tilxilxluil[luxunn_
iz djelaaiji suautori sakupljeno Ibn Kajjimel-Dzevzijja el-Hanbali, Ibn Redzeb i EbuHamidel-Gazali Naslovizvornika:fte Purificationofthe Soul Prijevodnadova,ÖISCENIEDUSf, prernaPrvim izvorimä
I
Dl"i crscEl{JE p r e m a p r v l m l z v 0 r r mä
prijevoda: Recenzenri DtenanHANDZIC
Priredio: AhmadFARID o libris, d.o.o.Sarajevo,200s.
preveia: nabosanski Sengleskog Äha ÖEHArlC
Urcdnik: Izedin SIIGLo
dE'* Sarajevo, 2005./1426.H.
-!-l
nr
I.
AUTORA PREDGOVOR pripadaSvemogucem allahu. Njega molmo Qvaka slava r,Jza pomocl oprost.Njemuse uLjeiemood zla nassarnihr naSihloiih djela. Koga Allah uputi, niko ga ne moze zavesti na pogreian put, a koga Allah zavedena pogreian put, niko ga ne moze uputiti. Svjedoöimda nema drugog boga osim daje Allaha,|edinog,bezdruga ili Njemu ravnoga.l sv.iedoöim MuhammedNjegovrob i Njegovposlanik.Nekaje Allahovmir i salavatna poslanikaMuhammeda,njegoru öasnuporodicu, ashabei onekoji ih sli.jedeu praviönostido Sudnjegdana.fedan od najvazntih zadatakazbog kojih je posianik ovog naroda Muhammed,sallallahualejhi ve sellem,poslanjesteoöi5öenje duse.Allah, govoreöio ovoj misiji, kaie: "On je On.tj Koji je neukima, posl.lo irned, njih Poslanika, da im kazuje Njegove Znake, i da ih oißti, i Kfljizi i Mudrosti ih ttauti, premda su prije bili u oütoj zabludi."(El-DZunua,2)' Stoga,onaj ko se istinski nada Allahu i Sudnjem danu treba pokazatiposebaninteresza oöi5öenjevlastite duIe, jer Allah je povezaouspjehSvogaroba sa öistotomnjegoveduüe,nakon puta zakleo.U Ku'ranusene mozenati nijedna Stosejedanaest zakletvapoput ove: 'U tekstujekoriötenprtevod Kur'ala protdr. EDesa Kariia, op.prev.
.
i:"
-t
"Tako Mi Sunca i svjetlosti jegove, i Miese.a kad go prcti lstopice, i dafla kod ga oiituje, i oü kad ga zakrije' i neba, i Onoga Koji ga sazda, i Zemlje, i Ofloga Koii je ruvflomuiifli, i dule,i OnogaKojije stvori,paje tadahnu da nade lta zlo joj je, o ita dobro je, uspjet te onaj ko je 1-10) oiisti,a izgubitte oflaj kojije uprlja:' (Ei Serns, ili isöistiti,rijet zekatima isti korijen, Rijei tazkiat: znaü ottLstiti s obzirom na to da se zekatomöisti bogatstvo,Priznavajuöi Allahovo pravo nadjednim njegovimdijelom. Postaloje teöko za nas da se okoristimo kr,ji.gamatakaika (knjiga o temama koje utjeau na emocije) koje su naPisaie prve generacijemuslimana. Veöinu üjih öine velike knjige koje saainjavanekoliko tomova, a mnogim je muslimanima oteZanpristup takvim knjigama.Povrh toga,öestosadrZeslabe i fabricirane prijenose.Stoga smo se odlutili da naöinimo kolekcijunaipouzdanijihiziestaja, koje su nam predoöilineki utenjaci öija ekspertizaleii na polju dave:imam Semsudinibn el-Kajjim,Ibn Radiabel Hanbalii imam Ebu Hamid el Gazaii. Naiaje iskena Zeljada ova knjiga postanekorisnim izvorom i naposlijetkuse pokazekao blagodatna Dan kadani bogatstvo ni djeca neaebiti od koristi, .ier niko neie imati koristi osim onih koji dodu saöistim srcem. Sraka slara pipada Allahu i sta je moi Njegow. On je nai gospodari Njemu sesvivraiano.
I\t.!lit'li( L
ISKRENOST elerrrenata Tskrenoslznati:otislili \vojunamjeruod svilrlosih Is ciljempribliTavaljaAllahu.osrgurälida ie svakanamiera koja leti iza djelaibadetaiPosluinosti iskliuöivoradi Njegovog o Stvoritelju' Toje neprekidnopomno razmiSljanie zadovoljstva. do tog stupniada sezaboravistvorenje. Iskrenostjeuvjet da Allah primi dobradjelauöirjena sukladno Posianikovom,sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu. Allah naretluj€u Kur'anu: 'A narcileno im je sarnoda Allahu robujt, do Mu odonokao iistirjernici ejeru ispol/ijedaju" (EI Bejjiru1,5) sallallahu Ebu Umatneprenosidaje jedan iovjek dolaoPoslaniku, ""Staje s iovjekomkoji nam sepridtu2i u alejhivesellem,i rckao: je namjerasamoda stekneslavui plijen?"Polanik, botbi,onjegova "On netePtimiti t1i!h1" eovjek sallallahualejhivesellem,odgowri: "On neie je tri pufa ponorioPitanjei svakiPutje Poslanikrekao: tljela uiinjena s prima samo ona ptiniti niifa."A ztltifi reie:Allah iiston namjeromda sestekneNjegotozadovoljstto."'2 I Sdn,r,En-Nesai, (rrab el-DZihad,6| 2si hafrzlbn Hadi'er,Fathe!'Ka.lir, 6/2.8.
sallallahualejhiw Ebu Seitlal Hudri prenosida je Poslonik, 'Allah rekaona hutbina Optosnom hadiu: ie blagosloviti sellem, jer tno,ebiti ko ih rczumije, svakoga ko iuje overijeii i svakoga da onikojimaje preneseno ovozfianjenßüotli kojiie ga nojbolje ßzumjeti.Postoje tri stl,aliprcna kojimasrce,jernikane trcba posveiivanje ili Pakost: djelaAllahu, osjeiatinikakvoneprijateljstvo imatlamuslimana i lojalnost vetini.'\ sovjetownje Ovdjese misli da ove tri stvarijaöajusrce,i svakoko se u njima istakneimat ie srceaistood svakevrstepodmuklosti, pola/arenostii zla. Rob se moze osloboditiieitaDasamo pomoiu iskrenepozrtvovanosti, kakoAllahu Kur'anukaZeda Muie Iblisrekao: ",,.osirn o$ihiskrefühT|ojih tobora!"(Sacl:s3) "O Prenosiseda su pravovjerniuobiöavali reöi: vlastitobiie, budi odano,i bit aei öistol'Kadase bilo kakvaovosvjetska sreaa,u kojoj vlastitobiöenadepriiatnosti premakoioi mu srcetezi,upleteu nasibadet,tadaonaumanjivrijednostöistoae na5ihnaporai uniSti naiu iskrenost.Covjekje zaokupljen dobromsreöomi utopljenu svojestrastii iudnje;rijetkoje da sunjegovadjelai ibadetoslobodeni privremenihciljevai Zelja ov€vrste.Iz ovogserazlogakaäeda ie svakoko osigurajedal momenatistinskepoboznostiAllahu u ovom Zivotuuspjeti, jer je poboznostrijetkai od izuzetnevrijednosti,a uklanianje neöistoiau srcujestenaporani zahtjevan poduhvat. Poboznost iesteustvariuklanjaniesyihreöistoöaiz srca,bilo da ih je malo ili mnogo,tako da .je namjerapribliZavanja Allahu slobodnaod svih drugih motiva,izuzevpostizanja I Sartfi,Ibn Madiej takoderIbll Hibban,Mevartdez Zenan, stt.47,pa izvoruZaidaibn Sabita.
i
I
I
OvomoZedoöisamood onogakojivoli zadovoljstva. Niegovog Allaha,koji je do te mjereobuzetmislimao onomsvt€tu,da u zaljubavpremaovomsvijelu mieqta srcuneostaje niegovom iak i u svimdjelirna, C)vikvao"obamorabiti odanai iskrena kadajede,pije i obavljanuZdu.Uz rijetkeizuzetke,svakoko zanjegazatvorena nijeovakavnaöiöeda suüata PoboZnosti djela osobekoja Ovakvaljubav karakterizirasvakodn€vna ie svladanasvojomljubavljupremaAllahu i ahiretu'i ona istinskuodanost.Isto tako, onogaöija je duöa predstavljaju ljubavljui zaokupljenoiiuovim svijetom,statusom svladana toliko prePlaviti,da ili autoritetom,ove ie ga karakteristike njegovadjela,bilo da je to namazili Post,neaebiti primljena, osimu rijetkimsluiajevima Lijek protiv ljubavi prema ovom svietu jeste udaljavanje pohlepezaovim sebe,uniStavanie ovowjetskihieljaodsamoga svijetomi öiitenjeu pripremizaslijedeöisvijet.Ovote' zatim' postatistaniemsrcai iskrenuöepoboznostbiti jednostavnije postiii.Imamnogodjelazakojedovjekmislidaih öiniisk-reno ali on ie obmanut,jer ne uvida radi Allahovogzadovoljstva, niihovemanikavosti. Prenosise da ie öoviekuobiöavaoklanjatiu prvom safu u dzamiji.Jedandan je zakasniona namazi tako ie klanjaou kadasugaliudi vidjeliu drugomsafu.Osjeöaviisenelagodno u srcukoje drugomsafu,shvatioie da suuZitaki zadovoljstvo je osjeiaozbognamazabili zbogtogaito.ievidio dagaliudi tu stanje videi zbogtogamu sedive Ovoje suptilno,neoPiPljivo i djelasu rijetkood njegazaitiiena.Izuzevonih kojimaAllah pomaie,malibroj ljudi sviestan ie ovakodelikatnihstvariOni svojadobradi€lakaoloia naSudnjem kojiovoneuvidevidjetöe u Allahovimrijetima: danu,to suoni koii susPomenuti
A od Allaha ie im se ukazati kazflo koju nisu bili slutili. I ukazot ie ifi se fljiholo zlo djela koja su poünili!' (Ez-Zuner,47 18) "Ti 'Hoiete rcci: li da wts izrlijestitfioMi o djelitna gubitnika ovih, tiji te trud u Ziyotu a ovomeeijetu dolekood njih biti', a o i ie - da je dobro ono lto tine - snovati"(Kehf,103104) "PoboZlraje osobaona koja prikiva stvari koje |akubje rekao: su dobre,na isti naiin na koji skrivastvari koje su losel' "lskrena El-Sousijerekao: poboZnostznaöiizgubiti sposobDost da se bude svjestai svoje poboinosti, jer onaj ko uspije identificirati poboZnostu svojoj poboznostijeste osobakojoj nedostajepoboinostl' Razmatratipoboznostiestediviti joj se, a divl.ienjeje levolja, a ono 3to je iisto oslobodenoje svake nevolie. Ovo znaii da djela moraju biti oöiitena od svakog .amodivlenjadielimakoraga za posljedicu nore. "Mnogo Ejjub je rekao: je teäeljudima oöisriti svoju üamjeru negoizvriiti bilo koie djelo:' Neko je rekao: "Biti poboZan nakratko znaöi zauvijek biti spaSeD, ali poboznostjertetkal' Suheilje bio upitan: "Staje najteie jednom biiu?" Odgovorio je: "Poboznost,kada vlastita liönost Demadobru sreiu da je njome obdarenal' El Fudejl.jerekao:"Ostavitid.ieloradi ljudi znaii rraZitidihovo divljenje. Djelo uöinjeno radi njihovog divljenja znaöi druge pripisivati Allahu. Poboärostje kada Ällah oslobodi od oba ova stanja:'
I\tghtvll'2.
