ivopetrinovii
milebudak portretjednogpoliticara
BIBLIOTEKA ZNANSTVENIHDJELA
r23
Redakcija mT.IOSTO BELAMARIC, NEVENKA BEZIE-BOZaNTi, aKademiKNENADCAMBI, dT.IVO GRABOVAC, dT.NUSRN JELOVINA, dr. IVAN MIMICA. akademik IVO PETRINOVIC
Urednikbiblioteke dT.IVANMIMICA
Recenzenti akademik HODIMIR SIROTKOVIC akademik PETAR STRdIi
MILI JE
TVOPETRINOVIC
/OVINA,
MILE BTIDAK PORTRET JEDNOGPOLITIEARA
rNrZsvNl KRUG SPLIT 2002
1j_-:r.:,:
-,-
'. ':
.lr
,, i', .,i
,.; i.;
MILE B
'
4U,6t/
:. ,Arj r.l c(J
;
?ffr,? r r.l i
L
I
l\i
lw
il.t*
CI P-Katalogizacij a u pubLiknciji Sveuiiliina knjiinica u Splitu UDK 32-05Budak,M. PErm'tOvtC,tro Mite Budak - portret jednogpolitiiara / Ivo Petrinovit. - Split : diela KnjiZevnikrug,2002.- 238 str.; 24 cm.- (Bibliotekaznanstvenih / Knjil.evnikrug,Split ; 123) Bibliografija:str.i,53 - 158i uz tekst.- Biljeikao autoru: str.163.Riassunto; Summary.- Kazalo. I S B N9 5 3 - 1 6 3 - 1 9 1 - 3 I S B N9 5 3 - 1 6 3 - 1 9 1 - 3
Monogra politidku djel njegovih Pra osudeni Pogu O Budak plodan Pisac u radovima P O njegor zborniku (21 godine, koji to u KnjiZnit dakle u emig Budak: Pjes iz dijasPore Grubi5i6,An Jedanje dra. Mile B sustavnoi z moZe Poslu Budaku. Dosad t kovoj Polit nazorima fi
MILE BUDAK _ PORTRETJEDNOGPOLITIEARA
UVOD Monografija >Mile Budak - porrret jednog politidara< sadrZi politidku djelatnost i nazoreknjiZevnika i politidara Mile Budaka od njegovih pravaskih dana podetkom stoljeia, do lipnja 1945, kada je osudeni pogubljen. o Budaku je objavljeno vise kao o knjizevniku jer je bio vrlo plodan pisac, dok se o njemu kao politidaru manje pisalo, i to preteZno u radovima publicistidkog karaktera.
Budak: pjesnik i mudenik Hrvatske<< u kojoj sudjeluje niz intelektualaca iz dijasporekao 5to su Marija Faber,Jere Jareb,vinko Nikolid, vinko Grubi5i6,Ante Kadii i PavaoTijan.
Dosad nije bilo cjelovitijih kritidkih monografskih radova o Budakovoj politidkoj djelatnosti, iako su o njegovu politidkom radu i nazorima fragmentarno pisali povjesnidari Ljubo Boban, Fikreta Jeli6-
Buti6, a posebno Bogdan Krizman koji je objavio detiri knjige o usta5amai NDH sluZeii se obilnom grailom iz Hrvatskog drZavnog arhiva u Zagrebu i Vojnoistorijskog instituta u Beogradu. Budakom se bavio i knjiZevni povjesnidarStanko Lasi6 koji je kronolo5ki skicirao njegovu politidku biografiju i kratko ocijenio njegov knjiZevni i politidki rad. Ovaj rad prvi je poku5aj da se napi5ecjelovita politidka biografija te sloZenelidnosti. Zatobih Zelio da ovo bude poticaj za rasvjetljavanje ne samoMile Budaka,o kojemu ie se zasigurnojo5 pisati, vei i razdoblja u kojem je on djelovao. Da bih cjelovitije obradio tu lidnost, monografiju sam podijelio na Uvod, jedanaestpoglavlja i Zakljudnu rijeb. Budaka pratim od njegove mladosti, njegova zarobljeni5tvau Prvome svjetskomratu, kao aktivnog prava5ai branitelja u politidkim procesima, od emigrantskog Zivota do povratka u domovinu gdje postaje glavni urednik Hrvatskog naroda. Posebnu sam pozornost posvetio Budaku ministru prosvjete u NDH, veleposlaniku u Berlinu i ministru vanjskih poslova do politidke marginalizacijedok se nalazio na duZnostidoglavnika. Dva se zadnja poglavlja odnose na ocjenu njemadke obavjeStajnesluZbeo njegovoj djelatnosti,na izrudenjejugoslavenskimorganima,te na sudenjepred partizanskim sudom. Monografija ima dva dijela Sto dine organsku cjelinu: u prvom se Budaka opisuje kao prava5a i hrvatskog nacionalistu, a u drugom pokazuje kao radikalnog usta5u. Rad je pisan na temelju arhivske grade iz Fonda Mile Budaka koji se duva u Hrvatskom drZavnom arhivu, i koji se dosadaslabo koristio u povijesnim istraZivanjima,ali i bogate literature. Upravo sam iz te plodne grade u prilogu donio niz dokumenatakoji bolje i neposrednije osvjetljuju Budakovu lidnost, narodito njegovo integralno svjedodenje na saslulanjupred jugoslavenskimistraZnimorganimau svibnju 1945. godine. Nisam ulazio u Budakovo knjiZevno djelo, nego sam ga se samo doticao ako je ono, prema mojem shva6anju,bilo povezanos njegovim politidkim nazorima. PokuSao sam ga dati na temelju relevantne grade i literature, a ditatelji i strudnjaci 6e o tome izre(,i svoje mi5ljenje. Ovo je poku5aj bona fide da se krene u istraZivanjete lidnosti u te5kom razdoblju 6
hrvatske povije nas politidke historiografija t novije povijest strasti.
iigeo rvnog )m se icirao vni i ija te je ne rblja ona love 'nog rdo tda.
)H, Jke nJa voJ red ku og
Ir ru te io Jr
le
5.
a j t
hrvatskepovijesri u kojemu je ona djelovala i koja jos uvijek izaziva u p o l i t i d k e p o l a r i z a c i j e .N a k o n p o l a , t o t i " e u , iakle, naSa lut historiografija treba da se s tim suodi i piistupi istraZivanju toga dijela novije povijesti otvoreno i akribidno, znanstven o, bezpristranostii strasti.
I. POLITIEKOSAZRIJEVANJE (1907-r9r4) Mile Budak, politidar i knjiZevnik,rodio se 30. kolovoza 1gg9. u
ideja,uz potporu austrijskih vladaju6ih krugova, koja nailazi na velike otpore u Hrvatskoj, osobito medu mladima, zbog ugroZavanjahrvatske autonomije. U autobiografiji,koju je napisao 1933. godine,kaLe da je prezime Budak nosio po baki Stani s odeve strane.Njezin otac Joso bio je granidarski dodasnik koji je imao sest k6eri, a najmladu Stanu priZenio je s Dujom Prki6em koji je uzeo Zenino prezime prema tadasnjim obidajima,dakle, iz kuie u koju je dosao.t oni su imali detverodjece. Najstariji Mile ostaoje na ognji5tu i ozenio seAnicom Vrkljan, koja mu je rodila deveterodjece, sedamsinova i dvije kieri. Kako je Mile umro od upale plu6a Sestdana prije nego mu se rodio sin, kao posmrdeovaj je dobio odevoime Mile.2 Kako je Mile bio loseg zdravlja a postojala jebojazan da neie ostati na Zivotu (majka ga nije mogla dojiti zbog zalosri za umrlim muZem), brat Sime nosio ga je susjedikoja ga je kao rodilja dojila. No, majka se ipak o njemu brinula i od nje je mnogo toga bastinio. od bra6e Jose, sime, Paje i Nikole, koji su ostali na Zivotu, najmlatli Nikola pomagao mu je u polju, a kad je porastao,kao mnoga lidka seljadkadjeca, duvao je na pa5njacimagoveda.3 I Mile Budak, sam o sebi, ognjiire,IV, Matica hrvatska,Zagreb,193g,str. 139. lnaEe,autobiografijaje prvi put objavljenauristuomradina,bri. s,Is:0. godine. 2 Isto. 3 Isto, str. 140.
1t
Budak je pudku Skolupoharlaou rodnom mjesruod 1g96. do 1901, a iduiu godinu upisao je ponovno detvrti razred u kojem je neuspjesno udio njemadki jezik. Kako su mu starija braia Joso i pajo bili financi, Mile je trebao oti6i u opiinu za pisara da bi s vremenom postao biljeZnik. Majka ga je poslala bratu Josi, financijskom nadstrazaruu Mrkodolu kod BosanskeKostajnice, koji je bio zaruden s Terezijom weiss iz obitelji Sto je doselila iz Tirola i u kojoj se govorilo samo njemadki. u autobiografiji istide kako ga je ro tistilo te je kao dijete osjeiao veliki du5evni pritisak.a U novoj sredini bio je upisan tre6i put u detvrti razredpudke skole, pa su ga razredni drugovi bockali i desto mu se rugali, Sto mu je zagor('avaloZivot pa se s njima tukao. Budak u autobiografiji opisuje i sukobe s udenikom Alojzom, bratom bratove zarudniceTerezlje,koji mu je uz bujicu njemadkih rijedi desto dobacivao i rijed Likaner (Lidanin), koju je jedino razumio i doZivljavaoje kao uvredu,sjer je za njega imala prizvuk seljadine.rzgleda da je to ostavilo traga na Budakovoj psihi pa se vjerojatno zbog toga nepovoljno odnosio prema svemu sto je njemadko, Sto je doslo do izraLajadok je bio u vladi NDH ministar, osje6ajuii konkretne posljedice pogubne politike njemadkog Reicha spram Nezavisnoj DrZavi Hrvatskoj. U rujnu 1902. godine upisao se u Sarajevskugimnaziju u kojoj se isticao jer je mnogo ditao, atzdrl.avala su ga bra6a,sve dok nije nakon prvog semestradobio stipendiju sarajevskogdruitva >Napredak<<, sto mu je omogudilo da nastavi Skolovanje.stoga je u tre6em razredu, kao solidan udenik, podudavaokolegu iz razreda,sto mu je poboljsavalo materijalni poloZaj, tako da je godine 1910. maturirao na Sarajevskoj gimnaziji.6 U jesen 1910. godine upisao se na Filozofski fakultet sveudilista u Zagrebt, i to na grupu zemljopis i povijest jer ga je u gimnaziji razodarao profesor povijesti dija su predavanja bila vise neka vrst izlaganja za politidke skupove nego tumadenje objektivnih povijesnih dogadanja.T 4 Isto, str. 142. 5 I s t o ,s t r . 1 4 3 . 6 Mif e Budak, >>Jedan se iovjek naginje nad ponore, Mile Budak o svome romanu Na ponorima o naSemseljakui o sebi<,petnaestdana, br. 11, lg32,str. 16?, 7 nsam o sebi<<, nav. dj., str. 139. tz
Bra6a su obiteljima. : Bosne.Zbog
Preokre >Kod austrij >Upisao podeo marlj 'Napredak'
preporuke z dobra, koja I je preporuE sredi5ta.Ott moj dak vel da sam ja P nijesmo mo Kako jr
gospodars pokojnog N dobih bada Do5la je i t prijaviti to poloZaj u t prepoznati 1 9 1 4 ,o P . Lidanin m obidnog ke u veZu ku gospodin u Promucao Badava it usluZno st sjesti,sad gospodina drugom P nestadebe se dizale i - Zaito t Nemam g
1901, jeSno lancl, )stao aru u :ijom ;amo tijete kole, L uJ e uje i lmu rin), lega rvoj oJe ;tar, cha lse (on 5to (ao alo (oj tu iji rst rih
Bra1a su mu i dalje pomagala, iako su se trebala brinuti i o svojim obiteljima. >Napretkovu< stipendiju nije dobio zato Sto nije bio iz Bosne.Zbog svegatoga, napu5taFilozofski fakultet iprelazi na Pravni. Preokret u studiju opisao je slikovito tridesetih godina u dlanku >Kod austrijskog cara<<: >Upisaosam se 1910.na Filozofski fakultet (zemljopis i povijest) i podeomarljivo praviti osnove kako 6u raditi, kad stiZe vijest da mi je 'Napredak' uskratio stipendiju za Sveudili5te...Tray',iosam veze i preporukeza instrukcije, za hranu, za stan i - uop6e za sva tjelesna dobra,koja su nam nuZnaza svagdanji Zivot... ViSe se ne sjedamtko me je preporudio za instruktorajednom malom gospodidi6uiz najstroZeg sredi5ta.Otac obrtnik, ku6ni jezik njemadki, mamica velika dama, mali moj tlak veliki derandid,a ja najobidniji Lidanin... Ja sam brzo uvidio ili da sam ja prebedastpedagog,ili mali prepametnodade,jer nikako se nijesmomogli sloZiti u nazorima... Kako je ta zaradabila nesigurna i malena, nastojao sam da svoj gospodarskipoloZaj poduprem i s jo5 koje strane, pa preporukom pokojnog Milana Ogrizovi6a(hrvatskiknjiZevnik, 1877-1923,op. I. P.) dobih badava objed i vederu u restauraciji hotela 'K austrijskom caru'... Do5laje i ta Zeljkovananedjelja.Cijelo sam jutro smi5ljao,kako 6u se prijaviti tome gospodinu nadkonobaru,o kome 6e odito ovisiti i moj poloZaj u toj ku6i. Najve6u mi je brigu zadavalo pitanje, kako 6u ga prepoznati,a pokojni mi ga je Fran Galovii (hrvatskiknjiZevnik, 18871914, op. I. P.) opisivao - on ga je poznavao - i tvrdio, da samo Lidanin moZe biti tako nedotupavan,pa ne razlikovati 'obera' od obidnog kelnera...Todno u dvanajst sati sam drhtavom nogom zakoradio u veZu ku6e br. 6. u Ilici... Pred mnom je stajao simpatidni stari gospodin u fraku koji je potpuno odgovaraoGalovidevom opisu Obera. Promucao sam mu, da sam ja onaj akademidarkoji... 6e tu jesti ... Badava ie jesti... A vi ste taj gospodin. Drago mi je - govorio je usluZno stardi6 i poveo me u jedan kut te velike prostorije... Izvolite sjesti, sad 6e odmah jelo do6i. Tu 6ete vi vazda sjediti. Pikolo! Objed za gospodina...Iznenadapade preda me nekoliko tanjura. U jednom juha, u drugom pedenje,u tre6emnekakva salata.Neki dedko donese,ostavi i nestadebez rijedi... Ra5irenim sam nosnicamaudisao vruie pare koje su se dizale iz juhe i nestrpljivo dekaoda mi doneseZlicu, noZ i vilju5ku... - Zaito ne jedete?! - Trl.e me iz toga polusna meki Oberov glas Nemam gospodine dime - odgovorih mu veoma tiho, bojaZljivo i
t3
bolno. Ne rede niSta, ved se Zurno okrene i prvom Pikolu koji mu je naletio, tazveze takvu zau5nicu da je cijelom dvoranom odjeknula kao kubura, a mali riknuo kao june pod sjekirom..' Pikolo je u jednom 6o5ku te5ko Smrcaoi uzdisao,bri5u6i suze. Kad se malo smirio, odrjelito je stupio prema meni, zagrabio izhrpe zamazartr Llicu,noi, i vilicu i bacio ih pred me,bez ijedne rijedi... - oprostite - rekao sam tiho i prijateljski - ja nijesam kriv. Mali se obazreo, pa kad je opazio da ga nitko ne gleda, isplazio mi je jezik i Zurno sb udaljio' Smudilo mi se, po utrobi je gazio i Ober i Pikolo i miris svinjskog pedenja, i zamazana Zlica, vilica i noL, a nad svom tom smjesom sramai uZasa- PEJda se priprosta seljadka du5a.koja je zatomila glad. Kao lopov sam se podeo ogledavati da li me tko motri i kad sam opazio, daza nikoga tu ne postojim, Zurno sam ustao i munjevitom brzinom sunuo u dvori5te, pa u meteZpolda5njeIlice. Toga dana nijesam uop6b objedovao, a slijededeg sam jutra zavazda razi5ao sa filozofijom, upisao sam se na pravni fakultet i stupio u pisare statistidkog ureda. Eto, to je bio prvi i 'Carem austrijskim' i njegov je Pikolo odludio o posljednji susret sa mojoj sudbini...Statistidkiured - iza popisapudanstvagodine 1910. odigrao (e) odinsku ulogu u Zivotu mnogih zagrebadkihjurata5a, pa tako i u mome.<<8 Budak je u podsvijesti nosio misao na svoje seljadko podrijetlo. To je pratilo ditav Zivot i utjecalo na njega kao politidara, Sto 6e se ga manifestirati u nizu kasnijih politidkih poteza koji ie za njega biti presudni. Kao da je stalno Zelio prevladati taj kompleks seljadi6a, nastojeii ga kompenzirati u politici, dineii fatalne poteze u emigraciji, na Liparima i u Vladi NDH kao ministar. lJ Zagrebt je 27-28. kolovoza 1910. godine odrZan Prvi mladohrvatski zbor, na kojemu je Budak (vei je maturirao), po svemu sude6i, sudjelovao.eNa njemu je Josip Matasovid,poslije hrvatski na5ih Zivota<,koji je bio u duhu povjesnidar,odrZaoreferat >>Zada1e Stardevidevaudenja. Matasovii i Budak zajedno su sudjelovali u organiziranju mladohrvatskog pokreta, tako da ie 12' studenogaiste
8 Mile Budak, >>Kodcara austrijskog<,Petnaestdana,boLi(nibroj 24,1932, str. 361-362. e Jere Jareb, >Prilog Zivotopisu dr. Mile Budaka<, MiIe Budak, pjesnik i muienik H rv atske, Knj iZnica >Hrvatske revije<, B arcelona-Mtinchen,1990, str- 22.
t4
godineod kojoj je I jedajeu prvak, kr Kraljevir Bud dasoPis i u 6aso 1907.na i talasi<< Uo tijekom do velja raznim Tojeb hrvatsk Fran Gl Pis tadaje u daso posve 1894 razbud
1980
oji mu je :nulakao lm 6o5ku rje5itoje u i bacio n tiho i :io da ga nr se,po lmazana iavilase ie podeo Ia tu ne ite,pa u jedeieg pravni r prvi i lludioo 9 1 0 .a5a,pa :tlo. To riese ga biti iaEiia, graciji, r Prvi svemu vatski Lduhu vali u ;a iste
32,str. ruienik
godineodrZanagodi5nja skupitina stardevi6anskemladeZi u Zagrebu na kojoj je Budak bio izabran za prvog tajnika te organizacije.Zanimljivo je da je u njoj bio i Vladimir iopii (1891-1939),poslije komunistidki prvak, koji je maturirao u Senju 19i0. godine'0 i kojega ie poslije u Kraljevini SHS na sudskomprocesu Budak kao odvjetnik braniti. Budak je podeo pisati jo5 kao gimnazijalac detvrtog razreda. U dasopisuPobratim izi5la je njegova prva pjesma. Pjesme su mu tiskane i u dasopisimaBeharu (1908-1909)i u Mladoj Hrvatskoj.U Pobratimu 1907. nalazimo medu ostalim i dvije Budakove rodoljubne pjesme: >Oj talasi
Nemoj tonut<<.rr U organizaciji Mlade Hrvatske sudjeluje od njezina osnutka, a tijekom dvije godine uredivaoje istoimeni dasopis,i to od konca 1910. do veljade1912.godine.U njemu je pisao pod svojim imenom, ali i pod raznim pseudonimima kao Sto su Milivoj Velebitski i Jerolim Dalmata. To je bio knjiZevno-politidki dasopisu kojem su suradivali mnogi hrvatski knjiZevnici, kao 5to su Ljubo Wiesner,Antun Gustav Mato5, Fran Galovid,Tin Ujevii, Poli6 Kamov i mnogi drugi. Pisaoje u Suvremeniku1910. u kojemu je objavio pjesmu >Orad<< i tadaje bio primljen u Dru5tvo hrvatskih knjiZevnika. U oZujku te godine u dasopisuMlada Hrvatska objavljuje pjesmu pod naslovom >28. II.< posve6enugodi5njici smrti Ante Stardevi6akoji je preminuo na taj dan 1894. i u njoj u osam strofa velida velikog sina >>krvave Like< koji razbudujesrca mladih.Zadnja strofa zavr5avarijedima: >U slabu domu prepune vjere i nade. Sanjaj. O Sveti Starde! lagane snove: iz Tvog groblja r0 Ivan Odak, Vojnik revolucije, i.ivot i rad Vladimira Copi6a, >>Spektar<, Zagreb, 1980. tt Zadnli stihovi tih dviju pjesamaglase: Uz valovlje Zubor pjesmo Ah iz dule sad se vini I odjekuj dolom. brijegom Pozdravmiloj domovini (>Oj talasi<,Pobratim, XVIII, 1907,br. 1, str. 35-36) Patnici su moji pretli potomci ie borci biti jer je Hrvat patnik vijeke za dom i ja krv iu dati (>Nemoj tonut(, Pobratim,br.5,1907 , str. 94)
15
U na5oj du5i svijest plamti! Sjeni se svetoj klanjaj I trgaj, Vjero, vulkanskelance roblja.<>Hrvatska Zanimljivo je da se Budak nakon toga sje6akako mu je majka za Skolskihpraznika, dok je boravio ku6i na selu, uvijeno prigovorila da 'bilo i Sto >neki besposlenjacipo selima pivaju pisme o svemu Stoje nije bilo'<<,od kojih je poznatiji neki Ake5a Vrkljan i da su mu majci pismetine<<,ali da ona vjeruje kako je to rekli da Mile pjeva >>nekakve je, sa smijeskom,odgovorioda pise, ali ne kao Akesa, te sala.Budak joj da su moZdaAkesine pjesme ljepse i bolje, ali su drukdije, te dodao da pisanje pjesamanije sramotavei ne5to lijepo.!a Budak takoder sudjeluje i u rubrici dasopisaMlada Hrvatska pod naslovom >Vijesti< i destopolemizira s protivnicima mladohrvatskog pokreta. Zanimljiv je njegov komentar gostovanja jednoga glumca srpskog pozori5ta iz Beograda uZagrebu,nekoga Bogiia koji je igrao u Gogoljevu Revizoru i u SheakspeareovuHamletu koje_mupredbacuje dilentantizam i ignorantsko ponasanje prema publici. Clanak koji ima politidke konotacije zavr5avaovim Budakovim rijedima: >>Mivas rado dodekujemokao gosta, kao brata Srbina iz Beograda, ali nam dragi gospodine premalo imponuje, sto ste Vi Beogradanin; ni najmanje nas ne veZenasebratstvo, niti vase srpstvo da uzmemo mjesto svijeie - rog, pa k tomu jo5 od dovjeka, koji istom kani postati umjetnidki segrt. U kazalistu traZimo distu umjetnost, a u kazalisnoj kavani moZemo govoriti o bratstvu i patriotizmu, srpstvu i hrvatstvu.<Nacionalne ideje studentskeomladine u Hrvatskoj uodi I. svjetskog r^t^<<,Historijski zbornik,Zagreb, god. XXI-XXII' 1968-1969, str. 97.
I6
Prva omlad i kulturnom Z odu5evljavala I su svi JuZniSlz
Metlutim' doba krize du unutar Austropodetkom sto klerikalna i m Zeljela okuPiti podetku Bu ultrajugoslave Omladina kc utjecajem Ise
frankovcima vladaju6ih kr
SkuPina KrKnjavog i t Franka' To s u kojemu se istide kao ui hrvatsko in
protivnika desetlje6aZ ditav svoj it sv. Franjo nezahvalnc organizator Mlada Hrvt Budak najbolje je pravaStvo
rzMirj 300.godiin
l8 Mile
LU
ie za Ja to ci to te la d I D
a
u a
Prva omladinska generacijakoja je igrala vaZnu ulogu u politidkom i kulturnom Zivotu Hrvatske pripadala je Stranci prava. Ona se oduSevljavalaStardeviievim udenjem,posebnonjegovom tvrdnjom da su svi JuZniSlavenijedna hrvatskanacija t7 Medutim, velikohrvatska misao dobiva novo znadenjekada se u doba krize dualizma javila nada da se hrvatsko pitanje moZe rije5iti unutar Austro-Ugarske Monarhije njezinom rekonstrukcijom. Tako se podetkom stoljeda javljaju dvije skupine unutar prava5kog pokreta: klerikalna i mladohrvatska koja je meclu srednjo5kolskom omladinom Leljela okupiti nove snage.Urednici dasopisaMlada Hrvatska bili su u podetku Budislav Grga Antlelinovid (1866-1946), poslije ultrajugoslaven,i pjesnik Fran Galovii koji je bio blizak Mili Budaku. Omladina koja je ostala tz Mladu Hrvatsku bila je pod velikim utjecajemIse Kr5njavija (1845-1927)koji se pridruZuje 1906. godine frankovcima, kada se drZalo da 6e Frankova stranka uz pomo6 vladajuiih krugova rije5iti hrvatsko pitanje. Skupina oko Mlade Hrvatske postupno se oslobada utjecaja Kr5njavog i s ideolozima, Matasoviiem i Budakom, i dalje slavi Josipa Franka.To se vidi iz Budakovadlanka >Dr. Josip Frank<<1911.godine, u kojemu se Frank slavi kao olidenje energije i poZrtvovnosti, te ga se istide kao uzor prava5a.Budak nagla5avada je Frank, iako nije nosio hrvatsko ime kao ni Strossmayer,bio snaZniji od mnogih svojih protivnika jer je imao hrvatsko srce. Napominje da je Frank dva desetljeia Zrtvovao svoju snagu ideji hrvatskog nacionalizma, da je dao ditav svoj imetak prava5tvu bivajuii popularan medu siroma5nima kao sv. Franjo Asi5ki. Budak u dlanku dalje pi5e da je Frank doZivio nezahvalnostmnogih koje je prigrlio, ali da je unatod tome ostao organizator i prvi apostol stardevidanskeideje, te zavr5avadlanak da 6e Mlada Hrvatska duvati uspomenuna Josipa Franka.rs Budakov sudrug u mladohrvatskom pokretu Josip Matasovii najbolje je formulirao osnovne mladohrvatskeideje. On nagla5avada je prava5tvo jedini nositelj hrvatskog nacionalizma i da je njihov idol
r7 Miriana Gross, >>Studentski pokret 1875-1914<,Spomenica u povodu proslave 300. g odi l nj ic e Sveui i lii ta u Za gr eb u, l, Zagreb, 1969, str. 45 1-4'19 . 18Mile Budak, >Dr. Josip Frank<,Mlada Hrvatska,Y ,1912, br. l, str. 1-2.
t7
buntovnik Eugen Kvaternik, koji je ubijen u Rakovici 1871.kao uvjereni protivnik Austrije. Matasovi6 osuduje socijalizam, kozmopolitizam, ali i klerikalizam. Polaze1iod hrvatskog drZavnogprava kao prirodnog prava, protivi se trijalistidkom preuredenjuMonarhije, jet iz toga ne moZe nastati drl,avaHrvatska, ve6 nju treba stvoriti djelovanjem solidne prava5ke organizacije u svim hrvatskim zemljama.te Posebnosu zanimljiva Budakova shvaianja toga vremena,koja su dosla do izral,aja u njegovu dlanku >Mladohrvatstvo prema srpstvu i objavljenom u dva broja Mlade Hrvatske 7911. slavenstvuuop6e<<, godine.20 u podetku dlanka autor postavlja pitanje kako se mladohrvatski pokret mora drZati prema Srbima u hrvatskim zemljama, u SrbijiiuCrnojGori. Budak smatra da nije preporudljivo potpuno nijekati srbe u Hrvatskoj. Naglasavada su oni dosli u Hrvatsku pod Turcima, da su im se pridruZili i neki drugi elementi, te da stoga ima mnogo ljudi koji se ponoseimenom srbi, a da zapravona to nemaju pravo. utvrdivsi da je temelj narodnosti uvjerenje svakog pojedinca, postavlja pitanje moZe li se i kako raditi sa Srbima. Istide da se sve dinilo s hrvatske strane da se s njima nade modus vivendi, ali da to nije uspjelo jer da Srbi tumade kako postoji jedan jedinstveni srpski narod od kojeg se mali dio moZe nazivati i Hrvatima. Svi pokusaji oko sloge nisu uspjeli, drZi Budak, jer posroji politidki i narodni posjed koji Hrvati i srbi nisu podijelili. Srbi imaju pred odima cjelokupno srpstvo i veliku srbiju a hrvatske zemlje ubrajaju kao svoje, te se desto pridruZuju hrvatskim neprijateljima, u Banovini Madarima, u Dalmaciji Talijanima, a u Herceg-BosniNijemcima i Madarima. Budak se pita kako bi trebalo razrijesiti politidke prilike da bi Hrvat i Srbin mogli Zivjeti jedan pored drugoga. Naglasava da se pravasi drZe principa narodnog monizma, a ne dualizma, Sto po njegovu misljenju zna(i da u Hrvatskoj postoji samo jedan politidki narod, a to su Hrvati. Ali gospodar u hrvatskim zemljama bit ie tko bude bolje organizirani ekonomskijadi. StogaBudak pledira za ujedinjenje svih hrvatskih prava5kih stranaka,Sto zapravo znadi da treba postiii jedinstvo hrvatskognaroda. Budak razmatrai odnos mladohrvata spram slavenstvui istide da su desi i Poljaci protiv sjedinjenja hrvatskih zemalia i nezavisnostiHrvatr e M l a d a H r v a t s k a , I v , 1 9 1 1 ,b r . 7 , s t r . 1 8 6 - 1 9 3M ; l a d r tH r v a t s k a , l Y, 1 9 1 1 , b r ' 8 ' str.231-232. 20Mlada Hrv atska, 19 I 1, br. 7, str. 200 -202 i br. 8, str. 223-224.
18
ske, a Rusi r na sebe i zl sveslavens Srba zato 5t Ante Starde nazivaju Srl >preii u fat nevaljalaca Budak I Inade, Srbe smatra on€ moralnom I IPak jt zadnjem b detkom 19 kako ju je pohvaliti s dadka orgz Sto svoj ni konfesijsk vjerska, v negiraju I smije u n< cizam u I
organizira hrvati ne redovima Budak izt i Posilov Strossma svedenic
Tim vaju6i to Oni tvrd
2l Isl 22M 23Is' 2aIs
(ao uvjeolitizam, rirodnog ; toga ne r solidne , koja su rrpstvui :e 1917. mladojama, u r Hrvatuimse koji se 5i da je moZeli reda se tumade o moZe Iak,jer li. Srbi zemlje iima,u Nijemlitidke laSava Stopo Iitidki ie tko ujeditreba da su Jrvat, ,b r .8 ,
ske, a Rusi 6e viSepomodi pravoslavneSrbe. Stoga su Hrvati upu6eni na sebe i zato se moraju >odre6i iluzije o slavenskoj, a pogotovu sveslavenskojpomodi<. On kaZe da mladohrvati nemaju ni5ta protiv Srba zato Sto su Srbi >nego stoga Sto su hrvatski slavosrbi u znadenju Ante Stardeviia<. Zato su po njemu svi slavosrbi jednaki, bilo da se nazivaju Srbima ili Hrvatima. Ali, zakljuduje Budak, to ne smije nikada >pre6i u fanatizam, u lidnu mrZnju<<, jer >u svim narodima ima kraj nevaljalacai po5tenih ljudi<.21 Budak se kao izvorni stardeviianac zalaLeza samostalnuHrvatsku. Inade,Srbe u Hrvatskoj smatradijelom politidkog naroda, a slavosrbima smatra one koji sluZe reZimu, dakle, ne etnidkom skupinom, nego moralnom kategorijom. Ipak je svoje nazore Budak najcjelovitije i najjasnije izrazio u zadnjem brojt Mlade Hrvatske, u kojoj on stalno sudjeluje, i to podetkom I9I2. godine. To je zapravoplatforma mladohrvatskog pokreta kako ju je Budak tada vidio. On istide da se Mlada Hrvatska moZe pohvaliti stalno5iu svoga djelovanja i da je ona jedina nacionalistidka dadka organizacija u Hrvatskoj. Predbacujeudrugama Domagoj i Ludi Sto svoj nacionalizam povezuju s katolicizmom jer >>nacionalizamnije konfesijska misao i Sto hrvatska narodnost nije samo katolidka, jednovjerska, ve6 trovjerska<<.22 On tom prigodom istide da mladohrvati ne negiraju vjeru vei tvrde da je vjera pitanje savjesti pojedinca,.koje ne smije u normalnim prilikama biti politidko pitanje. Prema tome, katolicizam u Hrvata je konfesijsko pitanje a i stale5ko,jer je svedenstvo organizirano kao kapitalistidka klasa te posjeduje golem imetak. Mladohrvati nemaju ni5ta protiv sve6enika koje 6e rado vidjeti u svojim redovima, ali su >>crkveniglavari veiinom kreature Beda i Pe5te<<.23 Budak izridito kale da oni nisu protiv zagrebadkihnadbiskupa >>Bauera i Posilovida,jer su sveienici, nego jer su lo5i i nenarodnisvedenici. Strossmayere,Pavlinovi6e i Buli6e Stujemo,jer su dobri Hrvati i dobri sveienici<<.24 Tim se Budakovim nazorima mladohrvati izralavaju, kao liberali, bivajuii tolerantni i priznaju6i pravo svim konfesijama i osvjedodenjima. Oni tvrde da im je najbliZa Stranka prava kao antinagodbenjadka,ali da 2l Isto. 22Mlada Hrvatska,y ,1912, br. 1, str. 2. 2 3I s t o , s t r . 3 . 2aIsto.
l9
udruga,jer je njezin glavni 6e i6i samostalnosvojim putem kao liberalna klerikalnim, antiliberalnim duhom, koji stranadkilist >>sveuis" "uooi"n liberala i nacionalistedr' Ante Starvelikog i" ,u" prije nego duh d e v i d a < . 2 5 T i m e B u d a k i ' e | i r e 6 t d a m l a d o h r v a t i n a s t a v l j a j u i dideje ealei odnosnonastavljaju pravastvo<<' tradiciju koje se tretira kao >>staro Oca domovine. rztalava mladohrvatsko U tom dlanku Budak jasnije nego prije posebnim narodom istog stajali5teprema Srbima' >Srbe smatramo se od nas razlikuju vjerom' plemena i jezika, pripadnike Hrvatske koji te su oni nuZno nama Hrvatima Sto je nenacionalnoobiljeZje<<, partikularistidketradicije oni Hrvati.26 Buduii da se zboglake srpske kao liberali jos uvijek osjedaju Srbima,"dudak drZi da su mladohrvati to ne ide na dok sve pri.taSe autonomiie i srpskeplemenskesamouprave i Srbi Hrvati su da zakljuduje Stetuhrvatskog drZavnogp'uuu' Na kraju treba jedni-na druge"i da Hrvatska.kao zajednidka domovina .rfue "rri postati ,ui-u njima >ognji5te slobode i napretka<<'27 pripadnik mladohrvatskog MoZe se zakljuditi da je Budak kao pokretabiostardevilanacuizvornomobliku,prihvaiajudisvenjegove Beda i Pe5te' antiaustrijsko temeljne ideje: neovisnostHrvatske od Srba u Hrvatskoj' on ih ipak stajaliste te antiklerikalizam' Sto 'e tide smatradijelomhrvatskognarodaiako,zarazlikuodStardevi6a,vise koji su pod utjecajem vodi raduna o realnom slanl" i drZi da Srbima u duhu liberalnih treba partikularistidkih tradicija i tsjedaju se Srbima, zasadaomoguditi samoupravu' politidkog sazrijevanja Time je zavr5ilo prvo razdoblje Budakovog kadaseizgradiokaostardevieanac,Sto6egapratitikrozditavpolitidki politidke pragmatike kada 6e livot,ali 6e ga nafustiti pod utjecajem radikaliziratinekaruoiuuui"'"nja'naroditouodnosunaSrbe'tridesetih godina,kadajesamdoZiviote5keposljedicevelikosrpskogreZimai fada mu je bio fizidki ugroZeni sam Zivot'
2 sI s t o , s t r . 4 26Isto. 27Isto. str. 5
20
II
Budak nu dana da je AustroBudak je prijatelj k pokretu' a koji je Po proveo n3
rati5te,Pa prvoj bol zaPadnui koja se r prosinca u dinu d pao u srl
Bud preuzeo njega i i saduva putu u dasnike jedna s jeuNi tifuson
28 29
r glavni rm,koji e Stardealei iu ideje vatsko r istog jerom, maije oni iberali ide na i Srbi Ltreba rtskog egove rijsko r ipak r, vi5e cajem ralnih )vanJa titidki da (,e :setih ima i
RATI ZAROBLJENISTVO II. PRVISVJETSKI (r9r4-1919) Budak je tijekom 1912.i 1913.sluZiovojni rok, a pohadaoje godinu dana dasnidkuSkolu i zavr5ioju je kao kadet prvog ranga. Nakon Sto je Austro-UgarskaMonarhija objavila rat Srbiji u lipnju 1914. godine, Budak je poslan na srpsko rati5te u Madvu, gdje je poginuo njegov prijatelj knjiZevnik Frano Galovid, inade suradnik u mladoprava5kom pokretu, a sam on je bio lakle ranjen. Tadaje napisaonekrolog Galovi6u koji je poslije bio objavljenu Hrvatskompravu. Nakon Stoje dva tjedna proveo na bolovanju, iako nije potpuno ozdravio,ponovnoje poslan na rati5te, pa se Zalio zapovjedniku da mu je noga otedenai da i,eli ostati u prvoj bolnici.2s S vojskom je preko Tuzle i Zvomlka stigao do Valjeva u zapadnuSrbiju gdjeje krajem studenoga1914.smje5tenu vojnu bolnicu koja se nalazlla u zgradi Valjevske gimnazije. U meduvremenuje 8. prosinca 1914, srpskavojska u protuudaruzauzelagrad i tako je Budak u dinu domobranskogkadeta zajedno s drugim austrijskim dasnicima pao u srpskozarobljeni5tvo. Budak se u autobiografiji sje6a da je tada zapovjedni5tvobolnice preuzeo neki doktor Despotovii, srpski vojni lijednik izLoznice, koji je njega i jednog kadetskog aspirantaiz Istre dao otpremiti u NiS da bi ih saduvaood pjegavogtifusa koji je harao medu vojnicima. Medutim, na putu u NiS ispsovao ih je jedan zadrti srpski rodoljub kao austrijske dasnikehote6i ih izbaciti iz jureeegvlaka. U njihovu je obranu ustala jedna srpska gospo
2 8B u d a k ,S a m o s e b i ,n . d j . ,s t r 1 4 . 2eIsto, str. 147.
21
U jesen 1915. do5lo je do ratnog preokretau korist Austrije pa se srpskavojska, zajedno s austrijskim zarobljenicima,od sredinelistopada d o s r e d i n ep r o s i n c a 1 9 1 5 . p o v l a d i l a k r o z j u Z n u S r b i j u , K o s o v o i Albaniju do Jonskog mora. Taj svoj kriZni put koji je trajao od 15. listopada do 19. prosinca 1915.Budak je opisaou svomeromanu Ratno roblje, odnosnoAlbanski kril.ni put zarobljenih austrougarskih iasnika,3o koji zapravo i nije literarno djelo, ve6 neka vrst kombinacije putopisa i dnevnika Sto opisuje patnidki put kojemu su bili izvrgnuti austrijski zarobljenici. Stoga Budak s pravom tvrdi da je njegov dnevnik vjerno svjedodanstvo o vremenu,ljudima i raspoloZenjimana tome te5komputu.31 Buduii da je to djelo neka vrsta Budakova dnevnika iz toga vremena, ono 6e nam posluZiti da prikaZemo neka zbivanja u kojima je on sudjelovao i o kojima svjedodi o svojim politidkim stajali5tima u to vrijeme, osobito o hrvatsko-srpskimodnosima.Njegova reagiranja pokazuju kako su tada do5la do izrai.aja njegova prava5kauvjerenja kao osvjedodenogstardeviianca. To Budakovo svjedodanstvovrlo je slidno nekim drugim literarnim djelima koja biljeZe ta zbivanja, kao Sto su zapisi Branislava Nu5i6a - tragedija jednog naroda, Rastka (1864-1938),Devetstopetnaesta Petroviia (1898-1949),Dan.fesrl, srpskihpisaca,te hrvatskogslikara Joze Kljakovi6a (1889-1969)Suvremenikaos. Medutim, treba re6i da ono zaista nema veie knjiZevne vrijednosti za razliku od Nu5i6eva i Petroviieva djela, ali autentidnosvjedodi32 o tome Sto se zbivalo s povladenja austrijskim zarobljenicima za vrijeme i bijega srpske vojske s vladom premajugu. U uvodu Ratnog roblja Budak govori o tome dime ie se baviti u svom djelu da bi opisao tragediju Sto su je proZivjeli ratni zarobljenici zajedno sa srpskim vojnicima na putu prema Albaniji. >Pripovijedat 6u vam, reii iu vam, dega se sjeiam i sluZit iu se najcrnijim bojama, najo5trijim perom, najteZim neotesanimizrazima, ne
30 Mile Budak, Ratno roblje, Albanski kriini put zarobljenih austrougarskih i asnika,Zagreb, 199 1, drugo izdanje. 3 l I s t o ,s t r . 1 9 7 . 32Ante Kadi6, >Autobiografska djela Mile Budaka: Ratno roblje, Na vulkanima<, Mile Budak, pjesnik i muienik, KnjiZnica Hrvatske revije, Barcelona-Miinchen, 1990, str.145. aa
ku5aju6i ni koje istand onda - joi vam Zelim koje sre6e lizali da bi kostur, Pr molitvu Br i nejake dl glad i pri t
Buda odnosima opijeni us Soluna i pritisnuti ujedinjen da medu I uvjerenje SlavenaI sutra trel provincijr
Kad austrij sk prijestolt tisu6a au su to na€ nije man Se'POnJ godine I prividno
3 3B ' 3a Is
35K
36B
epase stopada rsovoi :osinca t.banski r i nije ka Sto jenici. anstvo t toga imaje Lauto iranja ja kao arnim luSiia astka likara :6i da eva r alo s ojske riti u enici :u se a, ng
ku5ajuii ni jedan das da na njih polaZem umjetnidko dlijeto, koje gladi, koje istandanopoljep5ava,a vi sve uzmite stotinu puta povedanoi istom onda - joS ne 6eteimati potpunu,vjernu sliku, jo5 ne 6eteduti ono, Sto vam Zelim reii i Sto bih vam mogao re(,i.<<33 Opisuje crknute >Zivotinje koje sre6ena putu, njihove kosture oko kojih su se ljudi grabili i koje su lizali da bi zatomili glad<. BiljeZi i pita se >jeste li vidjeli kada dovjek, kostur, privuden sivom, zemljastom koZom, koji umire i ne Sapie molitvu Bogu, ne spominje sveta imena svoje drage majke, vjerne Zene i nejake djedice,nego samo pi5ti pohrhanimglasom: 'kruha, kruha' glad i pri tom ceri svoje zube, ono jedino Stoje na njemu dvrsto?<<3a Budak je u svojim sjeianjima zaokupljen srpsko-hrvatskim odnosima.To je vrijeme kada su srpski vladajuii krugovi, jo5 uvijek opijeni uspjesima u balkanskim ratovima, sanjali o pro5irenoj Srbiji od Soluna i Carigrada do Jadranskogmora, a neki hrvatski politidari, pritisnuti njemadkom i madarskom hegemonijom, razmi5ljaju o ujedinjenju Hrvatske sa Srbijom u zajednidku drZavu. Budak je osjetio da medu srpskim politidarima i dasnidkim kadrom koje je susretaoZivi uvjerenje o potrebi srpske vladavine nad oslobodenim zemljama JuZnih Slavenakoji su se nalazili u okviru Austro-UgarskeMonarhije; oni bi sutra trebali biti u podredenompoloZaju prema Beogradu, zapravo provincijski kao 5to su to francuski gradovi prema Parizu.3s Kad su podetkomlistopada 1915. godine, nakon pada Beograda, austrijski zrakoplovi podeli bombardirati NiS, privremenu srpsku prijestolnicu, gdje se Budak nalazio s vi5e od 600 dasnika i nekoliko tisu6aaustrijskihvojnika, oni su se tim bombamaveselili i nadali se da su to nagovje5tajislobode.Budak zapisujeda se >velika ve1inaHrvata nije manje radovala nesre6isrpskedrZavenego Nijemci i Madari<. Time se, po njegovom mi5ljenju,mnogo toga moglo objasniti Stoje jo5 1915. godine bilo nejasno. On konstatira da Sto su narodi zaistaili samo prividno srodni,kao Srbi i Hrvati, to vi5e imaju nesredenihodnosa.36
rskih
Dd<<,
990,
33Budak, Ratno roblje, nav. dj. str. 3. 3aIsto, str. 3-4. 3sKadi6, Autobiografska djela, nav. dj., str. 51. 36Budak, Ratno roblje, str. 10.
Medutim, kad su zarobljenici napustili NiS, svjedodi on, srpsko stanovni5tvo,ljudi, i.ene i djeca, nijemo su ih promatrali, a zarobljenici su ih pozdravljali, jer su u nijemim pogledima niSke sirotinje vidjeli da 6e dok >Svapskioficiri< ostaju u NiSu i dok se u gradu nalazi vlada, grad biti siguran,da neie pasti od onih drugih >stra5nihSvaba>vrlousluZni i desto mnogo uljudniji negoli njihovi i na5i zapovjednici<<.3e Na putu od Prokuplja do Kur5umlije Budak razmi5lja zbog dega su se neki zarobljeni austrijski dasnici Hrvati prijavili medu srpske dobrovoljce. On to opisuje ovako: >Cijeli sttizlaz do cesteopkolili u gustoj hrpi desi, Srbi i Hrvati, koji su bili raspoloZeni'jugoslavenski'.'. Pogledam.lJlaze u auto sve poznatalica, mladi, vitki,lijepi ljudi. Meilu njima na5 Pero u svom koZnatom haljincu i - najzadnji ulazi Oskar (Budakov kolega, op. L P.) - Bi mi kao da me netko udari po mozgu. I ako se o tome govorilo bilo je toliko nevjerojatno da je njegov odlazak sve iznenadiokao grom iz vedra neba...Odletim u malu sobu,u koju su stanovali Hrvati, me
24
konstatira sustav. St >kojima jt duZnosti. Nago Budak za1 Velimirov se moglo pitanju, te pravnima da je slidt P.) koji je On nasta za tim dt zemlitt.az
OPis prema ju bijediti, austrijsk vost Prel Bud gubili dc
N at
etnidko pjesam Medutir uni5tena pusto5 i slavens pobijed ali ih is
al Is 421 43t
44 ,,
ju6i u st poznaNj 4s
n, srpsko robljenici vidjeli da rzi vlada, L
stigli u lrijskim i desto degasu dobrogustoj r s k i '. . . . Medu Oskar rzgu.I dlazak oJusu bili na mrtna spodo 'io jer wa(,a iedan 'vat i I, on
konstatirada je to najstrasnija osuda koju moZe dozivjeti austrougarski sustav.stoga je razumljivo, zakljudio je, da se naslo nekoriko onih >kojima je jadi osjeiaj bjesa na nezahvalnostreZima nego li osje6aj duZnosti...<vjera , u svoju nepobjedivost prelazi granice zdravog razuma<<.43 Budak stalno istide glad koja ih neprestanona putu prati tako da su gubili dostojanstvone samo kao dasnici, nego i t...negdasu obiliii bili na Kosovu, ali su pobijedili Baiaziti<<,as te dalje istide da Albanci pokazuju strah od Srba, ali ih istodobnostra5nomrze. a r l s t o ,s t r . 5 l - 5 2 . a2Isto, str. 4i. I
dasnici,nego da smo obrazovani ljudi, pada_ gladi na sam i jedinj Zivotinjski nugon, ko;i rt i ni5tadrugo.. Budak, natio roblii, str. 6d.
25
je prije rata BiljeZi da je u Pri5tini sreo jednog Hrvata kojega upo"rruonaprava5kimskup5tinamauStardevidevudomuuZagrebu'a na glavi kao ,uau 1" bio u uniformi sipskog vojnika sa Sajkadom mu Sto se dobrovoljac u dadkoj deti. Predbacio mu je taj 6in i zamjerio da mu je odgovorio to na odu5evioza Pa5i6evuveliku Srbiju, a ovaj mu je primijetio da se kune da je on za Kresimirovu veliku Hrvatsku. Budak SeonVaraakodrZidajetoputdovelikeHrvatske'Zak|jll1iojedaje se situaciji u ovaj to udinio iz oporiunistidkih razloga prilagoduju6i pred Bugarima iz kojoj se na5ao u tim ratnim prilikama biel'e('\ Skoplja.a6 je bio srpski Zanimljiv je susret s joS jednim Hrvatom koji Skole dok uditeljske U konja. meso skida s golih kostura uginule magaradii lipsalih konju sjedi mladom hrastiku opazili Smo ovu sliku: na crknutom nas vojnik, Arnautin i Zurno dere s njega koZu, a lijevo pred njim dudi a 6 I s t o , s t r .8 1 . a 7I s t o , s t r . 8 5 . a 8I s t o , s t r . 9 3 . 4eKadie, Autobiografsko djelo, str' 154.
26
desno srP su u kolol na >>usk ludila<<. Pono Srbije. Tt srpskim l kojima n KaPetan t i >>Crne mi5ljenjr zamtzTl' Ferdinat ludujte! trrialtzn malo Pc kapetan Vas bi i protrv n
uj
zahvat kako ta oblake krik. t majdic nevjes mnom obitelj SaPta
5( 5
5
prije rata agrebu,a ;lavi kao mu Stose :io da mu nijetioda rjedaje tuaciji u trtma iz l srpski
desnosrpski vojnik i obadva reZu meso s konjskih butina.< Dodaje da su u koloni svi izjednadenii da nisu vi5e ljudi, nego neka vrsta stvorenja na >uskoj granici izmedu ljudi i Zivotinja, na medi izmedu razuma i ludila<.50 Ponovno se vra6a razmi5ljanjima srpskih dasnikao stvaranju velike srbije. Tako se, dok se jos nalazio u valjevskoj bolnici, susreo s nekim srpskim kapetanomiz Beogradakoji je nosio niz ratnih odlidja, medu kojima najugledniji srpski orden >Karadordevu zvijezdu s madevima<<. Kapetanmu se hvalio vanjskopolitidkim djelovanjem >>Narodne obrane<< i >>crneruke<<,tajnih srpskih dasnidkih organizacija.Budak mu je iznio mi5ljenje da su Hrvati i srbi bili najbolji prijatelji, ali da su ih Hrvati
U jednom trenutku mar5a Budak opisuje krizu koja ga je bila zahvatila,tako da mu se dinilo da mu se pribliZio kraj. >Gledao sam, kako takova smrt upire u me svoje ostre odi kroz maglu krupne solike i oblake studenogavjetra, i duSami se sledi, a na usta mi naleti prigusen krik. u pravilnom su mi mimohodu ispred mene prosli moja slatka majdica,moja dobra, draga Zena,moje sitno dijete,s2moja bra6a,moje nevjeste, moji prijatelji i svi moji znanci; u Zivim slikama osvanu pred mnom moje cijelo djetinjstvo, moje cijelo mladovanje, moj cijeli obiteljski zivot, a nekim mi dudom navrnusena jezik rijedi, koje nisam Saptaonego samo uzdisao: >Raspremiprebijele krevete du5ice moja, Nadoji na5egasina, malena i zlata, Palezi, podivaj mirno. Ja ne du ti do6i Nikada viSe< 50Isto. sr Budak, Ratno roblje, str. 98. 52Budak se 1913.vjendao s Ivkom Toma, a idu6e godinerodio mu se sin Zvonko.
Pred tim me je rijedima obuzela takova jeza,takav uZas,takav strah, da jo5 ni dan dana5nji ne shvaiam, kako odmah nijesam pao mrtav pod teretom te grozne prlkaze Stoje u mene uperila svoje nemilosrdne odi. To je bilo 17. studenoga1915. godine i to je najteLi i najopasniji dan koji sam do sadaproZivio.<
s3Budak, Ratno roblje, str. 139. 5aIsto, str. 162. s5Kadii, Autobiografska djeta, str. 154. s6Isto.
28
misledi na su srpski v
Prolai tada5njih I Bugari. M razlidite,s Iz Stt Elbasanu prema m( zaptavo zarobljen prekriven kad sam t skoro u I zadnjih d koji osta nestali u Tko je ik da je doi okolica < izbacuju lice, ogt nisu bez
UK
oni, dak njih, ne njima<. nad sud nika Vlr
5't I jednog a Zivkovi( razorula mislio d maJorzl 581 59 60
Kavstrah, lrtav pod rdneodi. sniji dan r Hrvatirzivaju6i fadarima izbacili lte nisu u Dabar te male vrijeme srpska ;ku poimje u g ratne odasu koja je mar5a leki su rli je s Lrdario ne.To pisuje 'adina roSten oijom arvu,
misledi na ratne zarobljenike.sTBudak primje6uje da inadenije viclao da su srpski vojnici udarali bilo kojeg zarobljenika. Prolaze(,ikroz Makedoniju, ocrtao je mentalitet i reagiranja tada5njihMakedonaca,tvrdedi da se oni osjeiaju da su Makedonci a ne Bugari. Medutim, ipak netodno reagira tvrde6i da te dvije skupine nisu razlidite,5smisleii valjda na slidnost jezika. I z S t r u g e s u z a r o b l j e n i c i 2 5 . s t u d e n o g a1 9 1 5 . k r e n u l i p r e m a Elbasanuu Albaniji, preko neprohodnihi zaledenihalbanskihplanina prema moru. Po Budakovu opisu, to je bio najgladniji i najodajniji, zapravo najte7i dio njihova puta. Nai5av5i na tisu6e nesretnih zarobljenika kojima ve6 tjedan dana ne daju jesti i koji luraju naokolo prekriveni ledom zapisuje: >>Kadsam prvoga vidio prodo5e me trnci, kad sam sreo i drugog podbi me ledeni znoj, a kad sam ih podeo sretati skoro u krpama, pred mnom se otvori uZas sa svim svojim trzajima zadnjih dasova i sa svim prodornim bolovima u koje baca mile i drage koji ostaju iza nas i koji ne ie nikada ni5ta o nama doznati osim da smo nestali u Albaniji... Vidjesmo nekoliko spilja koje su bile nastanjene... Tko je ikada vidio slike divljadkih naseobina,nije se mogao oteti dojmu da je do5ao me>jersu se bojali ne samo onog Sto dolazi iza njih, nego i onoga Stoih deka,a na5i su se bojali samo onog Stoje pred njima<. zajedno su sa srpskim vojnicima sjedili oko vatre koji su zalili nad sudbinom zemlje te proklinjali i psovali Nikolu pa5iia,60predsjednika Vlade.
seBudak, Ratno roblje, str.197.i207. 6 0I s t o , s t r . 2 1 5 .i 2 3 5 .
Zanimljiv je Budakov susret s Talijanima u Albaniji. Istide da prije rata nije Talijane ni volio ni mrzio, ali kada je podeo rat i kada su iskazali pretenzije na dalmatinsku obalu, iskreno th je zamrzio. No, one noii 15. prosinca 1915, kada su se ukrcali na talijanski brod, najeli tjestenine i zaspali u pravim krevetima on ih je, biljeZi, izljubio kao braiu.6r Dnevnik zavr5avaovim rijedima: >Sjedili smo tu neobrijani, neoprani, zamazani....puni u5iju, podivljali... A talijanski su nas konobari zduSno,spremnosluZili, a samilosnonas motrili kao Stomotre dovjeka ludaka koji je u Zeljeznoj ko5ulji<.62 Kad su stigli na albanskuobalu, Budak s tugom biljeZi da ih je bilo oko 15 tisuia, a na put ih je krenulo 60 tisuia.63 Ye1je tada pomi5ljao kako 6e od svojih biljeZaka koje je na putu vodio napraviti vjeran dnevnik uspomena da bi opisao taj te5ki put kao vrhunac muka i poniZenja Sto ih dovjek moi.e izdrLati. Budak je svoj roman napisaotek u Muro Lucanu blizu Potenze u sjevernoj Italiji, i to kao talijanski ratni zarobljenik koji je zajedno s ostalima bio prebadenna otok Asinaru blizu Sardinije, a iz zarobljeni5tva se vratio 18. kolovoza I9I9. i iskrcaose u gru5kuluku. Roman je objavio 1941.godine u Zagrebu.
A
Nakot pravo na ispite, i tt hrvatske 2 prava na t
Pravn odvjetnik Budak sv ga najrad
Osin duZe vrij aktivan I kraljeve hrvatske Dok bio je dl prava u 1962),6
6r Isto, str.273. 62Isto, str. 281. 63Isto, str.282.
30
648 6sIs Nedu (19 66R 6?I
stalnost,
da prije radasu Vo,one , najeli rio kao nl, nenobari ovjeka ie bilo riSljao leran ponlnze u Cnos rbljeranJe
III. DOKTORPRAVA, AKTIVAN CT-NNHRVATSKESTRANKEPRAVA I BRANITELJU POLITIEKIM PROCESIMA ( 1 9 2 01- 9 3 3 ) Nakon Sto se vratio iz zarcbljeniltva Budak je nastavio studirati pravo na zagrebadkom sveudili5tu.Tijekom 1920. godine poloZio je ispite, i to: sudstveni, politidki i rimsko pravo dopustenjemtadasnje hrvatskeZemaljskevlade.ve6 31. srpnja 1920.promoviranje u doktora prava na temelju rigoroza.6a Pravnidkoje iskustvo srekaodok je kao pisar radio u zagrebadkog odvjetnika dr. Oswalda, inade nelenje, koji mu se rugao kad mu se Budak svojedobnopovjerio da se namjeravaoZeniti,rekavsi mu kako bi ga najradije potjerao iz odvjetnidke kancelarije da mu nije simpatidan.6s osim odvjetni5tvomBudak se bavio i sokolskim radom tako da je duZevrijeme bio zamjenik starjesineHrvatskog sokola u kojem je bio aktivan sve do zabrane zakonom 5. prosinca 1929. nakon uvodenja kraljeve diktature.66 Godine 1922. posraoje dlan odbora Matice hrvatske. Dok je studirao nazagrebadkom sveudilistutijekom 1919. i 1920. bio je dlan Kluba Eugen Kvaternik koji je sveudilisniogranak stranke prava u kojem su bili i Branko Jeli6 i Eugen Dido Kvaternik (19101962),67poslije delnici ustaSkogpokreta.Tadaje predsjednikHrvatske
64Budak, Sam o sebi, str. 148. 6sIsto. Budak je nakon sina Zvonka iz braka s Ivankom Toma dobio i dviie k6eri: Nedu (1922) i Grozdu (1924). 66Rudolf Horvat, Hrvatska na muiiliitu,Zagreb, 1942, str. 462-463. 67 Matija Kovadii, ocl Radiia do paveliia, Hrvatska u borbi za svoiu samostalnost, Mtinchen-Barcelona. 7970. str. 44 .
3l
strankeprava bio Aleksandar Horvat (1885-1928)koji se tijekom rata zalagao za to da se Austro-Ugarska preuredi u trijalistidku driavu. Svojim govorima u Saboru zauzimao se za vladu koja & braniti autonomnost Hrvatske, te se posebno isticao istupima o stradanju Hrvata u Odesi koji nisu htjeli stupiti u jugoslavenskulegiju. Nova situacijanastankomKraljevine SHS 1918. godine prisilila je prava5ko vodstvo da raspusti stranku,68no ona se pomalo obnavlja u novoj dri.avi, ali bez afirmacije i veCegutjecaja na politidki livot l Hrvatskoj, a ima samo nekoliko tisuia prista5auglavnom u Zagrebu. Poslije smrti Aleksandra Horvata i povladenja nekoliko starijih dlanova (Prebeg i Prazman), u stranci podinje prevladavati utjecaj mlaclih odvjetnika: Ante Paveliia, Mile Budaka, te prof. Milana Sufflaja i GustavaPerdeca.Stranku nisu mimoi5li unutarnji sporovi i sukobi, jer je vee tadaAnte Paveli6, iako je bio samo tajnik stranke, pokazivao samovoljnu narav.6e Nakon Stoje Budak promoviran u doktoraprava, zaposlio se kao pripravnik u odvjetnidkoj kancelariji Ante Paveliia. Odvjetnidki ispit poloZio je 8. travnja 1923. a odvjetni5tvomu je postalo glavni izvor prihoda.To Odito je da je Budak u odvjetnidku kancelariju Ante Paveliia do5ao zbog njihovih slidnih politidkih uvjerenja, odnosno pripadnosti prava5kompokretu. Pretpostavljase da mu je Pavelii ponudio taj posao jer se radilo o pravnidkom iskustvu koje je Budak ve6 imao rade6i u kancelariji poznatog odvjetnika Oswalda, a zajednidku su suradnju mogli koristiti za svoje politidko djelovanje. Njihovi tada5nji odnosi nisu bili hijerarhijski, Sto 6e doii do izrai,aja nakon nastanka usta5kog pokreta u emigraciji, a osobito za vrijeme postojanja NDH, nego partnerski, to vi5e Sto je Budak prije sudjelovao u mladopravaikom pokretu i imao je mnogo ve1i politilki stai nego PaveLi6. O Budaku kao odvjetniku nemamomnogo podataka, ali znamo da je vrlo bio angaiiran u politidkom procesu svojem prijatelju iz mladohrvatskog pokreta Vladimiru Copiiu, jednom od jugoslavenskih 68Isto, str. 101-102. 6eIsto. 70Budak, nav. dj., str. 148; Jere Jareb, Zivotopis Dra. Mile Budaka, Mile Budak, pjesnik i muienik Hrvatske<<, Spomenzbornik, Stota godiSljica rodenja 1889-1989, KnjiZnica >Hrvatske revije<, str. 25.
komunistidkih P staljinistidkim . stranke JosiPu I eopi1a koji je I nistidkog djelov kao zatvorenik b u korist Vladimit ma komunistidk 28.lipnja 1921. svjedodanstvou bio kod njega ku Budak je bt HSS-a,koji je bi lista Jedinsno 4. Budak je odrZao
Zbog tega i dkog prvaka ve godine? Nema sudjelovanje u Medutim, vjeroj imali su neke sli
zakleti Protivnik Da je tako, Pok skih nacionalis zatvorima na k(
reZim. Kad je u li koja uvodi Poli zaititi drLave<<
7t odak, nav. I 72Vidovdansk kama, Beograd, Slo 73Glavna rasP Budakova govora. I afektu,aliiunuZn Radiia I Pribilevi( Stogaje Suni6 kad u njega, Hrvatsko P
iom rata drZavu. iti auto{rvata u isililaje navljau Zivot u agrebu. dlanova mladih fflaja i i, jer je ) samose kao
ludak, I 989,
komunistidkih prvaka koji je emigrirao u Sovjetsku Rusiju i nastradaou staljinistidkim distkama,lt te procesuomladincu Hrvatske seljadke strankeJosipu 5uni6u. U svibnju 1925. godinebranio je Vladimira eopi(,a koji je bio osuden na tri i pol godine zatvora zbog komunistidkogdjelovanja, ali je uspio pobjeii iz bolnice u Zagrebu gdje je kao zatvorenik bio smje5ten.Treba re(,i daje Budak i prije bio svjedok u korist vladimira eopiia koji je bio optuZenda je s ostalim pripadnicima komunistidkog pokreta sudjelovao u atentatu na kralja Aleksandra 28.lipnja 1921.godine.Na tome procesubilo je proditanoBudakovo svjedodanstvou kojem je tvrdio da je iopi6 na dan atentatana kralja bio kod njega ku6i,72(ime ga je ekskulpirao od optuZbe. Budak je branio i Josipa Suni6a,dlana omladinske organizacije HSS-a,koji je bio optuZenda je ubio Vladu Ristoviia, srpskognovinara lista Jedinstvo4. kolovo za 1928. godine. Procesje bio u travnju r9z9 . a Budakje odrZaojednosatnipledoajebraneii okrivljenog.?3 Zbog Eegaje Budak prava5ne samo branio istaknutogkomunistidkog prvaka vei se javio i kao svjedok na njegovom procesu 1921. godine? Nema sumnje da ih je vezivalo prijateljstvo i mladenadko sudjelovanjeu mladoprava5kompokretu, Sto se lako ne zaboravlja. Medutim, vjerojatno su za ro postojali i politidki razlozi.I jedan i drugi imali su neke slidnostiu borbi protiv jugoslavenskogreZimakoji je bio zakleti protivnik komunista i prava5aa smatraoje da ga oni ugroZavaju. Da je tako, pokazuje politidka suradnjatridesetih godina izmedu hrvatskih nacionalistai komunista te njihovo druZenjeu jugoslavenskim zatvorimana koje ih je, zbog subverzivnihdjelatnosti,osudio tadalnji reLim. Kad je u listopadu 1924. godine srvorenavlada pasii-pribi6evii koja uvodi politidki teror primjenjujuii >Obznanu<< (1920) i >Zakon o zaStiti drLave<< (1921), koji je bio u prvom redu uperen protiv komu7 r O d a k ,n a v . d j . 1 7 5 , 1 8 5 . 72vidovdanski atentat pred
sudom. Izvestaj sa pretresa po stenografskim beleskama, Beograd, Slobodne re i i, 1922. Glavna raspravaprotiv Josipa Suniia pred Sudbenim stolom u zagrebu. sazetak _ :t Budakovagovora.Budakje braneii Suniia rekaodaje on pucaou noviniraRistoviia u ali i u nuZnoj obrani. On je bio revoltiran 5to je Ristovi6 pisao da treba ubiti 1ft!l|, Radiia i Pribiieviia, a kadje zlodin podinjen u Skupstini,on gaje onda opravdavao. Stoga je Suni6 kad je sreo Ristovic,aizagrebu, istidiBudak u ,-u*" pledoajeu, pucao u n j e g a ,H r v a t s k op r a v o , b r . 5 2 1 5 , 1 1. V . 1 9 2 9 .
JJ
nista, na udaru su se naili i komunisti i nacionalisti. Ll toj situaciji dolazi do politidkog obrata. Posredstvom Ive Elegovila, za baikog odvjetnika, nekadainjeg prava(a, tada Elana Narodne radikalne stranke, dolazi do pregovora izmedu Ante Paveli1a, tajnika Hrvatske stranke prava, i Paii1evih radikala o rje5enju hrvatskog pitanja. U tu svrhu u Beograd putuje Ante Pavelil u pratnji prof . Milana Sufflaja (18791931), inale poznatog promicatelja prava5kih ideja.TaPavelilje kao d,lanZagrebaEkoga gradskog poglavarstva i odvjetnik i prije toga odlazio u Beograd da bi Zidovima kod upravnih otgana pribavljao uvjerenja o zaviEajnostii driavljanstvu i na tome je obilno zarad.ivao. Nakon pregovora pravaSi su trebali uii u Radikalnu stranku, zatim osnovati radikalnu stranku u Zagrebt i provesti krunjenje Aleksandra Karadordevi(a za hrvatskog kralja. Hrvatska je trebala biti upravno podijeljena na detiri pokrajine (tzv. satrapije),a Pavelii, osim Sto bi bio na delu jedne pokrajine, bio bi i dlan jugoslavenskevlade.75Pa5ii je podrLavao prava5e da bi suzbili djelovanje Stjepana Radiia, Sto je odgovaralo i prava5ima, a zatrzvrat ulijevao im je nadu da bi mogli uii u vladu. Tajpotez prava5aRadii je ocijenio kao noZ u leda, pa ih je iskljudio iz Hrvatskog bloka. O tome je Paveli1 pisao u Hrvatskom pravu u dlancima >>Treba pregovarati<< i >Treba odgovoriti<, opravdavajuii prava5ko djelovanje i kritiziraju(,i Radidevu kapitulaciju te je odbacio prigovor da prava5i o tome trebaju nekome polagati raduna.76Na sjedniciPoslovnogodbora Stranke prava Pavelii je zagovarao sporazum s radikalima. Veiina vodstva je tome bila protivna,TTdok je Budak podupirao Paveliia.
7aO tim zbivanjima mnogo je pisao beogradski tisak kao Sto su Novosti,potitika i Vreme. O tome takoder svjedodi u svojim sje6anjima Ivan Per5ii, raniji prava5 i dlan Hrvatske zajednice, i Matko Laginja, istarski politiEki prvak, u svome dnevniku. Per5ii navodi da su prava5i od radikala primali novac (pola milijuna dinara) da bi odrZavali svoje glasilo Hrvatsko pravo i ilustrirane novine Hrvatska, radi propagandnog djelovanja protiv Stjepana Radiia. Laginja zapisuje da mu je Paveli6 pridao o kontaktima s radikalima. Hrvoje Matkovi6, >Suradnjafrankovaca i radikala od 1922. d,o 7925.<<, Historijski zbornik, 1962, str. 41 -59. 75Kvaternik Eugen Dido, Sjeianja i zapalanja, 1925- 194 5, Zagr eb, >Stardevi6<<, 1 9 9 5 ,s t r .1 1 0 . 76Hrvatskopravo,br. 4964i 4965, I i 2. IV. 1925.sodine 77Kvaternik, isto.
34
O d 1 9 1 9 .d o 1 ciju, Budakov Polit suraduie s Paveli6e Vet su u to vrijeme Kovalil,Poslije 5ef bili dobti ni 1922. gr
vodom mladih Prav suparnike' Kovad,i6z bloka nije bio Prisu njihovi su se odnos povratka iz emigraclj Budak je inade I 1923, Pravaiu, 1923 I g 2 g , o d n o s n o1 9 3 susredemoBudakov i Eugena Kvaternika 1 Stranke Prava.Budak prava5kognauka i vjt Nakon Prvog ht stranke Nikole PaSi Pavla Radi6a 27 ' oL u5ao s Predstavnicin hrvatskih zastupnik detkom kolovoza te g reZimom. Dolazi d<
stranka Prava Poka listidkom strankomi PravaSisu do ta skupine. Tako su Tru vine SHS i osudival Italiji 1917.godineI mu priznaje Po5te kapitulantstvo i sura
78Kovadi6,nav. dj ,19Hrvatsko Pravo, 80 tSreli smo se n albanskim kriZem na ra sirotinja, on gosPodin,a
srtuaciji rebadkog r stranke, I stranke svrhuu r (1879i je kao ije toga bavljao livao. t, zatim isandra pravno r bi bio 'a5iije Stoje gli uii rihje Treba anje i ra5io Cbora zdna
od 1919.do 1929, zapravodo 1933.godine,odlaskomu emigraciju, Budakov politidki rad odvija se uglavnom u Stranci prava u kojoj suradujes Paveliiem, kao tajnikom i poslije potpredsjednikom stranke.
povratka iz emigracije.
Strankeprava. Budak pi5e da je njegova prerana smrt istaknula vaZnost prava5kognauka i vjednu Kvaternikovuzaslugui slavu.Te Nakon prvog hrvatsko-srpskogsporazuma izmedu Radikalne stranke Nikole Pasiia i HSS StjepanaRadiia, poslije poznate izjave Pavla Radi6a 27. oLujka 1925, Radi6 je priznao vidovdanski ustav i usao s predstavnicimasvoje strankeu jugoslavenskuvladu. Dvanaest hrvatskih zastupnikaiz Hrvatske zajednicei disidenataHSS-a podetkom kolovoza te godine osudilo je kapitulaciju StjepanaRadi6a pred reZimom. Dolazi do pregrupiranja na poritidkoj sceni, a Hrvatska stranka prava pokazuje sklonost suradnji s Trumbiievom Federalistidkom strankomi disidentimaHSS-a.
'tika
i dlan 'eriii avali jelomas 15.<, ii(,
78Kovadii, nav. dj. str. 106. Hrvatsko pravo , Xyll, br . 4g27, 17. listopada 1927. ,7^e^ 80 rsreli smo se na vidovdan 1917. u Noceri Umbri Bagni. Ja zarobrjenik, sa albanskim kriZem na ramenu, a on izbjeglica i predsjednik JugJslavenJog oouora; ja sirotinja, on gospodin, ali Hrvat... Ja sam mu vjeiovao Stoje go-vorio o Austio-Ugarskoj
35
Devetnaestoglipnja 1927. stvoren je novi Hrvatski blok ne vide dviju, nego triju stranaka:Hrvatske strankeprava, Hrvatskog seljadkog republikanskog saveza (disidenti HSS) i Trumbi6eve Hrvatske federalistidkestranke.Ta nova politidka skupina odludila je zajednidki nastupiti na izborima za gradskozastupstvou Zagrebu i na skup5tinskim izborima. Politidari Hrvatskog bloka veliku su pozornost posvetili izborima za gradskozastupstvoi silno su Zeljeli dobiti vedinu glasovau Z a g r e b t . I z b o r n u p r o p a g a n d uv o d i l i s u p o d a t r a k t i v n o m p a r o l o m >Borba za hrvatski karakter Zagreba<<. Inade, Budak je zajednos Paveli6emkandidat Hrvatskog bloka za gradsko zastupstvouZagrebu, te na listi zaparlamentarneizbore u Ogulinu koji su se trebali odrLati 11. rujna 1927. godine.8tBlok je postigao veliki uspjeh na izborima za gradskozastupstvouZagrebt 4. rujna 1927. i na njima dobio 9 .749 glasova i 25 mandata,a Radiiev HSS samo 2.351 glas.82Za gradonadelnika je ponovno,tre6i put, izabran federalist Stjepan Heinzel, novi podnadelnikbio je prava5 Milutin Mayer, a blagajnik takoder prava5 Gustav Perdec.Uz ostale za gradske zastupnikesu izabrani Ante Pavelii i Mile Budak. oni su takoder postali dlanovi Pravnogodbora gradskogpoglavarstva.83 Uodi parlamentarnih izbora 5. rujna 7927. godine odrlanaje velika skupltina Hrvatskog bloka u Zagrebu na kojoj je sudjelovalo oko 5000 sudionikau zgradi Hrvatskog sokola.Govorili su prvaci bloka Trumbii, gradonadelnikHeinzel, Paveli6,Budak i Ivan Per5ii. Skup je protekaou kritici politike StjepanaRadi6a, dok se Heinzel zauzeo za to da se
M o n a r h i j i , j a s a m m u v j e r o v a o S t o j e g o v o r i o o p a t n j a m a ,j u n a 5 t v u , u s t r a j n o s t i i naporima Srbije i srpskog naroda, ali - ja mu nijesam vjerovao kada je govorio o jugoslavenstvu- o Srbima kao Jugoslavenima,o jugoslavenskombratstvui jedinstvu preko noii... Gospodin dr. Trumbi6 nas je dodekaogospodski, ato zna(,ifino i hladno sa nepovjerenjem. Ja sam osjetio kako me nesto zaboljelo u du5i pri pomisli, da taj dovjek Hrvat prolazi stazama Kvaternika i ujedno fuika na sve Kvaternikove ideale! A on je n e g d a b i o p r a v a 5 ,p o m i s l i h - a o n j e n e g d a b i o H r v a t , a d a n a sv i S e n i j e . . . J a s a m vjerovao da on misli iskreno s tim jugoslavenstvom, ali mi nije islo u glavu kako pametandovjek moZe vjerovati u one utopije dije oZivotvorenjeovisi o srbima... Ja i danas vjerujem da je on radio sa postenim namjerama...< Mile Budak, >Jugoslaven, g o s p o d i n d r . T r u m b i i k a o s a r a d n i kN i k o l e P a s i i a i s a v e z n i k t a l i j a n s k i h 6 o z o t a < < , Hrvatskopravo, br. 4910,6. veljade1925. 8t Hrvatsko pravo, br. 5122, 27 . kolovoza 1927. 82Hrvatsko pravo,br. 5224, 10. rtjna 1927. 83Hrvat ,br. 2325 i 2335, 4. i 16. listopada l92i .
36
izaberu povj skup, ustaju parlamentar znadajnijeg I a na listu b Pavelii.8s U vezi I Hrvatske str je govorio t pravaskih zz stranke oko u Skup5tinu Franjo Hrus Jeli6 koji jt mi5ljenje ot nalaze 62 zz toga, strank tisuia dinar olakSatidje Poslije velii dali s
8auHrvz 8so ton
pobijedili su t i Paveli6.Na prvih sjednic dana u mjese i Pavelii (jo narodito na t najavili su Tr dogodilo se c zajednibkih I beogradskoj Mile Budaka pristup u HS Ne iu im dat otpasti, neka Jareb,>Iz kc 1974,str. 33 86Kvat
U toj situaciji nista, na udaru su se nasli i komunisti i nacionalisti. zagrebadkog do|azido politidkog obrata. PosredstvomIve Elegovida, stranke' radikalne Narodne odvjetnika, nekada5njegprava5a,tada dlana stranke Hrvatske dolazi do pregovora-izmeduAnte Paveli6a, tajnika U tu svrhu u prava, I paSieevitrradikala o rjelenju hrvatskog.pitanja' Sufflaja (1879beograd putuje Ante pavelii u prarnji prof. MilanaPaveli6je kao 1931), inade poznatog promicatelja prava5kih ideia'1a (lan Zagrebadkogagradskog poglavarstva i odvjetnik i prije toga organa pribavljao odlazio u Beograd Oa Ui ZiAovima kod upravnih je zaradivao. uvjerenja o ,uuiduirrosti i drZavljanstvui na tome obilno Nakonpregovoraprava5isutrebaliu6iuRadikalnustranku,zatim Aleksandra osnovati radikalnu stranku u Zagrebu i provesti krunjenje je trebala biti upravno Karadordevi6a za hrvatskog kralja. Hrvatska Kto bi bio a podijeljena na detiri pokrajine (tzv' satrapije), Paveli6' osim Pa5ii je flf" jedne pokrajine, bio bi i dlan jugoslavenskevlade-75 5to je "u podrZavaoprava5eia bi suzbili djelovanje StjepanaRadida' je nadu da bi mogli uii odgouaruloi pravasima, a zavzvratulijevao im u leda' pa ih je u vladu. Taj potez prava5aRadii je ocijenio kao noZ iskljubio iz Hrvatskog bloka. >>Treba O tome je Paveli6 pisao u Hrvatskom pravu u dlancima oJgovoritio, opravdavaju6ipravasko djelovanje i i >>Treba pregovarati<< da prava5i o iritlzirajuii Radi6evukapitulaciju te je odbacio prigovor odbora tome trebaju nekome potgati raduna.76Na sjedniciPoslovnog Veiina Stranke prava Paveli6 je zagovaraosporazums radikalima' Paveli6a' je podupirao vodstva 3L tome bila protivna,TTdok Budak
?aO tim zbivanjima mnogo je Pisaobe Vreme. O tome takoder svjedodi u svojim Hrvatske zajednice, i Matko Laginja, istarsl navodi da su pravaSi od radikala primali n' svoje glasilo Hrvatsko pravo i ilustrirane nc s je Pavelid pridao^^o^kontaktima uuniu irotiu Stjepana nuaiiu. Laginja zapisuje.da mu 1925'<<' do 1922' od radikala i radikalima. Hrvoje Vrutiouie , ""suiudnja frankovaca Historijski zbornik, 1962, str. 47-59' 75Kvaternik Eugen Dido, Sje6anja i zapaLanja,1925-1945, Zagreb' >Stardevi6<, 1 9 9 5 ,s t r .1 1 0 . godine 16Hrvatsko Pravo,br. 4964 i 4965, I i 2 . l V . 1 9 2 5 . 7?Kvaternik, isto.
