !ri!i#ai $je&ajima !ro&e#a vje'anja% Aez !oznavanja znan#veni) meoda nema nii znan#veni) i#ra'ivanja% +o veće znanje !o#jed$jemo o odre*enim #ai#ičko 5 maemaičkim meodama o je vjerovano# da ćemo doći do riješenja ii veća ali i or$o%


..


Struktura i /aze istra2ivanja 1"
;i$ovi uzorka 1" Jedno#avni #l$čani $zorak 5 formira #e iz !rerojive !o!$la&ije i omog$ć$je značajn$ re!rezenaivno# !o!$la&ije !od $vijeom da #vaki i#!ianik ima šan#$ da $de izaran $ $zorak, šo #e čini na emelj$ ali&e #l$čajni) rojeva !o!i#ne li#e i#!ianika% ." :r$!ni $zor&i i#!ianika $n$ar koji) #e izor i#!ianika odvija !o !rin&i!$ jedno#avnog #l$čajnog $zorka za #vak$ g$!$ !o#eno 0" Sraifi&irani $zor&i izor i#!ianika odvija !o !rin&i!$ jedno#avnog #l$čajnog $zorka, kako i #e !ooljšala !re&izno# !ro&jene, $ $zorak #vakog #a$ma rea izarai roj i#!ianika !ro!or&ionalan roj$ i#!ianika odgovarj$čeg #ra$ma% " Namjerni $zorak ?" rigodni $zorak


.0


U$ravljanje $ro'esom vje2anja Kin% !ro&e#ima zvai će #e #vaki $!ravljani !ro&e# rada, dakle #$#av za kojeg je karakeri#ičan #alni !rook informa&ija ime*$ #$#ava koji $!ravlja i #$#ava kojim #e $!ravlja%

 5 &ilj $!ravljanog !ro&e#a vje'anja 1 5 #anje #$jeka G 5 reak&ija za odre*ena anro!ološka oilje'ja . 5 finalno #anje K 5 kineziolog 0 5 kineziološki o!eraori (#adr'aja, vol$mena, modaliea" E 5 energija S 5 #imilan#i S 5 #anje #$jeka


.

Miloš Mraković, 1997 2inio&i i faze $!ravljanog !ro&e#a vje'anja 1" ." 0" " ?" @" 7" 8"

definiranje &ilja !ro&e#a vje'anja $vr*ivanje #anja #$jeka $vr*ivanje fakora ograničenja izor i di#ri$&ija #adr'aja vje'anja izor i di#ri$&ija kom!oneni vol$mena vje'anja izor najadekvaniji) modaliea vje'anja, organiza&ije i !rovo*enja kin% remana konrola ranziivni) #anja analiza finalni) rez$laa vje'anja

/d 1 do 0 faze za!rovo #e odno#i na !laniranje, a od  do 8 faze na !rogramiranje

5e/iniranje 'ilja Aez ja#no definiranog &ilja nije mog$će $vrdii adekvane kineziološke o!eraore% >a'no je znai odgovore na !ianja4 1" +o, ." Koliko i 0" Kako vje'ai >je'anje ez &ilja kako i #vaki dr$gi rad je e#mi#len% ilj $ kin% je odre*eno !o'eljno #anje #$jeka% ilj je $ kin% definiran ako ga je mog$će o!era&ionalizirai, o znaći da #ve činio&e koji #$djel$j$ $ definiranj$ &ilja mora ii mog$će mjerii, jer #amo mjerljive veličine omog$ć$j$ o!era&ionaliza&ij$ &ilja% /!era&ionaliza&ija &ilja $vijek #e odno#i na !ro&jen$4 1" najidealnijeg i očekivanog finalnog #anja čovjeka ." ini&ijalnog #anja čovijeka za kojeg #e čini !rogram vje'anja 0" fakora ograničenja


.?