PRIRODANAMIERE "Namjeravam uraditi to amjera nije izgovaranjerijeöi: i tol'To je prelijevanjeiz srca koje teaePoPutosvajanja nadahnutihAllahom. Ponekadje jednostavno,ponekadje teiko. Osobi, öije je srce izuzetno keposno, jednostavnoje imati iskrenu üaDlieru,u Takvaosobaima srcekoje teZika korijenima vetini sluöajeva. iesto procvjetadobrim djelima.A onima ko.ia veoma dobrote, öija srca tez€ ovosvietskimPitanjima,i njima su zaokupljena, t€skoje postiai iskrenu namjeru, tako da öak obaveznadjela ibad€tapostajuzamornai muöna. "Zaista sedjelacijene Poslanik, sallallahualejhivesellem,rekaoje: je naunio dobiti ono lto torjek prena namjeri i zaistuie svaki svojimdjelom,pa ko budeuiinio hidLru u ine Allaha i Njegovog a Poslaniku' je hidira hidira Allahu i Njegovom njegova Poslanika, ko budeutinio hirläruradi materijalnedobitiili radi Zeneda bi se je hidira za onoza lto ju je ndutnio-a njegova njofie aaenio, "Ovaj je hadistreainasvogznanjai Imam Ei Safirekaoje: "Zaista sedjelacijenepremanamjeri" znaöeda sujedino Rijeöi: djela koja su uöinjenasukladnosunnetuprimljena, a nagrada aBuharii Muslim. 11 -
slijedi ukoliko je namjeraiskena, ftdoiroje Poslanik, sallallahu 'Djela supremanjihovomkhodu.'' alejhiw sellöm,rekao: "svaki ie iovjek dobiti ono öto je Daurnio Sliöno tome, rijeti: svojim djelom'znaöeda nagradazadjeloovisio Damjerikojaje iza tog diela.Nakon Stoje iznio ovo naöelo,Poslanik,sallallahu "...pa alejhi ve sellem,daljekaie: ko bude uöinio hidiu u ime Allaha i NjegovogPoslanika,njegovaje hidzra hidzra Allahu i N.iegovomPoslaniku,a ko bude uöinio hidäru radi materijalne dobiti ili radi iene da bi se DjomeoieDio,njegovaje hidZra za ono za Stojuje naumio."Takoseprividno istovjetnadjelamogu nzlikovati, jer.je kod svakeosobenamjeraza njih razliöita,po stupnjudobrogi loaeg.
Ä
Kadaje losa namjerapoPraöenanedostacimau samom di€lu' tada su njihovateiina i kaznauveaane. Svakohvalevrijednodjelomora imatikorijen u tvrstoj nam)eri' iedino tada moie biti smatranovrijednim nagrade Temeljno je naöelojesteda je namjeraza djelo samoibadetAllahu Ako ustvari nala namierada se hvalimo tadase isla djelaibadeLa djela Stose ticedozvo)ienih pretvaraiuu djelanePokornosti. sra ukJjuiujunamieru,koja ih moie Pretvoritiu odlitnadlela koja mogu iovjeka primaii Allahu i dodijeliti mu dar Njegove blizine.
Vrijedxost ntrfliere
Dobre namjerene mijenjaju prirodu zabranjenihdjela.Neuld ne smiju pogreirlo protumaöiti znaaenjeovog hadisa,i tako misliti da dobra Damjeramoze zabranjenadjela pretvoriti u prihvatljiva. Gore navedeni hadis podrazumijeva iskljuiivo ibadet i dozvoljenadjela,a ne zabraDjena. Ibadet i dozvoljena djela mogu se pretvoriti u zabtanjena,zbog namjereko.jaiza njih sto.ii,a dozvoljenadjela mogu namjerompostati dobra ili loia, ali lo3adjela ne mogu postati ibadetom,öak ni uz dobru namjeru.6
Omer ibn el-Hattab,nekaje Allah zadovoljannjime, rekaoJe: "Najbolja su diela ona kada se öini ono öto je Allah nar€dio' ostavljaono Stoie zabranioi ima iskrenanamjera za sve Sto Allah od naszahtijeval" "Mnoga mala diela postaju fedan od laiih predakarekaoje: velikirn zbog namjera. Mnoga velika djela, s druge stran€, postajumalim zbognedostatnenamjere"
t BJi^ri, Kitabel-Kader,ttl49g. 6 ovo je predstavljeno u hadisukoji biljeäiMuslim u svom sartt,, u kojem Ebu Zerr prenosida je Poslanik,saliallahualejhi ve sellen, 'lmat tekao: iete nagraduza sadaku,iak i kada imate spolniodnos sa syojin suprugama:Ashabi na to rckoleiDa li iemo uistinu biti aagade za ,adovo\avanlena:ih 'tnstt? 4 on in adsovou Ako inatc /abranieniodnos.itnte grileh.t,to tako ukthLoinare dorvol)üt odno<. imatenayadu..ImrmEn-Nevcvi ,e rekro. Ovrj hadisJ$no ukaruieda dozvoljena djeltrpo.raiudielrmapokorno"ri. ukotrkoJer/. niih dobrdnrmierd.rpoln,Jkt posrdje dielo,brderJdkoje ucrnjenu7
'r taiornzenomkro jto ie Ultotoi, oa 'tii"a".it ',rmicrd:7bh)avanje 'polnogodnosldobiri n,aaäa ce'e lao rezultat az.;..n"'reaio, Att.rh, tisro'ei 'pre'avanie i ,enine svoie polom.Nor auvanje ;ravovierno labranierltrpoz'an'h pogledami.li ili rabrinjcnihodnosakro i svakadrugadobranamjera. -Tahz:bel (rrr/ije,klkomurebio A s m dl i \ e r e v j .I / l " l . E b u l ' h r k d i je obr.rt,iednomrrrrlikomusaou d/rmrjudabi nectopoieoi uvidio da nJ remlji i näsdo dotao putem LoJim 8J )e mu rJilu"o din"r.Vroriose narro rekrvir: llo2danijemoi molda ali ondr g. o'ra"ig,le g'r,1e drugom pnpadrneRome
r3
Vr "Nauöite o namjerama, lahja Ibn Ebu Kesirrekaoje: i€r ie njihovavaZnost veaaod vaZnostidjela." Ibn Omerjejednomprilikomöuoöovjeka kojije,dokjeoblaiio "O ihrame,rekao: BoZe!Nijet tinim uöiniti hadZi umru." Zatimmu.i€rekao:"Nisuli, usWari,ljudioni koieobavjeötava5 o svomnijetu?Nije Ii Allah Onaj Koji veazna3taje u tvom srcu?"3 Niiet ne trebaizgovarati u tokudi€laibadeta,zbogtoga Stoje dobranamjerajedinou srcu. Vrijednost znanja. i poduöo.vanja Postojemüogiajetiu Kur'anukoji dokazujuvrij€dnostznanja i njegovogprenoienja. UzviSeni AllahkaZe: Allah te uzdiii na stepefle dostojafistvene oneod ws koji ieruju i kojimaznoriedatoje." (El-Mudtddele,11) "Zar suistiofükojiaaju i oni kojirc maju?" (Ez-Zufter,9) U hadisusekaie:"KadoAllahnekome ieli dobro,On lnupodari nzumijeyanjerjerc.'ePoslanik,sallallahualejhiw sellem,takoder je rekao:'Allah olaklaput u DZennef svakotne kokloti u potrcziza znanjem.lo Kretanjeputem znanjaodnosisena kretanjesamimputem,kao lto je odlazaknaskupoveuleme,kao i na pratnju metafziikog puta, kao lto su izuöavaniei pamaenje. s Sahih,Daa'hi'l-ulumlet-hikari, str.19. YBuharii Muslim. 'oMuslim,2ll17.
hadisvierovatnoznati daAllah olaksauö€njeonom Navedeni naputuiolakiavajuöi muprepreke kojitrati znanje,uklanjajuöi "Imali neko je mu njegovoputovanje. ledan od predakarekao: ko traziznanje,pa da mu u tomemoZemoPomoai?" Ovajsehadistakoderodnosii DaPut koji vodi ka Däennetu na Sudnjemdanu,koji je praviput,te ono stoje isprednjegai onoito slijödi. Znanieie istotakoi najkaöiput do Allaha.Ko godideput€m najkraaom stazom.Znanje, znanjastignedo Allahai Dzenneta Zbog dvojbei sumniiöavosti takoder,izvodiiz tame,neznanja, togajeAllahSvojuknjigunazvaoSvjetlom. daje Allahot ibnOmerprenosi Buharii MuslimbiljeiedaAbdullah "Uistinu, rekao: Allahneieuzeti abjhivesellem, sallallahu Poslanik, ga od ljudi,vetuzimajuiiZiwteuienihljudi, zkarjeoduzimajuii nijedanTadaie uzimajuiijedanpojedanüvotsvedokneostane sud'i zastojewde.Traütte odnjihdadonesu Ijudiuzetineutene i do njihove zalutalosti ito te dovesti oniie ga dofüjetibezznanja, stidrügih." uzrokovdhj a zalutalo bio uPitano ovomhadisu,rekao Kadaje Ubadaibn es-Samit kojePodize je:'Ako hoöete,reii öuvamkojejeznanienajveöe, stupanjljudi:to je poniznostl' On je ovorekaojer postojedvijevrsteznanja.Prvoimakorist Allahu,Njegovimimenima, u srcu.To .ieznanjeo Uzvisenom i Njegovimdjelima,kojenareduiestrah, Njegovimsvojstvima na NjegaOvo revnost,ljubav,molitw i oslanjanje poStovanje, "Oni öeuöiti Kur'an, je korisnoznanje.TakoIbn MesudkaZe: ali on neöedoseöidaljeod njihovih grla.Kuran nosi korist srcei u njemuseövrstousadil' samokadadosegne
15 -
"Postojedvi.iewste znanja:znanjejezika, El-Hasanje rekao: koje moie biti protiv sinaAdemovog,kao ötostoji u hadisu: Kür'anje ili za ili protiv vas" i znanjesrca,koje ie korisno znanje.Ovo drugoznanjejestekorisnoi podizestupaniljudi, to ie unutarni€znanjekojesrceupijai kojega ispravlja.Ljudi olahkouzimajuznanjenajeziku:niti oni koji gaimaju,niti bilo kaoito i oni koji drugidjelujupremanjemu,i takoononestaie, ga kada fe sftorenja biti koji imajunestajuna Sudnjemdanu, dovedena na polaganje raöunal'
l\tglrrll.f 3.
VRSTESRCA T)as kao ito se srcemozeopisatiZivim ili mrtvim, ono se u pripadnoslllednoJod tri wste, a to su: lJmo:e Posmatrali zdravostce,mrtvo srcei bolesnosrce.
Zdralo srce
tt M\lslim,Kitabet-taharu,3199 - 1 6
Iedino oni ko.ii dodu sa zdmvim srcembit le spa$enina Sudnjemdanu.AllahkaZe: "Na Donu kad ni imetak ni sinovineie od koristi biti, bit öespalefli o i koji Allohu iista srcadodt' (Ei Suara,8889) "To Pri odredeniuzdravogsrcastoiislijedeöe: ie srceiisto od svakestrastikoja dovodiu pitanjeono 5toje Allah naredio je bilo kalwih ili osporavaono 3to je zabranio.Oslobodeno posljedica toga, Kao porivakoji proturjeöeNiegovomdobru. nekogaili neöegaosimNjega zaitiöenoje svakogoboäavanja i ne trazi sud ni od koga do NjegovogPoslanika'sallallahu al€ihivesellem.Onoötopruiajesteiskl.iutivozaAllaha,voljno upuaujuaisveNjemu'u ili s ljubavlju,uz potpunooslanjanje, Kadavoli, njegovaljubav strahu,nadii iskrenojposveöenosti. je na Allahovomputu.Ako prezire,prezireonoito On Prezir€r: -
12-
Kada daje,daje za Allaha. Ako zad,rLava, zadrLavaza Allaha. No ipak, nista od ovog neie biti dovoljno dok slijedi ili rzima za vodita ikoga osim NjegovogPoslanika,sallallahualejhi vc sellemi Rob sa zdravim srcem mora svojesrce posvetiti kraju svoga puta i ne zasnivatisvojadjelai govorni na kome do Allahovom Posianiku,sallallahualejhi ve sellem.Ne smije dati prednost ni.jednoj vjeri, rijeöima ili djelima, nad onim od Allaha i NjegovaPoslanika,sallallahualejhive sellem.Allah kaZe:
prolaznim uZivanjima. Pozivano je ka Allahu i ahiretu iz daljine,ali ne odgovarana savjet,a umjestotoga sliiedi svakog lukavogSejtana.Zivot ga ljuti i godi mu, a strasti spletkarskog, gaiine gluhim i slijepimrrza sve,osim za ono Stoje zlo. Druziti se sa osobomovakvogsrcaznaii izazivatibolest,Zivot osobiznaöi ie s njom poput uzimanjaotrova,abiti skloDtakvoj potpuno uDiötenje.