34
odl
ciju, Bu< suraduje Ve6 su u Kovadi6 bili dobt vodom t suparnik bloka n njihovi povratkl Buc
1923,r 1929,o
susrede Eugena Stranke pravaS
Na stranke Pavla I u5ao s hrvatsl detkon reZim strank listidkt
Pr skupin vine S Italiji mu pl kapitu
'18
19
,8(
albans sirotin
:j situaciji rgrebadkog ne stranke, ke stranke tu svrhu u rja (1879rlii je kao prije toga rribavljao radivao. rku, zatim ,leksandra i upravno Stobi bio '5 Paiii je ia, Stoje mogli u6i r,pa ih je a >Treba :lovanje i prava5io rg odbora r. Veiina t6,a.
, Politikr i ava5i dlan iku. Per5ii r odrZavali nog djelontaktima s lo 1925.<, Itardevii<,
Od 1919.do 7929,zapravodo 1933.godine,odlaskomu emigraciju, Budakov politidki rad odvija se uglavnom u Stranci prava u kojoj suradujes Paveliiem, kao tajnikom i poslije potpredsjednikom stranke. Vei su u to vrijeme odnosi Pavelida i Budaka prilidno hladni. Matija Kovadii, poslije SefpromidZbeu NDH, sjeia se da njihovi odnosi nisu bili dobri ni 1922. godine. Budak je, prema tom sje6anju,sebesmatrao vodom mladih pravala, dok Pavelii nije pored sebe trpio eventualne suparnike.Kovadii zapisuje da na svim vaZnijim sastancimaHrvatskog bloka nije bio prisutan Budak, jer je tako Zelio Paveli(,.78Zapravo, njihovi su se odnosi stalno pogor5avali, osobito nakon Budakova povratkaiz emigracije. Budak je inade vrlo aktivno suratlivao u Hrvatskoj misli,19201923,Pravaiu, 1923-1924,te tjedniku Hrvatsko pravo, od 1924. do 1929, odnosno1932. godine. U listopadu 1924. u Hrvatskompravu susre6emoBudakov dlanak koji je posveien Rakovadkoj buni i pogibiji EugenaKvaternika 1871. godine, sudrugaAnte Stardevi6ai suosnivada stranke prava. Budak pi5e da je njegova prerana smrt istaknula vaZnost pravalkog nauka i vjednu Kvaternikovu zaslugu i slavu.Te Nakon prvog hrvatsko-srpskogsporazuma izmedu Radikalne strankeNikole Pa5iia i HSS StjepanaRadi6a, poslije poznate izjave Pavla Radi6a 27 . oZujka 1925, Radi6 je priznao Vidovdanski ustav i u5aos predstavnicimasvoje strankeu jugoslavenskuvladu. Dvanaest hrvatskih zastupnikaiz Hrvatske zajednicei disidenataHSS-a podetkom kolovoza te godine osudilo je kapitulaciju StjepanaRadi6a pred reZimom. Dolazi do pregrupiranja na politidkoj sceni, a Hrvatska stranka prava pokazuje sklonost suradnji s Trumbi6evom Federalistidkom strankomi disidentimaHSS-a. Prava5i su do tada kritizirali Trumbiia i Radi6a i njihove politidke skupine.Tako su Trumbiiu predbacivali sudjelovanjeu nastankuKraljevine SHS i osuclivalinjegovo jugoslavenstvo.Budak se sje6asusretau Italiji l9l7 . godine kada se Trumbi6 zalagaoza jugoslavensku ideju, ali mu priznaje po5tene namjere i iskrenost.80Radiiu se predbacivalo kapitulantstvoi suradnjas reZimom. 78Kovadii, nav. dj. str. 106. .1eHrvatskopravo,XYll,br.4827 ,17 .listopada 1921. 80 >Sreli smo se na Vidovdan 1917. u Noceri Umbri Bagni. Ja zarobljenik, sa albanskim kriZem na ramenu, a on izbjeglica i predsjednik Jugoslavenskogodbora; ja sirotinja, on gospodin, ali Hrvat... Ja sam mu vjerovao sto je govorio o Austro-ugarskbj
35
Devetnaestoglipnja 792i . stvorenje novi Hrvatski blok ne vi5e dviju, nego triju stranaka:Hrvatske stranke prava, Hrvatskog seljadkog republikanskog saveza (disidenti HSS) i rrumbi6eve Hrvatske federalistidkestranke.Ta nova politidka skupina odludila je zajednidki nastupiti na izborima za gradskozastupstvou zagrebu i na skupstinskim izborima. Politidari Hrvatskog bloka veliku su pozornost posvetili izborima za gradskozastupstvoi silno su Zeljeli dobiti veiinu glasovau z a g r e b u . I z b o r n u p r o p a g a n d uv o d i l i s u p o d a t r a k t i v n o m p a r o l o m >>Borbaza hrvatski karakter Zagreba<<. Inade, Budak je zajedno s Paveli6emkandidat Hrvatskog bloka za gradsko zastupstvo l zagtebu, te na listi za parlamentarneizbore u ogulinu koji su se trebali odrLati 11. rujna 1927. god,ine.sr Blok je postigao veliki uspjehna izborima za gradskozastupstvou zagrebt 4. r$na 1927. i na njima dobio9.749 glasovai 25 mandata,a Radi6evHSS samo 2.351 glas.82za gradonadelnika je ponovno,treii put, izabran federalist Stjepan Heinzel, novi podnadelnik bio je pravas Milutin Mayer, a blagajnik takoderpravasGustav perdec.Uz ostaleza gradske zastupnikesu izabraniAnte Pavelii i Mile Budak. oni su takoderpostali dlanovi Pravnogodbora gradskogpoglavarstva.83 uodi parlamentarnih izbora 5. rujna 1927. godineodrZanaje velika skupstina Hrvatskog bloka u zagrebu na kojoj je sudjelovalo oko 5000 sudionikat zgradiHrvatskog sokola.Govorili su prvaci bloka Trumbii, gradonadelnikHeinzel, Pavelii, Budak i Ivan persi6.skup je protekaou kritici politike stjepana Radi6a, dok se Heinzel zauzeoza to da se
8| H rv atsko p r avo, br . 5 122, 27 . kolov oza 792-/. 82Hrvatsko pravo, br. 5224, 10. rtjna 1927. 8 3H r v a t , b r . 2 3 2 5 i 2 3 3 5 , 4 . i 1 6 .l i s t o p a d a1 9 2 7 .
36
izaberu pol skup, usta parlamenta znadajnijeg a na listu I Paveli6.85 U vezi Hrvatske st je govorio prava5kih z stranke okc u Skup5tin Franjo Hru Jeli6 koji j mi5ljenje o nalaze 62 z toga, stran tisuia dina olak5ati djt
Poslije veli6 dali s
84uHrv 8so tor
pobijedili su i Paveli6. Na prvih sjednic dana u mjese i Pavelii (jo narodito na najavili su Tr dogodilo se t zajednidkih 1 beogradskoj Mile Budaka pristup u HS Ne iu im dat otpasti, neka Jareb, >Iz kt 1974, str. 33 86Kvat
e vise iadkog tatske
dnidki nskim vetili ova u olom ka za Oreu ok je bu 4. HSS bran lutin dske rstali :lika ;000 Lbii, eou lse
sti i roo stvu osa tjek nje iam lko Iai en, a<<,
izaberupovjerljivi ljudi kao Sto su Ante Trumbii i Ante pavelii, sto je skup, ustajuii na noge, pljeskom i aklamacijom prihvatio.saNo, na parlamentarnimizborima u rujnu 1927. godineHrvatski blok nije imao znadajnijeguspjeha.Dobio je 9.795 glasovai dva zastupnidkamandata, a na listu bloka izabrani su federalist Ante Trumbi6 i pravas Ante Paveli6.85
Franjo Hrustii, dok su protiv bili Fran Milobar, stipe Javor i Branko Jelii koji je zastupaoutjecajnu pravasku omladinu. pavelii je svoje mi5ljenje obrazlagaotime da je korisno oti6i u Skupstinujer se tamo vei nalaze62 zastupnikaHSS-a, dime 6e se ojadati oporbenjadkiblok. osim toga, strankaie imati i materijalnu korist jer 6e on kao zastupnik sa 9 tisu6a dinara mjesedno,dnevnicama i besplatnom i.eljezniijkom kartom olak5atidjelovanjestranke,Stoje bilo prihvaieno.s6 Poslije izbora zastupnici Hrvatskog bloka Ante Trumbi6 i Ante paveli6 dali su u Narodnoj skupstini 20. listopada 1927.godine znadajnu
8a>Hrvatsko pitanje jo5 nije rijeSeno<,Hrvat,6. rujna 1927. 8so tome Madek svjedoEi povjesnidaruJeri Jarebu: >Na izborima 7l.rujna1927. pobijedili su u Zagrebu na zajednidkoj zajednidarsko-frankovadkojlisti pokojniTrumbii i Pavelid. Na skupstinskim sjednicamanisu prisustvovali, tek sto ravetie na jednoj od ;'e prvih sjednica proditao neku rezoluciju, a inade su dolazili u Beograd tek svaliog prvog u mjesecu dignuti dnevnice. Nakon atentatadn.20. lipnja 19ig. stupili su Trumbii flna i Pavrelii (ios prije Radiieve smrti) u Klub HSS (dotiEno sDK), te su sudjelovali, narodito na sjednicama podetkom kolovoza iste godine... Negdje predBozit, 792g. najavili su Trumbii i Pavelii pristup u HSS. Nu, nafon progtaseiia oii.tutur" 6. r.1929. d"g"9ilq se ovo: bilo je raspustenozagrebadkogradsko zaitupstvo koje se sastojarood zajednidkihfrankovaca,pribiieviievaca i nekolicine (5-6) iz gss-a.imenovano Je po upstvo'. Svi su to imenovanje prihvatili osim radi6evaci i no dojmilo, pa je pred menom ustmeno svoi 'Vidim, da su na5i purgeri velike mizerje. prava,za to Stosam stupio u HSS. Tko ho6e
>rz_k_o_respondencije dra.Vradka ,"JJnlil?i,j"tio2':::;:,ii?i,i ,ill'l,liji {11e!, 1974 , str. 337-338. 86Kvaternik,Sje6anjai zapaianja,nav. dj. str. I 10.i 1I 1.
izjavu. Bit je te izjave da ee oni >svim zakonskim sredstvimaraditi da se odnodaji hrvatskog naroda iz temelja izmijene uspostavom hrvatske .87 dri.avne samostalnosti, sluZeii se zakonitim sredstvima<< Zbog dlanka Sto ga je objavio kao urednik Hrvatskog prava pod diji se sadrZajodnosio na stvaranjeHrvatskog naslovom >Novi kurs<<, bloka, Budak je bio optui,en i pozvan na sud, ali je u postupku uspio odbaciti optuZbu, objasnjavaju6i da njegov dlanak nije protiv dtLavne vlasti.88 Atentat u Narodnoj skup5tini 20. lipnja 1928.tt kojem su ubijena dvojica (Pavle Radi6 i Duro Basaridek), a ranjena trojica zastupnika Hrvatske seljadkestranke(StjepanRadii, Ivan Pernar i Ivan Granda), doveo je do radikahzaclje politidkog Livota i teske situacije u Hrvatskoj. Seljadkademokratskakoalicija, koju su 11. studenog1927. osnovali Radi6evaHSS i Pribi6evidevaSamostalnademokratskastranka,objavila je 2l.lipnja proglas o zlodinu u Narodnoj skup5tiniu Beogradukoji je Prvog kolovoza 1928.donijelaje ocijenjenkao >smi5ljeni organiziran<<. Rezoluciju u kojoj je konstatiranoda su >>aktod 1. prosinca 1918. i Ustav od 28. lipnja 1921.upotrebljeniza utvrdivanjehegemonijebiv5e Kraljevine Srbije nad svim ostalim zemljamai narodnim dijelovima< i, drZavnouredenjeu cjelini poni5tenopoznatim drugo, da je >dosada5nje dogadajima<(ubojstvo u Skup5tini,op. I.P.) te, tre1e, da 6e koalicija >povesti najodludniju borbu za novo drZavnouredenje koje ie osigurati punu ravnopravnostsvih spomenutihindividualiteta<<'8e Odmah nakon toga, istoga dana, odrZanaje u Zagreb'l u prostorijama Hrvatske strankeprava sjednicavodstva Hrvatskog bloka, na kojoj je zakljudeno da zastupnici Ante Trumbi6 i Ante Pavelii udu u zastupnidki klub Hrvatske seljadkestranke.Njih je na ulasku u Sabornicu,u koalicija, svedanopozdravio kojoj je zasjedalaSeljadko-demokratska Vladko Madek, potpredsjednikHSS-a, koji je zamjenjivao ranjenog StjepanaRadiia. Nakon pucnjeva na hrvatske zastupnike u Skup5tini, nalazimo Budaka medu potpisnicimajavnog apelau vezi netodnogizvjeS6ivanja stranog tiska o demonstracijamau Zagrebu.eo 81H rvat, br. 2346. i 234'7,29. i 30. listopada1927. 88Hrvatskopravo,br.5138,21. prosinca1927. 8eHrvat,IX, br. 2570, 2.kolovoza 1928. e oH r v a t s k op r a v o , X , b r . 5 1 6 8 , 7 . s r p n j a1 9 2 8 .g o d i n e .
38
Zbop rroga 192 urednika o samos pisanje c drZave k konfedel zatvora 1 branio A:
Prog dordevi( objavio ostvaren drZave,t tragove nije smi neuspje moniju t raspuSt
Pro predsta ostavio gradska je zamr Hrvatsl predsta suradnj zagreba
UI Javoro njezine mladi6 atentat
9l , 92
naraditi da m hrvatske pravapod Hrvatskog rpkuuspio LvdrZavne ;u ubijena astupnika Granda), {rvatskoj. osnovali ,, objavila lu koji je onijelaje n 1 9 1 8 i. rije biv5e lvima<< i, toznatim koalicija rsigurati lrostorina kojoj zastuprnlcu,u zdravio InJenog lazimo Sivanja
Zbog napisa u pravaskom glasilu Hrvatsko pravo, podetkom studenoga 1928.provedenaje raspravaprotiv Mile Budaka kao odgovornog urednika,jer je cenzura zaplijenila dlanak u tom listu u kome se govori o samostalnojhrvatskoj dri.avi.IJ vezi s tim sud je zauzeostajali5te da pisanje o samostalnoj hrvatskoj drlavi znadi izazivanje mrZnje protiv dri.avekao cjeline, ali je istaknuo da pisanje o slobodnoj Hrvatskoj u konfederaciji nije kaZnjivo. Stoga je Budak osuden na mjesec dana zatvorai tri tisu6e dinara globe, uvjetno na godinu dana. Budaka je branioAnte Pavelid,a on je na presuduuloZio Zalbu.er Proglasom od 6. sijednja 1929. godine kralj Aleksandar Karadordevii ukinuo je vidovdanski ustav, raspustiopolitidke stranke i objavio rezim svoje diktature. Tim dinom, pod izgovorom da Zeli ostvarenjenacionalnogjedinstva svih Jugoslavena,odnosno snaZne drlave, bez posredni5tvapolitidkih stranaka,kralj je ukinuo i posljednje tragove parlamentarizma i postao vladar dijoj se samovolji vise nitko nije smio odupirati. uvodenje kraljeve diktature bio je jedini izlaz iz neuspjehaustavnogstanjakoje je trebalo osigurati velikosrpsku hegemoniju u Kraljevini SHS. tJ vezi sa zbivanjima 20. sijednja 1929. bila je raspuStenai Hrvatska strankaprava. Proglasenjemkraljeve apsolutistidkevrasti bili su ukinuti i svi predstavnidki organi. ReZim je kao ustupak opoziciji u Hrvatskoj ostavio mogu6nostda dlanovi uZih predstavnidkihtijela (op6inskai gradskazastupstva)budu ponovno imenovanina te poloZaje.Buduii da je zamro politidki rad, Ante pavelii, kao zastupnik i potpredsjednik Hrvatske stranke prava, emigrira. Mile Budak ostaje u zemlji kao predstavnik stranke,jer su se stari prvaci povukli zbog starosti ili suradnje s reZimom, prihvativsi imenovanja kralja Aleksandra da budu zagrebadkigradski zastupnici,e2StoMile Budak nije prihvatio. U takvoj teskoj atmosferi pravaska mladeL,predvoilena Stipom Javorom, planira oruZaneakcije. Tijekom 1929. zagreb postaje srediste njezine subverzivnedjelatnosti.Ta malobrojna skupina sastojalase od mladi6a koji su bili fanatidno odani ideji hrvatske drzave. SabotaZamai atentatima oni su postizali vise psiholoski nego stvarni udinak, izlaluli
et Hrvatskopravo,X, br. 5189, 1 prosinca192g.godine e2 Jareb,nav. dj., str. 26.
39
se pogibelji i hapSenju,sto je policiji i uspijevalo jer oni nisu imali narodnu podr5ku.e3
te suradubojstvo novinara Tonija Schlegela,ravnatelja >Jugostampe<<, nika i dousnika relima. Policija je nakon sedmomjesednogtraganja je otkrila atentatore i utvrdila tko je stajao iza toga atentata' Izvr5itelj je bio Mijo Babi6, pripadnik revolucionarnepravaskeorganizacije, koji kada su ga pokusali uhititi ubio jednog policajca i pobjegao u inozemstvo.Tada su bili uhapseniMarko Hranilovi6, Matija Soldin i Stipe Javor, a u inozemstvo su uspjeli pobje6i Mijo Babi6 i Zvonimir Pospisil. Njima se pridruZio Mladen Lorkovi6 koji je skrivao Babi6a i Pospi5ila.es
,i :',,'/ ' : ;,i;iii,ir:!.r
u vezi s rim sludajempolicija ie 2g.listopada 1929. uhapsila26 osoba,medu kojima je bio i Mile Budak koji nije imao neposredneveze s tim akcijama pravaSkeomladine, ali je smatranjednim od zadetnika kao istaknuti pravaski prvak. Bio je osumnjiden i za odrLavanje>'usmene i pismeneveze s Paveli6emi Perdecom<<.e6 Budak je proveo u redarstvenomzatvoru u Petrinjskoj ulici tri mjesecate jos detiri mjesecau zatvoru sudbenog stola ]uzagrebu. jer policija nije raspolagala Klncem svibnja 1930. bio je osloboden,e? dokazima da je imao veze s atentatorima, od podetka svibnja do 30. lipnja 1931. vodila se raspravapred Sudbenim stolom uzagrebu,kao delegiranim sudom Beogradskog suda
godine.es e3Kisii-Kolanovii Nada, Mladen Lorkovit, ministar urotnik, >Golden marketing<, Z a g r e b , 1 9 9 8 s, t r . 1 5 . eaIsto. esHorvat, nav. dj., str.459-460' e6Kisii-Kolanovii, Lorkovid, nav' dj., str' 16-17. e7Budak, Sam o sebi, str. 149. e8Horvat, nav. dj., str. 486-491.
40
Madek jt Milom Budak Budak u svol hrvatsku bor
zadovoljstvo kolovoda<
tom Procesu desto i Posli drugim stva stekao sam StjePanuRa vrijeme NI
djelovanju' njima lo5e I razradunav DoKen i Ar srbijanskih o5tro osud 'Znao sam
toga' .<<1oo
Prema suradnja,t od liPnja procesim dana Posl Odito atentatlm redova St 19. velja ubio Poz je Povjer Budaka I
eeJ 100I l0l
l
inisuimali I na pruge lbnja 1929. agrebu,na kcijebilo je <, te sutadrg traganja zvr5iteljje :ije,koji je g a ou i n o din i Stipe rimir Posr Babi6a i rapsila26 'edne veze zadetnika Je>usme_ I ulici tri Zagrebu. spolagala ava pred kog suda r ostalih ak ostale i Budak. n a1 9 3 1 .
arketing<,
Madek je u vei navedenom pismu Jarebu opisao svoj odnos s Milom Budakom. Opisuju6i drlanje odvjetnika, Madek primje6uje da je Budaku svomepledoajeunastojaodati procesupolitidku boju, istidu6i hrvatskuborbu za slobodu, dok je on politiku izbjegavao, te je imao zadovoljstvo Stoje Stipu Javoraspasiood vje5alaa bio je optuZen>kao kolovodaNa tom procesusam se sa Budakom bolje upoznaoi sprijateljio,pa smo se destoi poslije procesasastajalii raspravljali,ne samo o politici, nego i drugimstvarima,kao filozofiji, religiji, knjiZevnostiitd. Tom prilikom stekaosam dojam da je Budak po svojim nazorima bliz, ne samo StjepanuRadi6u,nego dak i Tolstoju. Zato meje Budakovo dri.anjeza vrijeme NDH, ne samo zadudilo, nego i razo(aralo. O usta5kom djelovanjuu emigraciji smo malo razgovarali,jer sam ja bio stekao o njima lose mi5ljenje,kada sam duo da su vani vei podeli medu sobom razradunavati... Nu, nakon tzv. lidkog ustanka,kada su kolovode stari Do5eni Artukovi6 pobjegli u inozemstvo,ostavivsi narod mrcvarenju srbijanskihLandara,nisam mogao izdrlati, nego sam pred Budakom ostroosudiotu nesavjesnost. Budak se je tu s menom sroZiorekavsi: 'znao sam, ali nisam mogao spriediti i za to sam se drl.ao daleko od toga'.<
Prematome, izmedu Madeka i Budaka postojalaje ne samo briska suradnja,nego su oni imali i neka slidnapolitidka uvjerenja.To je bilo od lipnja 1931.kada su kao odvjetnici branili okrivljene na sudskim procesimasve do 31. sijednja 1933, kada je Madek interniran,a dva danaposlije Budak oti5aou emigraciju.rot Odito je da je reZim, zbog sve veieg otpora protiv sebe,odludio atentatimana istaknute oporbenepolitidare i intelektualce,osobito iz redovastranke prava, zastrasiti oporbeneredove. Tako je neki Zwerger 19. veljade 1931, pod okriljem zagrebadkepolicije, LeljeznomSipkom ubio poznatoghrvatskogpovjesnidaraMilana Sufflaja. Ista zadaia bila je povjerena dvjema osobamaiz zagreba(kogpodzemlja da ubiju Milu Budakakoji je vlastimabio trn u oku.
ee Jareb,Iz korespondencije Maieka, str. 338. loo Isto. r0I Jareb, Zivotopis Mile Budaka, str. 2j . A1
* l
Kako sam imao u rukama svoju akten tasnu to sam je odbacio i podeo se su braniti koliko sam mogao iznenadennenadanimnapadajem.Dvojica
je gdje mi je pruZenapomoi. dim sam poloZenu krevet, do5ao doktor nuiie , zubir, koji stanuje u istoj kuii i on mi je pruZio prvu lijednidku pomo6. Nakon toga do5li su neki moji prijatelji, te su me preveli u sanatorij...'
O tome je n podne Prolazio s 10, zaduo sam v Okrenuo sam s( koji je lelao na Odmah sam Bu ljudi, naPadadi njih Pojurio Pre kudi. Drugi je 1 ulici. Za njim Napadadje neP nije mogao Pri 'Svrati5t veZu svakoga, tko r toljagom oko s lecla dohvati ler narod navalio redarstveniP redarstvo. Tar musliman iz M 'Maksimir'...
Smatra se Vladkom Mai grafiji, samo. kom, nasljed najsnaZnijeo1 Hrvatskoj, jc reZimu. To je punktacije, i upravo Made osim toga im vlasti nisu n dokazati kriv Milana Suffl Madekom.
t03 Horv?
o u Ilici, i,ima. O Budaka: glednog om radu :Staj ,30 sati t je kost iju (na emo lpisnik
rdi su rseu stan, cktor ridku eli u
.182.
O tome je napisaoodevidactoga dogaclaja:>Oko 11 i po sati prije podneprolazio sam Ilicom. Kada sam do5aopred Grividiievu kuiu broj 10, zaduosam viku i zapomaganje:'U pomo6! U pomo6! Razbojnici!' Okrenuo sam se i pogledao u veZu, gdje sam vidio dra Milu Budaka, koji je lei.ao na tlu, dok su ga dva mladida batinama tukli po glavi. Odmah sam Budaku pritrdao u pomo6. Kako je dotrdalo jo5 nekoliko ljudi, napadadisu ostavili Budaka, te su pobjegli iz veLe. Jedanje od njih pojurio prema Bregovitoj (Tomi6evoj) ulici, gdje se izgubio u nekoj ku6i. Drugi je potrdao preko PreobraZenskeulice prema Bogoviievoj :ulici. Za njim je pojurilo mnogo ljudi, medu kojima sam bio i ja. Napadadje neprestanooko sebemahao toljagom, radi dega mu se nitko nije mogao pribliZiti. Kad je stigao u Nikoliievu ulicu, zakrenuoje u veZu 'Svrati5tak janjetu', gdje su ga opkolili progonitelji. 'Ubit iu svakoga,tko mi se pribliZi na 3 koraka' vikao je lupeZ, lomataju6i toljagom oko sebe.Ipak je nekomu dovjeku po5lo za rukom, da ga iza leda dohvati letvom, kojom ga je ozlijedio po desnoj strani glave. Sad je narod navalio nalupei.a, kojegabi i usmrtio, da se nije u veZi pojavio redarstvenipodnadzornik. On je toga zlikovca za5titio i odveo na redarstvo.Tamo se ispostavilo,da se zove Saban Sahinovi6,rodom musliman iz Macedonije. on je bio kao konobar namjestenu restauraciji 'Maksimir'...<grijeha<,zbog degaje bio smetnjareZimu. Kako mu vlasti nisu mogle u procesimanad mladim pravaskim atentatorima dokazati krivicu, odludili su ga likvidirati. To potvrtluje i ubojstvo prof. Milana Sufflaja koji je bio istaknuti pravaS,a nije surailivao s vladkom Madekom.
ro3Horvat, nav. dj. 512.
43
AtentatjeizazvaokonsternacijuizgralanjeuHrvatskoj,toviseSto Sto je bio izvrsen ne samona jednog politidara,nego i na intelektualca' je pokazalo da reZim ne bira sredstvai spremanje na sve' Odmah nakon 1932. poziv, ut".rtutu uputila je hrvatska intelektualna elita u srpnju i apel hrvatskih knjiZevnika, umjetnika' kulturnih i odnosno >>protest Protestje drugih radnika pouoJo* atentatana Zivot Mile Budaka<<.r04 te katolidki potiisalo 209 intelektualaca lijeve i desne orijentacije, blla zagreListupi. IzgTedada je pokretad i sastavljadtoga dokumenta badka Odvjetnidka komora. Protest hrvatskih javnih radnika donosimo s manjim kradenjima: javnost >Ovaj najnoviji atentat,koji je uzrujao do najvi5eg stepenasvu imperativnu name6e i izaivao op6i protest ogordenjai zaprepa5tenja' saduZnosti nama, drugovima napadnutogMile Budaka i njegovim radnicimanapoljuduhovnogLivotadasejavnopridruZimodjelu pojedinca organiziranja moralne samoobranesvih skupa i svakoga napose. javnim vlastima' Stoga upravljamo ovaj na5 apel ne samo svim za suznjihovim nosiocima i organima, koji su sluZbeno odgovorni civiliziranoj svoj i ga upravljamo bijanje i kaZnjavanje zlodjela, ve6 te5koj borbi sa barbarskom surovoS6u 3avnosti,kojoj je uvjekovnoj pravo Lspjelo ostvariti prvu i najveiu stedevinucivilizacije: osnovno dwjeka na sigurnostZivotai sloboduduha' ("') DanaT'lipnjalrg32.izvrsenjeorganiziraniatentatnaMiluBudaka, djece, s istaknutog kulturnog radnika, uzornog muza i hranitelja nejake nakanomda mu se smjestaoduzmeZivot' ("') Postojezlodinizvr5enpredpodnenaglavnojulicigradaZagrebai zakljuditi' u dasu,kada i gdje kljuda najjadeulidni Zivot, mora Seiztoga naum strasni svoj izvrsiti hitro ie da su izvrsitelji sigurno radunali, da (...) stradalniku. prije, nego li bi ma koja pomo6 mogla sti6i napadnutom prethodnoj odmah nakon izvrsena zlodina razbjeLaie se, odito po ktoz zaosnovi, razliditim pravcima, uvjereni, da 6e, kad se probiju ili prepastene znatli.eijnlke,koji bi mogli nadoii,lako uspjeti da sakriju r04ovaj protest u povodu atentatana Milu Budaka objavio je Jere Jareb u dlanku i drugih javnih pod naslovom ,lrotest fapel hrvatskih_knjiZevnika,umjetnika, kulturnih knjiZevnika' i hrvatskog prava dr. Budaka Miie Zivot na atentata iadnika., povodom ovaj apelprvi objavio H r v a t s k a r e v i j a , b r . 4 , l g 7 5 , s t r . 6 6 5 - 6 7 1 .J a r e bn a v o d i d a j e 1932,koji je bio list luropi, Grid;"Hrvatski'dimobran,BuenosAires u br. od 30' srpnja ustaSkogPokreta.
44
bar dovedu u su izgube,dokje s trkom daleko gc razjareni gradar organi, koji su t
U dugi niz mi Hrvati kao r - po znadaju tamnom cilju,l iz zasjedeizvr5 dra Milana Suf udarca,koji mt sre6u samo te5
Osim sve umorstva mort Narodnoj skul na ministra u karakteristidn kivala ministr bile odgoclen U Prvoj it povoda svim drZavnevlast djela', a zatit 'da postoji jt uZiva Protek odgovornost napadajena I
U drugo liranom min razuzdanos lacijama' a u ne odgovara gradska uPr Zagrebu, ko. ovo: Kada st dru5tva kac
to vi5e Sto tualca,Sto nahnakon \2. poziv, ulturnih i Protestje katolidki ila zagreienjima: Lrjavnost rerativnu rvim saro djelu rjedinca lastima, za suziziranoj 'ovoSiu ) pravo ludaka, Ijece,s grebai ljuditi, : naum
:u.(...) rodnoj oz zariju ili dlanku lavnih :vnika, bjavio rio Iist
bar doveduu sumnju svoj lidni identitet. I doista, dvojici je uspjelo da se izgube,dok je samojednogaomelo u bijegu nado5loljudstvo, koje ga je trkom daleko gonilo, dok nije uletio u dvoriste neke gostione, gdje bi ga razjarenigratlani bili valjda i zlostavili, da ga nisu prihvatili redarstveni organi,koji su tada nado5lii odveli ga u redarstvenuzgradu.(...) U dugi niz svakovrsnihatentata,krvavih i nekrvavih, kojima smo mi Hrvati kao narod i kao pojedinci,izloLeni, spadai ovaj, koji se vrsta - po znalaju komplota, po sredstvima i nadinu izvr5enja, kao po i tamnom cilju, komu sluZi - u isti red s onim atentatom,koji je jednako izzasjedeizvrsenna ulici uzagrebu,na veder 18. veljade 1931.na prof. dra Milana Sufflaja, sajedinom razlikom, sto je Sufflaj ukratko umro od udarca,koji mu je zdrobio lubanju i satromozak, dok je Budak ostaona sredusamoteSkopovrijeiten.(...) Osim sveop6e indignacije protiv ovoga najnovijeg poku5anog umorstva mora se narodito istaknuti i odjek, sto ga je atentat izazvao t Narodnoj skupstini u Beogradu, u kojoj su iznesenedvije interpelacije na ministra unutrasnjih djela s obrazloLenjem i pitanjima osobito karakteristidnim,a na koje bi javnost neobidnomnapetos6ubila isdekivala ministrov odgovor, da sjednice Narodne skupstine nisu iznenada bile odgodene.(...) U prvoj interpelaciji istide se narodito, da sludaj Dra Budaka 'daje povoda svim mogu6im kombinacijama,koje su bezuvjetnona stetu drZavnevlasti, a u prvom redu neposrednihorgana ministra unutrasnjih djela', a zatim se nagla5ujedinjenica,da je opie uvjerenje u Zagrebu, 'da postoji jedna organizacijaneodgovornih elemenata,koja dapade uziva protekciju izvjesnih odgovornih faktora, na koje pada sumnja odgovornosti za ove zaplotnjadkei Skandaloznenapadaje,, naime na napadajena Budaka i Sufflaja. U drugoj interpelaciji, nakon Sto je u uvodu zamjereno interpeliranom ministru, da 'nije ni5ta poduzimao protiv pojava sluZbene razuzdanosti' na koje su ga interpelanti upozorili u ranijim interpelacijama, a u kojima su ustvrdili vei onda, da njegova unutrasnjauprava ne odgovara 'metodama zakonite i urecleneuprave' a dokaz su tomu gradska uprava u Vinkovcima, koja je sablaZnjiva,i sreska uprava u zagrebt, koja je sramotnai t.d., predbacujese tomu ministru doslovce ovo: Kada ste dopustili, da se po zemlji osnivaju kojekakva sumnjiva dru5tva kao 'mlada Jugoslavija' i 'novi pokret' sa jo5 sumnjivijim
svrhamai dlanovima, kada ste nadalje jo5 dopustili, da se vr5e napadi na ku6e uglednih politidkih ljudi t Zagrebu, onda smo jo$ odekivali das, kada 6e mirni gradani uz ovakovu upravu biti po ulicama premla6eni i ubijani.(...) Gradani grada Zagreba zaprepa5tenopitaju se, kako da na dan napadajanije nigdje u blizini bilo organa vase bezbjednosti, premda se ina(e nalazeuvijek pred obliZnjom ku6om konzula Italije. Isto se tako uznemirenopitaju zastoje ubica SabanSahinovii u policiji preobuden, zasto jedan pozvani redarstveniknije pritekao napadnutomu pomoi, zasto je po gradanstvuuhva6eni ubica pusten na slobodu. A zasto su naprotiv apseni grailani, koji su ga vlasti predali, i zasto su napokon po vlasti zabranjeni apeli Stampeodevicima i svjedocima pokusanog umorstva? Dok tako zemljom prolazi smrt, a Vi, gospodine ministre, za lidnu bezbjednostgolorukih grailananista ne poduzimate,dotle iza ovih napadaja,ubistva i smrti jezovita narodna sumnja vidi sakrivenuruku VaKej avne bezbjednosti. Pitanja postavljenana ministrajesu ova: l. Zaito se opetuju politidka ubistva i napadi na kulturne i politidke lidnosti :uZagrebui za5toih VaSapolicija ne prevenira? 2.Zayto do danasnije rasvijetljena misteriozna smrt Milana sufflaja,zbog koje se pobunio sav kulturni svijet? 3. Zar moZe biti istina rasuta sumnja, da su napadadina Dra Milu Budaka Saban Sahinovi6, Adem Saranija i Vojo Karakanovi1, svi iz Tuzle, sluZbenicivasetajne policije, da se nalazena Spijunskomspisku i pla6anju iz povjerljivih fondova? 4. Mislite li, da 6e gra
G o d . 1 9 2 8 .o imena, aizatoga I pred atenta u kojima se dao cima i detnicim opdinstvo,da i s
Ako se uvai strasnoj atmosf samo dast,sigun Ovim aPelo ju6i se oP6emP druga i zasluZn mi naSprilog sc osobito Potrebn prava na Zivot i
U Zagrebu,
Medu204t
AdZija Boi Juraj dr., tajnil Babi6 Gjalski ) ravnatelj drame Hrvatskog narc tajnik Hrvatsko Zagreb; Bonil ravnatelj Arht Zagreb; Cesa knjtLevn\k, Za GalogaZaStev Jozo, biskuP, Zagreb; Gave Ljudmil dr., sr Zagreb; Horl sveudiliSni P Revije<, Zagt MiSe Jerolim Vladimir, kn. Zagreb; Polit
apadina /ali das, Llaienii na dan ,mdase se tako rbuden, romoi, r5tosu (on po Sanog Iidnu ovih ruku
God. 1928.otvorenoseje pisalo, da treba ubijati i prokazivalasu se imena,aizatogaje slijedio krvavi pokolj. I pred atentat sadana Budaku izasli su bjesomudni raspaljivi dlanci u kojima se dao 'signal na uzbunu' sa pozivom, narodito starim ratni_ cima i detnicima iz proslih srpskih ratova, obmanjujuii njih i ostaro op6instvo,da i sada 'lebdi opasnostista kao u ljeto 19i4. goOine[,] (...) Ako se tvaLe sve ove dinjenice, mora se zakljuditi, da Zivimo u strasnojatmosferi, koja ugrozava i ispravnom i mirnom dovjeku ne samodast,sigurnost,slobodu,nego dak i goli Zivot! ovim apelom ho6emo da izvrsimo i mi svoju duznost: da pridruZujuii se op6em protestu protiv razbojnidkog atentatana odlicnog naseg druga i zasluZnogradnika na narodnomprosvjeiivanju, pridonesemoi mi nas prilog solidariziranju plemenitih ljudi u nuporirnu koji su danas osobito potrebni, a za osiguranje najelementarnijih prava dovjeka pravana Zivot i slobodu! U Zagrebu,mjesecasrpnja Ig32.< Meclu 204 potpisnika istidu se:
tidke fflatIilu ,i iz sku siti Vi lln
og rta aih la
Adiija BoZidar, dr. urednik >I Juraj dr., tajnik >pen<<-Kluba, Zat Babi6 Gjalski Ljubo, hrvarski knji' ravnatelj drame Hrvatskog narodnogkazali5 Hrvatskog narodnogkazalista, zagreb; Batusi6 Sravko dr., knjiZevnik, tajnik Hrvatskog narodnogkazalista,zagreb; Bauer Ante dr., nadbiskup, zagreb; Bonifadii Ante dr., knjizevnlk , zagreb; Burii don Frane. rlit; CesarecAugust, knjiZevnik, :vnik, Zagreb; Delorko Olinko, dr., sveudiliSniprofes or, Zagreb; rik >Literature<<,Zagreb; Garii fra Jozo, biskup, Banja Luka; Gavazzi Milovan dr., sveudilisni profesor, Zagreb; Gavella B:1lko dr., ravnarelj drame, Zagreb; Hauprmann Ljudmil dr., sveudiliSniprofesor,Zagr"i; Herge5ii Ivo dr., knjiZevnik, Zagreb; Horvat Rudolf dr., knjiZevnik, Zalreb; Iv.ii Stjepan dr., sveudili5ni profesor, zagreb; Juridi. BlaZ dr., urednik >>Hrvatske Revije<<,zagreb; Lukas Filip, predsjednik Matice hrvatske, zagreb; MiSe Jerolim, slikar, Zagrei; Mi.ii etoiri.l", biskup, Mostar; Nazor Vladimir, knjiZevnik , Zagreb; pilar Ivo dr., odvjetnik, knjiZevnik, zagreb; Politeo Ivo dr., odvjetnik, predsjednik oavletntte komore. 47
Bari5a dr'' odvjetnik i Zagreb;Radki Mirko, slikar, Zagreb; Smoljan Mostar; Strozzi Tito' dlan odbornik glavne podruZnice'Napretka<' Ivan dr'' nadbiskup Sari6 Hrvatskog narodnog kazali5ta, Zagreb; i odbornik srediSnje vrhbosanski, Sarajeio; Sutej Juraj dr'' odvjetnik Sarajevo; Torbar Josip dr'' odvjetnik' Zagreb; uorave >>Napretka<<,
;il;tk;
Vranebi. profesori knjiZevnik,Zasreb; ali; jr., sveudilibni
Gjuro dr., predsjednik Lijednidke komore' Zagreb' To se vidi i u opisu u Atentat je na Budaka djelovao i psihidki' Liparske otoke gdje se romanu Na vulkaniLzau kojem prepoznajemo je' dakle' autobiografskog nalazio logor usta5kih emigrattutu' Di"lo din atentata'>On inade sam karaktera i u njemu se, uz *tulo, opisuje ga je dogadaj uvjerio da nije osje6aoda-ga tko progoni ili mrzi, no onaj bilo lako dati odgovor, *u n"tko radi o glavi.zaslo?! Na to pitanje nije je donio sa sobom' a ni on ga sam nije znao,niti je mnogo tralio'Netko pomoii"' Opaiio je iza da me mora, siromah umlatiti, i tu sadanema i u istom trenutku mu sebe onu ljudsku prikazu s podignutim rukama kolobari prekrise vid. Strahovitiprasak zagluhnu sluh, a veliki svijetli JesuliSetorasprsn-ulineboizemljailijetosamostrahovita,uZasna dula provala provala nekog vulkana?! Ali, otkuda bi se u Zagrebt u istom dasu moZda a vulkana?!Vjerojatno nije da se ru5i nebeskisvod' - ipak je puca lice matere zemlje. Usprkos svim tim mogu6nostima najslidnije rici strahovita vulkana'<10s SmatrasedajeBudakposlijeatentatapostaodrugidovjek,zapravo danijevi5ebiopsihidkistabilan.Timeseiobja5njavanjegovopolitidko je bio ministar u ponaianje, osobito u emigraciji na Liparima i dok VladiNDH1941.godin"'N"-usumnjedajeatentatostavioposljedice arentataimao dubljih na njegovo duseino stanje. Ako i nije zbog tazvila avetziia njemu psihidkih poremeiaja, n"-u sumnje da se u nasrtaja' Bio je p."*u onima koji su stajali iza toga grubog fizidkog malikorakdaseodaverzijepremareZimutopro5irinanetrpeljivost dio nositelja jugoprema etnidkoj skupini iz koje je ptotzlazio ve6i slavenskogarei'ima.
Medutim, suradnja Hrv nametnulo je se tada formi osobito odno HSS-a. S tit
demokratske Madek Pozv rezoluciju k poznata kao janje veliko godine, Stoj solidarnost vradanjena dakle, Preus Na taj s lovali Pred Du5an Kect te Hrvatske posebno P ffebala je, 1 oporbene s dobije Pod li Budak ol
Budak radikalno dekom, s l kalnim Pri koalicije' Ko5uti6u 1 punktacije uvjet Preg odstrani s
,G ros1v11"Budak, N a vulkanima, Matica Hrvatska, Zagreb' 1942' stt' 9'
48
reZima<,19 107Ljr suvremenu
rjetnik i ,to,dlan Cbiskup rediSnje Zagreb; /raneSii opisu u gdje se rafskog )n inade jerio da dgovor, sobom, o je iza ,tku mu iSevid. uZasna lrovala rmdasu ipak je :aPravo rlitidko Listaru rljedice lubljih verzija Bio je ,ljivost r jugo-
Medutim, stvaranjeSeljadko-demokratskekoalicije kojom je nastala suradnja Hrvatske seljadke stranke i Samostalnedemokratske stranke nametnulo je i drugadije pona5anjenekih drugih oporbenih stranaka,jer se tada formirala snaZnapolitidka oporbenafronta protiv reZima. To se osobito odnosi na Hrvatsku stranku prava koja je u5la u zastupnidki klub HSS-a. S tim u vezi odrZanje sastanakIzvr5nog odbora Seljadkodemokratskekoalicije 7. studenog 1932. u Zagrebu na kojem je Vladko Madek pozvao Trumbi6a, koji je u smislu Madekovih uputa sastavio rezoluciju koju je redigirao Madek i ona je bila prihva6enai postala poznatakao Zagrebadkepunktacije.106Te su punktacije utvrdile postojanje velikosrpske hegemonije u Kraljevini Jugoslaviji poslije 1918. godine, Stoje dovelo do nepovoljnih politidkih posljedica. Zahtijeva se solidarnost svih predanskihpolitidkih skupina protiv hegemonije, vraianje na 1918. i preuredenjedrLavena temelju >asocijacijeinteresa<<, dakle, preustroj drlave na federativnim ili konfederativnim osnovama. Na taj sastanakkojemu su prisustvovali Madek i Trumbi6, a sudjelovali predstavnici Samostalnedemokratskestranke Du5an Bo5kovi6, Du5an Kecmanovi6, Sava Kosanovid, Hinko Krizman i Veieslav Vilder, te Hrvatske seljadke stranke Josip Predavec i Juraj Sutej, a Madek je posebno pozvao Milu Budaka u ime prava5a.Budakova prisutnost trebalaje, po Madekovu shva6anju,izraziti Zelju da se razlidite hrvatske oporbene skupine okupe oko Hrvatske seljadkestranke i na taj se nadin dobije podr5ka nacionalnomprogramu HSS-a. Medutim, nije se znalo je li Budak obavio konzultacije u svojoj stranci. Budak je ve6 tada u fazi preobrazbeod prava5au usta5u, dakle, radikalnog nacionalista,r0Tali je jo5 uvijek povezans Vladkom Madekom, s kojim se sprijateljio za vrijeme obrane na procesima radikalnim prava5ima. Na sjednici lzvr5nog odbora Seljadko-demokratske koalicije vidi se ta njegova radikalna orijentacija. Tako Budak pi5e Ko5utidu podetkom 1933. godine da su hrvatski potpisnici bili svjesni da punktacije nisu provedene s obzirom na srbijansketeZnje, ali da se kao uvjet pregovora sa srpskim predstavnicima njima postavi zahtjev da se odstrani srpska vlast u Hrvatskoj, a da se zatim s njima razgovarao
106L.lubo Boban, >Prilozi za biografiju Ante Trumbi6a u vrijeme Sestojanuarskog reZima<, 1929-1935,Historijski zbornik, sv. XXI-XXI,Zagreb,1968-1969, str. 88. r07Liubo Boban, >>Geneza, znadenjei odjek Zagrebadkihpunktacija<, easopis za suvr emenup ovij e st, Zagreb, br . 1, 197| . godina.
49
To potvrduje i kasnije-sv1e'd'oieWe ?::: novom drZavnom uredenju'r08 punktacije kompromrs Za_grebadke su da t":ii"rai na Dide Kvaternika stanje i usta5e.'Zapravoje povratak na da se oko njih okupe S-iii p'"funi Srbe a mase' imao zadovoiiiti hrvatske prije 1918, zapisujefuut"'nift' ioitu o rrouo- drZavnomuredenju'r.e bio potvrtluje Oaje e1Le'Paveli6 Kvaternik u svojim sjeianjima oko moga boravka u Itatiji bio sam protivnik Punktacija: >>Zavrrieme sam Tu p*"fieu koji je tada stanovaou Modeni' mjesec dana gost O' nasaoidr.Milueoautu,.upotpisnikaPunktacija'Svakogprijepodneva na te katkad bi razgovor do5ao pretresali Ui nui"ouii" "t:""i.i. pa narugati' puu"ii6 tnuo bi se Budaku pomalo Punktacije. Ot' polagano kimnuo bi glavom r zatim pogledav5i Budaka, zatimmene' a 'ZnaS piOo' ovi naSipunkta5i' - opet bi pogledaoMilu' primijetio: 'misle da su nesto napravili' Da nije bilo usta5au Lici 'Vi zatim mene Budaku i nastavio: zatim se bi Okrenuo 'u"uli'' nikada se ne bi to 6emo
gi'.ulj"- i"t' li:ido' je misliteauZ"t" rije5itihrvatsko punktaBi priznavao da usta5ka
goa* je tadaiojalno napraviti -i urtus"]-vtit" uf.iiju u Lici bila povod Punktacijama'<<110 vidi se da je Budakovo sudjelovanje Iz ovog Kvaternikova sjedanja alibez bila njegova vlastita odluka' u dono5enjuZug'"Uuffiitt punttuti3u je kojim s pod Malekovim utjecajem vjerojatno znanja,rll Paveli6eva Sto se i njegovo se tumadenje Punktacija' bio u dobrim odnosimu' Ali' v i d i i z B u d a k o v a p i s m a K o S u t i 6 u , t e m e l j i l o n a uda sta k oon m pomalovarogramu.Iz ju5 je moZe se zakljuditi rezolucije o"1"n"i" Paveli6eve jer u ta5tine nije s Punktacijama slagao Lavao.lzgledada se on zbog Osim toga' Paveli6 je precjenjivao njihovu stvaranju tir" t"dj"i"vao'
-
Boban' Prilozi za biografiju lot Bdakovo pismo KoSuti6u' 7 ' 3 ' 1933 'Ljubo T r u m b i i a , n a v .d j ' , s t r ' 4 5 ' l0eDido Kvaternik, nav' dj '' str' 213' ll0 Isto.
usta5ku akciju stanice,te Je I rezolucije.
ZaZagteb su u Kraljevin postavile otvt racijskog sPor prida Kvatern povod Punkta da se Budak P Budak je je, kao Sto sn 1929, u novir ni rad, dime s da Pod goro i OPanci di'
Zagtebu'ttz Time je koje traje d' Stardevida,d prvom redu vezi hrvats nacionaliza Medutim, E Hrvatskoj k im treba dat
Kao Pri s Antom Pe HSS, Po di sno5ljiv. Oi razvoju nje tacija u imt politidke kr zajednidkt emigraciju njegove Pr 1 1 2S a n
50
ieEugenpromis Lastanje , a Srbe :li6 bio lm oko Iu sam odneva na te rti, pa Lagano [11u,a u Lici o: 'Vi 6emo ;taSka vanje libez im je to se u.Iz ovaier u ivao
afiju
)vo: lme oga kim Sho tile
ustasku akciju u Lici kad je nekoliko ustasa napalo Zandarmerijske stanice,te je netodno tvrdio da je ta akcija bila povod donosenju te rezolucije. zazagrebadke punktacije treba rc6i da su bile znadajnei odjeknule su u Kraljevini Jugoslaviji,jer su prvi put oporbenepolitidke skupine postavile otvoreno pitanje preuredenja zemlje nu *-"riu konfede_ racijskog sporazuma-Razumljivo je i stajali.te Mile Budaka, o kojemu prida Kvaternik, koji se sroZio s paveli6em da je ustaskaakcija u Lici povod Punktacijama, azapravo ni sam nije u to vjerovao. sve to govori da se Budak pribliZava tvrdim usta5kim stajaliltima. Budak je neposrednoposlije p je, kao Sto smo naveli, vrlo angai 1929, u novim politidkim prilikamr ni rad, dime se on dostakoristi. Ta (,a Pod gorom (1930), romani Ra i opanci dide vidurine (1933), sve u izdanju Matice hrvatske u Zagrebu.tt2 Time je zavrsenoprvo razdoblje Budakova poritidkog djelovanja koje traje dva i po desetrje6ai u iojem je sazrio kao pistasa Ante stardeviia, dakle, postao izvorni stardeviianac. To je podrazumijevalo u prvom redu prihvaianje ideje o samostalnoj hrvaiskoj drL:a*i. s tim u vezi hrvatski srbi su dio hrvatskog politidkog naroda, a hrvatski nacionalizam nije konfesijski i zastupa antiklerikalistidka stajalista. Medutim, Budak se razlikuje od sta;deviia u odnosu na dio srba u Hrvatskoj koji se, po njemu, izraaavajupartikularistidki i stoga drZi da im treba dati autonomiju u duhu liberatnin iaela. (raljevini Jugoslaviji, iako suraduie tjuje s Vladkom Madekom, vodom :ak Radi6evim idejama i politidki je na njega izvr5en bio presudan u ia. potpisiv anje Zagrebadkih punk_
poritidkekompromisSus,*a{1s"r;il,1,u?"l;?.,r"r1,Jl;Ht1H:::; zajednidkejugoslavenske drZave.i{ecrutim,njegovimoJlurko- u emigracijupodetkom1933.d,orazr do potpuneBudakoveradikarizacijei njegovepreobrazbe od hrvatskognu"lonuiirtau radikalnoguriusu. l 1 2S a m
o s e b i ,n a v . d j . , s t r . 1 5 1 .
5t
Drugi
I. USTASKAEMIGRACIJA- BUDAK KAO POLITIEKI EMIGRANT ( 1 9 3 31_9 3 8 ) Nakon Sto je stvorena Kraljevina SHS nastaje u Madarskoj prva hrvatska emigracija koju vode dr. vladimir petrovii sachs, hrvatski
oni su uspostavili vojni logor u mjestu zalaegerszeguu jugozapadnoj Madarskoj gdje su se, naoruZani, vojno obudavali, i poar{uuure su ih madarske vlasti i ralijani sa svojim pjesnikom i iredentistom D'Annunziom. Kako su vode te emigracije vise vodili radunao vlastitim probitcima i unosnom Zivotu nego o revolucionarnom radu, izgubili su podrSku svojih za5titnika i ubrzo su propali.il3 U drugoj skupini su bili bivsi ausrrijski dasnici Hrvati general Stjepansarkotii (1858-1939),dopukovnikIvan perdevid(1gg1-1945)i pukovnik stjepan Dui6 (1877-1934),koji su takoder podrZavalihrvarske emigrante,ali ih nisu mogli materijalno pomagati,jer ih nisu podrZavale austrijske vlasti. Nakon Stoje uspostavljenadiktatura kralja Aleksandra,Ante paveli6 odlazi u emigraciju, najprije u Austriju gdje stvara veze sa skupinom koja se okupljala u toj zemlji. U vezi s tim on je ve6 14. sijednja dosao u Bed, gdje su ga dodekali stjepan Sarkotii i Ivan perdevi6.ra rl3 IstraZnielaboratvjekoslava Servatzyja,ustaskogpukovnika,>Razvitak ustaskogpokretau inozemstvu<, BogdanKrizman,ustaie i fiei nrwr,2, >Globus<, Zagreb1983,str.422-432. l l a D u S a nB i b e r , > U s t a d e i r r e 6 i R e i c h .p r i l o g p r o b l e m a t i cj u i goslavenskonemadkihodnosa(1933-1939)<, Jugosrovenski istorijsii Sasopis,br. 2,"DZq, str. 37.
55
jedan od prvih Posto je zadobio vrlo snaZan utjecaj na tu skupinu, koraka bilo je osnivanje novinske agencije >Grid< za objavljivanje razliditih propagandnih materijala da bi se javnost upoznala s djeloje Gustav vanjem pavetiea i njegovih prista5a.Glavni urednik bio Per8ec,bivsi tajnik Hrvatske strankeprava u domovini'rrs Paveli6 je i prije odrZavaoveze s predstavnicimamakedonske revolucionarne organizacrje vMRo (vnatreSnatamakedonskarevoje lucionarna organizacija) koja je bila protiv jugoslavenskogreZima, te na krajem 1927.kao odvjetnik branio mlade pripadnike te otganizacije sudskom procesu u skopju. u travnju 1929.Pavelil je zaiednos Perdecom boravio u Sofiji kao gost voclevMRo-a VandeMihajlova, gdje su oni objavili Deklaraciju o zajednidkom djelovanju makedonskih i hrvatskih revolucionarnih skupina kojima je cilj nezavisnostHrvatske i Makedonijett6 tizlazakiz Jugoslavtie.zbog toga je doslo do reakcije u Jugoslaviji i Sud za zastitu drLaveu Beogradu osudio je u srpnju 1929' Paveli6ai Perdecana smrt.rrT Paveli6 okuplja oko sebe sve osobe u emigraciji koje su bile spremne djelovati i osniva ustasku revolucionarnuorganizaciju diji su dlanovi piir"go- jamdili tajnost pripadni5tva,a u sludaju izdaje bila je preduid"nu smrtna kazna. Ubrzo je preuzeo vodstvo, imenovao svoje poje bodnike postavsi neprikosnovenivoda organizacije.Njegov polozaj jadao ilegalni rad koji je ta otganizacijaprovodila. Paveli6evaemigrantska djelatnost u prvoj polovici 1929. godine sastojalase u okupljanju najuliZitr suradnika, i to osobnim kontaktima, a glavni organizatori i pomagadi bili su mu Gustav Perdec,Ivan Perdevii, Mladen Lorkovi6 (1903-1947),Branimir Jeli6,Mile Budak i jo5 neki' Nakon kontakata koje je imao s vandom Mihaljevim , zbog mogu6ih pogorsanihodnosa izmedu austrijskei jugoslavenskevlade, austrijske iu vlasti onemogu6ile Paveliiu boravak u zemlji, te on odlazi u Italiju gdje ostaje sve do povratka u Hrvatsku 1941. Najve6u podrsku dobiva odMussolinijeva reLima koji je uzdri.avaoi naoruzavao ustaske vojne postrojbe,a novac se, kako Servatzyizjavljuje u istrazi, davao u >>ime rrs Dr. Fikreta Jelii-Buti6, Ustaie i Nezavisna driava Hrvatska (1941-1945)' drugo izdanje,Zagreb, 1978,str. 20. I l6 Isto. ll? gro4u na smrt pred DrZavnim sudom za zaititu drZave u Beogradu. Ustasa' '1995 str. 23, Dokumenti o ustaikom pikretu, pfftedio Petar Pozar, Zagreb, >stvarnost<, 26
56
zajma budu podupirale us Pusta, nekol Gustav Perde
u Italiji. Val di Taru, pobodnike I\ B a b i 6 a( 1 9 0 Kvaternika i Maclarskoj I uop6e imali I u Berl ga Sto je voc zbog pritisk Berlinu Prid (kao ni aus Berlinu, te godinu dan Berlinu.r22
It8Serv l 19Evo
slavenske vla inspektor: >U Austrije Prene novinar iz Pe teroristidkoj atentatima. ( Aleksandra razmimoilaZe novac troii n kojom je imat vrlo malo bri je rad i naPt suctenjeovon suda<,dok je pustaru i otF Vladeta Milit 1201s1s l2l Bib€ 1221r1
d prvih jivanje ; djeloGustav
zajma buduioj Hrvatskoj drZavi<<.1r8 Madarske su vlasti djelomidno podupirale ustaSkeemigrantedav5i im kao utodi5telogor u pustari Janka Pusta,nekoliko kilometara od jugoslavenskegranice, koji je vodio GustavPerdec,a u kojemu je bilo dvadesetpet usta5a.rre U Italiji je usta5ki logor bio osnovan najprije u Brescii, pa u Borgo Val di Taru, te u Olivettu kod Arezza. Paveli6 je imenovao za svoje pobodnike Milu Budaka, Vjekoslava Servatzyja(I889-1945), Miju Babi6a (1903-1941),Andriju Artukoviia (1899-1988),Eugena Didu Kvaternika i Antu Brkana. Na koncu bi se moglo reii da je u Italiji i Maclarskoj bilo ukupno 540 emigranata, od kojih dvije stotine nisu uopie imali vojnu izobrazbu.tzo
lonske r revoa, te je cije na s Pera, gdje tskih i atskei ccijeu 1929.
I u Berlinu se podeo uspostavljatinovi usta5kipropagandnicentar Sto ga je vodio lijednik Branko Jeli6t2tkoji je bio prisiljen napustiti Bed zbog pritiska jugoslavenskihorganana austrijskevlasti. Jeli6u su se u Berlinu pridruZili Mile Budak i Mladen Lorkovii. Ni njemadke vlasti (kao ni austrijske) nisu bile sklone djelovanju usta5keorganizacije u Berlinu, te Jelii nije dobio dozvolu za svoj boravak koju je trai,io za godinu dana, navodno zbog studija na Visokoj politidkoj Skoli u Berlinu.r22
remne anovl predle poiaj je lrantLjanju tori i ime e4s), I
taSa. "23-
rr8 Servatzy,Krizman, nav. dj., str.423. l l e E v o S t o o l o g o r u J a n k a P u s t a p i 5 e u s v o j e m i z v j e 5 6 u p r e d s j e d n i k uj u g o slavenske vlade Milanu Stojadinoviiu Vladeta Mili6evi6, jugoslavenski policijski inspektor: >U Matlarskoj na lanki pustari (Jankapusta)Gustav Perdecpo proterivanju iz Austrije preneoje svoju ustadkuteroristidku delatnost.Perdecpod imenom Emil Horvat, novinar iz Pe5te, iznajmio je ovu pustaru i smestio je usta5e,koji su bili obudavani u teroristidkoj svrsi od madarskih oficira, a narodito u rukovanju eksplozivima i u a t e n t a t i m a . O v a j e b a n d a i z r a d i l a u p r i r o d n o j v e l i d i n i f o t o g r a f i j u n a S e gK r a l j a A l e k s a n d r a i o b u d a v a l a s e u i z v r 5 a v a n j u a t e n t a t a .U b r z o d o l l o j e d o v e l i k i h razmimoilaLenja izmetlu Perdevida i PerEecai Ivan Perdevi6 je optuZivao Perdeca da sav novac tro5i na svoj raskala5enZivot sa svojom prijateljicom Jelkom Pogorelec,a sa kojom je imao i 6erdicu, dok usta5eostavlja gladne i da se za akciju protivu na5ezemlje vrlo malo brine. Kako je ova Pogorelec ubrzo k nami pobegla dazatrali za5titu i odala je rad i napisala knjigu o Perdecu i ostalima, to je Perdevii zalualio smenu Perdeca i suclenjeovome. Perdecje smenjen i upuien u Budimpe5tu da sadekaodluku >usta5kog suda<, dok je na njegovo mesto doSaoiz Italije Vjekoslav Servaci, koji je preuzeo Janka pustaru i otpodeo je aktivnije sa veZbanjem ustaSaza teroristidku akciju.< Referat Vladeta Mili6eviia o usta5kojemigraciji, Krizman, nav. dj., str. 380. r2oIsto, str.425. 12rBiber, Ustaie i Treii Reich, nav. dj., str. 38. 1 2 2I s t o , s t r . 3 8 .
Nakon sto su nacisti dosri na vlast, u Njemadkoj se promijenio stav pruskog Ministarstva unutarnjih posrova, kojemu-ie tiaa bio na delu Hermann Gdring, prema hrvatskim emigrantima. ono je stoga odrudilo Jeli6u izdati dozvolu za boravak u Berlinu radi studija sve ao r9. oZujka 7934' godine. Jelii je razvio siroku propagandnu aktivnost i to kao urednik novina Croatia _ press i Nezi to doba izlazile u Njemadkoj, Sto. p o s l a n i k au B e r l i n u . M e d u t i m , u usta5kog centra intervenirali su r Abwehr i vanjskopoliridki ured Nacionalsocijalistidke radnidke par_ tije'123I njemadko Ministarstvo vojske traLiri je toleriranje hrvatskih emigranatakoji su sakupljari i dostavljali obavjeita.ln"poourt". premda je njemadkapolitika dto se tide djelovanja emigranatau Berlinu lavirala zbog pritiska jugosravenskih vlasti, sto je opteredivalo njemadko_ jugoslavenskeodnose,ona je ipak i dalje dtpui-]. izraienje hrvatskih emigrantskih novina. Inade se Nezavisna hrvatska driava tiskala u Danzigu' slobodnom gradu pod upravom Lige naroda, ali je u travnju 1934. njemadko Minisrq:-tu9 unutrasnjih posrova zabran,i raspadava_ nje tih novina u Njemadkoj u vrijeme pregovora o sklapanju jugo_ slavensko-njemadkogtrgovinskog ugovora. Gestapo je imao vrlo povoljno mi5ljenje o Branku retieu koji da i" ,tton nacionalsocijalizmu.r2a prema izvjesiu vlade vitie"uieu, jugoslavenskog policijskog inspektora,o djelovanju usta.ke emigracije, o kojoj je bio jako dobro informiran, vidi se da je nakon odlaska Branka Jeriia ief kancelarije
cenrrau Berlinubio Miie Budak,s kojim ,u ,uruaiJuit il;; Bubalo,MladenLorkoviii stjepanperii (l sga-igs+) t":i:" vrbovao
ustase zalogore u Maclarskoj i Itariji, te stvarao ustaske organizacije u Nj emadkoj, Nizozemskoj, B elgiji i Francuskoj r, ., Pitanje djelovanja emigrantskogcentra u Berlinu aktualiziranoje poslije atentatau Marseilreu na Areksandra Karadordeviia 9. tirtopadu 1 9 3 4 , j e r s e u e u r o p s k o mt i s k u p i s a l o d a s u n a c i o n a l s o c i j a l i s t iu Njemadkoj umijesani u taj atentai, sto je njemadka strana sirokom propagandomporicala. Kad je jugoslavenska ambasadau Berlinu tra'jla
123Isto, str. 39. r2a Isto, str.42. r2s Referat Vladeta Miliieviia
58
od njemadkih niku, Jeliiu i obavijesti da s
Paveli6 os dvije godine, pripadnici te o u Jugoslaviji. ekonomski em Amerike, te pc bio u Italiji zt juZnoj Italiji, S
Mile Buda sa suprugomI lijedenja u Ka vjerojatno zbo i njegova sup Su5aka gdje s izgleda da je . Karlsbad,nego u oZujku prese stvu s Paveli6e gdje ostaju do prema Jarebu Paveliiu usta5 pokreta i njego u Italiji je >>Hrvatskinaro
126Isto, str.4 127Jelii-Buti t28 lareb, Pr l2eZapisnik o usta5kojemigraciji, Krizman,isto.
DrZavni arhiv u Zz l30Jareb,na'
)nlostav na delu odludilo . oZujka t to kao oje su u renskog tovanja sluZba ke parvatskih lremda avirala radkoiatskih kala u ravnju adavajugor vrlo ionalnskog ie bio la Sef Ante )ovao :ije u no je pada sti u kom aiila
od njemadkih vlasti podatke o hrvatskim emigrantima Budaku, Kvaterniku, Jeliiu i Lorkoviiu, koji su dotad boravili u Njemadkoj, dobili su obavijesti da su uglavnom svi oni otputovali iz Njemadke.126 Paveli6 osim Stoje stvaraoustaskuorganizaciju,a to je trajalo skoro dvije godine, formirao je i vojne logore u kojima su se okupljali prvi pripadnici te organizacije,gdje su se uvjeZbavali za diverzantske akcije u Jugoslaviji. u njima su bili malobrojni zavrbovani radnici Hrvati, ekonomski emigranti, uglavnom iz Belgije i dijelom iz Austrije i JuZne Amerike, te politidki emigranti iz Jugoslavije. Najveii je broj tih logora bio u Italiji zbog sklonosti talijanske vlade, ali ih je bilo u srednjoj i juZnoj Italiji, Stoje sve ovisilo o jugoslavensko-talijanskimodnosima.t27
1. U AUSTRIJI, NJEMACTOT I ITALIJI Mile Budak je 2. veljade 1933.godine napustiodomovinu zajedno sa suprugom Ivkom, s redovitom putovnicom koja mu je izdana zbog lijedenja u Karlsbadu u eehoslovadkoj. Djecu nisu poveli sa sobom, vjerojatno zbog Skolovanja;o njima su se brinuli prijatelji Ivan werner i njegova supruga koji su ih, nakon nekoliko mjeseci, dopratili do susaka gdje su presli jugoslavensko-talijanskugranicu.r2EMedutim, izgleda da je lijedenje bila samo Budakova izlika, jer nije otisao u Karlsbad, nego je ostao u Grazu, gdje je boravio dva mjeseca i onda se u oZujku preselio u Modenu. Tu je najprije Zivio u zajednidkom kuianstvu s Paveliiem i njegovom suprugom,da bi se zatim preselili u Torino gdje ostaju do prosinca 1933.godine,r2e kada odlazeu Berlin. Budak je, prema Jarebu, za vrijeme boravka u Italiji u oZujku 1933. poloZio Paveli6u ustasku prisegu,r30dime je postao zakreti pripadnik ustaskog pokreta i njegov istaknuti prvak. u Italiji je Budak rukopis knjige od lgg stranica pod naslovom >Hrvatski narod u borbi za samostalnosti nezavisnu hrvatsku drZavu<< 126Isto, str.44. r27Jelii-Butii Ustaie i NDH, str. 2l . , r28 Jareb,Prilog iivotopisu Budaka,nav.dj. str.30. tze Zapisnik saslusanja Mile Budaka, 26. 5 . 1945. , zagrebu, Fond Mile Budaka, _ DrZavni arhiv u Zagrebu. l3oJareb,nav. dj., str. 30.
59
predao u listopadu 1933. sveieniku Ivanu Stipinovi6u koji ga je ponio sa sobom u Ameriku i gdje je objavljen u Hrvatskom kolu u SAD i u Kanadi u svibnju 1934. godine.r3rSveienik Ivan Stipinovii do5aoje u Italiju donijev5i >>Memorandumameridkih Hrvata< koji je upuien Ligi naroda, svjetskim drZavnicima i javnosti da budu upoznati s poloZajem hrvatskoga naroda u jugoslavenskoj drZavi. Tamo se susreo s Budakom i Paveliiem. Taj je sve6enikpratio Budaka kada je 24. listopada 1934. bio u poluprivatnoj audijenciji kod Pape Pija XI. i u vatikanskom DrZavnom tajniStvu predao Memorandum.r32 Budakova knjiga preteZnose bavi poloZajemHrvata u Kraljevini Jugoslaviji, opisuje teske progone Hrvata, osobito poslije diktature na kralja Aleksandra i nagovje56ujekraj Jugoslavije,toga >>bolesnika Balkanu<<. U posljednjem kratkom poglavlju toga djela pod naslovom >>Hrvatski usta5ki pokret<<,istide vaZnostusta5keorganizacije,koja >pod vodstvom mlada i potpuno nesebidna,a neobidno hladnokrvna i razborita muZa dr. Ante Paveliia<srbijanskom i evropskom nerazumijevanju << Ta Budakova knjiZica koja je bila prevedenana nekoliko svjetskih jezlka, njegova je usta5kaplatforma kojom on istide radikalni nacionalistidki program i navodi rat kao sredstvo rje5enja hrvatskog pitanja, a Paveli6akao osobu koja u tome ima povijesnu odgovornost.Moglo bi se redi da se tim spisom Budak ideolo5ki potpuno opredijelio i od prava5a se pretvorio u radikalnogusta5u.Sve Sto6e slijediti poslije toga nova je faza njegovog politidkog djelovanja koja 6e kulminirati uspostavom NDH.
1 3 lI s t o . 132Ivan Stipinovid, >Moj radun hrvatskom borbenom narodu u Sjevernoj Amer i c i < ,N e w Y o r k , L i s t D a n i c a , l 9 3 3 , s t r . 1 4 . 133Mile Budak, >Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu hrvatsku drZavu<,Youngstown,Ohio, SAD, Hrvatsko koIo,1934, str. 186-187. l3aIsto.
60
U skla pseudonim
Konce ostaju do P je gradivo Berlinu Po pokreta u istaknutih I 1944), JoL Andrija Ar Milas, Mij
Budak naslovom drZave<< radnika, ol u gradovir nadinu Zit bama selj izrabljiva seljadkim odluduju kotareve drZave.S znadi neP hrvatsko kupom se 135 Gl
1 9 3 3s, t r .
1361Y
Druck: Dr
l je ponio tSAD i u lo5aoje u u6enLigi roloZajem Budakom tda 1934. Kanskom
U skladu s tim pojavljuje se njegova pjesma >Usta5o moj< pod pseudonimomVelebitski, od detiri strofe, a zavrSava:
raljevini liktature snikana
Koncem 1933. Budak sa suprugom Ivkom odlazi u Berlin gdje ostaju do podetka listopada 1934. godine. Dok je bio u Italiji pripremio je gradivo za godi5njak Nezavisna Hrvatska Drl.ava, koji je izi5ao u Berlinu podetkom 1934. godine i antologija je politidkih ideja usta5kog pokreta u emigraciji, a u njemu, osim Budaka, sudjeluje niz tada istaknutih prvaka pokreta kao Sto su Ante Pavelii, Marko Do5en (18597944), JoZaMiljkovi6, Ivan Perdevii, Stanko Hranilovii, Ante Brkan, Andrija Artukovi6, Ante Valenta, StjepanPeri6, Ante Bubalo, Stjepan Milas, Mijo Bzik (1908-1945)i drugi. Budak se u tom godi5njaku javlja jednim kratkim dlankom pod naslovom >Nekoliko misli o urerlenju slobodne i nezavisnehrvatske drZave<<.136 Istide da su Hrvati seljadki narod, jer i ono malo tvornidkih radnika, obrtnika i inteligencije vezanoje za selo, a sve ono Sto se nalazi u gradovima i manjim sredi5timatudinsko je po podrijetlu, osjedajima i nadinu Zivota. Stoga se u bududoj drZavi mora voditi raduna o potrebama seljaka - nagla5avaBudak - jer su seljaka dotada5njevlasti izrabljivale. DrZavna organizacija treba se temeljiti na slobodnim seljadkim domovima, a osnovnu 6eliju dine seoske opiine u kojima odluduju vlasnici i odrasli dlanovi njihovih obitelji; one se udruZuju u kotareve, a sve one u Zupanije koje dine organizacijskejedinice cijele drLave.Sva vlast ie, po Budaku, dolaziti odozdo iz seoskih op6ina, a to znadi neposrednoiz seljadkih domova. Stoga 6e ekonomskaorganizacija hrvatskog sela biti utemeljena na zadrugarstvukoje ie se baviti otkupom seljadkih proizvoda i trgovinom. Sve seoskezadrugeudruZuju se
>>Hrvatja >pod krvna i rarodai ti samo t, ali su :ndarno i narod tjetskih aciona.anja,a lo bi se rravaSa rovaje tavom
>>Du5manin gazi majdicu tvoju, Pljuje oltare, grobe skvrni, Sestrica tvoja za tobom vapi, Ljuba te tvoja - Hrvatska zove. Usta5omoj, usta5omoj. dekaju dolazak tvoj.r35
jAmevatsku
t3s Grii: Europski prilog Hrvatskog Domobrana u Buenos Airesu, 16. travnja 1 9 3 3 ,s t r . 4 . t36Nezavisna Hrvatska DrZava, godiSnjak 1934,izdao i uredio dr. Mile Budak, Druck: Dr W. Brciwner,NowawesBerlin, str. 127-138.
6l
u opiinske, op6inske u Zupanijske,a Zupanijskeu drZavni savez pod drZavnim nadzorom. Budak u tom dlanku na vi5e mjesta istide da se drLavatreba temeljiti na interesima svakog pojedinog Hrvata, jer borba za nezavisnu drZavu ima smisla samo ako od nje ima koristi svaki pojedini gradanin.r3T Iz toga dlanka, koji je vjerojatno odobrio Ante Paveli6, kao 5to drZi Jere Jareb,t38osim usta5kih nazoramogu se uop6iti i neka Budakova razmi5ljanja. Budak istide seljadki staleZkao osnovu hrvatske dtlave vjerojatno pod utjecajem Vladka Madeka, predsjednika Hrvatske seljadkestranke kojaje nagla5avalavaZnostseljadkog staleZau buduioj hrvatskoj dri,avi. Osim toga, Budak je i sam bio seljadkogpodrijetla. Smatrao je da taj staleZ,koji ima ve6inu u hrvatskom narodu, mora imati i vaZnu ulogu u samostalnojhrvatskoj dtLavi. Ponovno pod pseudonimom Velebitski, Budak je u godi5njaku koja glorificira Antu objavio famoznu usta5kukoradnicu >BjeZtepsine<< Paveliia. Ta pjesma sa detiri strofe rasistidki je intonirana, a radi ilustracije navodimo detvrtu strofu koja sublimira prve tri i glasi: >S VelebitaAnte klide, Zublje gore, pu5ke ore: BjeZtepsine,preko Drine, Hrvati se za Dom bore!<
137Isto. r38Jareb,>Prilog ZivotopisuBudaka<,nav. dj., str.35. r3eVelebitski, >BjeZte psine<. Nezavisna DrZava Hrvatska, GodiSnjak 1934, str. bila je objavljena u dnevniku Hrvatski 117. Ista pjesma, ali pod naslovom >Div planine<< narod,Zagreb, III, 11. kolovoza 1941, str.4. Interesantnojenapomenutidaje Budak pred istraZnim organima Ozne u lipnju 1945. izjavio da se on ne sjeia da je tu pjesmu naplsao. l a oJ a r e b ,n a v . d j , s t r . 3 6 .
62
vlasti list mo 1934, tzlazi r ne ureduje.L nikov otac(< doZivljavao t Dok je B njega i Brat pokretu' Jel organizaciju tjednik Nez suradivaoi l Medutir do5aou Ital sje6anjima1 jer bacaju s iako su ona pi5e: >Po sv svoje velike nekom vrst ja sam obo vjerujem u onda bi Ita hrvatsku zi Italija prav sata svi Ht mi5ljenje, najjadih Pe ruke. Kam narod da t znanacI pl pa ju je na Zvonko u 1934),nak mnom da t nelojalnu
lal Istc
savezpod stideda se r, jer borba risti svaki ao StodrZi Budakova ike drZave Hrvatske u buduioj rodrijetla. rdu,mora 'diSnjaku LciraAntu La,a radi SI:
je godi5r novina e Budak :abranile prosinca )anzigu, ovo ime :madkih
t 934, str. Hrvatski je Budak I pJesmu
vlasti list morao prestati izlaziti, a poslije, od 16. svibnja do 1. listopada 1934,izlazi u Italiji u tiskari Glavnog usta5kogstana,a Budak ga vi5e ne ureduje.U broju od 1. rujna 1934.Budakje objavio dlanak >Poglavnikov otac<<,u kojem opisuje progone Sto ih je Paveliiev otac Mile doZivljavaood jugoslavenskihvlasti.rar Dok je Budak boravio u Berlinu dolazi do rivaliteta i sukoba izmedu njega i Branimira Jeli6a oko njihove uloge i vaZnosti u usta5kom pokretu. Jelii je u svibnju 1934. otputovao u SAD gdje je pro5irio organizaciju >Hrvatski Domobran<Po svom dolaskuu Italiju, pok. Dr. Mile Budak podeoje otkrivati svoje velike simpatije za Mussolinijevu Italiju i moje prigovore smatrao nekom vrstom sabotaZe.Kod jednog razgoYoras Paveli6em i Budakom, ja sam obojici rekao, da vidim potrebu suradnje s Italijom, a da ne vjerujem u iskrenost talijanskog prijateljstva. Jer kad bi to postojalo, onda bi Italija dala na5oj hrvatskoj Istri barem autonomiju, dozvolila hrvatsku zastavu,Skolu itd., a ne bi hrvatstvo tako zatjerala..' Kad bi Italija pravedno i humano postupala s hrvatskom Istrom, ondabi za 24 sata svi Hrvati bili prijatelji Italije... Svi naSi borci dijelili su moje mi5ljenje, jer su i sami tako osje6ali. Dr. Mile Budak, jedan od na5ih najjadih pera, veliki knjiZevnik i umjetnik, bio je kao politidar nesretne ruke. Kamo sre6eza njega osobno, za njegovu obitelj i za cijeli hrvatski narod da se nikada nije bavio politikom. Iako sam bio njegov stari znanaci prijatelj, njemu je smetalamoja intimna suradnja s Paveliiem, pa ju je nastojaoomesti.Ja to nisam znao,dok mi nije otkrio njegov sin Zvonko u SAD, kad me vidio bolesna i iznemogla (podetkom listopada 1934), nakon silna truda i napora,pa mi je priznao, da ga je otac slao za mnom da me Spijunira,ali da on nikada nije vidio ni duo niti jednu moju nelojalnu djelatnost,bilo prema Paveliiu, bilo prema njemu, niti bilo
lallsto.
63
prema kome drugome...Milu Budakaje smetaloto, Sto sam samostalno vodio organizaciju, Stampu,propagandui podrZavaoveze. On je go'navodno' ja vorio o Paveliiu, da sve radim i vodim, a njega ni5ta ne pitam, da ispravno ne prosuMirko Samija< 1982,str. 111-112. l a 3J a r e b ,n a v . d j . , s t r . 3 7 . raaKrizman, Ante Pavelit i ustaie, nav. dj., str. 150. la5 Jugoslavenski policijski inspektor Mili6evi6 o tome je u svome izvjeliu zabiljelio: >Pavelii je telegrafski na dva dana pred atentatom pozvao u Italiju dr. Budaka iz Berlina i dr. Ivana Perdeviia izBe(.a, koji su do5li u Bolonju, gdje su i5Eekivali sa drugim ustadamarevoluciju u naSoj zemlji. Dr. Budak tvrdi da je tek na putu za Bolonju saznaoza atentat u Marselju, pa tako i pravda da nije poneo sa sobom ili uni5tio arhivu organizacije u Berlinu, koja je zatim dopala u ruke Nemcima...< ReferatVladete Mili6evi6a, Krizman, nav. dj., str. 383.