0akonitosti o$&e i s$e'i/ične $ro'edura usmjeravanja i izora. 1" Mnoge o#oine i #!o#ono#i o kojima ovi#i $#!ije) $ ilo kojoj kin akivno#i mog$ ii izmjenjene !od $je&ajem $čenja i vje'anja% ." -je&aj $čenja i vje'anja na razvoj o#ona i #!o#oo#i nejednak jeD neke #e mog$ izmjenii znano, neke malo a neke neznano% 0" -čenjem i vje'anjem ne mijenja #e #amo razina o#oina i #!o#ono#i već i nji)ovi me*$#oni odno#i% " ri jednakom o!#eg$ i inenzie$ $čenja i vje'anja, #$jeki kojima je !očena razina o#oina i #!o#ono#i ila viša !o#ići će na kraj$ ran#forma&ij#kog !ro&e#a viš$ razin$ od oni) #$jekaa kojima je !očena razina ila ni'a% ?" Najveći relaivni na!redak !ri jednakom o!#eg$ i inenzie$ $čenja i vje'anja imaj$ #$jeki kojima !očena razina o#oina i #!o#ono#i nije ila nii ek#remno vi#oka nii ek#remno ni#ka% @" Kao i #e o#ig$rala 'eljena razina $!ravo oni) o#oina i #!o#ono#i značajni) za nek$ djelano#, $čenje i vje'anje mora ii $#mjereno $!ravo na e o#oine i #!o#ono#i, jer je ran#foer $čenja i vje'anja izme*$ raz o#oina i #!o#ono#i relaivno #la%


.@

Miloš Mraković, 1997 7" >jerojano# da će #e $čenjem i vje'anjem !o#ići 'eljeni rez$la $oliko je veća $koliko je !ro&e# vje'anja za!očeo ranije, #$kladno kronološkoj doi #$jeka, 8" +o neka djelano# za)jeva viš$ razin$ večeg roja o#oina i #!o#ono#i, manja je vjerojano# da neko !o#jed$je e o#oine i #!o#ono#i $ onoj mjeri koj$ a akivno# za)jeva, 9" >jerojano# da neko !o#jed$je 'eljen$ razin$ $ odre*enom roj$ o#oina i #!o#ono#i $oliko je manja $koliko je veći $#!ije) nezavi#no#i o#oina i #!o#ono#i% =ijekom definiranja &ilja !oreno je vodii račona o va'no#i !ojedini) o#oina, #!o#ono#i i moorički) znanja za o#varivanje nekog finalnog #anja% - kin akivno#ima o je $ o#novi regre#ij#ki !roem jer je krierij jednodimnezionalan, dok je $ škol#v$ krierij !olidimenzionalan #oga je rješiv kanonički%

5e/iniranje stanja sujekta Sanje #$jeka mo'e #e definirai kao #k$! !odaaka varijali koji o!i#$j$ kvaniaivna i kvaliaivna oilje'ja lj$d#ki) o#oina #!o#ono#i, moorički) znanja i #anja zdravlja% - zaokr$'enom &ikl$#$ vje'anja !o#oje ri #anja #$jeka4 1" Ini&ijalno ." =ranziivna (konrolna" i 0" Finalna (idealno, !o'eljno i realno" - škol#v$ ranzivna #anja #e !rovjeravaj$ kvaralno, dok $ vr)$n#kom #!or$ gdje #$ reninzi #vaki dan ili dva !$a dnevno konrol$ rea !rovodii #vaki mje#e&% Nije realno da kineziolog $vrdi $k$!no #anje anro!ološki) oilje'ja, realno je da $vrdi anro!omerij#ka, moorička i f$nk&ionalna oilje'ja, a da informa&ije o kogniivnim i konaivnim fakorima i #o&ijalnom #a$#$ $vr*$j$ dr$ge kom!eenne #l$'e # kojima kineziolog #$ra*$je% =o vrijedi i za zdrav#veno #anje #$jeka%

Sistematsku kineziologiju zanimaju o$&i $rin'i$i /unk'ioniranja ljudskog organizma!