Bolesno srce "O vjer ici, ne l;urite s oillukano pred Allahont i Njegoüm Poslonikom,i AIIaha se bojte! Dokto, Allah sveiuje i sveznal' (El-Hudäurat,1)
Ml'tvo stce Njegovo je stanje suprotno od stanja zdravog srca. Ono ne poznajesvogaGospodarai ne aini mu ibadet onako kako je On naredio,kako On voli, ni na naöinkojim je On zadovoljan. Umjesto toga, ono se drZi svojih strasti i 2elja,öak i kada je vjerovatno da ae prouzrokovati Allahovo nezadovoljsfvoi ljutnju. Ono obo2avadruge mimo Allaha, a njegova ljubav i Djegova mrinja, njegovo davanje i njegovo zadrzavanje, proistjeöuiz njegovihhirova, koji su mu od najveie vaznostii draäimu od Allahovogzadovoljstva. Njegovihirovijesu njegov predvodnik,liegoveslrasti.njegov \odit. njego\o nc,,nirnJe njegovvocla,njegovineproöiiieni porivi njegovpokretaö.Ono je uronjeno u sopstvenebrige postizanjaovosyjetskihciljeva. Opijenoje vlastitim dopadanjimai ljubavljupremabrzopletiDr,
Ovo je srce u kojem in,a i Zivota ibolesti. Nekada ga ovo prvo odüava, a nekadadrugo, a slijedi ono Sto njime usPije dominirati. U njemu ima ljubavi za Allaha, vjere u Njega, iskrenosti prema Njemu i oslanjanjana Niega, i to je ono sto mu daje iivot. U njemu takoder ima zudnje za sträSaui zadovoljstvom,te irD daje predl1ostitezi da ih iskusi Puno je samodivljenja,kojegamoZedovestido üni5tenjaOno slu5adva pozivaoca:jednog koji ga pozivaAllahu, NjegovomPoslaniku, sallallahualejhi ve sellem,i ahiretui i drugog koji poziva ka prolaznimzadovoljstvimaovogasvijeta.Odgovaraonomekoji u tom momentu ima viseutjecaja. Prvo je \rce 2ivo. pokorno AIlahu, ponizno oslecainoi svjesno;drugo je krhko i mrrvo; treaekrivudä izmedu sPasa ili uniitenja.
'' Prenosise od Ebud-Dardaada je Poslanik,sallallahualejhi ve "lzaialju&av premaneiemutttini ws slijcpimi gluhin sellem,rekao: Ebu Davud, EI Adab, 14-38:'Ahmed, nl Mrsned, s/194. Hadis je ok:rakterisankao häsen.
Znaci zdravogstca h!|nt l.i. 1.
SRCAI ZNACI SIMPTOMIBOLESTI ZDRAVLJA NJEGOVOG Zflaci bolesnogsrc.r rce roba moZebiti bolesno,uz ozbiljno pogoröanjestaDja, a nesvjesnotoga. eak moze i umrijeti' a da to i ne shvati Simptomi njegovebol€sti ili znaci njegovesmrti jeste to da losim dielima, niti ona.iöijeje srcenije wjestaDöteteDanesene je uznemirenzbog svoganeznanjao istini ili zbog Pogre5nih vjerovanja. S obzirom na to da Zivo srce osjeti bol koii je r€zultat svega o svogneTnanja ruznog na sto naide.a kror prePoznavanie istini (do stupnja koji odgovaranjegovomnivou svjesnosti), ono je sposobnoda prepoznap oietak ProPasti,kao ipoveöaDje ali ponekad iestine lijeka potrebnogza Djegovozaustavljanje, korakana ono daieprednosttrpljenju boli nad poduzin-ranjem mukotrpnom putu lijeöenjal Neki od mnogih znakovabolesti srcajesu njegovookretanje od dobrih djela ka stetnim, od dobrih lijekova ka sramotnoj bolesti.Zdravosrcevisevoli ono lto je korisnoi ljekovito,n€go ono Stetno;s bolesnim srcem sluöajje suprotan Najkorisnija odrZivostza srcejester'jera,a najboliije lijek Kur'aD.
Da bi srcebilo zdravo,ono moraotiaiiz ovogsvijetai stiöina drugi,i tu senastanitikaoda ie jedanod njegovihljudi.ODo ie na ovomsvijetuprolaznik,uzimaono stomu je Potrebnoi rekao: sallallahu olejhivesellem, vraiasekuti. Tatojtoje Poslanik, "Btulitena ovomsvijetukaostronciili prolaznici."'' Stoje u srctr lo onoviseZeliovajivijet.ono na njemuiivi sve vi3ebolestj, dok nepostareiednimod njegovihljudi. Zdravosrcemuöisvogavlasnikadokseon nevratiAllahu,dok mu On ne budedovoljani ne pridruZiMu se,poput nekoga ko voli, ko je voilen nagonomi koji naposlijetkudosegne Nije mu potrebnonistaosimnjegoveljubaviPrema voljenoga. viSenije Njemunijednoobraaanie Njemu,i nakonobraaanja Njemu nadmaiujepotrebusluZenjabilo potrebno.SluZenie komedrugom. Kadaovo srcepropustisvoj dio uienja Kur'anai obraaanja tadanjegovvlasnik Allahu,ili öinjenjepropisanihdjelaibadeta, os.ieöa veöuzalostnegooprezniiovjek koji Patizboggubitka prilikedagazaradiOnozudidasluZi,bai novcaili propustene osobaZudizahranomi piöem. kaoito izgladnjela "Svakome sluZen)em ko je zadovoljan Jahjaibn Muazrekaoje: i ko njemu sluzi; svakome da Allahu,sveaebiti zadovoljno o Allahu,svi ljudi te naöi u razmiSljanju nadezadovoljstvo u razmiiljanjuo njemu." zadovoljstvo djela,unutranje Ovosrceimasamojednubrigu:dasvaniegova Allahu Ono misli i svesto izreknepr€dstavliaju Posluönost t' B'rhari,Kitabe.rikak, rt-233. 2 l -
i
viie vodi ratuna o svom vremenu nego tto najzlobniji ljudi vode raöuna o svom novcu, na nafin da neöe biti uzalud brige potroseno.KadastaDena namaz,svenjegoveovosvjetske i strepnje nestaju, a pronalazi utjehu i sreau u obozavanju svogaGospodara.Ne prestajespominjatiAllaha,niti se unara od sluäenjaNjemu, a ne odrzavaintimne vezeni s kim osim s onom osobom koja ae ga uputiti Allahu i opominiati ga na Njega.N,egovaje painja na ispravnostdjelaveöaod paZnjena samodjelo.Onoje presavjesno u provjeravaDju da li su lamjere za djelaiskrenei öiste,da bi za posljedicuimale dobra djela. Takoder,i usprkos ovome, ne samo da potvrduje Allahovu velikoduinost, Sto je omoguöio da uöini ovakva djela, vei potvralujesopstvenenesavrienostii nedostatkepri njihovom finjenju.
i dobroi Pofiie zlo jedino karla to odgovaranjegovifi zeljam't ta hirotirxd:" On je, neka je Allah zadovoljannjime, Postaviosrca,kada su izloZenaiskuienjima,u dvije kategorije: prvo, srcekoje je izloieno iskuöeniu,Prihvataga Poput spuZvekoja upijavodu. lskuSenjeostavliana niemu crnu mrlru. Ono nastavljaupijati svakoiskuienjekoje muje ponudeno,sve dok ne potamni i postan€pokvareno,a to je ono ito se misli "izvrnutim iamceml Kadado ovogadode,dvije ga opasne pod bolestisvladajui uranjajuga ka uniStenju. Prvaje ona kod koje ne razluiuje dobro od zla,do te mjere da ne prepoznajedobro i poriöezlo.Ova bolestmozetoliko da ga obuzme,da ono vjerujeda je dobro zlo i obratno,da je sunnet bida i obratno,daje istinalai i da je laäistina
Uzroci bolesti srca
Druga je kada za svogsucapostavljasvoieZeljei strasti,iznad onogaöernuje uöio Poslanik,sallallahualejhi ve sellem'tako da postajerobom vlastitih hirova i naklonosti;
Isku5enjakojima je srce izloi€no jesu ona koja iine srce bolesnim.Postoje iskuSenja strastii naklonosti.Iskuienjastrasti uzrokuju pokvarenostnamjera i volie, a iskuöenjanakloDosti smanjujuznanjei vjerovanie.
drugo, öisto srce u kojem sija svjetlo viere i iz kojeg isijavabljeötavilo.Kada se iskuSenjePokazetistom srcu poPut ovoga, ono mu se usprotivi i odbije ga, a niegovo svietlo i prosvjetljenrerastu.
Huzelfe ibn el-leman, nekaje Allah zadovoljan njime, rckao je: "Poslanik, 'kkuiefija jedno sallallahualejhi ve sellem,rekaoje: su jedno predstavljenasrcu.Na svakomsrcu kojega pihrdti ostdje Po crna mrlja, a na svakom srcukoje ga odbije ostojeoznaka iistoie, takodaPostojedrre wstesrca:tomnosrce,kojeseokrefiuloi postalo PoputPrevnutogtamca,i iisto srce,kojemnikadaneie naikoditi iskuienjesveclo|jc Tem\e r ?beta.Tamno'r,e 'amo prepoznajc
2:l
taM$lim, Ktab el-inan,2/170(uz drugaiti redosltedrijeöi).
Sut iifü govor
I\ryhn'ljt3.
CETIRIOTROVASRCA rTtreba znatida je svakanepokornost otrov ta rrce i uzrol I njeBovebolesli i uniltenra.Njenaposljedicaje5tesketanje volje s puta koji ie suprotanAllahovom, tako da se njegova bolestrastei postajesveopasnta.Ibn el Mubarakveli: "Vidio sam kako lola djela ubijaju srce,/ I njegovoponitenje mü,e |oditi ka / Orisnostio njitta. / Odlraianje od.lolih cljela Oaivljujesrce,/ A ptotivljenje saftoth sebi najbolji je put ka tome,' Ko god vodi ratuna o zdravlju i äivotu svogasrca mora se osloboditi uöinaka ovih otrova, a zatim srce svoje zaitititi, izb.iegavajuöinove. Ako uzme neki otrov greikom, mora poäuriti da ukloni niegov uiinak, okrenuvöise pokajanju i trai€nju Allahovogoprosta,kao i öinjenjudobrih djelakoja ie izbrisatinjegovalota djela. Pod Cetiri otrova podrazumijevajuse nepotrebdi ili suviöni govot nekontrolirani pogled, prekomjernouzimanie hrane i loie druötvo.Od svih otrova,ova öetiri su najrasprostranjenija i najviseutjeöuna dobrobit srca-
sallallahualejhi od Enesadaje Poslanik, se prenosi IJ el-Musnetiu "Vjera iorjeka füjeßprcwa dok njegovovce nqe. w sellem,rcklo: isprawlo,a njegovosrce nie isPralno dok ljüi nisu zaitiien-i od pziia. " O to pokazuieda .iePoslanik'sallallahualejhi niegovog veiellem.postaviocistocusrcakaouvjeltisto(evjere'a öi5to(r'i jezika kao uvjet öistoaesrca. "Ne prcPuitaitese Tirnizi biljeä hadis koji prenosiIbn Omer: govoru,a da senePrisjeiate Alldha,jer prekomjetni prekolnjernom 'pouo, Lez ,pon,nionja Allaha iini 'rtc neotetl1him a osoba 'nalutlaljenija t6 osobas neoqclritimsrccm od Allahajeste njime rekaoje: Omer ibn el Hattab,nekaje Altah zadovoljan "Osobakoja mnogo govorijesteosobakoia iesto öini greSke,a onaj koji testo öini greske,öestoöini loöadiela Za Dzehennem l' je ovako öestgreinik Prednost." je U hadis kojiprenosiMuaz'Podanik,sallallahualejhivesellem' "Hoiei Ii da ti kaiem koko da postigneikontrolu nad svim rekao: "O stari'sroj hoiu:' Poslatlik ovim?"Na to Muazodgovori: Poslanite' "KontrcIiii ovo" Na to Muaz uPito: iezik izmedu dva prsta i rete: "lesmo odgowrii za onolto kaiemo?"Poslanik' sallallahualejhive Ii "Neka zbog tvoggubitka! tvojamajkabudeuctijeljerc sellem,reie,
t5DaiJhadß,El Mwzati, l/234; i Et'lraki u djelu El'Ihja,8l1539 t6 Daif hadß,T||im\zi,Kitab ez'zuh d' 7-92,garih niko 8a n€ Prenosi osi; Ibrahimaibn Abdullahaibn Hatiba,kogasahabiPominje,l/43' rekav(ida je ovo iedan8a.ib-irdd,'koir mu sePriPisuje' 17Daif-hadß,lbnH:öb^n,El Bejh€ki,i El-lrakit1njeSovomizdanjuEllhjaa,8l \541.