64
izvjeStaja godine.O b i s e 1 6 .l obitelji A vlasti uhz osumnjide
Pave zapovjed sve do p razdoblje s obziron svjedoci kao upra usplo sr maksima politidar on je, bt tijekom
Mart vladu da najprije Lipare d Aleksan
Nal 1 9 3 5 .b i tako da t svjedod smo ve6 la6;
Garland P t4't \
la8 J laeI
mostalno )n je goLni5tane r odbijao acionalzakletvu ,vnikom. utom.Ja a od Dr. dobiou tudenog a prsma o Jeliiu :o da je 4. iako povjer muje redeni rd 30. nikom dakje natran avnici andra adkih eland,
;eSiu iu dr. je su :k na rbom a. .(
izvjestajase vidi da je Budak otputovaoiz Njemadke5. ristopada 1934. godine.on je sa suprugomnajprije boravio nekoliko dana u Bologni, da bi se 16. listopadapreseliou Torino i Zivio u zajednidkom kuianstvu s obitelji Ante Paveli6a.ta6u meduvremenusu, 1g. listopada, tarijanske vlasti uhapsile Antu paveli6a i Eugena Didu Kvaternlka koji su bili osumnjideni da su za(,etnicimarsejskogatentata.
2. NA iBTU LOGORA NA LIPARIMA Pavelii je ve6 10. sijednja1935.imenovaodoglavnika Milu Budaka zapovjednikom svih usta5kihlogora u Italiji, na toloi duZnosti ostao ie sve do podetka veljade 1937. godine.raTTim imenlvanjem podinje razdoblje Budakova politidkog djerovanjakoje je bilo vrlo k"ontoverrno s obzirom na njega ne samo kao politidara,nego i kao dovjeka.Mnogi svjedoci iz toga vremena imaju role milljenje o Budakovu oielovanlu kao upravitelju logora. Jarebovaocjenara;da se on na toj duZnostinije uspio sna6i eufemistidna je. prije bi se moglo re6l da su tada maksimalno dosle do izraraja sve negativnosti njegova karaktera, a kao politidar pokazao se nezreo. zapravo svojim dierJvanjem na Liparima on je, bez pretjerivanja,nisko pao kao politidar, sto ee kulminirati tijekom 1941.dok je bio ministar u Vladi NDH. Marsejski atentat uznemirio je svjetsku javnost i prisilio talijansku vladu da poduzme ostre mjere protiv ustaskih emigianata. ona ih je najprije razoruzala,oduzeraim uniforme, te njih oto soo konfinirala na LPare da bi na taj nadin skinula sa sebeodgovornost za ubojstvo kralja Aleksandra. tom je otodju blizu sicili je od 22. prosinca 1934. do veljade ]va 1935.bio zatodeni Branimir Jeri6,aBudakje stigao 10. sijednja r935, tako da su bili zajedno na otodju oko sedamtjedana.r+q Stogaje Jeliievo svjedodanstvoo Budaku vrlo zanimrjivo, jer gaopisuje ka-olienost, sto smo vei dijelom naveli. 146James J' sadkovich,-rtarian support for,croatian separatism, Ig27- j937, GarlandPublishing,Inc.New york and t_onaon'iggZ, str.254. tai Krizman,Ante pavelit i ustaie,nav.dj.,str. 194. ra8Jareb, nav. dj., str. 39. laeIsto.
Nakon Stoje iznio Budakove knjiZevne kvalitete i pohvalio njegov knjiZevni opus, Jeli6 konstatira da bi bilo bolje da je Budak nastavio knjiZevno i kulturno djelovati. Jeli6 dalje svjedodi, kad je izl(ao iz torinskog zatvora u kojem su bili zatodeniPavelid i Kvaternik koji nisu imali nikakvih povlastica - da ga je vrijeclaoBudakov nalog kao zapovjednika logora da svi emigranti moraju pozdravljati talijanskog policijskog inspektora Ettorija Contija koji je u dva navrata dolazio na Lipare kao predstavnik talijanske vlade radi nadzora. To pokazuje Budakovo ulagivanje Talijanima, istide Jelii, koji su bili zapravo tamnidari em
nata.lso
Jeliiu je osobito smetalo Budakovo nadziranjei kontrola svakog emigranta te hajka koju je vodio protiv njega s tvrdnjom da Jeli6 svojim pona5anjemizaziva Talijane. >Budak je - pi5e Jelii - prikazivao svakom zgodom drZanje Italije prema nama uzornim i pripovijedao je javno, kako svakoga tko se slijepo ne pokorava treba likvidirati.< Odnosnoda se u logoru mogla duti krilatica: >>Bumoga strelili.<Moj boravak na Liparima bio je Budaku veoma neugodan nagla5avaJelii - jer iako se ja nijesam mije5ao ni u Sto, sama moja prisutnost bijase dovoljna, da kontrolira bilo kakvu neugodnu akciju sa strane Budaka i njegovih ljudi, a svima je bilo poznato da je logor kao takav bio u ogromnoj ve6ini sa mnom.,.rs2 Jeli6 navodi kako se u njegovu krugu raspravljalo o tome ako bi ih Talijani Zeljeli predati jugoslavenskim vlastima, da bi emigranti trebali pruZiti otpor, Sto su Talijani doznali, a Jeli6 vjeruje da je to bilo Budakovo djelo s namjerom da ga se rijeSi jer mu je smetaona Liparima. Dvadesetosmog veljade 1935. Jeli6a su zaistatalijanskevlasti udaljile s Lipara. Ovo je Jeli6evo svjedodanstvovjerojatno pristrano zbog netrpeljivosti izmedu njega i Budaka, jer je Budak u odnosu na Talijane provodio Paveli6evu politiku izvrsavajuii njegova naredenja.Medutim, po svjedodanstvupovjesnidaraJamesaSadkovicha,koje se temelji na arhivskoj gradi, vidi se da je Jelii bio u pravu i da se nezadovoljstvo emigranata Budakovim zapovjednistvomna Liparima nastavilo i nakon
r50Jeli6, IJspomene, nav. dj., str. 93. lsl Jsto. l s 2I s t o .
66
Sto je Jeli6 Stankom Hr mjestu LiPar
U logor Mo5kov (19 organima. C interniracab Takvo s povratnika, upraviteliloi povjesnidar prilidno vjert dvojice emig Imotski, i Mz op6ine Opuz Imotskoga,t emigrantsko Ante Olt na frankovce dalmatinaca da su podijel doglavnik b nikako nije I postao vrsila podimlje de uvijek sa me daje pravo i ritet pada. ( zaguljeni pa nas je bio sv
r53sadk( koristio graclo u kojem se na oZujka 1935.d rsa Vojsk Nada Kisi6-Ko l5s Truml ls6Jsto.
tlio njegov k nastavio > izi(ao iz k koji nisu nalogkao rlijanskog Jolaziona pokazuje i zapravo la svakog tii svojim rikazivao tijedaoje ridirati.< ;odan ma moja akciju sa ogor kao akobi ih ti trebali : to bilo na Lipare vlasti )g netrTalijane [edutim, nelji na iroljstvo i nakon
Sto je Jelii oti5ao. Tako je dvadesetSestusta5anezadovoljnika, sa Stankom Hraniloviiem na delu, u rujnu 1935. preseljenoiz logora u mjestu Lipari u malo mjesto Canetto na istom otoku.rs3 U logoru je vladala velika napetost,o demu je govorio i Ante Mo5kov ( 19 11- 1948), usta5kipukovnik, pred istraZnimjugoslavenskim organima. On je tvrdio da je na Liparima medu skupinom od petsto interniraca bilo >neredai podvojenosti<<.r54 Takvo stanje na Liparima potvrdivalo je nekoliko emigranata povratnika, osobito o ponaSanjui drZanju Mile Budaka koji je bio upravitelj logora, Sto pokazuje da je Jeliievo svjedodanstvo,kao i ono povjesnidaraSadkovicha,koji je proudavaotalijanske dokumente, prilidno vjerodostojno. U arhivi Ante Trumbi6a nalazi se svjedodanstvo dvojice emigranata povratnika: Ante Oluji6a, gimnazijalca iz op1ine Imotski, i Mate Sumana,studentaViSe komercijalne Skoleu Zagrebt, iz opdine Opuzen, te posredno svjedodenjestudentaprava, Lon(ara, iz Imotskoga, o kojem je svjedodionjegov brat kojemu je on pridao o emigrantskomZivotu.r5s Ante Olujii je zapisao:ueim sam stupio u logor osjetio sam razdor na frankovce i radi6evce...Drugi razdor,iako druge vrste, bio je izmedu dalmatinacai boSnjaka,tako da su zahtijevali,pa se moralo udovoljiti, da su podijeljeni na dva tabora...Dok je poglavnik na slobodi, njegov je doglavnik bio dr. Mile Budak. Imao je usta5kuuniformu, koja mu nikako nije pristajala,dok Paveli6uodlidno...t56Na Liparima Budak je postao vr5ilac duZnostiPoglavnika, koji ga je takvim imenovao. Od tada podimlje definitivno rasulo. Budak nema nikakve energije, nego je uvijek sa mekanom rijedju u Sali. Osim toga kad s kim govori svakome daje pravo i slidno pa tako svr5i da nikoga ne zadovolji i njegov autoritet pada. On se pak pokazao i podmukao i neiskren, a osim toga zaguljeni partizan... Kad ga je Budak zamijenio (Paveli6a, op. I. P.) on nas je bio sveo na minimum plaie i hrane i izazvao op6i revolt. Novac s r53Sadkovich, nav. dj., str.27O-271. Treba napomenuti da se navedeni autor koristio gratfom koju je ostavio talijanski policijski inspektor Conti u talijanskom arhivu u kojem se nalazi trideset Budakovih pisama koje je on uputio Contiju i Paveliiu od oZujka 1935.do veljade1937. tsa Volskovoda i politika. Sjetanja Slavka Kvaternika.l|vod napisala i uredila Nada Kisii-Kolanovi6, >Golden marketing< Zagreb, 1997, str. 79. l5sTrumbiieva ostavdtina,Fascikl 1938. sodina,Poviiesniarhiv HAZU. ls6Isto.
67
time usteden, svi smo uvjereni, da je stavljao u svoj privatni dLept' P.) sigurno da je inspektorpolicije u Messini Ercole (Ettoreconti, op. I. i upotao ie sve saznao,kako je rekao, da nas je Budak osramotio je trijebio rijed da je njihov Sefun ladrone (lopov, op. I. P.). ProteZirao Lilane i druge koji bi ili za interes, ili od straha povadali za njim, a progonio nas Dalmatince...U stranadkompak pogledu dao je samo grditi radiievce kao da su oni gori od Srba. Ubrzo je izbila pobuna nas 'sankcijama' tristo Dalmatinaca, traLili smo na raportu da se prestanesa (smanjivanje jiia r pr(a i ukidanje pusenja) i ukidanje svih nepravilnosti...<Dr. Mile Budak Odmah su podele svade' portuo -Budakje poglavar imenovan od PaVeliia. je nam je stao ogranidavatihranu, piie i pusenje...Favorizirao Lidane, pa sve frankovce,samoda ih ima za sebe"' Kako su Dalmatinci 'gospoda'...Kad je bili veiina inteligencije,tako su nas ironidno zvali Budak otisao u Turin da posjeti poglavnikau zatvoru,dogodi se ovo za njegove odsutnosti.Mi smo svi uvjereni da je Budak ovo spremio' pa zatim oti5aonamjernoda stvori sebi alibi svojom fizidkom odsutno5(u' Najprije je podela strasnapropagandaprotiv nas, kod talijanskih vlasti prikazivali su nas kao mrzitelje Talijana, a za ove u Kastelu, gdje je ostao gro ljudi, bacili su vijest da smo mi izdajice...oni koji 6e nas torturirati bili su uvjereni da je sve to istina stoga su se onako bestijalno razbjesnili na nas... Jednog dana zove talijanska policija telefonom Gabru (Jovanovi6,Su.nattousudrug,op. I. P') i mene da dodemo na je kratko vrijeme... Tadaja opazim da su ga pograbili, razumio sam da prevara, pa sam okrenuo da se vratim , ali uz to skode nekoji da me jedan prozor u dvori5tu s visine od 3-4 iograbe, pa ja skodim kroz metra. Dok sam skodio, oni iznutra iskode te me isdekaju oboruZani toljagom, te me neki Marijenovi6 (Marijanovi6, op. L P.) iz Imotskoga udari po cijepcu lijeve noge...Tada me gazise,tukose itd. Dok sam pao Kako je sve to lo5euradeno,slomljene u nesvijest,a zatimme unesoSe... kosti nisu bile dobro namjestene,pa mi je noga ostala sakatai na njoj Sepam...Napokon je intervenirala talijanska vlast i nas su dvadeseti nekoliko prebacili na vulkanski otok Stromboli'<
68
Tre6e t njegov brat ih je usve 3 imali da u oslobodila 'ra izmedu odito to na da 6e oni ( To je straS Zrtvuju za osudausta osudenna Perdecag Aleksand Ercolli (? oruZje ko onako raz odvedeni s njime b ladu koja ne znajud grad, a'u Lipari. Tt kao inter stra5ani dao progt je bilo za dana da t logoru u badena t najokrutt uZu klikt
Ante Lipare, t je bilo B
lseI
vatni dzep! tti, op. I. P.) totio i upo'roteZiraoje i za njim, a laoje samo pobunanas sankcijama' svih nepralogoru,dak Mile Budak Eelesvatle. voriziraoje Dalmatinci la'...Kad je rli se ovo za spremio,pa odsutnoSdu. nskih vlasti elu, gdje je koji de nas o bestijalno r telefonom dodemona o sam da je rkoji da me sineod 3-4 r oboruZani :Imotskoga roksampao r, slomljene rta i na njoj r dvadeseti
da su logoru u Apeninima, da su im odsjekli glave i zakopali ih, a trupla su da radiievce, mudili su koji bJeena u rijeku Arno... Izmedu onih u ubrajali se su koji najokrutnijibili Bosanci, narodito dvojica od njih uZu kliku Budaka.<
1 5 9I s t o .
69
upravu logora odrZao govor pred interniranim usta5ama>pozivaju6i ih da budu mirni, disciplinirani i da ga slu5aju.Jedinona taj nadin,istakao je Budak, da 6e se popraviti situacijai te5keprilike u logoru<<.160 Iako se Mo5kov najvi5ebavio odnosimaizmedu Jeli6a i Budaka, u njegovu se svjedodenjumogu posrednona6i i ocjeneo Mili Budaku. On tvrdi da su Budak i njegova skupina spramJeliia bili zavidni, jer je Jelii bio ugodan i simpatidan u dru5tvu te je uZivao ugled medu Dalmatincima, ali i medu ostalima. Tako istide da >>svenjihove optuZbe protiv njega (Jeli6a, op. I. P.) ljudi su gledali kao zlonamjerno podvaljivanje ili bojazanoptuZivalacaradi Jeli6evesposobnosti<<.r6r ),,u ,,, .i, ; t , ,1,o. 'rr;i I Mo5kov kaLe da su se nakon Jeliieva odlaska s Lipara razmahale strasti i sukobi, u demu je ulogu odigrao i Budak. Mo5kov je ipak nastojao ublaZiti ocjene o svaclama,navodedi da su oni svi ipak imali iste ideale, ali da je >bilo previ5e mozga na malom prostoru, a malo pameti za te prilike<<.162 Inade su s Budakom bili nezadovoljni mnogi poznati usta5kiemigrantikao: Mijo Babi6,Ante Brkan, Mijo Bzik, Mate Devdii, StankoHranilovi6, Vlado Singer,JozoTomljenovidi drugi. Ante Mo5kov objektivnije prosuduje Budakovo i Sumanovo ponaSanje.On drZi da je Suman bio Jeli6ev privrZenik i da je bio nepopustljiv prema Budaku. Opisuje njegovu bliskost s Gabrom Jovanoviiem, biv5im zastupnikomHSS-a,koji je bio Sumanovsumjestaniniz Opuzena te su zajedno sa skupinom Dalmatinaca bili nezadovoljni Budakom. Oni su sa svojim istomi5ljenicima,koji su bili kaZnjeni zatvorom zbog nekih disciplinskih prekr5aja,poslali obavijest da su pismeno zatraiili od talijanskog policijskog komesara, vjerojatno Contija, da on preuzme zapovjedni5tvo logora umjesto Budaka koji protiv njih provodi represivnemjere. Kad je Budak dobio to pismo od Contija i upoznaos njim svoje prista5e,neki od njih, pod vodstvom Ivana Marijanoviia i Stjepana Sute, fizidki su napali Jovanoviia, Oluji6a i Sumana,a potonjem slomili nogu. Budak je naredio da se Suman i Oluji6 uhapse,o demu je bio obavije5teni Paveli6 koji je naredio da se osnuje sud >>zbogpoku5aja izdaje< u kojem su bili MoKkov, Boban i Devdi6. Sudje izrekao Sumanui Oluji6u smrtnukaznu, ali ih je Paveli6 pomilovao, Stoje istoga dana logora5imasaop6ioMile 160Krizman, Pavelii i usta5e,str. 195. r6r Kadii, Autobiografskadjela Budaka,nav. dj. 159. 162Isto.
70
Budak. SamlV 5to je stvoren umro od tifusz
NePovolj duZnost zaP izazvao rreza sirila nePovo
Podetko razrije5en dt otPor iako st Budak u svc skloni tome 1936.Prista Zivi s Pave poglavnikor ge i Paveli Zenave6 Po kada se But srpnja 193 muz mogac Novi jt Eugen Did talijanskin voljstvo u Paveli6ar djelovanje Vjeroi poZelio n
1 6 3M z klupi<, Vjes 1 6 4s a (
l6s Jar
1 6 6S a
rzivajuii ih iin, istakao (.t60
Budaka,u ludaku.On jer je Jeli6 )almatinciZbeprotiv Lljivanjeili j:.;l,ir.:ieffii dnt{ka razmanale lv je ipak ipak imali 'u, a malo jni mnogi lzik, Mate drugi. rnovopoe bio nen Jovanoe5taniniz rdovoljni kaZnjeni est da su erojatno laka koji pismood odstvom anovi6a, lio da se d koji je 'ili MoSaznt, ali lio Mile
Budak. Sam Mo5kov navodi da je usprkos amnestiji Mate Suman nakon Stoje stvoren NDH bio otpremljen u logor Jasenovacgdje je navodno umro od tifusa.163
3. PREGOVORI O POVRATKU U ZEMLJU Nepovoljno iskustvo na Liparima navelo je Budaka da ipak napusti duZnost zapovjednika liparskog logora. Upravljajuii logorom on je izazvao nezadovoljstvo velikog broja logora5a, pa su se o njemu proSirila nepovoljna miSljenja medu emigrantima. Podetkom veljade 1937. godine Budak je izrazio Zelju da bude razrije5enduZnosti zapovjednikalogora, ali je to nai5lo na Paveli6ev otpor iako su Budakovu odluku podrZavalei talijanske vlasti.l6aDok je Budak u svom zahtjevu bio uporan, a Paveli6 ga odbijao, Talijani su skloni tome da se udovolji njegovu zahtjevu. Oni su sredinom svibnja 1936. pristali da se Budak preseli u Torino, gdje njegova suprugaIvka Zivi s Paveli6evom obitelji. Pavelid je to odbio i Jareb drZi da je poglavnikovo odbijanje izazvalo te5ke sukobe izmedu Budakove supruge i Pavelideve supruge Mare.16sVjerojatnijeje da su sukobi njihovih Lenave1 postojali zbog prikrivenih antagonizamamedu njima, te da su, kada se Budak Zelio vratiti u Pavelidevu obitelj, kulminirali. Podetkom srpnja 1936. Ivka Budak je preseljenau Messinu na Siciliji, gdje ju je muZ mogao posje6ivati s obliZnjih Lipara. Novi je zapovjednik logora podetkom veljade 1937. godine postao Eugen Dido Kvaternik. Tada je u Lipari stigao i Pavelii, zajedno s talijanskim policijskim inspektorom Contijem, da bi smirio nezadovoljstvo u logoru.166Smatra se da je to bio posljednji sastanakBudaka i Pavelida u izbjegli5tvu, dime zapravo zavr5ava Budakovo politidko djelovanje u emigraciji koje je zanjega bilo nepovoljno. Vjerojatno su Budaka vodili i neki vanjskopoliti(ki razlozi kad je poZelio napustiti votlenje logora. Naime, talijansko-jugoslavenski r63Mate Rajkovii, >Ante Mobkov o Anti Pavelidu, Pro5lost na optuZenidkoj klupi<, Vjesnik,Zagreb,2l. i 30.1.1973,16. i 17. nastavak. r6aSadkovich,nav. dj. 271-2'12. l6s Jareb,Zivotopis Budaka,42. 166Sadkovich.str. 289.
77
odnosi, koji su inade bili vrlo hladni, podinju se poboljSavati,jer je Italija strahovala da bi se Jugoslavija, dije je oslanjanje na Francusku i Veliku Britaniju slabilo, mogla vise vezati uz Njemadku. Stoga talijanodnose,Sto ska diplomacija nastoji poboljSatitalijansko-jugoslavenske je dovelo do sklapanjatalijansko-jugoslavenskogpakta 25. oLujka 1937' godine.16T To je otvorilo i pitanje boravka usta5keemigracije u Italiji, jer su Talijani pristali da se sprijedi njezino djelovanje na njihovu teritoriju i odobrili da predstavnikjugoslavenskevlade, policijski inspektor Vladeta Miliievi6, nadzire tu emigraciju. Budak je vjerojatno za to znao pa je poZelio s obitelji se vratiti u domovinu. e ini se da je osim osobnog loSeg iskustva u logoru na Liparima i to utjecalo na njega da napusti emigrantsko djelovanje u Italiji. Budak je ve6 u veljadi 1937.oti5aou Messinuk Zeni Ivki, da bi oni dva mjesecaposlije preselili u Salerno,gdje on nastavljapisati romane Ognjiite i Na vulkanima,te tre6i i detvrti dio svog romana Rascvjetana trelnja.t68 Talijansko-jugoslavenskim sporazumom ustalki su se emigranti na5li u te5koj situaciji. S jedne su ih straneSikaniraletalijanske vlasti, a s druge su bili pod pritiskom jugoslavenskih organa da se vrate u domovinu,koji su im dodu5eobeiali da ne6esnositinikakve posljedice. InspektorMili6evi6 je tijekom 1937.i do 26. rujna 1938' uspio nagoRazgovorkoji voriti 161 usta5kogemigrantada se vrati u Jugoslaviju.r6e je Mili6evi6 vodio s Budakom pokazuje kako je dollo do njegove odluke da se vrati u domovinu, Sto se vidi iz Miliievi6evih izvje5taja koje je slao predsjedniku jugoslavenskevlade Milanu Stojadinovi6u tijekom 1938. godine.lzgleda da je Milidevii prvi kontakt s Budakom imao u Salernu 10. oZujka 1938. kada mu je rekao da se Stojadinovi6 interesirao za njega, Stoje godilo Budakovoj ta5tini. Budak je objaSnjavao Mili6eviiu kako je morao i6i u emigraciju zbog svoje vlastite sigurnosti, a da o atentatu na kralja Aleksandra nije znao niSta, te je ostavljao dojam, istide Mili6evi6, da osuclujeatentatorskeakcije.'70 167Ljubo Boban, >Nekoliko izvjeStaja o povratku Mile Budaka iz emigracije (1938)<,Zbornik HistorijskoginstitutaSlavoniie,sv.7-8, 1970,str. 507-508' 168Jareb,nav. dj., str.42. r6eBoban, Nekoliko izvjeitaja o povratku Budaka, nav. dj., str.522-523l 7 oI s t o , s t r . 5 1 0 .
12
Navodi da jr Stojadinovi( emigrantsk Hrvatskoj dr Budak j mjesec dim prljateliaZz inspektora Mili Budak na pitanja u u tajnosti'r Miiiiet kove zahtje dalje odrZa Verner Ival 2. da se ne Hrvatske I takoder zo ovamo do Budaka ko
Da se Salernu P nadelnik u i Werner j
U Pis se Budak slavensk odnoseiz odnosioh ponovno uvjeravac je u poja
1 7 lI s l
1 7 2I s l
t 7 3l s l lla M
VI, br. 10
'ati,jer je :ancuskui ga talijanlnose,Sto tjka 1937. Iratiji,jer teritoriju nspektor vratiti u rgoruna )vanJeu la bi oni romane 'vjetana Llgranti rlasti,a /rate u jedice. nagoor koji egove ieStaja Loviiu lakom novi6 tbjaSastite te je ie.t'o
racije
r 7 l I s t o ,s t r . 5 11 . 1 7 2I s t o . 1 7 3I s t o ,s t r . 5 l 3 . r74Mile Budak, 'iovjek VI, br.1073,2.7.1944.
i prijatelj, uspomeni Ivana werner a<<,Hrvatski narod,
73
u vezu preko talijanskih sastanaks njim, niti poku5avas njim do6i vlasti.r7s Medutim,Budakjeipaki'elioosvompovratkuuzemlju-obavijestiti u Rim 13' svibnja i talijanske vlasti. Zito i" iz Salerna doputovao vratiti se u domovinu saop6io talijanskim vlaslima da je dvrsto odludio su ga naveli n-aemigrantski Zivot' da on vi5e i". s,, otpali razlozikoji iskustvo uvjerilo kako je ,rii" ,r"puratist<<,je, ga je-petogodi5nje hrvatskog pitania u zajednidkoj dti'avi'176 f "S"ni. je neospornoda se Zelio pod Ne zna se je li Budak bio iskren, ali je bez sumnje bto tazlaz s Pavesvaku cijenu viatiti u domovinu' To Da je bilo tako' liiem i najniZa todka njihovih odnosa u emigraciji' inspektoru Contiju potvrduje njegov odgovtr talijanskom policijskom treba reii Paveli6u kada ga ioji gai" pltuo sto ; njegovom povratku zeli, jer on ne6e pitati Dr. susretne.Budak mu je i"[uo ,da radi kako koji je u njegovoj svesti Pavehe,azasavet o ouot krupnom koraku' li6em dele Pet godina Provedenih u istorijom odgovornost za podinjene li ni trun odgovornosti'po5to nikad
;ffiH;:x:#JJ::?::T## ne vrati u zemlju. lipnja ili podetkom Budak je odludio vratiti se u zemlju krajem osnovnu zavr5avala Grozda srpnja 193ti. godine jer mu je mladak6i se odobri da molio Skolu u Salernu' O,t'3" tada, prema Miliieviiu' starijoj kieri Nedi koja se Skolovala u putovnica 'Grutu,i ra pouratak-njegovoi sinu Zvonku koji je bio u Americi'r78 jugoslavenskevlade Buduii da je Mili6e vi6 znaoda ie predsjednik S t o i u d i n o u i 6 d o d i u V e n e c i j u n a S a s t a n a k s t a l i j a n s k i m m i n i s tje rom je Stojadinovi6u'Sto vanjskih poslova grofom Cianom' predloZio s Budakom'l?eOni su se smatrao politidki prikladnim, da se sastane lipnja 1938' dana prije povratka u zemlju, krajem ,";r"fi Milidevid "itoliko D'Este nul"'"'o Como' O tom:" t"'lill) godine u Villa kod Dr' povratka pre Tufiruo, >Po Zelji Budaki odveo sam ovoga mi je On na jezeru Komo' Stoiadinoviia, kojile u to vreme boravio l 7 sg o 6 u n , s t r . 5 1 7 . 1 7 6I s t o , s t r . 5 18 . 1771r1o. t?81s1e,str. 520. l7eIsto, str. 521. 1A
pridao da ku u zen saradnje saradnju gospodin njegovat Buda da se izd odobreno Oko StajaVla Boban i Naime, I uvjete, a nje da st ipak suk tome s P Uis talijansk je, inade naciona nici) Pr radikaln Zeljom< Mo re(t da lo5e Po mnogih Nje zemlju onoga
180 l8l
mJesec omogui u Rimu, fond Mi
l8i
Berlinu
l8:
ijanskih rvijestiti vibnja i )movlnu on vi5e kako je :lio pod s Paveo tako, Contiju :adaga tati Dr. svesti lenih u linjene nikad navodi Budak
pridao da g. Dr. Stojadinovi( trali od njega da povedeakciju po povrarku u zemlju protiv Paveli6a i okupi sve frankovce oko sebe na bazi saradnje sa Beogradom, kao i da utide na Gospodina Dr. Madeka na saradnjusa Srbima, jer se Dr. Budak hvalio velikim prijateljstvom gospodinaDr. Madeka iz ranijih vremenakada su zajedno saradivali pre njegovabegstvaiz zemlje.
:tkom novnu rdobri rala u vlade itrom Ito je SU SE
938. ievi(, I Dr. ni je
Njegove su se mane pokazalei u trenutkukad je odludio vratiti se u zemlju. Po onome StoopisujeMiliievi6 vidi se da se tada odrekaosvega onogaza 5to se zalagaokao ustaskiemigrant.politidki je kapitulirao,Ito r 8 oJ a r e b ,n a v . d j . ,
str.45.
75
ga prije trebao ostaviti politike koja je njega e i dalje je grije5io' Sto za bilo kobno.
reli daje on imao sudbinu znatnog naudili' ,tiS,u,uUo.avili ali nisu ni5ta ni
4. ROMANI OGNJISTE I NA VULKANIMA - POLITICKE PORUKE r Na vulkanima naprsaou Salernu' Budak je svoje romane Ognjiite da ga je zavr5io 19' lipnja a na kraju rukopisa Ognjiita zabiljeZio,je se djelo Stellan''io Nikoli6 navodi da 1937. godin" u hot"lu""Monte da je te su ditaoci bili odu5evljeni' pojavilo ttZagrebu 1938' i da On proznih diela u na5oj knjiZevnosti' ocijenjeno kao jedno oi nuiu"etn se sto je nakon koja ojedna velebna drama<< tvrdi da je Budakov ;;; Tita Strozzija u kazaliStu u pojavila, dobila d"ij;l;;;"ii"acije'.jednu objavljenu u posebnojknjizi u Zagrebu Ig4\,iO'ugu n"*ttl5'aU1O.a,na te a bila je namijenjena inozemstvu izdanju Matice rrru'ut.t", rg4l, godine' izvedenau Sofiji i Bedu 1942' je u Liku.' protlgonisti su: I Radnja romana Ogniilte smjeitena Mi6ana' i gruZiii l"kan' Oko disie ljubavi Anere'i Anera, Midan, se sudb.inatih osoba koje strasneZudnje n3"gwu ocaBlaLil'aispreple6e na 'uiu' Aneru ubija BlaZid' dok tragidno zavr5avaju'Mi6an umire " ubija Lukan osvetiv5i se'r8s kraju BlaZi( plal'a'f"fi" i"t ga od velidanja suprotsf.avljena, o tom su Budakovom romanu misrjenja donegiranja,alisa'u"t"eo-u'emen'kom-distancomrealnijesevrednuje' Mile -B^udak:pjesnik i r8aVinko Nikoli6' >OgnjiSte - romanlvlile Budaka<<' 103' str' 1 990' ?"i'ii"l e u""lonu-Miinchen' mui en ik,KnjiZnica nt""t'il r85Isto, str. 108.
76
Antun Bi >>vrhunacsvt povezuje dov koji je sa sl logorima Ja godine), u s dital:u1i Ogn planina, Sto podmuklo, t Barac sinte zatodenicin knjige. >U najodvratnt Ognjiite n budu6nost pisac htio P ljudi junad tipova s Pa komentar I reZima koj nadin Zivljr
KnjiZr svome Pr koje je on gledaju iz kao >>sa
Slove visoko uz njegov rc
I tali djelo u k rase i znz 186H
1942,str' z 1 8 74
hrvatska<, 1 8 8N l S eB
190S
220-221. l9l I
nalazila, l osobne Ltakbilo movinii iieviiu koja ga :a njega lo brzo e s t id o lvati sa lo bi se lji nisu
lernu, lipnja djelo d aj e ti. On ito se Stuu jizi u yu te
Antun Barac (1894-1955)piie da je romanomognjiite Budak postigao >vrhunac svojeg umjetnidkog rada i da je ognjiste simborftna veza koja povezujedovjekas njegovomproslosiu i buduinosiu<<.186 Medutim, Barac, koji je sa skupinom hrvatskih intelektualaca bio zatoden u ustaskim logorima Jasenovcui Staroj Gradiski (od kraja r94r. do svibnja 7942. godine), u svom je eseju Knjiievnost u rogori opisao da su zatvorenici ditajuii ognjiite u toj knjizi pronasli tvrdog i oporog kao kamena "nedeg planina, sto izbija iz toga djera<<, te su u njemu osletiti neprijatno, podmuklo, odbojno<,pa su raspravljajuii o ,o-unu "nesio iznosili ostre iiieri. Barac sintetizira 5to se o romanu govorilo i zapisuje da su anonimni zatodenicimedu ostalim rekli da se ognjiite moZewrstati u najnemoralnije knjige. >U njemu .? - u svezi s ognji.tem kao simbolom _ prikazuju najodvratnijiprizori_rodoskvrnuia,prevare,lazi, podmukrog ubojstva... ognjiite nije slika Like, hrvatstva,nije simbol-naseproslosti i nase budud-nosti,nego najkrvavrji izraz nasegvremena...ovaj roman kojim je pisac htio proslaviti jedan nas kraj u stviri je najcrnja uurldu. To nije slika ljudi junadkih i moralno zdravih, nego galerija oegenerita, zlodinadkih tipova s patolo5kim nagnuiima...,,r87 Iako Nik;fii siratra Aui" tui Bardev komentar mogao biti opravdanareakcija utamnidenikaprema nositelju reiima koji ih je zatvorio,ipak priznajeda je Budak u ,uorir" romanu iznio nadin Zivljenja>sasvijetlim i tamnim stranama<< seoskogZivota.r88 KnjiZevnik, romanopisaci esejistAntun Bonifadi6 (1901-19g6) u svome prikazu Budakova romana istide realnost dogaclaja u ognjiitu, koje je on ponio sa s.obomiz zavidaja,te da njegovi i"unaciof r,oi" i oni gledaju iz svojeg svijeta, tako da se dogadaji-u-.o-lnu mogl ouiasniti kao >savr5enareportaZajednog kriminalnog dogadaja<.r8e slovenski slavist JoZaGregoridnapisaoje da se Budak s ognjiitem visoko uzdigao nad ostale suvremenehrvatsie romanopisc e i da c,e zato njegov roman biti uvrstenmedu klasidnadjela hrvatske knjizevnosti.,e0 I talijanski slavist umberto urbani hvari ognjiite daje majstorsko djelo u kojemu upoznajemo.genijalnogpisca toji je utvrdio bit svoje rase i znadajkesvogakraja.rer r86Hrvatska encikropedija,III, Hrvatski izdavadki bibriografski zavod,zagreb, 1942, str. 440. toljeta hrvatske knjiievnostl, 101, >Matica 9.
tik i
';;;:i;:;:;:;,'f !i,i;,"ili,'?,';,,I!iii1; teI H rvats ka r evij a, Xly, br. 5, 1941, str. 269_2j2.
7l
Poznati sveudili5niprofesor slavistike u Padovi Arturo Cronia rekao je da je Ognjiite snaZnoi op5irno odrazilo Zivot stanovnika Like >u njegovim iskonskim nagonima i njegovim patrijarhalnim sklonostima, Sto s jednim, skoro mistidnim shva6anjemdoma6e ognji5te smatra sveti5tem<<, ali da je pisac platio za svoje >politidke zablude i ideale<<.1e2 I Vinko Nikoli6 svoj dlanak o Budakovu OgnjiYtu zakljuduje tvrdnjom da je to velika epopeja seoskog i,ivota, hvalospjev ognji5tu i ujedno potresnaljudska drama.re3 Vrlo zanimljivo i, rekli bismo, realno mi5ljenje o Budaku kao knjiZevniku i romanopiscu iznosi poznati knjiZevni povjesnidar Stanko Lasi6 u svojim Autobiografskim zapisima, koji biljeZi da se iz gimnazijskih dana sjeia kako ga je Ognji,Ite >privladilo svojom fantastidno5iu, egzotikom, ludilima i seksualno56u<. >Budak mi je govorio - pi5e Lasi6 iako sam odmah ocijenio da je preda mnom nadareni knjiZevni diletant dija je nadarenostu opasnosti: ugu5it 6e je. Obnovio sam tvrdnju... da me tu ne dira nikakvo ognji5te, velebitsko domoljublje i 'realistidki opis' lidkog iivota, nego fantastidno,strastvenoi bizarno... Sre6om ni'rcalizam' ni 'kr5ianske zasade' nisu mogli nadvladati opsesivnostkoje su djelo obiljeZile i meni bile najbliZe: nastrano, dudesno,mutno, morbidno ali i mistidno (na primjer tekstovi o Svisvetima i Du5nom danu), zloslutno, neobidno nasilno, grubo (glad za zemljom, bjesovi, ubojstva, noZ, vje5ala,vlast, prijevare, preljubi), kobno, suludo, predimenzionirano...<>konstanta<<, da je u njega prisutna improvizacija, da zapravo >>udnu njegove slobode dudaoje mali diletant<<.re5 Zanimljivo je miSljenje o Budakovu romanu iznio pripovjedad i publicist Ilija Jakovljevii (1898-1948)u svomednevnikuiz logora Srara Gradi5ka pod naslovom Konclogor na Savi, u kojem iznosi nekoliko indikativnih i kritidkih opaski o Budaku kao knjiZevniku, jer je u logoru ditao njegovo OgnjiYte.Kai,e da se medu zatvorenicimadosta pripovijedalo, da su neki govorili kako je Budakov roman bolji od Reymontovih Seljaka. Evo StoJakovljevii uz ostalo zapisuje: >Opazih da je pisac kao stvaratelj na prvim arcima dao sve Sto me moglo privu6i. Sto dalie odmicah, sve se vi5e susretahs mehanidkomkonstrukcijom... ali hrabro izdr1ah do kraja. Sada mogu re1i - sarkastidno dodaje - da sam re2Arturo Cronia, Storia della letteratura serbo-croata,Milano 1963. str. 475-476. rsr Nikolii, nav. dj., str.123. reaLasi6, Autobiografski zapisi, nav. dj., str. 345. resIsto. str.347.
18
proditao kli knjiZevnika Zatim n ide u stupic mrkloj nodi nakon toga svetio...Tal mrtav Buda pudko-liter skladu s vje na Budakov Bla,Liei,neg
Ocjenj kovljevii n inspiracije k pla5i kli5ejz Sve 5ro bi I (dak u lidki pisac bez m to shvatio d usuduje se r jednom krvi
U svon takoder nap rima i otud otodju koje kojoj Buda njegovim pt
Uvod u >sanjedne 1941. godi ljali neke vr a osobe i n njegovi prr
ts6iliia I le7Isto, le8Isto, leeKadi
'onia rekao ia Like >u Ionostima, ;te smatra ideale<<.re2 LcujetvrdognjiStui kao knjilr Stanko grmnazij;tidno56u, o - pi5e knjiZevni )v10sam oljublje i )lzarno... dvladati rastrano, ri o Svi(glad za reljubi), :diletanacija,da vjedadi rraStara ekoliko r logoru ipovijeontovih sackao o dalje hrabro da sam 475-476.
proditao klasidno djelo hrvatske knjiZevnosti - roman 'najboljeg knjiZevnikasvih vijekova', pa prematome svih spolova.>Autorovpo5tenjakLukan, uzor ditaocu, svjesno ide u stupicu koju mu je namjestio prija5in Blali(,,jer on 6e tamo u mrkloj no6i prokletog prija5ina iznenada6uskijom po glavi i jo5 6e nakon toga zamoliti da mu blagoslovi ognji5te koje je on krvlju posvetio...Takvi se pravednici Budaku dopadaju.< >...i dok BraLilleLi mrtav Budak gleda u mjesedini crkvu sv. Roka i njezin toranj koji pudko-literarno straZarinad mirnim i nerazorenimognjistem. To je u skladu s vjerom i 6udoredem...Koliko je ognjista razorenoi popaljeno na Budakov poticaj?Koliko li destitihseljakapoubijali ne samonjegovi BlaZiii, nego i Lukani!<Ima pisaca koji se u pomanjkanju umjetnidke inspiracije katkada posluZevirtuoznosiu dobra obrtnika, no Budak se ne plasi kli5eja, Sostar-kalendara, rasiplju6i se trivijalnim duhovitostima. Sve Sto bi kod njegova Lidanina trebalo biti tipidno vei smo upoznali (dak u lidkim kuti6ima) Sarenihlistova. I taj knjizevni osrednjak, taj pisac bez mjere i ukusa, taj glasnogovornik bez kulture koji nije dak ni to shvatio da i samo pripadanjeknjiZevnom sloju historijski obvezuje, usuclujese nametati svome narodu i u domeni knjiZevnika predvoditi na jednom krvavom falniku.<sanjedne agonije<<, Stoje sasvim razumljivo jer je knjiga objavljena 1941. godine za vrijeme NDH, kad su neki Budakovi protivnici obavljali neke vaLne funkcije i zatoje sve bilo prikazano kao san i fantazija, a osobe i mjesta izmiSljeni.teeMedutim, tri lika u romanu koji su bili njegovi protivnici (>StoZina<- Branimir Jelii, >Filipin< - prof. ts6Ilija Jakovljevi6,Konclogor na Savi,>>Konzog<<, Zagreb,1999,str.27-2g. l e 7I s t o , n a v . d j . , s t r . 2 3 l . r e SI s t o , n a v . d j . , s t r . 2 3 2 . reeKadii, Autobiografska djela Mile Budaka, nav. dj., str. 162.
l9
Andrija Luetii i don Mate Buri6 - >Veledasni<)Budak je karikirao tako da su postali kao osobe neuvjerljivi, tako mu je Jeli6 velidina i sebidnjak, Lueti6 pokvarenjak i beskidmenjak,a don Buri6 bijednik. Premda su oni prepoznatljivi kao osobe,kada je roman objavljen nisu mogli biti opasni Budaku zato Sto je Jeli6 bio zatodenu Engleskoj, Luetii u nemilosti vlasti, a don Burii je damio u nekoj talijanskoj bolnici.200Treba re6i da se Pavelii kao voda rijetko spominje. No, on je nevidljiv i svemoian, postavlja upravu i jedini je koji moZe smjenjivati, a inadeje na Budakovoj strani. No glavno zanimanjenjegovih protivnika u romanu sastoji se, po Budaku, u >ogovaranju, pijandevanju i a oni se pona5aju kao >dopor zvjetadi u kavezu, koja se Zderanju<<, dime ih on kao osobe Zeli diskreditirati. medusobno grize<<,2o1 je lice Budak pod imenom Janko a sebeje prikazao kao Glavno sveca mudenika koji svima sto ga napadajuoprasta,jer nisu krivi sto nisu savr5eni.Oni mu dak rade o glavi, Stoon zna, i vjeruje da ie oni na kraju priznati njegovu velidinu. Tako on sebe podiZe na pijedestal vrhovne moralne lidnosti koji onda ima pravo optuzivati druge zbog >licemjerstva i dvolidnosti<<.202 Ta dva Budakova romana napisana su pri kraju njegova emigrantskog Zivota i imaju neku simboliku, reklo bi se odredenu politidku poruku. Dok je u romanu Na vulkanima l,elio prikazati u povoljnijem svjetlu svoju ulogu upravitelja liparskog logora, jer je osjeiao vlastitu krivnju, u romanu ognjiite kao da je anticipirao ono 5to ie se krvavo u Lici zbit\ tijekom 1941. godine. Kritidari su zabiljeZili da je ogniiite te da je to djelo obiljeZilo >>zloslutno, >najkrvavijiizraznaseg vremena<< nasilno,grubo ubojstvo,vje5ala,vlast i prijevare<. 2ooIsto, nav. dj., str.162. 2orIsto, nav. dj , str. 163. 2o2>>- OptuZujem pojedince zbog licemjerstva i dvolidnosti, traZe i odekuju, da prema njima svetadki pravedni, obzirni i snoStjivi, a u svojoj se dusi nose budu svi krvoloEnim osnovama i ne predaju pred suzama sirotinjskim niti se pla5e kletava udovidkih. - OptuZujem narode i velike i male. OptuZujem velike, jer svoje rijedi uvijaju grlatim iudoredem, a djela su im zadojena samo i jedino nezasitnim Zeludanim sokovima. Po zakonima tih velikih i moinih na vjeialima bi svr5io svaki nesretnik, koji bi se u svome privatnom Zivotu vladao, kao 5to se ti veliki vladaju u svome javnom Zivotu. OptuZujem male narode,jer zavidaju velikima i nastojesvim sredstvimabez izbora da ih dostignu, pa da budu - gori nego su bili njihovi ugnjetadi. - OptuZujemStoZinei Stoziniie!< Mile Budak, Na vulkanima, knjiga prva,Zagreb 1942,lzdanje Matice Hrvatske, str. 122.
80
Kad se l na to su nef pojavila Pje ratnika<
Inade j sredinom s Vladeta Mi da je na br< na njih jo5 je stigaou: dugo razgc Sto su i pri inade, posj i rujnu, St najve6e Po Madek da je Bud koja je asP posjetio z povodu su
203Mal hrvatske, Za 20+1.1i
karikirao relidinai bijednik. ljen nisu rgleskoj, Lijanskoj Vo,on je ienjivati, r protivevanjui koja se zaokao :rivi Sto 3 onl na edestal Jezbog lgrantlitidku ljnijem 'lastitu vavou gnjiite ;lutno,
II. DJELOVANJEU DOMOVINI - GLAVNI UREDNIK HRVATSKOGNARODA (1938-r94r) Kad se Budak sa suprugomvratio uzagreb podetkomsrpnja 193g, na to su negativno reagirali neki mladi hrvatski nacionalisti. Tada se pojavila pjesma mlade vjere Korsky pod naslovom >>povratakstarih ratnika<>Vraiamose - no nemojte nas osuditi, mi smo danassamorukovet slomljenih sjena. Zaboravite ono, ito klicasmo odlaze(,i, ponizno danaspriznajemo: bitka je izgubljena.<<203
uju, da 5i nose :letava rvijaju sokoii bi se iivotu. tdaih
Madek je ostavio svjedodanstvoo tim razgovorima iz kojega se vidi je da Budak podrZavaopolitiku HSS-a i kritizirao talijansku politiku koja je aspiriralana Dalmaciju. Medutim, Madek navodi da ga je Budak posjetio zadnji put dok je bio na lijedenju u Rogaskoj Slatini, i ro u povodu sudetskekrize, te mu rekao da je svjetski sukob neizbjei.ani d.a
e, sh.
203Marko eovie,, Lirika hrvatskih sveutiliitaraca, SveudiliSni Pododbor Matice hrvatske,Zagreb, 1939,str. 57-58. 204Jelii-Butii, NDH, str. 46.
81
sila osovine'20s se Hrvati moraju staviti na stranu pobjednika, odnosno da i ja vjerujem da ie do6i >>Ja sam mu odgovorio - svjedodi Madek mi5ljenje' da 6e do oruZanog,okobu, ali da nituto ne dijelim njegovo osovinapotii"oiti,negoseusudujemvjerovatiba5protivnoodtoga. jer sam ditaju6i Hitlerov MoZda ie to v3etouunf", rekoh, moja Zelja ' 'Mein dampf dobio jasnu sliku Sto deka sve male narode' pa naravno i 'Kad je to tvoje Hrvate, ako pobijedi Hitler i njegov satelit Mussolini. uvjerenje',r"d"Buduk,'tuseondanedani5taudiniti'Miidemosvojim puiem.'-To je bio zadnji put Sto smo razgovarali'<<206 onjihovupolitidkomraz|azlpostojeraz||ditami5ljenja.Budaktako izbora 1938' tvrdi da se s Madekom razi5aou povodu parlamentarnih misljenje da HSS-a' godine kada je poslaoHrvatskomdnevniku,glasilu na njegovu svaki Hrvat mora glasovati za Madekovu listu bez obzita pa za politiku, te da je zato doLivto o5tar napad u Hrvatskom narodu' raskid okrivljuje Madeka.2oT ravnaMatija Kovadii (lgol-1972), novinar i ravnatelj Glavnog da je navodi NDH' prosvjete teljstva za promidZbu u Ministarstvu hrvatsko Budak u Madeku na5aobliskog sugovornikau pogledima na nacionalistima.208 pitanje, ali da Madek nije htio suratlivati s hrvatskim ustabke b to-" pi5e i Ivan Or5anie Q}O4-I968), upravni zapovjednik priznali HSS mladeZi ,, NoH, koji kaZe da su Budak i Mladen Lorkovid politidki >>nijesu mogli da ali kao znadajnupoliti8ku snagu u Hrvatskoj, tradicije<<.20e djelovati g otulru HSS-a n"go u duhu nacionalistidke politidke Jesu li pravi uzroct za razlaz Budaka i Madeka bili samo raskidu? tom povod bili naravi ili su postojali neki osobni ruzlozikoji su je bio vrlo Vladeta Mili6evi6, jugoslavenski policijski inspektor,koji misljenje u dobro informiran o dielovanlu emigranata,iznosi zanimljivo po povratku u svome izvje56u o usta5koiemigraciji' >>Izaista, dr' Budak Dr' je Gospodina maha dva u posjetio Zagreb - zapisuje Mili6evi6 Madek je Gospodin s6m i Vtaeeta i nastojaoda se priblizi HSS, Sto mi neki povratnici, medu Madek, Dr. miGospodin kaZe rekao. Medutim su da ovaj ouir"u Su*an Mate, poveli su akciju protiv Budaka ittaLlli je ovaj bio kada Italiji, u emigranata se izvede na sud zbog zlostavljanja 2o5Hrvatska,BuenosAires, br. 9' 1948' 206Isto. zot 7unt"n1y sasluBanjaMile Budaka pred jugoslavenskim istraZnim organrma' Fond Mile Budaka, Hrvatski drZavni arhiv' 208Kovadi6, Od Radi1a do Pavelita, nav' dj', str' 106-107' 20eluun orSanii, >Moj nacionalizam i ustastvo<,Republika Hrvatska, Buenos Aires, XXV, 101, travanj 1975, str. 55.
82
zapovjedni naredi Priv odugovlab podeo da ol MoZe s osobne na Sumanou potvrduje i predalo M okrutnosti raspravl n( opravdan kljuduje: > koji su bil Poslij vanje na t objavljuju 80 tisu6a vukao mr Bu6 (188 i antisem 1. oZujka vlast. Od
Ivan sedajet umJeren zagovara zaititu, z fil kao K
Inad njegovin medunar List s vladon treba Pr
2ro1, 2llV 2 r zQ 2r3B
Osovine.2o5 r da 6e doii en1e,da 6e ro od toga. :i Hitlerov l naravnoi Je to tvoje ,mosvojim ]udak tako r o r a1 9 3 8 . iSljenjeda ranJegovu odu,pa za rogravnarodi da je t hrvatsko listima.208 ik usta5ke znaliHSS i politidki :<<.209
politidke r raskidu? : bio vrlo riSljenjeu ovratkuu odinaDr. in Madek ici, medu u da ovaj : ovaj bio
organlma.
; a ,B u e n o s
zapovjednik logora na Liparima, pa je Gospodin Dr. Madek morao da naiedi prividno istragu, smatrajudida na ovaj nadin moZe stvari da odugovladi.Ovo je naljutilo Dr. Budaka i on se povukao i ubrzo se podeoda okruZujefrankovcima....,2tn MoZe se prema tome zakljuditi da je neposredanpovod za raskid bio osobne naravi, jer je Budak bio povrijeden time sto se Madek nakon Sumanove prituZbe na njega odludio na istragu protiv Budaka. To potvrduje i Slavko Kvaternik koji navodi da je nekoliko ustasasplidana predalo Madeku optuZnicu protiv Budaka i Paveli6a zbog podinjenih okrutnosti u emigraciji. Budaka je tada pozvao Madek i tra1io da o tome
Poslije raskida s Madekom, Budak podinje razvijati politidko djelovanje na ustaskojplatformi. Tako se koncem 1938. i podetkom 1939. objavljuju pripreme za izdavanjetjedn_ikaHrvatski narod koji se tiska u 80 tisu6aprimjeraka u tiskari jednog Zidova, te je Budak zbog toga navukao mrZnju druge manje frankovadke skupine koju je vodio Stjepan koji je propagiraonacionalizam Bu6 (1888-1975)s listom Nezavisnosr i antisemitizam.Prvi broj Hrvatskog naroda izisaoje 9. veljade 1939, a 1. oZujka 1940.tiskanje zadnji 56. broj, jer je list zabtanllabanovinska vlast. Od prvog do posljednjegbroja urednik je bio Mile Budak' Ivan Or5ani6,koji je bio politidki urednik Hrvatskog naroda, sjeCa se da je u listu bila prisutna germanofilskalinija koju je Zelio udiniti umjerenom.Zbog toga je dolazio u sukob sa Slavkom Kvaternikom, zagovarateljemte linije, kada ga je Budak kao glavni urednik uzimao u za5titu, zakojega Or(ani6 kaZe da nije bio >>takoneuradunljiv germanofil kao Kvaternik<<.2r2 Inade Hrvatski narod postaje glavni propagator ustaskih ideja. Na njegovim stranicamapozornost se posve6ivalaunutrasnjopolitidkim i medunarodnim pitanj ima.213 List podinje organiziranukampanjuprotiv sporazumavodstva HSS s vladom u Beogradu.Tako Budak u jednom svom dlanku pise da ne t r e b a p r a v i t i n i k a k v e s p o r a z u m ej,e r n e p o s t o j en e s p o r a z u mvi e i s e 2r0IzvjesdeVladetaMili6evi(a, Krizman, lJstaie i Treti Reich,knj.2, nav' dj ', str' 385' 2rl Vojskovoclai politika. Sjeianja SlavkaKvaternika,str' 98. 2 r 2O r 5 a n i 6n, a v . d j . , s t r . 5 5 - 5 6 . 2 r 3B u t i i - J e 1 i 6N, D H , s t r . 4 8 .
83
svatko treba podeti baviti svojim poslovima >>ida ne zasijecaplugom u susjedovuoranicu!?<2'aTo je znadiopritisak na politiku Madekai HSS_ a da bi se ona radikariziranjempribriZila ustaskoj koncepciji. Nakon sporazumacvetkovii-Madek 26.korovoza 1939.i posto je stvorenaBanovina Hrvatska, Hrvatski narod sporazumnapada osudujuii ga da >>spasava Jugoslaviju<.Tada su sireni letci s iudakovom izjavom da je glavni uzrok sklapanjasporazumau pogresnom Madekovom gledanju na medunarodnuporitiku, jer je on ,aosuo do zakrjudka da je najpre('azada(,aHrvatskog naroda da spasavajugosravensku k o n c e p c i j uu n j e n o m p u n o m o p s e g u . . . kapitulaciju.,.r,t Hrvatski nacionalisti osnivaju drustvo >Uzdanicapripomoina Stednaudruga<< zapravookuplja pristaseustalkog pokreta. To druStvo legalno osniva podruZniceu Hrvatskoj i Bosni i Hlrcegovini, raspadavaju6ipreko njih Hrvatski narod,ali stvara i ilegalne organlzacijs.zra^ Kvaternik se sjeia da Budak nije bio medu prvim organizatorima, niti je inicirao osnivanjete udruge, to su radili drugi (Kiaternik, puk, Kai6, Dumandii6) jer je Budak s Lorkoviiem dos=ao'kad je sve bilo zavrseno.Kvaternik navodi i da je ta udruga ime posudila od"musliman_ ske >uzdanice<<,a bila je kamuflirana kao-zadrug-a za tzajamnu pomo6, Stoje stvarno radila pomaZuii obiteljima unieenitri prognanih nacio_ nalista. Medutim, u biti je ipak bira izrazito poritidka udruga. Jedini njezini ilegalni pothvati bili su, po Kvaterniku, letci protiv sporazuma cvetkovii-Madek. Da nije bila neka organiziranu,nugu, kaZe Slavko Kvaternik, govori dinjenica da on u dasu proglasenja NDH u travnju l94l . nije uza se imao ni jednog dlana >Uzd anicerr.zri U >uzdanici< su tijekom r939. godine djelovali, osim Kvaternika, Mile Budak, Mladen Lorkovii i Ivan orsanii, koji su od,rrarimnoga predavanja.Meprirog prouiavanju djeratnostiustasado 7g47<<; (Jstaie i NDH, n a v . d j . , s t r .4 9 . 216Isto, str. 50. .,str.109. d j e l a t n o s t iu s t a S a . < n ,a v . d i . , s t r . g 4 . I z
'uffi;l;YjTi,f,?i,J','*i:"{*".i;:"": koji ga
ustaiei rre6i Reich,2,br.2,nav. di.,ro.:sdliku 84
su
omerali u .udu,Krizman,
Usta5esu se dr vi5e politidki negoc Budak je tada tvrdi zaciju, nego su post dok nije bio zabra koju su vodili Buda ipak bila prilidno p jedne je stranedjelo na delu, a s drugePa
Medutim, vezek i slabe,Sto mu je on najmanje u djelova zapisuje kada je nek maciji, da je Mijo Br prisutan,primijetio I NaSeveze s domovi Kako je Paveli6 zatvoru,a poslijeint t e k k r a j e m 1 9 3 9 .B Kvaternik navodi da obavijesti. U prvoj I gandi koja napadanj idim obvezaoMusso dak predbacujeKva ternik pi5e da je Buc da njegovi prijatelji i obzirom na ratnupus
2reJelii-Butii, nav 220Eugen Dido Kva 221Isto, str. 24. 222Evo 5to o odnos OrSanii: >Budakje pred svojevoljno, bez dopudte S knjiZevnim autoriteto Hrvatskoj nagrizao svoj z odrZao pred sveudiliSta dubine nedostojnoje int simpatidan,ali povrSan. da bi Budak bio na5posl njihove medusobnesklo mogao destito progutati n O r 5 a n i i ,n a v .d j . , s t r .6 5 . 223S.leianjaSlavkaI
plugom u kai HSSpoStoje a osudulakovom Madekoakljudka avensku znadilo >pnpo_ To drul, raspa, ,2t6
rtorima, k, Puk, ve bilo slimanpomoi, nacloJedini 'azuma Slavko ravnJU :rnika, nnoga *crje. neko2t8
Usta5esu se drZali uglavnom Budaka i Kvaternika, a djelovali su vi5e politidki nego organizacijski,te nije postojalahijerarhija i vodstvo. Budak je tada tvrdio da usta5eu zemlji nisu imali formalnu organizacijt, nego su postojale ideolo5ke veze preko lista Hrvatski narod, sve dok nije bio zabranjen."n Prema tome, usta5kaorganizacijau zemlji koju su vodili Budak i Kvaternik nije bila organizacijskiustrojena,ali je ipak bila prilidno politidki samostalnau odnosu na Antu paveli6a. S jedne je stranedjelovala domovinska skupina s Budakom i Kvaternikom na delu, a s druge Pavelii s dvjesta usta5kihemigranata izltalije.220 Medutim, veze koje je Pavelii imao s Hrvatskombile su neredovite i slabe,Sto mu je onemoguiivalo pravi uvid u stanje stvari u zemlji, a najmanje u djelovanje usta5keorganizacije. Dido Kvaternik, tako zapisuje kada je neki Katii do5aou Iraliju i izvijestio o sranju u Dalmaciji, da je Mijo Babi6, poslije usta5kibojnik (1903-1941),koji je bio prisutan,primijetio Paveliiu: >Mi nemamopojma Sto se dolje dogada. NaSeveze s domovinom ne vrijede niSta.<<221 Kako je Pavelidposlije atenratau Marseilleu do 1937.godine bio u zatvorLt,a poslije interniranu Sieni, pod strogim policijskim nadzorom, tek krajem 1939. Budaku su od njega stigle prve vijesti.222Slavko Kvaternik navodi da su od konca 1939.do konca veljade 1941.stigle tri obavijesti. U prvoj Paveli6 javlja da se ne nasjedabeogradskojpropagandi koja napadanjega osobno i Talijane, te energidnodemantira da se idim obvezaoMussoliniju u smislu teritorijalnih ustupakau Dalmaciji. eak predbacujeKvaterniku i Budaku lakovjernost i vezi s tim. Kvaternik pi5e da je Budak naivno vjerovao u te Paveliieve demantije,ali da njegovi prijatelji i on nisu nakon 5roje Albanija prikljudenaIraliji i s obzirom na ratnu pustolovinuItalije u Grdkoj.223 2 r eJ e l i i - B u t i i , n a v . d j . , s r r . 5 3 . 220Eugen Dido Kvaternik, Sjetanja i zapaianja, nav. dj., str. 17. 2 2 l I s t o ,s t r . 2 4 .
NDH,
84.Iz bio na tata u zman, 223Sjeianja SlavkaKvaternika, str. 101.
85
U drugoj Paveliievoj obavijesti stoji >da je sklopljen ugovor izmedu Mussolinija i Hitlera, kojim je ugovorom zajamdenopolitidko prvenstvo Italije na cijelom Balkanu, a prvom redu na podrudju Jugoslavije, dodim je Njemadkoj zajamdenoosiguranje njezinih gospodarskih interesa<<.224 Pavelii je Zelio ohrabriti svoje pristaie u Zagrebu u kojih su se inade javljale sumnje s obzirom na talijansku politiku Sto ju je ona vodila prema usta5kimemigrantima,a bila je nedosljednazbog odnosa koje je odrLavalas Jugoslavijom. U vezi s usta5kim akcijama u zemlji reagiralaje banska vlast i u veljadi 1940. uhapsila50 nacionalista.22s Jednaje skupinabila otpremljena iz Zagreba u Lepoglavu, a tridesetak ih je, medu kojima Or5anid i Lorkovii, prebadenoiz Lepoglave u logor Kru56icu kod Travnika. Krizman drLi daje pravi razlog tih hap5enjabila obavijest koju je imala jugoslavenskavlast da su Talijani podrZaliPaveliia i usta5eu vezi s intervencijom u Hrvatskoj.226 Budakje uhiden 27.velja(,e 1940.godine.Medutim, njegova supruga Ivka izvr5ilaje 11. travnjasamoubojstvo,a on je bio puSteniz zatvorana dan njezine smrti.227On nije politidki djelovao, kako je izjavio pred jugoslavenskimistraZnimorganima,jer mu je to bilo onemogu6eno policijskim mjerama. A nije mogao djelovati jer se nalazio u te5kom psihidkom stanju,tako da je bio prisiljen otiii u bolnicu gdje mu je operiran Zu6nimjehur krajem oZujka 1941.godine.Zato i nije sudjelovaou proglaSenjuNDH, bududi da se nalaziou bolnici.228
224Isto. 22sJelii-Buti6, nav. dj., str. 52. 226Krizman, Ustaie i Treti Reich, str. 393. 227Evo Sto o tome svjedodi Rudolf Horvat
u svojoj knjizi: >U nedjelju 15. veljaEe 1940.pronio se u Zagrebuglas daje uhap5enomnogo hrvatskih sveudili5taraca. Istoga su dana redarstveni agenti rano u jutro do5li u stan hrvatskog knjizevnika dra. Mile Budaka, gdje su proveli premetadinu.Premda nisu tom prigodom niSta vaZno pronalli, ipak su Budaka odveli u redarstvenizatvor...Tamo smo doznali, da je doktor Budak u znak prosvjedastupio u Strajkgladovanjem...Iza punih 74 danaStrajkabio je dr. Budak otpremljen u sanatorij... Budak je u sanatoriju - pod paskom stralara - ostao do 12. travnja kadaje njegova mila supruga Ivka nadenamrtva u zdencu Budakova vinograda. Ta je tragedija u Zagrebu urodila tolikom ogordenoS6uda se ban Subaii6 na5aoprinuclen pustiti Budaka u njegov stan gdje je ipak i nadalje ostao pod redarstvenim nadzorom.<< Horvat, Hrvatska na muiiliitu, nav. dj., str. 616. 228lareb, nav. dj., str. 50.
86
II]
Kac oZujka I pakta,S ska je v u Hrvat ministr oZujka nog us Babi6 i kojim t Italije. Sardin uniforn otiSao Mt talijan Paveli primio
229
230
sesMu puta u I vratio it O iston dana,tc Paveli6 sastan
ugovor olitidko u Jugogospohsuse Je ona odnosa lasti u Itprem'5ani6 i vnika. : imala vezi s supru/orana o pred u6eno :5kom leriran rrogla-
veljade Istoga L .M i l e onaSli, ldak u Budak do 12. grada. nutlen rom (
III. STVARANJENEZAVISNEDRZAVE HRVATSKE - PRVI MINISTAR NASTAVEI BOGOSTOVLJA (r941) Kad je skupinajugoslavenskihoficira izvr5ila pud u Beogradt 2T. oZujka 1941,kojim je Kraljevina Jugoslavijafaktidnoistupila iz Trojnog pakta, Stoje bio znak silama Osovineza podetakrata protiv nje, talijanska je vlada odludila vojnidki podrZatiPaveli6ai usta5eza intervenciju u Hrvatskoj. Filippo Anfuso, Sef kabineta GaleazzaCiana, talijanskog ministra vanjskih poslova, po naredenjuMussolinija pozvao je 28. oZujka u Rim Antu Paveli6akojega je pratilo nekoliko dlanova >Glav(Eugen Dido Kvaternik, Stjepan Tomidi6, Mijo nog ustaSkogstana<< Babii i dr.). On mu je priopiio da se pripreme,jer je do5aotrenutak kojim 6e dobiti odrije5eneruke da udu u Hrvatsku uz vojnu potporu I t a l i j e . I s t o g d a n a i u s t a 5 eb i l i s u p u 5 t e n i i z l o g o r a n a L i p a r i m a i Sardiniji, ukupno 23I,i upuieni u Pisu u sjevernuItaliju, gdje su dobili uniforme, a zatim su upu6eni na granicu prema Rijeci, kamo je Paveli6 oti5ao 1. travnja 1941. godine.22e Medutim, Paveliia je prvi put primio Benito Mussolini, predsjednik talijanske vlade, 29. oi,ujka I94I, a budu6i da je Slavko Kvaternik u Paveliievo ime 10. travnja 1941.proglasioNDH, Mussolini je ponovno primio Paveli6a 11. travnja23oi odobrio mu da ude u Hrvatsku. 22elzvje(taj Vladeta Miti6evi6a, Krizman, Ustaie i Tredi Reich,2,str.393. 230Evo Stoo tome zapisujeKovadii u svojim sje6anjima:>Dr. Ante Pavelii sastao se s Mussolinijem pred odlazak u Hrvatsku dva puta: 29. ofujka 1941. i 11. travnja, oba puta u Rimu. Mene kao i nebrojene Hrvate mudilo je pitanje, da li se dr. Ante Paveli6 vratio iz Italije u Hrvatsku, preuzev5ina sebe obveze za teritorijalne i politidke ustupke. O istom predmetu imao sam prilike razgovarati s Paveli6em istom u Argentini. Jednog dana,todnog nadnevkase ne sje6am,sastaosam se u BuenosAiresu god. 1956. s drom Paveli6em. Sastankuje prisustvovao i dr. Vjekoslav Vrandid, koji je posredovao,da do sastankadocle.Tada se u emigrantskomhrvatskomnovinstvu mnogo pokretalopitanje
pi5e Filippo Anfuso' 5ef O njihovu sastanku 11' travnja 194l' ostalim kaZe: >>Paveli6 Cianova kabineta, u svojoj knjizi' On medu ijom, zajamdujenjegovu Primjenu i alnosti.'.Paveli6planira vratiti se u ost i putem federativnog sustavaili vezu izmedu obiju sredi5njihvlasti' nacije bude jednostavno provedeno hrvatsko-talijanskuuniju' Paveli6 r-* ---^J---federacije s Italijom i leli uvjeriti dalmatinske Hrvate u prednost pripremitiihzavenecijanskerevindikacijeltalije.'.AkojeMussolinij"uu Urlgu bitna, ako ne i jedina Dalmacija' bojazni Pavelida su mnogozadaju njegovi vlastiti struke, a najve6e su, kako on veli, one koje mu Hrvatske, po nezavisne sliku pristase kojima 6e trebati pokazati i takvu lojoj njezin novi poglavnik ne6eispastikao izdajica"'<231 1941' stigao u Paveli6 je na delu skupineemigranata15' travnja hrvatsku drZavnu je Zagreb,a kao poglavnik NDH imenovao sutradan vanjskih poslova' u v1adu232u kojoj je on bio predsjednik i ministar i nastave i u trenutku vladi Mile Budak postaje minisiar bogostovlja Paveli6eveprisege, to njezina konstituiranja diia ustaSkanaiela. Nakon je bio samo kratko su udinili i drugi *i.ri,t'i, pa i Mile Budak' On jednoj kavant na Aveniji Nueve de Julio u je oozadine Rimskih ugovora. Sastanak bio u BuenosAiresu. 'Kada ste se priie polaska u oslobodenu Hrvatsku u Moje je prvo pitanje glasilo: da li se ,urgoul, vodio o glavnim linijama teritoriMussolinijem, s dva navrata sastali sporazumi i politidke jalnog razgranidenjaH.;.trk" i Iialije i da li su tada stvoreni naravi?' razgovaralo' Dr. Paveli6 je na to odgovorio, da se o tome nije N a m o j u p r i m j e d b u : , " P u ' u , n i j e b i l o n i k a k v o'NJ, g p o l i t i d k o g r a z g o v o r a upolitidkog odiVaseg nije bilo nikakvog pavelii na to odgovaru' odlaska u Hrvatsku?, je zaLeliouspjeh u radu'' Mussolini i ja smo se oprostili, i on mi ;;;;;;t;. dj'' str' 146' nav' Kovadi6' re6i'< Vidio sam da ne Zeli ni5ta 23lFilippoAnfuso'Roma,Berlino,Sal6,1936-1945,>EdizioniGarzanti
il;i;i,"^5 ;r*,;;;;il;;;;;;i";,
iz Mrkoprja' ministar Lovie SuKiE
n a s t a v ei b o g o s t o v l j a ,I v i c a g o s p o d a r s t v aM , i l e B u J a k i z S v e t o g aR o k a , m i n i s t a r DumandZi6-iz Klobuka krai Jozo i ruda' -inittu'iu^a Frkovii iz LiEkog N";;;; predsjednik Zakonodavnog Senja' LjubuSkog, ministar uOr-u?Ue,i Milovan Zani(' iz ' 126-727' str dj'' nav' Paveli6a<' do >Od Radiia Kovadii, il;J"t*#^.
88
vrijeme r ministars Kao glasi: >1.I 13 jutara ma; 3. vl jednog j komadi6 sam Zel sludajaI kao nas seljadk vlasnik sam aut imovint posljed vremen ne6u se nagrad za moj i izdal mojon drLali zaPlije Pi ditavo posvJ T proml
r920
Posli To je naizz voljn
tfuso,5ef >Pavelii rrimjenui ratiti se u rustava ili jih vlasti, rovedeno . Pavelii talijom i ussoliniLmnogoi vlasriti ltske,po stigaou drZavnu ;lova.U renutku sege,to kratko Ie Juliou 'vatsku u r teritori:olitidke
:i Va5eg litidkog
Milano, rveliiai )43. Slavko z Gline, ra, Ivan rodnog r,Ivica ka kraj lavnog
vrijeme ministar bogoltovlja i nastave,jer je bogo5tovljepreSlopod ministarstvopravosuda. Kao i svi ministri, Budak je morao dati iskaz o svojoj imovini koji glasi: >1.Imam namje5tajstana;2. imam posjed uZagrebtt u povr5ini od 13 jutara sa ku6om za stanovanjejedne obitelji i gospodarskimzgradama; 3. vlasnik sam djedovskogognji5tabezkuie u povrsini od poprilici jednog jutra kamenite Glavice i Gaju u Sverom Roku; 4. vlasnik sam komadida zemlje od poprilici 48 detvornih hvata u Svetom Roku, gdje sam Zelio sagraditiku6icu za odmor u rodnom kraju. Uz sva ova detiri sludaja sa mnom su vlasnici moje troje djece: Zvonko, Neda i Grozda kao nasljednici svoje pokojne majke; 5. i ja i moja djeca smo dlanovi seljadkeku6ne zadrugeBudak kbr.204 u Svetom Roku, koja je jo5 vlasnik zemlji5ta od po prilici 4 jutra u Svetom Roku; 6. samovlasnik sam autorskogprava svojih knjiZevnih djela...Poslije ovog iskaza svog imovinskog stanja izjavljujem jo5 i slijede6e:Obvezujem se pod svim posljedicamapoloZeneustaike prisege(tj. i smrtnekazne!) da za cijelog vremena,dok budem vr5io duZnostii sluZbu,povjerenemi po Drlavi, ne6u se baviti nikakvim privrednim poslom, niti iu primati bilo kakovu nagraduu bilo kakovom obliku, osim pla6e koju mi Drlava dodjeljuje za moj rad. Izridito istidem,prema Poglavnikovojnapomeni,da pisanje i izdavanje knjiZevnih djela ne spada u posao koji se ne bi slagao sa mojom sluZbomu DrZavi Hrvatskoj.<233 Neki se usta5kiduZnosnicinisu dr1ali prisege, a neki su se pojedinci obogatili imovinom koja je bila zaplijenjena Zid,ovima,Sto se ne moie reCiza Milu Budaka. Paveli6 se prema njemu nije najbolje odnosio. Tako je Budak za ditavo vrijeme rata bio na drugorazrednimpolitidkim duZnostima.234 To posvjedodujuu svojim sje6anjimai istaknutiusta5kiduZnosnici. Tako, naprimjer,Matija Kovadi6, glavni ravnatelj Ravnateljstvaza promidZbu, navodi da Paveli6evonepovjerenjeprema Budaku datira od 1920. godine kad su bili zajedno u Stranci prava. Ono je pojadano poslije Budakovapovratkau zemlju, da bi kulminiralo stvaranjemNDH. To je Budaka ogordivalo, jer je drLao da je uz Slavka Kvaternika najzasluZniji za novu drZavu te se osje6ao >>osamljenim i nezadovoljnim<. Kovabid istide da je >imao dojam kao da je dr. Budak imao 233lziava Dra Mile Budaka, usta5kogdoglavnika, Hrvatski narod, 78. 4. 1941. 234Jareb,nav. dj. str. 51.
89
neki strah od poglavnika<<.23s Osim toga nedostajalamu je toplina obiteljskogLivota (osobitoposlije samoubojstvasupruge).
ispitati 1 potplsa
Da se bojao Paveli6a, potvrduje i Slavko Kvaternik, ministar domobranstva,u svojim sjeianjima.236 On kaLe daje Budak tvrdio vi5e puta kako je usta5ka organizacija osobno Paveli6evo djelo i nikoga drugog. >Ovoj Budakovoj tvrdnji ne mogu povjerovati - pi5e Kvaternik - jer sam se uvjerio nakon Pavelidevapovratka u domovinu da je Budak strahovaopred Paveli6em vi5e nego itko drugi i da se zbog toga nije usudio iznijeti pravu istinu o ovome kao i mnogim drugim s l u d a j e v i m a .Z a \ t o j e s t r a h o v a od r . B u d a k ? O n j e s t r a h o v a oj e r j e najbolje poznavao znataj i metode dr. Paveliia, te je znao kakva ga sudbina deka ako iole povrijedi ili kompromitira Paveliia. On je zbog toga skrivao svoja mi5ljenja o Paveli6evoj osobi, i.aliboi.e na veliku StetuHrvata i Hrvatske,degaon nije bio svjestan.<<237
Pro (1939-1 Budaku iz dom odgoda Nal se odui
Premda u tom Kvaternikovom tumadenju Budakovih strahova ima istine, ipak nam se dini da je Budak imao kompleks spram Paveliia zbog >svojih< prija5njih grijeha, a najvedi je onaj Sto je napustio emigraciju bez znanja i Paveliieva dopu5tenjai to mu vjerojatno poglavnik nije nikada oprostio. Marko eovi6, knjiZevnik i Budakov tajnik za njegova ministrovanja, tvrdi da je za cijelo vrijeme NDH Budak bio samo nominalno doglavnik i da nije uopie odludivao u dono5enjuvaZnih politidkih odluka. Liparski emigranti koji su se vratili s Paveli6emi koji su imali stvarnuvlast, a nazivani su rasovimapo ugledu na abesinskeplemenske vode jer su se samovoljno pona5ali,podcjenjivali su Budaka oslovljavaju6i ga sa >>ministre<<, a nikada >>doglavnide<.238 dovi6 navodi dva izrazita primjera Paveliieva podcjenjivanja. Tako je iz dnevnlka Hrvatski narod izbalena mala bilje5ka koja je govorila da je list osnovaoMile Budak po izriditom Paveliievom nareilenju.Drugi se primjer odnosi na tzv. >Osobni ured<< koji je vodio emigrant povratnik Vlado Singer (1908-1943)bez Eije potvrde nitko nije mogao dobiti namje5tenjeili preuzeti vaZne drLavneposlove, a imao je zadae,u
235Kovadii, >Od Radidado Paveliia<,nav. dj., str. 106-107. 236 Sjeianja Slavka Kvaternika,nav. dj., str. 89 2 3 7I s t o , s t r . 8 7 . 2 3 8e o v i i , n a v . d j . , s t r . 1 7 1 .