.7


Sujekt kao kom$onenta kineziološkog sustava Sujek je organizirani sustav ve&eg roja različiti4 me3uzavisni4 djelova! 6j$d#ki organizam !ri!ada kla#i m$lidimnezionalni) dinamički) #$#ava # a$oma#kim $!ravljanjem, čije je #voj#vo a$oma#ka reg$la&ija !ro&e#a odgovorni) za više#r$ke kvaniaivne i kvaliaivne !romjene odno#a nekog #k$!a $lazni) i #k$!a izlazni) varijali% romjene do koji) dolazi $ #$#av$ !o#ljedi&a #$ inerak&ij#kog djelovanja $lazni) varijali i varijali #anja% Kako je $ realno#i $vijek riječ o #k$!ovima varijali # različiom vrijednošć$, a !od !re!o#avkom da #$ varijale na odre*eni način mjerljive, #k$!ovi varijali mog$ #e idenifi&irai kao vekor $laza, vekor #anja i vekor izlaza%


.8

Miloš Mraković, 1997 /dno# izme*$ vekora $laza, vekora #anja i vekora izlaza !ri kin akivno#i mo'e #e !rikazai na #ljedeći način4

- 5 vrijedno# $laza $ ren$k$  I 5 vrijedno# izlaza $ ren$k$   5 #anje izlaza $ ren$k$  5  označava deri&a&ij$ vekora #anja !o vremen$ /dno#i izme*$ vekora #i#ema reg$lirani #$ mari&ama !ri čem$ je4  5 ina mari&a koefi&ijenaa #i#ema A 5 vezna mari&a izme*$ $laza i varijali #anja < 5 vezna mari&a izme*$ #anja i izlaza O 5 vezna mari&a izme*$ $laza i izlaza K 5 vezna mari&a izme*$ #anja i $laza K  je $jedno reg$laor I 5 vekor izlaza ili reak&ije #$#ava Geak&ije #e mog$ definirai kao efeki vekora $laza na !romjenjivi dio varijailiea kom!oneni vekora #anja


.9

Miloš Mraković, 1997 i C < P O$  5 je vekor #anja $ 5 vekor $laza ko je !ozna roj, olik i izno# koefi&ijenaa $ navedenim mari&ama, mog$će je #anje i izlaz definirai jednad'ama% /!ći olik jednad'e #anja4 1" (" C (" P A(" $("
"eak'ije organizma na ulaze mogu iti trenutačne akutne ili momentne! =li i trajne kronične!

0;


6ndogeni /aktori rvi od !oen&ionalni) endogeni) fakora mo'e #e !ro$maćii kao inerak&ija gene#kog i negen#kog dijela varijan&e #vake !ojedine lj$d#ke o#oine i #!o#ono#i% >rijedi !ravilo da $je&aj na nek$ dimenzij$ ijekom 'ivoa ii će manji šo je gen#ki dio varijan&e e dimenzije veći i orn$o% Iz oga #lijedi da će $je&aj na jele#n$ vi#in$ ii mali, i#o kao i na rzin$, dok će na ala#n$ ma#$, re!eiivn$ i #aičk$ #nag$ ii vi#ok%

5rugi !oen&ionalni endogeni fakor odno#i #e na !romjene o#oina i #!o#ono#i ijekom 'ivoa% Kriv$lja a!rik#ima&ije očke gianja o#oina i #!o#ono#i ijekom 'ivoa

- realno#i različii lj$di kreč$ #e !o različiim kriv$ljama%


01

Miloš Mraković, 1997 Gazlike mog$ ii !o#ljedi&a dr$gačijeg razvoja, koji !o naiima i !o rim$ mog$ !roizve#i kriv$lj$ ovog olika4

Aez ozira !o kojoj kriv$lje #e kreala anro!ološka oilje'ja #vakog !ojedni&a o!će je !ravilo da ijekom 'ivoa !o#oje !eridi4 1" Faza #!orijeg ra#a ." $rzanog ra#a nakon čega #lijedi 0" faza #mirivanja " faza do#izanja !laoa ?" !ro&e#i deeriora&ije Iz ove generalizirane zakonio#i razvoja o#oina i #!o#ono#i !oizlazi jedan od najva'niji) zadaaka odgoja i orazovanaj $o!će a aj je4 ijekom onogene#kog razvoja rea davai !odra'aje koji će ii $ f$nk&iji mak#imalne ran#forma&ije o#oina i #!o#ono#i, a ne #amo $ f$nk&iji $#vajanja znanja, !ogoovo ne ni'e razine znanja%

Utje'aj na razvoj ljudski4 osoina i s$osonosti nije jednakomjeran u toku 2ivota!


0.