jezika ito bau ljude na njihova lica Postojili iita veie o.l Posljeclica tt (ili je rekoona njihotertoseve) u D2ehennem? 'posljedicama jeziki' jeste kazna za Ono Sto se misli pod kazivanje zabranjenihstvari. Öovjek pomoöu svojih djela i rijeii sije dobro ili loöe.Na SudDjeDröedaDupoZnjetiplodove dobrog ili loöeg.Oni koji siju dobre rijeii i djela,Zanjuöasti blagoslov,a oniko.ji siju zle rijeti i djela,ubiru samoZaljenjei tugu. U hadisukojiprcnosiEbuHurejtestoji:"NajveiiuztociulaskaIjucli jesudrije stvori:ustai stidnidijelovi."te u Diehennem Ehu lTurejreprenosida je Alldho! Poslanik,sallallahualejhi vc "eovjek sellem,rekao: kazuje ijeii iijih posljedicanije svjestan, a zbogkojih bivaPoslanu .lubineDLehennema kojesu viie najc nzmak izmeduistokai zapada.'2o "Covjek kti hodis bilje,i Tinllizi uz neznatnenejednakosti: kai.e fiello ito sllatra bezazlenin,a zbogtogate biti baien u dubine Diehennema udalj enesedatndesetgorlina.'' "Pitaa Ukbeibn Amir rekaoje: som Posla ika ita je najboLjetla bi bili spaieni?"Podanik,sallallahualejhive sellem,rete mi: "Cuvoj svojjezik,utitli suojukuiu dot'oljnomza oiuvanjetvojepriwlnasti i iali zboglolih djela;'1
'" Sarrrl-lr,r/is. Tinniri.tl-Hrkim s,hrb,. t' Sahih-heuiis,'fitfüziiAhmed,iakoder El Haknn i Sahabi. 'o Buharin,(rraü er riftakiMus)im u djel\rKitabez zuhud. ztTirmizi. Kitabez-zuhd, orküe da jehndishasengaib. D Tnnizi tt Ktab ez-zuhr.Juz neznatnodrugaaiji slijedrijeii, on kate daje haclisldsa,. ovaj red rijeöibiteri Ebu Nailn u ll Httd,.
ve Od Sehlaihn Sa'daprenosise da je Poslanik,sallallahualejhi "Svakome ko moie garuntirati20 svojjezik i nitlt'] sellefi, rckao: tijesta,ja garcntiramDZennet'r3 njine,pre osiddje R)slatlik' EbüHurcFe, ekaje Allah zadovoljan "Neka svakoko tjeruje u Swlnji sallallalrialejhiw sellem,rekao: aa dafigovoi dobroili nekdiuti Tako govor moze biti dobar kada je pohvalan,i loö, u tom sluöajuje haram. 'Sve ito djecaAdemolo sallallahualejhivesellem'rckaoje: Poslanik, dobro i odt'raianjaocizla fid kaiu jesfe Prctivfijih,osimPodslicanja i spomirjanjaAlloha,nekaje uzriien Or." Ovo biljez€Tirmizi i Ibn Madie po izvoru Umu Habibe' neka je Allah zadovoljan njome.:5 Omer ibn el-Hattab posjetio je Ebu Bekra, neka je Allah zadovoljanobojicom, i vidio ga kako Prstimr 1'uöesvoj jezik' "stanil Neka ti Allah oProsti!"Ebu Bek odgovori: Omer reöe: "Ovaj me je jezik doveona opasnamjestal'r6 "Tako mi Allaha, osim Koga netrla Abdullah ibn Masud veli: drugog boga, nista ne zasluzujedugu zatvorskuosudu' osim "Neka moj iezik govori moga jezika." Takoder je znao reai: z! Buhari,Kitaber-tikak,I 1/30s' u djeluK'raüel l,udud' t2 It13 'aEl Buhari, Kitab'e"'rikak' 1l/308i Muslin, Kitab el inan' 2lI8 PorpunihJdß glasr: Nela s"aÄoko vt?tuje u Allaha i Sud'y dan iovh aoa,oni,aa suti t eka'vakako vteru)Pu Allahai sudni'daa pr na ion su'iedu t neka'vakokovjerujeu Attdtto Ludr veliLoduian i Südnjidan budelelikodu:anPrenasromgostu 2 O v r jh a d ijse h a s e nb i l : c ; e g rl i r m i / i u K r i a b ent h u d u t l 6 t t M d d i e kao&a'enSdrrÜNe Prcno'i kl.r'ilicrruo u Ktabet iranL'TnniriP,.rIe ,bn i/rd. ibn Hani\a g" nikooiim Muhcmmeda '6 Ebu l:ila, Bejhekii Es-sujutikarakteriir8a kao/?ase'
dobro, i bit ie od koristi; suzdrZisekazivanjazlih stvari i bit ae siguran;u suprotnomaesamonaaiZalostl' "Covjek EbuHurejreprenosidaje Ibn Abbasrekao: nete osjetiti ljutnju vedibies ili ni zbogkojeg diela tijela,kao Stoaeosjetiti zbog njegovogjezika, osim ako ga Dte koristio da govori ono lto je lijepo ili podstiaena dobro." "Onaj El-Hasal je rekao: ko ne mozeiuvati svojjezik ne moie razum.jetisvoj rlirl' Najmanje Stetnamahanajezika jeste govor o onome Sto se nekogane tife. Slijedeaije hadisdovoljanda ukazena ötehrost "U ovenrahane: /jepot'a ßlamajerlnogiovjekaspadai to dasekloni onogaito ga sefie tiie.''1 Ebu Ubejde prenosi da je El-Hasal rekao:"fedal od znakova AllahovognapuStanja robajestekadagauöini prezaokupljeniDl onim ito ga se ne tiöel' "Svako Sahl.jerekao: ko govori o onome Stoga se De tiöe li5en je iskrenostil'Kao Stoje veöranije pomenuto,ovo.jenajmanje Stetnamahanajezika. Postojeml1ogogore,poput: klevetanja, traöanja, opscelog i zavodijivog govora, dvoliönog govora, hvalisanja,prepiranja,rjeikarja, pjevanja,laganja,ismijavanja, izrugivanjai neistinitosti.Takoder,postojemnogemahanekoje mogu utjecatinajezik,povestiniegovosrcei dovestido gubitka sreie i zadovoljstvaüa ovom svietu, te gubitkam, uspjeha i dobiti na onom svijetu.Allah je Onaj Kome se okreöemoi obraöano za pomoa.
'1 Sahih,Tftmizi, Kitabez zuhud,6t607; AhIIled,, Et-Musne.!, t/20ti es sa ti, EL-Fathar-Rabbant,t9l2s7rhadisbr. t2 u Nevevtevomdjetu " Cetrdeset hadi\d'
NekontrolinniPogledi Nekontroliranipogledima za posljedicudaje onomekoiigleda privlrtno ono ilo glcdur da on u'.rduje'llLu onoga"to vrdi u nekolikovrstaPokvarenosti ;vojesrce.Ovomemote uslrJedili u srcu öovjeka.Ono ötoslijedijesu nekeod njih sallallahualejhivesellem,rckoo:"Pogled Prenosisedaje Poslanik, ko s1ustisvojpogled,On ic je otrovndslijela iejtafiova.S..3akome mupotlaritisvjeiinukojuiepronaii u svome''r.una Dan ktldnGd Sejtanulazi sa pogledom,jer on s njim Putuje,vetom brzinom od vjetra koji puie kroz prazan Prostor On tini da ono sto vidimo izgledaljepie nego sto uistinu jeste,te to pretvara u idola koji srceobozava.Tadamu dajelaznaobeöanjao [agradi, pali vatru strasti u njemu, i podstiöena zabrarljenadjela,koja öovjekne bi utinio da ne postoji iskrivljenaslika. Ovo odvraia srceiöiniga zaboravnimu vezisvainim pitanjima Ono biva postavljenoizmedu sarnogasebei njih' i tako gubi pravi put i upada u zamku slrasti i nezDanjaAllah Uzviseni rekaoJe: "I ne slijedi onog iije smo *ce da Nas spominie ttmarnim uiinili M, i koji strostsvoj! slijedi i tije je djelo od Istine daleko;' (El KehJ28) Nekontrolirani pogled uzrokuie sve tri nevolje. Reöenoje da izmetlu oka i srca Postoji neposrednaveza; ako su oöi '3 Dai, Et Taberani,8/63rE]-l-hkim, El-Mrnedlek,4/ll4; Ahmcd, El MLtsnerl,5/264.
