STROJEVI ZA ZEMLJANE RADOVE I RADOVE U STIJENI
KATEGORIZACIJA ZEMLJIŠTA
1
Kategorizacija zemljišta o Stari na in - kategorije od I – VII o ZEMLJA n I - rastresita, laka mekana zemlja, humus, pijesak n II - obi na zemlja, laka pjeskovita glina, zbijeni pijesak, sitniji šljunak n III- vrsta zemlja 2
o STIJENE n n n n
IV V VI VII -
stijene u raspadanju meka stijena vrsta stijena vrlo vrsta stijena
3
o Noviji na in o Kategorije A, B i C
n A – kategorija n Tvrdi materijali gdje je potrebno miniranje kod cijelog iskopa. n B n Miješani kameni i zemljani materijali gdje je potrebno djelomi no miniranje, a ve i se dio iskopa obavlja strojnim radom. n C n Mogu se kopati izravno bez miniranja.
4
Tablica kategorizacije zemljišta klasa kategorija opis materijala pjeskoviti površinski slojevi tla I. II. C III.
humunizirano tlo s korijenjem trave kotlovska šljaka zemlja nasuta bez zbijanja nasipi humuniziranog zemljanog materijala humunizirani slojevi tla s korijenjem šiblja zemlja s pijeskom stabilizirani zemljani nasipi zemlja s do 30% kamena do 90 mm promjera tvrdo zbijena isušena zemlja zemljani materijal s 30% do 50% kamena od 100 do 200 mm promjera trošni i raspucali kameni materijali laporovita suha tla sle žbuke i asfalti
IV.
prepoznavanje
volumena 1,15
- može se kopati lopato - iskop u zasjeku stoji pod kutem od 45°
1,25
- iskop u zasjeku stoji pod kutem od 70°
-
1,35 eksplozivom - u zasjeku stoji pod kutem od 80° do 90°
B tla s 50% do 70% nevezanog kamena go 500 mm promjera raspucale stijene sa zemljanim materijalom tvrdi lapor
V.
1,50
puni, jedri, neispucani kameni materijali
VI.
1,60 površinski slojevi smrznute zemlje
eruptivne stijene mulj – konzistencije s kamenom promjera do 300 mm
eksplozivom - u zasjeku stoji pod kutem od 90° - strojno se može kopati tek nakon razaranja i eksplozivom alata - strojno se može kopati tek nakon razaranja i
A VII.
- strojno se može kopati tek nakon razaranja i
1,60
eksplozivom - mulj se zbog krupnih komada kamena ili ljepljivosti ne može kopati i vaditi pumpama
5
KLASIFIKACIJA STROJEVA ZA RAD U ZEMLJI I STIJENI STROJEVI ZA RAD U ZEMLJI I STIJENI
STROJEVI ZA ISKOP VEZANIH I NEVEZANIH MATERIJALA
ISTOVARIVACI
TRANSPORTNA SREDSTVA
BAGERI KOPACI KANALA
KIPERI DAMPERI
STROJEVI ZA ISKOPE U STIJENI
KOMPRESORI (POMOCNI STROJEVI)
ALATI ZA BUSENJE I RAZBIJANJE BUSECA KOLA
LABUDICE POSEBNA VOZILA
DOZERI GREJDERI SKREJPERI
AUTOCISTERNE VOZILA ZA PRIJEVOZ SILOSA
STROJEVI ZA UTOVAR
STROJEVI ZA NABIJANJE
UTOVARIVACI
VALJCI STATICKI I DINAMICKI JEZEVI STATICKI I DINAMICKI VALJCI NA PNEUM. STAT. I DINAM. NABIJACI VIBRO-PLOCE
STROJEVI ZA ISKOPE U TUNELIMA
TUNELSKI STROJEVI ZA ISKOPE U CVRSTOM STIJENSKOM MATERIJALU TUNELSKI STROJEVI ZA ISKOPE U MEKANOM VEZANOM I NEVEZANOM MATERIJALU
KOMPAKTORI
6
STROJEVI ZA ISKOP, UTOVAR I TRANSPORT
7
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
BAGERI (JARUŽALA) DOZERI GREJDERI UTOVARIVA I SKREJPERI TERETNA VOZILA – KIPERI I DAMPERI SPREGOVI STROJEVA
8
BAGERI o Vrste bagera prema konstrukciji radnog tijela Ø Bager s dubinskom lopatom Ø Bager s visinskom ( eonom) lopatom Ø Bager s povla nom lopatom – skrejper bager Ø Bager sa zahvatnom lopatom – grajfer Ø Bager s rotiraju im kopa em 9
o Vrste bagera prema na inu prijenosa pogona na radno tijelo Ø Mehani ki Ø Kod mehani kog bagera prijenos snage s glavnog pogonskog stroja na radne alate vrši se transmisijom.
10
Ø Kombinirani – dijelom transmisijski, a dijelom hidrauli ni prijenos Ø Hidrauli ni – hidro-prijenos na radne organe preko cilindara
11
bagera
kih i hidrauli kih
12
Konstrukcijske karakteristike bagera
-
Legenda: Glavni konstruktivni dijelovi: K – kabina (upravlja ka ku ica) D – donje postolje (ustroj) G – gornje postolje (ustroj) O – obrtno postolje R – ruka (dvodjelna) H – hidrauli ki cilindri sa stapovima za pokretanje ruke i lopate L - lopata
• -
Karakteristi ne dimenzije: B – transportna duljina F – duljina donjeg postolja I – osni razmak zup anika
o o -
13
Konstrukcijske razlike u položaju ruke bagera
14
Radni dosezi bagera
15
Bager s dubinskom lopatom -
kopa odozgo prema dolje, za jama i rovova, uobi ajena dubina kopanja 6-8 m doseg i visina kopanja 8-10 m.
16
Bager s eonom lopatom Kopa odozdo prema gore. Pogodan za zasjeke. Max utovarna visina 10 – 12 m.
Utovarna lopata sa zubima služi za iskop (bez zubiju samo za 17 utovar
Bager s povla nom lopatom (skrejper bager) o
o
Mehani ki bager s povla nom lopatom – bager sajlaš ili skrejperski kod kojih se gibanje kraka i opreme za iskop upravlja, pokre e i izvodi pomo u pletene eli ne užadi (prakti no zvanih "sajli") preko vitala i koloturnika (zovu "mehani ki" bageri za razliku od hidrauli nih bagera). U praksi se esto nazivaju dreglajni. Koriste se za regulaciju vodotoka, u šljun aram i betonarama za agregate. (Slunjski, str. 76. )
18
19
Bager sa zahvatnom lopatom - grajfer o
zahvatna lopata bagera, grajfer (engl. clamshell bucket, njem. Greifer, m.), vrsta složene dvodjelne lopate bagera po kojoj se u praksi esto itav bager koji koristi tu lopatu naziva grajfer. Dvodjelna lopata se prilikom iskopa otvara i zatvara te na taj na in drži i prenosi iskopani materijal. Sam iskop zahvatnom lopatom mogu je samo u uspravnom smislu odnosno lopata se spušta i odiže po okomici.Lopata se otvara i zatvara pomo u hidraulike. (Linari , L . str.)
20
Bager s rotitaju im kopa em - veliki bageri velikog u inka za srednje teške iskope (Linari , L
. str.)
21
22