90
SUSEN
je treb strani. pratio onaj kr je kret nJego drZav nadalj u Rin Italijc se sitt na5u koloc talija nici I preg Must Pave hrva gosp dene glas Kral
oplina inistar io vi5e rikoga >Kvainu da ', zbog ruglm jer je rva ga > zbog veliku /a tma veli6a rustio rjatno Llstronalno ridkih imali enske lslovTako 'ila da Drugi rt pologao adadu
2 3 e1 5 1 ss, t r . 1 7 7 - 1 7 8 . 2 4 0O r 5 a n i i ,n a v . d j . , s t r . 6 5 . 2 a rK o v a d i 6 ,n a v . d j ' , s t r . 1 3 1 - 1 3 6
9I
teritorijalno uredenje,koje ima biti siguran temelj za tijesnu suradnju izmedu obih dri,ava, sporazumjelesu se kako slijedi: e lanak l: Priznaju se sastavnim dijelovima Kraljevine Italije kotarevi: Kastav, Su5ak, eabar, a od kotara Delnice jedan dio prema crti, koja polazi od kote 710 od Biljevine, ide grebenom Stardeva-Vrha, Velikog Tomca, Ostrada,Rogozna i Brlo5kog stiZe do upravne granice kotara susak u vrhu Jeladi6 (kota 1106) i silazi zatim visovima brda Gorica, Medl, te kotama 623, 424 i 252 na moru kod Bakarca,ostavljajuii na hrvatskom podrudju opiine Hreljin, Dol- Bakarac i Kraljevicu (Kraljevicu-Smriku) s istom lukom i dvoristimacesta,koje tamo vode; otodi6 Sveti Marko, otoci Krk, Rab i oni manji do vode; Jablanca;svi otoci zadarskogotodja; podrudjeobuhva6enocrtom, koja polazi od rta Privlaka, dostiZePlaninski kanal, slijedi njegovu unutarnju crtu do Novigradskog mora, nastavlja se tzduL gornje obale redenogamora,
ostali manji koji do njih leZe;otoci Kordula i Mljet; kotar koji obuhva6a cijelu Boku Kotorsku prema crti koja ostavlja obalu u jednoj todci izmedu mjesta Cavtat i Vitaljine i tzlazi prema sjeveroistoku,ukljudivsi mjesto Grudu i masiv planine Orijen, dok ne dostigne granicu Crne Gore. Zbog jasno6e prlloi,enaje karta u mjerilu 1:750.000ovom ugovoru, kojegaje ona sastavnidio, i u koju je uneien tok crte Sto razgraniduje gore navedenapodrudja. zasebnaie se konvencija zakljuditi glede upravnog uredenja grada Splita s predgradimai Ka5telima,kao i otoka Kordule' dlanak 2: Povjerenstvosastavljenopo pola od izaslanikatalijanske vlade i izaslanika hrvatske vlade pristupit ie, dim prije, na terenu pokrajinu odredivanju granica izmedu Kraljevine Italije, ukljudivSi Ljubljanu, i Kraljevine Hrvatske. Konadno odredenjegranicaizvr5it ie se u duhu pravidnostivode6i i o raduna o zemljopisnom poloZaju' o potrebamagospodarskenaravi prometnim Putevima. dega dlanak 3. Ovaj ugovor stupa na snagu potpisom' U vjeru opunomoienici potpisaSeovaj ugovor' 92
Udir Paveli6. ugo podrudju vojnidku vojnidku ratnog n ratnu mc
Osit >Odredb vo za pc S tim u' s duhom ga za s! rinskih poloZaj Uod govor u buduie r
Nal XII. Isl vodstv kraiim
242I 2a3) zaa1 245| tvrdeii d puStanje dogovori ni5tvo II Dido Kr zapaLanj Italija bi izgledim ugovorl odjeknu n{e mof izjavivS najprije Moj Liv 1 9 9 6 ,s t 24
suradnju e Italije o prema va-Vrha, granice mabrda rstavljanljevicu o vode; rca;svi i od rta :rtu do mora, tzi dui :nika i Bradi bukai rhvaia todci udivSi Crne
udinjeno u Rimu u dva primjerka dana lg. svibnja r941. dr. Ante Pavelii. Mussolini.<<2a2 ugovorom se hrvatska stranajos obvezala da na otocima i na podrudju mora i crte prikazane na priloZenoj karti ne6e podiii nikakvu vojnidku utvrdu ili kopneni, pomorski ili zrakoplovni porozal, nikakvu vojnidku bazu koja bi sluZila u vojne svrhe, niii tvornicu ili skladiste ratnog materijala. Hrvatska strana se takoder obvezala da ne6e dri.ati ratnu mornaricuosim jedinica redarstvenei financijskesluZbe.2a3 osim tih odredbi, poniZavajudei najnepovoljnijeza Hrvatsku bile su >odredbe ugovora o jamstvu i suradnji< kojima Iialija preuzima jamstvo za politidku nezavisnostHrvatske i njezinu teritoiiialnu cjelovitost. S tim u vezi ona ne6epreuzimatimedunarodneobvezekoie bi se kosile s duhom toga ugovora, koristit ie se suradnjomtalijanskih truZanih snaga za svoju vojsku, te 6e stupiti u dvrs6eveze s Iialijom u pogreducarinskih i valutnih odnosa.2aa Taj je Ugovor doveo Hivatsku u podloZan poloZaj, zapravoju je pretvaraou neku vrstu satelitske drZave.za5 Uodi prihvaianja Rimskih ugovoraBudakje na Radio zagrebt odfi.ao govor u kojem je velidao paveliievu povijesnulidnost koja iria osjeiaj za budu6edogadaje,a kada su ugovori uili prihvadeniBudak je ih pozdravio. Nakon potpisivanja Rimskih ugovora paveliia je primio papa pio __XII. Istoga dana naveder papa je primio hrvatsko taslanstvo pod vodstvom Mile Budaka koji je poglavaraKatolidke crkve pozdravio kraiim govorom predstavivli dlanovehrvatskogizaslanstva.2a6
voru, Liduje 3rada nske renu jinu tecl lo
"Ea
M-oj iivotopis, priredio Trpimir Macan, >N 1 9 9 6 ,s t r . 5 6 . 2a6Kovadii, nav. dj , str. 163.
93
Dvadesetdetvrtogatravnja l94l.Paveli6 se sa suradnicimasastajes talijanskom delegacijom u Ljubljani. Kako pi5e Galeazzo Ciano u svome Dnevniku, sastanakje imao svrhu ispitati Sto Pavelii misli nakon Rimskih ugovora, a poglavnikje vjerojatno ielio neke korekcije ugovora s obzirom na Dalmaciju. Ciano zapisuje: >Stvari ne& iei glatko. U Italiji se razmahalaZestokapropagandazaDalmaclju... Na svaki nadin pripremili smo dva rje5enja:jedno obuhvaia cijelu Dalmaciju od Rijeke do Kotora, a drugo se ogranidavana tzv. povijesnu Dalmaciju. Ovo drugo rje5enjeimalo bi da bude dopunjenopolitidkim ugovorom koji bi cijelu Dalmaciju staviopod na5ukontrolu.<<247 Na sastankuje Paveli6.dramatizirao situaciju tvrdnjom dabi ga rje5enje s Dalmacijom moglo zbaciti s vlasti i dao je protuprijedlog da Hrvatskoj ipak ostane Dalmacija s Trogirom, Splitom, Dubrovnikom i nekim otocima. Ciano napominje da su eksperti iz Pavelileve pratnje nepopustljivi i da iznose u razgovorimastatistidkepodatkei tvrde da je u Dalmaciji >samo kamenje talijansko<.248 Od toga Paveliieva zahtjeva nije bilo niSta,jer je Mussolini bio neumoljiv Sto se tide Splita, iako je Ciano bio sklon popustiti, pitaiuei se je li oportuno spaSavatijedan grad u kome su samo spomenici talijanski, a izglbiti vlast nad bogatom i velikom zemljomzaekao Stoje Hrvatska. Atmosfere na ljubljanskom sastankuprisjeia se Dido Kvaternik, dlan izaslanstva,koji govori o Paveliievu ponalanju koji je krio pred dlanovima delegacije tijek razgovora. On tvrdi da je Pavelid s Talijanima bio sam, bez ijednoga svojeg suradnika, dok je svih devet dlanovatalijanske delegacije,dak i 5ef protokola, prisustvovalorazgovorima. Kada je zavr5io prvi dio koji je trajao dva sata,istide Kvaternik, Pavelii je u samo nekoliko minuta izvijestio svoju pratnju o demu se razgovaraTo,a prisutni su bili drlavni duZnosnici Mile Budak, Mladen Lorkovi6, Vladimir Ko5ak (1908-1947),Edo Bulat (1901-1984),Stjepo Perii i Dido Kvaternik.25o Razumljivo je Stoje Pavelii suradnicimatajio mnoge dinjenice iz razgovora,jer je i sam bio svjestanvisoke cijene odricanja od vaZnog dijela nacionalnogteritorija. Nekoliko dana nakon Sto se vratio u Zagreb Pavelii je podeo provoditi strahovladu.Navijestio je obradunsa Zidovima, Srbima i nepo247Dnevnik grofa Ciana, Zagreb 7948 str. 238. , , 248Jsto. 2aeIsto, nav. dj., str.240. 2s0Dido Kvaternik, Sje6anja,str. 105-106.
94
iudnin iudnih
Ve LrOOVl
na pod i treiit niStav dinara Zidovs Nekolil Luti zni
Na naroda naroda Ante Pr povJer
U1
zaposl podrije drugoj predaka treba d koljena povJere je zako tla, a zi moZep dri.avljt arijevsl hrvatsk
Sve takva rz Nijemat
251^
'"- r '"-
I
-t 5'4) 1
a sastajes r Ciano u elii misli korekcije i ne6ei6i ciju...Na jelu Dalrovijesnu rolitidkim da bi ga jedlogda vnikom i e pratnje 'rdeda je zahtjeva l, iakoje ,dangrad rgatom i /aternik, rio pred d s Taliih devet o razgovaternik, demuse Mladen ), Stjepo eniceiz vainog :eo prol nepo-
iudnim Hrvatima. Tadaje donesenavladina >Odredbao upu6ivanjunepodudnih i pogibeljnih osobana prisilan boravaku sabirnei radnelogore<.2s1 odredba o Ve6 19. travnja 1941. godine donesenaie >>Zakonska Zidovima,. kojima se zabranjuje ulazak u kavane, restoranei gostionice na podrudju NDH. Tom se odredbom svi pravni poslovi izmedu Zidova i treiih osoba unutar dva mjeseca prije progla5enjaNDH objavljuju ni5tavima, ako vrijednost pravnog posla prelazi iznos od 100 tisu6a dinara.2s2Sve je to bilo popraieno komentarom kako bez rje5enja Zidovskog pitanja nema konadnogrje5enjana jugoistodnom prostoru. Nekoliko dana poslije donesenaje odluka da su svi Zidovi duZni nositi Luti znak na lijevoj strani prsiju i lijevoj lopatici. Nakon toga slijede dva zakona uperenaprotiv pripadnika Zidovskog naroda: 1. >Zakonska odredba o za5titi arijske krvi i dasti hrvatskog odredba o rasnoj pripadnosti<, koje su potpisali naroda<< i 2. >>Zakonska Ante Paveli6 i Milovan Zani| kao ministar predsjednikZakonodavnog povjerenstva.2s3 U prvoj zakonskoj odredbi zabranjuje se brak Zidova i arijevaca, zaposlenjeu Zidovskomkuianstvu mladih Zenskihosoba arijevskog podrijetla, a nearijevci ne smiju isticati hrvatske zastavei simbole. U drugoj odredbi propisuje se utvrdivanje arijevskog podrijetla, i to od predakakoji su pripadnici europskei izvaneuropskerasne zajednice, Sto treba dokazati krsnim i vjendanim listom predaka prvog i drugog koljena. U spornim sludajevimaprijedlog podnosi rasno-politidko povjerenstvo,a konadnuodluku donosi odgovaraju6eministarstvo. U toj je zakonskoj odredbi takoder propisano da osobamaZidovskog podrijetla, a zasluZnisu za hrvatski narod prije 10. travnja 1941, poglavnik moZe piznati sva arijevska prava.2saInade se u >>Zakonskojodredbi o donesenoj30. travnja 1941. daje hrvatski drZavljanin drZavljanstvu<< arijevskog podrijetla pokazuje da oni koji to nisu nemaju pravo biti hrvatski drZavljani osim iznimaka. Sve je to bilo Paveliievo djelo, jer su njegovi ministri tvrdili da je takva rasistidkai antisemitskapolitika bila prihvadenapod utjecajem Nijemaca. Tako se npr. Slavko Kvaternik, potpredsjednikvlade dija je 2 s tN a r o d n en o v i n eN D H . b r . 1 8 1 . 1 9 4 1 . 2s2Hrvatski narod, 79. travnja 1941. 2s3Hrvatski narod,30. travnjai 1. sbibnja 1941. 254Isto.
95
LenabllaZidovka, u podetku bunio protiv dono5enjatih zakona, te se sukobio s ministrom Milovanom 2ani6em koji je uzPaveli(a te zakone potpisao. Kad je biskup Janko Simrak u ime katolidkog episkopata pokuSaosprijediti njihovo donoSenje,Kvaternik se navodno izvukao tu ne mogu udiniti niSta, to je koncesija koja se mora rekav5i: >>Ja podnijeti Nijemcima i njihov zahtijev ima se bezuvjetno izvr5iti i u cijelosti provesti.<<2s5 Budak je potvrdio da vlada nije bila konzultirana o rasnim zakonima i sve je to radila jedna strudnakomisija po Paveli6evu naredenju. Ali je Budak priznao da su se u vladi slagali >>dasu Zidovi u Hrvatskoj provodili uvijek protuhrvatsku politiku i podupirali takav reiim<<. Isticao je da su ministri i on osobno za5ti6ivali Zidove koji su bili na hrvatskoj strani, ali je i takvih dosta stradalojer su za njih bili odgoTo se molevidietiiiz vorni usta5ki rasovi koje je Pavelii podupirao.2s6 Budakove saduvanekorespondencijes predsjedni5tvomvlade i Paveli6em. U pismu predsjednistvuvlade 5. kolovoza 1941.Budak intervenira zaZidova SamuelaBauma iz Nu5tra, zakojeg tvrdi da je Hrvat stardevi(anac i od 1932. godine emigrant, Sto potvrduje i usta5kipukovnik Mime Rosandi6. To se odnosi i na profesora Salamona Kalderona iz Travnika koji u rujnu 1941. pi5e Budaku kako je na njegovu intervenciju zatrai.io da mu se priznaju arijevska prava, jer je pridonio stvaranju NDH.257 Zanimljivo je pismo koje je Budak kao doglavnik uputio Anti Paveli6u 1941. godine, u kojem traLi da se prizna arijevsko podrijetlo >zakonitim Lenamanalih suboracadraZanija (Milovana), Ive OrSani6a i Jure Pavidiia<, te dr. Davidu Karloviiu i nekom Gvozdiiu i njegovom sinu iz Koprivnice koji je sudac,te Duri Kcinigu,privatnom dinovniku, i obitelji Merkadi6 iz SlavonskogBroda. U tome pismu Budak napominje da je Duro Konig sin drZavnog odvjetnika, a bio je tuZitelj Gavrilu Principu i drugovima, te da su pokr5teni podetkom stolje6a.Takoder napominje da je Duro Kdnig oZenio kder Budakova brata Jose i materijalno pomagaousta5kipokret.258 2s5 Sje6aniaSlavka Kvaternika, str. 46. 256Dosje Mile Budaka,br. 16. Hrvatski drZavniarhiv. 2 5 7I s t o , b r . 8 1 i 1 2 3 . 2s8Pismo Mile Budaka Anti Paveli6u (bez datuma), Fond Mile Budaka, Hrvatski drZavni arhiv.
96
Ustaiki Iogo Croatians
;;
Mile Budak u bolnici u Zagrebu nakon atentata7 lipnja 1932
USTASA BASES AND INTERNMENTCENTER IN NORTH - CENTML ITALY a Udine
&.i,-iu;+.-..Fa
.Gonzla
.Treviso
.Tasteb
\
//-/Yn6@
SuSak
aPiacenza
aParma aBardi conova
- Vischeno
aBorgoValdiTaro
aBologna
aArezo .Cvitella in aSiena Vat di Chiana _ Utiveto a Perugia
Lasosta Q
cisrio I
aSan
ustaiki logori u sieverno.ii sreclnjr,t j ltaliii. SadkovichJ. James, Italian support Jor Croatians separatism,1927. - 1937.,New york Garrand pubtishinB IN. rgg7.
BASES AND INTERNMENT CENTRES IN SOUTH CENTRAL ITALY
aArezzo aUliveto
D
oPerugia
c oAouila 'san
achieti Dem€trio \agrele
Atesa aLama di Peligna oTorricella Peligna
ru oPescoPagano trc fverrrr ."""$FiJiill {flfli!!".n"ari.. rr aosoedaletto Cava
a^ a f .ssalerno
di Atpinolo aPoTENz,A - -'^. Pisticci a
\a Lungobuco ' Montalto uff,lgo o cosEt\izA o
Ostromboli Filicudi
1t)
Taurianova
/raacittanova ' 'pt"{r aDalianova
oAfrico nEu9rv r Tortici CALABRIAv^,/ a Mistretta
Italian supportJor Ustaiki logori u srednirt.ii iuino.i It(iliii' SadkovichJ' James' IN 1987' Publishing Garland York f'l"' igSZ, Croattansseparat$m,'lSZZ
Zaklena hrvatske driavne vlade u travnju I94L Budak ie ietvrti s desna
isse ungobuco a
) elezorca ARO o
anova Itanova nova' rti
Hrvatska driavna vktda. iesen1943.
rt Jbr 987.
Zasjea Josip ) dr. Sat dolje L
Mile Budak kao doglavnik
w.#.w
Mite Budak (lijevo) i njemaiki g,eneralGlaise von Horstenau
Mile Budak s kterkom Grozdom(stradalomu svibnju 1945. godine)
Budak vrijeme sv 1 9 4 1 .g o d srpskih stz kampanjeI
3: : 1
Dio izruienih ministara i funkcionera NDH. Budak ie ietvrti s desna
Uzroc nici >kipje navodi za deZnjida t od i.elje zt progona S sukobi Srt
Teror su srpska imena.Bil travnja 19 na drugu< to >nije vi pokrbtava uputa kojt
U vri jedne) u kolovoza redom: u govora,2 Slavonsk srpnja),I (27. srpn ( 1 5 .k o l o
Budr vaZnijim udinak k Navest6
259Nl 260 1y
26r Ia
Budak je pokazao ekstremni radikalizam, rasizami netrpeljivost za vrijeme svojih politidkih nastupaod kraja svibnja do sredinekolovoza 1941. godine, kada je odrZaoniz protusrpskihgovora hu5kaju6iprotiv srpskih stanovnika i opravdavajuii represalije prema njima, a iza te kampanjebio je Ante Paveli6. Uzroci su progona Srba poznati,jer su Pavelii i emigranti povratnici >kipjeli od osvete i mrZnje prema srbima<<.Tako Slavko Kvaternik navodi za njih da je >dvanaestogodi5njaemigracija u kojoj su Zivjeli u (,eLnjida se osvetenapravila od njih psihopate,ljude dusevnobolesne od Zelje za krvnom osvetom<<. Kvaternik je dak mislio da je u pitanju progonaSrba Pavelii imao oslonacu Mussoliniju kojemu su odgovorali sukobi Srba i Hrvata i politika medusobnogistrebljivanja. Teror nad Srbima ozakonjenje posebnim odredbama.Zabranjivana su srpska nacionalna i vjerska obiljeZja sa svrhom zabranesrpskog imena. Bila je izdanaposebna>Zakonskaodredbao zabrani iirilice< 20. travnja l94l,2se a 3. svibnja >>Zakonska odredbao prelazu s jedne vjere na drugu<<.zatimje naredbomukinut naziv srpsko-pravoslavnavjera jer to >nije vi5e u skladu s novim drZavnimuredenjem<,te uvedenapraksa pokrstavanja Srba. u vezi s tim bila je krajem svibnja izd,anaposebna uputa koju je potpisao Mile Budak kao ministar bogo5tovlja.260 U vrijeme te kampanje Budak je govorio svake nedjelje (osim jedne) u drugom gradu diljem Hrvatske, i to od 25. svibnja do 15. kolovoza 1941. godine. Govorio je na politidkim skupovima ovim redom: u Svetom Ivanu Zelini i Marofu (25. svibnja), VaraZdinu (dva govora, 25 . i 26. svibnja), Gospi6u ( 1. lipnja), Vukovaru (8. lipnja), SlavonskomBrodu (15. lipnja), Vinkovcima (22.lipnja), KriZevci (6. srpnja), Karlovcu (13. srpnja), Pakracu (20. srpnja), Gornjem Kosinu (27. srpnja), Ivancu (3. kolovoza), Novskoi (10. kolovoza) i virovitici (15. kolovoza).261 Budakovim politidkim nastupima,koji su odrZani uglavnom u vaZnijim mjestima Hrvatske, bila je svrha posti6i odretleni politidki udinak kod hrvatskog stanovni5tva i ujedno zastrasiti srpski Livalj. Navest 6emo nekoliko izvadaka iz njegovih govora u pakracu, Gornjem
25eNarodne novineNDH,27. svibnja.lg4l; Butii-Jelii, NDH, nav. dj. sff. 173. 260Narodne novine NDH, 25 . travnja 194l ; p olar,nav. dj. str. 15. 2 6 1J a r e b ,n a v . d j . , s t r . 5 4 .
91
Kosinju, Slavonskom Brodu i u VaraZdinu,koji su karakteristidni za njegove istupe. U Pakracu Budak je o Srbima govorio: >>Vidobro znate za onu narodnu: jednoga Vlaha posadi i pogosti za stolom, a drugog sveZiu vre6u i sjedi na njega. Sto ti onaj misli za stolom isto misli onaj ispod tebe. Zato zapamtite ovo: S Vlahom jedi samo pola zdjele, a s pola zdjele ubi ga zdjelom po glavi.<<262 U govoru u Gornjem Kosinju istide da je Lidaninu smije5no propovijedati mirotvorstvo buduii da oni koji su rodeni pokraj onih koji se kriZaju s tri prsta znaju kako se odnositi prema njima, jer s njima ne moZe5 Livjeti na istoj zemlji >pogotovu s njima drZavu stvarati<<.263 U Slavonskom Brodu je rekao da su u Hrvatsku dosli razni cincari, Srbi i drugi koji nisu narod nego otpadak Sto gaje povezivalo tursko ropstvo i pravoslavlje, a do5li su kao turski vodono5e,i zato onaj tko se smatra Srbinom ima Srbiju kao svoju domovinu.2@ U Ivancu je na zboru kazao da su Srbi do5li s turskom vojskom kao njihove pomoine dete,da se s njima, kako Poglavnik kaZe,ne moZe,te da se pravica ne istjeruje uvijek paragrafima, koji trebaju >>nekada izgledati kao sjekira i pu5ka...<265 Njegov govor u VaraZdinu,kojemu je prisustvovaoMate Frkovid, tada5nji usta5ki stoZernik,karakteristidanje po tome Stoje Budak, izgleda prvi put, upotrijebio krilaticu >Srbe na vrbe<<.Vinko Nikolii je 1956. godine o tom dogadaju razgovarao s Frkovi6em koji mu je ispridao:>Buduii da je Budak od srpskogatentatajedva ostaoZiv, jer je bio pobornik hrvatske drZavotvorne ideje, a kao pjesnik zazirao od nasilja, on je ipak s prirodnog stajali5tareagirao kao ljudsko bi6e kojemu neprijatelj dovodi u pitanje i sam Zivot.< Frkovid Nikoli6u objaSnjava:>Vi 6ete to kao pjesnik bolje razumjeri...Njega je jednostavno rijed srbe navela na srok vrbe, ne misleii na strahotu samog sadrZaja.Posto sam i sam bio prisutankadje izrekaotu krilaticu, nakon odrlane skup5tine,upitao sam ga za5to se tako izrazio. Odgovorio mi je posve iskreno: 'Pa eto, izletilo mi je'.<<266 262Hrvatski narod,l. srpnja 1941, Izvadci iz Budakovihgovora u tisku, Fond Mile Budaka, Hrvatski drZavni arhiv, str. 46. 263Hrvatski narod,27 . srpnja 1941,Fond Mile Budaka,nav. dj., str. 46. 26aKrizman, Paveli| i ustaie, str. 485-486. 265Isto, str.486. 266Vinko Nikoli6, Pred vratima domovine, >Susreti s hrvatskom emigracijom 1965.<' >Dojmovi i razgovori<. Knjiga druga, pariz-Miinchen, KnjiZnica Hrvatske r e v ji e , 1 9 6 7 , s t r 1. 7 6 - 1 7 .7
98
I njeg njegovim i stajali5tejr mi se uklc Hrvatskoj, smatrajup dovii dalj srpskeinte jednog od
Odakl usta5kim1 Kraljevini Schlegela Budak je t lipnja 193 dudomje c i odatle nj odnosnoZ
Drugo upravitelj domovinu traZili od l Sto je u nj emigranti 1 9 4 1 .g o d Budaku ko
Tre6i I stanovali r sukoba izt odrazilo n Budak pru i kad se hti sa suprugo kad se odh
267Covi 268Isto.
ristidni za obroznate a drugog misli onaj rdjele,a s no propoih koji se njima ne ati,,.263 U ari,Srbi i ropstvoi sesmatra
I njegov tajnik Marko iovii koji je uglavnom bio prisutan na tim njegovim istupima, a koji mu je bio sklon, istide da je Budak formulirao stajali5tejednog drZavnognaroda prema srpskoj manjini u krilatici: >Ili mi se ukloni, ili mi se pokloni.<>nebrojene srpske intelektualce,pa i srpskepolitidare, kao npr. svetozara Ivkoviia, jednog od prvaka Pribiievi6eve Srpske samostalnestranke<<.268 odakle takav Budakov verbalni radikalizam kojim se isticao medu usta5kim prvacima? Za to postoje najmanje tri razloga.prvo, on je u Kraljevini Jugoslaviji doZivio niz represalija. Nakon atentatana Tonija Schlegela,reZimskog novinara, koji je izvrsila pravaskaomladina, Budak je bio uhiien i proveo je u zatvoru sedammjeseci da bi vei 7.
;komkao moZe,te >nekada Frkovi6, r Budak, ikolii je ji mu je iv, jer je ziraood ko biie Iikoli6u : jednor samog r, nakon io mi je londMile
lracuom frvatske
Drugo, Budakovo drianje u emigraciji nije bilo na visini. Kao upravitelj logora na Liparima nasilno se ponasao.Kad se vratio u
Trec,i razlog je Paveliiev odnos prema njemu. Dok su Budakovi stanovali u zajednidkom ku6anstvu s obitelji pavelid, dolazilo je do sukoba izmedu Paveliieve supruge Mare i Budakove Ivke, sto se odrazilo na njihove medusobneodnose.oni su se pogorsali kad je Budak pruZio otpor Pavelidu da i dalje ostaneupravitelj liparskog logoia i kad se htio vratiti Paveliievima u Torino, sto je paveli6 odbio. Kad se sa suprugompreselio u Salerno,gdje je podeo pisati roman Ognjiite, i kad se odludio uz pomoi jugoslavenskihvlasti vratiti u domovinu. bez
2n eovi1,,nav. dj., str.375-3'..6. 2 6 8I s 1 o .
99
Paveli6eva znanja, njihovi su se odnosi jo5 zao5trili. Paveli6 je osim toga Budaku zavidio na njegovoj popularnosti zbog romana Ognjiite. Jednomrijedju, poglavnikje na Budakagledaos nepovjerenjem,Sto je Budak posebno osjetio nakon Sto je nastala Nezavisna Drlava Hrvatska, bez obzira na to Sto je bio doglavnik i ministar nastave i bogo5tovlja.Budak je sve to znao i da bi ublaZioPaveliiev ignorantski odnos prema sebi, kompenziraoje to verbalnim radikalizmom. Budak je najodanije slijedio ono Stoje smatrao Paveli6evom politikom. Osim toga, vjerovao je da su Hrvati po svojoj etnopsihologiji skloni autoritarnomreZimu,jer svjesnoi podsvjesnoslijede uspomenu na velike kuine zadrugeu kojima je vlast pripadalanajstarijemkojega se sluIa,26ea upravo je takav reiim stvorio Ante Pavelii kao vrhovni arbitar koga treba bez pogovoraslu5ati. B u d a k a j e j a k o d o b r o p o z n a v a oS l a v k o K v a t e r n i k , s k o j i m j e politidki djelovao kad se vratio iz emigracije 1938. godine, narodito nakon stvaranjaNDH, kada su obojica bili ministri u prvoj hrvatskoj vladi. Kvaternik iznosi zanimljivo mi5ljenjeo Budaku, koje smo naslutili proudavaju6injegovu lidnost i politidko djelovanje.On izridito navodi da su u Budaku >Zivjele i djelovale dvije osobe: Budak broj jedan, to jest onaj pravi dr. Budak kako je stvoreni odgojen...s dobrim ljudskim svojstvima kad je livio izvan dohvata, utjecaja i sugestivne mo6i dr. Paveliia. Budak broj dva, ili usta5aBudak, pod neposrednim sugestijamai mo6i dr. Paveliia kad je vidio i izgubio samog sebe i pretvorio se u'ustaSki stroj'navijen i navijan po miloj volji dr. Paveli6a<.270 Kvaternik kaZe i da je Budak bio pod stalnomsugestijom Paveli6eve>nepogre5ivosti<<, te da je u prisutnostisvoje supruge,nakon povratka u zemlju, tvrdio kako je Paveli6 izvanrednapolitidka lidnost ravna Mussoliniju, dak i pronicljiviji od njega, Sto su pratile zadudene odi njegove supruge>koje kao da su govorile: 'Sto prida5bajke?'.<27r Kvaternik zapisujeda se razlike izmedu dvije Budakove osobnosti vide u odnosu na srpsko pitanje. Budak je prije Paveli6evapovratka pridao da se ne smije prema na5im Srbima tjerati luda beogradska
politika r
le<<.21K 2
Paveli6 t lini i Pa ostvare Pan davaoje o ogran Rabada Volkstht Budako sj e6anjr >)nepat ljubilo c
OrS politidk skupina Vjekosa skupinu koja se s Nijem i sinam (1884ni vrije,
Kar bogoS person direkto reZimu nije du
Me ditanki
z'72
26e,Govor Mile Budaka prigodom godiSnjiceRimskih ugovora<<, Hrvatski narod, 20. svibnja 1943. 270Sje6anjeSlavkaKvaternika,str. 103. 2 7 1I s t o .
100
2'73 2'74
275
2',76
21'l
elii je osim Ognjiite. erenlem,Sto s n aD r Z a v a rr nastavei ignorantski L ll.
iievom porpsihologiji uspomenu jem kojega lo vrhovni ; kojim je ,, narodito hrvatskoj koje smo )n izridito udak broj s dobrim lgestivne osrednim rg sebei ii dr. Pagesrijom e, nakon a lidnost adudene ')t.<<2il
sobnosti ovratka gradska
ki nqrod,
politika >jer je to jedini nadin lijeka protiv srpskog sovinizma i iredente<<.212 Kvaternik takoder navodi da se Budak, iafo je znao koliko ga Pavelii mrzi,ponilavao pred stranim posranicima izjavom da su Mussolini i Pavelii osnivadi hrvatske drlavi i da je prijatelistvo s Nijemcima ostvarenoMussolinijevim posredovanjem.2T3 Panidni strah koji je imao pred paveliiem, prida Kvaternik, spre_ davaoie Budaka da se s njim sastane1942.godine kako bi razgovarali o ogranidavanju poglavnikove samovolje, a za vrijeme premijere Rabadanove dramatizacijeBudakovog romana ognjiita u Deutsches Volkstheateruu Bedu. On je izbjegao susret s Kvaternikom, Stoje po Budakovom priznanju bilo pavelidevo naredenje.rro Kvaternik svoja sje6anja zakljuduje pozirivnim misljenjem o Budaku koji je bio >)nepatvoreno,nepokvarenoi destito lidko dijete koje nije mrzilo, nego ljubilo ovaj svijet<<.275 orsanii u svojim sjedanjimaopisuje kako su se u vrhu NDH stvorile politidke struje koje su izmedu sebl uile sukobljene.Jednaje bila skupina liparskih ustasaoko pavelida, kao sto su Viekorlau Luburid, vjekosav Servatzy,Ante Moskov, Ivo Herendi6 i vilko peinikar. Drugu skupinu dinili su SravkoKvaternik, Mladen Lorkovii i vladimir Kosak, k?t-l r" raspala zbog_medusobneodbojnosti i Zelje za jalom suradnjom s Nijemcima, Stoje pavelii iskoristio irijesio se oba Kvaternika,sravka i sina mu EugenaDide. Treiu skupinuriniti su Mile Budak i Mirko puk (1884-1945)koji su se vezali uzpaverilq ali nisu imali ve6e znadenje ni vrijednosti.2T6 Kao ministar nastavei bogo.tovlja, narodito kad je 26. ripnja 1g41. bogo5tovlje prebadenou ministarriuo pruuosuda, Budak se bavio i personalnim promjenama u skolstvu. Fremjestao je i umirovrjivao direktore i gimnazijske nastavnike,osobito one koji su bili nepoiudni reZimu. Tada je otvoreno prijetio nastavnicima da nitko od njih >jo5 nije duo ni vidio Stosu vlasti spremiletakvim laZnim apostolima<<.277 Medutim, kao ministar nastavepovjerio je prireClivanje novih ditanki za srednje skole poznatom r;ksikografu dr. Mati uieviiu i 212Isto, str. 104. 273Isto 27aIsto. 275Isto. 276Or5anii, nav. dj., str. 67. 271Buti(,-!eli(, NDH, str. 213
101
profesoru vjekoslavu Stefanidu koji su u kratkom vremenu, usprkos pritiscima cenzure, izr adili vrlo uspjesne antologijske ditanke.2TE
bogomolja projektirao :
Budakovom naredbomod 2. svibnja r94r. bilo je osnovanopovjerenstvo za Hrvatsko sveudili5tepri Ministarstvu nastavekoje je uz Sve_ udili5ni senat pripremilo >Zakonsku odredbu o Hrvatskom sveudilistu< 23' listopada 1941. godine, kojom je reguliran izbor i stalnost nastavnika' Prema toj odredbi Kef drlave imenovao je profesore, a ostalo osoblje ministar nastave.2Te Time je doslo do ukiaanla autonomije Zagreba(kog sveudililta, a umirovljeno je 14 profesora. Drugom zakonskomodredbomod 12. srpnja 1941.bilaje osnovana Hrvatska akademijaznanostii umjetnosti,a poglavnil.;. istog dana imenovao deset prvih dlanova HAZTJ, Oot neti priiaSnii dlanovi Akademije nisu bili porvrdeni. prvi predsjednikbio 3" io-l Maretii, hrvatski jezikoslovac i knjiZevnik. poglavnik je na temelju Zakonske odredbe o HAZIJ krajem r94r. imenovao Milu Budaka dlanom Akademije.28o
Sto se ti samo za5ti Miroslava I Ivana Me5t
Drugog svibnja 1941. Milu Budaka kao ministra posjetila je delegacija Drustva hrvatskih knjiZevnika na delu sa slavkom Kolarom u kojoj su bili: Anre Bonifadii, Marko iovi6, olinko Delorko, slavko Kolar, Sida Kosutii, Ivo Lendii, Antun Niziteo, Jakov sekuli6, Stanko Simii, Dragutin Tadijanovi6, Dudan ?anko i drugi. Tom prigodom Budak je prisutnim knjiZevnicima rekao: >Mi moZemo swarati sto hodemo,ali nedemomoii stampatisto hoiemo... ali sam sam protiv gu5enja slobodeknj iZevnog stvarala5tva.<<28 r u Budakovu fondu nalazimo i pismo Ivana Mestroviia kojim 26. kolovoza r94r. iz splita protestiraBudaku kao ministru prosvjete sto je donesenaodluka da se gradi dZamija u zagrebu, odnosno da se Dom hrvatskih likovnih umjetnika pretvori u dZamiju. Mestrovi6 objasnjava da se on ve6 odavno zalale za to da se u Zagrebu podigne muslimanska
278Nikolii, Pred vratima domovine,II, str. 4g5; pavao Tijan, >Razbuktaladusa<, Iz mojih sjeianja na Milu Budaka,Hrvatska revija,Barcelonu,ig79,br.4,str.64i. 21eZbornik zakona i naredabaNDH,1941, Zakonodavnopovjerenstvo1942, br. 286. 280Ministarstvo nastave, odjel za visoke skole i znanstvene zavode,30. prosinca 1941. obavjesiuje Milu Budaka da ga je poglavnik imenovao dlanom HAzu,osobni fond Mile Budaka, Osobna dokumeniacija, Uivatsti drZavni arhiv. 281Hrvatski narod,3. svibnia 1941.
102
O susre ima vi5e ve Rukavina, r bio svjedok je taj dogad to objavio u Barceloni. . KrleZom iz
Evo dij clma: >Kad s kata i zast raknuo, dc dvojice gos digao iza t
282Kor( drZavni arhiv 283Evo godine: >Naj Govori se, d hrvatske knji biti s KrleZo sliku. Bavi s roman o toj 1 s p a s i o .U Z a skom knjiZer osmjehne u z hrvatskog in 1984,KnjiZn 284eov da on i Krlei hrvatskog mt 285Ene >Mladost< Z
!sprkos o Povjeuz SverdiliStu< nastava ostalo onomije snovana rg dana dlanovi lIareti(, rkonske dlanom ie delearom u Slavko Stanko godom :ati 5to protiv iim 26. e Stoje e Dom LSnjava nanska
a du5a<, t47. 942,br. ,rostnca Osobni
bogomolja za potrebe muslimanskih vjernika, ali da zgtada koju je on projektirao zadrii svrhu kojoj je namijenjena.2sz Sto se tide sudbine Krlei,e i Mestrovida, treba re6i da ih je Budak ne samo zastitio,283ved je predlagaoPaveli6u,Stoje on i prihvatio, da se Miroslava KrleZu imenuje intendantomHrvatskog drZavnogkazaliSta,a na Sto oni nisu pristali. Ivana Me5troviia ministrom prosvjete,28a O susretuKrleZe s Paveli6emi Budakom, koji se zbio u rujnu 1943, ima vise verzija ali je ipak najvjerodostojnija ona koju je opisao Branko Rukavina, visi dinovnik Ministarstva unutarnjih poslova NDH, koji je bio svjedokom tih razgovora,jer je doveo KrleZu u Pavelidev ured. On je taj dogadaj u emigraciji ispridao publicistu Mladenu zigrovilu koji je to objavio u knjizi U iitu i kukolju, u zbirci zapisadlanakai razgovora u Barceloni. Integralni tekst o tome publicirao je Enes dengi6 u knjizi s Krleiom iz dana u dan.28s Evo dijelova toga teksta koji zbog zanimljivosti donosimo u ulomcima: >>Kadse je KrleZa te5kim i nesigurnim koracima popeo do prvog kata i zastao pred vratima Paveli6everadne sobe, dim je u nju zakoraknuo, dodekalo ga je iznenatlenje;ugledao je Budaka, u drustvu dvojice gospode.Jednogje od njih i prepoznao.U istom dasuPaveli6 se digao iza svog pisa6egstola i po5ao mu u susret.Odjeven u tamno
2 8 2K o r e s p o n d e n c i j aM i l e B u d a k a , b r . 4 . k u t . 1 , F o n d M i l e B u d a k a , H r v a t s k i drZavni arhiv u Zagrebu.
1984,KnjiZnica Hrvatskerevije,str. 329. 28adovii, nav. df., str. 178-179.dovii navodi da mu je Budak joS 1938. govorio da on i Krlela mogu i moraju iii zajedno, jer daza obojicu i hrvatskog nacionalista i hrvatskog marksista ima mjesta u oslobodenoj Hrvatskoj, 28sEnes dengii, S Krleiom iz dana u dan.Post mortem, II, >Svjetlost< Sarajevo, >Mladost. Zagreb, l99O.
103
odijelo, sigurno je, da je na puntara (KrleZu, op. I. p.) udinio sasma drugadiji utisak, negoli u uobidajenojpoglavnidkoj odori, u kojoj ga je danomice 'susretao'na zidnim slikama u bolnici, u novinama, dasopisima, itd., stalnomu dozivajudiu pamet: 'Na ljutu ranu,ljutu travu!, U dasurukovanja, pavelid ga je pozdravio izabranim rijedima: 'Gospodine Krlei.a, dobro doili! osjeiajte se ovdje kao Hrvat pod hrvatskim krovom! Na jednak nadin, kao i prisutnagospoda: doglavnik Budak, kojeg poznaj ete, zatim,, predstavljaju6idrugu dvojicu, ,gosp. dr. Juri5ii iz Matice Hrvatske i gospodin uvanovii'. Uto su mu pristupili Budak, a potom i druga dvojica. Kad su se izrukovari, izmijenili dvijetri rijedi i sjeli, Pavelii se obratio puntaru: 'Gospodine Krleia,jeste li za crnu kavu? Ili za daiicu Sljivovice, rakije? One Va5e,panonske?' Krleii, kao da je odranulo. prokrijumdariv5i pogled na Budaka, uzvratioje spontanoi s istom srdadno5iu: 'Za crntt kavu, gospodinepoglavnide,za crnu kavu! Rijetko kada taknemrakiju' (...) ... Kad se dasak-dvaizatogaposluZilakava i posluga izasra,pavelid je ponovo uzeo rijed: 'Gospodine Krler.a,vi znadetedijom ste inicijativom dosli ovamo?, 'Gospodine Poglavnide',izustio je puntar nekako ukodeno,,jest, zamisaoje potekla od gosp. dr. Budaka...on mi ju je iznio pred dosta dugo vremena, imade tome skoro dvije godine, kad me je posietio u sanatoriju dr. vranesiia. Tom mi je zgodom spomenuo, au iu prije ili kasnije imati prilike, da se s Vamaporazgovorim., 'Jest, je to todno,ja to znadem.No, nemojte se iznenaditi, ako Vam kalem', nastavioje lukavi Barkanac,'da je zamisaopotekla i od mene, isto tako i od ljudi iz Matice Hrvatske.' "' Kad su se sutrasnjegposlijepodnevauspinjali do paveli6eve radne sobe, dim je puntar u nju zakoraknuo,Aof"tuto ga je drugo iznenadenje:u sobi su bili samo pavelii i Budak. JamadnoLu je u tim dasovimasinulo, da 6e tek sadaotkriti razrog,zastoje bio pozvan. dim je u5ao,pristupio mu je Budak, sav obradovan. 'Gospodine Krlela, eto, tu je moja desnica!Dobro dolli!,, nakon degaje pri5aoPavelii, ponovivbi manje-viseistu dobrodoslicu: 'Drago mi je, da ste dosli gospodineKrleZa! Dajte, izvolite sjesti! 104
drami
,U
'Jt
'N 't radi,
's
tendan
Je ,G
nisam drugu dovjek moden Ali, op kao ka 'T
uroden ,2, ,S
atoon predst malo r ravnat 'D
prilagc SVEtTlU
moram 'N
predob sili, na prijedL 'Pr 'Je 'A zbog d
io sasma 1oj ga je ta, dasotravu!' na: rvat pod rglavnik gosp.dr. ristupili li dvijeivovlce, ludaka, .o kada Pavelii ramo?' ,'jest, I dosta jetio u rije ili r Vam meng, iieve lrugo u tim . iim akon stiI
.'. GospodineKrlei.a, s obzirom na vas udio u modernoj hrvatskoj drami, ho6eteli uii u zgraduna5egKazali5ta?' 'U zgradu naieg Kazall(ta?' 'Jest, kako Vam rekoh: u zgraduna5egKazalilta!' 'Ne zamjerite', hinio je KrleZa, iako nesigurano demu se zapravo radi, 'ne znam,Stomislite?' 'sto mislim, jest slijedeie: ho6ete li se prihvariti duznosti intendanta?' Jedva vjerujuii svojim usima, iznenadenise KrleZa odmah snasao: 'Gospodine Poglavnide,a Sto da Vam odgovorim? Iskreno reku6, nisam odekivao ovakova Sto!', i bacivli u isti das most da odmagli na drugu stranu, podeo je bjelati,'jest, imate pravo, ja sam kazali5ni dovjek; ja sam dramaturgi vjerujem da sam kao takav dosta pridonio modernoj hrvatskoj drami, obogatioje, i u mnogomepogledu uzdigao. Ali, oprostite na mojoj otvorenosti, molim vas, kako vi zamisliate mene kao kazali5nog administratora?Mene, KrleZu?' 'Td, ne radi se o administratoru!',proslijedio je Glavar svojom urodenompolaganoS6u,'nisuintendantiadministratori!' 'Zaboga, a Stosu?' 'sve, samone administratori!Nikad bili i nikad ne6ebiti!Ako itko, a to oni u kulturnom Zivotu zemlje zauzimajujedinstvenipoloZaj; oni su predstavnicijedne od najvi5ih i najreprezentativnijihustanova.A ono malo administracije, to je ionako u rukama njihovih desnih ruku: ravnatelja opere i ravnatelja drame.' 'Dobro, dobro, ako je tome tako...,a predpostavljam,da je tako', prilagodio se Puntarnastalojsituaciji, sjedeii kao na iglama... ' ... 'Gospodine Poglavnide,hvala Vam na painji, hvala Vam na svemu...vjerujte, sve to za mene predstavljaveliko iznenadenje.Ipak, moram vam biti otvoren: u ovome dasune mogu odluditi nista!' 'Nema Zurbe, nema Zurbe', povladivao mu pavelii, znajt(i predobro,da ie lukavi kajkavac odbiti sve ponude, 'nitko vas na to ne sili, najmanjeja! odludite, kad vas je volja. Ja sam vam tek iznio prvi prijedlog.' 'Prvi prijedlog?' 'Jest!' 'A molim vas..., koji bi bio drugi?', odahnuoje puntar uvjerivsi se, zbog degaje bio pozvan na Markov trg; ne samoprvom zgodom od pred 105
kojih mjesecdana,a Stoje bila sui generispredigra,nego,eto, i sada,po drugi put! U tim ga strijelovitim mislima prekinuo Paveli6: 'Ako Vam se prvi prijedlog dini neprihvatljiv, dobro, iznijet iu Vam drugi: gospodineKrleLa, ho6eteli se primiti predsjedni5tvaAkademije?' 'Akademije?' , zapanjio se KrleZa. 'Jest, Hrvatske akademijeznanostii umjetnosti! I tu su Vam vrata Siromotvorena!', nakon degaje Budak primijetio: 'Ovakav bi izbor prihvatili svi na5i akademici,svi bez razlike!' 'Zaista?', podeo se Puntar uvladiti u svoju nutrinu kao puZ, kad mu dotaknukudicu. U traganjuza odgovorom,jedva ga je prona5ao: 'Pa..., kako Vi to mislite 'svi akademici'?' 'Onako, kako Vam rekoh: VaSbi izbor pozdravili svi dlanovi Akademije! Svi, od prvog do zadnjeg,bez obzira na politidka mi5ljenja. Nakon srpanjskih dogatlajau susjednoj Italiji, opoziva Rimskih ugovora, dak su i kod najveiih skeptidaraprevagnulenove spoznaje... 'Ni govoral Tko zauzima ovakvo mjesto, taj sjedi na pozladenoj je stolici. Tako sa svim Akademijama na svijetu! Obna5anjesamog polo1aja vi5e je dast,nego li teglenje nekakovih duZnosti.' 'Dobro, dobro, ako je tome tako..., a pretpostavljam,da je tako! Bilo kako bilo, Akademija je Akademija; tu je bezbroj odgovornosti,s krilima ilibez njih...! Barem ja tako mislim.' 'Dobro, gospodine KrleLa, ako tako mislite, neka bude! Mi smo Vam iza5li s dva prijedloga, otvoreno i prijateljski, pa razmislite! Kako Vam malodasPoglavnik rede: nema Zurbe,nema Zurbe! Oba su prijedloga konkretna, pa, ako se predomislite, izaberite koji ho6ete: ili Kazali5te,ili Akademiju.' Budu6i se KrleZa ve6 ogradio od obiju ponuda, i Budak je morao do6i do zakljudka, da 6e i svaka nova doZivjeti istu sudbinu. No, prevario se je, Prikrivaju6i svoje razodaranje,te5kog je srca iza5ao s treiom: 'Gospodine Krlel,a, kad smo vei kod tog razgovora,ja 6t ga zaokruZiti.' 'Molim, molim, izvolite!' 'Prijedlog koji Vam sada iznosim, eto, fteei je po redu, nije konkretan; odnosi se na buduinost, nadajmo se, ne daleku. Iako je ditava ideja joS u povoju, svi su preduvjeti za njeno ostvarenjeovdje; Sto se 106
toga tide, r meilu nam (...) 'Kad s
ska 6e na r uprijeti, d ukorak s n tako i kult ljudi, stru osnovatlJ€ neke iz dn 'Sve t< 'Jest!
posvenov 'Zanir
zadatci?' 'Glavt suvfemen -uvezis
zatrm s on izravnom i 'GosP
zadnjeg p oZivotvore ska se sm tazgovor z
'Stov
smo Vam r odludite, t jesnu,bilo 'Vrem
Zamil na Pavelid 'Gosp
hvala Vam 'Yi za znajt(i,ni
i sada,po :t 6u Vam rdemije?' tam vrata ike!' , kad mu ): ovi AkaLiSljenja. kih ugozla6enoj ) samog je tako! rnosti,s Mi smo sl Kako prijedr e t e :i l i morao t u .N o , za5aos ga za-
ie konditava Stose
toga tide, nema pote5ko6a,naprotiv! Tek Vas molim, neka i to ostane medu nama.Ne zamjeritena primjedbi.' (...) 'Kad se svijet smiri', nastavioje po5tenjalinaiz Sv. Roka, 'Hrvatska 6e na mnogim podrudjima iziskivati koje5ta; koje5ta; morat ie se uprijeti, da se nadoknadepropusti i nemar iz prollosti, da se krene ukorak s naprednim narodima. Ovdje mislim na podrudje znanosti, isto tako i kulture. U srZi, radi se o slijededem: postoji skupina dinamidnih ljudi, strudnjakasa svih podrudja,koji su mi5ljenja, da bi se morao osnovatijedan visoki znanstveniinstitut, potpuno zaseban.Po uzoru na neke iz drugih zemalja.' 'Sve to pokraj Sveudili5tai Akademije?' 'Jestt Za razliku od Sveudili5tai Akademije, taj bi se podizao na posve novim temeljima i sa specifidnimzadatcima.' 'Zanimljivo, zanimljivo..., a, molim Vas, koji bi to bili specifidni zadatcl''!' 'Glavnina bi se njih usredotodilana istraZivanjena5e pro5losti i suvremenosti,ali prvenstveno- u tome i leZi spomenutaspecifidnost - uvezi s onim narodima, s kojima smo dijelili zajednidkusudbinu; tek zatim s onima drugima, s kojima smo bili u posve drugadijemdodiru, izravnom ili neizravnom.' 'Gospodine Krlela', skrenuo Budak na svoju temu, 'ovo u pogledu zadnjeg prijedloga, u pogledu instituta...,kao Sto Vam obrazloZih, oZivotvorenje se ideje odnosi na bliZu budu6nost,kad mine rat i Hrvatska se smiri', na 5to je Pavelii nastavio s oditom namjerom, da se razgovot zavrdi. 'Sto Vam je doglavnik Budak izlolio, govorio je i u moje ime. Mi smo Vam stavili na izbor tri prijedloga; eto, izvolite razmisliti, pa Sto odludite, bilo Vam po volji! Svaku 6emo VaSuodluku prihvatiti, bilo jesnu, bilo nijednu.Nema Zurbe,nema Zurbe...' 'Vremena na pretek!', javio se Budak, 'Vi razmislitepa odludite!' Zami5ljen,Puntar se na dasak-dvazagledaopreda se, bacio pogled na Paveli6a,iznenadiv5ioba Dinarca: 'Gospodine Poglavnide,ja sam se odludio! Glede svih prijedloga, gospodinu hvala Vama i Budaku! Iskazali ste mi paLnju i dast!' 'Vi zasluZujete jedno i i drugo!', upao je Budak ne5tonemiran, ne znaju(i, na koju je stranupala odluka? 701
'Dobro', poZurio se Puntarproradunano,'Vi 6ete rantmjeti razloge, zbog kojih otklanjam bilo Kazali5te,bilo Akademiju. eega bih se mogao prihvatiti, to je znanstvenainstitucija, o kojoj ste malodasgovorili.' 'Eh, eh', trgnuo se dovjek iz Sv. Roka, 'eh, ova Vam vrijedi!' 'Vrlo dobro', uskodioje Pavelii, jo5 uvijek prate6i igru rijedi obih majstorapera, 'eto, barem se je ne5torije5ilo. GospodineKrleZa, hvala ' Vam ! ...<<286
Ovo razdoblje u Budakovom politidkom Zivotu bilo je najnepovoljnije, jer je on kao drZavni funkcionar bio ukljuben u ditav sustav strahovladekoji se u NDH provodio, osobito tijekom 1941. godine. U njemu je najvi5e do5la do izrai.aja dvojnost karaktera o kojoj je govorio Slavko Kvaternik, istidu6i da su u Budaku Livjele dvije osobe: ona s ljudskim svojstvima i ona radikalnog ustale modeliranog po volji Ante Pavelida, ali tada s prevagom ove druge. Otuda onda i iznenadenjepa i zaprepa5tenjenjegovim pona5anjemonih koji su ga prije poznavali, o demu je najoditije svjedodioi sam voda HSS-a Vladko Madek u svojoj korespondenciji s povjesnidaromJerom Jarebom.Ono Sto ie se poslije s njim dogoditi to je njegov postupni politidki pad koji 6e ga dovesti dotle da ie od kraja 1943. do prve polovice 1945. biti potpuno marginaliziran i razo(,aran.
Bud l94L gt 1943.gt stzdri,a poslanik koja je s tvrdilo i u Hrvatt i njegov
Kad je njem stavio d orijentit podrudj uzvratr NDH n Budaka narodu odnosi Bu beznad rjeSava 28'7 288
204-206 286Eneseengii, PostmortemII, nav.dj. str.38-39,52,55-56,59.
108
289 290
rjeti razloge, rih semogao ovorili.' jedi!' r rijedi obih lleia,hvala je najnepolitav sustav . godine.U j je govorio iobe:ona s r volji Ante adenjepa i cznavali,o :k u svojoj seposlijes rvestidotle ginaliziran
IV. VELEPOSLANIK NDH U BERLINU (r94r-1943) Budaka je Paveli6 imenovaoveleposlanikomu Berlinu 2. studenog l94L gdje je on, naslijediv5i Branka Benzona, ostao do 23. travnja 1943. godine.287rzgleda da su u njemadkompolitidkom vrhu pokazali suzdrzanostkada se doznalo da 6e Budak biti postavljen za vereposlanika, jer se smatralo da on pripada skupini ljudi u hrvatskoj vladi koja je sklona Italiji i da ne vjeruje u vojnu pobjedu Njemadke. eak se tvrdilo da je Budak slobodni zidar. To je sve uklonio njemadki poslanik u Hrvatskoj siegfried Kasche (1903-1947)288 koji je podupirao paveliia i njegovu politiku u Hrvatskoj. Kada je Budak stigao u Berlin pred BoZi6 1941. godine, primio ga je njemadki ministar vanjskih poslova Joachim Ribbentrop koji mu je stavio do znanja da u Hrvatskoj ima mnogo skupina koje su jednostrano orijentirane prema Njemadkoj, koja je vi5e zainteresiranaza sjeverna podrudja, dok Hrvatska ulazi u talijansku interesnu sferu. Budak mu je uzvratio sa simpatijom prema njemadkom narodu, ali i tvrdnjom da NDH ne6e stvarati Italiji nikakve pote5ko6e.28e Krajem veljade 1942. Budaka je primio i Adolf Hitler, o demu je dao izjavu u Hrvatskom narodu, te iznio svoje dojmove o tom posjetu, o hrvatsko-njemadkim odnosima i o hrvatskim radnicima u Njemadkoj.rno Budakovo djelovanje u Njemadkoj u politidkom smislu bilo je beznadajno,jer su se sva pitanja izmedu Treieg Reicha i Hrvatske rjesavalauzagrebu izmedu Paveliia i Kascheate njemadkogagenerala 281Jareb,nav. dj., str.59. 288Krizman, Paveli| izmedu
Hitlera i Mussoliniia, >Globus< Zagreb, 1980, str. 204-206. 28eIsto, str.207-208. zeoHrvat ski narod, lY, br. 362, 26. v eliade 1942.
r09
u Hrvatskoj Edmunda Glaisea von Horstenaua(1882-1946).Budak je bio svjestan toga da je novom duZno56umarginaliziran te je odludio baviti se drugim poslovima,to vi5e Sto se podeonadati da bi rat mogao zavr5iti neodludeno,a to bi bilo povoljno za hrvatsku drLavu. On je, kako svjedodi njegov ata(e za tisak Luka Fertilio, drlao da bi pobjeda Treleg Reicha dovela do nestankavelikih, a osobito malih nenjemadkih naroda europskog kontinenta, Stobi bilo opasno za Hrvatsku.2er Budak se podeo baviti mi5lju da je hrvatsko pitanje u uskoj vezi s istodnim pitanjem, odnosno da hrvatsku vanjsku politiku treba usmjeriti prema islamu i azijskom Istoku. To je znadilo, u prvom redu, povezati Hrvatsku s islamskim svijetom i upozoriti Zapad na hrvatsko pitanje, jer sile Osovine o tome ne vode raduna, zaokupljene svojim geopolitidkim interesima.Nakon Sto su sve velike sile zapadne,srednje i istodne Europe izdale i napustile Hrvatsku, po njegovu mi5ljenju, treba nadi nove prijatelje i za5titnTke.2e2 S tim u vezi Budak je u Berlinu imao vrlo bliske veze s turskim veleposlanikom Rizvanbegovi6em koji je vrlo dobro govorio hrvatski. Oni su dak razgovarali o muslimanskom podrijetlu nekih hrvatskih duZnosnika, ali su se rasprave uglavnom vodile o suradnji Turske i NDH. Budak je uspostavio veze i s jeruzalemskim velikim muftijom Muhamedom Emin el Huseiniom s kojim je razgovarao o zajednidkim interesima NDH i islamske vjerske zajednice.Fertilio, koji je prisustvovaotim razgovorima kao ata5eza tisak, sjeia se jednog takvog razgovora u kojem je muftija govorio o progonima muslimana u Bosni i Hercegovini, te o detnidkompokolju muslimana kod Fode 1942. godine. On je istaknuo da se o muslimanima ne vodi dovoljno brige te je predao Budaku vedu svotu novca kao pomo6 islamskogsvijeta muslimanimau Bosni i Hercegovini.2e3Zahvaljuju6i Budaku, veliki jeruzalemski muftija podetkomtravnja 1943.posjetiojeZagreb. U skladu sa svojim novim politidkim nazorima o vanjskoj politici NDH, Budak je uspostaviovezu s japanskim poslanikom u Berlinu generalomHiroshiem Oshimom. O tom je razgovoru Fertilio zabiljeLio: je srdadnoprijateljstvo na5egposlanika s japanskim pokli>>Poznato sarom generalom O5imom. desto su se sastajali i dugo razgovarah.
Japanskoj NDH. Sut dva japan posjet naS hrvatske P u Abesinij Nako Zagtebtt,t bio vi5i s oproStaj zemljacir sila.2e5 Odal zavisneI rezultat I litidke p Hrvatska to vrijer Osovine Italijom iziavu z rjeSava politici t razmiSl Bud sve nep njegovc 1943,je pozvan otPrilik sloven stanov kumenl konsPi
2er Luka Fertilio, Poslanici NDH u Treiem Reichu: Mile Budak, nav. dj., str. 143-
294
2e2Isto, str. 145. 2 e 3I s t o , n a v . d j . , s t r . 1 4 7 .
296
t44.
110
295
l. Budakje je odludio rat mogao ,vu.On je, bi pobjeda njemadkih z9l
koj vezi s r usmjeriti , povezati ritanje, jer rolitidkim i istodne rebana6i ; turskim hrvatski. rvatskih Turskei nuftijom :dnidkim i je priI takvog r Bosnii godine. : predao animau alemski politici Berlinu riljeZio: poklirvarali. str.143-
Japanskoje poklisarstvo od prvog podetka pokazivalo veliki interes za NDH. Sutradannakon dolaska na5egposlanstvau Berlin posjetila su ga dva japanska ata5ea,novinski i kulturni. To je bio prvi diplomatski posjet na5emposlanstvuu Berlinu. Japanskisu ata5eidobro poznavali hrvatske prilike, posebnonaSodnos prema Italiji (koja im je otela trZi5te u Abesiniji). Govorili su o suradnjiJapanai NDH.<2e4 Nakon tih razgovorajapanskaje vlada otvorila svoje poslanstvou Zagrebt, a za poslanikaje bio imenovan Kazuichi Miura, koji je do tada bio viSi savjetnikjapanskogposlanstvau Berlinu i kojemu je Budak na opro5taju i pred odlazak iz Berlina t Zagreb rekao da porudi svojim zemljacima kako Japan nije samo vojna i gospodarska,nego i duhovna sila.2es Odakle ta nova Budakova politidka razmi5ljanja o poloZaju Nezavisne DrLave Hrvatske i njezinoj vanjskoj politici? Odito je da je to rezultat ne samo razolaranja poloZajem u kojem se na5ao, vei i politidke pozicije u kojoj se nalazila NDH. Medutim, sama ideja da se Hrvatska veZe s Istokom kao neka protuteZa Zapadu bila je, posebno u to vrijeme, utopijska zato 5to je bila dvrsto uklopljena unutar sila Osovine i svoju sudbinu je dvrsto vezala s njemadkim Reichom i Italijom. Bilo je stoga nerealno pozivati se na navodnu Trumbi6evu izjavu za ka.vanskimstolom u >EsplanadiU oZujku 1943, jedne vederi oko 10 sati, bili smo Lorkovii (Mladen op. I. p.) i ja pozvani u audijenciju. Nismo znali zbog dega.Poglavnik nas je oslovio otprilike ovim rijedima: 'ove no6i, neStoposlije ponodi stiZe vlakom na slovensko-hrvatskugranicu slavko Kvaternik. U dvoumici sam kakvo stanovi5tezauzeti prema njemu, nakon Sto Vam saopdim sadrZajdokumenta kojeg posjedujem. Slavko Kvaternik vodi vei duZe vrijeme konspirativnuakciju u Bedu da bi dosaona vlast u Hrvatskoi.Imam 2eaIsto. 2esIsto. 2e6Isto, nav. dj., str. 145.
111
iscrpneizvjestajeo dva telefonskarazgovorasto ih je on vodio s naSim poslanikom u Berlinu. Prema tim razgovorima, o kojima me je izvijestio posebankurir, Kvaternik je predlagao Budaku, da bi se kod njemadkih krugova poradilo na tome da se mene makne. U tom je smislu vodio i fazne razgovoreu Bedu. Sada dolazi nenajavljen u Hrvatsku. Ne znam koja je prava pozadinanjegovog dolaska, pa ne znam kakav stav da za]ozmem.zamoliosam vas da dodete, da dujem vase misljenje da onda donesemodluku.'<<2e7 Nakon te audijencije kod Paveliia, Kovadii komentira da je ova Sto stoji jer se Budak od straha Pavelideva objeda bez ikakve osnove,2es to ne bi usudio udiniti. Uostalom, to potvrduje i Slavko Kvaternik koji t v r d i d a g a j e B u d a k i z b j e g a v a on a k o n 5 t o j e p a o u n e m i l o s t k o d Paveli6a. Budaka je kao veleposlanikana njegov zahtjev primio Weekermann, sekretar u njemadkom Ministarstvu vanjskih poslova, kojemu je Budak u Paveliievo ime objasnio promjene u hrvatskoj vladi i politidko zna(enje uklanjanja s vlasti u NDH Slavka i Eugena Dide Kvaternika. Budak je tom prigodom istakaoda usprkosdugogodisnjemprijateljstvu s vojskovodom Slavkom Kvaternikom treba reCi da je on potpuno podbacio te je u hrvatskoj vojsci na najvi5e poloZaje dovodio i forsirao Odito je Budak provodio Paveli6evenaredbeiako nesposobneosobe.2e8o sam nije bio uvjeren u razloge koje je navodio o uklanjanju obojice Kvaternika, a koje je Pavelii doZivljavao kao rivale i smijenio ih. Zbog te5ke politidke situacije u Hrvatskoj 1943. godine, Nijemci su odludili hrvatske policijske snage staviti pod zapovjedniStvonjemadke Zandarmerije,o demu je Paveli6a obavijestio Glaise von Horstenau, njemadki opunomodeni general u Hrvatskoj, na Sto je Paveli6 nepovoljno reagirao.Mile Budak, kao veleposlaniku Berlinu, dobio je vrlo neugodnu zada1t da protestira njemadkoj vladi. On je 12. travnja 1943. godine predao Weizsiicheru von Ernstu, drZavnom sekretaruu njemadkom Ministarstvu vanjskih poslova,notu u kojoj se, uz ostalo,kaZe:>Stavljanje hrvatskeZandarmerijepod nemadku,dak ako se to najelastidnijeshvati, nije spojivo sa drZavnimsuverenitetomi moralo bi vei iz ovog razloga 2e7Kovalil, nav. dj., str. 167 2e8Isto. 2e8ayuro Kazimirovi6, NDH u svetlu nemaikih dokumenata i dnevnika Gleza fon Horstenau ( 1941-1945), >Nova knjiga<->Narodnaknjiga<, Beograd, 1987, stt' 226 '
I12
da dov bilo bi stranl, mere 5 odgov o5tre n madkii Ve latnos nom p( osvojil kao zt Trenkr koja je
U
da bi Volks napon duSe D kovne prvih dese posli
Ir Berli gradc opas medu umje mi5lj DruE Pech kakc
ldio s na5im je izvijestio Cnjemadkih Lisluvodio i :u.Ne znam kav stav da ,njeda onda a da je ova tk od straha aternikkoji nilost kod :ekermann, u je Budak politidko lvaternika. rijateljstvu n potpuno r i forsirao redbeiako ju obojice r ih. tlijemci su njemadke lorstenau, :lii neporio je vrlo ,nja 1943. jemadkom >Stavljanije shvag razloga
r Glezafon r.226
da dovede hrvatsku vladu u najteZukrizu... Jedno takvo podredivanje bilo bi dobrodo5lo neprijateljskoj propagandi koja bi u tome, na jednoj strani, videla kraj hrvatske nezavisnosti,a na drugoj strani, bi za sve mere Stopreduzimaju za odrlavanje javnog reda i sigurnosti ... udinili bi se pretpostavitida je tekst ove odgovornim nemadki Rajh...<<2e8bMoZe o5tre note Budakovo djelo, Stoje jo5 vi5e pojabalo nepovjerenjenjemadkih vlasti prema njemu. Ve6 je redeno da je Budak, koji je bio ogranidenu politidkoj djelatnosti, sada usmjerio djelovanje u drugom pravcu, osobito na kulturnom polju. Njegov ata5eza tisak Fertilio tvrdi da je njegova lozinka bila osvojiti Njemadku prezentacijomhrvatske kulture i prikazati je ne samo kao zemlju turistidke destinacije ili ratnidku drZavu poznatu po Trenkovim pandurima i Napoleonovim vojnicima, nego malu zemlju koja je umjetnidki dimbenik u svjetskoj kulturnoj povijesti. U Njemadkoj se najprije pojavio prijevod njegova romana Ogniiite da bi Rabadanovom dramatizacijom ono bilo prikazano u Deutsches Volkstheateru u Bedu koje je po reakciji prisutnih doZivjelo uspjeh, s napomenom da je Budak tim djelom otkrio ponore i strahoveljudske duSe.2ee Druga je njegova kulturna akcija bila velika izloLba hrvatske likovne umjetnosti u Berlinu u prostorijama Pruske akademije umjetnosti prvih dana studenoga 1942. godine,3oo na kojoj je sudjelovalosedamdeset Sestslikara i devetnaestkipara sa 460 umjetnidkih djela, Sto je poslije prenesenou Bed i Bratislavu. Ideja da se organizira izloLba hrvatskih likovnih umjetnika u Berlinu nai5la je na dosta velik otpor u Hrvatskoj jer su njemadke gradove tada danju i no6u bombardirali saveznidkiavioni paje postojala opasnost da hrvatsko umjetnidko blago nastradau poZaru. Budak je medutim bio uporan i nije popu5taodri,e1,ida je to afirmacija hrvatske umjetnosti, jer je u Njemadkoj i u umjetnidkim krugovima postojalo mi5ljenje da na europskom jugoistoku nema vrijednih slikara i kipara. Drugadije je mislio poznati njemadki ekspresionisti grafidar Max Pechstein(1881-1955)koji je likovao nakon otvorenjaizloLbegovoreii kako je svojedobno nailazio na prezir, kad je izlagao s hrvatskim 2e8b Isto, str. 149. 2eeFertilio, PoslaniciNDH,str. 749. 3ooIsto, nav. dj., str. 150.
113
slikarima JerolimomMiSom i Ljubom Babi6em.Ali kako pechsteinnije bio u milosti nacista, oni mu nisu htjeli dati kamione da iznese svoje eksponateiz bombardiranog Berlina. Budak ga je nazvaoi rekao mu da Salje sve automobileposlanstvada se spasi njegovo umjetnidko djelo. Medutim, nacistidkesu vlasti doznale zato,pa su ipak poslale kamione pred slikarevuku6u.3or Budak je zasluZani za gostovanjeHrvatskeopere u Bedu od 11. do 13. svibnja 1943. godine,kada vi5e nije bio poslanik u Berlinu. Tadaje u volksoperi gostovala zagrebadkaopera. prvi dan na repertoaruje bio >Davo u selu<< pod ravnanjemBorisa papandopula,drugi dan >Nikola Subi6 Zrinjski< s Lovrom Matadiiem, atrelidan >Ero , onogu svijeta<< s Jakovom Gotovcem kao dirigentom. Budak je tada ugostio istaknute hrvatske umjetnike, medu kojima su bili Ana Roje, oskar Harmos, Melita Lorkovi6, Sanja Dragomanovii, vlaho paljetak, Tomislav Neralii i dr.3o2
smislu, to vi5e Sto u to vrijeme trenutno nije bio pod neposrednim Paveliievim utjecajem.
Pavel 1 9 4 3 .n a k vlade.An da mu je Paveli6 st dobre vez zet i tajni njemadko ne odgov bliZe kon Bergeron uZagrebt va, i Ante
Odlu udinio u politike l ga je mo vremena
Kao Hitlera i na kojem opskrblj prolazeI da je slo 30lIsto. 3 0 2I s t o .
r14
3 0 3M 3046
Pechsteinnije r rznesesvoje i rekaomu da :tnidkodjelo. lale kamione : d uo d 1 1 .d o linu. Tadaje )rtoaruje bio dan >Nikola rogasvijeta< lio istaknute ar Harmo5, rmislavNe_ rio prisiljen rgim diplo_ :tio se prolo izraiaja pozitivnom posrednim
V. MINISTAR VANJSKIH POSLOVA NDH
(re43) Paveli6 je Budaka imenovao ministrom vanjskih poslova 23. travnja 1943. nakon Stoje smijenjen Mladen Lorkovi6 na pritisak talijanske vlade. Ante MoSkov je pred istraZnimjugoslavenskimvlastima izjavio da mu je Budak jednom prilikom spomenuokako ne zna zayto ga je Paveli6 smijenio s mjesta veleposlanikau Berlinu, jer da je uspostavio dobre veze s generalomSS Bergerom,a da mu je Kreso puk, Budakov zet i tajnik,kazao da je Pavelii smijenio Budaka zato sto se pribliZio njemadkom vrhu i u tome vidio suparnistvo.303 Ta Moskovljeva tvrdnja ne odgovara potpuno istini o Budakovom smjenjivanju jer on nije imao bliZe kontakte s njemadkim politidkim vrhom, osim s generalom SS Bergerom. Poznatoje da su se o odnosima Njemadke i NDH dogovarali u zagr ebu Kasche, predstavnik njemadkog Ministarstva vanj skih poslova, i Ante Pavelii kao Sef driave, a ne preko poslanika NDH u Berlinu. odluku da povjeri Budaku Ministarstvo vanjskih poslova pavelid je udinio u uvjerenju da ie se Budak brzo poskliznuti i zavrsiti izvan politike kao njegov doglavnik. Time bi se konadno rijesio dovjeka koji ga je mogao ugroziti, a koji je inadebio mrzak njemu i supruzi Mari iz Kao ministar vanjskih poslova Budak je bio prisutan na sastanku
HitI
i Pavelicau dvorcuKlessheirn brizusalzburg^ 27. travnja1g43,
na kojem je Hitler govorio o Lelji da Hrvatska bude mirna da bi mogla opskrbljivati boksitom Njemadku i imati sigurne prometnice koje prolaze kroz Hrvatsku. Paveli6 mu je uzvratio optimistidki s tvrdnjom da je slomljen otpor Titovih paftizanai da su politidke te5koie prisurne 303Mate Rajkovid, Ante Moskov o Anti pavelii u, vjesnik, 15. veljaEe r973, 3oaKrizman, Ustaie i Treii Reich.
115
Pechsteinnije a rznesesvoje i rekaomu da etnidkodjelo. ;lale kamione e d uo d 1 l . d o :rlinu.Tadaje ertoaruje bio dan >Nikola nogasvijeta<< stioistaknute kar Harmo5, lomislavNebio prisiljen rugim diplo'etio se prodo izraiaja r pozitivnom eposrednim
V. MINISTAR VANJSKIH POSLOVA NDH
(re43) Pavelii je Budaka imenovao ministrom vanjskih poslova 23 ' travnja 1943. nakon sto je smijenjen Mladen Lorkovi6 na pritisak talijanske vlade. Ante Mo5kov je pred istraZnim jugoslavenskim vlastima iziavio da mu je Budak jednom prilikom spomenuokako ne zna za5to ga je Paveli6 smijenio s mjesta veleposlanikau Berlinu, jer da je uspostavio dobre veze s generalomSS Bergerom,a da mu je KreSoPuk, Budakov zet i tajnik,kazao da je Paveli6 smijenio Budaka zato Sto se pribliZio Ta Mo5kovljeva tvrdnja njemadkom vrhu i u tome vidio suparniStvo.303 ne odgovara potpuno istini o Budakovom smjenjivanju jer on nije imao bliZe kontakte s njemadkim politidkim vrhom, osim s generalom SS Bergerom. Poznatoje da su se o odnosima Njemadke i NDH dogovarali t Zagrebu Kasche, predstavnik njemadkogMinistarstva vanjskih poslova, i Ante Pavelii kao Sef drLave,a ne preko poslanika NDH u Berlinu. Odluku da povjeri Budaku Ministarstvo vanjskih poslova Pavelii je udinio u uvjerenju da 6e se Budak brzo poskliznuti i zavrsiti izvan politike kao njegov doglavnik. Time bi se konadno rije5io dovjeka koji ga je mogao ugroziti, a koji je inade bio mrzak njemu i supruzi Mari iz vremena zajednidkog Zivota u emigraciji.30a Kao ministar vanjskih poslova Budak je bio prisutan na sastanku Hitlera i Paveliia u dvorcu Klessheim blizu Salzburga27 . travnia 1943, na kojem je Hitler govorio o Zelji da Hrvatska bude mirna da bi mogla opskrbljivati boksitom Njemadku i imati sigurne prometnice koje prolaze kroz Hrvatsku. Paveli6 mu je uzvratio optimistidki s tvrdnjom da je slomljen otpor Titovih partizanai da su politidke te5ko6eprisutne 303Mate Rajkovii, Ante Mo5kov o Anti Paveli6u,Vjesnik,15.veljaEe7973, 3oaKrizman, Ustaie i Tre(i Reich.
115
samo kod inteligencije, a mase Lele da se rat pobjedonosnozavr5i. Budak iako je bio prisutan nije sudjelovao u razgovorima. Nakon Stoje prisustvovaosastankuHimmlera s Pavelidem5. svibnja 1943, vratio se u Berlin u opro5tajni posjet gdje je govorio hrvatskim radnicima. Paveli6 je umjesto Budaka kao poslanika NDH u Berlinu imenovao nespretnogprof. StjepanaRatkovi6a (1878-1968)koji je Luki Fertiliu, ata5euza tisak, priznao kako je uvijek vjerovao da samo jaka hrvatska drLava moZe ostvariti dobrosusjedskeodnose hrvatskog i srpskog naroda, te da (,e NDH djelovati na preporod balkanskih naroda.30s Koncem travnja 1943, nakon Sto je Budaka imenovao ministrom vanjskih poslova, Paveli6je sazvaosjednicuDoglavnidkog vijeda koja je trajala sedam sati i na kojoj su prevladavala dvarazll(ita stajali5ta o te5koj situaciji u Hrvatskoj. U takvoj napetoj situaciji, prema Kovadiiu, Paveli6 je izjavio: >>'Akovi ba5 uporno inzistirate na va5im prijedlozima, onda ja moram odstupiti'. Nastaoje mudan tajac i mi smo se ozbiljno i upitno pogledavali kao da na taj nadin traLimo izlaz iz te neugodne situacije. Nakon nekoliko minuta Sutnje ustaje pok. dr. Mile Budak i bez sporazumas ostalim dlanovima Vije6a izjavljuje: 'Poglavnide! Ako smo ve6 tako daleko do5li da se neke te5ke pogrje5ke ne mogu ukloniti, a one oteZavajuna5u drZavnukonsolidaciju, onda ti primi na sebe svu odgovornost,a mi iemo uzeti kao da se nismo ni sastali ni razgovarali.' Naravno, Poglavnik je udobrovoljen i ovaj je prijedlog prihvatio, a mi smo se povukli i vi5e nikada ni o demu nismo vije6ali.<306Tim je istupom Budak izveo vrlo lukav potez, jer se nije zamjerio Paveliiu a prepustio mu je svu odgovornost koju je on vei imao jer je bio neprikosnoveniSefu Hrvatskoj. Medutim, na vanjskopolitidkom planu zbio se dogaclajkoji je doveo do novih konstelacija medu silama Osovine, a NDH doveo u nepovoljan politidki poloZaj. Dvadesetpetog srpnja 1943. do5lo je intervencijom talijanskog kralja Vittoria EmanueleaIII. do Mussolinijeva smjenjivanja, kojega su zatim talijanske vlasti zatodile. Kao predsjednik vlade naslijedio ga je mar5alPietro Badoglio, a Italija je ispala iz vojnog stroja sila Osovine.
30sLuka Fertilio, Poslanici NDH u Tre6em Reichu, Stjepan Ratkovii, Hrvatska revija,MiJlchen, XXV, 1975, sv. 3, rujan, str. 369-401. 306Kovadii, nav. dj., str. 186-187;Nikolid, Pred vratima domovine,II, nav. dj., str.167-170.
116
Ko ministz Dra. M postroj kao ra' rekao pobolj Time j
ol
odgov njeop shvat nistidk zbogr
K Kasch Bulat Posla imade veli6, N kao d iz tof podru
N je pri 1943 obve i teri prlm Pave I buo Iralij
;nozavrsi. akonstoje l, vratiose ma. lmenovao
ri Fertiliu, a hrvatska i srpskog 1.305
ninistrom ije6akoja tajali5tao (ovadi6u, prijedlori smo se zlaziz te dr. Mile rje: 'Porjeike ne , onda ti rismoni i ovaj je Lunismo r se nije : on ve6 e doveo rovoljan :ncijom l smjesjednik vojnog
Kovadii se sje6a da je >Poglavnik sazvaona sjednicu nekoriko ministara, medu njima Dra. Milu Budaka, Dra. Diafera Kulenovida, Dra. Milu Stardevi6a,Dra. Mladena Lorkoviia i, ako se dobro sjeiam, postrojnikaDra. Lovru Susiia. Prisustvovaoje takoderIvan orsanii i ja kao ravnatelj za promidZbu. odmah na podetku sjednicepoglavnik je rekao da l,eli duti mi5ljenje prisutnih, Sto je sve nuZno udiniti da se poboljsaju prilike u NDH i osujeti negativni urjecaj pada Mussolinija. Time je ogranidio predmet vije6anja na unutarnjo-politidke probleme. Obrativ5i se Dru. Mili Budaku rijedima: 'Sto ti veli5?', dobio je odgovor: 'Ja sam ministar vanjskih poslovai ne Zelim dati moje misljenje o pitanjima unutarnje politike.' Svi smo se, dakako, zgledari,ali smo shvatili razlog ovakvog odgovora...<<307 odito je Budak istupio oportunistidki, jer se nije i.elio zamjeriti Paveli6u,kao sto je to udinio vise puta zbog respektai strahaod njega. Kad je 8. rujna 1943.godine saznaoza kapitulacijuItalije, poslanik Kasche oti5aoje Pavelidu.Na sjednici su bili Budak, Lorkovi6, Edo Bulat i generalMiroslav Navratil (1893-1947),ministar oruZanih snaga. Poslanik Kasche je rekao da izraiava Hitlerovu odluku da >Hrvatska imade pravo vratiti izgubljena podrudja na Jadranu..,rotna Stoje pavelii, u tom smislu,preko zagrebadkogradija uputio javni proglas. Na toj sjednici hrvatska strana iznijela je zahtjev da se Istra prizna kao dio Hrvatske, Stoje Kasche otklonio izbjegavajuii posljedice koje iz toga mogu proiza(,ijer je njemadki vrh imao druge planove s tim podrudjemi nije ga Zelio ustupiti NDH. Medutim, Paveli6, da bi preduhitrio rjesenje o hrvatskoj obali koja je pripala Italiji Rimskim ugovorima 1941, donio je odluku 10. rujna 1943. da se oni poni5te s objainjenjem da talijanskavlada nije izvrsila obveze iz ugovora Sto se tide granica, te >jamstvo politidke nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske<<, narodito sto je Italija prihvatila primirje s neprijateljskom stranom bez pristanka svojih saveznika. Paveli6 je zakljudio da ti ugovori viSe ne obvezuju NDH.30e S tim u vezi Budak je kao ministar vanjskih poslovapotpisaouredbu o talijanskoj imovini u Hrvatskoj. Buduii da odnos s Kraljevinom Italijom nije vi5e bio saveznidki,Budak donosi mjere oprezakoje se
trvatska n a v .d j . ,
307Kovadii, nav. dj., str. 187. 3 0 8K r i z m a n ,n a v . d j . , str.113-114. 3oeKovadii, 192.
rtl
sastojeu sljedeiem: >Mjere internacije primjenjdju se prema Talijanima samo u sludajevima kada se radi o sluZbenimosobama,kojima treba do daljnjega oduzeti moguinost obavljanja legalnih ili ilegalnih sluZbenih dina. PosebiceTalijani se s toga u nadelunemaju dirati... U pogledu talijanskih diplomata treba primijeniti uobidajenenarodite obzire, tako da se i mjere internacije - tamo gdje su potrebne, imadu primijeniti u najblaLemobliku iuznajve1e osobneobzire... Talijanski uredi imadu se staviti pod straZu, a promet njima imade se ograniditi na najpotrebnije uzdrl.avanjeprostorija. Posebnidki stanovi u koliko su u njima internirani Talijani, imadu se takoder staviti pod straZu,kako internirani ne bi mogli pobjeii i kako k njima ne bi imale pristup nepozvaneosobe. Brzoglasni i drugi dojavni uredaji imadu se prekinuti, a interniranima onemogu6iti svaki saobraiaj drZavnog zna(,aja.Talijanski stanovi ne mogu se do daljnjega uob6e zaplijeniti, a niti se ne mogu iz njih ukloniti bilo kakvi predmeti. Umoljavate se da podredenim sluZbenicima izdate najstroZi nalog da se gornjih nadela izvole bezuvjetno pridrZavati, kako bi se onemoguiio svaki prigovor u pogledu postupka sa hrvatske strane u ovim povijesnim dasovima.<<3ro Medutim, Budak je bio vrlo zainteresiran za pozitivno rje5enje hrvatskoga granidnogpitanja nakon prelaskaItalije na stranu Saveznika. On je Zelio iskoristiti novonastalupolitidku situaciju da bi se ispravilo ono Sto se dogodilo kada je NDH trebala platiti radun koji je talijanska vlada uspostavila Paveli6u za njegovo emigrantstvo u Italiji. Zbog toga je Budak koncem rujna i podetkom listopada 1943. poduzeo diplomatske korake preko hrvatskog poslanika u Berlinu StjepanaRatkovi6a, iz gleda, b ez Pav eli6eva znanja.3|| On je najprije uputio svim poslanicima NDH 16. rujna brzojav u kojem istide uspjeh njemadkogpothvata oslobodenjaMussolinija iz zatodeni5tva,ali vjeruje da to neie imati nikakvog zna(,enja5to se tide vraianja dijelova hrvatskeobale Hrvatskoj.3t2 Poslanik Kasche u predavanju za doma1e i strane novinare u Zagrebu, govoreii o sudbini jadranske obale, istakao je da se Hitler pokazao prijateljem hrvatskog naroda time 5to je tu obalu priznao
3r0Krizman, Ustaie i Treti Reich, str 121. 3rt Jareb,ZivotopisBudaka,str. 66. 't t' f- !K- f l. Z m a n , s t r . r J i .