pokvarene,onda ih srceslijedi.Ono tadapostajepoPut gomile smeta na kojoj su nakupljenesve neöistoöei truleii, tako da u njemu nema mjesta za ljubav prema Allahu, upuaivanja N,€mu, De posto.iisvjesnostda ie On prisutan, te tal
-3()
d
t
a obaranjepogleda u ime Allaha Uzviöenogomoguauiemu ostrouman,istinski i istaknuti uvid. "Svakomeko obogati Pravovjerni je öovjek jednom rekao: svojevanjskoponaöanjeslijedenjemsunneta,a unutlanju duiu odvratiPogledodzabranjenog, obogatipomnim promiSljaniem, sveStojesumnjivePrirode,te sehrani samoonim Sto izb.iegava je halal -unutarnji poglednele nikadazakazatii' Nagradeza djela jesu raznovrsne.Allah ae onome ko odvrati pogled od onoga öto ie Allah zabranio Podariti neizmjerno svjetlonjegovomunutarnjempogledu. P rekomj erno uzimanj e hrane Uzimanje malih koliöina hrane jamöi nieZno srce, jak intelekt,ponizno vlastitobiie, oslabljenestrastii blagü larav Neskomnost u jelu uzrokujesuprotneosobineod onih hvale vrijednih. alejhi sallallahu El MikdanibnMa'tilakribvelii'CuosamPoslanika, vesellem,daje rekao:SinAdemovnemaniita :to mozenaPunitLa tifi e izazvati veieAlldhotonezadotolj stvap oted njegovogstomaka. Nekolikozalogajamuje dovoljnodo odrZisrojusnaguA akomora nopunitistonak,onda nekajedfiu treüM naPunihtanom,drugu trctinuPiiem,a tretu onaviplaznuzboglakiegdßaflja'?e Prekomjernostu jelu podstiaena öinj€njemnogih zabranjenih djela. Ona öini tijelo sklonim nepokornostiAllahu i iini da ibadeti posluinost izgledajuzamornim, a ova su zla samaPo sebi dovoljna. Pun stomak i prekomjernostu jelu uzroci su " Sdlrifi, Ahned, dnlMürned,41132, Es Sa ri. El FatheLRabbani,t7 188; 7| 5r. Tnmizi, Kibb ez-zuhud,
3r
mnogim loöim djelima i smetnji ibadetu.Onaj koji se saöuva zla prejedanjasprijefio je v€liko zlo. Sejtanuje jednostavniie kontrolirati osobukojaje hranomipiaem napunilasvojstomak, "Puteve Sejtanove ograniöitepostoml'ro zatosekaZe: Prenosise da je jednom prilikom skupinamladiöaiz plernela Israelöanaainilaibadeti dosloje vrijeme da prekinu post.Tada je jedan od njih ustao i rekao: "Nemojtepreviie jesti, jer aete oDdaprevisepiti, a onda aeteprevisespavati,i tako iete previSe toga izgubiti:' Poslanik,sallallahualejhi ve sellem,i njegovi ashabi,neka je Allah njima zadovoljan,neri.ietkosubili gladni.Premdajerazlog tome öestobio Dedostatakhrane, Allah je SvomePoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, odredio najbolje i najpovoljnije uvjete.Zbogtogasu Ibn Omer injegovotacprije njega,usprkos obilnim koliöinamahranekoje su im bile dostupne,svelisvoje navike u jelu na one Poslanikove,sallallahualejhi ve sellem. Prenosisedaje Aiöa,nekajeAllahnjome zadovoljan,rekla:"Od vremenakadasu doili u Medinu, pa do Poslanikove,sallallahu alejhi ve sellem, smrti, Muhammedova,sallallahualejhi ve sellem,porodica nikada nije pojela svoj hljeb napravljenod Zitasvakenoai u tri noöi zaredoml'rr "Onajkoii Ibrahim ibn Azamveli: kottrolira svojstomakmoZe kontrolirati i svoj drn, i svakoko kontrolira svoju glad, moie kontrolirati svojelijepo ponaianje.NepokornostpremaAllahu najbliiai€ osobikojaje sita i öii je stomakpun, a najudaljenija od osobekojaje gladnal' r0Daf; ne nalaziseu veöiniizvorasunneta,alije spomenut i cazaltevom djeluEl-Iftja,8/1a88. 't Brhaji, Ktab eI utina, 91549iMt)s!im,Kitabez zuhud,81105.
Loöedruitlo jestehroniönabolestkojajeuzrokvelikih druZ€nje N€potrebno nepravdi.Kolikosu putalo5adruStvai midusobnomijeöanje usadivlineslogu oslobodililjudeod Allahovevelikodu5nosti, prolazak vremena, pa makar to wijeme koju ni u njihovasrca, takodugotrajalodaje bilo dovoljnoda seplanin€istoPe,nije takvogdrustva,öovjekmoze mogaoukloniti. U odrZavanju uoöitikorüenegubitka,kakou ovom,takoi onomzivohr' DruStvoza roba trebabiti korisno.Da bi to postigao,treba i biti Pazliivdaih nepomi.iesa, podi.ieliti ljudeu öetirikategorije jer kadasejednaod njih Pomijeias drugom,z1omoZepronati put do ni€ga. Prva kategorijajesu oni öijeje druitvo PoPuthrane: ono je prijekopotrebno,i noöui danju.Kadaöoiek jednom tu ispunisvojepotrebe,on to dmstvonaPuitasamodok sene ljudi koji imaju i takoiz danau dan.Postoje rodenovizahtjevi, spletkamaNjegovih znanjeo Allahu,Njegovimnaredbama, te o bolestimasrcai natinimanjihovihlijeöenja, neprijatelja, sallallahu oni koji Zeledobrokod Allaha,NjegovogPoslanika, alejhive sellem,i Njegorih robova.Drugovanjes ovakvim l.iudimauspjehjesampo sebi. je od onih öijeje drultvo Druga kategorijasastavljena poputlijeka.Oni supotrebnisamokadasebolestPojaviKada je öovjekzdrav,potrebaza njima nije prisutna Medutim, neophodno zasredstva provoalenje vremenasnjimaponekadje kada sepotreba za Zivot,poslove,savjetei tomu sliino-Onda ispuni,njihovodruitvo trebaizb.iegavati
:t3 -
Treda kategorija jesu oüi ite je drujtvo Stetno. Mijesanje s ovakvim ljudima jeste poput bolesti, sa svom raznolikoSiu i razliöitim stupnjevima,snagamai slabostima. DruZenjes jednim ili s nekima od rjih jestepoput neizljeöive hroniine bolesti.Ako öovjek ima njih za drustvo, neaeimati koristi ni üa ovom ni na onon {etu, a zasigurnoöeizgubjti i na polju vjere i äivota zbog niih. Ukoliko ie njihovo druitvo obuzeloöovjekai stvorilo opstoinostnajakim osnovama,onda to postajefatalnom,zastraiujuaombolesti. Medu ovim liudima jesu oni koji Diti govoredobro o koje se moie okoristiti, niti pailjivo sluöajudruge da bi se o njihov govor okoristili. Oni ne poznaju svoieduöei postavljajusvoja bita u njihova zakonita mjesta. Kada govore, njihove rijeöi padaju na srca sluiatelja poput batina, a puni su divljenja i uzitka zbogsvojihrijeöi. Oni uzrokuju nevolje onima koii su u njihovom druSti.,u,a smatrajuda su slatki miris samogskupa.Kada Sute,teii su od masivnestijene,prete5kida bi seponijeli ili iak povukli.r, Sveu svemu,mije5anjes bilo kim ko je loSza neiiju du5uDete dugo traiati,pamakarto mijeöanjebilo nemoguaeizbjeti. Jedan od najneprijatnüihaspekataZivotaöovjekovogjeste da ga muai osoba s kojom.je mijeianje neophodno.U takvom odnosu, rob se moZe prihvatiti liepog ponaSanja,predstavljajuaiga samovanjskimizgledom,a uzasavajuai seod njegaunutarnjim biöem,svedok mu Allah ne podari put da se izbaviiz ,evolje i sredstvada serijeii ovakvesituacii€. r T P r e n o s r s e d a jS ea L fsi . n e k ä j e A l l J h / r d o v o t j r n n i i m e . r e k r o : . . U v , i e k krdddo\xdndosob,r:iednepokr.rjmene.srrrnrna koioj,jediuvijek ,zgreda nrz,od onenr kojojjasjedimt
oni iijeje drustvosamakob To Öetvrtakategori.iajesu Mnogiliudi :erumili nestaie irlva pronalazi jepopullrovanja, (u i To ljudiPunivier"kihnovot3rija u ovukategoriju. spadaju Poslanika' uienje s Pravogputa,oni ko.iinaPustaju zavodenja Ono vjerovanja. i zalaZu se za druga sellem, alejhive sallallahu Stoje sunnetDazivajubidatom,i obratno Öovjekkoji.je iole pam€tanne tr€ba sjeditiu niihovomdrustr'uili se s njima mijeiati,jer,u suprotnom,rezultatje smrt njegovogsrcaili, u najpovotnijemsluöaiupo njega,ozbiljnabolest. Ono ito srcu daie Zil,ot i o/sktbu Potrebnoje znati da je ibadetneophodanza dobrobitsrca na isti naöinna koji su hranai piöeneophodni öovjekovog, za tiielo.Svasu loia djelapoPutotrovnehranei neizbjezno ütetesrcu.ÖovjekosjeaaPotrebuda öini ibadetGospodaru jerje u stalnojpotrebizaNjegovom Uzviienom Pomoti. povoljnogstanjatijelaöovjeksedrzi strogih U cilju odrZavanja uzima dobru hranu u propisa.On navikom i nePrestano jednakimvremenskimintervalima,te je brz da se oslobodi pojedene5toloie. ukolikogr€Skom ötetnihelemenata, slcajesteod mnogoveae Medutim,dobrostanjeaovjekovog varnostinegostanjetijela.Povoljnostanjetijela omoguaava mu da vodi zdrav Zivot na ovom svijetu,a dobro slce mu omogutavamusretaniivotna ovomsvijetuivieönoblaienstvo na slijedeiem. Kako smrt odvajaiovjekaod ovogsvijeta,smrt srcaima za posljedicu vjeönuoevolju.Pravoierniaoviekrekaojejednom: "Kako je samoöudnoda ljudi tuguju za onim öij€ je tijelo
3 5 -
umrlo,a nikadane tugujuzaonim öie je srceumrlo,a smrtje srcamnogoozbiljnija!" Takoje ibadetprijekopotrebanza dobrobitsrca.Vrijednoje spomenutislijedetadjelakoja suneophodna zarrce:spominjanje Uzvisenog Allaha,uöenjeKur'ana,traZenje Allahovogoprosta, öinjenjedove, donoaeniesalavatana Allahovogposlanika, sallallahu alejhivesellem,i namaznoiu.
l'o{lnr4i,'6
KURANA ALLAHAI UEENJE SPOMINJANJE Allahajeslezasrceono je napisao:Spominjanje Tbn Teimija iz Ilto 1"uod, za ribu l slasedesis ribomkadaje izvadite ibnel Kajiimje u svoj<;lknjiziEl-Vabil vode?''lmamSemsuddin es-sajjibzapisa.oskoro osamdesetkoristi koie nosi zikrullah' öitaocana ovukniigu Navestiemo nekeod njih, a upuaujemo zbognjenevelik€vriednosti. i za srcei za dulu Ako je AllahajesteosPksrba Spominjanie poPuttijelakojemsteoduzeli oäur-"t" öouj"ku,on Postane hranuAllaha takoderudaljavaöejtana'Potiskujega i Spominjanje Moönogi Uzvisenog, Samilosnog, slama;nosi zadovoljstvo iz srca,odijevagau sreiu i ladost, uklanjabrigei poti5t€nost srcei lice,a onaj koji spominjeAllahaogrnutje osvjetljava blagostii sieZine Ono ulijevaljubav plaltom dostoianstva, svegaNiemuOno, premaAllahu,strahod Njegai uPuöivanie iakoder,poveöavaAllahovo sPominjanieNjegovihrobova, kakoseu Kur'anukaZe: "sjetajtesevi Mene,pa iu sei Ia sieiati vas:' (EI-Bekate,152)
- 3 6
Y eak i kadabi ovo bila jedina nagradaza spominjanjeAllaha, to bi bila dovoljnamilost i öast,ierje takvo srceuvijek oslobodenoi svjesrolo5ih djela. Premda je spominjanje jedno od najjednostavnijihoblika ibad€ta,milost i öastkoje ono za sobomnosi ne n]oie sedoseöi ni na iedan drugi naain. Ebu Hurejrcprenosiclaje Poslanik, "Ko salla ahu alejhivesellem,rckao: budeizgovarao:'La ilaheilLeL Lahu vahdehula letike lehu,Iehulmulku ve lehulhamduye huye '(Nema ala kulli iej in kadi' hogaosimAllahaledinoga,Koji Sebi rarnoganema,Njemupripaddsvdvlasti zahyahost,i Njegova je mo( iznadsvega)', cinelnopo stotitruPuta,ke:lldaje oslobodio deset tobova,abit ie muupisdnostotinudobtihdjela,a izbrisanostotinu Ioiih,a bit te i togadanazaltitenod iejtanasvedok noi nefiastup| Osim toga,rliko ne moZeuiiniti ne:to vrednijeod toga,osim onoga koji viie püta izgoyoriayeiieii.'\3 Diebif plenosi daje Poslanik,sallallahualejhi vesellem,rekao:"Za 'Subhanal-Lahi '(Slavljen onogako izgotori: vebi hamdihi' nekaje UzviieniAllah i rcka Mu je hvala)',bit ie u D,ennetuzasaden Ibn Mesud,nekaje Allah zadovoljannjime, rekaoje:"Veliöanje Allaha, nekaje uzvisenOn, drale mi je nego da potrosim isti broj dinara (broj koliko puta Ga veliöam)na Allahovom putul' SpominjanjeAllahajestelijek zatvrda srca.ledanjeöovjekrekao "O El-Hasanu: Ebu Saide,ialim se na tvrdoiu moga srca."On mu na to odgovori:"SmeKaj ga spominianjemAllaha."Mahul je rekao:"SpominjanjeAllaha znak je zdravlja,a spolninjanje uBuhari, Kifd, ed-daayat,ttl2lt: Muslim, ,(ifaü ez zib yed-dua, l7/16. raSahih,Tirmizi, (itdü ed ddavat,9l433.