Miloš Mraković, 1997 Naj!ogodniji !eriod za razvoj o#oina i #!o#ono#i je !eriod mlado#i i djein#va (!o kriv$lji razvoja o i !ri!adalo . razdolj$"% Aez ozira o kojoj #e anro!omerij#koj, mooričkoj, kogniivnoj #!o#ono#i radi $je&aj je !oreno oavii šo !rije j% Kad je koefi&ijen !romjenjivo#i e #!o#ono#i manji, i $ koji) #$ gen#ki djelovi varijailiea veći% - djein#$ #$ ini #adr'aj$ koji će !ridonjei ran#forma&iji o#oina i #!o#ono#i a ne oliko #adr'aji koji #$ $ f$nk&iji #je&anja moorički) znajna%

:e$romjenjiva oilje2ja imaju utje'aj na $romjenjive karakteristike! ;re&i endogeni /akrot – ak$lano #anje #$jeka 5 #anje zdravlja% 6gzogeni /aktori ograničenja rvi egzogeni /aktor – odno#i #e na ra#!olo'ivo vrijeme za vje'anje 5rugi egzogeni /akrot 5 maerjalni $vjei rada i #r$čnja&i ;re&i egzogeni /akrot 5 dr$šveni inere# za odre*en$ akivno# 8zor i distiu'ija sadr2aja oreno je znai odgovore šo vje'aiH i šo vje'ai $ !ojedinom vremne#kom !eriod$H Svaka #r$k$ra vje'e ima neki varijailie koji #e #a#oji od varijan&e fakora na koje aj #adr'aj $jeće i $nikviea, j% S!e&ifičnog dijela varijan&e ili #!e&ifiea ili !ogreške% Najjedna#avniji i io onaj #adr'aj koji i $je&ao na #amo jedan fakor, jedn$ o#oin$ ili #!o#ono#, a akvi) $ kineziologiji nema% Svaki #adr'aj djel$je na veći roj fakora i o $ različiim odno#ima% oreno je znai na šo neki #adr'aj djel$je, ali i mog$će n$#!ojave, !oziivne ili negaivne% redno# je !oreno dai #adr'ajima većeg kom!ek#iea, jer i#ovremeno $jeć$ na više &iljeva%


00


8zor sadr2aja trea azirati na $oznavanju motiva aktiviteta!

Kom$onente i distriu'ija volumena rada >olumen ili količina rada odre*en je #a ri me*$zavi#ne kom!onene4 1" inenzieom rada ." inervalom rada 0" rajanjem rada =emeljene #$ na ioičkim zakonio#ima organizma4 6imen ili !rag 1" rva ioička zakonio# odno#i #e na ada!ailno# organizma j% S!o#ono# !rolagode -k$!ni vol$me rada je !rod$k ili f$nk&ija energe#ke i informaičke kom!onene% 0nergetska je komponenta definiranaveličinama

1" #ile ." rzne nformatička komponeta je definirana entropijom kojičina inf o neredu sistema i koliko je on u mogučnosti vršiti samostalni rad)

1" emiirani) ." dekodirani) informa&ija 0" i rajanjem emi#ije informa&ija Energe#ka i informaička kom!onena $vijek #$ me*$zavi#ne% Efeki !ro&e#a vje'anja viš$ #$ od #$me oni #$ #$!ra#$maivni%


0


8zor modaliteta rada 5e/inirati taj /aktor znači utvrditi. 1" Modaliee !rovo*enja !ro&e#a vje'anja ." Način emi#ije informa&ija (viz$alni, ak$#ički, kine#eički" 0" S$#av organiza&ije !ro&e#a vje'anja

;emeljna metoda $ro'esa vje2anja u svim $odručima $rimjene kineziologije je iterativna metoda, sa svoja dva karakteristična oika. 1) kontinuirani ) diskontinuirani Metode rada 1" #i$a&iona meoda ." #ineička meoda 0" analiička meoda " kominirana meoda

Koliko ljudi toliko i različiti4 modaliteta rada! Aedina in/orma'ija koja se mo2e rzo i e/ikasno $rekodirati je vizualna in/orma'ija, a jedina stvarna motorička in/orma'ija je kinestetička in/orma'ija!


0?

Kineziologija_-_Milos_Mrakovic,_1997

Recommend Documents