118
Hrvatskoj. njemadkoIv obalom, os Naime, on Njemadke primorje (l G o r i c a ,T r (Oberster) Reiner, kor Kaschebio
Stimt Kascheubr namjere nj Hitleru 13. 6eve pogle naglasioda strate5kiva vojne sile Njemadka izlazak na odnosilesa bila odvoj Krk.315
Nakon na5la NDII uoditi iz k< oko hrvats Zapravo,n da se povu
Njego Ratkovi6a tajniku Mi ministru R da se podt
3 1 31 1 1 6
3 1 4J s t o 3 1 5K r i z
Lhlanima trebado luZbenih pogledu re, tako ijeniti u naduse lrebnije a lnterrani ne osobe. ranrma ovl ne kloniti izdate , kako strane ,Senje znika. :avilo lnska toga iplovi(a, avu ia iz tide Zatler nao
Hrvatskoj.3'3 Medutim, radilo se samo o propagandnompotezu jer je njemadko Ministarstvo vanjskih poslova znalo da je Hitler s iadranskom obalom, osobito sjevernimnjezinim dijelom, imao posebie pranove. Naime, on je ve6 10. rujna 1943. izd.aonaredbu o odnosima izmedu Njemadke i Italije te o uspostavljanju operativne zone Jadransko primorje (Adriatisches Ki.istenland)koju ie diniti pokrajine Furlanija, Gorica, Trst, fstra, Rijeka, Kvarner i Ljubljana, a visoki komesar (oberster Kommissar) i opunomodenikReicha postao je Friedrich Reiner, koruski zupan, odgovoran za civilnu upravu.3ta l.io o tome ;e Kaschebio obavije5tentek desetdanaposlije. s tim u vezi njemadko Ministarstvo vanjskih poslova uputiro je Kascheu brzojav u kojem se od njega traLi dapaveli6u usmeno objasni namjere njemadke vlade s obzirom na brzojav koji je paveli6 ufutio Hitleru 13. rujna 1943.godine. Naime, Hitler je uzeo-na znanjepaveli6eve poglede na istodnu obalu Jadrana(Istra, Rijeka i zalecre),ali je naglasio da su vojna pitanja u toj situaciji najvaZnija,jer su ta podrudja strateski vazna i zato se proglasavajuoperacijskim podrudjem njemadke vojne sile. Medurim, Hitlerovi planovi bili su dalekoseZniji jer je Njemadka namjeravalata podrudja anektirati, sto je znadiro njezin izlazak na Jadransko more. stoga su se Kasctreove izjave pavelidu odnosile samona podrudjeDalmacijekoja je Rimskim ujovorom 1941. bila odvojena od Hrvatske, ali ne na Istru, Rijeku sa zaletrem i otok Krk.3rs Nakon tih zbivanja Budak postaje svjestan teline situacije u kojoj se nasla NDH i stogaje razvio veliku diplomatskuaktivnost, ito se moze uoditi iz korespondencijes njemadkim Ministarstvom vanjskih poslova oko hrvatskihjuZnih granicaod 9. rujna do 25. ristopada i9+:. goaine. zapravo, nezadovoljstvo s njemadkim odlukama natjlralo ga je na kraju da se povudeiz politike. Njegovi diplomatski potezi, preko hrvatskog poslanika u Berrinu Ratkovi6a, nisu bili uspjesni.Notu koju je Ratkov-iepredao drZavnom tajniku Ministarstva vanjskih poslova steengrachtuovaj je proslijedio ministru Ribbentropu, a on Hitleru. No, Hitrei je ostao priiuoloi odluci da se podrudje Rijeke, Su5akas otokom Krkom stavi pod njemadku 3 1 3I s t o . 3 r aI s t o , s t r . 13 1 . 3 f5 K r i z m a n , str.140-142.
119
upravu.3r6Budak je bio osobito ozlojetlen time Stohrvatska vojska, koja je bila pod njemadkim zapovjednistvom, nije ukljudena u brz ulazak u hrvatska jadranska podrudja, a ni zaplijenjeno talijansko oruZje nije dano na raspolaganjehrvatskoj vojsci.3rT Suodenas razvojem novih politidkih zbivanja hrvatska vlada je bila prisiljena 26. rujna 1943. priznati Mussolinijevu Socijalnu Republiku i njezinu vladu, odnosno Republiku Sa16kao >jedinu predstavnicu Budak je s tim u vezi poslao brzojav hrvatskom talijanske drZave<<. poslaniku u Rimu da uspostavivezu s novom fasistidkom vladom i obavijesti je da je NDH priznaje. Meclutim, uspostavljanjenove dri.ave izazvalo je nove politidke komplikacije, jer se ona sada pojavila kao pretendent na one hrvatske krajeve (Rijeka, Istra) koji su prethodno pripadali talijanskoj dr7,avi,a koje je sada traLlla NDH kao hrvatski teritorij. Koncem rujna 1943. Budak je energidnointerveniraojer je izgubio strpljenje nakon vojnih poteza njemadke vojske. Poslao je poruku poslaniku Ratkoviiu: >Molim vas posjetite Zurno sve nase val.ne prijatelje, napose (Waltera) Funka (njemadkog ministra gospodarstva)i drZavnog tajnika Steengrachtai rastumaditeim najhitniju potrebu promjene vojnidkog rada kod nas. Dvjestodvadesettisu6a nasih vojnika se bori u sklopu njemadkevojske, a ipak nam je zemlja u plamenu,jer su Talijani naoruZali detnike i partizaneprotiv na5emgolorukom narodu, kojega mi ne moZemo braniti jer vojska ide posve nuZno za velikim strategijskim ciljevim a, a pozadrna ostaje prazna. Partizani i detnici harade i narod uvjeravaju da su im Nijemci neprijatelji kao i Talijani. Narod goloruk vjeruje onomu tko je naoruZanpred njim. Stogaje nuZno da od talijanskog naoruZanja dobijemo najZurnije potpunu spremu, barem za pedesettisu6a ljudi, koje 6emo kao dobrovoljce naoruZati i razdijeliti u male letede jedinice. Tako iemo i partizane raspr5iti i pobrati Zetvu koja je ove godine vanredna.Ako to ne udinimo, ne samo da ie kaos biti veii nego iemo ubrzo i gladovati. Prilikama nije kriv ni narod ni losa uprava koliko dinjenica da su Talijani hajdukovali s dopujtenjem Nijemaca, a mi bili razortiani ibez potpore. Sada nam Nakon treba Zurno pomo6i oruZjem da osiguramo i narod i prehranu.<<318
Sto je do njemadk Zetve i o1 hranom. Slije zanimlji koji gla najZurn dastnic pripojen kakva I govoriti Gori. Tr sa Part bodilai dastnik Bu Doglav i Pave >da be mogu I
prigod dajel Iz Nijern
Podru ruJna njice uspos ljeno >>Hrv njegc organ
3
3 1 6J a r e b ,s t r . 6 6 . 3 1 7I s t o . 3 1 8K r i z m a n ,n a v . d j . , s t r . 1 5 8 .
r20
3
Dra.I Hrvat
rjska,koja l ulazak u ruZjenije
Stoje dobio Budakovo pismo, Ratkovi6 ga je upoznao Stoje poduzeo u njemadkom Ministarstvu vanjskih poslova u vezi sa situacijom oko Letve iopskrbom hrvatske vojske sa zaplijenjenim talijanskim oruZjem i hranom.
rdaje bila :publiku i lstavnicu rvatskom vladom i ve dr1ave avila kao rethodno hrvatski e izgubio e poruku 5e vaZne Carstva)i potrebu h vojnika nenu,jer n narodu, r velikim i detnici Talijani, je nuZno spremu, oruZatii rspr5itii ne samo e kriv ni kovali s adanam 18Nakon
sa partizanima stupaju u borbu protiv njemadkih i hrvatskih oslobodiladkih deta. veliki dio krivnje je na neupu6enostinjemadkih dastnika.<<3re Budak je svoje nezadovoljstvo Nijemcima iztazio na sjednici Doglavnidkog vije6a 9. listopada1943.godine na kojem je bio prisutan i Paveli6, te traLio odludniji istup prema Nijemcima koji moraju znati i drLi da odludniji istupi spram njih >>dabezPoglavnika nema drZave<< je poznato iz iskustva. Pavelid je tom njemu Sto mogu biti od koristi, prigodom odgovorio da nema njemadkog pritiska na hrvatsku vladu, ali da je NDH ovisna o Njemadkoj zbogLita i oruZja.32o Izbrzojava koji je ministar Ribbentrop uputio Kascheu vidi se da Nijemci prigovaraju vladi NDH Sto javno propagira da je rijedko podrudje hrvatsko, sto se moZe vidjeti iz Budakova govora koji je 27 . rujna 1943. godine odrZao nazagrebadkomradiju prilikom tre6e godisnjice Trojnog pakta. U njemu Budak velida taj ugovor kojim je uspostavljen mir i uveden novi poredak u svijetu, Stoje sve bilo najavljeno u Hrvatskom narodu. Budak o tome ugovoru izridito kai'e: je pristupila Trojnom paktu dana 15. lipnja 1941.,vjeruju6i u >>Hrvarska njegove zasadekao i u muZeve, koji su toj svjetskoj preporodnoj organizaciji stajali na delu. ISli smo od pobjede do pobjede munjevitom 3 r eI s t o , n a v . d j . , s t r . 1 7 1 . 32olere Jareb, Biljeike sa sjednice Doglavnidkog vljeh 1943-1945.12 ostav5tine Dra. Lovre Sudiia, Hrvatska revija,Jubllarni zbornik 1951-1975,Barcelona, KnjiZnica Hrvatske revije,1976, str. 171.
t21
svog proku5anogsredstva - prevare i podvala. pokulase, da zavedu o n e , k o j i s u s e s v e d a n oo b v e z a l i , d a 6 e p o d s v a k u c i e n u s t v o r i t i i
Njemu racion Dalma podrud da vra ondje I Kt politid omogt daser namJe Bt 1943 sJeve izvjeS transP bio pc ska u1 da br Pach SuSa drudj Talija novln ulaze uklju
E mada obzir za p( gled onl I inter Bud 32rKrtzman, str. 157. 322Krizman str. I 67 . , 3 2 3I s t o , s t r . 7 7 2 .
t22
'osveje 'saillesrrn SVO8
ati5ese zavedu voriti i e s e !. . . nu ne mni na vidom lelje,a ienaSu eltava lde -
oviiu, ;aseu da ili, Znosti 323 Ta
, udaIOVao ,aza
; preparat stav:dnik odne viia: :udje lonu nJen avu.
Njemu pripada i otok Krk. Kao granica medu otocima vrijedi za operacionu zonu stara zemaljska granica AustrougarskeMonarhije izmeClu Dalmacije i Istre. Stoga ne mogu izvr5iti svoj zadataku spomenutom podrudju. Zato sam pred nadleZnim njemadkim organima izrazio i'elju da vrate u Zagreb cijeli transport, ukljuduju6i i mornare kako bismo ondje ra5distilipitanje.'<324 Kasche se obraia vlastima u Berlinu i moli, zbog eventualnih politidkih Steta,da se odobri uvotlenje organa hrvatske uprave u Rijeci i omoguii nastavak putovanja hrvatskog transporta iz Trsta do Su5akate da se napravi jedna kompromisnaupravna granica izmedu nadleZnosti namjesnika Reinera i drZavnogtajnika Turine.32s Budak je uputio op5irno pismo poslaniku Kascheu21. listopada 1943. godine u kojem raspravlja o preuzimanju uprave na podrudju sjevernog Jadrana.U njemu navodi da je vlada NDH ved primila izvje56e Kamenarovi6a kako njemadki organi ne dopu5taju da hrvatski transport produlji iz Trsta u Rijeku. Budak istide da, iako je u Su5aku bio postavljen jedan hrvatski potpukovnik, ipak u Rijeci djeluje talijanska uprava sa senatoromGiganteom na delu, koji izjavljuje da je pozvan da brani talijanstvo Rijeke. Istodobno njemadki kotarski predstojnik Pachnek nadzire, po naredbi namjesnika Reinera, upravu u Rijeci i Su5aku.Budak nagla5avakako postoji namjera da cijelo rijedko podrudje sa Su5akom,Bakrom i otokom Krkom bude pod upravomjednog Talijana iz Rijeke. To potvrduje sluZbenavijest objavljena u rijedkim novinama 16. listopada1943.godineo stvaranjuoperacionezone u koju ulaze pokrajine Trst, Ljubljana, Gorica, Furlanija, Istra, Kvarner, ukljudujuii teritorij Su5aka,Bakra, dabra, Kastva i Krka.326 Budak u pismu upozorava Kaschea da je Hrvatska desto bila komadana,Stoje te5ko vi5e podnositi. Ona je inade bila Zrtva politike obzira prema Italiji. Stoga Vlada ne moZepreuzeti nikakvu odgovornost za posljedice koje bi iz toga mogle proizi(,i. Premda hrvatski narod gleda u Nijemce kao oslobodioce - primjeiuje Budak - mjere koje oni poduzimaju slabe takav odnos prema Nijemcima. Stoga nije u interesu, ne samo Hrvatske, nego i njemadkog Reicha - podvladi Budak u pismu - nakon svega Sto se dogodilo imati povjerenja u 324Jareb,str.'75-76. 32sIsto. 326Krizman, nav. dj., str. 190-191.
r23
Talijane i odobriti im ponovno utjecaj na hrvatskom podrudju, 5to 6e izazvati veliko razodaranje. Budak, dakle, moli Kaschea da utjede na njemadku vladu neka preneseu hrvatske ruke upravu u Rijeci i SuSaku,te na hrvatskim otocima.Osim toga, da njemadkejedinice na obalnompodrudju,u borbi protiv partizana, trebaju obzirno postupati prema hrvatskom stanovniStvu koje je napustilo domove da bi umaklo Talijanima zbog njihova pona5anja.Na kraju pisma Budak izral,avauvjerenjeda ie Kasche,kao osvjedodeni prijatelj Hrvatske, poduzeti ozbiljne korake da se za Hrvatsku nade povoljno rje5enje.U tom smislu Budak je dao i upute poslaniku Ratkovi6u da o tome upozna i njemadko ministarstvo vanjskih poslova.327 Medutim, Nijemci su inzistirali na rje5enju toga podrudja prema Hitlerovom naredenju,te je Ribbentrop u brzojavu Kascheu upozorio neka Paveli6u i hrvatskim ministrima objasni stajali5teReicha i njegove razloge za takvu odluku. Ribbentrop upozorava Kaschea da ubuduie sprijedi bilo kakvo putovanje hrvatskog transportau Rijeku. Njemadka prislu5na sluZbadeSifriralaje Budakov brzojav poslaniku Ratkoviiu od 26.listopada 1943. u kojem on od poslanika traii da osobno i hitno saopii Funku i funkcionarima njemadkogMinistarstva vanjskih poslova kako je novi kurs njemadke srbofilske politike katastrofalan ne samo za Hrvatsku, nego i za Njemadku, te da je taj pravac smrtni udarac hrvatsko-njemadkim odnosima. Budak taj brzojav zakljuduje dramatidnimrijedima: >Postupakprotiv nas u pogledu ... Rijeke i okolice te5ko 6e na6i primjera u politidkoj povijesti... Sve je bilo priznato u ime Fiihrera, a Poglavnik je to objavio javnosti. Nakon toga oduzeti su ... i eabar oruZanomsilom, i bez dogovorastavljenpod talijanski suverenitet. Zaprepaitenje ... kod prijatelja, slavlje kod neprijatelja. Pozdravite prijatelje i recite im ... da nam ... nije bila ni slavna ni pobjeda. To im poruduje njihov zbilja vjeran prijatelj.<328 GeneralGlaise von Horstenau,vojni ata5eu Hrvatskoj, izvijestio je njemadku Vrhovnu komandu da sepoloZaj na obali razjasnio time Stopodrudje Rijeka-Su5ak,koje je u Austro-Ugarskojbilo istarsko,ostajepod upravom pozadinskog vojnog podrudja >>Kiinsteland< (grupa armije B, civilna uprava namjesnik Reiner) dokZadar moLe preuzetihrvatska uprava.32e 321Krizman, nav. dj., str. 191. 328Isto. 329Isto.
r24
Bud ponovno verbaln slijede6 vlada na vlada p hrvatsk Ukoliko takovu suradnj ovim p Obavije Ovi je talija odrekn je, iako
Na poslan da ona sadrZa poslat tome r nepoZ
Ta ljena jt Nijem koje st
U >Nako poslan Berlin je pot prrzna
33
33
revtJe , 33
dju, Sto ie ladu neka Irvatskim iu,u borbi n stanovg njihova Lsche, kao da se za o I upute r vanjskih
takovu sluZbenuizjavu jer bez toga ne bi mogla postojati nikakva suradnja,pa bi njegovoprisustvosamonegarivnodjeiovalo. Saopiujem ovim putem, jer nije mogu6a izravna veza sa fa5istidkom vradom. Obavijestite o udinjenom.<<330
Japrema upozorio i njegove ubuduie ,oslaniku traii da istarstva ke kataj pravac brzojav
tome ustraje, smatrat ie se boravak hrvatskog poslanstva u Italiji nepoZeljnim.33t
;ledu... . Sveje . Nakon tjenpod lje kod bila ni 328
r je njeodrudje pravom civilna 329
330Krizman, str.273. 33rJere Iareb, Pora storjeta hrvatske poritike,Buenos Aires, KnjiZnica Hrvatske r e v i j e , 1 9 6 0 ,s t r . I 0 9 - l 1 0 . 332Iareb,Zivotopis Budaka,str. g3.
125
jer da inadenjihova suradnjane bi bila plodonosna.Mussolinijevavlada je otklonila nakon toga da uop6epo5aljeposlanikau Zagreb, a po5to se ovo meni zamjeralokao moj samovoljnidin, imalo je svojeposljedice.<<333 Budak je zbog svegatoga bio prisiljen povu6i se i on je 5. studenoga 7943, >>navlastitu molbu<, razrije5enduZnostiministra vanjskih p o s l o v a i i s t o d o b n ou m i r o v l j e n , a n a n j e g o v o m j e s t o i m e n o v a nj e Stijepo Perii, dotada5njihrvatskiposlaniku Sofiji, koji je 18. studenoga preuzeoministarstvo.33a Budak je od kapitulacijeItalije podetkomrujna 1943. godine do ostavke na duZnostministra vanjskih poslova razvio veliku diplomatsku aktivnost kako bi jadranska obala bila vradenaHrvatskoj. Todno je da je nastupaoemocionalnoi nediplomatski,ali mu se mora priznati da je tu neuspje5nubitku vodio sa srcem,svjestanda je hrvatskavlada s paveli6em na delu bila odgovornaza ono Stose zbilo s hrvatskomobalom, te je poku5aospasitiStoje mislio da se spasitimoZe.To je bio donkihotski posao i zato mu nije ostalo drugo nego se povu6i, Stoje bilo jedno od rijetkih razrje5enjaduZnostina vlastiti zahtjev u to vrijeme. Budak je svoja stajali5tapokusaojavno iznijeti, 5to najavljujelist Hrvatski narod u svoja triizdanja od 1. do 3. prosinca 1943,s informacijom da 6e na politidkom sastankuUsta5kog stoZeraza Zagreb u kinu >>Europa<< govoriti Mile Budak. Medutim, isti list u izdanju od 4. prosincadonosi vijest da je predavanje iz tehnidklh razloga odgocleno.335 Tako je zavr5ila Budakova politidka karijera,jer ono Stoje poslije radio kao doglavnik bilo je bez ikakva politidkog udinka. On je zapravo izgubio bitku s Antom Paveliiem koji ga je neprestanodoZivljavaokao rivala i zavidio mu dak i na njegovu knjiZevnomuspjehu.Budak je bio svjestanda je u Paveli6evojnemilosti i sveje radio da mu se ne zamjeri, narodito nakon 5to je napustio emigraciju bez njegova znanja.Zalo je u politici dinio fatalne greske,jer sve Stoje radio uglavnom nije dinio iz vlastitog uvjerenja, nego iz politidke potrebe.zato st shvatljiva objasnjenja ljudi koji su ga dobro poznavali,da se zapravou njegovu sludaju radi o dvije naravi. Pitanju hrvatskih granica na Jadranupristupio je emocionalno,jer je bio svjestantragidnosti situacije u kojoj se nasao zajednos drZavomdiji je bio funkcionar. 3 3 3Z a p i s n i k s a s l u S a n j aM i l e B u d a k a , 2 6 . s v i b n i a 1 9 4 5 .F o n d M i l e B u d a k a , Hrvatski drZavni arhiv Zagreb. 334Krizman, str. 225 33sHrvatski narod,4. prosinca 1943.godine.
126
Pav emigra starUeg NDH bi 1942.d da su to
Mer doglav ustaSk Budaka 1 9 4 5 ) ,r kog pul Jure Pa genera snaga.
No sjednic postro djelova
r9a5.p
stanuN neke vt nikoga
336 33'l
evavladaje )ostose ovo ice.<333
je 5. studera vanjskih renovanje . studenoga godine do iplomatsku lno je da je ati da je tu tda s Paveobalom,te lonkihotski o jedno od . Budakje ttski narod ndaiena >Europa<< ncadonosi r je poslije Jezaptavo ljavaokao rdakje bio re zamjeri, . Z a t oj e u je dinio iz jiva objaSvu sludaju ristupioje j se na5ao
ile Budaka,
VI. BUDAKKAO DOGLAVNTKBEZ FUNKCIJA (r943-194s) Paveli6je Budaka imenovaodoglavnikom6. svibnja 1934.godine u emigraciji, u isto vrijeme kada je postavio Marka Do5ena,kao najstarijeg pripadnika usta5kogpokreta, za doglavnika. Nakon stvaranja NDH bilo je imenovanojo5 devet doglavnikau razdoblju od 2. travnja 1942. do 10. svibnja 1943.godine, ali se oni nisu nikada sastali,336 tako da su to bile vi5e podasnefunkcije. Medutim, 10. svibnja 1943.godinePavelii je razrije5ioduZnostisve doglavnike, poglavne pobodnike i usta5kepovjerenike u Glavnom usta5komstanu,a ved 20 . srpnjaimenovaodetiri nova doglavnika:Milu Budaka,Ademagu Me5iia, posjednikaiz Te5nja,MiSka Radana(18821945), seljakaiz Velikih Zdenaca,i Matu Frkoviia (1901-1987),usta5kog pukovnika. Naknadno su joS bili postavljeniu Doglavnidko vije6e Jure Pavidi6 (1906-1946),glavni ravnatelj Hrvatske drlavne tiskare, i generalvilko Begi6 (1879-1946),drZavni tajnik u Ministarstvu oruZanih snaga.337
Novoimenovani doglavnici vije6a podinju odrlavati zajednidke sjednice i konstituiraju se kao kolektivni organ pod predsjedanjem p o s t r o j n i k a u s t a 5 k o gp o k r e t a i m i n i s t r a L o v r e S u 5 i 6 a ,t e p o d i n j u djelovati kao stranadkovisoko tijelo. Od 14. rujna 1943. do 14. oZujka 1945. godine odrZanesu dvadesetdvije sjednice,od kojih jedanaestu stanuMile Budaka,koji je inade svima prisustvovao.Vije6e je bilo bez neke veie vaZnostii viSeje djelovalo kao savjetodavnotijelo koje nije nikoga obvezivalo, iako je na sedamsjednicabio i Ante pavelii. To je
336Jareb,ZivotopisBudaka,str. 85-86. 331Hrvatski narod,27. srpnja,20. kolovozai 3. rujna 1943.godine.
121
tijelo ocijenio Mile Budak krajem 1943. godine kada je rekao: >>...nosimoodgovornost,a nemamo moguinosti Sto u situaciji promijeniti. Izgleda da smo likvidirani, samo se traZi formula, nemamo povjerenja u vladu<<.338 Na prvoj sjednici vijeia 17. rujna 1943. godine, kojoj je prisustvovao i Paveli6, vodila se rasprava o teskoj unutrasnjoj situaciji u drZavi. Navodilo se paktiranje Nijemaca i Talijana s detnicima, odbijanje HSSa na suradnju s usta5ama,pojedini ispadi u usta5kompokretu u vojsci bez pozivanja na odgovornost. Paveli6 je rekao da su se u drZavnu upravu i policiju infiltrirali najgori elementi te je stogapotrebno ustaski pokret ojadati brojdano, materijalno i moralno te se osloniti na ustasku vojnicu. On ponovno upozorava na srpstvo kao najveie zlo, koje je uvijek bilo protiv hrvatskog naroda, a sada suraduje s partizanima, detnicima, Talijanima i Nijemcima.33eRekao je da je svjestannjemadkih pogre5aka,ali da je i hrvatska strana kriva za nepovjerenjeNijemaca prema NDH jer je ipak njemadka vojska osvajalajadransku obalu za Hrvatsku. on se sloZio s tim da su to najteZi dani za drzavu, ari je kazao da je potrebno sjediniti sve hrvatske snage i posti6i narodno jedinstvo.340fJ toj raspravi o politidkom stanju u zemlji Budak nije sudjelovao. I druga sjednicaDoglavnidkog vijeia od 30. rujna 1943. godine protekla je u razgovoru o hrvatsko-njemadkimodnosima,osobito o zahtjevu da se slobodnije raspolaZehrvatskom vojskom, posebice s ustasama,koja je bila pod njemadkimzapovjednistvom,a navodili su se ispadi njemadke vojske protiv pudanstvakojemu se oduzima hrana. Na sjednici u Glavnom usta5komstanu 2. listopada 1943. godine Budak sudjeluje u raspravi i vrlo kritidki ocjenjuje stanje u zemlji. Bududi da je i inade bio nezadovoljan svojim poloZajem, njegova je kritika vrlo ostra. Brani ustastvokao pokret, ali iznosi da su pojedinci postali istodobno tuZitelji i izvrsitelji, zapravopolicijski organi koji tuZe i sude,a neki su ustaseprigrabili du6anei tvornice. stoga ljudi sumnjaju
Jere Jareb, Bilje5ke sa sjednice DoglavniEkog vije6a, 1943-7945, nav. dj., str. __ 1tt l7] sa1 susii, koji je predsjedaovijeiu, konstatiraoje krajem 1944. godinJda je poloZaj vije6a nesretlen,te ako se u njih nema povjerenja, da bi bilo bolje imenovati druge osobe. 3 3 eI s t o , s t r . 1 6 1 . 3 a oI s t o , s t r . 1 6 1 - 1 6 2 .
128
u drZavu Usta5ki pt osobnapr naglaSav vjerojatnc kojem su isticali us Onseuri tvrdeii di koji su pr vojska na dogadani
No,b ispod njt dobrovo Nijemci zabluda, saveznr oslanjati sve da b Milana N svojoj po
Uza prihvade djelomic provedeI
Ina Budak u; neki pojt vjeruju u ustrajnih njegov tt Begi6ak
3al JS
342Isl 3a3Is 3at g
r je rekao: ruacijipro:4,nemamo 3 pflsustvoiji u drZavi. ijanjeHSS:tu u vojsci u drZavnu bno usta5ki na usta5ku :lo, koje je vtizanima, njemadkih : Nijemaca u obalu za tli je kazao i narodno Sudaknije {3. godine osobitoo posebices 'odili su se hrana. 13.godine u zemlji. rjegovaje pojedinci Likoji tuZe isumnjaju
nav.dj., str. Jodineda je e imenovati
u drZavu, ali treba vjerovati da Hrvatska moLe opstati, istaknuo je. Usta5ki pokret koji je uspostaviodrZavu ne moZe tolerirati da pojedinci osobna pitanja rjesavaju ilegalno, uz deste osobne obradune. Budak nagla5ava kako treba dokazati da je NDH pravna drLava, u Sto vjerojatno nije ni sam vjerovao, jer se radilo o autokratskom reZimu u kojem su pojedinci samovoljno provodili svoje nakane,u demu su se isticali usta5kipovratnici, pripadnici poglavnikovogTjelesnog zdruga. On se u raspravi posebno zadrLaona odnosima prema njemadkoj vojsci tvrdeii da je uspostavljenavelika hrvatska vojska od 2I3 tisuia ljudi koji su pod njemadkim zapovjedni5tvom.Shvatljivo je da njemadka vojska nastupastrate5ki,tvrdi Budak, ali ne treba zaboraviti da se sve to dogada na hrvatskoj zemlji na kojoj se prolijeva krv i razara se.3ar No, bio je ipak svjestantoga da nije mogu6e izvudi hrvatsku vojsku ispod njemadkog zapovjedni5tva i zato se zauzimao za stvaranje dobrovoljnih jedinica koje bi trebalo naoruZati.Tjesio se da time Nijemci prema Hrvatskoj nemaju teritorijalnih zahtjeva, Sto je bila zabluda, a zapravoje slijedio Paveli6evo miSljenje o Nijemcima kao saveznicima.Inade, prihvadaoje Paveliievu tvrdnju kako se treba oslanjati na usta5ki pokret kao ideju i organizaciju u koju treba uloZiti Komentirao je drZanje generala sve da bi se odrZala i ozdrav7la.3a2 Milana Nediia u Srbiji koji je uspio da ga primi u audijenciju Hitler, a u svojoj politici Saljepartizane i detnike na hrvatski teritorij. U zakljudku sjednice, koju je Su5i6 kao predsjedatelj zakljudio' prihvaieni su prijedlozi koje je i Budak zastupao:jadati usta5tvo, djelomice izdvajati hrvatsku vojsku ispod njemadke komande, te ne provede li se ozdravljenje domobranstva,ojadati ustaiku vojnicu.3a3 I na sjednici 9. listopada koja je odrLanau Paveli6evu kabinetu3aa Budak uzima meilu prvima rijed i nagla5avada je pokret u krizi i da neki pojedinci koji suraduju s Nijemcima rade protiv pokreta. Oni ne vjeruju u ustasku stvar pa treba, naglasio je, sastaviti novu vladu od ustrajnih i po5tenih ljudi. Odito je mislio na sebe,dti'e6 da je dobao njegov trenutak. To se vidjelo i po istupu na sjednici generalaVilka Begi6a koji naglalava da se prije napadaloMilu Budaka i Mirka Puka i 3 a rI s t o , s t r . 1 6 5 . 342Isto. 3 4 3I s t o , s t r . 1 6 8 . 3aaHrvatski narod,Y,10. listopada1943.godine.
t29
druge prvake, a da isti ne zaziru da to rade i protiv poglavnika.Tom je prigodom doglavnik Jure Pavidi6 rekao da su sve skrivili Slavko Kvaternik, Mladen Lorkovi6 i Vladimir KoSak (1909-1947), ministar i poslanik u Budimpe5tii Berlinu, koji su se pribliZili Nijemcima i ho6e i l i m a k n u t i P a v e l i d as v l a s t i i l i o k u p a c i j u H r v a t s k e . P r e m a t o m e , Nijemci, kaZeBudak, vode antihrvatskupolitiku i tim postupkomtjeraju usta5eu partizane.3a5 Na temelju tih kritika politidkog stanjau drZavi,na sjednicije uzeo rijed Pavelii koji je odbacioda je za stanjeu zemlji kriv usta5kipokret, jer su, po njemu, uzroci izvan toga pokreta, pa i NDH. Istaknuo je dramatidnostsituacije u kojoj se na5la drLavai rekao da njezin opstanak visi o niti. Upitao se koliko je razborito i politidki prikladno eliminirati sve one koji zapravonisu krivi, te da se sve baca na leda najvaZnije vodeie garniturejer nema vlade koja bi u toj situaciji mogla promijeniti i popraviti stanje.Ali, odbacio je ocjenu da Njemadka Zeli eliminirati N D H , t e n a g l a s i od a j e t o d n o d a N i j e m c i n e m o g u m n o g o p o m o 6 i Hrvatskoj. Bududi da se drZava nalazi u ozbiljnoj krizi, potrebno je stvoriti efikasnu vlast koja 6e djelovati.3a6 S tim u vezi Pavelii je ve6 dva danaposlije, 11. listopada,imenovao novu vladu s Nikolom Mandi6em na delu, koju su dinili: Ahmed Alajbegovi6(1906-1941),Andrija Artukovi6, JosipBalen (1890-1963),Savo B e s a r o v i i( 1 8 8 9 - 1 9 4 5 )E, d o B u l a t ( 1 9 0 1 - 1 9 8 4 )J,o s i pC a b a s( 1 9 0 0 1980),Zivan KuvedZi6(1887-1949),Mladen Lorkovi6,Julije Makanec (1904-1945),Miroslav Navratil i Ante Voki6 (1909-1945),u velikoj ve6ini lidnosti koje do tada nisu obavljale ministarske funkcije, osim Artukovi6a i Lorkoviia.3aTNa toj sjednicije Budak ponovnouzeo rijed obrativ5i se poglavnlku, izrai.avaju6istajali5teda su oni kao njegovi najvjerniji uvijek bili spremni na suradnjuali i na Zrtvu koju bi on traZio od njih. Zatim se oborio na Slavka Kvaternika koji je ve6 bio u nemilosti, a kojemu je ve6 otprije bio suparnik,tvrde6i da politidka veza Kvaternika s Nijemcima ima katastrofalneposljedice te traZi da se protiv Nijemaca odludnije istupi. Na to mu je Pavelii odgovorio da se
345Jareb,Biljedke sa sjedniceDoglavnidkogvije6a,nav. dj , str. 168. 3 4 6I s t o , s t r 1 6 9 - 1 7 0 341Tko je tko u NDH, Hrvatska 1941-1945, >Minerva< Zagreb, 1997, str 444 i 454-457.
130
vlada Zito i
I
I nista lacije Stoje Rijel lmen Rijet Stog struk ponu
l OrS cem povJ nap treb
ura van prrz ubi ram nafi
rgr2 dav zap
kor 1p
a. Tom je vko Kvaninistari na i hoie n at o m e , m tjeraju i je uzeo i pokret, rknuoje )pstanak iminirati jvainije rmijeniti minirati pomoii ebnoje renovao :dAlaj), Savo ( 19 0 0 akanec velikoj :, osim :o rijed legovi traiio u nea yeza da se da se
444 i
vlada ne nalazi pod pritiskom Nijemaca i da je od njih prisiljena traLiti Zito i oruZje.3as Na sjednici Vije6a 25. listopada 1943. godine, dok je jo5 bio ministar vanjskih poslova, Budak izvje5iuje o zbivanjima nakon kapitulacije Italije i o izjavi njemadkogpredstavnikaKascheau ime Hitlera Stoje upudenaPaveli6u,u kojoj se priznaje neospornopravo NDH na Rijeku i Zadar, ali ne na Istru. Medutim, dodao je da su Nijemci imenovali Reinera za namjesnika, a Riccardo Gigantea za prefekta u Rijeci, Sto pokazuje da je njemadka politika ponovno protuhrvatska. Stoga se Budak protivi takvoj vanjskoj politici, a u povodu rekonstrukcije vlade istide da ne Zeli biti ministar pravosuila, Sto mu je bilo ponudeno.3ae Na sjednici Vijeia 22. studenog 1943. g. spominje se napad Ivana Or5ani6a,drZavnog tajnika za promidLbu, na Budaka i starije usta5e,o 6emu se nije raspravljalo. Budu6i da je OrSani6bio jedan od najpovjerljivijih Paveli6evih suradnika, moZe se zakljuditi da je u tom napadu imao prste i Paveli6. Na sjednici je istaknuto da iz vojne sluZbe treba odstraniti sve dasnikekojima su suprugeZidovke ili Srpkinje.3so Na sjednicamaod 24. studenogi 10. prosincaBudak nije sudjelovao u raspravi premda se komentiralo njegovu notu kao biv5eg ministra vanjskih poslova o priznanju Mussolinijeve vlade, pod uvjetom da se prizna hrvatski suverenitetnad Rijekom,Zadrom i Istrom.35rMedutim, u bilje5kama ne nalazimo Stoje stvarno zakljudeno o njemadkim namjerama prema sjevernom Jadranu nakon 5to je stvorena posebna oblast s namjesnikom Reinerom na delu. Budak postaje sve vi5e svjestantoga kako Doglavnidko vijeie ne igra nikakvu ulogu u politidkom Zivotu NDH, te o njemu kao savjetodavnom tijelu nitko ne vodi raduna.On izridito napominje da je to tijelo zapravo ve6 poni5teno, samo se traZi formalni razlog da se to udini.3s2 Na sjednici od 10. veljade 1944. godine, koja je odrZanau Budakovom stanu, raspravljalo se o prethodnoj sjednici Doglavnidkog vijeia i postrojniStvausta5kogpokreta pod predsjedanjemAnte Paveliia sest 348Jareb,Bilje5ke sa sjedniceDoglavnidkog vijeia, str. 171. 3aeIsto, str.172. 3soIsto, str. 174. 3 s lI s t o , s t r . 1 7 5 . 352Isto, str.176-177.
131
d a n a p r i j e , n a k o j e m s e g o v o r i l o o r e o r g a n i z a c i j i i u d v r 5 6 e n j u u s t aos k o g i je ro vijeZe zakljudilo da je bilo potrebno raspravljati p"t."".'saga ieorganizaciji u Doglavnidkom vijei davalo doglavnike da sudjeluju u ras nika na sudjelovanjemladih u radu problem. Naime, dlanovi Doglavnid mladih koji su tendenciozno nemoi u radu, ali istodobno i pritisak je bila Paveli6eva politika zao5travali odnose sa starijima' Ali to usta5kim.prvacima vladanja koji je izazivaniemumjetnih zutgU1.m3du sve vrrJemesvoga za je dinio lak5e vladao politidkom scenom,Sto inade vlasti u NDH' djelovanja u emigraciji, a osobito za neogranidene 1944' godine' kojoj je SjednicaDoglavnidkog vije6a 17' oZujka da li narodu podijeliti je prisustvovao Pave1i6,,u'p''uuiSuta o tome se to moZe dati samo da tavto rekav5i glavnici bili nezadovoljni svojim da bi ih Politidkom Zivotu,Pavelid' rkruZnica kojom se od njih zahtijeva pojedinih doglavnika o kojima da uzimaju u obzir prijedloge i zahtjeve vije6a'3sa 6e se nadllno prije iaspravljati na sjednicama vije6a-i Glavnog Medutim, rasprava o poloZaju Doglavnidkog ustaskogStanauodnosunavladunastavilaSetesetrall|odapredsjednik-vladeiministrioruZanihsnagaiunutarnjihposlovamoraju >>stalnoineposrednosuradivatisGlavnimusta5kimstanom<>naknadno
ne bi htio d smije javn< tada nalazic volji, nego Na sje novih dogl da se Pogl doglavnike je poloZaj postoje6e miSljenju postojeu t
Sjedn bila je vrl izjavom P Britanije: je dogov sporazum je ve6 Pr vijeie b
oslobodi mu stoJe narodne teritorija zakljuda teku6e g
Pos 1945.g osim bc islams vjerski potrebu trl navl zaklju<
356
3 s 31 1 1 6s, t r . 1 8 7 3 5 4I s t o , s t r . 1 8 9 . 3 s sI s t o , s t r . 1 8 9 - 1 9 0 .
t32
351
358
r ustaskog 'avljati i o rdih spreLhdoglavneracijski sve veiu enclozno politika prvacima me svoga lH. kojoj je rodijeliti lati samo i svojim ,dabiih zahtijeva o kojima 3lavnog da predr moraju Vijeiem sjednice avamau odrZana alo se o madkoj. uii u tu i, jer bi diSnjice rli da je io je da
ne bi htio doZivjeti da se za njim u Njemadku pronose glasovi kako ne smije javno govoriti.356Iz ovoga se jasno vidi u kakvom se poloZaju tadanalazio Budak koji je bio ne samo politidki odbadenpo Pavelidevoj volji, nego i osobnoSikaniran. Na sjednici 14. prosinca 1944. godine govorilo se i o postavljanju novih doglavnika. Budu6i da su se javili neki prijedlozi, zakljudenoje da se Poglavniku stavi do znanja kako nema potrebe postavljati nove doglavnike ako se sve radi bez toga vijeia. Ponovno je konstatirano da je poloZaj tog tijela jo5 uvijek nesreden,te ako se nema povjerenja u postoje6e dlanove, onda treba imenovati druge. Ali ono bi po tom mi5ljenju ipak trebalo igrati ulogu neke vrste krunskog vije6a, kakva postoje u nekim drugim europskim drLavama.3sl Sjednicavijeia od 8. oZujka 1945,na kojoj je bio prisutanPavelii, bila je vrlo zanimljiva. Na njoj je poglavnik traLio da vijeie reagira izjavom protiv zakljudakanajvi5ih predstavnikaSAD, SSSR-ai Velike Britanije na konferenciji u Jalti 4. do 11. veljade 1945.godine,na kojoj je dogovorenaobnova Jugoslavijei sastavnove jugoslavenskevlade sporazumomJosipaBrozaTita i Ivana Suba5ida.To je bilo udinjeno,jer je ve6 prije o tome vlada donijela deklaraciju o kojoj je Doglavnidko vijeie bilo obavijeSteno. Zakljudak je glasio: >Usta5a, hrvatski oslobodiladki pokret u svim svojim dijelovima i sa svim sredstvimakoja mu stoje na raspolaganju,zaloLit 6e se najodludnije za stvar hrvatske narodne slobode i samostalnostiNezavisne DrZave Hrvatske, te njezine teritorijalne cjelovitosti i u tom pravcu sve udiniti - u smislu i u duhu zakljudakahrvatske drZavnevlade donesenojna sjednici od 8. oZujka teku6e godine.<<358 Posljednja sjednica Doglavnidkog vijeda odri.anaje 14. oZujka 1945. godine. Bili su prisutni svi doglavnici i poglavnik Ante Paveli6, osim bolesnogAdemageMeSiia. Poglavnik je pokrenuo pitanje ustava islamske zajednice u NDH i poZalio Sto nije prije uspostavio njihov vjerski sabor, budu6i da tada to viSe nije mogu6e. Paveli6 je iznio potrebu da se sazoveHrvatski drZavni sabor koji je bio sazvansamo u tri navrata prije, od 24. sijednja do konca 1942. godine, pogotovo zbog zakljudakaJaltske konferencije.Bilo je odito da je Pavelii osjeiao 3s6Isto, str. 190. 357Isto, str.792. 3 5 8I s t o , s t r . 1 9 3 .
r33
N u svo te ocJ nalaz Hrvat Buda da je nepri nJem srpnJ politi osov
t
spom reakt vanJ Buda
z
kao i s Par radik u Zid prav
slavij tfavnJ kraja r
t34
DH, te je suvlada, onovnom la u tome okretabilo je u raliziran lrvatskoj o g u ,i u ina.
VII. OCJENANJEMAEKEOBAVJESTAJNE SLUZBE O BUDAKOVOM POLITIEKOMDJELOVANJU Njemadki policijski SS-potpukovniki dlan GestapoaHans Helm3se u svojim policijskim izvje5iima bavio se politidkom situacijomu NDH, te ocjenjivanjemdjelovanjapojedinih politidkih lidnosti.Medu njima se nalaze ocjene o Mili Budaku na Sesnaeststranicakoje se duvaju u Hrvatskom drZavnomarhivu. u podetkusvojih izvjesia on navodi da je Budak pokazivao susretljivostprema slobodnim zidarima i Zidovima, da je bio rezerviran prema Nijemcima, a oslanjao se na Talijane. Svoj neprijateljski stav, istide, izrazito je pokazivao prema pripadnicima njemadkenacionalnemanjine. Navodi Budakov govor u Karlovcu u srpnju 1941. u kojem je govore6i o Njemadkoj i Italiji isricao da je u politici sve proradun i da s roga stajalistatreba ocjenjivati i politiku sila osovlne. U dokazivanju njegovlh veza sa Zidovima i slobodnim zidarima spominje da je njegov Sofer neki Milutin Kremzir,Zidov, te da je reaktivirao profesoraAntuna Bonifadi6a(1901-1986)u Ministarstvo vanjskih poslova, a da ministar Mirko Puk (1884-1945),diji je sin bio Budakov zet, prima stalno u posjetejednog istaknutog Zidova i masona. Zatim slijedi iscrpni pikaz Budakove politidke karijere, najprije kao dlana Stranke prava, s oslanjanjem na StjepanaRadi6a, te suradnja s Paveliiem i razllke koje su postojale medu njima, ali da je ipak bio radikalni usta5a.Budaku je predbacivaoda je tiskao list Hrvatski narod u Zidovskompoduzeiu, te da je odgovoranza cijepanjeunutar Stranke prava, zamjerao mu je sto nije podrZao strogu antisemitsku politiku. 3seHelm Hans (1909-1946), njemadki redarstveniizaslanik u Kraljevini Jugoslaviji 1939. godine. od travnja 1941. funkcionar odjela 4 Gestapoau Jugoslaviji U travnJu 1942. imenovan je njemadkim redarstvenim izaslanikom u NDH gdje ostaje do kraja rata, kadaje zarobljeni osudenna smrt. Tko ie tko u NDH. str. 155.
r35
Tvrdi da je Budak sastavio vladu nakon sloma Jugoslavije, Sto ne odgovara istini, i da je ona bila neprijateljski raspoloZenaprema Njemadkoj.360Nakon Stoje Budak napustiopolitidke funkcije, navodi da se ponovno Zelio povezati s njemadkim krugovima, a da je svoje prija5nje izjave protiv folksdojdera opravdavaoatmosferom u tada5njim zbivanjima. Svoje italofilsko raspoloZenjetumadio je njemadkom politikom prema Hrvatskoj, kao i poglavnikovom Zeljom da se s Talijanima suraduje.Helm procjenjuje da bi s njemadkestranebilo potrebno pokazati interes za Budaka, te traLi od mjerodavnih da mu odobre tjeSnjeoslanjanjena njega.36r U posljednjoj biljelci izvje5ia od 25. lipnja 194L osvr6e se na Budakovu lidnost. Istide da je on pjesnik koji ima osjetljivi karakter, Sto se moZe vidjeti iz njegovih djela u vezi s antiZidovskimzakonima. Predbacujemu, iako ih je redigirao, da lh je zadrLavaou ladici, a do njihova ostvarenjado5lo je pritiskom njegovih suradnika.ZanjegakaLe da je u svim svojim radnjama pokazivao ne samo neodludnost,nego i stra5ljivost, odnosno da on lebdi u sferi umjetnosti, te da je njegovo djelovanje stalno pod nedijim utjecajem. Iako se Zelio posvetiti knjiZevnosti,on se ne Zeli odreii politike i njezina upliva.362 U posljednjoj bilje5ci od 9. srpnja 194I.blljeli da je Budak 1926. godine stupio u PEN klub, a dlan toga kluba, istide se, mogao je biti samo mason.On se isticao od 1931.do 7934.kao dovjek koji je odri.avao nizveza sa Zidovima i masonima u Londonu i Parizu, a pri povratku u zemlju pomagali su mu dr. Jandikovii, Leo Grividid, Franjo MihaljdZii (veliki majstor Velike loZe Jugoslavije) i dr.363 O Budakovoj politidkoj djelatnosti Helm je, pomo6u svojih informatora, napisaoposebnoizvje56e.Napominje da iako je bio jedna od prvih lidnosti u Stranci prava, istodobno je uvelike simpatizirao Radi6evu stranku, te objavljivao knjiZevne napise u dasopisuHSS-a Evolucija. S tim u vezi potpisaoje Zagrebadkepunktacije u ime Stranke prava, bez Paveli6evadopu5tenja,nakon degaje do5lo do revolta u
360 Ocena Helmovog akta Budak Dr. Mile, str. 2, Fond Mile Budaka, Hrvatski drZavni arhiv. 3 6 1I s t o , s t r . 5 . 362Beleskauz akt o Mili Budaku, 25.6.1941. str. 10, Fond Mile Budaka,Hrvatski drZavni arhiv. 363Bele5ka,9. srpnja 1941,isto, str. 1 1.
136
redovirn jednidk sastaJa Evolucij Helt pom uz veli6eve Vladkot kovih i zauzetr odnosit obnovi
Kar naglaS oko Stj suprot profesc skupin napom Budak prihva Paveli Budak pa dak
Ht Budak Lidovt koji se je zac minist namJ
J(
3( 3
Sto ne prema navodi : svoje laSnjim adkom s Talirtrebno rdobre sena er,Sto nima. ,ado rkaLe lego I )govo knji1926. s biti odra pri ranJO tforaod irao iS-a tnke tau
redovima Paveli6evih prista5ajer se u Punktacijama govorr o zajednidkom Zivotu u drZavi sa Srbima. Osim toga, Budak se stalno sastajaos istaknutim dlanovima HSS-a u redakciji njihova dasopisa Evolucija. Helm navodi da se Budak vratio u zemlju bez Paveliieva znanja, a uz pomoi jugoslavenskogposlanstvau Rimu, Sto je zaprepastiloPaveli6eve prista5e.Zatim napominje da je on ponovno uspostavio veze s Vladkom Madekom, iako je u to vrijeme bjesnio sukob izmedu Madekovih i Pavelidevihprista5au Hrvatskoj, a dak se govorilo da ie Budak zauzeti visoki poloZaj u HSS-u. Kako su se tome u stranci protivili, odnosi su izmedu Budaka i Madeka ohladnjeli, Stomu je dalo povoda da obnovi stareveze s Paveli6evimprista5ama.36a Kad je podeo izlaziti Hrvatski narod, kojemu je on bio urednik, nagla5avase da se u njemu nije napadaloZidove. Zbogtoga se skupina oko Stjepana Bu6a, koja je bila rasistidki i antisemitski raspoloLena, suprotstavljalapolitici Mile Budaka. On se u to vrijeme povezao s profesorom Teolo5kog fakulteta Stjepanom Zimmermanom i njegovom skupinom koja se okupljala oko lista Hrvatska smotra. U izvje56u se napominje da je Pavelil i.elio pomiriti te dvije struje, Bu6ovu i Budakovu, da ne bi do5lo do otvorenograscjepa,Stoje na kraju Budak prihvatio, te se javlja kao legalni predstavnik usta5au zemlji prije Inade se Paveli6evadolaska,dok je StjepanBui bio marginaliziran.36s je Budaku i njegovoj skupini predbacuje da osudivala progone Zidova, pa dak im pomagalai da je bila protunjemadkiraspoloZena. Helm vrlo o5tro kritizira stanje u Ministarstvu prosvjete,kojem je Budak bio na Eell, za koje se tvrdi da je u rukamapredstavnikaHSS-a, Zidova, dak i komunista, koji su i dalje ostali raditi u tom ministarstvu i koji se drZe starih zakona i propisa a ne provode kulturni program kakav je zacrtanu Njemadkoj.ZaBudaka se kaZe da je vrlo rijetko na poslu u ministarstvu, da samo prima delegacije,prijatelje i darove, a kad i prima namje5tenikeministarstva,Stoje rijedak sludaj,da je vrlo arogantan.366
rtski rtski
36aIsto, str. 34. 36sIsto, sft. 4-5. 366Isto, str. 8-9
t37
Helmovo izvjesie zavrsavatvrdnjom da se Budak potpuno povukao iz politike, a kao razrog tome istide da izmedu njega ipaveri6a postoji >dubokamrZnja,navodnozbog Iidnog razmimoilaLeniarr.36j
Nak kada do funkcio egzodu Mate Fr kretati t odreden u tri ho napomr u subot samo dt prilikot doglav Bur d o S l i7 Predlit Mandi( vlasti tl
On logor i vlastin osoba minist Tudorc 36
svibnja
369
138
) povukao ia postoji
VIII. PREDPARTIZANSKIMSUDOM Nakon sloma NezavisneDrZave Hrvatske u svibnju 1945. godine, kada dolazi do masovnog pokreta vojske, stanovni5tvai drZavnih funkcionara prema slovenskoj granici, i Mile Budak se pridruZuje egzodusu.On izjavljuje da je desetakdana prije povlaEenjadoznao od Mate Frkovi6a, doglavnika i ministra unutra5njihposlova, kuda ie se kretati vlada, doglavnici, i DrZavno vije6e. Za niih je u Austriji bilo odredenomjesto sakupljanjai to Turracher Hciheu KoruSkoj, u Alpama, u tri hotela u koje je trebalo smjestiti drZavneduZnosnike.Budak napominjeda se nije spremaozabliegjer je tek 5. svibnja 1945.godine, Da je Budak bio obavije5ten u subotu, saznaoda se sutradankre6e.368 govori samo o op6oj panici koja je vladala samo dan prije odlaska,ne prilikom povladenja,nego i o odnosu prema njemu koji je ipak bio doglavnik, istaknuti drZavni funkcionar. Budak u izvje5iu policijskim organima opisuje da su u Turracher d o S l i 7 . s v i b n j a u v e d e r ,a o n d a p o s l i j e n e k o l i k o d a n a p o S l i p r e k o Predlitza u mjesto Tamsweg. Njihovu kolonu predvodio je Nikola Mandid, predsjednik vlade, koji je od zapovjednika engleskih vojnih vlasti traZio zaStitudok se ne sredeprilike u Hrvatskoj.36e
zni arhiv, rdodenja r1a1945. ke vlade da ga ne ekstvu<,
Oni su 17. svibnja iz Tamswegaprebadeniengleskimkamionima u logor Spittal na Dravi da bi sutradanbili predani jugoslavenskim vlastima, i to na kolodvoru u mjestu Rosenbach.Toj skupini od 69 osoba,sa Zenamai djecom, bio je pridodan doadmiralNikola Steinfel, ministar oruZanih snaga,sa Sefom svojeg ureda pukovnikom Ivanom Tudorom, koji su bili dovedeni iz zatvora u Klagenfurtu. U toj skupini 368ZapisnikBudakova saslu5anjau Odjelu Zaitite Naroda zaZagreb,dne24 svibnja1945,str. l. Fond Mile Budaka.Hrvatski drZavniarhiv. 36eIsto.
139
-'viSi nalazio se i Budak zajedno sa svojom najmladom kierkom Grozdom. Nakon zadri.avanjau Jesenicama,19. svibnja 1945, odvedeni su u Stot3u Loku, a dva dana poslije njih petnaestdlanovavlade s Nikolom Mandiiem na delu, uz oruZanupratnju, sprovedenisu preko Ljubljane u Postojnu u Stabeetvrte armije gdje su bili zapovjednik Peko Dapdevid i PetarDrap5in,zapovjedniktenkovskearmije, koji je bio osobito osoran prema zarobljenicima. Svi su oni ukrcani u autobusei dovedeni u Zagreb,te smje5teniu zatvor u policijsku stanicuu Petrinjskojulici.370 Skupina od 54 osobe,koja je poslije 21. svibnja ostala u Stof3a Loki, 25. svibnjaje strijeljana.Istog danaposlije podne to se dogodilo i s dvanaestosoba koje su radile u raznim drZavnim uredima, medu kojima su bile: majka pukovnika Juce Rukavine, supruga BlaZekovi6 Zdenka i njezina kierka Cela, zatim Grozda Budak, k6i Mile Budaka, njezina roclakinjaAna Budak i Mirna Frkovi6, k6i ministra Ivice Frkovi6a.31tFrkovi6evamlada kii Jasnai sin Vladimir ostali su na Zivotu u logoru, o demuje u emigraciji svjedodioVladimir Frkovi6 autoruJosipu Davorinu.372 Jugoslavenskitisak je u drugoj polovici lipnja 1945. objavio: >U ruke naSih vlasti pali su najzad i glavni ustaSki zlikovci, dlanovi takozvanedrZavnevlade NDH, Paveliievi doglavnici i visoki funkcionari usta5ke'vojnice' i'dri.ave'. U rukama na5ih vlasti nalazi se pored ostalih - predsjednik'vlade' NDH dr Nikola Mandi6, doglavnik dr Mile Budak, doglavnik AdemagaMe5i6, ustaSki'ministar prosvjete' dr. Julije Makanec, 'ministar bogo5tovljai pravosuda'dr Pavao Canki, 'ministar 'admiral' oruZanih snaga' Nikola Steinfel, zatim zloglasni (Joso) pukovnik usta5ki Juraj Rukavina - Sef vojnopolitidkog redarstva,Lavoslav Mili6 intendantskigeneral-porudniki generalza posebne administrativne zadatke u uredu ministra oruZanih snaga, 'general' 'poglavni Viktor Prebeg, i Zupanu poglavnikovomuredu', 'zrakoplovni Adolf Tudor pukovnik' i 'prodelnik ureda ministra oruZanih snaga', dr Fedor iadi6 - 'predsjednik drZavnogpatentnog 'drZavni ureda' i tajnik kod predsjedniStva vlade', dr Bruno Nardelli 'dri.avni tajnik u ministarstvuunutra5njihposlova', Marko Lovokovi6
370Jareb.Budak. str. 87-88. 371Isto, str 89. 372Josip Davorin (Kamilo Krvarii), >Kako je 7945 izruEenaHrvatska DrZavna Vlada<, Godiinjak Hrvatskog Domobranstva 1954, Buenos Aires, str. 203-212.
r40
rudarstv njih por Debi6,
eln
dena u Budak. politidk integra drZavn ove kn Budak biogra Skolsk studen Pc 1933. danat u Stra Hranil jer ni odgo Ziv.K otidi Grazt Italiji E
NEZAI
ostva nije ;
zada vanjt povl.
Hrva
jrozdom. leni su u Nikolom ubljaneu apdevii i .o osoran redeni u u l I c t . ,, u
r Skofya rgodiloi t, meclu Zekovii ludaka, e Frko;ivotuu Josipu 'to:
>>LI lanovi funklazi se lavnik rvjete' lanki, ;lasni dkog ral za laga, edu', lstra tnog l l -
ovii
'viSi pristav ministarstva trgovine' i tajnik ministarstva Suma i rudarstva',AleksandarBenak,' odsjednisavjetnikministarstvaunutraSnjih poslova' i 'nadstojnik ureda ministra unutra5njihposlova' i Josip Debi6, 'tajnik kod predsjedniStva vlade'.<< -
elm.le skupinaministarahrvatskevlade i drugih duZnosnikadovedena u policijski zatvot u Petrinjskoj,26.lipnja 1945.je sasluSanMile Budak. Saslu5anjeje zanimljivo jer se u njemu opisuje ditav Budakov politidki Zivot i djelovanje kako ga je on vidio iz svog vlastitog kuta, a integralni se njegov tekst duva u Fondu Mile Budak u Hrvatskom drZavnom arhivu uZagrebu. Premda 6e taj tekst biti objavljen u prilogu ove knjige, iznijet iemo neke vaLnije izvatke koji bacaju vi5e svjetla na Budakov politidki lik. On saslulanjepodinje izjavom o svojim osnovnim biografskim podacima, mjestu rodenja, obiteljskom i imovnom stanju, Skolskoj spremi, zanimanju i poslovima koje je obavljao do konca studenog1943,kadaje umirovljen.3T3 Podinje s tvrdnjom da je u usta5ki pokret stupio koncem oZujka 1933. kada je u emigraciju oti5ao Paveli6u, i to zato Sto se od mladih dana bavio politikom najprije u prava5kommladohrvatskompokretu, pa u Stranci prava. Zbog teroristidkog djelovanja prava5keskupine (SoldinHranilovi6) bio je uhiien i proveo je u zatvoru 8 mjeseci, ali je pu5ten jer nije bilo dokaza protiv njega. No, policijske su ga vlasti smatrale odgovornim te je na nj izvr5en atentatkada je te5ko ranjen i jedva ostao Ziv. Kako je na njega bio vi5e puta pripreman atentat,on je bio prisiljen oti6i u emigraciju, a putovnicu je dobio zbog lijedenja u Karlsbadu i Grazu,pa je onda uspostaviovezu s Paveliiem koji je Zivio u Modeni u Italiji.3Ta Budak dalje navodi da je prihvatio Paveli6evastajali5tao uspostavi nezavisne hrvatske drlave jer je bio uvjeren da se sa Srbijom ne moZe ostvariti hrvatski nacionalni interes. Sve do svoje internacije na Lipare nije znao da talijanskavlada financira usta5kipokret, ali da je njegova zadaCabila stupiti u vezu s funkcionarom talijanskog ministarstva vanjskih poslova za kulturne veze da bi se sprijedilo Hrvate u talijanskoj povijesnoj literaturi blatiti, osobito kao austrijske vojnike u Italiji, koje
373 Zapisnik sasluianja Budaka 26. svibnja 1945, fond Mile Budaka, 24 stranice, Hrvatski drZavniarhiv, str. l. 37aIsto, str. 2.
141
su optuzivali za zlodjela.3Ts Budak je time Zelio staviti do znanja da je njegov odnos s talijanskim funkcionarombio samokulturne naravi. Nakon Sto je opisao boravak u nekoliko emigrantskih logora u srednjoj Italiji (Bovegni i Olivetti), istide da ga je poglavnik poslao podetkom 1933. u Berlin da nastaviprija5nji rad Branka Jeli6a,gdje je politidki-propagandnodjelovao i izdavao nekoliko brojeva novina NezavisnaDriava Hrvatska te stupio u vezu s funkcionarima Nacistidke stranke. Poglavnik ga je pozvao u Italiju, u Bolognu, a nakon marsejskog atentataoti5aoje sa suprugomu Torino, gdje je zajednoZivio s Paveliievom obitelji. Kada su nakon toga talijanskevlasti emigranteposlale na Lipare, on je tamo bio upuden,po Paveli6evojnaredbi, i postavljen za zapovjednika logora. O svome upravljanju logorom Budak govori vrlo povoljno i navodi Stoje sve udinio da se pobolj5aju emigrantske Zivotne prilike, te je organiziraoosnovnoobrazovanjeza one koji nisu i m a l i o s n o v n u S k o l s k us p r e m u .N a v o d i d a j e u s p i o o d t a l i j a n s k o g inspektora contija dobiti ve6a financijska sredstvaza opskrbu i Zivot emigranata.3T6 Pridajudio emigraciji, napominjeda je zbog pakta koji je sklopljen izmedu Italije i Jugoslavije 1937. do5lo do raspu5tanjalogora, te da je Pavelii uputio emigrantima dopis da se svatko od njih moZe vratiti u zemlju ako Zeli, ali da mogu otiii i nekamo drugamo ili ostati u Italiji. Nakon toga Budak je s obitelji, prema svojoj izjavi, interniranu Salerno.377 Odito je da je Budak ne samo u optimistidkomtonu opisao Zivot u logoru na Liparima, nego je netodnoobjasniopovratakemigranatau zemlju. Njegova tvrdnja da je Paveli6 ostavio emigrantima slobodu izbora ne odgovaraistini, dime je zapravoopravdaoodlazak izrtalije, Sto je udinio bez Paveli6,evaznanja.Svoj razlaz s Madekom nakon povratka u zemlju 1938. obja5njavao5trim napadomna njega u glasilu HSS-a,378a ne zbog Madekovaformalnog zahtjevada se Budak procesuiraradi progonaemigranatana Liparima. Pi5u6i o svom hapSenjuu Zagrebu, koje su obavile banovinske vlasti i koje su ga pustile iz zatvoranakon smrti njegove zene,istide da
je smatran nije sudjel bolnici. Govo vijeie bilt ono bilo >
U svo na diji je I kog jezik neograni denja do provoditi O za , :,. protlv z1 Zakonsk Paveli6a dlanovi ' provodil od njih : usta5kiI samovo kim sud sudjelov Spo zalagan kojih su
So kazaoj crkava stajaliS primler 21.srP udinio
3'79
375Isto, str 3. 3 7 6I s t o , s t r . 5 . 377Isto. 3 ? 8I s t o ,s t r . 6 .
142
380
381
382 38
;nanjada je naravi. h logora u nik poslao 6a,gdje je va novina Nacistidke rarsejskog ro s Pavete poslale rostavljen lk govori rgrantske koji nisu ijanskog ru i Zivot ;klopljen ,tedaje vratiti u u Italiji. tlerno.377 r Zivot u :anatau ;lobodu ;Italije, r nakon glasilu ak provinske tide da
je smatran >ideoloskim vodom ustaskogpokreta u domovini<<,ali da nije sudjelovaou proglaSenjuNDH 10. rravnja r 94 1. godinejer je bio u bolnici. Govoreii o svojoj ulozi doglavnika, tvrdio je da je Doglavnidko vijeie bilo zami5ljenokao politidko rijelo pored poglavnika, ali da je ono bilo >samo prazni naslov<<,37e koje nije nikad funkcioniralo. u svojoj izjavi posebnoje istaknuo velik urjecaj Nijemaca na NDH, na diji je pritisak donesena(,ak >>zakonskaodredba o upotrebi njemadkog jezika, zastavei simbola<, kojom je njemadka manjina dobila neogranidenaprava u Hrvatskoj, Sto se nije moglo suzbiti jer su naredenja dolaztla osobno od Paveliia, a resorni su ministri to morali provoditi.38o o zakonima koji su govorili o zastiti arijevske krvi i bili upereni protiv Zidova, Budak je kazao da je to bilo paveliievo djelo, no da je Zakonsku odredbu o prelaskujedne vjere na drugu on potpisao pored PaveheaiZanic,a, ali da se njena sadriajane sieia. lriznaje da su svi dlanovi vlade imali antisemitsko stajaliste,jer su Ziaovi u Hrvatskoj provodili antihrvatskupolitiku, ali da su usprkosnasto.janjuda se neki od njih za5titemnogi nastradali,za 5to odgovornostsnosepojedini ustaski funkcionari koji su bili neposrednoodgovorni poglavniku i samovoljno provodili sustav strahovlade."t Sto se tide zakonao prijekim sudovima,naglasavada pobliZeo tome nista ne zna jer u tome nije sudjelovao. spominjuii boravaku Berlinu gdje je bio poslanik,naglasioje svoje zalaganje za hrvatske radnike koji su radili u njemadkoj industriji, od kojih su neki bili prisilno deportiraniu tu zemlju.382 S obzirom na svoje djelovanjekao ministraprosvjetei bogostovlja, kazao je da su on i ostali dlanovi vlade nepovoljno gledali na rusenje crkava u Hrvatskoj. Glede Zidovskihbogomolja izjavio je da je njegovo stajali5tebilo da se one ne ruSe,ali da ih se upotrijebi u drugu svrhu, na primjer umjetnidku. iuo je za pokolj srba u Glinskoj pravoslavnoj crkvi 21. srpnja 1941.godine, a o njenom ru5enjunije ni5ta znao.383 Tko je to udinio on ne zna, a da se njegapitalo bio bi protiv toga. 37eIsto, str. 9. 3 8 0I s t o , s t r . 9 - 1 0 . 3 8 1I s t o ,s t r . 1 1 . 3 8 2I s t o , s t r . 1 5 . 3 8 3I s t o , s t r . 1 7 .
143
Na pitanje o masovnim ubijanjima u NDH, Budak je doslovno odgovorio: >>Nasva pitanja postavljenau vezi sa progonima, masovnim klanjem, mudenjem i svako nim zlostavljanjem, a naposeruzaranjima i uni5tavanjemprotiv naroda i njegove imovine u Hrvatskoj, mogu odgovoriti samo slijede6e:bilo je nekoliko ljudi koji su radili, ne samo mimo, nego protiv intencije svih dlanova vlade i koji nijesu bili podvrgnuti ni jednom resornom ministru. Oni su na svoju ruku radili Sto god im se prohtjelo, a odgovarali nijesu nikome, osim valjda Poglavniku.<<384 Sto se tide srpskog pitanja u Hrvatskoj, Budak je spominjao svoj govor u Virovitici 194I. godine kada je rekao da u NDH ne mogu postojati dvije drZavneideje, te da Srbima ne preostajedrugo nego ili da se poklone ili da se uklone. Na to mu je netko iz publike, istide Budak, dobacio da su se Srbi poklonili, a on im je odgovorio da moZe biti siguran da 6e biti zastidenkao svaki Hrvat. Kad je duo da je poklano cijelo selo srpskih sranovnikakoji su prelli na katolidku vjeru, da je otisao poglavniku i rekao mu da se na taj nadin ne moZe vladati i udvrS6ivati drZavu. Rekao je da je na njegove prigovore Paveli6u o ubijanju srba u Hrvatskoj i progonima Paveli6 Sutio i obidno govorio da u to ne vjeruje.38s Navodi kako je duo da postoji logor u Jasenovcui da je u njemu strasanreZim i daznadajejedan od njegovih prijatelja rekao nekom od glavnih funkcionara u Jasenovcuda bi dosao pogledati logor, a ovaj mu je na to odgovorio: >MoZete do6i unutra, ali je pitanje da li 6ete iza(,i iz njega.< Inade je kazao da on i ni jedan ministar nisu mogli utjecati savjetom ili naredenjemu tom pravcu, ali da je sam osudivao masovna klanja, bacanje ljudi u jame i spaljivanje zatvorenih ljudi, te mudenje u zatvorima, koji su zlodini bacili ljagu na hrvatski narod od koje 6e se morati dugo i te5ko prati.386 Budak je na saslu5anjugovorio o nadbiskupuAlojziju Stepincu s kojim je dolazio u dodir kao nadleZni ministar, i koji je vlastima prigovarao naglo pokrstavanje Srba imajuii kontakte s poglavnikom i interveniraj uli za pokrsteneSrbe koje su ustale zatvarali i ubijali.387 384Isto. 3 8 5I s t o , s t r . 1 8 . 3 8 6I s t o , s t r . 1 9 . i 2 1 . 387Isto, str.22.
144
O svo poglavnikt njega djel okolina Pr poslije slo Sto se koje je od kojima Pt sje6ada j
bilo neuk srPskisP je zaklju poticao ! Ve6 ljenje, 1 funkcior pukovni predsjed ministat Mili6, g Splitu. Prijekol But
>a) ideolog skoj, kr doglav stvu ul nJego posao b) sluZbu
38
3l
Hrvats
je doslovno I, masovnim razaranjima skoj, mogu ili, ne samo su bili pod_ u radili Sto valjda porinjao svoj I ne mogu negoili da ideBudak, moZebiti e poklano teru,da je vladati i aveliiu o ovorio da u njemu rekomod rovajmu e iza1iiz utjecati masovna udenjeu rje ie se :pincus lastima nikom i i.387
o svome odnosu s Pavelidem kazao je da mu nije opienito poznat poglavnikov stav prema njemu te da su mu mnogi prigovarali ito nije na njega djelovao da prilike budu bolje, ali je primijetio da je paveliieva okolina prema njemu bila nepovjerljiva. Stogaje Zelio napustiti zagreb poslije sloma NDH jer da to nije udinio, usta5ebi ga ubili. Sto se tide odnosaprema srbima, ponovno se vratio na svoje govore koje je odrZaona skupovimau nizu mjesta u Hrvatskoj 1941. godine u kojima priznaje da je iznosio nepovjerenje prema srbima ali da se ne sje6ada je izrekao: >BjeZtepsine preko Drine<< jer da je to rekao, to bi bilo neukusno i uvredljivo te da nije bio ni blizu pomisli da se hrvatskosrpski spor moZe rijesiti klanjem nego razmjenom pudanstva.Izlaganje je zakljudio da se ne osjeia krivim ni za jedno podinjenodjelo, nije ga poticao vei, naprotiv, pomagaopojedincima i skupinama.388 Ye(' 1. lipnja 1945. godine javni tuLllac Hrvatske, krividno odjeljenje, podignulo je optuZnicu protiv Mile Budaka i devetorice funkcionara NDH, medu kojima su bili: Juraj Rukavina Juco, ustaski pukovnik, Aleksandar Benak, kotarski predstojnik, Nikola Mandi6, predsjednik vlade, Julije Makanec, ministar, Nikola steinfel, doadmiralministar, Pavao Canki, ministar,AdemagaMeSi6, doglavnik, Lavoslav Mili6, general-porudnik,i Bruno Nardelli, poglavar civilne uprave u Splitu.38eMedu inkriminiranima bio je i Ivan vignjevi6, predsjednik Prijekog suda,koji se u optuZnicitada ne spominje. Budaku se u optuZnici navode ove krividne radnje: >a) da je kao organizirani i zakleti usta5ajo5 1933. godine i kao ideolog podstrekivao masovna klanja i ubijanja Srba i Hrvata u Hrvatskoj, kao najintimniji suradnik zlodinca Ante Paveliia postao njegovim doglavnikom i kao takav plaien od neprijatelja organizovao u inostranstvu usta5kelogore u kojima je odgajao usralke koljade koji su pod njegovim vodstvom i nadzorom spremali zloEine u domovini i koji je posaonastavioi poslije osnutkatzv. NDH; b) Sto se u emigraciji u Italiji , zatim Njemadkoj stavio u izdajnidku sluZbufa5istidko-nacistidkih osvajabaprotiv vlastitognaroda;
388Isto. 38eoptuznica javnog tuziocaHrvarske Hrvatski drZavni arhiv Zagreb, str. 1.
zagreb,1. lipnja 1945,Fond Mile Budaka,
145
'ministarprosvjete','diplomatskiposlaniku c) da je u tzv. NDH bio 'ministar vanjskih poslova' te kao takav bio intelektualni Njemadkoj' i 'Ubijte svakog inspirator pokolja Srba u Hrvatskoj, bacajudi parole: 'Koliko vrba toliko Srba', itd; Srbina','BjeLte psine preko Drine', d) da je joI 1939. organizirao t Zagrebt na radun neprijatelja fa5istidkuStampui propagandute razvio intenzivanpetokolona5kirad, izdajuli usta5ke novine Hrvatski narod, pod krinkom liberalnih izlaganja obilazio zemlju i drLaousta5kapredavanjaitd; e) da je kao ministar vanjskih poslova u tzv. NDH neposredno udestvovaou nasilnom odvodenju nase radne snage za fasistidkonjemadkuratnu industriju; 'vlade' tzv. NDH mnogobrojne f) da je izdavaoi potpisivao kao dlan i zlodinadkezakone, narodito zakon o privilegovanom i izvanrednom poloZaju njemadke narodnosnegrupe u NDH, o kolektivnoj odgovornosti graifana,porodica na5ih rodoljuba, o rasnoj i vjerskoj netrpeljivosti itd.,,3eo Medutim, o samom tijeku sudenja Budaku i skupini znamo vrlo malo. Medu istraZiteljimavjerojatno ima Zivih svjedoka,ali oni o tome nisu nista napisali.Nije poznat ni sastavsuda,iako Krizman navodi da
dra Mile Budaka i ostalih, zbogveleizdajei ratnih zlodina' Nakon odrzaneglavne raspravesud je izrekao i proglasio slijede6e presude: 1. ustaski doglavnik Mile Budak, 2. ustaski pukovnik Joso (Juco) Rukavina i 3. ustaski predsjednikprijekog suda Ivan vidnjevi6, na kaznu smrti vjesanjem, trajan gubitak gradanskedasti i konfiskaciju imovine. 4 . D r . N i k o l a M a n d i i , p r e d s j e d n i ku s t a s k ev l a d e , 5 . D r . J u l i j e Makanec, ministar ustaskevlade, 6. Nikola steinfel, ministar ustaske vlade i 7. Dr. Pavao Canki, ministar ustaskevlade, na kaznu smrti strijeljanjem, trajan gubitak gradanskedasti i konfiskaciju imovine' 3eoIsto, str. 2-3. 3 e rJ a r e b ,n a v . d j . , s t r . 9 3 .
t46
8.1
9.I kaznu r 10 nakazr Op presud imovin Or
Oc ru, La poslije
M jutarn svijett izvrS P vjeruj i prot 1945 radio Mlad najkr on ni Misli
podru Splitu
sluZe >Vojr pfavz Jucu strelj vladt Pavl
tposlaniku rtelektualni rjtesvakog ', itd; eprijatelja rna5kirad, alnih izla:posredno aSistidkoLogobrojne anrednom noj odgoskoj netrtamovrlo Int o tome navodida r i Budak, r presuda r objavilo odrZaoje denih slijedeie so (Juco) jevii, na fiskaciju tr. Julije ' usta5ke nu smrti 'ine.