-:lu
"Koie je je pitao Selmana: ljudi jesie poPut bolestil' aovjek"Nisi li proöitaou Kur'anu: ia;soile al"toi'l u on tnu ie rekao: 'I sjeiati se Allaha posluittost nrjt'eia:" ie \Fl-A krbLtt,451 sallallalnalejhiw sellem'rekao: EbuMusoprenosirlaje Poslanik, "Onaiko spominieAllaha u odnosuna onogakoji Ga nesPominje mürog''s 1e*epoputiivog u odnosuna da je jedan iovjek rckaoPoslaniku' AbrluUahibn Büsrpre osi "Zaista je pünoproPisaßlama' ml lxi Po sallallahualejhivesellem,: je jezik ti reie:"Neka mu kaii neltolto tu uvijekmoti izrriavati"On uvijekvla2anorlspominjanjaIlzviienogAllaha'\6 roba Stalno!pomintar)jeAllahaPo\ecavadobresviedokeza na Sudnjemdanu Ono je sredstvokoje ga spreiavada krene stranputicom,kao öto je klevetanje,prenoienje rijeti i tomu govori süön;. Jezik ili spominje Allaha i Njega se sjeia ili stvari. PogreSne je ka Kome su vrata sPominjanjaotvorena,otvoren mu izlaz njegorom Cospodaru Uzvlsenomi Hvaljenom kroT koii Cepronaciono ilo lrazi Ako nadeAllaha na3aoje sve Ako propustipriliku, ProPustioje sve Postoji nekoliko natina spominjanja Allaha: spominianje Allahovih imena, Niegovih svojstava, slaÜ€nje Njega i sto uputivanie hvale Njemu. Sveovo moze imati formu' kao "Nema "Neka "N"tu je hvala Allahu"; i", i" slavlienAllah'; toea o.im'Allaha.Co\jek moie !pominjatiAllahakaziva1uci I Hvalleni Njägovairnenaisvojstva'primierrce:Allah U?vi3eni ts Bvhari.Kitabed'.taal'aL, 11/208;el-Hakim,I('iab ed'dua'11495' \6 Tirmizl, Kitabed-daaYat,9l3 14 3cl
öujesveötoNiegovrob kale i uCini'lili napominjuiionoütoje "AllahUzviöenii Or naredioili ono ötoie On zabranio,kao; Hvalieni naretlujenam to i to, a zabranjujeto i to': Alläha robovi Niegovimogu spominjatigovoreii o Njegovim anajbolje Allahajesteuöenie Kur'ana, blagoslovima, spomirjanje jer ono sadrZilijek zawaku bolestsrca.Allah Uzvileni kaäe: "O ljudi, doila eamje od Gospodaravalegapouko i lijek za ono ltoje t grudifia, i PrariaSstazo,i milost ujemicima !' (Junus, 57) " U Kur'aru Mi objatljujerflooro lto je lijek i fülost (El-krd, 82) vjemicirr1a," Svakabolestsrcarezultatie strastiili sumnii,a Kur'anje liiek za eboje.U njemu ima dovoljnojasnih znakovai dokazapomoöu kojih se mozerazluöiti istina od neistine,tako da lijeöi svaku bolestsumnjekojaunistavaznanie,razumiie!'anie i percepciju, omoguiuju€i ljudima da vide stvari ooakvima kakve one uistinuiesu. Svako ko prouöavai dozvoljavada mu srce upi.ie Kur'an prepoznat öeistinui lai, i moöiöeih razlikovati, ba$kaoStoje u sta[iu razlikovatinoa i dan. On lijeöi bolestikoie sejavljajuusljedsbasti,jer seu njemu nalazemudrosti dobar i koristansaviet.Ovim sepreporuöu.ie izbjegavanjeovowjetskihdobiti i teznjaka ahiretu. Poslanik,sallallahualejhi ve sellem,rckao je: 'Onaj ko ätli da roli Allahai NjegowgPoslanikanekauti Kur'ani'7 37Saif, munkar. Pogl€dati komentar na ovaj hadis n djelv Tahzib ettahzib,21222,IbnHadLe\bsan el-Mizan,21183 i El-DZamies-sasir, 6/150,Es-Süjuti.
neka Kur'an.ienajboliinaöinda seöovjekpribliZiGospodaru, je jednom rekao ie Hvaljeni UzvisenOn. Hababibn el-Erat "Pribliri se Allahu öto moies vi$e i uPamti da je öovjel
Poglavlje 7.
TRAZEN]E ALLAHOVOG OPROSTA prostje itit od ötetnihposljedica lo$ihdjela,te niihovog prikdvanja. Trarenie oprostaspominjese neprestanou Kur'anu,a na nekimmiestimaje naredeno: "I oplosta od.Allaha tnZite, Allah *ilja platta i samilostanj e!" (El-M uzzammil,20) Na drugim mjestimaAilah hvali onogakoji tmZi oprost: "I oti koji buduoptostu oseit.lana ttuZili-.:' (AIuImrdn,17) A na nekimnamkateda On opraitaonomeko oprosttraZi: Akoji toujekzlo kaktoütud| ilipternasebirrepturdu ueifli, pa sepotom Allahu za oprostobroti, taj te rtidjeti da Allah grijehepuita i .la je sornilostan," (En-Nkd,110) Trazenjeseoprostaöestovezujeza pokaianje, kadaseoprost traZijezikom.Pokajanje losihdjelasvojimsrcem ie ostavlianie i tiielom.Trazenieoprostasliti dovi, u smisluda se Allah, ukolikoteli, odazivai opraltaonomekoji to od Njegatraü. Ovoj e naroöitosluöaik adaduad,olaziiz srcakojeje optercöeno lo3imdielimaili seupuöuieu dobunajpovoljnijem za njeno
kao sto je rano julro ili odmah nakon namaza usli$avanje. stvori Pr"nori." d" 1"Lukrnunjednomrekaosvomesinu:"Sine' oProstimi; naviku da iezikom svoiim izgorarai rijeöi: Allähu' odbiti roba ko,i mu ier postgi'doba danau kojem Allah neöe seobr.acal' "Öesto trazite Allahov oprosl u svo''rm El-Hasanie rekao: gdjegod koöu-u,"o.tolo-, n" putu,na öarliji,na sastancima' da ste.Nikadaneznatekadadevamoprostbiti Podarenl' sallallahualejhivesellem',tekao: daje Poslanik' EbuHureireprenosi "Takomi'Aiaha,molimsezaAllahovoprosti upuiujemMu kajanje ile odsedandeset Ptta fl4dan:'s sallallahualejhivesellem' ibu Hurejreje rekaodaje tuo Poslanika, lCoviekje uüniogijeh, je rckao:AIIahu'potinio Pa kakokaL: li Moj robda on ima je rekao:'Zna sametirchPan1;op;osiAllah nu? oPraltamsvomc c*ioäoi. xoji ipraltagrijehei Pomaze je rckao: rob)!Proiloie ,temena,paje torjek oPetPoüt1iogtijeh'Pa GoEodarrete:Zna^ A\|ahu,poöiniosamgijih pa mi oprosti'Njegott nu? grijehei Pomaze i UoirLAdooni^idotpodara, KojiopraJra tovjekpotiniio3 robu. Panakonnekogurenena OpraitamSvome 'Znali Moj robda on imaGospodara iehangrijeh,pa Atlahreie: 'i"1ii ini räbuRobe' mu?opraitamsvome ofrii, grijrn,, poma2e -" s^ttlti optost. kako2elii.Podario ovoje rekaotri puta' On, nekaie uzviöen, svaki Ovo znaöida ie öovjekupodarenoprostjer je nastavljao grijeh'Öini seda je ovo bilo fot au g" tr"ii k"an je poöinio ts B\rtrari,Kitab ed-daal'at,lll lol $ Buhari, Kifoü et-teehid, l3l466i M|u'sl\m, Kitab ez-zikr Yed-dua' 1717S.
primjenjivosvedok njegovotraienjeoprostanie u sebinosilo namjerudaposli.je ponovigrijeh. AiÄa,nekaje Allah zadovoljan njome,reklaje: .,Sretan je onaj ko (naSudnjemdanu)nademedusvojimdjelimamnogodova zaoprost." Drugim rijeöima,traäenjeAllahovogoprostajestelüekza sva loia djela. Katadejerekao:'Ovaj Kuranupuiujenaprepoznavanje bolesti i njenoglijeka.Vaiabolestsuvali grii€si,a vas lijek trazenje ie Allahovogoprostal' Ali ön Ebu Talib,nekaje Allah zadovoljan njime, rekaoje: 'Allah ne dajenadahnuieza trarenjeoprostanijednomro6u kogaieli kazniti."
Pogltvljt:8.
DOVA aavemosuii i UzviaeniAllah naredio nam je da Mu se Jobraiämo dovomi obeiaonamda ie namseodazvati: 'A Gos1odarvai rekaoje 'ZoltiteMefle!Od't4'at öu wn s;! zbiljL, o i koji seoholepred titn do robltju Meni, u Diehennemcettü po"iZefli!"' (El-Munin,60) Neka je slavlien Sv€moguii Allah, Koji je bezgrani'no velikoduiani beskajnomilostiv.On je uöiniodaje öovjekova dova za ispunjenjemniegovihPotrebai njegovihnastojania dieloibadätakoi" za sobo- nosi nagndu,djelokoje On od a i zako;eOn slrogoukoravaakoie naPuiteno' nieeazahtiieva kaooholi' to tineonikojisuopisani sallallahualejhiw sellem'rekao: daje Poslanik' EbuHüejrc Preftosi "onaikojini tini dori Allahuizazit'a srd'bu'aa Njegovu "NetraZiod siflaAdemoeog da U praur je onajkoji je rekao: / Tra2iodOnogeijalttutanikadaflisuzatvorefia' ßpunipoirebu, ljltt i'Ähi ie srditna onekojiod Njeganettaie,/ A siflAdemor je akood njegatraZi!:' AllahUzviöeniu Kur'anukaze: aa Hasan,Trmizt, Kitabed'(laaeat9/313i lbn lMad'e Kitab ed'dua' Et-Hakrm.Kitabed'dua,t|491 2/12581
"Onaj Koji seodozivaflesretnikukad ga zazote,i Koji otklafljazlo!" (En-NenL62) A koda te roböei Moji za Menepitaju, Ja sarn, doista, blizu! Odazivamse ,nolbi ,nolitelia ka.la Menemoli."(El-Bekare, 186) En-Numanibn BedirveLi:"Poslanik, sallallahu alejhivesellem, rekaoie'Dovajeibadet',a ondajeprouöioslijedeaiajet: 'A GoEodarta! rckaoje:'Zovite Mene! Odaant öu %m se!Zbilja, oni koji seoholeprcd tirn do lobuju Meni, u Däehenremie uti ponizefi!"" (El-Mumin,60)al Premanavedenomajetu,veomaje sigurnoda ie na dolr.r,koja zadovoljavaodredenezahtjeve,biti odgovoreno.Ovo ie zatim potvldenoslijedeiimhadisima: Allah je vjetan,i kadaiovjekdignesvojerukepri dovi,AIIahzbog Svogastidanetedozvolitida ih spustifiezadovoüne i prazne.'\z EnesPrenosida je Poslanik,sallallahualejhi ve sellem,rckao: "Nemojte jer je unütenonajkoji neiini doru.'\3 odustajatioddotte, "Nijedan muslimanne uiini dovuAllahu a da mu nije datajedna orltri stvati:onopo'uruje ßpunjefijeonogaitoje tlaZio,satuvanaje zanjegazaSudnjiDan ili spreöava dagazadueslitnenevolje,osim ako,jeonoito traZiloie ili kida rodbinske wzela " Hasan, Tirmizi, Kit+b ed-daayat, 9/311; ll-Hakim, El Mltstedftk, l/491;En-Nevevi,Xl-Xzkar,str.525. a' Haran, Ttrm\zi, Kitab ed-daayat, 91544;Ibn Madt e, el-Hzkim, Kitab ed-dua,ll49TtEh'd!D^\,ttd, Kitabed-dua,l/497. a3Dal El-Hakim, El-Mustedrek,1/493;Ibn Hibban, El-Ad'iiie, str 596. 4 Sahih,Tnmizl, Kitabed-daayat,91923.
njime'rekaoje: Omeribn el-Hattab,nekaje Allah zadovoljan IN" u.i*- ." ,u oagovoi,vei za samudonr; jer svakokoga odgovor eft"f, nna"ftn" au "elni dovu odmahpriziva Njegov kadauöini dowl' PoZelinosti Pfi doYi wemenazadolu' kaoStosu Medunjimaje i odabirposebnog dala Arefata,mjesecramazan'Petak' ranojutro godi$njica kada Takodertu sPadaiui Povoljniuvjeti' kao stoie vrijeme oadaklsa,kaäaizlazevojskekojeseborena AllahovomPutu da i" ir"n rr"t Uao t" n"lazimo na sedidi EbuHurcjrePrcnosi je ro.btekao:'Allahu alejhivesellem' "45 'ä i"äi-i"tt""tf, t tt llahu di se d2 ""iuiiii r"ir tr r t * a, ai'papouii aitesvoledovekadastena ezanai ikametaPoslanik' i.ä." "ä"6tr i na wijeme izmedu "Dovauiinjenaizrfieduaana aleihiveselletnrckaoie: satiallahu 16 i ugerenu i ikanetane[ebiti odbij.na Dobroje biti odluian akjhi vesellem' sallallahu aäuiouooau"i*";. f i dovi Poslanik' '"i)lir,liti" ' ili: ni akoze.lit "a "Ltie rtebareii:Allahu optosti Allahaza Allahu,smiluimi seako2elii"veiEebabitiodlutankada fieltomimo neitomoli,iet nikonemozenaljefitiAIIahada üiini okenuti se abdestom' voke.n'Takoder Niepove ie dobrobitiPod ag oiÄa uei.i i ponovitidovutri puta asM\slim, Ktab es'salah,41200' Eb.u 4 sahih, Tnr izi, Kitab es'salah' 1t624' Kitab ed-daa1/at'10153: Dawud, Kitab es'salah'21224' 47El-Bnhari, rjtab et-tevhi4 r3l448i Kitab ed'daavat' 1U l3q Muslim' Kitab ez-zikt ved-üß, 17l 1. asM\ßlim, Kitabel-dzhad'I2l I52 Ovoje dio dugoghadisakoji Prenosi FluSuud. nekaie Allah zadovolianniime'
Dovu trebazapoöetislaveöiAllahai spominjanjem Njegovih imenai svojstava, traienjemNjegovogblagoslova i donoöenjem salavatana NjegovogPoslaDika, sallallahualejhi ve sellem. Zatim onaj koji iini do}1l treba opisatisvoj€potrebei uputiti molbu, te zavraitisvo.judov'udonoienjemviie salavatana Poslanika, sallallahu alejhive sellem,i slaveöii zahraljujutise Allahu,Uzviöenom, Svemoanom. Vazno.ieda je potrebaonogakoji uputujedour öistai da ne traii neito Stoie zabranieno ili stokidarodbinskeveze. Onajkoöinidovunetrebainsistiratina neodloznom ispunjenju svojihpotreba,niti reii: "Molio sam se Allahu,ali On nije usliiiomoju dorrr."Eüu Hltleiepleftosidaje Poslanik, sallallahu alejhivesellem,rekao:Allah ie udiliti syakuvalu dovu,izuzet,ako nestrpljiri i kalete:'Traüo sam,oli nijebilousliieno."\e Postanete "Ovo Ibn Battalveli: znaöida osobapoine oöajavati, pa öaki ostavidovu,kaodaje on onajko.iiseudostojioda uputi dovu, ili smatrasvojudovu dovoljnimjamcemza odgovorpa tako oöekujeda öe od Gospodaraodgovorusliieditiodmah,bez ikakveodgode, anitiAllahovodgovorna dovusmaniujeNjegovu apsolutnumoi, niti NjegovousliSavanie zahtievastvoreniani najmanjene umanjujevriednostonogaötoOnjeste." Ovaj hadis ukazuje na jedan od pohvalnih manira pri upuaivanjudove,a to.ieda trebabiti strpliivi ne oiajavatiza potvrdnimodgovorom jerovimsepokazujepokornost nador.rr, i apsolutoooslanianie naAllaho.rnpomoö.
a' Br$ari, Kitab ed-daayat, 1l/140; Mushn, Kitab ez zikr ,/ed-.Jua, t7 t51.
I'o'lltrtlit9.
NAPOSLANIKA, SALAVATA DONOSENJE ALEJHIVESELLEM SALLALLAHU f
ka'e se da j? Podanik lhadru koji PrenosiEbu Huteire
donese icdan na mene rckao:'Ko U t"ii,tuniaön, tt sel!?m
deset''a salant,Allahna njegadonese je kaodeseldobrihdjela' Naime,iednodobrodjelozaPisano alejhivesellem' na Poslinjkasallallahu " 1"""s'"";. calavata jednaje oä najvredniiihstvarikojemuslimanmoie utiniti' u Allahovim Ibn el Arebirekaoje:'Akonekoupitao vriiednosti "f, uraäidobro djelo,bit ie desetosttuko nagtailen r-tif.-"' vriiednosti' imavelike i;i o"'"t , lb0).reii aemoda u njima a donoienje ü f"run"-rt.;i-au sedobro djeloudesetostruöi' sallallahualejhive sellern' *f"t"" "" AllahovogPoslanika, ko to uöini deset i".i. a.U- djelo' koj-e,dakle,dajeonome '".i"." alejhive sellem'rekao " Oz"i*tu. poslanik'sallallahu na onogako doneseiedan J'J" ,qff"ftdonesedesetsalavata 'salavat A Allahovosj€'anjena robovepremaiu]e na Poslanika. dobrihdjela.Ovo sedaljepotvrdujeöinjenicom umnoZavanje to da 'e se da je Allah Uzvisenirobu ko.iiGa sesjetipodario soMuslim,Ktia&es-rdlai'4/128
On njegasjetiti.Isto tako, rob koji se sjeti Njegovogposlanika, sallallahu alejhi ve sellem, nagradenje time Sto ie se on, Posiarik,sallallahualejhi ve sellem,sjetiti njega.', El lraki_je rekao:'Allahov blagoslovna roba nije Njegovom robu jedina nagrada,jer kao ito nam reöenou sllJeöem ie hadisu,Or takoderbil.jeZidesetdobrih djelaza roba, a ukloni desetloiih djela,i podigne Svogroba za desetderedia.,, Enesibn Malikprenosidaje poslanik,sallallahualejhive selleln, 'Ako_san rekao: ja spomenutu neiiem pisustvu, ontla keba tla donesete solavatna nene, a ko donesesalavatna menejealnam, Allah,iena njegadonijeti deset puta."U d.rngojverzijihadisastoji: "Ko clonesejedansalavotna mene,ALlahie no njegadonijeti deset, izbrkoti mu desetloiih djela i podiii ga za desetderedia.'Et Poslanikove,sallallahu alejhi ve sellem, rijeii: .Ako sam ja sPofiefiutu netijefi prisüstyu,o da trcbada dofiesete salavatna rrene"ukazuju na obavezusalavatau ovakvojsituaciji.Za ovo postoii dokaz t hadisu: "ladan je onaj u tijem sam prisustvu spomenut, a nealonese salayalna mene.'52 Ibn Mesud prenosi da je poslanik,sallallahualejhi ve sellem, rekao: 'Allah ima melckekoji lebtiei tlolazemeni da ne izl)ijesteo salavatima kojemoj ufimet na menedonosi.,\)
' sarir, -,1n lbm5-Sun lri at.ct \s2.Tr kode,pogtedalr i^ n v,.ttcy'eh.ü. '
Lv|l)s|t}l, Ktab es satah,4/121.
N.:"i. /.1.* r et.Kuthn ot.t 25.ritmizi. K ab .d. ddavat. li,r:i. Fj.l a/5lliAhmed, t/ Mrr"pd. t/20tj Et Hdkrm.Kr/dbd aua tt>qs. " Srrjl. Almed Fl Maj,e.i. LJ84 [n-Ne,ai. Kitabc
prenosida je Poslanik,sallallahualeihive Ibn Mesudtakoder "Najbliämenina Sudnjem donltbit te o i koji a sellem,rekao: flefie testodonosesalovttt.'5i Najbolieiepetkomöestodonositisalavatna Poslanika'sallallaht't alejhi ve sellem.Evs ibn Evs prenosida je Poslanik,sallallahu "Zaistaje va! najvedniji dan petak' Jer alelhi ve sellem,rckao" te danu je umto i u tofi danu u tom ie na tdj dan *vorcn Adem, nastupitiSudniidan Pa iestopetkomdonositesalavate a mene' ier te oni zaistabiti mefüpredoteni"Tadasuga upitali:'OAllahov Poslanite,kakoie ti biti predoieni nali salavati,kada te tvoje tijelo Poslonik'sallallahualejhivesellem'otlgovori: vet biti fttsPadnuto?" "Zaistaje Allah zemljizabraniotijelavjerovjesniko''5 alejhivesellen,EbuMesud sallallahu O formisalavatana Poslanika, nam prenosii'Sjedili smoüP|ßustvuSadaibnUbade'kada el"'Etsari 'Poslanik, alejhivesellemBaiit ibn Sa'drekaoje: siollallahu ie doloo 'O AllahovPosloniie,Allah namje narediotla donosimosalawte sallallahtalejhive na tebe,a kako.la to iinimo?'AllahovPoslanik' sellem,lutio je. Bili smo uznenireninjegol'ot lutfijom' i zaZeljeli smo rla ga to nije upitao Kotlatno, Poslanik,sallollahu alejhi ve Allahu moj,smilujseMuha medui jegovon sellem,reie:'Recite: Potomstvu kao ito si sesmilovaolbrahimui njegovom Dotomstvu, ka.olto i kjegol)o Muhamneda blagoslovi Potomstvo' Allahu, O moj si btigoslovioIbÄhima i fljegovoPotomstroDoistasi ti hvdljeni vjeia;.'A ondauiinite taslifi kao ito stenautili"'6 5aHasan,'li(mizi, Kitabel v;l/, 2/607tIbn Hibban'Mevtl/idez'zeman' str.594. s5Sat'ift.lbnMadze,Kndb el'dZenaiz, rl524tEb'rDaavud,(itaü er'sdl'ft' je z'iizoi,ä^"a, ti e"n *'R,.bbani' 6te Et'Hakimj€ rekao: Hadis t1278' a' dzut sdhil,l'u svomedieluICIabel 56Mtslim, Kitab es salat,41123 51
-
I'ttsllrlie 10.
NAMAZNOEU llah kaäe: "Gospodar
troj zbiljo zno da klanjai ti moaje od dvije treöine oti, i polo|ifiu njezinu i treürru nj ezinu!" (EI-Muzzemmil, 20) "I oni koji bdiju rudi Cospodara svogo,niiice padajuii i stojeiil' (Furhnn,64)
Poslanik,sallallahualejhi ve sellem, rckao je:'Najbolji namaz jestenotni aamaz.'91 nakonproPßanih AiSa,nekaje Allah zadovoljannjome, reklaje: "Izmedu jacije i sabahaPoslanik,sallallahualejhive sellem,klaniaoj eiedanaest rekata.Uöinio bi fdsümnakon svakadva rakatai onda klanjao .iedanvitr rakatl'58 Ibn Mesudprenosidaje pred Poslanikom,saLlallahualejhi vesellem, sPomenutöovjekkoji prespatado mre (a da ne obavi namaz). Poslanik,sallallahuolejhi ve sellem,reie: "Toje tovjek u tije se uho pomokrio!ejtan.'5e
5?Muslim,8/s4. sBBufh^ti,Ktab el ritr, 2147a; Mßlilt, Kitabet thus!.fin, 6/t6. 5eBuhari,Ktab ertehedZdZud, 3128;Muslim,Kitabet-musaftin,6t63.