8. AdemagaMe5ii, usta5kidoglavnik - na kaznu doZivotnerobije. 9. Lavoslav Mili6, domobranskiintendantskigeneral-porudnikna kaznu robije u trajanju od 20 godina i 10. Dr. Bruno Nardelli (1901-1969),usta5kiguvernerDalmacije,3er" na kaznu robije u trajanju od 20 godina, OptuZeni Ademaga Mebi6, Lavoslav Mili6 i dr. Bruno Nardelli presuileni su, osim toga, na trajan gubitak gradanskeEastii konfiskaciju imovine. Ova presudaje izvr5na.<<3e2 Od osutlenih na vremenskekazne,Ademaga MeSi6 umro je u zatvoru, Lavoslav Mili6 pu5tenje iz zatvora poslije pet, a Bruno Nardelli poslije desetgodina. Mile Budak obje5enje 7. lipnja t Zagrebt, vjerojatno u ranim jutarnjim satima, a vijest o tome istoga dana donijele su novine u svijetu.Agencija Tanjug objavilaje 7. lipnja 1945.vijest da je toga dana izvr5ena smrtna kazna nad Nikolom Mandi6em i Milom Budakom.3e3 Postoji mi5ljenje da se Budak lo5e drZao na suclenjui traLio milost, vjerujuii da 6e gaKrlela kojega je za5titio spasiti. O tome pi5e novinar i profesor Bogdan Radica u knjizi Ztviett nedoiivjeti, koji je u lipnju 1945. susreo t Zagrebu gimnazijskog kolegu Borisa Mladinea koji je radio u tuZilaStvu i bio prisutan prilikom suclenjaMili Budaku. Mladineo navodi, po Radici, >>dase na raspravi najsramotnije i najkukavidkije drZao Mile Budak, neprestanoje plakao izjavljuju6i da on nije ni za Sto kriv. Hrvatskom je vladalo nekoliko rasova! Ne mi! Mislim da je to mogu6e.<<3ea 3eloU rujnu 1943. godine Nardelli je imenovan poglavaromgradanskeuprave za podrudje osloboaleneDalmacije, te velikih Zupa Bribir-Sidraga i Cetina sa sjedi5tem u Splitu. 3e2Krizman, Pavelit u bjekstvu, nav. dj., str.26. 3 e 3n T a n j u g . , 7 . j u n a 1 9 4 5 . 1 j u g o s l a v e n s k en o v i n e B o r b a p o d n a s l o v o m > Z a sluZenakazna stigla Milu Budaka i ostale uhaplene ustadkekoljade< donosi, uz ostalo: >Vojni sud Druge armije osudio je 6. juna na smrt ve5anjem,trajan gubitak gratlanskih prava i konfiskaciju imovine ustalkog doglavnika Milu Budaka, usta5kogpukovnika J u c u R u k a v i n u i p r e d s e d n i k au s t a 5 k o gp r e k o g s u d a I v a n a V i d n j e v i i a , a n a s m r t streljanjem,trajan gubitak gratlanskihprava i konfiskaciju imovine, predsednikaustaike vlade dr. Nikolu Mandiia i ustaike ministre dr. Julija Makanca, Nikolu Stalnfela i dr. P a v l aC a n k i j a < B < .o r b a ,X , b r . 1 3 8 , 9 .j u n a 1 9 4 5 . 3eaRadica, Zivj eti nedoiivj eti, nav. dj., str. 322.
141
Razumljivo je da je Budak na sudenju shvatio da ga deka smrtna presuda, iako je vjerojatno u podsvijesti vjerovao tato ui ga KrreZa mogao spasiti, a nije znao da tada ni Krrela nije bio u mirosti pobjednika. shvatljivo je da je emocionalno reagiiao suoden sa smriu dri'd da osobno nije sudjelovao ni u kakvom zlodinu, iako nije mogao pobjeii od objektivne odgovornosti. To se vid,i iz njegove izjave na saslusanjupred istraZnim organima kada je na kraju iziZvro da je ipak ostao u usta5kompokretu, iz dega proizrazi odredena otl"ktiunu odgovornost. PresudaBudaku i ostalima, tada i neposrednonakon rata, izricarase na temelju >>zakonao krividnim djerima protiv naroda i drlave<<1945. godine. Prema tome, Budak je bio suden na temerju toga zakona,a zapravo su sudovi djelovali kao produZeni organi Komunistidke partije. u takvim sludajevima teZisteje inkriminacije, kada se radilo o suradnji s okupatorima i kvislinzima,na >dru5tvenojopasnosti<< djela, a ne na osobnoj odgovornosti.Inzistiralo se na primjeni >kolektivne odgojer se vlada NDH izjednadivalasa zlodinadkom vornosti<<, organizacijom, pa su se sve inkriminacije usta5kogrei,ima automatski primjenjivale na pojedince bez obzira na to kakva je bila njihova osobna odgovornost. zato Sto se zapostavljalo nadelo individualne kaznene odgovornosti, ono je onda vodilo ekstremnim kaznama,3ss kao Sto ie bilo i u sludajuMile Budaka. Budaku je izredenaprestroga presuda,iako treba napomenuti da bi njemu kao kvislingu bilo presudenou bilo kojoj europskoj zemlji antifasistidke koalicije. To se dogodilo ameridkom pjesniku Ezri Poundu, suradniku talijanskog faiizma,koji je propagandnodjelovao na talijanskom radiju tijekom rata,i norveskom knjiZevniku i nobelovcu Knutu Hamsunu, Hitlerovu prijatelju i pristasi nacizma, dija politidka odgovornostnije bila manja od Budakove. Kako je na sudenjuistaknutimustaskimduZnosnicim a 1945.godine bilo i vremenskihpresuda,to se moglo primijeniti i na Budaka. olakSavaju6esu okolnosti u prvom redu bile u tome sto je on zastitio i spasio Zivot Miroslavu KrleZi i Ivanu Mestroviiu. osim toga, Budak je bio knjiZevnik i vjerodostojni svjedok toga vremenakoji bi mogao razjasniti mnoge dogadaje,osobe i pojedinosti iz toga doba sto jos uvijek
izazivaju I samostal suoditi s sludajuBr >jao pobij
O sud ustvrdio c 1 9 9 5 .g o d Budakov I za Kre5in Drugog st zatim je I Takoderjr sa supru Waterloo r Poock,a svibnju 1!
Jedin prolje6e1 promijen ameridki drZavljan 1994. go suprugaK 1 9 9 5 .u I c vo u Aust slavensk kih funkc svibnja 1
396 Jel
3esKolanovi6 , Sjetanje Slavka Kvaternika,nav. dj., str. 69.
148
3 , 2 0 0 0s, t 3e7 Ist
:Irtna rlei,a r pon16u ogao 'e na ipak dgo-
izazivaju.kontroverzije i politidke polarizacije, narodito poslije stvaranja samostalneHrvatske. Zato se hrvatska historiografija treba znanstveno suoditi s tim te5kim i dramatidnim povijesnim razdobljem. Ipak, u sludajuBudaka trebare6i da pobjednicinisu imali milosti, dtLeCise one >jao pobijedenima<<. O sudbini Budakove obitelji pisao je povjesnidar Jere Jareb koji je ustvrdio da su u roku od desetmjeseci,izmedu svibnja 1994.i oZujka 1995.godine,umrli Budakov zet Kre5imir Puk, sin ministraPuka, zatim Budakov sin Zvonimir i Budakova druga k6erka Neda koja je bila udana za Kre5imira Puka. Prema Jarebu,Budakov zet Kre5imir Puk za vrijeme Drugog svjetskograta radio je u Ministarstvu vanjskih poslova NDH, a zatimje bio tajnik u svojeg tasta Mile Budaka, poslanika u Berlinu. Takoder je bio zaposlenu konzulatu u Gracu gdje je dodekaokraj rata i sa suprugom Nedom i dvogodi5njom kierkom Marijanom oti5ao u Waterloo u DrZavi Iowa u SAD. Kre5imir Puk je promijenio ime u Petar Poock, ai.ivio je u Sjedinjenim Ameridkim DrZavama sve do smrti u svibnju 1994.godine.3e6 Jedini sin Mile Budaka Zvonimir, nakon Stoje maturirao, oti5aoje u prolje6e 1933. na studije u SAD gdje je zavr5ioradunovodstvo.Ime je promijenio u Frank Berger. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je ameridki vojnik i sudjelovaoje u Korejskom ratu, te je dobio ameridko drZavljanstvo.Umro je u Memphisu, u DrZavi Tennessee,13. studenoga 1994. godine u osamdesetprvoj godini. Starija Budakova k6i Neda, suprugaKreiimira Puka,poginulaje u automobilskojnesredi16. oZujka 1995.u Iowi. Mlada Budakovakii Grozda oti5laje s ocem u izbjegliStvo u Austriju, ali su je engleskevlasti, zajedno s ocem, predalejugoslavenskimvlastima te je, zajednosa skupinom Zenai djevojakausta5kih funkcionara,bez presudestrijeljana u Stof3i Loki u Sloveniji 25. svibnja 1945.godine.3eT
la se 945. la, a
rtije. tdnji ena lgoanimJerbna lene toje la bi mlji 7,zri ona rvcu idka Jine Iakasio bio sniLjek
I
3e6JereJareb,>Smrtu obiteljiknjiZevnika Mile Budaka< , Hrvatskarevija,br.2. 3. 2000.str.6'77 3e7Isto,str.678.
149
ZAKLJUCNA RIJEC Pisati o Budakovoj politidkoj djelatnosti nije lako i jednostavno zato Sto se radi o dovjeku koji je stjecajemokolnosti u5ao u politiku, a zapravoje po vokaciji knjiZevnik. Zbog dega smo odludili o Budaku napisati cjelovitiji rad kao o politidaru, kada se zna da je bio netalentiranpolitidar? Oni koji su se bavili Budakovim knjiZevnim radom i kritizirali njegov knjiZevni opus s pravom primjeiuju da je bio talentirani diletant, zapravopovr5an u pisanju, degaon nije bio svjestan. Prihvatimo li tvrdnju da je u knjiZevnosti nadareni diletant, o njemu se moi,e re1i da je u politici nenadarenidiletant, Stoje ustvrdio i Stanko Lasi6. Budak se u jednom sudbonosnomvremenu na5ao na vaZnom poloZaju u NDH. Zato se moZe razumjeti vrijeme u kojemu je djelovao. Izmedu njega i pokreta kojemu je pripadao postojalaje organskaveza u povrsnosti vladanja, grotesknostioZivljavanjamitova te tragidnosti poteza i ponasanjakoji su bili kobni za ljude, dogaclajei hrvatski narod od 1941. do 1945. godine. Ali, zbog jo5 uvijek neistraZenihrazdoblja jedne te5ke pro5losti, trebalo se odluditi na proudavanjeBudakova politidkog djelovanja. Prateii njegovu aktivnost,osobito u vrijeme emigrantskogZivota i postojanja NDH, vidi se da je bio bez politidke nadarenostii znanja, a kao osoba stra5ljiv i kolebljiv, Sto su za njega rekli mnogi koji su ga poznavali u to vrijeme. on je bez sumnjebio lirska dusa,dakle pjesnik koji je imao ambicija da bude politidar, u demu nije uspio i sto 6e za njega biti fatalno. Inade o njemu su kao suptilnoj i tolerantnoj osobi pisali vinko Nikolii, Marko iovii i Luka Fertilio. To govori o dvojnosti Budakove lidnosti, Sto je zapazioi Slavko Kvaternik koji je u podecima NDH s njim suraclivao u vladi. Ta dvojnost njegova karaktera neprestanoga je pratila, abiTaje pojadanaintenzivnim politidkim
r51
djelovanjem.Stogaje slojevitostsvojenaravi iskazivaopremaPavelidu, Madeku i Talijanima. Zna(,ajnoje u Budakovoj politidkoj biografiji sudjelovanjeu pokret u z a j e d n o s A n t o m P a v e l i i e m , S t oj e z a n j e g a b i l o k o b n o , j e r j e poglavnik bio njegov Mefisto. Stavio se potpuno u sluZbuPavelideve politike, koji ga, zbog rivalstva i jala, nije podnosio.Budak je to dobro znao i zato je bio rastrgnut izmedu neprestaneLelje da se dokazuje i n e m o 6 i d a t o p o s t i g n e ,u v j e r e n d a m u p o g l a v n i k n e v j e r u j e z b o g navodnih grijeha. Zato mu je sudbinabila dvrsto vezanasa sudbinom dri.avekojoj je Pavelii bio na delu, te je njezinom propa5iu doZivio ne samo politidki slom nego i tragidni kraj. Stoga stoji mi5ljenje da bi za Hrvatsku bilo bolje da se nije nikada bavio politikom. No, Budakova sudbinaje povijesnopoudnai pokazujeStose moZedogoditi lidnostima koje nisu dorasle vremenu i trenutku, te na kraju zavr5e u ponoru vlastitih ambicija.
1. Ne
2.o
152
emaPaveli6u, 'anjeu pokre_ t o b n o ,j e r j e 'u Paveliieve k je to dobro e dokazujei 'jeruje zbog sasudbinom u doZivione :nieda bi za r, Budakova :i lidnostima e u ponoru
BIBLIOGRAFIJA
1. Neobjavljeni izvori - DrZavni arhiv Hrvatske Fond Mile Budaka Zapisnik saslu5anja Ante Mo5kova - Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Trumbiieva ostavStina -
SveudiliSnaknjiZnicaZagreb - periodika
- Sveudili5naknjiZnica Split - periodika
2.
Objavljeni izvori - I documentidiplomatici Italiani. Nona Seria 1939-1943. - Bilje5ke sa sjedniceDoglavnidkog vije6a. Iz ostav5tinedra Lovre S u S i i a , p r i p r e m i o J u r e J a r e b ,H r v a t s k a r e v i j a , J u b i l a r n i zbornik l95I-197 5, Barcelona,KnjiZnica Hrvatske revije, 1976. -Iz -
korespondencijedra Vladka Madeka, pripremio Jere Jareb, Hrvatskarevija, XXIV, sv.3. rujan 1974. IstraZivadkielaboratVjekoslava servatzyja.Razvitak ustadkog pokreta u inozemstvu, objavljeno kod Krizmana, Usta5e i Tre6i Reich, knj. 2, Zagreb,Globus I 983, str. 4ZZ-432. 153
- Kazimirovii Vasa, >NDH u svetlu nemadkih dokumenata i dnevnika Glezafon Horstenau(1941_1945), >Nova knjiga< _ >Narodnaknjiga<,Beograd,19g7. - Nekoliko izvje5taja o povratku Mile Budaka iz emigracije (1939).Izvjestajivladeta Miliieviia p r e d s j e d n i k uv l a d e Milanu Stojadinoviiu. priredio Ljubt Boian, zbornlk Hrvatskog institutaSlavonije,sv. 7_g, 1970, str. 507_523. - Sinovdi6 Marko, NDH u svietlu dokumenata,Buenos Aires, Zagreb,1950. - Usta.a' Dokumenti o usta.kom pokretu, priredio petarpoi,ar, >>Zagrebadka Stvarnostrr,Zagrei, 1995.
"St1.,f,
>>Sveu
3. Knjige - Anfuso Filippo, Roma_Berlino_Sald ( 1 9 3 6 _ 1 9 4 5 )E , dizioni Garzanti,Milano. 1950. - Barac, Antun, KnjiZevnost u logoru. dlanci i eseji. Pet stoljeia hrvatskeknjiZevnosti,Matica hrvatska_ Zora,Zagreb,1968. - Budak, M1le, Hrvatski narod u borbi za samostalnui nezavisnu hrvatsku driavu, youngstown Ohio SAD. Izdavad >Hrvatsko kolo<<, svibanj 1934. - Budak,Mile, Na vulkanima,Matica Hrvatska1941. - Budak,Mile, Ognjiite,knj 1_4.Matica hrvatska.1991. - Budak, Mire, Ratno robrje. Alreanski kriZni put austrougarskih zarobljenihdasnika,knj. I, Zagreb, 7991. - Budak, Mile, Sam o sebi. Autobiografija, u svesku Ognji5te, Matica hrvatska,Zagreb, I99I . - Budak Mile, pjesnik i muienik Hrvatske. uz stotu godisnjicu n j e g o v ar o d e n j a ( r g g g - r 9 g 9 ) , K n j i Z n i c a HrvatJkerevije. Barcelona-Mrinchen, I 990.
Hrva
svojt
l9'18
Zagt
- cronia, Arturo, Storia dera retteratura serbo-croatQ,Milano, 1963.
>>St
154
rmenatai knjiga
.s23.
dengi6, Enes, Krlel.om iz dana u dan, Post mortem, I i II, >Svjetlost< Sarajevo, >Mladost< Zagt eb, 1990. - eovii, Marko, Lirika hrvatskih sveuiililtaraca, Zagteb, Zagreb, 1939. >Sveudili5ni predator<,>>MaticaHrvatska<< -
- Dnevnik grofa Ciana, Zagreb, 1948. -Despot, Miroslav, Josip Matasovii 1892-1962
osAires, ar Polar,
Edizioni
- Gross, Mirjana, Studentski pokret I875-I914, Spomenica u p o v o d u p r o s l a v e 3 0 0 . g o d i 5 n j i c e S v e u d i l i 5 t au Z a g t e b n , Zagreb,1969. - Horvat, Rudolf, Hrvatska na muiiliitu, oSkolska knjiga<, Zagteb 1992. -Ieli(,
stoljeia : b ,1 9 6 8 . ezavisnu Irvatsko
Lgarskih gnjiSte, iSnjicu revije.
{ilano,
Branimir, Politiike uspomenei rad dra Branimira Jeli6a, Cleveland 1982. , D H , 1 9 4 1 - 1 9 4 5 .S v e u d i l i s n a - J e l i 6 - B u t i 6 F i k r e t a , ( J s t a K eN naklada >Liber< i oSkolska knjiga<, Zagreb, 1977. -Jakovljevii, Ilija, Konclogor na Savi, >>Konzor<<, Zagreb,1999. - Karaman, Igor, SpomenicaJosipu Matasovi6u, Povijesno dru5tvo Hrvatske,Zagreb, 1972. - Kovadii, Matija, Od Radiia do Paveli1a, >Hrvatska u borbi za Barcelona,KnjiZnica Hrvatske revije, 1970' svoju samostalnost<<, - Krizman, Bogdan, Ante Paveli1 i ustaYe,>>Globus<<, Zagreb, 1978. - Krizman, Bogdan, NDH izmeduHitlera i Mussolinijc, >>Globus<<, Zagreb, 1980. - Krizman, Bogdan, Usta{ei Treti Reich,>>Globus<<, Zagteb,1983. - Krizman, Bogdan,Paveli6 u biekstvu,>>Globus<<, Zagreb,1986. - Kvaternik, Eugen Dido, Sjedanja i zapaianja, 1925-1945, >Stardevi6
155
- Lasi6, Stanko,Autobiogrc{skizapisi, >Globus<<, Zagreb,2000. -
Mortigjija, Tias, Moj iivot - biogrffia, priredio Trpimir Macan, Matica hrvatska,Zagreb, 7996. - Nikolid, vinko, Pred vratima domovine.susreti s hrvatskom emigracijom,1965, Dojmovi i razgovorl,knj. Z,pariz_Mi.inchen, KnjiZnica Hrvatske revije, 7967. - odak, rvan, vojnik revolucij", zivot i rad vtadimira cooi1a, >Spektar<<, Zagreb, 7980. - Or5anii, Ivan, Moj nacionalizam i ustaitvo, >Republika Hrvatska<,BuenosAires, XXV, l0l, travanj1975. - Per5en,Mirko, Dugi dani i Lepograva ikora revoructonara, >>Alfa<<, Zagreb, 1975.
_B
Novi Lis _B
1932. _E Budak o dana,b _I
kolovoz _I
Wernera I
lmenov Hrvatsk sijednj
- Sadkovich, James,Itarian support for croatians separatism, 1927-7937,New York, Garland,publishing,Inc.;19g7. -
Tko je tko u NDH, Hrvatska I94l-1945, uredili zdravkoDizdar, Marko Grdii, SlavenRavli6 i Darko Stupari6,>>Minerva<<, zagreb 1997. - Vojskovoda i politika, Sjeianja Slavka Kvaternika, Uvod napisalai uredila Nada Kisii-Kolanovi6, >Golden marketing<< zagreb, 1997. 4. ilanci
Mile B
Hrvats Zagreb
Reicht
-
Biber, Dusan, >Ustasei rre6i Reich<, Jugosrovenskiistorijski iasopis,br.2, 1964. - Boban Ljubo, >Prilozi za biografiju Ante Trumbi6a u vrijeme y Sestojanuarske diktature<<, I9Z9-1935, Historijski zbornik, sv. XXI_
xxrr, 1968-1969.
- B u d a k , M i l e , > M l a d o h r v a t s t v op r e m a s r p s t v u i slavenstvu<, M l a d a H r v a t s k a , 1 9 1 l ,b r . 7 i 8 . 156
piesn Hrvatt
kultut
r,2000. ir Macan,
rvatskom liinchen,
Copida, :publika
'tonara,
-
Budak, Mile, >Nazori i pogledi prava5kihMladohrvata<<, Rijeiki N o v i L i s t , 2 3. I . 1 9 1 2 . - B u d a k , M i l e , > K o d c a r a a u s t r i j s k o g Jedanse dovjek naginje nad ponorom<<, Mile Budak o svome romanu Nad ponorima o naiem seljaku i sebi, Petnaest d a n a . b r .1 1 . 1 9 3 2 . - Budak, Mile, >Div planine<<, Hrvatski narod,lll,Zagreb,12. kolovoza 1941. - Budak, Mile, >eovjek i prijatelj<, Uspomene.Uspomeni Ivana 'Wernera, Hrvatski narod,VI,2. srpnja 1944. - Budak, Mile, >Izjava o imovnom stanju i predZivotuu povodu i m e n o v a n j a z a m i n i s t r a b o g o S t o v l j ai n a s t a v e <1 6 . t r a v n j a 1 9 4 1 , Hrvatskinarod,III, 18.travnja 1941. - Budak, Mile, >Dr. Josip Frank<<, Mlada Hrvatska, br. 1, 10. sijednja 1942. - >Budak Mile<<,Enciklop edij a Jugoslav ij e, Zagreb, 1982.
,.ratism,
-
>Budak Mile<<,Leksikonpisaca Jugoslavije,Novi Sad,1972.
-
Dizdar, t 1997. Uvod lagreb,
>Godi5njakNezavisneHrvatske DrZave<<, 1934, izdao i uredio Mile Budak. Hrvatski narod.25. 12. 1939. -
G r o s s , M i r j a n a , > N a c i o n a l n ei d e j e s t u d e n t s k eo m l a d i n e u Hrvatskoj uodi I. svjetskog rata<<, Historijski zbornik, XXI-XXII, Zagreb,1968-1969. -
Fertilio, Luka, >Poslanici NezavisneDrlave Hrvatske u Tre6em Reichu, Mile Budak<<, Hrvatska revija, XXIV, sv. 2, Miinchen,1974. trijski ijeme XXI-
- Jareb,Jere, >>PrilogZivotopisudra. Mile Budaka<<, Mile Budak, p j e s n i k i m u i e n i k , S t o t a g o d i 5 n j i c ar o d e n j a 1 8 8 9 - 1 9 8 9 ,K n j i Z n i c a Hrvatske revije, Barcelona-Mi.inchen,1999. - Jareb, Jere, >>Protest i apel hrvatskih knjiZevnika, umjetnika, javnih kulturnih i drugih radnika povodom atentatana Zivot Mile
tvu<,
t57
Budaka, dr. prava i hrvatskog knjiLevnlka<<,Hrvatska revija, XXV, Barcelona,1975. - Jareb,Jere, >Smrt u obitelji Mile Budaka<<, Hrvatska revija, br. 50,2000. -
Kadi6, Ante, >Autobiografskodjelo Mile Budaka Ratno roblje i Na vulkanima,Mlle Budak, pjesnik i mudenik<,KnjiZnica Hrvatske revije, Barcelona-Mi.inchen, 1990. - Madek,Vladimir,>Uodi 10.travnja<,Hrvatskiglas,br.13, 30. 3. 1948,Kanada - Matkovi6, Hrvoje, >Suradnjafrankovaca i radikala< od l9Z21925,Historijski zbornik, 1962. -
N i k o l i i , V i n k o , , , D r . M i l e B u d a k ( 1 8 8 9 - 1 9 4 5 ) ,N e k r o l o g < < , Hrvatska revija, br. 5, 1955. - Rajkovi6,Mate, >>Ante Mo5kov o Anti Paveliiu<<, Vjesnik,br.929 7, Z a g r e b ,1 5 . 2 . 1 9 9 3 . -
Segvi6,Kerubin, >Dr. Mile Budak<, Hrvatska revija, br. 5 , 1932.
- T i j a n , P a v a o , > R a z b o r i t ad u S a .I z m o j i h s j e i a n j a n a M i l u Budaka<<, Hrvatska revija, Barcelona1989. - Urbani Umberto, >>Jutro<. 20. i 27 . kolovoza 1941. - Zaninovii, Vice, >Mlada Hrvatskauodi I. svjetskograta<<, Historijski zbornik, XI-XII, 1958-1959.
158
L'( politic dell'at nel pe nel Pa nel gir
Pe d ha i costlt come croatc capltc glova duran croat annl glOrn polit com€ (Sta men rlgui tede
vija, XXy, z revija, br.
tno roblje i t,Hrvatske
. 1 3 , 3 0 3. . od 1922-
:krolog<<,
ik,br.92-
. 5, 1932. naMilu
g rata<(,
MILE BUDAK - RITRATTODI UN UOMO POLITICO Riassunto
L'opera monografica intitolata Mile Budak ritratto di un uomo politico - Mile Budak portret jednog politiiara tratta la storia dell'attivitd politica e le concezioni del letterato e politico Mile Budak nel periodo dimezzo secolo(1889-1945),dai giorni della sua militanza nel partito croato del diritto ai primi del XX secolo fino alla sua morte nel giugno1945,quandofu condannatodalle autoritdjugoslavee ucciso. Per trattare con maggiore completezza questapersonalitd, 1'autore ha diviso la monografia nelf introduzione e in due parti che costituisconouna unitd organica: la prima, in cui Budak d presentato come appartenenteal partito croato del diritto e come nazionalista croato,e la secondain cui si presentacome ustasciaradicale,agli undici capitoli del libro fa seguito la parola conclusiva. L'autore segue Budak giovane dai suoi inizi come seguacedi Stardevi6,nella prigionia durante la Secondaguerra mondiale, nell'attivitd di militante nel partito croato del diritto e di avvocato difensore nei processi politici, negli anni dell'emigrazione fino al ritorno in patria come redattore capo del giornale Hrvatski narod. Particolare attenzioned dedicata all'attivitd politica di Budak come ministro della Pubblica Istruzione e del Culto, come ambasciatorea Berlino e ministro degli Affari esteri della NDH (Stato Indipendente di Croazia) fino alla sua emarginazione politica mentre ricopriva la carica di vice poglavnik. Gli ultimi due capitoli riguardano,infatti, la valutazionedel servizio segretod'informazioni tedescosull'attivitd di Budak e la sua consegnaagli organi jugoslavi e, 159
infine, il processo dinanzi al tribunale partigiano che si concluse con la sua condannaa morte. L'opera d scritta in basealla documentazionearchivistica, speciedel fondo Mile Budak che si conservapresso|Archivio di Statocroato, ma anche in base alla ricca letteraturacritica. L'autore proprio dal copioso materiale archivistico utilizzato pubblica in appendiceal suo studio una serie di interessantidocumentiche possonoilluminare ancorameelio e in modo pii diretto la personalitddi Budak. Questa monografia d di carattereesclusivamentepolitologico e percid I'autore non ha trattato I'opera letterariadi Budak, toccata solo di passaggio,nella misura in cui essa,secondol'intendimento dell'autore, era collegataalle sue concezionipolitiche. Traduzionedal croato: Nicoletta Babi6
T and p as >p 20th Jugo 1 sectr and t follo begi as a( polit editr Spe Min Fort polit part ser\ auth tod
Bud alsc 160
;econ la )eciedel )ato,ma coptoso Ldiouna reglio e )glco e solodi autore,
MILE BUDAK _ PORTRAITOF A POLITICIAN Summary
t Babi6
This book deals with the political activity and views of the novelist
The book is divided in several parts: foreword consisting of two sectionswhich form a whole. In the first Budak is presentedas >>pravas<< and croatian nationalist, and in the second as radical >>ustasa<<, then follow 11 chaptersand conclusion.The author pursuesBudak from his beginnings as a devotee of Ante stardevi6, as prisoner in world war I, as active member of his party, as a lawyer defending the accusedin political processes,to his life in exile and return to his homeland as the editor in chief of the periodical Hrvatski narod (croatian people). special attention has been paid to Budak's political activity as the Minister of Educationand Religion, Ambassadorin Berlin, Minister of Foreign Affairs of NDH (IndependentState of croatia) and to his political marginalization when he was deputy president of A. pavelii,s party. Two last chapters deal with the findings of German intelligence service concerning Budak's activity, his extradiction to Jugoslav authorities and his trial at the partisan court by which he was sentenced to death. T h e b o o k i s b a s e d o n o r i g i n a l d o c u m e n t s ,e s p e c i a l l yo n M i l e Budak's files which are kept in the Archives of the state of croatia, but also on rich literature. This aboundantmaterial offered a number of l6l
interestingdocumentsreproducedin the book, which throw more light on Budak'spersonality. This work has exclusivelypolitical characterand the author was not concernedwith Budak's literary achievementswhich he mentionedonly in so far as thev were relatedto his political views. Translatedinto Enelish by Maia Cambi
Ivo nazrJu 7 rodnon doktor profeso Povijes 1912). Prc stvenr KnjiZe akade znans Hrvats od 14
Vz Gram (1986 Ante 7
r62
re light I/asnot :d only
Cambi
BILJESKAO AUTORU Ivo Petrinovid roden je 11. sijednja 1929. t splitu. Klasidnu gimnaziju zavrsio je u splitu a povijesne i politidke znanosti studirao je u rodnom gradu, u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. Magistrirao je i doktorirao politidke znanosti. Bio je docent, izvanredni i redovni profesor na Pravnom fakultetu Splitskog sveuEilistagdje je predavao Povijest politidkih teorija. Dekan je pravnog fakultera u splitu (r970I972). Umirovljen 1999.godine. Prof. dr. sc. Ivo Petrinovii upravitelj je i voditelj zavoda za znanstveni i umjetnidki rad HAZU u splitu i potpredsjednik splitskog KnjiZevnog kruga. Godine 1997. izabran ie za redovitog dlana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dobio je Nagradu grada splita za z n a n s t v e n ir a d 1 9 9 1 . g o d i n e , D r z a v n a n a g r a d as a b o r a R e p u b l i k e Hrvatske za Livotno djelo dodijeljena mu je 2002. godine. objavio vise od 140 znanstvenihi strudnihdlanaka,raspravai knjiga. Yaznije knjige: Partija radniike klase u koncepciji Antonija Gramscija (1967); Ante Trumbid - politiika shva1anja i djelovanje (1986, 1991);Politiika misao Frana supita (1986); potitiiki nazori Ante Tresi1aPaviiiia 0997\.
r63
Prilozi
Poslanstvu Kraljevine Jugoslavije Rim Odludio sam, da se sa porodicom povratim u Domovinu u prvoj polovici mjesecasrpnja(ula) o.g. S toga mi je dast umoliti kraljevsko poslanstvo,da mi izvoli omoguditi taj povratak i izdati mi potrebne isprave: za mene,moju Zenu i kderku Grozdu ovdje, u Rimu u dasu polaska ku6i, koji 6u najaviti todno nekoliko dana unaprijed, dok ujedno molim, da kraljevsko poslanstvo izvoli dobrohotno posredovati,da nuZne isprave za povratak mojoj k6eri Nedi budu izdane u Gracu, a mome sinu Zvonku u SjedinjenimDrZavamaS. Amerike, jer boravi u Youngstownu,Ohio. Razumije se samo sobom, da se u svome radu u Domovini, poslije povratka, Zelim i kanim dri.ati u granicamapostojeiih zakona. Sa odlidnim poStovanjem S a l e r n o2. 3 . 1 6 . . 1 9 3 8 . 1.) PrileZi 6 slika. 2.) Podatciza putnicu: Dr. Mile Budak, knjiZevnik,rodjen 30./8. 1889. u Sv. Roku, opi. Lovinac, kotar Gradac,nadleZanu Zagrebt, stalno boravi Steu Zagr ebu,biv5e zanimanje: odvjetnik. Zena:Ivka Budak, rodj. Toma. K6i: GrozdanaAgata, rodj. I7 .13.,1924.
(Osobna dokumentacija, Hrvatski drZavni arhiv).
kut 1, Osobni fond Mile Budaka,
Nczavisna
ljrlava
MlnlsLersLvO Odjcl
za vlsoke
$koIe
I
HrveLska nasLeve znanaLven€
zavode
rrseJ 3iJ. m. 3o?I. -194L'
sv GosPodlnu
SVJ
DruM['IBUDAKUt
Doglavnr-ku-:B5giiir*rn
mlnlsLru
i
u
-g-a-9-B-9-E-gDrtrave HrvaLske Odredbom Poglavnlka Nezavlsne 194I"a na Leoeliu 5 2'zakonbroJ U.m.3O?I.-19+r. od 3O'proslnca znanosLl t u'qjeLnostl brcJ CXCske odredbe o Hrvatskoi akadenlJl imenovanl ele za 61ana Hrvatske 696-z.p.I9+1. od 12'srpnja lgaf Zagrebu' akadenlje znanosLl 1 umjeLnosLl u
U Zagrcbu, dne 30.Prostnca 1941'
ODJS,NI PROISLNIK:
Ante Oluj gimnazije..Zi; pripada opcln 1932 g Putnrc sreski je ima nadleZnoizda Njemadku,u upoznaoga J radidevac,Je Pavelid.KoS Tada je stuP su on i Bek eksPediranje Perdevida.N dobar dojam Ja sambio u
Logor 1 otkrila gdj SpijunaZaut pak u S. De atentataraz
(Osobna dokumentaciia, Hrvatski drZavni arhiv)
kut'
1'' Fond Mile
Budaka'
APeninima u snijegu'l ljudi. Kasn
SVJEDOEENJE EMIGRANATA
S LIPARA
SVJEDOdENJE ANTE OLUJIdA IZ IMOTSKOG I
;irva bske 2.zakon:cJ CXC'va Lske
EI,NIK:
ludaka,
A n t e O l u j i e , 1 9 . I . 1 9 3 8 . O n j e i z O p a n a k a ,s v r 5 i oj e 6 r a z r e d a gimnazije. Zivio ie u Imotskoj varosi i premda njegovo selo Opanci pripada op6ini Sestanovac,srez Split, dao mu je imotski srez podetkom 1932 g putnicu. Kasnije kad se saznalozbog njegova rada u emigraciji, sreski je imao neprilika, jer ga se smatralo odgovornim, Sto je ne nadleZnoizdao putnicu jednom veleizdajniku.Legalno otputovaoje u Njemadku, u Opeln, gdje je naSaoMatu Bekavca. Dr. Branko Jeli6 upoznao ga je sa usta5komorganizacijom.Po5toje Olujid bio od kuie radi6evac, Jelii da mu je kazao da oni ne prave nikakve razlike, da Paveli6. Ko5uti6 (tada u Bedu) i Krnjevi6 (u Zenevi) svi zajednorade. Tadaje stupio u organizaciju, a s tom je miSlju i oti5ao preko granice, te su on i Bekavac zajedno poloZili usta5ku zakletvu. Iz Njemadke ekspediranje preko Bedau Italiju, u logor. U Beduje bio kod pukovnika Perdevi6a.Njegovo dri.anje i 5to tek malo tepa hrvatski nije mu udinilo dobar dojam. Nakon Sto su dobili informacije,otpremljensam u Italiju. Ja sam bio u naSojvojsci rezervnioficir. Logor je usta5adesto mijenjan. Svaki put kad bi srpska SpijunaZa otkrila gdje je. Mora se priznati da je uvijek otkrivala. Njihova SpijunaZauspje5noradi. Mjesta gdje je bio logor: Bordenaro.Vischetti. pak u S. Demetrio kod Aquile (Gran Sassod'Italia) itd. Odma poslije atentata razoruiani smo i otpremljeni na Lipari. Logor je bio uvijek u Apeninima od sjeverak jugu, i to visoko. Jednomsmo bili skoro uvijek u snijegu. Najprije sam stigao u Bordenaro.Tu sam na5aou logoru 26 ljudi. Kasnije su dolazili tako da smo brzo narasli do 70 pa 120 itd. a
utisak.I moralo Tada sa ni nikad niti za pozdra do5lokr jednom imenov samo i clenje F discipli zbog kr smatra pravilin kada d discipl uvijek prenes logora, tom log pred Bc gijev C niko od ozbiljn, izvr5i r ne5to 5 Izmedj po6i.O iz Vele moglo Herend preko 6 osim ! posve zatajio u Zagr iSli skt
matinaca(od rd nasje bilo .ntimenovan ;, a kapetan dant drugog frankovce i u Zagrebu), d sammu je lat i.ivot za Radii da je Stoniko ne , jer da ima reki drugi, iankovaca. lnje. Drugi tako da su va tabora. rim osjete Jvorajese r i Lidani. je podjeta lu frankou tiraniju. rja putem r,poslatu kspertiza e zajedno regoih je je srpska ;ka vlada ro je po)erdevi6. Pusteu je imao (koji je i oficiri :ugodan
utisak. sve su te dekoracije bile demonstrativnoizlol,ene, tako da se je moralo dobiti dojam, da je ovo logor pod vlaSiu starih a-ug. oficira. Tada sam ja upoznao Pavelida i s njim sam mnogo razgovarao.Ni tada ni nikada Paveli6 nije ni5ta rekao za frankovce ili protiv radiievaca, kao niti za fasizam, tako da mi nismo nikada upotrebljavali fasistidki pozdrav, pa niti u dodiru sa talijanskim organima, s kojima je stoga do5lo kadikad i do sukoba (Dr. Jelii 1934, napovratkuiz Amerike dao jednom faSisti u sluZbi Samarzbog toga pozdrava).pavelii je tada imenovao mene komandantomlogora, davsi mi nalog da vrsim sluZbu samo i iskljudivo u smislu odgajanja ljudi u ustaskom duhu (oslobodenje Hrvatske), u zdu5nom vr5enju sluZbe,u pokornosti usta5koj disciplini i medusobnoj solidarnosti.Ni5ta partijskog. U kaZnjavanju zbog kr5enjapravila i duZnosti,on je bio nesmiljeni dak okrutan,jer je smatrao da bez toga ne moZe biti uspjeha. Svaka kaznaje bila po pravilima i otvorena,nikada potajno ni nepravilno.To ie do6i poslije, kada 6e logor izgubit dodir sa poglavnikom i dovesti do kvarenja discipline a time i do raspadasa velikom izmjenidnom mrZnjom, koja ie uvijek ostaviti traga u narodu. Ja sam bio komandant dok smo bili preneseniu vischetti, atada gdje je bilo oko 130 ljudi bila su dva logora, s jednim od kojih komandiraopuk. Jesenski,odlidan dovjek. U tom logoru je otpremljen oreb da napravi atentatna Aleksandra kada je pred BoZi6 1933 imao po6i u zagreb, a odatleje oti5aoi vladko (Georgijev Crnijev(?) u Marselj 7934, gdje je ubio Aleksandra. Oreba nije niko odredio ni silovao, nego je poglavnik pred nekoliko ih sluZbenoi ozbiljno upitao ko bi bio pripravan da ode u zagreb gdje ie morat da izvrsi nesto ozbiljna (ne rekavsi Sta,samo sto se moglo razumiti da je nesto Sto 6e ko5tati glave). svi su se odzvali i izjavili pripravnim. Izmedju njih oreb insistirao je kod poglavnika neprestanceda ie on po6i. on da je toliko riskirao kada je drlao vent sa Lastovom (on je bio iz veleluke). on je bio doista neopisivo smijon i kuraZan tako da se je moglo odekivati da ie izvrsiti. on je otisao preko celovca gdje je bio Herendi6.kao veza sa Hrvatskom, koji je imao duZnostda ga prebaci preko granice i sprovedekroz zagreb, gdje nije nikada bio i uop6e nije osim Veleluke bio nigdje, a osobito ne u velikom gradu, gdje je bio posve izgubljen. ova njegova nevjestinajest pravi razlog zalto je zatajio u kritidnom dasu.Herendii je s njim presao granicu tajno, dosao uzagreb, i pomo6u studentaBegoviia smjestioga. Kad bi izasli ne bi i5li skupa (a tako su u odvojenim vagonima istim vlakom i putovali,
iskrcavsi se prije zagreba) nego bi Her. isao naprijed a oreb za njim. Tako ga je proveo u upoznao sa glavnim todkama grada.Jednom kad je Herendii prolazio_frankopanskom ulicom, iako je imao zagrnut ovratnik, opazi ga Sarii. njegov drug i usklikne zaduden:sto si ti to! Herendii se mora skrivati, jer je bio poznat dobro kod policije odprije. Her. prstom na ustima naredi Sariiu da Kuti. ovaj Sarii da je odao njega i stogasutradanpo dolaskuAleksandrapolicija je dosla na pesienicu, u stan oreba i dr. u momentu oreb je izgubio kuraz. Njemu je imponirao sav onaj svijet, Skolskadjeca itd., sva ona sluZbenaparad.adodeka, sto on nije znao ni razumio. Begovid mu je prije toga govorio da dd njemu revolver i bombe, i olujii drlida bi on sigurno bio tada izvrsio. iim atentat nije izvrsen, Herendii odma pobjegne i ponovno prede granicu, dodim ostali bi5e uapseni.Naime kada je policija zatekla u stanu na Pe5ienici oreba i Begoviia, oreb ubije jednog i rani drugog policajca i pobjegne, dodim Begoviia uapsi5e.prebacio se oreb na drugu obalu Save, gdje je dobavio cigansko odijelo i preobukao se, ali je naisao, nevjest onomu kraju, nai,andarme i na upit odakle je odgovor d.aje iz sela iz koga je bas jedan od tih i,andarma.ovomu je to bilo sumnjivo, jer nije bilo u njegovu selu onakova prezimena, udini mu se sumnjivo i uapsi ga. JoS u logoru bilo ih je koji su bili mnijenja da oreb nije podesanza onakavposao. on je bio snaZani vanredno kuraflan,ali on je bio vrlo primitivan dovjek iz malog sela na otoku i nije imao pojma o gradskoj sredini kao Stoje zagreb. Ali nije ga se moglo odbit, roliko je insistirao. U procesu pak odao je sve i naznad,iotodno gdje je bio logor i Sto se u njemu radi. Tako je bio logor otkriven i mi smo morali seliti u s. Demetrio (Aquila od Monte sasso) 30 klm. sjevero-istodnood Rima gdje smo na broju od3T6ljudi bili podijeljeni u dva tabora:dalmatinski i bosanski.Ta je podjela bila ve6 izvr5enau Vischetti. Sto se tide vladka, on je makedonski Bugarin, dlan makedonske organizacije vande Mihailova. on je pripadao deti koja je upadala u Makedoniju gdje je roden. Bio je zakleti osvetnik za srpska zlodjela u njegovoj otadZbini. Njega je doveo iz Bugarske u paveliiev logor Marko Do5en, koji je pobjegao preko zadra nakon neuspjelog ustaskog pokusajau Lici 1932.Do5enje polao u Bugarskukod vande Mihailova. s dijom je Zenom,poznatom atentatorkomu Bedu, vladko mnogo radio u Makedoniji. vladko je dolao u logor samo da izvrsi atentat na Aleksandra. Kad je Aleks. posao u Bugarsku i znaro se kada ide u Francusku, on se je ponudio Paveliiu da ie on izvrsit atentat. Na tome
je uvijek in inade nije n neopisivim mrzio rad tc ( E . K . ) .O n putnicama Marselju,gc Tu su bili p morali izvrS bombe revo bio je otpre Francuskeu imao, kao i otrovati ako Svaki jt medu nama na5 logor n Bugara i t.d SpijunaZet susretali.U nam je bio Liparima n profesori sa bila odlidna je diktirao strojevima Za vrij< logora.Nek nekoji. Ode radiju. Ima dalm.logor uhvatio vijt poslije 17 I neopisivov svirati.
za njim. m kadje zagrnut , si ti to! odprije. ao njega lenicu,u rponlrao ieka,Sto d njemu iio.iim granlcu, tanu na licajcai u obalu naiSao, daje iz mnjivo, rnjivo i eb nije li on je ojma o 'liko je r logor selitiu lRima atinski Lonske dalau ljelau logor aSkog .ilova. radio .at na ide u tome
je uvijek insistirao i neprestanceurgirao kod Paveliia, tako da ga se inadenije mogao oslobodit.On je znao da 6e poginut, ali je i5ao u smrt neopisivim zanosom,samo da uzmognese osvetiti Aleksandru,koga je mrzio rad toliki zlodjela u Mak.srpskoj. Cijelu je osnovu proveo Guido (E.K.). On poznaje sve evrop.jezike,bar glavne, on je i5ao krivim putnicama svugdje na lice mjesta i sve vidio, utvrdio i odredio. U Marselju, gdje se imao Al. iskrcati bilo je sve ude5enoda mora poginuti. Tu su bili postavljeni Vladko i Raji6; a ako ne bi tu uspjelo, onda su morali izvr5iti po5topoto u ParisuPospi5ili Kralj. Vladko je imao osim bombe revolver sa 20 tiri kao mitraljez i sve je ispraznio! U London pak bio je otpremljen Dr. Artukovii (koji je prije atentataotputovao preko Francuskeu Englesku,sa nekom misijom, ali ne zna za5to).Vladko je imao, kao i svaki od njih sobom zgodanotrov, kojim se je morao odma otrovati ako bi bio poslije atentatauap5en. Svaki je od nas imao jedno talijansko ime, po kojemu smo se i medu nama zvali, a ne po svojem pravom imenu i prezimenu. Tako isto na5 logor nije imao hrvatsko ime, nego se zvao logor Albaneza. pak Bugara i t.d., samo ne Hrvata. To stoga da se zametnetrag od srpske SpijunaZe,ali su Talijani znali i svi kao i fa5isti jako su nas lijepo susretali.U selimagdje smo blizu Zivili, narod,koji je doistadobar,vrlo nam je bio prijatan, jer su znali da smo Zrtve tiranije. Ne samo na L i p a r i m a n e g o i u l o g o r i m a i m a l i s m o S k o l u ,k o j u s u v o d i l i n a 5 i profesori sa p1al. Lujgliegln (vratio se, u Zagrebuje) na delu. Stola .je bila odlidna,podam5iod ditanjai pisanjapa sve do univerziteta.Lujerii j e d i k t i r a o , m j e s t o u d Z b e n i k a ,p a b i s e t o u m n o Z a l o n a p i s a 6 i m strojevima.Udilo se marljivo tako da smo svi se okoristili. Za vrijeme atentata u Marselju bili smo kod S. Demetrija u dva logora. Nekoji od nas znali smo da je atentatbio spremljeni da su polli nekoji. Odekivalo se velikom napeto5iu.Uvijek smo oslu5kivali na radiju. Imali smo ih nekoliko u svakom logoru. Jedan je u na5em dalm.logoru bio osobito dobar. Dne 9. IX.1934. u 18 sati na5 je radio uhvatio vijest iz Stutgarta,da je kralj Alleksandar ubijen u Marselju poslije 17 s. Vijest je dakako pukla kao bomba i izazvala u logoru neopisivoveselje.Muzika (er je svaki logor imao svoju) stalaje veselo svlratr.
II. Olui6. 19.I.1938(nastavak). Poglavnik je poslao nalog: spremni! DrLaro se sigurno da ie kod kuie nastati buna ili klanje, pa da 6emo odma stupit u akciju. Ali od toga nije nibta bilo. poglavnik je ostao razodaran i iavio ;e da su velike sile zabremzale(tako nesto). odma zatim dosla jL regilenta (?) fas. milicije te je komandantproditao nam nalog da eemo uiipremjesteni, jer da iemo dobiti novo najmodernije orui,je za akcijui aa stogu predamo staro' To smo izvrlili, ali bilo nasje koji smo ,u,'niuli, drLe1ida 6e nas sadaItalija pritisnuti zbog svoje odgovornosti. Kad su odrazili kamijoni puni oruZja i nasih uniformi, jer smo se tada svi preobukli u civirno odijelo, ko nije imlo prije dobio je novo, te.ko smo se odijelili od 9d njih, jer smo slutili, da je i naia organi zacijasvriena. Milicija je bila opkolila sve na{e logore. Dok smo bili u S. Demetrio, ljeti Zivili smo pod Satorima,spavajui na slami, kao Sto dini i redovita vojska. odma do nas u onom kraju, talijanska je vojska imala ratne manevre i to one jedinice, koje su rekrutirane u >redentnim<>Bulgari<<, ali nisu vjerovali, osim ostarogai jer su nas duri govoriti. Bilo je njima zabranjenodolaziti u doticaj , nuo'u, a i poglavnik je izdao takvu zabranu,pod prijetnjom stroge kazne. Ali pored toga, nali su >>redenti<< dolaziri, i dvojica su se prebacili preko nus"g prol i dosli k nama' Psovali su Itariju i fasizam, bacari kapu i u'itoimu foa noge u znakprezira. Iste noii kad nam je oduzeto oruZje i uniforme, jer je sve pripadalo talijanskoj vladi, odvedeni smo na stanicu i ukrcani u uulon". Stigli smo ujutro u civitavecchia, na tirenskoj obali, gdje nas je delara verika lacra od 8'000 tona uz pratnju dva ratna kri'iri. Bojaii su se da se ne bi revoltirali i oduzeri krmilo te zaplovili u tudu luku. u tom srudajubile bi ratne lade pucale, tako nam je bilo saopieno. Kasnije smo saznali da plovimo za eolske otoke, Lipari. Tamo su nas smjestili u neki stari ka5tel izvan grada, gdje je logor ostao uglavnom sve do raspusta polovinom 1937. Dok je Poglavnik bio na slobodi, njegov je doglavnik bio Dr. Mile Budak' Imao je ustasku uniformu, koja mu nij! nikako pristajala, dodim
Paveliiu , razoruLar Kvaternik atentata.L moru opa Njemadku Stogaje i pu5ten i k obirelji.D djevojka, kuii, pa d
Na Lil takovim ir nikakve et s kim govr zadovolji ' neiskren,a da zamjeri bi skrivio, kad seje z je sluZio t Poglavnik putovali, I jelo i spav na minimu smo uvjer in5pektor1 nasje But ProteZirao za njim, a koga joS g su drugi g mu otvor€ stranadko od Srba.I raportu d ukidanje t rekao mu
l da ie kod iju. Ali od la su velike nta (?) faS. rje5teni,jer ;a predamo ii da ie nas li kamijoni i u civilno rdijelili od :ija je bila t, spavajui tom kraju, e, koje su Loj vedini I imenom i govoriti. ik je izdao a , n a 5 is u a i do5li k od noge u pripadalo Stigli smo elika lacla rsenebi rju bile bi aznali da teki stari raspusta Dr. Mile la, dodim
je bio Paveli6u odlidno, bio je krasan ustasa.Nakon atentatalogor razortLan i preobuden te ekspediran na Lipari, dodim Paveli6 i Kvaternik bili su uapseni i stavljeni u Turinu pod sudbenuistragu zbog atentata.Usto se je vratio iz Amerike i Dr. Br. Jelii. Kad je izbjegao na
kuii, pa da su se tako zavolili. je Na Liparima Budak je postao vrsilac duznosti Poglavnika, koji ga nema Budak rasulo. takovim imenovao. Od tada podimlje definitivno nikakve energije,nego je uvijek sa mekanomrijedi u Sali' Osim toga kad s kim govori svakomu daje pravo ili slidno, pa tako svrsi da nikoga ne zadovolji i njegov autoritet pada. On se je pak pokazao i podmukao i neiskren, a osim toga zaguljeni partizan. Nikada sta slidna nismo mogli da zamjerimo Poglavniku. Uvijek iskren, a u pitanju reda neumoljiv. Ko bi skrivio, bio bi te5ko kaZnjenbez pardona, ma ko bio. Budak nasuprot kad se je zaostrilo, nije on uzimao odgovornost za kaLnjavanje,nego se je sluZio svojim ljudima podmuklo da nas progoni. Glede opskrbe -Poglavnik je uvijek vodio savjesnobrigu tako da kad bi manevrirali ili putovali, kao i redovito, uvijek je bilo sve preileno i spremno zaput, jelo i spavanje;nasuprotkad ga je Budak zamijenio,on nas je bio sveo na minimum pla6e i hrane i izazvaoop6i revolt. Novac time usteden svi
stranadkompak pogledu dao je samo grditi radidevce,kao da su oni gori od Srba. Ubrzo je izbila uzbuna. Nas 300 dalmatinacatraLili smo na raportu da se prestane sa >sankcijama<(smanjivanje ji6a i pifu i ukidanje pusenja) i ukidanje svih nepravilnosti. I Dr. Jeli6 se pobunio i rekao mu je da ga on ne priznaie da on nije nikakav zamjenik
Poglavnika.Trallrismodeputacijuda potlek pogravniku. ISlasu trojica i ponijeli su sobomsve izvjestajestoje svaki je koji htio sastaviosa svojim ocjenami Larbam.To je sve proditaopogiavnik, koji je lijepo dodekaodeputaciju_i s njima selijepo oprostio.Naredioje da sepovede istraga,koju je vodio Budak.Bili smo svi preslusani. Svaje ta istraga bila poslataPoglavnikukoji kadaje sverazumiopisaoje pismoBudaku da ga proditasvima-u tom pismuje dao svakomsloboduia serazrijesi od logorai preuzetihduZnosti,da svi oni koji mogu i i,ered,asevrate slobodnou domovinu,a ostali da traLeputniceia drugezemlje.Ari Budak da nije nikadasaop6ioovo pismo ljudima. olujiida ima prepis togapisma.Neslogai unutra5nja borbase i daljezao5tiavala. Donesenoje do znanjai kvestoruu Lipari (sef policije), ali Budak je krivo informiraotarijanskevrasti,kao da ,-o protiu ituiii",da smo protiv njenevojne u Abisiniju, da ne ie nikad rrila ni zauzetiAdis Abebu, da smo srbofili itd. tako da nasje talijanskavrast prepustila njemu.zatvoriienasneku 70.cu i tu su nasnemilosrdno tukri i mudili. Ti su dZelatibili redovitobosanci.Doslobi njih nekoliko u sobu,gdjeje samdovjekgolorukpa bi ga na mrtvo izubijali.strajkovalo se gladu. Napokonnasprebaciie23 na otok stromboli.To je pustotok. Ima selo sa nekolikostotinadusa,dodimih je ranijeuito vise hiljada. Ljudi su iselili jer su udestalipotresii erupcije,pa se nije dalo vise podnosit. Nljestoje distoi uredno,a to stogasto njihovi sinovi idu po svijetu,pa Saljukudi ustedevinu. sadaje to malaksalo, pa stogaje tei,Li sele.Tamo smo nasli politidkihdeportiraca talijana.Bili su s namadobri i lijepo smo se slagali.Tu je jednomdosaoBudaki proditaonam na raportu osudusmrti Perdeca. on da je bio dosaosa paveliiemu Bodronaro 1932,prvomlogoru,a da je smaknutu Italiji zbognedisciplinei zbog Skandala povodomte osudepravilo se uslijedotkri6apogoreldeve. aluzijei protiv nas.Napokonzbog tuilabakojenisuprestajalelalij.vlast raspustilalogor i raselilanas sve po trojicu tr raznamjesta,dajuii svakommjesedno180 lira, a meni (valjdai drugimoficirima)350. Dobili smo i po odijelo.Pokazujena sebi).Takoje neslavnosvrsilata prva emigracijakojaje kuiala da nestoaktivnapoduzmeza oslobodenie od Srbije. P o p B u r i i , k o j i j e s a d au l u d n i c i , i . . . b i l i s u n a t u Z b uk o d Poglavnikau Messini.on je dobroprimio i tjesio.Ne znamkad je to bilo. GabroJovanoviiiz Metkoviia je jedankoji je mnogoprepatio. studentSumanvratiose kuii sakat,sa slomlSeno--nogo-.sigurnosu
mudke ul vitlen i D vijest da zna ko s zakopan je ubijen
KaLr troje s nj
Glet redovita mitralje: Imali su po no6i podudav Poglavn spremal Izmedu pravilnil da znak urom u I
u trojica tavio sa e lijepo povede rstraga Budaku azrijeSi e vrate lje.Ali prepis Budak la smo :i Adis )ustila nudili. gdjeje gladu. a selo udi su nostt. tu, pa Tamo tijepo portu )naro zbog lo se vlast ajuii J)U.
ila ta Ienje kod le to etio. osu
mudke ubijana dvojica Milan student i Bili6 redeni Pop. S njima je bio viden i Dr.lCrv(i,, advokat iz Dakova. U talijanskim novinama da je bila vijest da su nadenadva mu5ka trupa bez glave u rijeci Pescaraa da se ne zna ko su. DrZi se da su to pozitivno prva dvojica. Glave im negdje zakopane,a tjelesa badenau vodu da se ne sazna,ko su. I Crvi6 mora da je ubijen, jer se za nj nije ni5ta vi5e dulo. Kai.e, da kad je Dolfuss bio u Rimu da je Paveli6 bio na sastankuu troje s njim i sa Muss. (?) Glede ekzercira. kaZe da se je naporno vjeZbalo kao Sto dini redovita trupa, u upotrebljavanjusvakovrsnogoruZja:pu5aka,pi5tolja, mitraljeza, malih topova, bomba itd. Ljudi su bili dobro izvjeLbani. Imali su reklame biv5eg hrvatskog domobranstva.VjeZbalo se je najvi5e po no6i. Jednomje do5aoneki oficir iz Njemadke,koji nas je imao podudavatiu drugom savr5enijemoruZju (ili u pravljenju bomba?),pa je Poglavnikubilo stalo da mu udinimo dobar utisak. Stoga smo se spremali.Uspjeh je bio odlidan tako da nas je Nijemac jako pohvalio. Izmedu ostaloga Poglavnik je napravio iznenada >alarm<<, koji po pravilniku ima se izvr5iti tako da odkada trubad (u noii dok svi spavaju) da znak pa do nastupane smije da prode vi5e od 5 minuta. Poglavnikje urom u ruci kontrolirao i u 5 minuta svi su ljudi bili na mjestu nastupa.
(Trumbi6eva ostav5tina, 1938, Historijski akademije znanosti i umjetnosti)
arhiv Hrvatske
SVJEDOCENJEMATE SUMANA, STUDENTA VISOKE EKONOMSKE SKOLE U ZAGREBU, IZ KOMINA. OPEINA OPUZEN
Mate Suman, studentvisoke ekonom. Skole u Zagrebu, roden u Kominu, op6inaOpuzen,dne2I. I. 1908. Udio je u Zagrebt. Kako se kao radi6evacisticao u svim patriotskim demonstracijamaprotiv reLima,tako ga je policija dobro poznavala i svaki put kad je Sto bilo apsila. Stoga je bio opetovano izagnan i interniran policijski u svoje rodno mjesto Komin, tako da nije mogao dalje proslijediti nauke. Stoga se rijeSio da pobjegne,jer ne bi mogao dobit putnicu, preko granice i da stupi u usta5kuorganizaciju koju je u Italiji bio osnovaoDr. Ante Pavelii za oslobodenjeHrvatske od Srbije pomo6u vojne i teroristidkeakcije. To je bilo 1934.poslije neuspjelog atentataOrebakoji je sa stud. Begoviiem bio obje5enu Beogradu.Htio sam pobjedi preko Subaka,ali preko mosta nije bilo mogu6e poslije nego su to izvr5ili Mijo Babi6 i Hranilovi6. Bio sam donio sobom malu valilu, ali sam vidio da s njom nije moguie, pa sam se vratio u Split gdje sam kod Dr. Berkovi6a, nar. zast.Metkovskog kotara, valiZicu ostavio,pa sam opet se vratio na Su5ak,gdje sam se namislio prebaciti preko kanala Fiumare preko talijanske granice na Rijeku. Uzeo sam ta5ku u koju sam spremio spisa,zato da zametempoliciji moj trag. Na ta5kije bilo ime: Dr. Emilijan Gombo5,advokatu Somboru,pak ulica i broj. U ta5ku sam stavio spise koje sam sam napisao kao advokatsku korespondencijuu stanovitomposlu. Sa Se5ira,koji sam bio kupio u Splitu, skinuo sam marku, jer sam ga bacio kad sam skodio u more. Imao sam lagano odijelo, lagane cipele, jer je bilo ljeto. Odabrao sam poloZaj. Po5toje i druga obala Fiumare u posjeduna5evlade (pripada Italiji, ali je ugovoromu Rimu 1924 danau zakup SHS za 99 godina uz god. najamninu od I zlatne lire) bojao sam se da C,elendarmi s mosta pucati dok se popnem na rijedku obalu, koja je visoka i glatka. Stoga sam izabrao mjesto gdje je bliZe talijanskoj obali bio usidren mali jedrenjak sa talijanskomzastavomte sam se s nase stranebacio u vodu na glavu. Nastaoje alarm, okupljao se svijet misleii da se radi o nesredi, straZaris mosta odma sa pruZenimpu5kama,ali za sreiu svi gledali u vodu kod na5eobale,pa po5to me nije bilo na povr5ini dobio se utisak da sam se utopio. Ali ja kao dobar plivad i njorac, iznjorio sam ispod
talijans brodu s sam be metara mostu gologl qvestu
SENES
bili sP hrvat, stupiti sumnJ dim je stan d dogad Italije kome polici detek ostao Rim : BoloS >Gio deka koji c tom' pers saml ali n nisa otpr( je bi Ispit kao inad nala kao
Usl
JREBU,
:bu, roden u r patriotskim poznavalai Lorzagnani nije mogao ne bi mogao iju koju je u ke od Srbije : neuspjelog rgradu.Htio 1u6eposlije ;obommalu atio u Split ra, valiZicu io prebaciti . Uzeo sam roj trag. Na pak ulica i ldvokatsku rio kupio u lo u more. labraosam le (pripada t godinauz Ir s mosta rtka.Stoga dren mali ;io u vodu o nesre6i, i gledaliu r se utisak samispod
talijanskogbroda te sam isplivao s onu stranu,kod talijanskeobale. Na brodu su mi pomogli da izadem iz vode, misle6i da sam se utopio i tako sam bez zaprekapopeo se na rijedku stranu kad sam odmakao nekoliko metara, stao sam pozdravljati s obe ruke, ironidno, jugosl. straZu na mostu. Taj sludaj je zadaobrige pogranidnoj straZi. Kako sam bio gologlav i mokar, svijet se kupio i nado5li straZaripoveli su me na qvesturu. Ja sam imao dokumente sobom da se mogu legitimirati. Da mi se ne smodeu vodi, privezao sam bu5tu iz kauduka oko pasa,u kojoj su bili spremljeni. Na kvesturi sam se legitimirao ikazao otvoreno da sam hrvat, student,da sam progonjen,da sam politidki bjegunaci da Zelim stupiti u usta5kiodred Dr. Ante Pavelii u Italiji. Nisu mi odma vjerovali, sumnjali su da nisam pritajeni srpski Spijun. Na Su5akupak policija, dim je na5la moju ta5ku, odma je telefonirala u Sombor, da premetnu stan dotidnog advokatai uapsesve koji bi bili sumnjivi u vezi s ovim dogadajem.Tako su ostali u zabludi tri dana. Kada sam se pak vra1ao iz Italije pro5log studenog,razumio sam od Miliievi6a. koji je u Rimu upuien iz minist. unutr. djela, da je komesar za vra(anje >>usta5a<< policija na SuSaku saznala za moje pravo od jednog talijanskog detektiva s Rijeke koji joj je za novac to priop6io. U pritvoru na Rijeci ostao sam 17 dana,sve do 20(?)lipnia1934. dok su iz Rijeke javili u Rim i dogovorila se policija sa Paveliiem. Tada sam otpremljen u Bolognu, gdje sam odvedenu kancelariju Mije Babi6a, koji je nosio ime jer dosada usta5aima drugo i to talijansko ime. Tu sam >>Giovanni<< dekao tri dana. Babi6 je vodio taj ured komu je brla zada1ada prima one koji dolaze i da ih upuduje dalje, a i imao je valjda i druge funkcije. Na tom poloZaju ovaj je Babi6 postao umi5ljen, kao da je neka velika persona.Ispitivao me je malo s visoka i sa stanovitom sumnjom. Kad sam mu kazao da sam kod kuie bio radiievac, nije mu odito bilo drago, ali nije ni5ta prigovorio. Tako isto je Sutio kad sam izjavio da sada nisam nego borac za oslobodenjeHrvatske.Kad je Mijo dobio odgovor, otpremljen sam u Arezzo i tu sam 27.lipnja prvi put vidio Paveli6a. To je bilo u no6i, on je bio do5aoiz logora, Udinio mi je odlidan utisak. Ispitivao me je, ja sam mu sve otvoreno kazao, a kad sam mu izjavio kao i Babi6u da sam kod ku6e bio radi6evac,nije niStaodgovorio, niti je inade se izrazio. Odatle sam odma bio otpremljen u Oliveto, gdje se je nalazio usta5kilogor par kilometara daleko od sela. Bio sam primljen k a o u s t a 5 a .U t o m l o g o r u b i l o j e 3 7 0 l j u d i . L o g o r j e r a n i j e b i o u Vischetti. odakle je bio i otpremljen fu.b., ali je poslije neuspjelog
kadje u procesuOrebsveotkrio,bio je togorpremje5ten u e1:;!11, Semanovdje dini jednu primje . sa Arnaldom Mussolini, bratom Dl
:volucionarnupa dak i teroristidku oga a to mu je najzgodniji bio brat odma kod prvog dodira dobio je utisak da u emigraciji vlada razdor, podjela na frankovce i radiiev""."poglavnik sa vodstvom pripadali su prvoj grupi, i odito neraspoloZen. podeli jedni i drugi da mu kaka, rezerviran. Nekoji su grdno napad Hrvati treba da dignu spomenik put smaknuonogaciganina.
U Oliveto vrsili smor:gyl*
vojne vjeZbes oruZjem,i to uvijek
po negl o B ur g i;', ipomi nj ar o ffi 1"T,"'#: l*::i" ::,:::.1I*"1"; "'u"1 "
da je Aleksanda brzojavno naredi bio odma uap5e Kvaternikom. Do sve oruZje i unifo selimo, gdje da 6t piStolje, mitralje Putovali smo Z transatlantik >Ar1 krsta5a,i odvede velike kasarne,u Demetrio spava poglavar imenov stao ogranidavat da ne ie priznati Amerike, nije ht frankovce, sam Dalmatinaca.Ka ironidno zvali >1 Neki Benkovii u policije) rraLe(,id Uslijed togabud daleko 3 klm. od bio dodijeljen Po stoga nije pripad u selu. Ostaliu . Pescare,376 ljud koji su bili na ra otiSaou Turin da odsutnosti.Mi sr otiSao namjern Najprije podela prikazivali su n Ka5tilu, gdje je 1 da sam primio I je doSlapodmo su povjerovali,p bili su uvjeren
5ffi 'r:?l1l?::""':ii:l:llltru'a"?'"e"n'il;;;*',H's'#:',Jj: protestiraoi traZioda se izade poJ"t ruur, skim imenom za borbu za
r*{:,:.T: bi10 r"Jl" il,ffi ",,ff ;il: ;; ffi""T.""? t""1, I : : s:;ri" z u a url i_ y, ;"GffiIT;? ji # ffi; H*::;:?*:I "no ;;';;?,'# J;T",
;Tilill; j",;il;,;; #ffii: :; ." ,u.no n"roffi.ij"Jififi..ji,iJlrTi:,o./i:
;:il:':i;iii".*#tr ii"k; ;;;;il u=i1nt "=:yi ut Ar ;fi::#?l',"* :: ?11 zuricha " " ili Basela i todulo
emjestenu u odno5aju la nije bio. zu. To nije odirom sa roristidku ji bio brat tdarazdor, ipadali su odma su r Sto vi5e rekao da :beda oni vodenai rvaladva d'Aquila tdalaoba id,koji je s (poslije ni, pa je je malo ie i5lopa rvijek po ominjalo iumanje o ime in i drugi, ,orbuza racijuna to imali ekoji su radio iz r vijesti,
da je Aleksandar ubijen. Nastalo je veliko veselje. Pavelii je odma brzojavno naredio:Krvnik je pao. budite spremni!Ali je zatim Pavelii bio odma uapSeni stavljen pod sud u strogom zatvoru, zajedno sa Kvaternikom. Do5la je odma jedna grupa fa5istau logor i oduzelanam sve oruZje i uniforme i preobukli su u civil, nako Sto su nam izjavili da selimo, gdje da iemo dobiti novo modernooruZje.Ovo oduzeto,pu5ke, pi5tolje, mitraljezi imalo je monogram:A.H. - Oestreich(Hungarn). Putovali smo Zeljeznicom do Civitavecchia, gdje nas je dekao transatlantik >Argentina< na koji smo ukrcani, u pratnji dva talijanska krsta5a,i odvedenina Lipari. Tu smo smje5teniu Ka5tilu, gdje su bile velike kasarne,uredne i diste. Bilo je bolje nego prije, jer smo u S. Demetrio spavali na slami pod Satorima.Dr. Mile Budak postao je poglavar imenovan od Paveliia. Odma su podele svade.Budak nam je stao ogranidavatihranu, pi6e i pu5enje.PodeletuZbe.Dalmatinaca300 da ne 6e priznati vlast Budaka. Sam Dr. Branko Jelii, koji se vratio iz Amerike, nije htio priznavati Budaka. Favorizirao je Lidane, pak sve frankovce, samo da ih ima za sebe, iako preko volje, protiv Dalmatinaca.Kako su dalmatinci bili veiina inteligencije,tako su nas ironidno zvali >gospoda<.Stalo se zahtjevatida nas puste iz logora. Neki Benkovi6 uspije da izade iz logora te ode da se tuZi kvestoru (Sefu policije) traLe(,ida nas izluli iz logora, da ne iemo ostati pod Budakom. Uslijed toga bude nas trideset i dva premje5tenoiz Ka5tila u neko selo, daleko 3 klm. od grada.Gabro Jovanovii stanovaoje u gradu,jer on je bio dodijeljen Poglavniku,iako je bio radi6evac,jer je vrlo odvaZan,pa stoganije pripadaologoru. Ja sam takoderbio s njim, doEim 32 bila su u selu. Ostali u Ka5tilu. Svi smo sakupljeni na Lipare. Oba logora sa Pescare,376 ljudi, pak i ostali iz Belgije, Madarske,Francuske,i Italije koji su bili na raznim poloZajima.U sve nas je bilo 517. Kad je Budak oti5ao u Turin da posjeti Poglavnika u zatvoru, dogodi se ovo za njegove odsutnosti.Mi smo sve uvjerenida je Budak sve ovo spremio,pak zatim oti5ao namjerno da stvori sebi alibi svojom fizidkom otsutno56u. Najprije podela stra5napropagandaprotiv nas. Kod talijanskih vlasti prikazivali su nas kao mrzitelje Talijana (Abisinija i td.), a za one u Ka5tilu, gdje je bio ostao gro ljudi, bacili su vijest da smo mi izdajice, da sam primio 10 tisu6a dolara od Krnjevida, da sam Spijun srpski i da je do5la podmornica srpska,koja ie mene i moje odnijeti ku6i. Naivni su povjerovali, pade su postali bijesni na nas. Oni koji ie nas torturirati bili su uvjereni ta je sve to istina, i stogasu se onako bestijalno
razbijesnili na nas. Kad se nakon toga Budak vratio na Lipare, onda se pravio iznenaclen,posjetio mene i druge i toboz Laleli nas zavijao je odima. Talijanskavlast zavedenaisla je vodstvu potpuno na ruku. onu 32 trojicu prenijeli su u grad, u neku posebnuzgrad,..Jednogdana zove talijanska policija telefonom Gabru i mene da dodemo onamo za kratko vrijeme. Nismo se pouzdavali,ali na inzistentnopozivanje,nismo mogli na ino pa smo oti5li. tJlazio je prvi Gabro. usli smo na jedna vrara, a idui Gabro naprijed ude u druga. Tadaja opazim da su ga pograbili, razumio sam da je prevara,pa sam okrenuo da se vratim, ali usto skode nekoji da me pograbe,a ja skodim kroz jedan prozor u dvoriste s visine od 3-4 metra. Dok sam skodio oni iz nutra istrdete me iddekaju, oboruZanitoljagam,te me neki - Marijenovii iz Imotske udari sojom po cijepcu lijeve noge te mi slomi cijepac. Tada me uhvatile i unije5e u ku6u, da se svijet ne bi skupljao, a kad su me unijeli onda, takoder Imoianin, udari me opet debelim drvetom po istoj nozi te mi malo niZe slomi po drugi put cijepac.Tada me gazise,tukose itd. Dok sam pao u nesvijest,a zatim me unesose.Nisu zvali lijednika iz grada,nego su me sami lijedili (!), napravili mi oblog iz gipsa.Kako je sve to lole radeno, slomljenekosti nisu bile dobro namjestene,pa mi je noga ostala sakata i na njoj Sepam.Dok su me udarali duo sam silno zapomaganje Gabre koga su gore u zgraditukli i mudili. Napokonje interveniralatalijanska vlast i nas 20 i nekoliko prebacili su na vulkanski otok stromboli. vulkan je straino radio sa destimpotresima,sa podzemnomtutnjavom, tako da je bilo tesko podnijeti 600 dusa u selu, ostaloje polovina, a ostalo su oti5li u svijet. (Trumbi6eva ostav5tina, 193g. Historijski akademije znanosti i umjetnosti)
arhiv Hrvatske
o saslu
Mo vruem
sve vlas na tertt Nijemc prosvJ naSem1 kao jec Nijemc poglav Italije j sam da vlade p kao co,
Sa mijes toga 5t je dola susret takovi minist Italije.
o
pozna Vladi rmeno >bijek tom sr St sprem danaI Ja san
, onda se avijaoje rku.Onu anazove :akratko ro mogli vrata, a :grabili, to skode s visine idekaju, ojom po nije5eu takoder alo niZe npaou osume radeno, l sakata l Gabre Iijanska rmboli. rjavom, rvlna,a
'vatske
ZAPISNIK o saslusanjuDr.-a Mile Budaka, sastavljenkod odjela za(tite Naroda z a Z a g r e b , d n e 2 4m . a j a 1 9 4 5 'g .
Moje razmimoilaZenjesa vode6im lidnostima NDH nastupilo je u vrijeme kapitulacije Italije. Poslije kapitulacije Italije ja sam traZio da se sve vlasniStvo,koje je pripadalo talijanskim vlastima i uopie Talijanima na teritoriju'NDH preuzme od stranehrvatskih vlasti, no medutim su Nijemci to smatrali ratnim plijenom. Ja sam tada protiv toga prosvjedovao i rekao sam da ako smo mi saveznici istinski onda na nasemteritoriju ne moZebiti govora o ratnom plijenu. Navodim to samo kao jedan od konkretnih primjera radi dega sam dosao u sukob sa Nijemcima. Slidnih sukoba je bilo joS mnogo drugih. Tako na pr. poglavnik je t Zagrebu darovao >seljadki dom<bijele< u Sloveniji i da im je Mintas omogu6io nabavku iskaznica.U tom smislu mi je neko pridao da je Mintas vrlo sumnjiv s naseggledista. Sto se tide na5egodlaskaizZagreba mogu reii da se uop6e nisam spremao zabijeg,jer sam tek u subotu saznaoda se sutra kre6e. Desetak dana prije na5egodlaska se op6e govorilo o tome da 6emo se evakuirati. Ja sam se u toj neizvjesnostisvratio kod Frkoviia, i on mi je saop6io
gdje iemo i6i vlada, doglavnici i drZavno vijeie. odredeno mjesto za nas bio je Turracher Hcie 1763 metaravisine u toi",o postoje tri hotera, koji su bili odredeni.za nas. prije naseg odlaska uiro konientara da se ide Englezima i da ie nas oni zastititi. u ru*acher i" H6e smo dosli 7. v. u veder i krenuli smo prema Turaku, zatim preko predlica u Tamswieg. Radilo se na tomu da dodemo do EnglezaGravni organizator i voda kolone bio je Mandi.. Mandi6 je odmah tra'io iupoul"onitu u Tamswigu to je bilo 14. maja. Tu se Mandic, javio Engleiima.Ja nisam sudjelovao u organizaciji prana za predajui odlazak pi"-u Englezima i prema tome mi s-tvari nisu detaljno poznate. Mandi6 je rekao predstavnicima engleskih vojnih vlasti prilikom naseg susretasa njima: >Molimo vas mi traZimo vasu zastitu i Zerimo da nas Jovedeteu vezu sa nasim vlastima da se kod nas srede prilike<<.zatim smo otisli u Ketschah, odatle smo otilli prema Spitalu, odakle smo se odvezli 10. km. daleko i redenonam je da smo zasli krivim putem, te smo se morali vratiti natrag u spitar. Tu smo preno6ili. Mandiz je bio odjeljen od nas, i5aoje na razgovor Englezima.odatle smo krenuli oko 7. sati na veder drugi dan, alibez Mandiia, koji nam se kasnije u putu prikljudio. Tada smo dosli u Rozenbach. u Rozenbachu su nas doiekari dva jugoslovenska dasnika,jedan p.pukovnik, jedan major. Mandi6 je sa njima razgovaraoi oni su obe6ali da 6emo biti u redu predani njihovim vlastima.odatle smo se odvezli vlakom i otisli u Jesenice, gdje smo bili smjesteni u barake. priznajem da je tu od stranejugoslaven"skitr vojnika bio sa nama sasvim pristojan i korektan postupak. Tu smo prenoiili i sutra u subotuposlije podne krenuli darje vlakom. u storiojLoki.-o stali i bili smjesteniopet u barake.Tu smo morali predati sivari sve koji je Sto imao i privatno i drZavno.stvari su oduzetebez ikakvog reda i zapisnika.oduzimali su sami vojnici. Tu u barakama bio je sa nama brat od Paveliia profesor. Englezi su nam prije odlaska iz Tansweigaoduzeli sve oruZje koje smo imali' Sutradan smo opet bili pregledaniiadi oruZja i radi stvari. u StoEoi Loki oko 10. sati dosaoje poiudnik ognjenovii iz IV. Armije. on nam je saopiio da nas je preuzeo on i zajamdio nam lidnu i imovnu slgurnostza u budu6e. rutunosio sa sobomjednu kiltru sa akoder u Skotia Loki oduzera po Iandi6 je pri tom govorio da je to ri.avi, alije svejednooduzeto.
Iz logo Zagreb22.
Gdje s s a8 0 0 . l j u
Made
Meni r to sprema od nasndt oti5ao,a ta lo5epostu
Prije t bjegu u 5v - Ja lidno izda knjip trebao iz< predgovo franaka i t takoderu I
U Sv
Paskijevi Miljkovi6 trgovadki NDH. Ne vezu sa J poloZaja,l Svicarsk drugi), pa Kabas,a I
O pui Lorkovi6a
O Ste nastave,( sluZbenot ali je u iz podrZava protiv zlc nlsam mo
) mJestoza s tri hotela, :ntarada se doSli7. V. Tamswieg. Itor i voda jednika u l. Ja nisam ,nglezimai je rekao l sanjima: ) u vezusa o oti5li u dvezli 10. r semorali en od nas, :i na veder ndio.Tada :kali dva ndi6je sa njihovim e smobili ih vojnika rrenoiili i Loki smo i svekoji 'og reda i namabrat
Iz logora smo krenuli i do5lonasje 18. preko Ljubljane i Postojneu Zagreb22.Y. ov.g. Gdje su ostali osim nas, nije mi poznato.U Tansweiguje Pednikar sa 800.ljudi i nekim na5im ostaokod Engleza. Madeka sam vidio u Klagenfurtu i to u ponedjeljak.
uZjekoje stvari.U ', Armije. i imovnu
O pudu znam toliko, koliko se pridalo poslije uhapSenjaVukiia i Lorkovi6a. Inade o pripremama samogpuda nije mi ni5ta poznato. O Stepincu i njegovom radu malo znam. Dok sam bio ministar nastave, on je spadaopod moj resor i preko toga sam do5ao sa njim sluZbenou vezu. Mislim da se drZaocijelo vrijeme po strani od politike, ali je u izvjesnoj mjeri simpatizfuaopartizane.Mislim da je njegov brat podrZavaoveze sa partizanima. Znam to, da je Stepinackod poglavnika protiv zlodinstava,koje su usta5evr5ile. Njegov stav prema usta5tvu nisam mogao odrediti. - NDH nije bila priznata od Vatikana sluZbeno
ki5tru sa uzetapo da je to 3to.
Meni nije poznato za5tou Zagrebunije do5lo do borbi, iako znam da se to spremalo. Mi smo radunali da 6e u Zagrebtt biti borbe i zbog toga nitko od nas nije htio ostati u prvom naletu. Kod meneje to bio razlog da sam oti5ao, a takoder je bila Sirenapropagandada partizani sa Zenamai djecom lo5e postupaju.Ja lidno za sebemogu reii da to nisam vjerovao. Prije evakuacijeZagreba, nije mi poznato da li je bilo govora o bjegu u Svicarsku.Niko od uglednijih politidara nije oti5ao u Svicarsku. - Ja lidno sam poslao Dr.-a Digoviia u Svicarskusa zadatkomda tamo Dalmacije<. Tu knjigu je on izda knjigu pod naslovom >>Hrvatstvo i da joj napi5u sa Me5trovi6em trebao izdati zajedno u dogovoru predgovor. Ja sam mu za tro5kove te knjige dao 34.000 Svicarskih franaka i rekao mu da se ne treba vi5e vraiati u Hrvatsku . Znam, da je takoder u Svicarsku oti5ao Marko Tarle trgovac iz Sibenika. U Svicarskoj smo imali trgovadko predstavni5tvo,koje je vodio Dr. Paskijevi6, ali je on smenjen i na njegovo mjesto je postavljen Josip Miljkovid. NaSe trgovadko predstavni5tvoje imalo za zadatakpored trgovadkih poslova i politidku misiju da kod Svicarske radi za stvar NDH. Neznam da li je trgovadko predstavni5tvou Svicarskoj imalo v e z u s a J u g o s l a v e n s k o me m i g r a c i j o m . M i l j k o v i 6 j e o t i 5 a o s a t o g poloZaja,kad i ja. Po mom mi5ljenju on je smjenjenradi toga, Stoje iz Svicarske donio popis pologa neke gospodeu Svicarskoj (Torti6 i drugi), pa su mu oni slomili vrat. Na njegovo mjesto postavljenje Dr. Kabas,a Miljkovii je ostaotamo i nije se vi5e vratio.
i prema tome kod nas nije bio papski nuncije nego samo kao predstavnik vatikana, koji je bio u osobi Dr.-a Markoni-a. o dr. Marconiu mnogo neznam. Kad sam odlikovan vitezom,ja sam to smatrao uvredom, jer sam odlikovan vei kao penzioner i zbog toga sam molio novinare i promidzbu da se kod spominjanja moga imena nikad ne stavi ime vitez. Sa Madekom nisam dorazio u dodir od r93g godine, kada sam prilikom izbora izdao jednu noticu da svi treba da glasaju zaMadeka. Mestroviia poznam kao dobrog dovjeka. Neznam zasto su pusteni masoni iz logora. Kad je on bio rektor umjetnidke akademije,sa njim sam imao jedan razgovor i tada mi je priznao da ie angltfil, ali .je energidnoodbio da je mason. Ja sam nastojaokroz cijelo vrijeme dok me Mestrovii bio t zagrebu da ga poglavnik primi u audijenciju, ali poglavnik je to odbijao. Jednog danaje dosao k meni Mestrovii i traLio da mu isposlujem putnicu za Svicarsku.Rekao je da on ne6e ostati tamo, nego da ima zelju da odvedeZenui djecu. Ja sam mu savjetovao da je to stvar opasna,jer da 6e ispasti sumnjiv i da je borje da ide u Njemadku da u liceju nekom njemadkom smjesti svoju djecu, pomogao sam mu da dobije putnicu, ali je nakon desetak dana zatvoren.Rekli su mi da jetrai'io putnicu za svicarsku i Spaniju i da je zbog toga srpan u logor. uskoro je izvaden iz logora i poslan u Rim da ureduje zavod sv. Jeronima.To je..bilo 1941 godine. Iz Rima se vise nije viatio, jer je odatle oti5ao - Svicarsku.Mislim da mu je peri6 istrodio putnicu iz Italije za Svicarsku. KrleZu sam poznavaonesto borje. To je knjiZevnik, koji jedino mene valjda nije nikad ispeglao. 1941. godine sam duo da su KrleZa i Cesarec zajedno sa nekim drugima zatvoreni, te sam otisao kod poglavnika intervenisati. za KrleZu sam izneo kao predmet >>pericu Kerempuha<<, a za cesarca,njegovu dramu Eugen Kvaternik, medutim, kod Cesarcanisam uspio, jer su za njega isticali da se u posljednje vrijeme pridruzio vilderu i sa njim u >Novoj Rijedi< napadaosve sto je hrvatsko. zaKrleltje naredenoda se odmah pusti, a cesarec je ubijen u Kerestincu prilikom pobune.Tako sam bar ja saznao.- Krlelase inade potpuno bio povukao i ja sam ga jednom molio da dotle sa svojom gospodom k meni na objed. Sa njegovom gospodom sam bio osobno poznat,jer je u mom djelu >ognjiste< igrala Jelu. KrleZa je obe6aoda 6e do6i sa svojom Zenom,ali pod uslovom da osim njega ne bude niko prisutan. sa njime nisam nikada razgovaraoo politidkim stvarima.
Znam jednor glavnika bio duZnostinten Me5trovii o< voditi. Ja sa kazali5tapos
Sa Pavel cijelo vrijeme emigraciji. Id skupa.Znam putovao u M prije 7-8 mjt napreduju. I posljednjih u odajnidki odt engleskimtvl iako sam su vjerovao osl poraza kod St
O putnid trgovine. Ne mogu rekao kad je glezima za st >HrvatstvoD mogao izgub ipak ruka, ko Medutim kak sku, to je jas nue pozvao javio mi da jt
Prije nel bio uhap5en Joce Rukav partizanima ie ga pustiti
(os< dr2a
pred'coniu r sam r proz. I sam
ka. Steni njim rli je dok t, ali 'aljo stati )vao Jeu )gao isu lnu sv. rje tiz lno iai :od rcu m, tje je en de rm 10
(,e io d.
Znam jednom kad sam i5ao u audenciju k poglavniku, da je kod po_ glavnika bio i Me5trovii. Poglavnik ga je bio pozvao da bi mu ponudio duZnostintendantakazali5ta.Tu ponudu sam morao podnjeti ja, ali je Mestrovi6 odbio motivi5uii, da on kazaliste ideoloski nebi mogao voditi. Ja sam o tom obavjestio poglavnika i na duZnostintendanta kazali5tapostavljenje prof. Soljadii. sa Paveliiom sam stupio u vezu 1910. g. na univerzi. Sa njim sam cijelo vrijeme bio u vezikroz emigraciju. Ja sam bio sest i pol godina u emigraciji. Ideolo5ki se nismo razilazlli nikad, a nase su familije bile skupa. znam da je poglavnik podrZavaovezu sa Italijom i da je jednom putovao u Makedoniju. Ja sam vjerovao u pobjedu Njemadke sve do prije 7-8 mjeseci. Podeo sam sumnjati kad sam vidio da saveznici napreduju. Hitler je sam rekao: >>nekami bog oprosti 14. d,ana posljednjih u ratu<<.on je spremaozaista da se u posljednjom momentu odajnidki odupre dak i plinovima, ali je u tome izgleda bio sprijeden engleskim tvrdavama. Ja lidno sam vjerovao da 6e Njemadka pobjediti iako sam sumnjao u revoluciju u Rusiji. u pobjedu Njemadke sam vjerovao oslanjajuii se na distu njemadku vojnidku snagu. poslije porazakod Staljingradaja samjoS uvijek vjerovao u pobjedu Njemadke. o putnidkom uredu neznam nista, jer to spada pod ministarstvo trgovine. Ne mogu ni5ta redi da sam radio nestoza saveznike.Digovi6u sam rekao kad je i5ao u Svicarsku da preko Mestrovi6a uhvati v-ezusa Englezima za stvar NDH. Digovii se sa Mestrovidem sastaoi pri izdavanju >>HrvatstvoDalmacije< napravili su strasnupogresku zbog, koje ru-.ju mogao izgubiti glavu. Naime u predgovoruje bilo napisanoda se nasla ipak ruka, koja je potpisala rimski pakt. To je aludirano na poglavnika. Medutim kako su znali da sam ja Digovi6u omoguiio odlazak u Svicarsku, to je jasno da sam mogao nastradati.Medutim poglavnik me nikada nije pozvao na odgovornost.Digovid mi je jednom poslao izvjestaj i javio mi da je uhvatio vezu sa Mestroviiem i da Mestrovi6 radi. Prije nekoliko dana naleg odlaska izzagreba Dubravko Dujsin je bio uhap5eni trebaoje biti streljan.Medutim ja sam intervenisaokod Joce Rukavine i Dujsin je bio pusten. uhapsen je bio radi veze sa partizanima.Joco Rukavina mi je prilikom moje intervencije rekao da 6e ga pustiti, ali da je Dujsinova i,enasto puta gora od njega. (Osobni fond Mile Budaka, Dosje Mile Budaka, Hrvatski drZavni arhiv)
P:oelu6rqJe trIF r prszllae3 Drtu.nrI uJeeto rodjeuJ at
okr_ivlJ aog
26.8 teqs. Dr.MlIe
nDAf IGIA
Budak pk.!I11e I pk.lao,
drie 3o.VIII..lgg9
u 8v.Roku, Qp6.!ov lneo_
o
pctupEa
I.lk!. u erxlgrsi
trgrodawt r
h:lvatsk a
TJ erolopwJ eetr
r fuoo-getolih
Porodldno starjer
6Lad,i ln d t
odovo,
ratE
1z slijede
otao 5 (Jeoe,
I6ov tn.sko stanJ or
u stl
aigrd.Jt .rw cr /Soi konoo,
stt
treng nue tacla sa Bodekovl6
BrobE,a srrrcoar
Pr$vnl fakultet,
ZarlnrqlS 63
ovrEio u Zagfabo
doka
6mi
Pghretrt c
€
1 6tao uo wakl a&
mpge
p ollo. Pa
Porodnet t
od]-oElo
ff4) OroEqx.
Ea1sbaa oko1l toga
kl
noz avlsr skim aq predvl(
bez vodr daCaa' . L€o!., E:retsk
-
t-
trakonEto tre okrlvljenlku preclodenpredrnet lr gD6.tov luaor_
petupke
on aavotli sllJededet U cstdki
p o k r e t e t o p l o k o n o e u o Z u J k aI 9 3 B _ k a i l a e a r u arigrsut doSaolr. pwolidu u r1al 1Ju, a u otrlgracuu sa. otlEao tz slijerlocih raarogar Ja sa ao od vdkda baio polltlkoo 1 to u su
nladjlur d&ll'ra saa biotrMrdrhnrqtskm rata o strancl prava, pa s+ @ii!rd-Ju
bio pretstsvnlk
pohretc, a poslge
svJ€tskoga
tdro pellJe
hrratske
odraska Dra.pavellca o .tlanke prara u ffig. Kad Je grqp
,Jwcr ,/sordrn-iirnfi-wL6/_. hm.oo. studelB
&'*ffis*/, aglabu
't.
biJ.a pohqrEena 'b.apEensam i J8. to je btl, 1929 god. U t_atvcu stu bio g nJ eseoi-g a da ptotlv
usDs nue prwocrora ultt
lgtrga, Jer nlJe biro nlkakwrh tlokazrr.f, puEten na sI 0bodu. MadJuttn je tdaEnjt 5ef porl0LJe Dro Bedokwtd Jflmo twcllo, da Je l-!sh Bddak vod,Ja te gmpc, pa lnr upu_ tad'a sa
6o.1 dokazlvdlr,
da us1{ed tc(-ovog stsva 4J.gwoga tadaEnjr iEwr Pekrettt oqgm.izireo ai nene atent6t Z.VI.lgAZ, blo sao tedko laaJen 1 stao sm ziv- sekon toga je-blo 2 puta na nene z€nwa' atentst, ro svakt puta Je bio osrjederr, aIi J e usltJ€al tlb priLika v15e aiJe_ {rta 'pgeo ostatl u zenlji, ier s'm G ln evoga b1o I pod stalam l//t p o l l c . p a s k c n r t d s o , a r e _ . ssue m o j i k l r J e n t l r a z b J e i a l r . s toga salr se odludlo ua emrgraolju. Doblo sm 1sflev4u putnlc,, za rrJodenJe u Eqlsbadu, no Eteo sam u Grezu u l.ednm saratorlJu, gdle sgro ostao oko 1 i L/z uJ. I uspost qlo urerljutlu vezu sa Dr.pave1l.6a..trdcm toga
kr€nuo sanr k 4Jemu u Mgdenu. pri,vatlo s am Dj egovo stac,wl6ze,
(ta tesb a uzBostavlt: u o z a v r s n ' Jd r f e v u E r v a b o k u , i q s € s a s r b t j o m n e n o r e ZlvJetl hlratskln nrcionalnl-o. trlcotom. NeEa akodle u vezl s tlme blLa Je rud_ predvl{Jera za.duZi rok, j er so zaelo d a i l u g o s l a y l Ja n o 6 e p r o p s t l bez ve6eg rets.
rlamo ovcu prrlikore
r@grwqarl o kotlkreEuln zap w e 1 i 6 ao Dr. v e 6 p o 6 e o t d a 5o €nrvatt ustaEkc lqoll, g koJe eu dolaaLll naEl godlrkojl eu mqalt bJeZatl 1z Errratsk'o 1 zaLrm :[g raznlh, straxtb zeoalJ a gEJ€ su b1lr. !a raalu. da6oa pojedlnma,
-6-
P.'i
lqor
ffi
Je bio S0veugo kod Blesoie. u p€ledu finarsiJsklre sret_ stse6 zs ne5u ehciju protiv JugosleoiJ e z r L w L ,d a j e D r . p a v e l i f pttJc o'llaska stvio t prcu. Ewatsku Stedioniou vecl potog novca, ne.znam oc k"da, a rek80 rci j€ 'r rter.i.jl, da cl0biva novce iz fuerlke, sto ;e bir-o i isttna. $ve do lnternacij e naEe na lJipsrlua nisam mog e o s a u a t i ' , e n i t l a a 3 1s e i a t e r e g i r q o , de li tadanja itqlljnnska vlada fina!.sira pokret. Iiqj a je zaqCu ti.f a, de stuplm u vezu s6 odredjeniu funkoionero' tetijanskog r,{ini€tastve varjshlh poslwa /zove se Ran.irl za kuliurne veze. Rodoa je Lz $p'ite, a luena Co mu se veC nakndno sjetttl. StuptvEi sa njine u vozu, looje Je pwa zerj a bira, tla B1€ko ni eEapostlgnono, ciape u talijanskoJ riteraturl Iirvebi ne blete pa.r6aLno, a nE)ce s@ mu tuaadio kako se lxedju ati_ strijskim vojnicima, koji su sluZili u ftaliji, a po i stvanrim I navodnirr zl0djeliuoa u rteltJ i wL /,ryzetl kao croati, bLli ',th EogE_ 6lh narodn6t1 bivse MonarhlJe, pa j_ TaliJeli. $aE Je odnos blo dieto kultume priroder e nlkako propqgae.ni. u r t 8 1 l j l t a d a o n a 6 e mp o k r e _ t o i . l r r . v a t s k o mB i t a e j u n i j e n i * t a objavljono, ier se llalrJa pro fo:me d'rzara korektao pr€rne tdaqoj J,,rgosrau'iji. rstioEro s*, mu naposerkako u teitijenskiu Skolahh uddbealcina falsifiotrale je ue sFno p or i j est r @g o i zenlj opi-s . t r g l g o r u B o \ r e g n un u e
dugo ostao, jer Je nwodno jugosl'Spijunsza za 4 i e g a a r o z n a r eI p r e s e l i o s e u s r e c r n J u r t a l i j u u neko zebedenoselo u brdovitom krag.u. Taj 6qx lqgor posjetlo ljeti 1933 zqi edno sa poSlavnikom. T o a z g o d o n ro d z r e l i s m o s a s t q n a k sa ljudlnra i S0voriri c potrebl proveaie*je akcije za ostvareqie hrg't_ ske drZavnosti. Svi logors5i aisu imeli pu5ke, pa su se rraizrqjeulduo vjeZbali u:rekpvarju s oruZjom. ifesto kasn{e 19Jb god. oval se i}rgc lqgor prosell0 u rruestu or-lvetto o sreclqio-lstodnoj rteliji. r*judl su sve viSe Brldolazili, a1i to6an broj ne znen. f,eEtaru su vrsll' u 10g. p'rkovnik Jeeeu'sqr ,/stovarrkojl je sl'zio u hrvatskoo. do'obrastvu ze vrjjqle Austrij B/, @alot eustrijski Stipe tooidid I joE ne_ korlko dr.gih' pod Jesoa 1g33 god. ovoj se 10gor presolio jo6 3u'n13e
t tdco si usl iJeitli 1Il
neHt
upozor.l.l
J€ sast6 Eastsv U j a, kao torlnu
Z
I lliegw
ko
naEe
slat
o S
katla se politi6l
tano net Stapm
stuPi-u. t
d,s k,od : hwatsk su nag i sd.a
zna0 ze ala bI ! sao
de
?ogtwr atorrtat otoke, sao bil B Zatv BlE, a
Fa;n
i--
-r-
4$-'l
it sesJ \a-tl
Jskilr sret-
L taEo so tr
Paveli6
usltJerttla
Dg tlOVCA,
tll
l iz &erlher
aa v\1o8t,
neEto otkrtla.
Ugtdka J€ sastavlJo
vezusE
sestav$ao ja,
poglwnlrl
kao I ostqll
i u'jegoro
nde1a, sa,
u logonr.
pmotllcoq'
kao I svo uetrEko
slax a SJev.loer.Lbu l tao
r wih
kacla sen dobio udll€,
sqo ostao sve do konca rujaa
tla se vratln
tano nek oliko
Ja pro
Btarpm
sa! tru na_ je !.e s@o
stuBim u vez'r sa ujenedkom naolonel-sooij
br qj eva lista
n4lpralc
u Ber1inu,
a zatim o Dac.zi4.
UqlJeh nije
fmao san zadadu da
atistlEkqo
[email protected], ocluoeao
aa tome i da j.h ugutin bio velik
su nas sqao toleriralt.
ItsI iJ u
i sd.e je !.akon nekoliko dara uslljeilio
oE SuZnt5e
te gorllae,
ttNezasls ne DrYaya Elvatskett , koj I j e
ds kod qje nastaviru Jetridev rd hrvatskoga ncfi.ar
joE ae-
sretstva.
naEm ako\Jcrr. fzclqvao sa
o vezl sa
a odno
douobr@,_
godiae
lioja Je zadida blle
u lteiltju.
pol'1ti6ko-prqrqgandlstl6ha
. ftud:r vrSlL1
ztLao aam igte
Je n<oao mater$arna
ra$enpokre_
tj se &rtgc
koJeg Je
ila eal naJprtJe u M6deai, a Easrrfie u
le blo disto
rzr$euldno
vazcla
Podetkon gotl. 1934 posLao Te ie Pog1aenik u Berlln da uetqslm radl Dr. rletlCa, EoJl Je bto pouaEeg pretetavatka,
ko
:eqje hrret_
prqrlso
cltrl ustaEkog vJeZbwntka,
a poglavalk
ranxi& 1
rsstaxak
na to
s rlojoE porodlaom u zaJednlEkon kudanetvu sa poglavalb
lxedj u aB-
ltio
nc6to posunrJ:ila
svakt put Pe6lwnike
su valjda
puk. dlosens$r. za ta ustaska nde1a
Torlnu zlvlo
J literaturl
lrogu_
Svaha J€ seoba
upozord.li.
;41lJ nrrs! 6
nela Cq jq Je prre
l pwe6anao.
ila J€ Jugo€Iovenska Eplgunda
td. lJai
I ntstu mO-
p osI orrrE
logor preee{avao
etalno
osln izdavarja
ue poglavnik
Iz Berlina
li6ta,
jor
Bozvao u Bologriu
MerselJskl
znao za5to sam pozvan, ao nekon tog atentata ml Je tla bl nas Njenedke sve pohapeita i lzruEi1e.
u teErJo
abeatan. Nls@ bIlo reEeno,
U Bo1q3rl sam oetao
sano dlesetdr da!.4, a zatlm otiEao sa pok.Zeum cA.et u.Tord.au POglavalhovDj pGodllil-.Poglannlk atentats
ua krelja
otoke, jedino
Aldcsadra,
lLl
81k,, ako Je
svl
uhap6o. I7.X..1934, I dm.a nakqn su ljudl
pcLgtt
s@. Ja Gtao sa aaElu 2 potodloaa
€a. blo proolu5avel, u zatvor
j€
na s1 obdl.ldedJutlu
6 6 . I . 1 9 5 6 n l J e r € d e a o r d . am o r & 1 J a t l l
ne trlparo. rla sam odgovorlo, na lzbor.
na llpaske
da o tome oillu6uJe poglsy-
.Ja eam sb Gao !.a Irlpare po poglavatkovoJ
-E-
oalr€rlb1keo zq)ovljednik L Eena, a bilo teEko, jer
je
logora.
Tero eam aaBao b1 o \i udl muBlcaraoa
I nehotiko djece. Stanle Je nedju lJudlme bllo
su jJr ltaLija:.i
I,j',rd.i su biJ-l mJeSteni
prwerno
r!' Castellu
bile
dosta
koji su bili
4 rezrede ereclnjo 5kole I lzra{iivall tjelcMj ezba. Polittdko
Elre
protlvnil
d o b r a , d o k .s u e | ' t € U l
gLarnm
nJ'lb E16. TaliJacska je
vlada preko lnspektora Jarrae slgurnosti contl-a dqrEra nuzna sretstva za uzdfr avalJe logora. Ptedvldio sso nastavni plsx za 4 tazred,a sred n j e E k . o 1 e ,s v e c d l l l E t a r c i
au€
pbro u r.ekollko. zgrd,a,
k d r oi j a i d e s n i c i ,
snJoEtmo po grdo,
Salemo t
rezoruEall i dovell a6:t-r+ntr 9!9f,.
svakl je ilreo svoJ krev6t, a hrtua je bils
Je cmBud
taro,
izrdlli
su osnove za
pretlavsrja. svako jutro
je blta
d.:ielovarje j e biro mta{rnerno. Te31epoJ-ltldke
t
s€ol rtvl
ursdlm gt
t
Ilstm1
odludto : iler sa
iZagrsb a
uastave bila
Je u vezl se uasm akoij@n. Kd eqo Ja preuzoo zapovljeclnlBtvo, vtdlo sam tla str sretstva aedwoljna za ozd,vze''raljelDgoxa,
nE)osItr u zdraTstvouorc pggleato, pE ssra lcoclsruedeieg M e s s i n i , k o n c e ms l j e E n J g
duljlh
sastErka u
195s gocl. morlo-inEpdctora conti-a
z€ povi-
r
rZqg:sb a
94.OOo.-rtt . rojese6no. pu6 B.stvc na r,iparirna aij e z n a l o t k . o s . o n l , i e r t l r o j e k o E r e s f t z n a o , 6 t o s m o p - o s v os l u d q i n o jor je i on imao nalog d€ 5ut1. Dne Zb.IIf,lgA? goat. je otErili,
5e posv(
Jugoelwlja
obzua I
Senj e. otlobreno je
nq)ravrra pdct prij ateljstva
preclvidjeno, da rleillia viju
vretlti
inre raspustiti
be z odgwonrostl,
u kme je
bilo
roggT, a d.a se moxe u Jugosla-
m Jm za f,ctlrLstlE,ka
ie tada poslao dopls ljudi-nra/ve6 jl da se svakl moze vratlti
se rterxjom,
bio l,gd.
dJela.
pogl.avnlk
d a c . al 1 a e l o b d i r /
u cloraoniau, dco niJe upleton al u kdrsv tero
ristidki
din, odnosno ako to ne6errldltja de mu dati putairu. da id.e d r ' r g o u inozemstvo, a ako nl to ne6e, mode oststi u rtallji, ons svakon, jaodi slobodo i mogudnost opstanha. Menl je poglavnik dao nalog, da j a s v a k o g a d o v j e k e p o s o b n o p r e s l u 5 e o o o v o r xp i t a a j u i s a s t a v i m z a p i snik o tomre. od 51o rq.oraEe vratiroxx
se u Jugoslaviju
svega dvadese-
Uak, a drugl su wi. razn\ieEtenl kojek,.rd,apo ltalljl u vecnname1lm g r o p l o p n e . r t a s t u b i o i n t e r n i r q a u S a ] - e r n os a c b l t e l j 1 . Je stu se u Jt€oslaviJu vrstio pel{ie
ned.ollEnq pGtupka tarijensklh.
6.VIf.Iggg
vLasti pre&a reni.
povratak m
ugvsats t odgwart
nEw.Dnt allBa sa
u ESS, ; dovolJn
Ea Dsko
god., z
dr[ arnc
tstie
Cvetko'l [ardat
ESS, ot IrpraYe
nlgno :
tr*":;'-l F, 4 -"'J \AL9/
nu5lcareoa .raabllo titiot:
-6 Je crnqu6llo Salemo
otok.
zgrda, blteUt U ar^skej e ra sretstve lzred.ast€ tsrlove z a ro je btla o1lt idke zapovlje_
Jugoel.!!pla61"o
n\Je saetao 8a Etraue vlas11. protlvnike.
secl
Tt protlvaLot
se skupl.ll
uredlm svoJe meteruailno rlstm,
r za povi_ iriEa aiJ o r d qn o
al sa prarcen
odlud10 nt sem ladttl
.Iugosla-
nErv-Dnevniku'
ona svako&, og, da n zepi_ dvadesealtu
ESS l aJealue
praraElrkojt .ra
su u
eau rekorlho
qJe_
1 de se d,mortn i da se snadJem I ita se prtltke. il1sa big zdo,nolJan ea Bu41sy1,o
a nqro8e nl sa tono@. arl
atsEr blo JoE urta
dok eo ne,por@govorln
vr1o llabazno,
no nakon nekolLkc
rasgovora ja sa,' vid10, alr Je on ve6 0tlEeo mqelrrJc d rZqgrebadkur.punktao{ar prllJsladsJudl se€eogradtr. ge Udehq aa 6e posve raztEa prlllkon lzboa lggg god., kada sa. Ja p*lao rrErqratskcrnDnevnlkun mar.u bruesEu, tra na uplte noJtb pruaterJa obzira na rjegoru
r da ide
Z gupe
n€zadovoUnl
Dr. Mdek me Je prlulo
Je ttlo
&av tero
su blll
udao
E Zaglebu ne nltko
odgovsr€m$
di/
E nenl rdl
dovognr, sa Dr.ldaEeta: rrer sar raEurao da moEeeo nastarltlr gdje eno prekrnnll sa pabBleoo ttZagrebadblb punEtoiJar I moJln odlaskm u emlgrrctJu.
. je
ogl avnlk
OvtUe eA
oko Budeve rrfezavrsnostr.'Z
0 posve pwuceno
rlvl
I ogora, rka u
u RLmu, hoJc jo
ataEea ylaalotu lvl.6ef16a.
poIlc.
upuu-lo
grarnm
-
cla svakt Ervat
dtma sarJct-hf u Ess, Jer nije dovolJnlka
porttlbu
Eora glaswatl
za Mdekcru
t kardidate.
l{*on
rrstu,
bez
toga 5e rrsrljedto
u na mene. Mi smo saat rnnqtm naElm lJu_ uakon dtktature t ze vr{ene iste, da se zaEIaDJuJt
Zestok nqradaj
biro oogu6e dJelovmJe
ESp. Edco je blro
rnn(Eo'€sa-
sa seljadkom strank@t,
a I sa Budevln dJerovar\Jem, Ja s( sa lehoLtk.o prUateus pokreaoo ltst iElvatekl Narodn velJade IgEg god-r zastuB{uci o nJe.u gterltste epeolutnq ostvaronaa hnrdske drlavlostl. r6lJ'e
Oko toga llobe
stralke
su se nqglo kupLle ptlstaEo.
prav€ su bl10 nezadworJr'
Cvetkovi6 I to se nezedovoljotvo trardarr /Bo.ooo
prlqieraky'
t938
ESS, oeia nqisterljlr
rtatak E
Bptaye nlsno
Je bllo
prava6a.
llEnostll
formalno prottrttll
I
sa si)olazrrnm Madek-
odraz!.Io u vellkoJ
dro su gotocl
prlstaltce
tlldl
evt btll
r aa vlsokl,o polozdlma
rEratsk,
u6ranJerl
u
drtoae
koJe su odobravaLe naE rad,. 141 taAa go3 ustdke cgallzdiJe, dll je u Zagrcbu
ffi
-(-
prlpooocna zaahuga ouzd{rlcatt,
postoJala
ugtaSe. rgto sve blIa stavl
tako Je svcu6ll1Ena
naEa. I(vaternlk
veza sa.Ervatlua
Je povezao nezna,
oflctrlma
nlJe btlo,
znEilo Uude,
da u d]-uEum
svakl prema wore zemlJl,
godlua
osovlnsk,lh slLa.
stranln
za naEu *clJu
vez6, ila u svakfir nrJestu upo-
daEu noZeno ratrunatl s nJtma.'To- su raillll
o tln
Uu{.lue,
podztsvao tda
p4ipad.nl,o:trnaoeolnsklh
poznzr+tva 6a poE1La, pa dak 1 oa
Frarcuzlma hao u.pro Marcel'l Deii.
U glavnon su so ragworl
o lnfornrcUama
Ja
F=anzom Etlle,
o naElnr prll1kaa. kojl
Je lntereslrao
ga kasnlJer pa Emo naravro blo kuLturai
san !a pr.
se za prlJevd
razgovaraill
kretalt
Ed u
oryalzo|Je
Dr. ?avelld 1 r avtn uJostiroa l
eEoJ Je logor J otltsIl s lt'tiL: Ewatdco
lnall
S Jc to tvrdlo Je Pr€ko l-lsta Bls
t€a
.il3l da
koJo Je slao S
Je ulodl'a moJa i. ako a4 sBa
ilOgn;i15tao I preveo
d.JaIi le6v1Ja
I o pol_ltlcl . Ml.sltm, ata Je lektor
u LJub-
u ldgoro. Tez Dbo 12.III.19
nekdco qko 25 Eoncem slje64ja
lzldenje,
Eto utje
zabrarita
lz1tsds
ala nat dozvole ponouno
uqrJe].o. S obzirom na okolnost, da Jod ntumo mog1l
Javnu org@lzsuu
rJa l prt.sta5a ala lstupo d.a aalaitJuJu.t
ustaEa, to ntsmo traEill iz selJaEko stro.ke,
e'djeluJo
u Jaruo'
votlsbvqn Dr. Md,eka. lfaBr eu rj'ill pa I u dnrglm gra.rama drZrvne blo Je zqrcvlJedalk
je
l94o god. Baryiua
nEwatshog Narod6r. PokuE€iL1 ero I noltll
tovalt
poo5tre4iu roZl
baqle ntE ie l
IJ e11.
prweutl
Boqi u DJr-Ea 1 J
staJao ved tatla sa
peS.anstva u Beograclu tLl
ata5e SJendkog
ua-
veze sa sluZbenlm pre-
flr postojallr
Jealinr
n
u upravl oEwdskgg
fualt.so
teLefoDsEo goYo
na-
odnoslma sa blv.Jugoslavganrte
t hvatelo
rodarr. Korlko Ja znan nlJe nltko jedlnlm
f,ol-tko ih
krqi E. To Je blo zal,tayo zxnetek orgarizaOlJe
a etridm*lJu
tstauulolme
na uspo-
osl'r'JanJa na Govlnu s razlegar sto
Akclonqg odbora u tlugoslaljl
voC se Je nisllJ.o
fakulteta,
dnosno raalio Je
Dne
sve
da lb 1ma closta. i u lErvatskm
u saveznidklu
nlJe preostqjao.
nan lzbor
blll
u Jugoerweaskoj_voJsd..
al 1 je govorlo
su sve druge sl le blle
su dlanovl
m],adal.l osln uedlolrakqg
Je lmao cluznet,
gno zastupal 1 polttlku
rodu'ml
dul
cobne
nerrrotll
1 u Bslwlnl
Tabo n.pr.
garde Mdekzve
woJlh
prti atesanJe-
l sbra,auE,crnzLvotu ESS pd
uauztnall
oprave.
ve6 so
d
ust*a
vlse polozaJe Enrao BatuEld
l to Jo6 193g gotl.
otvGgncm lar 1941 ozlBavE lIEBBgvaB'
ea
u svtbqiu I9i
izrad'e ustaE ea
Pqlavnl
boEl6no brc
l4i'gr bllo
rErtr
1953 gr
-gl.1l sv e fakultet a, na uspo(o]lko th
l.9rto 1rrr6€D, Jo at€utat DtasLlltoda
Dne 2<[ vell$e pvoraloc,
tolofonsko moqiu lJlna
1Ja.
ory-lrouo
uas ne bib. mogao usvestl.
Je <1oB1odo qJenaEkog neda
fd
.
u zoglJl
b11o Js sIUede6€t
Iqga, Sto avg onrte 'aaEu *ci.Jo
Dr. Paselid
€stu q!o-
shoJ Je logor g6f,a-ptrsba vJer{4Bo
t laetrkal
svln roJestf-ua I1al{e.
ottEll
Je uba1r5@oobo Oo-Itoll
nae Je Baoovtm po6ela trentok,ogonltl.8eiq
Oa tda
reZl.ua prottp
poo$tro4ju
ratskqo aa-
bez u61nka, a eutrdal
u' f1d[tJu.
n
na itugoslavuu
etr{,e
B laozastvu
Ja ltl/,4boraslo goo poJedtnol , valJda oko oa $gq$ usteEarpo U Xjen$koJ D\lo bllo alkdr lqgorr, a o Ud,JaF blq raspuEtq. l po evoJ pl|-tpt
II pqglcdu tuz@Etv!
ala so
tatl6eu;
u wlra qJestltrl
,8tr ra.llll 0u€ E
Ervateke lnaLl
bskqgna-
Jc lo tvrcllo Slevko KvsternLk. IdeoloEka vezs L@djB njth poatoJala Je preko l-tsta rEwaLskqg Ncodar, dok nlJe o"al z&!ar.Jcle, a p61$e
ibenlm prea 6a porklsa L kretall i tad.a sa ' t pteveo a l aJ e r u 14;ub-
tqa
mlsIim
evoje lJuiler a [avcdno o voJecd. u avlrp J€aU,nloarr- k€ko
da je
15ao ractko okoio 1 to mlsl lm Dr. ilelao M,tr{sg L Ljadt,
koJe Je 61ao SIEcko trvaternlk. Je uEIa i
barJe nl* dJali
pustm
moJa Zone, Ja sa
ako am snstlFn ie bilo
ravlJali
P6s{Je
U
Lz zattora 1 po1ltt6kl
nlee!
kaila
dJol_cryao
ldeoLoEkiro vo(Jom osta5bog pokrete u tlomovlreloDJeloI oaemqudeno I poltou*lro
r(Je:raog. Tako so se doga-
odesCa, a vedlag aaJvtealtrUtl1 Je bllo
bez uq
u logoan. Yeze Lzne(J u nas L iaos.rtvt Dno l2.rrrfl941
ttasnJs I94o god. t.Jo
n{c
bllo,
be
q EIuEEloi
po Bme znqrJu.
s@ otl5ao u boilnlou 1 taoro operiran aa Eu6no trJeburB,
nekdco oko 25 111 26.rrr.1941 a lzlbaak ouno
ro trw4Ja z*ek,Eo roeJ9 u krEvetu sq otvmeucm rano&, te nlsam udestvovao u proglaEanj'a trDE. r"sbm 1? qrrl1a 1941 ozlsavEl 1z bornlce preJetlo sau pogta"nlka aa u&rkwoE trgu 1'
lsno roogll
irnsaovan s€ul za Mlnistra
lh pr iJ ate-
u svlbnju
1l savJe-
izrad.e ustaEklh nadela alsan lmao nlkdrovog u
IISS poit
19ll
s mlgrmtJl,
za dogravnika a@ lrcnwaa,
katta ea
poloZlo t usta5ku zdrletvu.
$voJe nGEor€ o urei[enJe
5e poloZaJe oo BduEld
prcvjete.
b'.'tske
bozl'6nu b,roJ'r rEnrlskqg
nardar
l$lgqrqltatshl
za _Dr+trnu Je a Rgl.
bllo
urd
u ba.bl
1905 god. a Stqralra
drtaflr
r9B9 goil. u cnlgroul drtrtu
mlsllm K1fl lzrd,l.o
tznto sm u sa
trqlrlo
hrstgEurr-.6to ./.
Jc
-sMoja u10ga kao d€rarntka
t@
(i,.u..3
od 1g35 god. cro clanas nue blr.a on""ooHod.ledJen nlkak8v dJelokrrrg doglavnlka. po ustaEhqn ustaru' kojeg je pqlavnlk izred10, Lrebaro bl bttl 12 doglsenika 1 to b1 zajecbo sa poglavni-n pobodnlclna, kojirr bi trebqro bitl 6, itrelo bitl polltrdko vljece uz pograrnika. $ l k e d a n l j e n L J e d n o n l d r u g . . ot u € 1 0 uspostarlBeao altl Je iksde flukaiouiral_o. prema toue j e to stvano blo sao praul n.sl 0v. r ako krnje tu I tano nf, Je pogr.avnik pozvao ua s€stanak k sebi, gdje bl govwio o p o s v e u e v a z n r n rs t v c l m a r t a k o da nEu nikda nljo bil0 podaetriJeto ni jedno v&,no arZavao pita{e na riJeSavar,je. kova, jer
nlje
rdinista rstvo Brosvjete pr*zeo sar oko 20 travnJa r_g4r od&.h sar' iu,ouovao savjetodavnl ocibor ocr sveudlriSnlh r slednjoEkolekih profeeora na deru sa prof. Drcm Zrrooermanom,sa zadaiql lzrade nastqvno osnwe 1 ta ni budu swjetnici o wlm potlebnlm tsko1sklm pltanjtma. Dok s@ ja bio riinistar sastqJara ee v18c1apovremqno ne sjedolce ::ad.l riJe$sva4Je oktualenih pxoble@a i iz podetlcE se tqi_. rad. uzl.ao ozblljno sve crok u1&10 vi.jell, aa ee zekljudci Ee provodo. ustqnovlll soo, cla se u pojedialn lvllnistarstvlma i izvaa 4Jilr poJedlnoi tade s&lovo1jno ne Agovgr{i uCi nikole, Grirn poglevnlku. U morc},fiulstarstvu niJe bt10 te poJave. u personalncn'pogtedu aastoJao sqn, da ne d i r a x n i u S t o d o tI se ne uputlm sqo, a lnao s@. kao poma€ade svo stere rorerente iz blv' BexwlDo, er,, prof . lferka Ter*l.a, kojr Je b10 imenovan dr%' tqinlirora u L(ln.prowjete. u m o mr e s o r , , t z v r = e a e s , J s a u o ml_ nimalue persoaelne pronJeDe, obzlrom us prlovodjoaje ustagklh ua6els. K o 1 l k o j s z n @ ao v d j e n 5 ; e brro persekuoiJa zbq po).1tr6Bog uvjerenja. Koliko 8u se uJeuai upllteri u unutenqie pelove NDE cj€tio satr u svm lilnister€tvu ns nJirrov prijedlqg zakone o *iem€dkoE. Ekolstvu u t[JE. $agtoJao sft1 da eprtJadlm c r q l o = e n J et o g a z a k o n a , Do uspJel' ml Je Jettino to'cle uklontrr od lq)rta njernaEkog nacrzor'lka lskljudivo, gttJe bl nog80 naE prJ.sustvocatl saoo dco hode. UtlcaDJe llJemaoa aa n€e Javue poslove nlsmo rnogll suzbiti, jer Je to aaeclJivao 6ar Bqglarralk a resorul mlalstrl so to provocrlll- po.to o ueta*koj dru avl qstaEa aiJe mogo cre_
nlslonlrat broJnl
zek
prevo narq IJenJe b1I
od plaCanj
lU emaoa, n
rla prLvu6e
jer san se so straul
a u Beogra
upotrebl n se zdroam
lAllll
Je
NJ@eoa pi
Jedaako j e o'd 5o.X.l9 odludnu ir Edc I oni!
prema odrc
;rlede tak.c obJa bill
NXernci svt
Slavko Kvr je,
cla su
dru$e posl
od
6o.IV,
-lo-
rnlka 1 to , lualo bitl r tUeLo
brojnt prao
se pokorltl
trobalo
nlstoalretl,
zekonl 1 u korLst
v o J s b e , j e r j o Dlotlv-
aktl kao n.ira
g pbzlrom na zdcoa o osloba(JanJu stranD
itvano
prr-ie6uJanr,
od pladanja
r, tako ila
N J e m a o a ,E € g o p o m o j o j i + l z r t E l t o J
nJe na
de prLvudaoo Sto v16e etraxlb. sveudlllEtarrca jer
Skolarine
eu strani
J oEkol€ki-h
a u Seogratlu aaprotlv
atrrilortl
postoJao zdsonr po koJa vrlo
NJ@aoa cloresena je
tra prlttsdc
ual-verze I
vlsoke Skolariae,
od svakog pladanJa.
oproSteal
eu blll
nJema6hog jezika,
na hrratske
roofaill pladatt
u Zqrebu
nJI 1941
e nastayDe
ndceal 1 to stoga, 5to sao ZeIto,
d.a j€ u biv..Iugoslavfil
san se sjetlo,
dr{av$anJa
d.onesenna prltlsab
ila tEJ nlie
,k pozvao
zakonska odredba o
zastave 1 ozn*,a u'rDE od 3o.X.194I
ni{na
upotrebt
3Eeno 4a
so zldronm NJemclmaprlznaJu
r t{
t##A
rad.
koJlm se kral 1Io
bezuopJe6no.
111 nemogude lli
UenJe btlo
Stoga su d
4Jeuadbe marJlue tr ErvatekoJ,
E r n s a t s k e ,e 1 d n r g l
aada
poglavntka.
oilreilbl
Kojlm
neogreridena prava obzlrom aa upordu
Jezike I zasteue. Ia traZenJs NJon@a tekstwi
rodg.
NJ@as€ plsa:i
poj edluoi
Jednako je doaeseu i zakon o/ dluovniolua
zakona u prlIog
so o izvor:riku t na nienedkm 1 na hrvatskoo Jezikq. 4iedke
aarodnostl
u f,DE
o }i1n1s1qr'-
o
kojaou je vodJa njemadhe skupine lmao prao
tla ne
odluduu ingerenclju
kotl ppstaeljarJa
rve ster6
Edr I onih, kojl
b10 iee-
su straat
sano n1-
Dxemaodredbi poglacntka,
radelE.
glede
ereqj a.
bl11 obJarljenl.
.da mta]-l
anu
Je jedino
sa
nlsu ni znall
je,
e poslcrve
druge poslove u vezL sa voJskoro,.
rogD
su po resorima Eestt
za nnoge z4one
u pogledu vojskr
dok ln aa (3qju Mlntstar
da su usI IJed toga lrilenol uttsall
oal 5o.IV.I94L,
voJsbe
ueposroiluo l presutlno ae rnnog€
tr1sao udestvovao u dono5euju zah,onaud ale-
dok nieu
n i J e E a s v t n p r e c l a o i e p o v i J e d n i 6 t v o v o J s h e . n , a z r r mj llv o
bl mogao
rnl
pa
rBdovnona s jectatcaa
I Ja, rla natoElto
NXemot sve viSe preEzlEAJu lngereuctju Slavko Kvotenlk
njenadke uarodnosti,
su clone6qll rdjenl
a nlsu pretresa.l
Ministrl
Prlrqjetio
tvu u ll-DE.
dlnwnika
na
drZavljarl.
Zakoal , koji
tako,
aJern.
a u pogledu zdcona q zaStltt
arlJeko krvl
o drtcvljnstvu d
5o.IT.4I,
.ei7tx
-u sbao d,a Je pogl-rnfk
tqi
6"."r'l *Q9 p9 noklm €trudnJaofinarl
zdcon deo lzradltl
6iJ e 1rene neznam. Tqi zakon nlJe bl o protresar l potplsao,
MoZdasa
jer
je bilo,obluaJ,
kso pravn
na s jod.nla 1 vlacle.
Detko nlJ
potplsuju
cla svi nlnistri
za diela
z ekone. Zdronsku oclredbu o prelazu s Jedne vjero p o t p l e a o s E E lu z p o g t a n n l k e 1 D r .
na dtugu oal g.V.4l
Z-t'rda, a nJozlne sdrElue
se sada
ne sj eda.
oclgwornosti
Zldcrva za alslmft.te
o toms nlsmo raspravljart je struEnl
izrdjivao
dbor
vlJesti
o kolektivuoJ
rred.e zauzltrarl da. $tr Zldwi. pod$lirali
na sjednloana.
stav,
u ErvatskoJ provorlili
na hrvetskoj
dll
punu o€Ef tlrtrwtr izravno
svl
Elanovr
protuh::vatshu polltlku
uvijek
I1n1j1 I tiue se DastojEIo pmodi.
zato !e &.€u nl ja nl drugl Ulaorl
j6T zu to izvrBlri
pojedinl'asta5kl
gdgovorni poglavntku.
oei su provodili
t reZi.rclstrabwrade.
ntsqo ot
l hnogt
drZasul
vleils snositl
sasvlrn noodgo-
r dro suro potpi.sall
znem da 11 r
sac. qd
konc@ tiprga
L944, poglarnlku
hdnjlvlh
sm
d,ina
od.gworarost
je slg,.rrao Dido Kvst€rnlk,
narotla Erlvto
8teoa.
Je bio podre(1'eu neposrednog
zekoD.lxi riao
de ogrdlo
lzrab\
tako, r
uk'riana nopod,lni]-aca ze atjela dr.rljlh izredio koji
odl 9.X.
o drds
u Hrvatskom Graise uon
koj in se utvrdJ uje kolektlvna
za Jacal red i slgurnwt,
ulSta n
bez Zsl
ara 6@ o ovl!!
Jo san mod,jlvao skupa s@nom ovakav postupak ovtb.
drf aue od. ?.Yrrr.194r,
potstrek
fuukcloE€rlrkoJl
PretloEenq mi zdrorrsku odrsdbu o suzbljaxju
pcBlel'nlku.
Ets'
I
neoclgwccnth elemenata kao Dido Kvaternlk.
lavuetelJ
blIe
il41 entoa;e
da se oni zeEtite
progonlma razgovecao sa njemedki-m gonaalm
protlv
B
ostasgl
LsEuetvo,
Biro je Er€ o lzrliJaakq, E,ojt eE ideolo5kl
vornc l nezavisao od uas sisteu
Eetstena',r, koji
zva
Elsttr
sve zakong o noariJevotma
zato nas je nrkovDdilo
da su usprkos naseg nest:janja
tah.ovl sLrdell,
su bitl
1l
po ualogu poglavnika i ni nlm.o dtEtutfati
su, antisemitskl
tdreq rezi.@.
medjutim,
dmio s I
ntje
clonlo je sao pqtavnlkrpa
sar zakorl, dI 1 smo, o s@qn prednotu 6esto r@govarali.
stajall
dqja od I
znd@ Izvqxrrednu zakonsku odredbu od Zj.TI.I94I
nl
Er|e gtral
l protlv
4J€a
pretresall.
o'vqga zakoBa, dl
cre !e Ja jo€
uputlo piw.o s kojlE mu priku,ojen
svJetr Bet]-tt Blkaht
ffi
o6q1aolaar[c1 vlade.
L potplsuJu
-vgre strahote
Da50 uprarre I napcc
s pogtarn,lk,sciE
zudm.
Laenlkrpe
Bti e zvsao d.a d.efiniti'ruo
iz LeEuatva, de nilarEtvo
utstr, btla
ao ov(jo oe Elsto pollctJska
, dLexwt
olltiku
1
1o otodkl g enio€ j € I haogt Laila suositl rl oneri boJ I , 'tn noodgoo ovlm ise uon ak ovlh
ostarwlJonJa
nts@
all
milr
Jer Je ouola
ta uprsra :
t reirEa orotr.v Eo!.,uev*tr
odgorGnFtl.vJeroJ.eo,
ue znan nlsta
a ?ogotoo: ttboJr kms_
I d , aJ e t o d o n d e , o D t .
p$llIe.
suctovltr Ja pobllZa nlEta E
ztrm, Jer
ond,a q6€€rtvoveo. Z*orskon
drzavnl pripdc'ior
od.reilbm o usteskoj vgJnlal,
IrcJoElsto po $.2 evf
$DE proglaE'qiu pDvezqrlciua ustgEe
al€ta ne z!'mr Jor sa
voJnroe, Ja
o n d . ab i o u B e r l l n u .
II pogleclu zakoEske o,tredbe o poalrtavUe4ju lnetha Zldova oa 9.x,.1941 kojlur se ekeproprtJtia zr
dina
a1 0 rtp{ur,
bez EEilc nadlszaqa
zakonotlastva
0 zakonlua o prgeklu,
takor cta je tjlvlh
ov€
kol€ktivne
potstrek, l{;a.qca,
utv:'dl
recrovl.o n$e
lfJo aalo dnrkdiJe dinltl, upr:qa.
, u. pqletlu
1o is kust"or
I atnrgogr Ja
k@Erd.€tluElb aqpacla se drukdlJe alJe nogIo, Jer @1 Je Evatornlt odobrouJo. gotov zahona ua potpls. f,o prrvnlt
lektivnoJ
ro dlhtutlrEli
Jainq
tlaja od 2.x.r911r tettdu, dodo
1oarlJevotma
Evrbernlka
u pogletla zak,onske od,redbe o poatnpko kd
ugu oil 9.y.41 ne se sada
lda
kao prarrnlh smatrerilnaj'strasnuqn t DrrlsD odgwentstl sa i|Jela]hqJr u€tko n{e podtnlo, a rrapee dgoornet dJ.aewaporodtc! gf t dJece za djela nJlhova GE. Kao potttlEar td.erb Bqgaopoyucl konzckveno.rr
narod I zgdtart
lnetlce, $arJ*dl ver.rke svote u ia&trqstr ono sto 1e ostalo kocl aes tek o,ju'rJl dlo t.ovl+c ndega
aarcd,a, koJu
su mu zidovl
Epekuratrvno oteri.
to Jo inorlaaru ostaloa, potp,.rno lasuta i upropa-
odewose"l
krlviccu
t Kvaternlk,
Sterra.
Ilosrednog alt. JE ne
tTa eao oa koaoe llstotrleda 1g4r vrsl0 duzuet svJotery olJeri strdenl eaa bio ua dnc., a 6.xu.r94r
i Ja l06
Berlln
rike'+jar
rrlkakova upllva
uebollcine
za posla'rEa.
ljudl , osim nekretnrna,
za olJero vr{aaa
na unutalnJe
tao'Ditega
zblvaaJe u zca.ljl.
Minrstra ca
b'rakq
pro-
otputreo atJeap
u tneo
-16-
e^
.ra alsaa osjocao tra Gestapor94t zaqieoa u na6e pos3-w" l qdd mlsllm, cla su lstou 1943 naseLlli ekadeniJinu pe]'e6una trgu &,rlina Bqoa, a zaal da je
izridlto
s€&o aa pod:radju gdjo
rodono,
su u ekclji
t l a F e r a r t e n d q n r o r r . a o o o z ed j o l 0 v a t i
da su oni'JhaBsili
nase 1jutio,
da s"r th tu regdje
u zagrebadrcqu presrdju
su ih ndl
onda otinl€li
i
trupe,
fienadke
pa 6ak I
ustqEe.
O tou ugr b.rvat skil
n1 gwort
no meni Je pozneto, Isto
uatali
ni
je
tako poznato
u noki 10gor 1 da
a nije m
do6i u Z
odvodilt. Xr-i
rloclnqol zgod.om I94B gcd. de't'!.
Folclgenderoerio
Zqgrebu,
ja
ali
je Hltler
zqjedno
na sastqeek jaaskin fsk
5 ili
6.v.1g4r
r,ortwiien,
Primorje,
koji
to tdco,
prisutstvu, $Dg dobila
cl6 bi
za kraUa
Zegrobu sam dozneo, i
odgor@lIl naJboue
spoletto tqi
s njlm,
saeoiske
za razgovor
znamo. Daliqil Bolaska
ekt potpisa
krvi.
za sda
'r i'E
dobic
'Jgovora krar.Ja.
ugovore,
i
poglavniku
t*i-
u hm
nq to nijo
od NJene'k
udinemo Bto n€ znmrtek
de 1 Ja laem sa
priaca,
llmone
0ereuonljal
sqoo ldusorlat
tome 'Js
danjo u ,ij el-a, u anekt na6 ts
nim, nt
narodi'
alau. u
l Kaschee po tom
nal.g
da
izvj e5
kad bl
l grsnicas
prlstanka uz velikl
i
lJlkarEt\r.
ovo pltenJe,
oigcvor
o krerju
su potplsalt
s@c 'J di
v arost
povectencj po tc'le,
Clqlo
d. poglavnika
u Rlmu je
kojega
ditqve
D€ mogu pcitao'i 1da
1 tr'z.nJe
da
eksparzljr
t1m povoalom po,,06 1 ze*titu
tok progovora
@', za porpis za brvetsk€
u disk'slji rekao
s'J ncv].l
to,
u zqgreh.
Boglsvnike
s@putila
izre,{i u poglavnlka
traZio
su lWemor, de oni
na referab
se groforo oialln
i d.rugadiJe ureditt
prlnc€
cra Je poglavnik
itao dsx p",''e deputaou
aa stuo
s@r ioafa lio
incperljalistidke
se od Hrvstske
zgodom
nekiur oclem u T,j,rbrjql'.r
su na:r predodlll
da bi
se n€Io
1Jo5
smo s€ sasteri
Darr:aecije do Boke Eotcrske.
oalnosno kad scro bili
pita*ju
.'emo
tm
smj e5'i q
zakon, jor
ori'redJen sqn od strene artikwl6eu.
s v r E e tk e
u
1g45 b110 Je go,,,oar
u HrvtskoJ.
sa1 sroge 1-2 puta il0rezio
ia
gonoralitetm, i
ul jedar
qierovao
'ri
cla sact i
u ljotu
za ustase.
potpisao
Gestq:o
aa kootu_
ddlra.
svoje sinrpatiJe
s Tarijaxtme.
ltelije
lmao nikakova
o prilikqra
rstina,
s njim,
rta je
nego i
]'trslln
za*,
pogJ-avnlkove posj ete Hitlero
no a€dro o labnon poloZaju,
u Serrinu'
sE& se kod pogl Ernlke
Keiaerhoferoo..
s qjinra nis@
P.i-lirioro
izjsvj-o
sastao
Kod sl
no vJe tElUa Zataj
znadi r svibnj
.e
v aDi s!
protekao
baze I
1 poglevalk.
-L4-
e poslove Eultna
noZe dj elovati ui
:i lqor
1 da
nlka se kqrQt_ o dJeloveo u
13 btlo
l. torr zgodom
rat
o Istri
gracliti
u Zgrrsb
Efui
mi se, da ni
svr5etka
eli
dvor,
Nije
ga uopCe ai-uko ulje
pretsjednik.
de du biti
misli
Zelio.
Nsodun
br.60
opskrbe na5eg raclntEtva u Njenadkoi,
tou.e uspio.
agresiju
tal ijansku
vsxost
asiliracija
taiijenskib
bidke eksparz{, rva tr1karEw. tcj po toEe, 'niku u horo e, kad bl nijo daa. O hea po tom od NJenedk
rdineuo Sto r !o znartok I Ja ldoE sa lr rruone ds ,JaI protekao 1 poglsealk.
,ljela,
koji
so Talijaul
u anektirqc'oj
nim,
nqc
izvjestaj
i
nesluZbeninr lioima.
Kod sluZbenih ne vjerJJera, telijausku Zavajea znodi,
Ive Petri6ar
osoba traZio da su oni
dvolidno
iS'ca udinili.
igru
to nisu
svlbnja
1945, lrda
vanjskih
poslova.
te
sam za6tlta
izvje5iqje
ari
i dBlje
sprljedavali.
zlod,inadkllr 2 zor,i L
aa svaki
nadin
ne
sluZbe-
dijelio
beseg Zivlja Isto
neosno-
sao
nasim krajovima, Njen:ciroe.
od TaLijanE,
a1i
taicc sen im prlkaz ao
iznecij u Srba I ilrvetarlscju
Al-i s,r falij
detnike. ds lfjemci
trresar
su vr5ili
uaolrZevali
u Berlinu
s&i
Setniko,
naoluSto
ostac co po[etka
cri je po,..l-evnik oclredio, da preuzaem jdiniste Nije
rai pcznatc
cla su i,ljemoi trazili
baze vlaalo NDH, bareL4 prok,c mene to nlsu
i
donoviae dobivao
poEinjali'r
su Talijani
bite
tla seo u
nar.o5ito u tzv.
saa desto iz
Trlc
je
oko
nadin v1a-
broj
Svakom zgodm se4 ov o prikazivac
Zivalj.
od Dr.
i strahovit
doLazi
btla
s@ t//t/Atl{/
kalco s'r neosnovanc progoaili
6 z1 o5inir:ra, koje
narodito
podinlli,
briga
i s.islim
sqo I,lSemcina velilsi
u llrvatskoj
Dalnaoiji,
na5 taooZql i
prikazeo
aa na5e krajeve
dta4jo u ne5im krqi eviura. Prikazao teIi_
i vjelojatao
a z a d . a C an l
na nase krqjeve
rf eoraE,kira1j'rdina
Vode6in
od 13.IT.41 ,
U Ber.Linu kao pos1anlk
sa31 u dbdj-r sa vodedim keugovima I'iJema[ke, g]avna nri je
de otklonim
so htj€I1
vlacio. Ja sam tada bio joE u bolnicl
pretsjeclnik
nuZclom,
uanjoraeao aloCi u Zqgreb prtje
u Itltwatskcir
bilje5ka
te'ns
ai6
liaotux i
bllo
to pogi-avnlk rd e5to izbjegaveD.
sqn Spole-l;to nlje
A sa naBo strqno
rate.
su n?vluari
je
arhitekti
Talij arski
na njegw o is Ivrnjeqje.
rnislio
dodi
to,
u tjubIJqlu
niJe
uvlje k. privremenoa
poglavnlk
u Zgreh.
levaika
Itu
a nije
smJe5'Lqja i
tada bio
srnatrao je
Ovqi ugwor
ala san ja je gov,oar
a1l
lntegrite!
ni gwora.
Je poznato,
L Je tako poznato
$DH zagarantovauEl
3rauioo
porl lirunom sw ojstcog prl-noa,
zemalJ a
hrvatsklh
su i
utvr{entl
U tou'rgovoru I trgu
nlkd
6iuj.ri.
rstvo
prqrirenje Za noge vremena
-Ldje
poglemnik
obarje$teu.,
i5ao
glavat
u Iti.hmrov
negc sso to
6Bb, F *et
tek
star,
a1i ja
naknailno sezuao
Za woJe vrljeme
bilo
;e
o tmo
od amih
"**;1$J lfJenaoa.
go m€r cllor.
svakdco oko IOO.OOO tadnika
i z n a 5 j h k r a i o v a u i ' r S e m a 6 h o JN. e E a t a 6 o z a s o c i j a l t a p i t a n J e B s 6 r d j e t v r d i o r d a t h i l o q o k o l e O . O O O ,d o k s u N J e n r c i , t l 6 F o s e D.e.D. arboits-Front/, ,/Deutsche tvrclil.i, da iJe je sanro Bo.ooo.- Rdnlci su
su Isl
u[r.nrhri
ja
uBled vxro destltlh
a sqrxo je
i urednlh 1judi.
u jednom 1o6oru u Leipzi$
jedq
rneli
,su dobru hrans,
stqnovitu
s
ponss
lagerfii.h.::er postupeo
g r u b o , a z a w o j e b i o ' ' q l ) s a t e u t . o d s v o j i i r z a r e d . er d . n i o i
poslal
dovel
sn mqLi
.hucana, a ostatdc ncfuca aregeJ-i su na razne aedine, kup'cjuci predrneto za koje su vjerovali ds iJr mqgu otpxearti
p oslj
ku6ana i unovdlt1.
Eugls
wobu slatl
DAF je d.Ervaostancsltu na6em socij elnour ocljelu, kojl
svotu u1iesedno pc svakom rddniku je rulcovao sa tLlx nqvcenr u organlzetdTr
da ae
stG TUe!
svthe. Ministar vmjsk!1 poslova set bio d po€etka. svlbqia 1943 Ba d.e r'aotc tlo konce rojna 1943, hada je Dr. r,fScdi6 postao pretsjednikom vlacle. po kapiboleoiji slr,lh poslove obj alio
rtalije,
svim nadleZutm rninistrima,
dcbz'a, koJa su Talij ani ovdje drZali su oni i proveli.
ia saE kao Mlnlstsr
N a t r l o s es @ l j a v i o
iroeju sljests
zq)tiJeniti,
Talijani,
ila ce pxrati
ranom brzoJ srkorr javio talijsnskog
vq
sto
ilrelco naEegposrqostva u peStu
rla opozivljemo daxcvanje ku6e u Zejrebu,/S=fjdkog z a T a l l j a r s l r o p o s l e n e t v c i d e i n u j e d n . ov r e i a l x o y r ] - a , k o j u wr'Lru poklonili
Moda
ila srs nateriJelua
fteliji,
nama u istu
bXla
\i odana su Javili ovako svojega posraniha, na sto sse ja sifri.* cLe umori truoEr{eg
pnsfsriike, da jBvi
slrojoj vladl , da je potrsbno, d.a njii.ov poslenik u ze6rebu doa€s€ ca sobon pjilrwo prizaanJe novog teritorijsrnos stanja nester% njihovoia kspitrlaolj om, ior d.a inade njegova saradqja ae bl bils otkl0nira
Sosl
NJeu
tla s
Sma/ su oni
u Rlu,,r- Nakon noboliko
aaEeuiposranstv..r u Berlin,
uvrS'
pl_edonosaaM . qssotfu.iJere vleda je n a k o n t o g a , d e ' . r o p c ep o S e l j o p o s l a n i k e u z a g r e b , a p o S t o
nlk gult nlkt svll
PeB
god 1t
te1
doS
EoJ
rcC
- 16-
rs'l\
Royl9 .v
tle nlsan NJeuaeoe.
Ee ln€nt ovo zaJcrallo
.000 tadEika
cltoa.
pitauJe BsS16 00.- Rdnlci
en
tspadl
NSeaeoar I
obztro@ ua lmotlnu,
koJo
ostmlLt
kod ns,
lzazvall
su EEr da ptgtcstlran
Botl
pos)-anlka E'asohe protlv
rJllovlb^
r dobru hrans,
j a
r postupeo
ponuvne moJ€ intetvenc$€
lici
tlseela su do stvuneg
sa nqLi
Jo svoie poalJc-
lualo
SoovsUal so Ia1Ua31
se D.4.D.
kao EoJ saootoJ.Jnl dln,
nasllnlEklh
Elaa. U nckoltk,o uahova
s1rr1Je6lt1 dnoEeaJe na6lb roater$al,nllr
sa'usp1o
su na razue
postjedloa,
rqgu otprenlti
tle nB mqu vJ.6o bltl
sye tedlb
wliJod
prekltla
aawo$nlb
Aa Je bod sastqva Mar'116eve vlaile, rotnlste
pclora,
vajeklb,
Jcr no nqu
m u otgauiz&drz
v1Jea I besio se h,ujlZevnoE6u' a DB Javnlm posLovltra.
X)rEvosudja, Fto sa
blta
veri
nft eriJ elna IiJeuiti,
Sto
bva u Bsglu
lana su Jorili o ssa ja SlfriB roli teoogr1jeg rebno, de IenJ€ novog jer de inade 'leda j e 'eb, e po5to
ml Je, da Je brlga
toga vra6aJa
u clomobrastvo,
lseiljevld.
trltl
?opffJe tgga sa
oEo zerobUealka Ipg. Vlaillnllu
lftnlJa unlro-
u s5eEEEoJ
SosllJar!6u.
u d.omwlnu 1 nJlhov€
zelobl-jenlka
uvrEtarmJa
kasnljeg
Ja ns znam, mlslLm, ila Je to lmao Yldo
mdJu ldntotma,
nltt
r!€dJu ndi.n
zarob{enlotJaa
NJernEEhoJa1Je vrSona pol1ld.6ka propaganda u korlst
€ovlBe,
u
n1tl
ila so lcle u vojeku.
dkog gma/ coj u su oni-
Ja uklonlor
povJeroaa poo"'bnm lzasLenlko
Modalltete
a0 l,{lnlstar
radlltl
tla 11. aer voLJan, preuzetl
gtmtvo
i6 postao
dcaba lfJanar
po-glavalk nt .Js leEao,
svakolnr6daiku
P6zndo
all
lzredJ u Erno 1 Easohst. to Jc bl1a
ar:gleoro sa Easob€@. trpltao-lle,
tkq svtbnj a
dobara,
Mlslln
lt.rT.l941,
svln
aikdsovL5e evlbnja
s billnlou
slavko Kvater-
ml Je, d.s je MaSok dao obJavB, E,oJ.oJevjetoJe
n1k l pldpovljedao surdnJn
d.o6ao Je k renl
svoJlm lrlstaBana.
dolazio u dottoaJ.
ila s nJlu ltdao /Dt. put sa
ZdnJi
1945, kaile se Je u artu prwezao
PeEelom. Dr. MdeE je borrl-o
kral
MdeE/
gavldlq
trlsrn
o C a l - o v o u? .
nono , mlellm sa dr.
u Euplnou na srom ion'jur
a josonl- 194€
god. do5ao Je u Z€rob,
gd.je je nastarJen u srojoJ kudl prllaz
l to pod stlaEcu.
nrs iz vLatL prqra nJou
t€tjakL dogll
all lIllved
&tee
nogatlvaa. TjeroJatno je, btll
EoJl aaEla lrgir:Iksll rc61.
n$e
da eu Mdekoyl
!r.9.
blo nsprtJaUud1,
koJl sE
na LstaknntLrn poloaaJlEE u [DE, a s nJtE aa btlo l ila{e
vszc,
rro Ja o t@
ac. bl
znao nlEte
_vt lrlFlln
avlbaJ,s 1943, bLlleu
pclnar
Dr. Iaau 1 Iag. Argust KoE kod Boglarnlka na rzgovorima. pobllZe nc znt6. doo sa, ita eu nskt r'staknuti MaEehovi eurecrnicl biri dob111 dorrolurda ga u KuBlo,ou posJete rdl polltiEklh r@gowa. Ulie rrL poznqto, da se radtlo o ulesku MaEekovth ljudi u vtadu $Dg. Cuo sa,
cla su negdJe.oko polwic€
tTlenJa 1945, clole_ zil-l u zqgret na pregovore aa ustaEkln pretetavntoLua tredicevl lJuill 1to nekl geueral 1Ing. predlavec. Savodno se rdll_o o tqoe, dq tb. propusttmo, da urLrao.prodJo prekl tcLtorua IDE u Sloyen*ju. OrganlzaolJe usta5ko nLadtril o Ekolaa nlJ€ spdale o uailr'eznet Mlnlsta:Ftva prosvJete, uego u zaporlJodnlstvo usta.ke nlailoil*. Be prord.JEnJe to organizaofJ.e nlJe re nltk,o pltao, a aLJo ai trebao prema uetaEk.tulnaUollma. I Ja kao ldinlstar llauwl orkaa
vlado za troJe vriJsne u ErvqtskoJ.
prosvjete gledatt
i bogdtwlJa, amo nqf negatlvnlJe
vladi j svooi
vrij on
pa bud nidta iznsdj
Ddgov( ! wak
je slt
dara 1
selo i pogl8
€ 1 ostall_ na luEepJc
Eto se tlEe JevreJsklh. bqoaofia uoJ J€ Etav b'o, .a ao oae o" ort"r veC tta se upotrebo za drugesvrhe, a Dqpose zqreb*ka einegoga u .njetnl.ke svrhe kao nsokuetl.nrJa erolana. $ge nr poznato tko Je llldr l pored stwa vLade NDE mrlo crkve 1 bogomolJe. doo saa za 1zvr6ea1 pokog u glln'hoJ orkvr- 21.Vrr.1g41 i da jo nobollko tJ€dana naEon toga ta o:,kya gruEena. rla nedjutlu ',e zr'qn tko !e dao eruEltl cru orbvu. ,osta6e Da 6u reae pttall , d,a 11 6e ruEltl lI1 ne, wakeko clo rusonJc no bl dosLo. Ne sva pltenJa Bostarljel'a uxi u vezi Ea progonltra .oe€ov_ nln kloJem, muEenJen1 e"ekovrealm zlostaljanJeu, a napose razqra_ ailna I uulftarnJa protiv narocla 1 ujegove imovine u HrvqtskoJ mogu otlgworitJ- sao slijecledes bllo je n e k o l i k o l j , . r d l , k o J 1 -s t r rdllo uo saoo elBc, lego protlv iatonotJa svlh dlaxova vlad,e t * koji nljesu lxrrstt b111 podvrgftrtt nt Jednm r€{rorlolr @lalstru. Onl su aa evoJu rsku rd1ll Eto got tn sq ptrhtJclo, a gdgorarl_l niJeeo nlkme, oslm,valJclarpqglavalkp ./.
tlrZav
Esr od viSe tQ ie
tgko,
fcnk<
@bor
IYAN
ZaIo(
tbo I
onj rtal
PeE
!orl
-J8iuet Keg
nazumije se, ila su so pojedine zlodjel€
n, da eu nekt u Kopluou a se radilo
iediCevl Uqdf tcoo, da lb. '€al"Ju. e gir€dale tr vo ustaike a aiJe
a I ostall l na ruEeqJc I Je stav r9r € DEPOBA a ilorane. o crkve 1 1.vII. t 941 nedj utlu p1tali, da
tdso se d.esilo, da s@ ja u Tlrovltloi
o toBe go\rorilo.
jarnoj o
a 1945, dola_
ttso,
vledi
u srtrrskompitaniu
skup5tini ua istoo
vrijouo
pa budi-61, da ie
pro6ula i tla ee u
terltoriju
mefiu ostalin
ne nqu
postojatl
rek,ao,
se poklonl , ili
o d . g w o c i o , d a o n d a m o Z eb l t l
se ukl-onitr. [a to mt je ntE,c
p(€Iavulk ml Je rekao, cla
j e s l u s a o p r e u p s m o g Eg o v o r a i d a j e z d w q u a n .
PG]-ije
selo Srba, k,oJi supro5ll
na kabolidku vjeru,
na Sto Eao ja
i rokao tru, d.e se na cvqj nadtn ne da vladabl
tlrZeve, & napose, da je ne mogu i neCu vtEe drZati d a g a s v i j e s n o v a t r E n nF . oslije
rrarod mora vJerovqti,
vise ni jodne skupstine.
IVqn Or6arl6,
skupEtlne, ler toga nlsam drEac
i d.rugih visoklh
mimo kojega se ne smjje u tom pitsoiu
6novsn.
I u6srstlti
B$r srpskog pitsnJa ima urediti
tEko, de se osn'qje jetlpe cdbor lzoe(l u mlnlstera
od'bor je
otiEao
O tom Je rasprqqlj mo 1a sjectaicl vlatle,
zaklj',r6eao1 d.ase rije5sqmje
fcakcionera,
nekolik,o
u s r p n J ' u I 9 4 1 r d B i e p o h J . a r o J e d r n oo i J e l o
clm,aprod,ulo se, ulslin
poglavntku
ala sqa
da Je u I{DEzaStlEen ba5 kao
siguran,
E e a l s 8 c 1s e v r a z l o u Z q r e b
Hrvat.
i waki
Zalost
u ue preostaj e
op6instva dobaolo :trgospodino, mj. smo se poklonilirr.
izuodju
te je
cla u ieto
dviJe clrZavne ldeje,
ostvarene NDH Srbiua na tom tqitorij
niSta drugo, nego :ili-li
ua
n15ta dqgotlitl.
Sje6aa so, d.a je u njege osim mene i profesor
a drugib se ne siedan. Usprkos toga ovqi odbor nU€ na
nikade prord.io,
a d.a j arA ll
radi. T5eroJatno j e I posliJ€ t.oga bilo
n{na uasov-
tko nlje clao, d.at8j
)cgerazara_
pckolja
lvatskoJ
prigwore
:oJ1 eu 'Lade 1
naroda, poglmrnik je smo Sutio i obidno tvrclio, cle to ne vierqjo.
rlats tru.
Italije,
:ora'o1
dbe
f,y'/, aanas se ne bih mogao eJetlt
b u n i o € a r r r€ e I r d i nedlna vladar\ja uopde. l{a moJe -rlrvatskoj protiv trla4ja Srbe u i ditavo;; reZlma,progona
Srba, i
O n j e u g L s v n o ms a r a d j i v a o s * n o s a n e k o l i k c p w r a t n i k + u s t a 3 e sa l(vaternik Slavkm,
ea Dldom Kvaternik,
iz
sa f,isdcoo, sa
Pebniksrom, €s l,uburiCemr sa Eeron6ldemra otl onlb kojt
6u bili
pxije
sa litladenon
ovdJo: sa SlaekomKvatorulkm,sa
LorkoriCm
Klrlnqo /Low,/,
I
trtil. PosUealioa mobe clzlaeJa f,e b114, tla sao lspso 1z
-wvlaale i
otlEao u Berlin,
stracriu 1 nepoZeljain. svestl
1da su me bas ovl djuall smatrali
Poglavnikqvo drZaxj e pr€ma neul,
ae Eiqjenicu,
sto su se nase obitoljl
on bio u zabvoro, a js lnterniram
razisle
ffi
lma se
u_Torlnu, ked je
na I,iparima. Moja pk.[ene je tade
smo, da je stresen rezinr t@o i prijatelja
cekao rekorne d
do5ao pq1edati Je pitanje dinoi,
da petoji
logor u Jesonovou, duli qjedao se, cle je netko od nojiJr
gravnlh
1ogor, a on lln je
da Ii
funkolonera u Jasenovcu, ds bi
odgovoriot moZete d o61 unutra,ali
6ele izaij- iz rgega. Iz woga sliJedt,
kao truburii i Kvqternik, sva zvjerstva
orlr
bili
da su poje_
p o j o d l n a E n r r r r i . s t a 6 as a n o v o l j n i k e p o
cla se dr*ava ne:;racri- na naslrju,
N D I 1p o k u s a v a l i s u , k a o i j a , krvoproliCa,
eIl
rozultata
zE.hr.3/7
c
pojedlni
drqlovl
drugi
stt
U llioi
s
a kad.a i(
u zei ealn
CfieLi u
zsv5i or
spemo6ni i neodgcrvorni.
d i r g e n a p o n e o c l g o v o m i . mr - i c l , o a , n i J € ' ' i p o j e d i $ i d l a n v I a d . e , n l v l a d a k a c c i j o l t n . . r , ' . i s m o i m e l i r a o . q u d n o s t ln i s a r j e t a , a k a ' o Ii z a t r ) o v i j e d i . i l i h e d a n i s m o s j e 0 1o n l j e d m . r o g o r n i z a t v c r r a p r e m e t o m e j a n e p o s r e a l n on i S t e n e z E f f i . , k a k , o j e b i l o u l s t i m e . s t o j e c i na stanoviStlr,
svoj irr Po
Berlina
u z e l e p m e b a r m a li s t a r i p m v e s e o d v o j i l a . 6o1i srco i znac sa',
miieSeo u
neklm
vracle
Ea kod poglarnika izrade prestar.ak wih bilor jer je pqglavntk uiijek gcvc,ric
nije
nr;joseEnc
nj.s ern i €
sa
uiti
odr.ed.j 1 !ez'].ffi'
narodii
da se pretjeraje.
J a n i s € n o d r z a v a c u . i k a t r o v ev e z o n i i m a o t i o d i . r a a i ovih repmtednih izvrtitetJa krvavih nedg'era, LzuzevBi
sa jednim d
kod. sluEaJDoij s'rsreta. U stvari
tzv.
p oz!'at ! rrdi5ienjarr pojedinih
k r q , ie v a c a l s t x a x e
uste6a,lijemaca i drugih, ja nig.an jrneo nikakove uloge ni utic€jE, jer se u ?itanj€ vo;ske nljesan ni.ads u\ie5eor B ne sjeCa: se, da je vlede dcbivela lkekcve lzvjeXiese o iome. 0 raseljavaqju odLulie, ni'ukc
je rukwodio
prinodr
n a s e g a Z i v J _ J an e z n a s rt k o j e d o n o s i o sa tiu.
rnsvinu or.ih rlea
cd.ser"Jenlt1
ubiJer.lh, a u prvom redu zldovsku 'a zqgrebu,usoritro j e blIa skup{ene aajviSe je posve ts[qrrrrne rcs,Jo sravko Kvaternlk, kojl se suvereno
1 ^*nIA rvSv'-
vlast i '\trelebi
oni i.b --4 Y IIJ
ia'Y VT
clobi o nr'i
ri
1
f - 5 Y - .
pa su neg o
_Bd
/5_9^ e -scl
s-v
crali
nekl.ur
mije5ao u sva pitarja
qla sql se'rselio
L, ltra se t .Torlnu,
ked je
l.teaa je
tade
tsoncrvou, duli
svojin
Redenoje,
drugi stqr.
sem Zlvio
61 unutra, a[i
u zejedntfko
, cla su poje-
Cljeli
nissn;a
u zElisnlku
odlllrova.ja,
ni mogaoubicatl,
meje vl_asniStvo izu-
nweili,
a za vilu
sar plaiao
jer
je to blIa
niti
sm ha na to raquo oplivlsabi.
nije
stvar poglavnike. donasa odlulre o mobilizaoiji
Poznato rni je,
da gs na5i lj'adl
restaEak wih
odr.efi lvenl , d.e 1du u ta1 ijanske i njemaE,kevojne jedlnico, \eznffi, 'cko je to odre{i ivao, ro zuan ila sE ljudl i51i vrlo
uiijek
nerodiio
gcvoric
oo dodira
u telijanshu
ni
Lar izuzev5i
frfi prinodni
Art# E po6ledu lr6nudnog
poznato rri Je wc!
vlasti.
ift se, de je
vorebita
lq3ore
i
ond.a sla1i
doportiraqia
Njenci su lovi1i
na rad, loimo mrr$r
oni ih d.overi u Zegleb l raotnuri'r d ouosio
vxijeue
selJeni-h I
clobio saa odgovor, da su vei
l1a skup{ene
prieilno.
radnika
na
laetall ilr u evoje
znanJa i protiv
u obrovec detnioLrsa u nrlce, koji
volj€
naElh
suselJana dospj e1o pr€ko su lb izrrdili
I ' I J e E o i l o a ra
svoj 1ogor. tla sqo to doznao na
I preko znanecEpoku5ao lnierv,eulrati
!o su roi saopdili,
nerailo,
D.e znam, nedj utim
naFe ljude,
T d r o s e j e c l e s i l o , d . aj o 1 I n o j i h
PosliJe
a1t
vcjsku.
red u N1med,ku, je nwposredno ni5ta
ld str ere . ',ttic €j e ,
I suvereno
br.l9.
naroEito dodJ€ljlv€nj a neziva nvitoze
Vlada u boj oj sao je blc,
a prem€ ua
ne Josipwcu
r4jeseEno 5.9OO Kn. nqjamnine. U stvari
d,l qxov 1 vI atte
1z
k i e r s a m u Z o mo t i E l a u G r a z u z e o 6 E 1 rk s s b i lruCar,stvc srr€ rodj aka Daru ?epiCa sa njegovom Zenom.
onoga Sto ano prije
nl
StcjeCi
da nena druoga, lego vila
uanjeEtaj je u kudl u svim prostorlJe.a
zw5i
vcr,
od,6 scbe u rl'rrtSifevoJ
s a s v o j o m ' a d a t o m l c 6 e r i i s a s v o j o n r u e u d . a t o mk C e r t ,
a k a d . Ej e n o j e ' d a b a
e kanro li
br.14 u Tq5kaocu, no sa
onda saa icod D!a! Pulsa bio seoo gost dolr nl ne bucle d.odJelJen
novcu, ds bl
lovoLjnikE po
o Z l d o v s k . uv i l u
lrat d.esuoazet za drdevni uretl . Kad salr se vratio
zE.br.3/IT
U njoj
od noj ih
imovlnu.
pokudstvon, nakon 5bo mj. je moj star
Berlina
vlade,
i dijeLlo
otpreuljeni
tl
da budu pusteui,
no
t o g a r 4 je s e o a u N ; e m d [ , r
t o g a s e j e n j i h n e t ro L i k o p e v r e t i l o
i posj"irr,
,ou,
de s'.r o-upremljenl 16 toga mjesecard.dcle, posllJe
nego Sto stu im Ja poku5ao pmo6i.
-n--
ffi
U stv eri prelaZeru a na dn:gu v jer,t izj €vIj qj eu slljedeCe: 5e nijesar bio protiver cr€lj'Jdi mijer\iaJu vjeru kako tko'o6e, or.l o b z i r o n r n a p r a v o s l - a v n ev a z r r a s a l l isticao i staj so na sta.4ov i6te, da da je to po hrvatsku stvar Stetna pojave, ilrr od preleznika ne moz€ imati kogisti ni crkva da ni donovino, blduii da ie s€ tine poslu_ ziti saap Spekur-anti, koji i talc,o ne drie ni6te ni do jedne vjer€. o priaudnom porcrstevaidu ntJe blr-o ni g@ore, bar ae nedju lJudiroa s kojlma aail JE dolezto q oazir. Bil_o Je poJed.iase, kojl €u to 61n111. Ako se vexmr duo sax to, Ea=VeL.Zupanauubo Kv€toralka u Blhe ds' no ar'san sigurqs', nlje 11 8€ racrlr-o o nekru dm$r' nJegoer' eks'orimentins' vlada Je istiua 1zoala octredbu o modelitetlma preraza, all nlje nlkoga silila da prelazl. Ne sJedqs so, ala bt vlad,a kao tekover blla dEila posebnu lzJ@q, da Ce prel@nici bttl posebno zaEttcent, no aeki dlqrcrl vrad.e su preporu6ivall da budu ss6t1c€nl onlrkojl se mirno vtedqiu, bez obzlra na to koJ6 su *;lqr9:l_O-t **.*" ovoje na moj govor u vilsvitlci. Ci4;enlcq, desu ipekdak 1 preJ.aza: ol blll pobiJenl, teretl onoge t k o j e t o n e p o s : r o t i n oi z r r E L o . U pw@ reclu Dddu Kvetqnlke kao revnatelje za javni rod i sigurnost. Tlada nUe roogle narefilvatl, Jer Je bJ.oneposrednopodred;.en poglav::" Eao EovJek lzJaeL".uJeE, o mesoulm klerju uqp6e, a O.as;oseo k1qxJu u J.ogorime, baoenju ZlvLblJudl ponoro u 1 spELJlvaCi zEtvorenlh ljudt, klr,J.r qt€oe, Eeaa t starear a JoE aap*e i o mu6eq'lme u zatvDrlne, cLa su to strahote koJo.s@ vazda rcudjlvao I koJe eu na b.rsratski narod udelle Uagu, koja 6e se .ooratl dugo L te*ko prabt' Na tone J a n a us l 0 s t n l s a m m o g e on i * t a udlnitl nl keo Elan vladenrnl kao dwj ek protivne ',S,,euJ a lzvax vlerle, Mzlog€ hoje sar ve6 naveo. l{oj stav preula svi'nr prlznetlt orkvs'ra je b10 nqJkorektal lzuze?E1 staro-katolldku, te n3'ezlne pFtstEvnlke utsam htto al prt_
nrltl.
P
daxa I mogao. nl E{ia crlcve t
J a sJe6 Irlar osl
ila ne n sfoga I
do6ao d alj elmt.
pr:l.narJ
nd'l:otr, narodlt a{le
1
Eark kl
Z,na al venlra( all
rez
ll$e
p(
lJudl t trIadJ I o1ga.ll trDE !1r
narecle
Doznat ravall
budu br
d-h
F\1!!/ "SS/ ea slljealede t ro hode, aLi. rnoviEte r da rika no moZe tir]e poslur d n ev j e r e .
-8'gnltl.
Pretstarrnltse Eqsko-ptavosla\tne
ataxa I obeCao lm sa Evoje etraDe ila 6u lm 161 na nrku kollko pretstarralol
mqgao. Zldovskl
orlnre n$eeo
ee re prlJarrlll.
goil buito
Ne zuanr
nl EUa Je ldeJa n1 kako je aloglo alo osnutka hrvatsko-planoslavne crlcve 1 imenovarJa Celmogena, Jer san taaa blo u Ber1lDu. Eollko se Ja sJedan nlJe nlk,ada progldeno, Itiarosla'rne
all
c!k\rr,
L J UU q d i n a
di ne moie na terltorlju
lsuto 'ate rolka
svoga vrhovnog f I
orlwe p:lLnlo salr odn{l p:rlh
da Je uklnuto DtIzn@Jc rlr
pqglavntka,
Ja naglaEavanr bas sa strane san€ trDE poetoJatt
naotonalna crkva,
glavata u drugoJ drzaul.
doEao dlo os.utka hrvatsko-pravoslayne
srpsko-
koJa inaale
VJeroJatno Je, tla Je zato
crkve,
all Ja u tomc nlsao ss-
i;t!l !Jogovtm
iuelotrao, Sa Cermog€noosan alolazlo lryega alvaputa u tloillr l to Eotl
etlna prela-
Irrd.uarJ a.
bl vla
posebno
Stepincm
Sa ndblskup@ aadloZnl
njegov mlnlstar,
a za6tldenl.
narodlto
o prelazalcLma,
19:l-q-t d-*.eo ak 1 prelaza:
aryle prelarar
il.o. U prr@
Znan ala Je adblskop
rost. D_Eda
verlrao
rdj eu pogl av-
arl rezEltat
dolazlo sa
razgwaralll
vtEe pota u ilodlr
gmo o rrzullo orbveaLu DltaJlll!,
dcru Je o11Irrlgwarao
t klstlo
Ba dro l_ oda
za prelaznlhu, De zna.
ostano kod. toga ila pro<{ej moZe preCl1
tlolazlo EeEda pqglaralEu l da Je tnterhoJl sr pozatvatanl 1 oblJai po r:staEaa,
Steplna
PoEto strenEe o trIE nlau postoJare vJerqJea rla
l1us postoJ€ila nt hl3latska gu6ha stralh,a l ro zna 6e, e I epeutvqd
su,djlvao I I tlugo I L ul kao 8
kako sB 8e lJtbsvl
prema ustagaoa, no dritu,
o ustaEe, aaroElto krllarl
cla su srrt
hao I
or€arltzmrJe.
Eeio
,
odnoel preoa NXE' t.j.
trladj1 pleSIt
eeil ila ttopuetl
ted Je tretrto ds svakl prelastrtk nora pro6f kr€Caskl
naak kroz 6 4i.r
lJudl
kao
zlog€
trDE tto
U pogledu sara64Je naEe sa EetaloLna rr€ ua€ulnlEta,
tio nl prl-
oslu ve6
uareclenog. Za Doaz,LnovoeL6to tako nesnao. U Etvarl aapustaa.traZag:feba tzJavuuJ€nr pozDat Boglav!.tkov etarr prema l!€nl, pa su n1 nogl ravall
aqJkorektal
otlnos funkoLcnela grkokatol-lEke crkve Dr@a nkovocletvo Je peitlvar.
vJenrJu6l,
budu bo$e
da nlsa
btlo
Dego 3to eu bllce
ua DJ€gr dJerwetl,
opdenlto age Ervabt 1 zaJeaa Drtrlke
S ilruge qret etreae zbog nq
u f,EI
drtarJa
1
ot*" -"1-"lT.l* o*orr*fosa Je*" or"rffi. a{vedtn
g protlvslEbe
nerrwJereuJo.
strme
Ja Eat! 6esto rsrtlanr zr.odJela, hoJa su podlnJena o NDH,|It tatv@ EtalJu
uzlo6nlkm n{vc61h
pred dlnJenlcoa sl ona NXena6he, a s DJoEe l I{IIE, te doleba 4n'lJe u 26rcb, Ja sa bezovjetao veE tarlJe oilluEio, de vrLJeoe ukloDl' ila bl nre blle
rsprecl pwog nareta.
€c !a leko Karl to re brh s6tn1o yJe!qioE.,
oblle ostaEe u wJe&BJu,
Jer satr, balem, partlzanskl ala se uklo!1m u vradbu plavo l duZaet.
Jngoslarro
ila e al se oatko pr{e
d1tr6,
po'rolktr, a ke
rn1 Je brlo Dosvo Drtloito arogrrvalk s^a lEao na to 1
daue aaoJeie, DqJboUl Je dokrz o'oJ sta!; u boJor ulJesa, nl Jedae lgle ualn'o sq qJestar.oslr! J€atrc Jodlne vrednote, a to Je 4a11 torzo oil lve \ozLce. SJega sa pc,yJel|,o d.a ga 6duva
za sludqj ila bt o'oJ st@, tDak etradao. vanl qJe€eo da,a, a rnozda r trva,
Em,Lo ssr c6tatr
wtu€ sl3alo prirtke
I o!d! ee povratltr,
Jer ne tre1lm JoE Jeila put izkusltl enr.glauu, pa nJ. s kln u dmEtvu. f,oJl.E srooputu tEll do T@swega; gdJe Je Dl. rEedLd doEao u vezu sa nngleztlla, to Jc vo6 oplsalo 0 dmgtn zapiololEa. flr'i
nnglezl s
rrs p6lue
p€tupak
Dc.gleza Irrqra lEDoablo Js vr10 n€kouko atr. ilopratlll ilo gos€Dbaob.!,
gdJe aaa Jo preuzeo jed,e Jogosiovenkt potpukoralE,, koJl naa Je DagU_ slo tla bdqo nl.rmt, da 60 pctupak sa a6a vltl [email protected] tlobrt 1 da DB dO z€!€ba ae60 nltko orltrzetl at a{'oade stvall. rra poglavntka uop6o nleal vliilo,
''ltl
ELagenfertu /Cetwq./ S obzlrm
zna hoda Je otlEao. rdeka kao Eto sqn taatJ€ aaToo.
eao vldlio
B
aa pleitodeno El lroJ€ te.i1| gfrole
t Elalke tzJarlt Ja Ea! na BoEetbu u [IrE a vlEe n3€ta arzao skupEttne na koJlEa ea' zello prihazctt povJegno r€aost ostvale4Ja n€ega srra o tlztsr i olettno ra66let1tl naE odao5{ prema arDotvu. rnteaoua
nl J€ sluede60t
El J€ bira tln ekupEttaoa prlrcdrtl keko sEr Ju Ja qatEue. nlsa
founlltn
aaroilnln flaan!.
orgalzaauu
usta5k€
pokrota onak
O StblEa sar lzaasao aa:soilnotskosuvo, koJe
Jar aegg sam naloal. f,epoqierenJel To sa 6uo ea
sal
loEo;
da s( smo
slrrpatJ-zer. stqa
E*qve sar lna
Jedam prlJatorJu
rbJ ol
potklolrulvao
ved ovilJe ogetovaro, ala san negiJe lekao i3
s kup p olii
1z!
? h?i
onala p okt
prav { ai
cdj 6
dau *E*
pro5
,"'*f,&.
-%-
urtlan ;aty@ €talJu
rbJoZte pd.ue preko Drtret..
:A Jugoslan,
s&
[e sJe6aa se,
cla san to relcao,
€c !a Deko
1 r e k a o , b 1 l o b i s a o u 5 o k u s n o I u v r e d ) . j l v o , a : L l u J e r r a o1 u t a k o l0EoJ forui Jed@ dokas vlEe, da ml nue ntkaalblla bllza poolsao,
YJeruJstr.,
tla se moze hwatsko-srpski
t1e itltr61
sano mealjus obnornlzuqjenom pu6aastya.
osve plltoaln oa to 1
vec san 5poqenuo kada t zbog desa sar prestao drZatl dalJnJe skup5tine, I posllJe toga nljes@ nopdevl5e odrZato ni jednog
r il okrz
polittdkog
ost! Jeilac E poeJerto
Moj stav prema llerodno-os.l'boallladkm pokrettrs Ja san ga 1z podetke smatrao rogldkln stivon konunisti6ke peltljo rItrgoslaviJe, a katla sa duo, da u nJega tJeZe Srbl bez razllke, pa l nnql- Hrvatl onda sanvldio, d'a je to nuZna redcctja na postupalr onrb,, u ustaEkqn pokretu, o kojlma snroprlj e govorlll.
lk stledlaor (fd dob er oilr, put r lEll
d,o
Jc va6 [o Je yflo eabaob,!, cE Je nagl|_ obrt t da glarrntka Lo u ilke lzJ arrlt r skupEtlne r€ega IuteuolJa loklota qrak *v.or koJe rtkr6Du lvao lekao l!
spor rlJeE lti
klanJm t ubuarJem, nego
govo!a u NDE.
Mo1lm, da sve gore nanedleaopbJektivno se uzme u obzLr j_ praved.u Ejenu. Ne wJe6am se krlvlm nl za jedno podtnJeno zroarJelc Jor ae Fero cla th nlsar potlcao, aego 6a nestojao svagdJe pouno6i gfio
god s&l mogso t pojedlnctua
I skupi.naoa, a ukollko sa! iBak I c l a \ e o s t a o n o s f t o u r : s t a S h c r rpro k r o t u , n e g o I neko vrijone u vradi, *rxr* dolsta so ne moze uzstl kao krlvqia s obzlron na noju oijerr prosJ-ost 1joal rec!, pa nolLu d,ese i to ooljeni 1 uvaZl. u pqredu
odrblenestavlti
cu adcnadno konkretnl prlJedl 0g.
JAVNI TUZTLAC HRVATSKE Krividno Odjeljenje Broj K.68/1945 Z a g r e b , 1 .V I . 1 9 4 5 .
1 0 /[ Splitu,H imovine
sada
OPTUZNICA Javni TuZioc Hrvatske tuZi: 1/ Dr. BUDAK MILU, pok. Mile i Ane, roilenog 30. VIII. 1gg9. u Sv. Roku, opdina Lovinac, Lika, Hrvat, rimokatolik, udovac, otac troje djece, imu6an, advokat u Zagrebu,navodno neosudivan: 2/ , r o d e n o g4 . I I . 1 g 9 g .u Perusi6u, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,navodno bez imetka, bivsi Zandarmerijskikapetan,usta5kipukovnik. osudivan; 3/ BENAK ALEKSANDRA, sin Areksandra,roden 6. VIII. 1906. u somboru, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,otac jednog djeteta, navodno bez imetka, kotarski predstojnik u Novskoj, navodno neosudivan; 4/ Dr. MANDI6 NIKOLU, pok. petra, roden Z0. L tg69. u Travniku, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,otac jednog djeteta,imuian, advokatu Sarajevu,navodnoneosudivan; 5/ Dr. MAKANEC JULIJA, pok.Alfreda, roden 19. IX. 1904. u Sarajevu,Hrvat, rimokatolik, oZenjen,otac jednog djeteta, imuian, profesor, navodno neosudivan: 6/ STEINFEL NIKOLU, pok. BoZe,roden 27.xr.1gg9. na otoku zlarin.,_kod Sibenika, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,bez djece, navodno bez imetka, kapetanbojnog broda, navodno neosudivan; 7/ Dr. GANKI PAVLA. pok. Aleksandra, roiren 19.v. rgg2. u Ninu, Hrvat, rimokatolik, oZenjen, otac jednog djeteta, imuian, advokat u eapljini, navodnoneosudivan;
8/ MESIi ADEMAGU, roden25.I]|r.1869u Te5nju/Bosna/,Hrvat, musliman,oZenjen,bez djece,imuinog stanja,posjednik, navodno neosudivan; 9/ MILIC LAVOSLAVA,pok. Lavoslava,roden 19. X. 1g90u Karlovcu,Hrvat, rimokatolik,oZenjen,otacjednogdjeteta,intendantski brigadnigeneral,navodnoneosudivani
I. stu Njemadk >>UstaS povezan imperijal t.zv.NDI poroblja pokuSa unutraS sprijedit otporu i talijansk oslobod protiv sl
II. d teroristi sudjelov al n podrudj Bihadu Livnu,l bic Jaseno djedjem Molatu Sing na R O S i ,I hiljada cl r imovin Primorj dl t na nedc
10/ Dr. NARDELLI BRUNU, pok. Petra, roden 24.lX. 1901 u Splitu, Hrvat, rimokatolik, oZenjen,otac troje djece, navodno bez imovine, sudacokruZnogsudau Splitu, navodnoneosuilivan; sadasvi u istraZnomzatvoru,da su:
V I I I . 1 8 8 9 .u rac, otac troje 4 . I I . 1 8 9 8 .u metka, biv5i VIII. 1906.u , navodnobez an; . L 1 8 6 9 .u :eta,imuian, I X . 1 9 0 4 .u eta,imuian, 89. na otoku :ce,navodno 892.u Ninu, n, advokatu osna/,Hrvat, ik, navodno . X . 1 8 9 0u intendantski
I. stupivSi u sluZbu neprijateljskefaSistidkeItalije i nacistidke Njemadke osnovali protunarodnuteroristidko-izdajnidkuorganizaciju >>Usta5a<<, odnosno naknadno istoj pristupili ili bili sa njom usko povezani /Mandi6, Nardelli, }dili(,/, u namjeri da se radi ostvarenja imperijalistidkih ciljeva fa5istidko-nacistidkihzlodinaca stvori vazalska t.zv. NDH na dijem su delu stajali i preko nje nasilnim putem unistavali, porobljavali i pljadkali Hrvatski i Srpski narod, svojim radom izazivali i pokusali izazvati bratoubiladki rat izmedu Srba i Hrvata, slabili unutra5njejedinstvo Hrvatskog naroda, svojim zlodinima poku5ali sprijediti jedinstvenu borbu i bratstvo naroda Jugoslavijeu jedinstvenom otporu i oruZanoj borbi protiv stranih imperijalistidkih njemadkotalijanskih osvajada,pa su ovakav svoj rad u djelo provodili sve do oslobodenjanaroda Jugoslavije,dime su podinili zlodin veleizdaje protiv svoga vlastitoga naroda; II. da su kao rukovodioci, prvaci, potstrekadii pomagadi zlodinadko it.zv. NDH inspirirali, organizirali i teroristidkeorganizacije>Usta5a<< sudjelovali u izvr5enju: a/ masovnih klanja i ubijanja na5egnaroda u svim krajevima na podrudju t.zv. NDH, a narodito u Gospi6u-Jadovno,Glini, Slunju, Bihadu, Mitrovici, Slav. PoZegi,Dakovu, Kninu, Drni5u, Mostaru, Livnu, kao i drugim mjestima; bi osnivanja mnogobrojnih zloglasnih konc' logora i zatvora u Jasenovcu,St. Gradi5ki,Dakovu, Feridancima,Loborgradu,Lepoglavi, djedjem logoru u Jastrebarskom,Koprivnici, Kru56ici, Rabu, Pagu, Viru, Molatu, Kraljevici i mnogim drugim mjestima,te u Zagrebut.zv. SingSing na Ksaveru, Savskoj cesti, Trgu N, Zvonimirovoj ulici broj 9 / ROS/, u kojima su na najzvjerskiji nadin mudeni i ubijani na stotine hiljada najboljih sinova,k6eri, majki i djecena5eganaroda; c/ raseljavanja, pljadkanja, paljenja i uni5tavanja naroda i njegove imovine, a narodito u Lici, Baniji, Kordunu, Bosni, Dalmaciji, Hrv. Primorju, Gorskom Kotaru i t.d.; dl organiziranjanasilnog oda5iljanja na5ih ljudi u ogromnom broju na nedovjedni i ropski rad za korist nacistidkeNjemadke;
e/ nasilnog mobiliziranja i tjeranja naroda u fa5istidku vojsku u borbu protiv Jugoslavenskearmije i na5ih velikih saveznika,a narodito protiv bratskoga SSSR-a,organiziranjem naroditih legionarskih formacija kao Sto >>Yra7ja<< su: >>Plava<, i >>Crna<< divizija i legija za istodni front; napose
tvZr:
l-opt.MILU BUDAKA al da je kao organizirani i zakleti usta5ajo5 1933. godine i kao ideolog potstrekivanja na masovna klanja i ubijanja Srba i Hrvata u Hrvatskoj, a kao najintimniji saradnik zlod,incaPaveliia Ante postao njegovim doglavnikom a kao takav plaian od neprijatelja, organizovao u inostranstvu usta5kelogore, u kojima je odgajao usta5kekoljade, koji su se pod njegovim vodstvom i nadzorom spremali za zlodine u domovinu, a koji je posaonastavioi poslije osnutkat.zv. NDH; bi Sto se je u emigraciji u Italiji, a zatim i u Njemadkoj stavio u izdajnidku sluZbufa5istidko-nacistidkihosvajada,a protiv svog vlastitog naroda: cl da je t t.zv. NDH bio >ministarprosvjete<>diplomatskiposlanik u Njemadkoj< i >>ministar vanjskih poslova<<, te kao takav bio intelektualni inspirator pokolja Srba u Hrvatskoj, bacaju6i parole: >Ubijte svakog >Bje5tepsine preko Drine<<, >Koliko vrba, toliko SrbaHrvatski narod.<,pod krinkom liberalnih predavanjaobilazio zemljom i dfiao usta5kapredavanjai t.d.; el da je kao ministar vanjskih poslova t.zv. NDH neposredno udestvovaou nasilnom odvodenju na5e radne snage za fa5istidkonjemadku ratnu industriju; fl da je izdavao i potpisivao kao dlan >>vlade<< t.zv. NDH mnogobrojne i zlodinadkezakone,narodito zakon o privilegovanom i izvanrednom poloZaju njemadke narodnosnegrupe u NDH, o kolektivnoj odgovornosti gradana - porodica nalih rodoljuba, o rasnoj i vjerskoj netrpeljivostii t.d.
(Osobni fond Mile Budaka, Dosje Mile Budaka, Hrvatski drZavni arhiv)
Susr prema Nt prema Vc Stajimaa sa nemad
Prvi 1 4 . 7. 1 9 premaN, se prem toga izb Srbima. Rad
Jed javlja, d >Liberta izjavu n voj ulici
Kac Budaka vatno k streljan javlja s minista Budak Gruen StamP Vo postao objavl koleba Nr
SE VEI
uzeti t navod
jskuu borbu oditoprotiv rcijakaoSto
OcenaHelmovog akta Budak Dr. Mile
Susretljivost prema slobodnim zidarima i Jevrejima, otstojanje prema Nemcima i radije oslanjanje na Italijane, kao i neprijateljstvo prema Volksdeutscherima,to su prema V-Mannski izvjestajima i izveStajimaakta o ministru NDH Dr. Budaku Mili istaknutetendencije, koje sa nemadkestraneprema njemu izazivaj]uvise ili manje veliku skepsu. rdinei kao i Hrvata u nte postao rganizovao rljade,koji Leu domorj stavio u g vlastitog poslaniku telektualni te svakog i r.d. neprijatekolonaSki Iiberalnih rosredno SistidkoImnogor i izvanlektivnoj vjerskoj
{rvatski
Prvi V-Mannski izve5taj tide se jednog govora odrZanogpo Budaku 14.7.1941 u Karlovcu, u kojemu on navodnopored sve zahvalnosti prema Nemadkoj i Italiji ukazuje nato, da je u politici sve proradun i da se prema tome tako treba ocenjivati takodjer i politiku osovine. Sem toga izbija iz govora jedna neprijateljskatendencijaprema Beogradu i Srbima. Radi identifikacije V-Manna moZe da sluZi rukopisni deo govora' Jedan drugi V-Mann, kojega se nemoZe identifikovati iz teksta, javlja, da se Budaka sumnjidi, da je pripadao slobodno-zidarskojloZi >>Libertas<<. V-Mann ukazuje nato, da bi o loZinoj bra6i mogao da dade rzjavu neki stanoviti Spardi6,koji je bio posluZitelj hrama u MoSinskijevojuJici22. javlja, da je Sofer Kao Vilko Heger identifikovani V-Mann >>Enko<< jedne zabeleske (verorukopisne Budaka Milutin Kremzir Jevrejin. Iz vatno klasera) se razabire, da je Kremzir bio pobasni arijevac i da je streljan. Kao dokaz njegove veze prema slobodnim zidarima i Jevrejima javlja se reaktivisanje profesoraAntuna Bonifadi6a, koji je bio dodeljen ministarstvu spoljnih poslova. Ministar Puk, koji je bio osurjaden sa Budakom, prima >>stalnoC 1<<, se verovatnim da se radi o samom Schumacherui tu dinjenicu treba uzeti na oko), javlja, da je Budak bio dlan Pen-kluba.Iz emigracije se je navodnopovratio 1935posredstvomrazliditih veza.Kod toga su mu bili
od pomoii: Dr. Jandikovid, Leo Grividii, Franjo MihaldZi6, Dr. Andres i Sef policije Dr. vragovii. ovaj v-Mann izvestavanadalje, da je neki stanoviti Mirko Tomidii, koji je bio oZenjensa jednom ne6akomBudaka i neko vreme ranije bio radi komunistidke delatnosti suden na kaznu tamnice, za5ti6ivanpo Budaku i da i dalje radi komunistidki. Meseca jula 1941. se zabelelava,da su odbrojani dani Budaka kao ministra prosvete. on je trebao da bude odgurnut na poloZaj pretsednika hrvatske akademije. Kao naslednika predloLio je on sam drZavnog potsekretaravernida. No kao kandidat pominje se takoder i profesor Mikulidid. Izve5taj potide takoder od Haucka. Slede iscrpni.prikazi o politidkoj karijeri Budaka (lisr 17-25), na koje se ukazuje. elan ,stranke Prava<<, oslanjanjena Radiia - Stoje doslo narodito do izrai.aja po njegovim seljadkim novelama - iza toga saradnja sa Pavelidem i diferencije sa njima i u njegovoj partiji. Budak se je iza toga pribliZio HSS i postao aktivnim dlanom najuZeg >ideoloskog kruga seljadkestranke<<, koji je bio voden po Kresimiru Devdi6u. Kasnije treba da je kao politidki emigrant otisao u Italiju Paveli6u, no uskoro se je ponovno povratio . za vreme borbe >na Zivot i smrt<Hrvatski narod<<,koje su ali bile tiskane u jevrejskom preduzedu >Tipografi ja<<,veze sa >klerofasistidkomomladinskom grupom<znadajnog prekida< zbog toga sto je za vreme izjave Budaka pao u nesvestpretstojnikodeljenjaBadii.
Pr PavoS ditava je ona najprij poslov prema po vrl Rendu Rimu N kao O je raz dodu otklo Berlit ranije tadan imali PogI to da ulogr loSe Japa >star Radi Budz I
mrLr polit
Dr. Andres da je neki rm Budaka t na kaznu udakakao rretsednika drZavnog i profesor 1 7 - 2 5 )n, a r - Stoje - iza toga iji. Budak najuLeg (reSimiru u Italiju na Zivot i rrikljudak t5a.Nivo na liniji zdavanje 'rejskom dinskom je unutar ro strogo )r. Buia, ije, kada jateljska lobodnih la da su ridaje lo5lodo Budaka
(koji je identifikovan kao Bosiljka Preko V-Manna >>Inge<< Pavo5evi6)se je saznaloda se je l7-godiSnjak6i Budaka izrazlla da se ditava obitelj boji pred time, da 6e biti pobijena po usta5ama.Kod toga je ona istakla ugodnost boravka u Berlinu (list 61). Po5to je Helm najprije mislio da ie naslednikom Budaka postati kao ministar spoljnih poslova dotadanji poslanik u Rumunjskoj, jer 6e Budak moZda otstupiti prema mi5ljenju Helma radi dogadaja u Dalmaciji (preuzimanje vlasti po vrhovnom zapovedniku 2. tenkovske armije general-pukovniku Rendulidu), izve5tavaon na listu 65 o imenovanju hrvatskog poslanika u Rimu ministrom spoljnih poslova (novembar 1943). (identifikovan Nakon otstupanja Budaka imao je V-Mann >>Brand<< kao Oberingenier Duemke Franz)jedan razgovor sa Budakom iz kojega je razabraoda Budak ponovo traZi prikljudenje na nemadkekrugove. On dodu5e ne Leli da saraduje sa nemadkim poslanstvom i radi toga je otklonio po Paveliiu ponudeno ministarstvo pravosutla. No on je u Berlinu video da Hrvatska moZe dobro da saraclujesa Reichom. Svoje ranije izjave protiv nemadke Volks gruppe sveo je on na >>raspaljenost tadanjih iznenatluju6ih dogailaja<. Nj egovi italofilski tumadeni postupci imali su svoj uzrok u izriditoj liniji politike Reicha a takoder i Poglavnika da se sa Italijanima uspostavidobar odnos. Helm ukazuje na to da 6e Budak u pozadini politidkog i,ivota igrati jo5 jednu vaZnu ulogu. lz tog razlogaje nemadko poslanstvo, sa kojim je on stajao u lo5em odnosu, zagovaralo plan da se Budaka po5lje kao poslanika u Japan. Helm drZi ispravnim da se Budaka ne naljuti nego da mu se pokaZe interes Reicha na njegovoj lidnosti. >stanovitim gestovima<< Radi toga on moli za ovla5tenjeda sprovedetesnije oslanjanje na Budaka. Akt zavr5avasa zabeleSkomda se je Budak zbog neke >duboke koja vlada izmedu Poglavnika i njega, potpuno povukao od mrZnje<<, politike (uni 1944).
Iz govoradr. Mile
B U D A K _a,koji je on odrZao I4.VII. lg4l. u Karlovcu.
Prirodno mi smo beskrajnozahvarninasim verikim prijaterjima i saveznicima, Nemcimai Italijanima,da su namoni mnogopomogli.
diniliizjedne rjuba uii',unui"r"p"
odi. ti: ifi::,1"',1.",'l:Jljll Sve je radunica,takva je l"_-:, i mecluna-Anu politika.
ne5to poklonili. Stvarno, oni su tako iati i mo6ni rto -oo ^_: _^__-
u n i K t i t i sa c c jednim i e d - i - , , r ^udarcem, -^^-r r uni5titi kao I ljubav nikakva, vei je radunica. Ne u njihovom interesu, da ba5 na ov narod, koji beskrajno verno stoji uz Osim toga, na5ateritorija se nalazi na raskrsnici dva sveta. Zdravi instinkt hrvatskog narod sa istoka ne preti opasnosta ne bi n sa zasukanim rul
svetinje,ve6,znai to da ,u ,u ou" . su: njegova vera, njegova porodica i Na na5u teritoriju do5li su razni Cincari, Cigani, Bugari, Rumuni j okupu samo pravoslavna crkva. tu onom Sto su ovde zatekli. Mi smo im i Hrvati vei oni tvrde danas da su rvaki onaj koji je pravoslavne vere rje dopustilo i da smo svi mi primili
;i:fi;
mogao sve da zabrani,ali veru k"j;;;; hrvarski narod ispoveda on nije mogao da zabranii u tome rezalanusu ie ,nugu. Rukopisnomastiljavomolovkom: U akta Budak.
Ima doglavni
onj
najpoZerj nijt. r.r",Xi,'lT,:.',:J:;
propagandi, postali Srbi?Ja,u- uuir"tj:t;;i:_t: l;,#:,:;i nestali' Beograd je
Predmet
osetljivu Da bi mc ali je poi u posle saradnic mojim in njega rec na neko pisadem saradnic po5to se strogom nadin se mahinac narodito tendenc Treieg R pokaziv sada.Os kada su bilo dol umetnos bi se hte tome ne u stvari t igra ulol
Zagreb,25.VI.I94L
11.
lma I
BeleSka
tJZ akta.
ti. ) lepe
Predmet:Dr. Mile B UDAK,
nama nogu I nije daje
Ima se slede6e kazati u pogledu nerazumljivih postupaka i izjava doglavnika dr. Mile BUDAK-a: on je na kraju krajeva poet, liridar a i osim toga ima jednu vrlo osetljivu konstalacijukaraktera,Sto se moZe videti i iz njegovih spisa. Da bi mogao razumeti ovaj dovek i njegova dusa, iako nije neophodno, ali je poZeljno, da se njegova dela proditaju. Treba spomenuti, da se on u poslednje vreme otstranio, da li se radi tu o njegovim najuZim saradnicimaili o starim prijateljima,bez daje to uzimao u obzir' Prema mojim informacijama mogu da tvrdim, da je jevrejski zakon na kraju od njega redigovan i da je on u poslednjem momentu doneo odluku da ga na nekoliko dana odloZi. za ovo vreme je zakon leZao u njegovom pisa6em stolu. Do ostvarenja je doSlo zahvaljujuii njegovim saradnicima. Verovatno su mu u tom pogledu dinjena prebacivanja, posto se od tog vremena moLe primetiti njegova zakopdanost.U strogom smislu redi on je izgubio poverenje u svoje saradnike i na taj nadin se izloZio najvedoj opasnosti da podlegne svim mogu6im mahinacijama i skretanjima.Njegova okolina nije bila sastavljenaod narodito karakternih ljudi. Ali ona je sledila barem jednoj tendenciji, i to tendenciji, koja ne bi nanela ve6e, ali zato vi5e manjih Stetainteresu Tre6eg Reich-a, nego sto je to u stanju njegova sadasnjaokolina. On je pokazivao uvek neodludnost u svojim radnjama i neodludan je jos i sada.osim toga je jos kukavica, Sto se moglo primetiti tom prilikom, kada su studenti preduzeli nekoliko akcija u korist onih lica, koji nisu kod njega. Njegova dusa lebdi u sverama bilo dobro >>upisani<< umetnosti i zato je njegova delatnost pod uticajem i ne samostalna.On bi se hteo od svega osloboditi i da se posveti samo knjizevnosti. Ali pri tome ne bi ipak hteo da Zrtvuje svoj politidki uticaj. Dr. Mile BUDAK bi u stvari trebao da bude ideolo5kadu5austa5kogpokreta. On bi trebao da igra ulogu jednog poluzvanidnogministra propagande.Cinjenica je da
iedan u. nam I nije ji je svoje )tinje Grci, lo na /emu ili da la su vere 'imili rema smo atski aga.
doglavnik.
raspolale sa izvanrednom govornidkom sposobno5du.On nije u svojim odlukama dvrst i zbog toga gleda da odlaie svoju odluku do poslednjeg momenta, kao Stoje to ve6 gore spomenuto.
Pribe PetarHAUCK s.r. Rukopisno mastiljavom olovkom:
27.Vrr4r.
Predme
1./ HAUK-u naznanje. 2.lU akta. MA(RSCHALKE) 8 VII.
Po' klub. ( fingirat i inostt isprav Londot zatim r ovom GRIV] >Jugo VRAG
Di IE
minist zatvoti
svojih pravc
Ruko
1 .R u 2.u t
I svojim ;lednjeg
Z a g r e b , 9j u l a 1 9 4 1 .
PribeleSka
uz
akta.
P r e d m e t :D r . M i l e B U D A K Rukopisno mastilom: Lidni predmet 74 je stupio u Pen Poverenik saop5tava:U 1926 godini B UDAK j e d a n j e m a s o n .B . j e mogao da bude samo klub. dlan Pen kluba fingirao u godinamaod 1931 do 1934kao dovek zavez\ izmedu usta5a i inostranstva i to s DOLFUSS-om, STAHRENBERG-om (Mastilom ispravljeno na: STACHHRENBERG-a) i sa raznim masonima u Londonu iParizl. B. je u vremenuod 1931 do 1935 prvo bio u Italiji a zatim u Bedu. B. se pomolu raznlh veza 1935 vratio u Jugoslaviju. Pri ovom povratku bili su mu od pomoii: dr. JANIeKOVIe , Leo (veliki majstor Velike loi,e cRIVIdIe, Franjo MIHALDZId >Jugoslavije<)i dr. ANDRES kao i tada5nji i danadnji Sef policije dr. VRAGOVIE. C1 SCH(UMACHER) Dispoziciia:U lidni predmet. Nadopuna: Neki Mirko TOMIdId , koji ima za tenujednu neiaku ministra BUDAK-a, bio je pre nekog vremenakaZnjen sa 3Il2 godine zatvora zbog komunistidke delatnosti.Zato se pretpostavlja,da on preko svojih veza prema BUDAK-u ima pokriie i usled toga i nadalje u tom pravcu radi. U zastupstvu: MA(RSCHALKE) 1l/Vm Rukopisno plavom olovkom: 1. Rukovodiocuradi uzimanjak znanju. 2.U akta.
Rukopisno mastiljavom olovkom:
ovlII
U lidni predmet BUDAK
oduS >>St je nj poljt mini I kada mori
Prevod. Primedbe o politidkoj delatnosti ministra prosvete. Jos pre emigracije u inostranstvu on je bio jedna od prvih lidnosti u politidkoj stranci >stranka Prava<<. Nadalje on je simpatisao >>Radiievu stranku<<,Sto je narodito doslo do izralaja preko njegovih seljadkih novela, Sto je na5lo veliki odziv kod Rudolf HERZEG-a. Njegova novela je iza5la i u Radi6evom listu >>Evolucija<<. Tadasnje ortodoksne pristalice Paveliia osudivali su jednu takvu politidku preorientaciju sadasnjegministra prosvete. Prilikom sastavljanjapoznatih punktacija, koje su bile sastavljenei potpisano od seljadkestranke i sDS (Seljadke demokratske stranke), potpisao je sadasnji ministar prosvete u ime Paveli6eve (koji je tada bio u emigraciji) stranke >prava<<(>Des Rechtes<),Punomoije za ovaj potpis niti je imao od pavelii-a niti od makog foruma Paveliieve stranke. u paveli6evim redovima je nastalo veliko zgrazavanje, posto je u poznatoj punktaciji bilo redi o zajednidkom Zivotu u drZavi sa kraljevinom Srbijom i sa srpskim narodom na celoj teritoriji etidkog iivota srpskog naroda. ovo je smatrano za veliku pobedu sDS i unitaristidke-jugoslavenskepolitike, kao i za jedan poraz protivdrZavne pavelideve politike. Za ovu punktaciju je pozvan na odgovornostsamo dr. MAdEK, dok ministra unutrasnjih poslova nisu dotakli. Isti taj ministar se sve vise pribliZavao seljadkoj stranci sa izjavom (pred svedocima) da u buduinosti 6e mo6i da postoji samo jedna seljadka stranka i da svaka druga grailanska stranka,zbog socijalnog razvoja, pripada proslosti. Gospodin ministar je tada bio aktivni dlan kruga najuZih ideoloskih saradnika Seljadke
zag
pom sazn
uti
veze iko izm Kan ser sad zafi
pro
BU
tak Mir pri orij nex StT
em oS po KF nel
SE
Gospodin PREDAVF:!, koji je bio radasnji potpretsednik Seljadke stranke (posto je dr. MAeEK bio u zatvoru). vrlo desroje bio prisutan
str mi sta str
lovkom:
tidnostiu ladiievu ;eljadkih Njegova odoksne entaciju nktacija, Seljadke .eu ime < (>Des r niti od nastalo redi o ;rpskim Ovoje rolitike, Za ovu ninistra 'liZavao !e moii danska ristarje :ljadke :ljadke ilicom nedelje cije< u :ljadke risutan
ovim sednicama sadaSnjiministar prosvete, koji je bio aktivni i odu5evljeni dlan ovoga kruga i mnogo se interesovaoza isti. dlanovi >>Stranke prava<
i ministar, i to u radikalnom duhu protiv Medgf-a upereno potpisao ^stol" je bilo knjiZevno dobro sastavljenou 6askaju6emtonu, s dime ministru skrenuta paLniaponovoPaveliieve strankena njega' Osim toga ne6ak ie koristiio i to, da je najve6i rasturad ovih letaka bio ministrov koji je iure pAVICte . Ovajfure PAVIdIf, jedan valjani i po5teni Hrvat, je prvo po zanimanju bio telegrafista na Lelieznicama, ali odande dospeo i zatimje u istraZni zatvorradi ovoga letka, a gdeje on tesko zlostavljan protivdrzavnih Sirenjem samo bavio otpusten sa posla. On se od tada sto mu je leiaka, sto ga je desto dovodilo kod policije u zatvor, ali jednu pribavilo u"lik" simpatije kod omladine, koja je u njemu videla ^Zrtvu jednog policije. I pored toga sto on nema obrazovanja/ on nema ni pionira, publicistidkih ,urr.iu srednje Stot" I koje bi ga stavilo u redove je dospeo u ipak se on kie6e u krugu univerzitetskih studenatai tako je prvo redove vodedih studenata.ovaj ministrov nedak doveo mu znadi poznavali, pre ga od su razne omladince, a kasnije su dosli i graclanikoji Ali te je njemu (ministru) oprostenatako bivsa oportunistidka politika. i koji taj najiadikalniji krug Paveli6eve stranke, koji je bio protiv Jevreja da nista htelo i" uoaio rasnu politiku u smislu nacional-socrializma,nije je ministar i,r3e o ministru. Ovo je do5lo narodito onda do tzrai.ajakada jevrejskom preduze6u izdao list >>Hrvatskinarod<, koji je Stampanu >Tipografija<>Nezavisnost<<, jevrejskog predtze'a sadrZinabila ostri napadi protiv Jevrejstvai protiv slab odziv kod starih ima >Tipografija,.. Kadale ministar primetio, da grupe, on je skupio oko sebe jednu novu prirtuli"utfeVEl-li-eve vezu sa tako zvanom garnituru saradnika. S ovim ciljem je stupio u se skupila oko koja >>Klero-fasisti6komomladinskom grupom<<, profesor ' Ovu grupu je vodio univerzitetski >>HrvatskeSmotre<< Oko ovog lista se teolo5kog fakulteta dr. Stjelan ZIMMERMANN' skupljala"najklerikalnijagrupazagrebadkeomladine.Kupciiditaoci krug' koji su u svemu ouogiirtu bili su uglavnom sve5tenicii njihov je ispunjen teoloskim i potpomagali ovaj IiIt. Jedan dobar deo lista bio i drugih sve5tenika' filozofskim raspravama dr' ZIMMERMANN-a Poznatojedajeovajkrugodvajkadaosudivaonacional-socijalistidku progona *:T101: politiku, narodito rUog'iu"ional-socij alistiEkog >>Hrvatskesmotre<Hrvatskog , (dija Zenaje prekrstenadista >Hrvatske smotre< _ profesor oRsANIi
Jevrej >>Hrva gimna brat s potpol Kerub time j
smotr bio d ,Tip< miSlj vrlo t u jed zaPle svoj
I
najb uer stro stro vod 'spr
mit por
ltl, vel
SA\
dv mi M. al: is d( m fi
C
x
d
a uperenor r, s dime je ga ministru itrov ne6ak rvat,koji je lospeoprvo n i zatim je ivdrZavnih Stomu je idelajednu a ni jednog cihpionira, e dospeou znadiprvo poznavali, olitika. Ali vreja i koji lo ni5tada je ministar preduzeiu Rasistidka aje glavna preduzeCa .kod starih :dnunovu .o zvanom upila oko profesor rg lista se i i ditaoci I U Svemu lolo5kim i reStenika. ,ijalistidku veStenika. reuzeoje i saradnici itenadista
glavni urednici lista Jevrejka)i profesorZnNfO Du5anpostali su o H r v a t s k i n a r o d o . o b a o v a g o s p o d i n a b i l i s u p r o f e s o r i n a d b ije skupske lista postao gimnazijeu Zagrebu'Drugi ltuu"i ure-dnikministrovog ovaj list brar sekretaranadbirtupu Mirko SBpgn. Nadalje_su ministrovne6akPAVIdIC' sve5tenik DotDomasali '#;il"$Cvie SlavkofVAT-EnNtK, S i svekarBudakove6erkesadasnjiministardr' PUK' timejekrugbiopotpunozatvorenpo5toklerikalnagrupa>>Hrvatske nikom ulazaku list. postoje jedino ovaj list smotie,,nl3eaozvot3avala biodozvoljenodpoti"iS"kaopolitidkilistaujevrejskompreduzedu s.epro5irilo ,rTipografija>Nezavisnost<< je bio stalno jadno je izgledao' u jednoj maloj Stampariji,tehnidki zbog izlazi da proianjanj" i nu kraju vi5enije mogaouop5te "aplenien, svojeantisemitske ProPagande odjeknuoje Ovaj otvorenirascepu redovimapristalicaPAVELIC-a i posto,u pri3ut"t3idr. BrankaJELIi-a Ziveli najbolnijetoo "-igrunuta peVe'-ti-eve pristalice u emigraciji vodio u u L-igiaciji, koji-je sprovede strogo-mrasistidkol dunu i on je Zeleoda se u domovini Sveto je dalo povoda propaganda. strosarasistidkauorbai antisemitska da preduzmekorakeza pomirenjeova dva-pravcai da ;ipAnELIi-u jer na kraju krajevarza spredida bar ne dotledo otvoreneborbe, -il,,i.tt.ustajalacelaklerikalnagrupa-sve5tenstvo,kojojjekonveniralo pomirljivodr?anjeministraitoliniiehteodaseboriprotivJevreja.Pre slom staromi itl, goairr"ar. invEUe je poslaosvojerudnopismo u"r'n-ornprijatelju,jednompenzioniranomuditelju(danasSkolski izmirenjeova savetnitiMilanu FR-EISMANN-uda on smestasprovede govori sa da ni dva pravca.FREISMANN koji dosadanije hteo je sveStoje mogao,da bi izmirio ove dve grupe' preduzeo minis-trom, izmirenje, Ministar prvo nije htet da dopustida FREISMANNsprovede potvrdio ali kada je brat Ar. plVelii-a, profesorJosefPAVELI6 istinitostpisma,stogajeipakmoralodo6i,akove6nedoizmirenjabar dojednogublaZavanjaborbeizmeduklerikalnogdelapodvo6stvom Po5tose oko ministrai rasistidkoid"lu, pod vodstvomdr' BUe-a' ministraskupilonetolikofinansijera,kaoStosutobilitrgovacLeo Slavko CniVfele , Or.pUf Mirko i direktorzadruge>Hrvatskiradi5a<, KVATERNIK,ministarjevaZiosvevi5eivi5ekaolegalnipretstavnik, politidki nepomirljivelemenatsa kojim je i"t a. gUd je smatran-kao
jedna saradnjanemoguda.Dr. BUi osim toga nije imao mogudnost da docleu vezu sa glavnom grupom emigranata,koja je bila u Italiji. Tako je doSlo do toga, da kada se Jugoslavijaslomila, dok je PAVELId jo5 bio u inostranstvu, doktor BUi je gurnut sasvim u stranu i celu vlast je preuzela grupa, koju je vodio ministar. Dotle dok je PAVELIC bio u inostranstvu ministar je sastavionovu vladu i potpuno sam je postavljao funkcionere, tako da su najvaZnija mesta posednuta od njegovih intimnih prijatelja. Vojsku je preuzeo Slavko KVATERNIK, ministarstvo pravde njegov rotlak dr. Mirko PUK, propagandu omladinski votla profesor Ivan ORSANIC , u DrZavnom savetu ministrov finansijer i njegov intimni prijatelj dr. Jure VRANESIC Goji je pre bio tesno povezan sa komunistima i slobodnim zidarima), vojnu indendaturu preuzeo je biv5i penzionirani pukovnik Vilko REGId, to3i je unapredenu generalai koji je prethodno bio administrator i korektor lista >Hrvatski narod<<.Ministarstvo korporacija, koje je trebalo da sprovede fa5istidku organizaciju, preuzeo je dr. Jozo DUMANZId , pozori5te i umetnost preuzeoje profesor finansijer >Hrvatskog naroda<<, Du5an ZANKO, DrZavnu Stampariju preuzeo je ministrov ne6ak Jure PAVIdId , celu reorganizaciju visokih Skola, koje se Zele reformirati u klero-fa5istidkom duhu, preuzeo je profesor ZIMMERMANN (sve5tenik), ministrov zamenik je postao izraziti klero-fa5ista profesor Marko VERSId , Ministarstvo za zakonodavstvopredato ie ar. ZeNleu, koji ima vrlo dobre veze sa Jevrejima, preko svoje Zene,koji vrlo mnogo radi na tome da bi ministar bio podupret. I ve6ina drugih funkcionera na raznim mestima pripadaju klerikalnoj grupi, a koji potpomaZu ministra, tako je postao kurs ove grupe vrlo vidljiv i to narodito u Stampi.Tako i u >DIS<<-u- DrZavna Izve5tajna SluZba -, koji je preuzet od biv5eg glavnog urednika Ivo BOGDAN-a, koji je oko sebe sakupio svoje prijatelje od biv5eg nadbiskupskog lista >>Hrvatska ali koji se u poslednje vreme udaljio i koji je do5ao u svadu sa StraZa<<, klerikalnom strujom, jer je on zastupao neprijateljsku struju prema Nemcima (>deutschfeindlich< stoji u originalu, a verovatno bi trebalo >deutschfreundlich<< Sto znadi >prijateljski prema Nemadkoj<. Primedba prevodioca) dok je ceo ostali deo grupe intimni prijatelji ministra, koji su gore spomenuti, zastupali su jednu ideologiju, koja je oltro antirasistidka i koja osutluje proganjanje Jevreja, Stovi5epotpomaZu Jevreje (u sporazumu sa najvi5im crkvenim krugovima). Ova grupa je takode neprijateljski raspoloZenaprema Nemcima, kako u Zivotu tako i
up prol pon urar Pre jev kor ele Bra rad ne
sli dr po ko po
dit
ku dr kc ilI kt je kt al n n S
s k d n p
s 6
I
ost da Tako rA.
-
rL JOS
lastje bio u Ivljao Iovih NIK, andu rvetu (koji rojnu , koji rktor oda
Zrf, [esor Jure ati u rNN bsor
{revrlo rgih koji ito oko :ska tsa )ma ralo Cba roji tro riu tje oi
u politici, traZe podr5ku u unutraSnjim i spoljnim faktorima protunemadkogkaraktera, ne ustrudavajuii se od direktne ili indirektne pomoii neprijatelja Nemaca, Jevreja i masona. Tako je nastalo uravnoteZavanje,na odigled protivnidkih struja, radi zajednidkog cilja. Prema tome dana5njavlada ima sve garniture preteZnoantinemadke, jevrejske, pod jakim je uticajem masona i klerikala, blago je antikomunistidka, ili bar indiferentna. Nasuprot ovome su prijateljski elementi ministra dr. ARTUKOVIC-a prilidno izolirani, odnosno dr. Branko JELIC je dak u engleskomzarobljeni5tvui ne preduzima se nista radi njegovog oslobailanja,nasuprottome, ministru je poZeljno da se on ne vrati. 68. Ministarstvo za kulturu i prosvetu pokazuje danasjednu Zalosnu sliku. vei su prosla skoro dva mesecaod kada je osnovananezavisna dtLava Hrvatska, a ne samo da posao u ovom ministarstvu nije u povoljnijem poloZaju, nego Stoje to bilo u biv5oj Jugoslaviji, kada je kontinuitet rada ipak nekako odri.avan,vei sada5nji rad se nalazi u potpunom haosu, o demu se ve6 govori u javnosti, a ne samo medu dinovnicima ministarstva, vei i izvan ministarstva u politidkim i kulturnim krugovima. ovo ministarstvo je jedno od najvaZnijih u celoj dri,avi. ovo ministarstvo ima jedan veliki broj nadlestava i dinovnika koji stoje u javnom Zivotu. Treba naglasiti, da je skoro ceo kulturni Zivot u ovoj drZavi povezan sa ovim aparatom, po5to vrlo malo kulturnog Zivota bazira na privatnoj inicijativi i ukoliko to postoji, ono je u rukama biv5ih pretstavnika SeljaEke stranke, masona, Jevreja i komunista, znadi elemenata kojima bi takotle trebalo zabraniti svaku akciju. Znali ako akcija od gore ne uspe, odnosno od strane ministarstva, onda nije uspela cela inicijativa kulturnog Zivota. To je naZalosttragidna situacija u ovome trenutku i velika opasnost,da 6e ova situacija i dalje potrajati, moglo bi dovesti do potpunog kulturnog sloma. Ovde se nema namera da se digne optuZbaprotiv eventualnog krivca za ovu situaciju, ve6 se skre6e palnja na one momente, koji su doveli do ove situacije i moZda se ova situacija moZe u poslednjem momentu spasti. Kratko navedeno situacija izgleda ovako: U personalnom pogledu nije ni5ta promenjeno, (izuzev u 2-3 nevalna sludaja). Svi samostalni demokrati, Srbi, konfidenti - uop5te svi anglofilski i masonski elementi ostaju u ku6i, a ne samo da rade u ministarstvu,ve6 Sto vi5e su na vodedim mestima.Za sadase ne moZe
primetiti ni najmanja promena u propagandistidkom, zakonodavnom i ideoloskom pogledu. Sve se radi po starim zakonima, propisima, direktivama i u starom duhu. Nema se ni najmanja direktiva i pravac. U novom pravcu se sadane izdaju ni uputstva,a ni nove direktive u smislu novog ureclivanja Evrope' Do sada nije govorena ni jedna red o jos ni kulturnom programu ili pravcu, kao na primer o radu u Nemadkoj, sa jednomiedju nije osuden dosadasnjikulturni prosvetni rad, kao ni progru* pravca Engleza, Jevreja, masona i demomarksista.Jos dosada nituOu nije odrZanajedna sednica u ovome ministarstvu u duhu ideja novog uredenja Evrope, tako nije odrZanani konferencija o stvaranju novih ideja, novog Zivota i novog programa. Sve spavakao da je mrtvo. dinovnici ne rade tako re6i ni5ta i dosaclujuse u svojim kancelarijama. Svi ti negativni elementi koji su drhtali u prvih 14 dana od straha, podinju da se podrugljivo smeskaju,oni se skupljaju u kancelarijama i ironidno posmatrajucelu stvar, a Euje se ve6 u javnosti da ovo nije samo unutra5nja slabost ove drZave, ve6 da je to slabost cele ratne situacije i sve Sto se ovde dogada vratiie se na staro jer je pobeda Engleza vise nego sigurna. Nisu doneseninovi zakoni (onih par zakonskih uredbi, koje su donete, potidu iz kruga izvan ovoga ministarstva).U pogledu programa osnovnih - srednjih i visokih skola, nema jos danas iezultata. Ova dinjenica deluje strasno i poraZavajuie, posto se uvek o tome govorilo, da novi pokret i ljudi koji su dosli na mesto raspale Jugoslavije, ve6 su pripremili sve. Mislilo se, kulturni Zivot i sve da se brzo organizuje u duhu nove Evrope i da 6e se sve tako brzo promenuti kao u Nemadkoj, ali od svega toga za sadanema jos nista. Protivnici se raduju, a pristalicesu duboko poraZeni.Ako se sve to usporedi sa prva dva mesecaSUgnSte-eve vlade, onda se vidi velika razllka koja ide u prilog vlade SUB,q.Sti. OnOase svakako vi5e udinilo (iako ne6emo da se upustamo u kritiku toga). Ti ljudi su znali sta Zele, oni su postavili nou" l3rrd" i u roku od osam dana se osedalou celom programu novi duh, duh i program demokratsko-seljadkestranke. sada se nema nista. Ministar ne poznaje 99 Vo svogaosoblja, do sadaon nije ni pogledao u sve kancelarije. Njegovi dinovnici intzev nekoliko njih ni ne poznaju ga. Kod njega ne moZe iko da dode, ako neko sludajnojednom do
je< M di' ra kc p( m p( bt ul te k
c E l.
U
S
I t
i
l l
)ml ffi8,
O.U Lislu )do rSni onl iada teja tnju tvo. ma, rha, nai rmo
Uei viSe dbi, edu nas :ko lale ase nuti ri se )rva leu rda rvili rovi 5ta. tou raju :do rrlo tza rred :nje
jednoga postenog dinovnika i stvara nezadovoljstvo u kancelariji. Ministar je postigao, da stari poSteni dinovnici pri tome je red o dinovnicima pristalicama nove drZavne ideje - su vrlo zabrinuti, razodarani i skloni su da napuste svoju sluZbu. Nekoliko mladih ljudi koji sluze kao sekretari, su moZda dobri patrioti, ali nemaju uopste pojma o dinovnidkom poslu. sam ministar vrlo retko dolazi u ministarstvo, a kada dode onda samo prima deputacije,prijatelje i poklone. Stvari koje mu se podnose a koje su inade hitne ostaju dale1e beztoga da se rese; on kaZe samo: Biie reseno kada budu granice uspostavljene,u meduvremenumora se ve6 sadabrinuti i da se u punom tempu radi na novim zakonima,te da se izrade nove direktive i program, kao i stvarati nove udZbenike u novom duhu. Stvaranje zakona o visokim Skolamaje prepustenojednom poverenidkom odboru, na dijem delu stoji svestenik ZIMMERMANN, diji su saradnici, osim rektora Ekonomske visoke Skole SLADOVIC-a, sve marioneti i nesposobni ljudi. ZIMMERMANN ih je samo zato pozvao,jer je 1007osiguran da 6e oni biti samo njegovi pioni. $to se tide srednjih Skolajo$ nije ni5ta uradeno i nije prihva6enainicijativa, kao ni u osnovnim Skolama,gde bi se najviSe trebalo raditi - koje bi se trebalo Stititi od jevrejskomasonskog uticaja, posto je to istima do sada najvise Skodilo. opste obrazovanje grada i sela se uop5te bagatelizita. JoSnije data inicijativa za Stampanjeizdavanja u duhu nove Evrope. DrZavna Stamparijaje predata neiaku ministra, koji je inadejedan dobar mladi6 i patriota, ali koji je nesposobanda nesto napise,posto njemu za to nedostajeosnovno obrazovanje,koje se stide u srednjim Skolama.U celosti uzev5i izgleda danasnja situacija vrlo Zalosno. Karakteristidno je da je ovo jedino ministarstvo koje nije dotaklo pitanje Jevreja,masonai komunista. Dok je poznata dinjenica da se u ministarstvu nalazi veliki broj ovih tipova. Samo se sa Medicinskog fakulteta otpustilo nekoliko Jevreja volontera -, i to na predlog samog dekana fakulteta, ali ne od strane ministarstva. Inade su svi Jevreji i masoni na svojim starim mestima. Za polu-Jevrejina DURST-a i za masonaStlVtpAR-a je penzionisanjevei gotovo, ali ono jo5 leZi u fioci ministra.
Predmet: Odnos biv5eg hrvatskog ministra spoljnih poslova dr. Mila B UDAK - apremapOGfAVNfK_u. Prema iskazu jednog ridnog BUDAKovoG prijarerja isti se od politike potpuno povukao, tako da se moZe pretpostaviti, da on u skorije vreme ne dolazi u obzir kao aktivni ministar. Kao razlog za ovo dri,anje se navodi, da izmetlu BUDAKA i PoGLAVNIK-a postoji jedna duboka mrlnja, navodno zbog l i d n o g razmimoilaLenja.
Rukopisno plavom olovkom: Po diktatu
H(ELM)r3tvr
(Dosje Mile Budaka, Fond Mile Budaka, Hrvarski drZavni arhiv)
A
AdZija, Aimone Spol Alajbeg Aleksa 3 9 ,j
Andras Anfuso Angjeli Artuko' B
Babi6, Babi6 Ksa Babid, Bach,J Badali6 Badogl Balen, Barac,t Basarid Batuiil, Bauer,^A Baum,S Begi(,Y Benak,A Benzon,I Berger,F Berger,( Besarov
seod pou skorije KAZALO OSOBNIHIMENA GiPOg lidnog
drZavni
A
Biber,Du5an55,57 (suprugaZdenkaB.)140 BlaZekovii AdLija,Bolidar 47 BlaZekovi6, Cela140 Aimone di Savoia Aosta, vojvoda od Boban,Ljubo5, 49,72,74,75 Spoleta91 Boban,Rafael70 Alajbegovii, Ahmed 130 Aleksandar I. Karadortlevi( 33, 34, Bogi6,srpskiglumac16 Bonifadid, Antun47,77,I02,135 3 9 , 5 5 , 5 8 , 6 0 ,6 4 , 6 5 , 7 2 Bo5kovid, Du5an49 Andrassy, Juraj 47 Brkan,Ante57,61,70 Anfuso,Filippo 87, 88, 125 Broz,Josip- Tito 103,133 Angjelinovii, Budislav Grga l7 A r t u k o v i 6 ,A n d r i j a 4 1 , 5 7, 6 1 , 8 9 , 1 3 0 Bubalo,Ante58,61 Bu6,Stjepan83,I37 Budak,udataKtinig(neiakinjaM. B.) 96 B Budak,Ana 140 Babi6, Ljubo 47 ,714 Budak,Anica,rotl. Vrkljan (majkaM. Babii (Gjalski), Ljubo, v. Gjalski, B.)lr Ksaver Sandor Budak,Grozdana(Grozda)(k6i M. B a b i d ,M i j o 4 0 , 5 7 , 7 0 , 8 5 , 8 7 B.) 31,74, 75, 89, 140,t49 Bach, Josip 47 Budak,Ivka,rod.Toma(supruga M. B.) Badali6,Ivo 47 2 1 ,3 1 ,5 9 ,6 1 , 7r , 7 2 , 75 , 9 6 ,g g Badoglio,Pietro91, 116 Budak,Joso(bratM. B.) 11,12 B a l e n ,J o s i p 1 3 0 Budak,Joso(pradjedM. B.) 11 Barac, Antun 77 Budak,Mile (otacM. B.) 11 Basaridek,Duro 38 Budak,Mile, lijednik(ne6akM. B.) 73 Batu5ii. Slavko 47 Budak,Neda,udataPuk (kdiM. B.) 31, Bauer, AnWn 19,47 74,89,149 Baum, Samuel96 Budak,Nikola(bratM. B.) 11 Begi6, Yilko 127,129 Budak,Pajo(bratM. B.) 11,12 Benak, Aleksandar l4l, 145 Budak,Stana(bakaM. B.) l1 Benzon.Branko 109 Budak,Sime(bratM. B.) 1l Berger,Frank, v. Budak, Zvonimir Budak, Zvonimir (Zvonko) (sin M. Berger,Gottlob 115 B . ) 2 7 ,3 1 ,6 3 , 7 4 ,8 9 ,t 4 g Besarovi6.Savo 130 Bulat,Edo94,lI7 ,130 231
Buli6,Frane47 Burii, Mate 80 Bzik,Mijo 61,70
E E l e g o v i 6 , I v o3 4 F
C Cabas,Josip130 Canki,Pavao140,145-147 Casertano, Raffaele93 Cesarec,August47 Cesari6,DobriSa47 Ciano,Galeazzo 74, 87, 88,91,94 Conti,Ettore66-71,74, 142 Cronia,Arturo 78
e
Faber, Marija 5 Fancev,Franjo 47 FertilioL , u k a 1 1 0 ,1 1 3 ,1 1 6 ,1 5 1 Frank. Ivica 55 F r a n k ,J o s i p 1 7 , 5 5 Franjo Ferdinand 27 Frkovi6, Ivica 88 Frkovid, Jasna140 Frkovii, Mate 98, 127,139 Frkovi6, Mirna 140 Frkovi6. Vladimir 140 Funk, Walter 120, 121, 124
Hauptm Heinzel Helm,H Herendi HergeS Himmle Hitler, 11 9 , Horvat, Horvat, Horvat Hranilc Hranilo Hrustii Husein
dadi6,Fedor140 dengi6,Enes 103,108 G i o v i 6 , M a r k o8 1 , 9 0 ,g g , l O 2 , I O 3 , Gagliardi, Manco (Emanuel) 84 151
I
e
J
Galogala, Stevan 47 G a l o v i 6 ,F r a n 1 3 , 1 5 , I 7 , 2 l Gari6, Iozo 47 iopi6, Vladimir 15,32,33 Gavazzi, Milovan 47 Gavella, Branko 47 Gigante, Riccardo 123, 131 D Gjalski, Ksaver Sandor 47 Dalmata,Jerolim(pseud.Mile Buda- Glaisevon Horstenau,Edmund 110,112, ka) 15 124 D'Annunzio,Gabriele55 Griring, Hermann 58 Dapdevi6, Peko140 Gotovac,Jakov 114 Davorin,Josip,v. Krvarii, Kamilo Granda,Ivan 38 Delorko,Olinko47,102 Graziani,Rodolfo 9l Despotovi6, srpskivojni ljednik21 Gregorid,Joi.a77 Devdi6,Mate 70 Grividi6. Leo 136 Do5en, Marko4l , 67, 64, 127 Grividi6, Leonarda 42 Dragomanovid, Sanja114 Gross,Mirjana 16, 17 Drap5in,Petar140 Grubi5i6,Vinko 5 Dui6,Stjepan55 Gvozdil96
DumandZii,Jozo84,88 H
D Debi6,Josip141 ZJL
Hamsun,Knut 148 Harmo5,Oskar 114
Ivkovir IvKi6,I
Jakov Jandik Jareb 59 9'l
t2 14
Javor Jeli6 )v Jeli6 85 Jova
JUNS
K
Kad I
5I
0,1r2,
Kai6, Nikola 84 Kalderon, Salamon96 Kamenarovi6I22,I23 Karakanovid, Vojo 46 Karlovi6.David 37,96 K a s c h e ,S i e g f r i e d1 0 9 , 1 1 5 , l l 7 - 1 1 9 , t 2 1 - 1 2 4 ,l 3 r 85 Kati6 r 2 9 , 1 3 1 1 1 9r. 2 2 ,r 2 4 , 1 2 5 , Vasa 112 Kazimirovid, Horvat, Aleksandar 32 Du5an49 Kecmanovid, Horvat, Emil, v. Perdec,Gustav Karlo 1 1 Khuen-H6derv6rY, H o r v a t ,R u d o l f 3 1 , 4 0 , 4 3 , 4 1, 8 6 40 , 6'7, 148 Nada Kisi6-Kolanovi6, Hranilovi6, Marko 40, 147 22 Jozo Kljakovi6, Hranilovi6. Stanko 6I,67 ,70 Kolar, Slavko 102 Hrusti6, Franjo 37 Krinig, Duro 96 110 ElHuseini, Muhamed Emin Korsky, Vjera 81 Kosanovi6,Sava49 I Ko5ak,Vladimir 94, 101, 130 Ivkovi6 Svetozar 99 Koiuti6, August49,50 lv5i6, Stjepan47 Ko5uti6,Sida 102 K o v a d i 6 ,M a t i j a 3 1 , 3 5 , 8 2 , 8 7- 9 1 ' 9 3 , 1 1 6 ,L l ' l tll,llz, J Milutin 135 Kremzir, Jakovljevid,Ilija 78, 79 K r i z m a n , B o g d a n6 , 5 5 , 6 4 , 6 5 , 7 0 , Tomo 136 Jandikovi6, 7 5 , 8 4 , 8 6 , 8 7 , 9 8 , 1 0 9 ,1 1 5 ,1 1 8 J a r e bJ. e r e5 , 1 4 , 3 2 , 3 7 , 3 9 , 4 1 ' 4 4 , t20. 122, 123, 125, 726, 138, 146,
Hauptmann,Ljudmil4T Heinzel, Stjepan36 Helm.Hans 135-138 H e r e n d i d , I v o1 0 1 Herge5id,lvo 47 Himmler, Heinrich 116 Hitler,Adolf 82,86,109, 115,117-
5 9 ,6 2 , 6 4 ,6 5 , ' , l 1 , ' . 7 2 , ' 7 5 , 8 6 , 8 9 , t47 9 ? , 1 0 8 ,1 0 9 ,1 1 8 ,r 2 0 , r 2 r , r 2 3 ' Hinko 49 Krizman, 125,l2'7,128,130,131,140,146, Kilel,a,Miroslav 103-108,l4'7, 148 r49 Kr5njavi, Izidor (Iso) 17 Javor,Stipe37,39-41 Krvari6, Kamilo (Josip Davorin) 140 Jeli6,Branimir (Branko)31,37 , 56Kulenovi6, Di'afer ll'7 59,62-67,70,79,80,86, r42 Kulenovi6,Osman 88 J e l i d - B u t iF 6 i,k r e t a5 , 5 6 , 5 9 ,8 1 ,8 3 KuvedZid, Zivan 130 85,971 , 01 Kvaternik, Eugen 18,35 Gabro68,70 Jovanovii, 3 1,34,37,50,5I, Kvaternik,EugenDido Juri5i6,Blai. 47, 104 5 7 ,5 9 ,6 5 ,6 6 , 71 , 8 5 , 8 7 , 9 3 , 9 4 l,0 l ,
r12
Kvaternik.Slavko83-85'87-9O,95' Kadi6,Ante 5, 22, 23, 25,26, 28,29, 9 7 , 1 0 0 ,1 0 1 ,1 0 8 ,1 1 1 ,1 1 2 ,l l 4 , 10,19 130,151
K
233
L Laginja,Matko 34 L a s i 6S , tanko 6 , 7 5 , 7 9 ,l 1 l Lendii. Ivo 702 Londar,student67,69 Lorkovii, Melita 114 Lorkovii, Mladen40, 56-59, gZ, g4,g6, 91.,94, 107,111,115,L17,122,130 Lovokovil,Marko 140 Luburii, Vjekoslavl0l Luetil, Andrija 80 Lukas,Fllip 47
Mi5ii, Alojzije 47 Miura,Kazuichi111 Mladineo,Boris 147 Mortigiija, Tias 93 M o 5 k o v ,A n t e6 7, 6 9 - 7 l , 1 0 1 ,11 5 . 138 Mussolini, Benito63,92,g5_gg, 91,93, 94,97, 100,701,116_119, 120,125. 126.131
N Nardelli,Bruno 140, l4S, 147 Navratil,MiroslavIl7 ,l3O M Nazor,Vladimir47,103 Nedii, Milan 729 Macan,Trpimir 93 Madek,Vladko37,38, 40,41,43,49- Neralii,Tomislav114 5l , 62, ',I5 , gl_94, gg, l0g, 137, Nikolaj,episkop,v. Velimirovii, Nikolaj Niko'lii, Vinko 5, 76-78,98, 102, 116, 142,152 151 Makanec,Julije130,l4O, 145-147 Mandi6,Nikola722,l3O,t39, 140,145- Niziteo,Antun 102 Nu5ii, Branislav22 147 Mareti6.Tomo 102 Marijanovii, Ivan 68, 70 o Matadi6,Lovro I l4 Odak,Ivan15,33 Matasovi6, Josip14, l6-18 Ogrizovid,Milan 13 Matkovii, Hrvoje 34 Olujii, Ante67,70 Mato5,AntunGustav15 O r 5 a n i dI ,v a n ( I v o ) 8 2 - 8 6 , 9 1 , 9 6 , Mayer,Milutin 36 1 0 1 ,l t 7 , t 3 l Merkadi6,obitelj 96 Oshima,Hiroshi110 MeSi6,Ademaga127,133,740,145, Oswald,odvjetnik31,32 147 Me5trovi6,Ivan IO2,103,148 P Mihajlov,Vanda56 Pachnek123 MihaljdZi6,Franjo 136 Paljetak,Vlaho il4 Milas, Stjepan61 Papandopulo, Boris 114 Mili6, Lavoslav140,145,147 Pa5ii, Nikola 29,34,35 Miliievii, Vladera57,58,64,7Z-76, glP a v e l i 6A , n t e3 2 , 3 4 - 4 0 , 5 05, 1 , 5 5 84,87 5 7 , 5 9 - 6 97 , 0 , 7 1 , 7 3 _ 7 5g, 0 , g 3 _ Milobar, Fran37 g 3 - 9 ',,919 - 1 0 1 1 9 1 , , 0 3 _ 1 0 91 ,1 1 , Miljkovii, Joi.a6l ttz, 114-119, 121 722, 124_138. , Mi5e,Jerolim47.ll4 l4t-145.152 234
Pr
Pt Pt Pr Pi Pi Pi Pr P P P P
Pi
p
Pi
P P P P P P P P P P t
I I I I I
1 0 1 ,I 1 5 , 88,91,93, , 120,125.
tl
ii,Nikolaj 102,116,
91, 96,
P a v e l i 6M, a r a J1 , 9 9 , 1 1 5 , 1 3 8 Pave1i6, Mile 63 P a v i d i iJ, u r e9 6 , 1 2 1, 1 3 0 P e c h s t e iM n ,a x I 1 3 , 1 1 4 Peinikar,Vilko 101 Perdec, Gustav32, 36, 40 , 56, 57 , 69 P e l d e v i iI,v a n 5 5 - 5 7, 6 l , 6 4 P e r i i ,S d e p a n( S t i j e p o 5) 8 , 6 1 , 6 4 , 9 4 , t26 Pernar,Ivan 38 P e r 5 i iI,v a n3 4 , 3 6 Petrii,Ivan 88,91 Petrovii,Rastko22 Pilar,Ivo 47 PioXI., papa60 P i oX I I . , p a p a 9 3 Pogorelec, Jelka57 Poli6Kamov,Janko15 Politeo,Ivo 47 Poock,Peter', v Puk, Kreiimir Posilovii,Juraj19 PospiSil, Zvonimir40 Pound,Ezra 148 PoZar, Petar56,97 Prazman32 Prebeg, Viktor'140 Prebeg, Vladimir 32 Predavec, Josip49 P d b i i e v i dS, v e t o z a3r 3 , 3 8 Princip,Gavrilo96 Prkii, Duje (djedMile Budaka) I I Puk,Krelimir(Kre5o)ll5,149 Puk,Marijana149 Puk,Mirko 84,88, 101, 129,135 Puk,Neda,v. Budak,Neda R
51 5s-
80,83)9,1tr, 24-138,
Rabadan, Vojmil 16, 101,1 13 Radan, MiSko127 Radki,Mirko 48 Radica, Bogdan103,141
R a d i 6 ,P a v l e3 5 , 3 8 R a d i 6 ,S t j e p a n3 3 - 3 8 ,4 3 , 4 6 , 1 3 5 ,1 3 6 Raji(,zubar 42 Rajkovi6,MateTl,ll5 R a t k o v i 6 ,S t j e p a n1 1 6 , 1 1 8 - 1 2 1, 1 2 4 R e i n e r ,F r i e d r i c h11 9, 1 2 2 - 1 2 4 ,1 3 1 Reymont,Wiadyslaw Stanisiaw78 R i b b e n t r o pJ, o a c h i mv o n 1 0 9 , 1 1 9 , 1 2 1 ,1 2 4 R i s t o v i 6 ,V l a d o 3 3 R i z v a n b e g o v i 6 t, u r s k i v e l e p o s l a n i k 110 Roatta,Mario 93 R o j e ,A n a I l 4 Rosandi6,Mime (Milan) 96 Rukavina(majkaJuceR.) 140 Rukavina,Branko 103 Rukavina,Juraj (Juco) 140, 145-141 S SachsPetrovi6,Vladimir 55 S a d k o v i c hJ, a m e s6 5 - 6 7 ,7 1 S a r a n i j aA , dem 46 Sarkoti6,Stjepan55 S c h l e g e lT, o n i 4 0 , 9 9 Sekulid,Jakov 102 S e r v a t z yV , j e k o s l a v5 5 - 5 7 , 1 0 1 Singer,Vlado 70, 90 Skerlii, Jovan 25 Skradii, Jerko 75 Smoljan,BariSa48 S o l d i n ,M a t i j a 4 0 , 1 4 1 S t a r d e v i iA, n t e l 5 - 1 7 , 1 9 ,2 0 , 2 6 , 5 1 S t a r d e v i 6M, i l e 1 1 7 Steengracht,GustavAdolf I 19-121 S t e i n f e lN , i k o l a 1 3 9 ,1 4 0 , 1 4 5 - 1 4 7 Stepinac,Alojzije 144 S t i p i n o v i i ,I v a n 6 0 S t o j a d i n o v i i ,M i l a n 5 1 , 1 2 - 15 Strossmayer,Josip Juraj 17, 26 S t r o z z i , T i t o4 8 , 7 6 S u 5 i i ,L o v r o 8 8 , l l 7 , 1 2 7 - 1 2 9 , 1 3 2
235
s
v
Sahinovid, Saban43,46 Sari6,Ivan 48 Simie,Shnko 102 Simrat, Janko96 Stefanii,Vjekoslav102 Suba5i6, Ivan 86. 133 $ufflaj,Milan 32, 34,4t, 43,45,46 Suman,Mate67, 68,70, 7 l, 92,g3 Suni6,Josip33 Sute,Stjepan70 Sutej,Juraj48,49 T
Valenta,Ante 61 Velebitski, Milivoj (pseud.Mile Budaka) 15,62 Velimirovii, Nikolaj 25 Vignjevi6, lvan 145-147 Vilder, Veieslav 49 Vittorio EmanueleIII. 116 Voki6, Ante 130 Vrandi6, Vjekoslav 87 Vrane5ii, Duro 48, 104 Vrkljan, Ake5a l6 Vrkljan, Anica, udata Budak. v. Budak, Anica
Uv
Tadijanovid, Dragutin 102 Tamburini, Tullio 125 w Tankosii, YojaZT Tijan, Pavao 5, I02 Weekermannl 12 Toma, Ivka, udata Budak. v. Budak. Weiss,Alojz 12 Ivka Weiss,Terezija12 Tomidi6, Stjepan 87 Weizsiicker, Ernstvon 112 Tomljenovi6 , Jozo 70 Werner,Ivan 59,i3 Torbar, Josip 48 Wiesner,Ljubo l5 Truhelka, Ciro 48
Trumbi6,Ante 35-38,43, 49, 67. Tudor,Adolf 140 Tudor,Ivan 139 Turina,Oskar122,123 U Ujevi6,Mate l0l Ujevid,Tin (Augustin)t5 Urbani,Umberto77 Uvanovid,Danijel104
lll
d
IJ
Zimmermann,Stjepan137 Zwerger4l
it Milovangg,95, 96, 143 _2ani6, Zanko,Du5an102 Zigrovil,Mladen 103
8,,
zlvKovle , srpski major 29 Kazalo izradila : NADA VRSALOWC
236
Fr
{ileBudaka)
SADRZAJ
Uvod
B u d a k ,v .
Prvi
dio
l1
I. Politidko sazrijevanje (1901-1914) II. Prvi svjetskirat i zarobljeni5tvo(1914-1919)
21
III. Doktor prava, aktivan dlan Hrvatske strankeprava i branitelj u politidkim procesima (1920-1933)
31
Drugi
dio
I. Usta5kaemigracija - Budak kao politidki emigrant(1933-1938) . .
59 65
1. U Austriji, Njemadkoji Italiji 2. Na delu logora na Liparima 3 . Pregovori o povratku u zemlju 4.Romani OgnjiJteiNavulkanima - politidkeporuke
7l 76
II. Djelovanje u domovini - glavni urednik Hrvatskog naroda (1938-1941)
8l
III. StvaranjeNezavisne drLaveHrvatske - prvi ministar nastavei bogoltovlja (1941) Fotografije
SALOWC
55
izmedu 96. i 97 . stt'
IV. VeleposlanikNDH u Berlinu (194I-1943) V. Ministar vanjskihposlovaNDH (1943) VI. Budakkaodoglavnikbezfunkcija(1943-1945)..'. VII. Ocjena njemadkeobavje5tajnesluZbeo Budakovom politidkom djelovanju VIII. Pred partizanskim sudom
87
109 115 127 135 I39
237
ZakljudnaijeE Bibliografija Riassunto Summary Biljeika o autoru Prilozi Kazalo osobnih imena
238
151 153 159 l6l 163 165 231