"stakomeod ras ko je: Poslanik,sallallahualejhive sellem,rckllo i|'otu PonoNlI spata,iejtatlzaftie lri tvora okoglave Pri svakom Notjc duga Pa s1ataJ\ko scprobuditet.sjertre ilzgovori'slijedece: scdtug' a. Ailaha.jeion tvor te odvezcakouzm?teabd1stodveie P ttt snageI oko obavitenamaz'ollveZese treü, i ujutro ustafiete lijenii zamtöenasrca'na ustanete ästasrca.lJ suPrctnom, Ibn Mesudje ustajaodok su drugi spavali,a stalno zujanle, moglo se'uti kako dopire do njega do
poput zujanjaPöela' svttanja. "Kakoto da oni koji ostajubudni u noti su upitali: El-Hasana "Jersu bliski on odgovori: to Na lica?" imaju najprivlainija ^Cotpod"tom, i On ih obavijejednimdijelomSvoje ,u ,'*jirn svjetlostil' "Öovjek ostane Takoderje rekao: Poiini grijeh'i zbogniegane budanu no6il' "Nisamu stanju öovi€ku: |ednomjetovjekrekaopravovjernom titi b,rd",tu noti, p" mi daj lijeki' Pravoviernimu odgovori: "PokotavajMu sepo danui On ie te odrZatibudnim' medu Njegovimmkama,u noai:' "Jednommi je uskm'eno PrenosisedajeSufanes-Sevlirekao: bud"n'u noöiü tokupet mjesecizboggrijehakoii da ostarrem samuainiol' Ibn el-Mubarakveli: "Noi kadaie sasvimtaflfia, / nadeih kakosu buclni/ Strah je odagnao niihovsan'pa su o'talibudnima'/ Dok oni koii se sasvoiim / lihonastavliaju u,uoiim2tvotima siguinima osjeialu snom: 6aRtrlh.|:i,Kitaber tehedLdtud,3124iM$slilr:-' Kitab el nusafrin' 6165
53
Ebu Sulejmanveli: "Budni liudi su zadovoljnijisvojom budnosöuu noai negolisu oni ljudi koji seigrajuzadovoljni svoiomigrom.Da nije noöi,ne bih volioviie iivj€ti na ovom svijetul' lbn el-Munkadir kaäe: "U ovom Zivotu ostaju samo tri zadovolistva: budnost u nodi, susret sa svojim bratom i obavljanje obaveznih namazau dzematu.
t\glu iett BEZovosvJETSKIH DJEL.'ANJE ZADOYOLJSTAVA sallallahu doiaoPoslaniku' Fbul-Abbases Saidiveli: Covjekje eiemu nautime Poslaniie Lakihi veselten'itekao'OAllahov lto kaÄauänim,voljetie meAllah,a i ljudi!Poslanihsallallahu ovomsvijelui Allah rete'mu:Nefiojbili Privrzen aleihivesellem, te ieie voljeti.Nemoibiti Ptivrienonomelto ljudiinaju i ljudiie eoljeti:'nl Ovai hadispokazujeda Allahvoli onekoji vodeiednostavan Ziuoin^ ouornsvijetu Reienoje da je voljeti Atlahanajbolje je Zivotnajbolii stanleu kolemöogekmo,ebiti, a jednostavan uvjetu koiemsemozebiti. iivot podrazumijevasuzdriavanjestrasti za Jednostavan stvarima,u nadi za Primitkomneiegaboljegi ovosuietskim da wedn'ijeg.Da bi seovo laKe PostiSlo'Polrebnoie shvatili u su stvarizakojimaljudi äudena ovom svijetubezwijedne oilnosuna oIIoöemusenadamona onomsvrjetu' Kadaznamoda ono StoAllah ima ostaje'i da je iivot koii je slijedibolji i tra.iniji'onda moZemouvidjetida ovaj Zivot na suncu:on seuskoroistoPii pop,.rtkoÄadaledaostavljenog 6rHdsdn,lbn Madze,Krtabez-zuhud,2ll373 '
-54
nestane. Medutim,ahiret,u biti,nikadanenestaje. Zeljaiovjeka da zamiieniovajZivotzasliiedeöiojaöana da su ie izvjesnoiöu dvarivota neusporediva. U Kur'anupronalazimo opiseovogi slijedeöeg Zivota: 'Ali vi steviie pod ,tjecajefi svijet, ovogo,a svijet onoj boAije, i vjeöanje!', (El-EIa,16-17) "Vi Zeliteprolazno blagosrtijetaowga, a Allah Zeli o aj svijet:'(EI Enfal,67) 'Oni se nduju 'ivotu ovosvjetskome, a üvot je ovosvjetski spram2ivotaonosvjetskoga tekstrariica prolano :' (Er-R'ad,26) Hadisi,u kojima se prekoravaju ovosvretska dobrai opisuje niihovabezvriiednost kodAllaha,jesumnogobrojni. DZebiribn.Abdullah prenosida ie poslani|. sallallahu alelhive seue.m,prolazio trznicom. Ljudisuseokupilisanjegove objestrane. Tadaje naiiao na tlrtvu kozukojaje imola viona kraikeuii, i, uzeßije, rekao:"Kood ns ieli dobitiovom dirhem?', Oni rekoie: ''Ne 'elimo daje dobijemoni za ita,bezl,riedna je."On rcie:.Zelite Ii daje dobijeted'aba?"Oni rekoie:',Tako namAllaha,ne,ni kada bi bila ä1)a,jer sunjeneu:i takonale, a i nrtva je."ZotimAllahov Poslaailcsallallahualejhi vesellem,reie:"Takomi AIIaha,ovajje svretthanjewijedankodAllahanegoje ovou vaiim oöima.'n2 Preno,si seodlbnSeddada el.Fahrijadaje poskn*,sallallahu atejhi uesellem, rek.ao: Ovajswjetu usporetlbi s buduiimlahiretom) je5lc t,aokadanekood vasstavisvojprstu okeanZamislitekolikovam osh e vodekadaga izvadite.'6! 62Mrslim, Kitab ez-zuhud,t8193. 6t Mnslim,Kitabe\-Däennetu w nainuha, tZ ltgt.
- 5 0
sallallnhualejhi Ptenosiseod lbn Sahlaibn Sadadaje Poslanik' "Daje Altahu owj sl)ijetvijedan kolikoje bilo le sellem'rekao: mulice,Onnebi nevjenikudaoni dasenanjemuvodenapije'v znaii okenutiseod svihstvariovogsvijeta, Zivietiiednostavno Ne muöiteseoko niih i ostanete ier su onetakobeznaöajne. nzdtLdni. "Biti suzdrZan od ovogsvijetane Junusibn Maisarahrekaoje: onoötoje Allahdozvolioili rasipati znaöidatrebazabranlivati novac.Prii€öebiti da je to stanjeu kojemje öovjeksigurniiiu onomeStoie u Allahovimrukamanegou njegovim:njegovo njegov stanjeistoiekaoi stanjeu drugimsituacijama' nesretno kitikuju isti ie kao stavpremaljudima koji ga s razlogom " premaonima ko.iiga opravdanohvale On ie ovo objasnionavodeaitri fazeili Polotaja,a sveseti'u Ovoje razlogzbogkojegje Ebu srca,a ne frziökogdjelovatrja. zTatizahid' rekaodaniko8ane lrreba Sulejman Prvi polozaijesteonaiu kojemje rob wjesniiionogaito je u Allahovimrukamanegoonogaito.ieu njegoYimOvaipolozai proizlazr'azdtavogt iakoguvi€renja' "Kojeje tvojebogatstvo?" Ebu Hazimaez-ZahidauPitalisu: "Dvije ae vrste bogatswaodagnatisvaki strah od On reöe: povjereni€u Allaha i nepriwZenostolome Sto siromastva: A. zarseneboiissiroma$tva?" ljudi imaju:'A ondagaupita$e: "Kakosemogubojatisiromastva kadamoj Na to on odeovori: i sveono posieduje sveStoje naZemljii nanebesima Gospodar ito ie izmeäuniih i sveono 31oje ispodzemlje?"
e Sahih- garib,Tkriiizi' Kitabez-zuhud,616ll
"Suötinajednostavnog iivljenja jestebiti El-Fudailje rekao: Moaniml' zadovoljan Allahom,UzviSenim, "Onaj jesteonajko ,ivi ko je zadovoljan On je takoderrekao: jednostavno, a oDje bogat.Onajko ima pravuvjeru,ko ima povjerenjau Allahau svim svojimposlovimazadovoljan.je teostaneneprivrien stvorenjima onimStomuje Allahosigurao, iz strahai nade,i takvim djelovanjem shvatida je potragaza je korisnostjednostavnoga. postigao ovowjetskimbezvrij€dna, mealuljudima, Oni€ najbogatiji iak i akoneposjeduje niiednu stvarna ovomsvijetul "Smrtje Ammartakoderveli: dovoljanuöitelj,vjeraje dovoljno bogatstvo, a ibadetjedovoljnodjelo." "lstinsko Ibn Mesud veli: vjerovanienije nastojanjeda se zadovoljeliudi, öineöi ono $to de donijeti Allahovo nezadovoljstvo; niti zavistpremaonom kome je Allah dao viie, niti kivnja drugogzbogonogaito Allah nije dao tebi. Allahovuopskbu ne prMaii tek samoöovjekova opreznost, niti je odbijazloba&ugog aovjeka. Allahje Svojompravdom, sveznaniem i mudroöauuöinio radosti uzivanjepmtiocima viere i zadovoljstva. a oöaji tug! pratiocimanepovterenja i nezadovoljstva." Dtugi polotai jestepoloZajroba koga zadesineka nevolja, kao ito i€ npr. smrt djetetaili gubitakbogatstva, a njegova i,eIja z \agradom zbog prihvatanjagubitka veaaje od ielje za nadoknadivanjem izgubljenog.Ovo je rezultatpotpunog povjerenja.Ali, neka je Allah zadovoljannjime, iekao je: "Onom ko vodi jednostavan livot lahkoje izdräatinevoljui' od na3ih predaka je: "Kadane bi bilo nevoljana rekao Jedan ovomsvijetu,na onajbismostiglipotpunosiromaSni."
-5u
Treöipoloäajjestepolozajonogrobakoii na Pohvalui kitiku eleda podiednako.Ako svÜelzauzmemiesto vainosti u ito ii"nouorn.r.u, ondapreferirapohvalunad kudeniem, züzvrat more Plouzrokovati njegovo naPultalie mnogo dobrog iz strahaod osude,a öinjenjamnogo losegzarad pohval. Ovo znaöida ü njegovomsrcumiöljenjadrugihljudi nisuvaina,a onostoje uistinuvaznojesteljubavpremaIstinii pridobijanjeAllahovogzadovolistva 'lslinsko vjerovanie da se niie nastoianie Ibn Mesudje rekao: Allah zadovoljeljudi öineöiono öimeAllah nije zadovoljaoi' za putu ne marecl Njegovom je pohvalioonekoji $eborena "Onaj ko skromnoZivi miilieniedrugih.EI-Hasanie rekao: iesteonai ko ; svomsrcunadeda kaZeda 8aje nekodrugi u da li iome naäma$iol'Mislim da je lmam Ahmedbio upitan "Da,ako bogatiovjek moie zivjetiskomno,Paie odgovorio: kadamu sebogatstvoPove'a,niti tu'an kada niii zadovolian mu sesmanji,tadamotel' "PostojetrivrsteonogaStosenaziva IbrahimibnAzemrekaoje: zuhd: prli je rel,lltltatprinude,drugi pohvalewijednog djela' a izbjegavanie je haramaobavezno, Izbjegavanje treöiopreznosti. halala moäe biti Poh!'alno, a izb)egavaniesumnjivog jeste mudrol' Osobakoiazamiieninestood ovogasvijetazanekuahiretsku vriiednostodriöesedunjalutkihkoristiPaie mozemonazvati zaridoft, alr i skoman ,ivot uz odricanjemoie dovestido urivaniana ovom sviietuna uötrbahiretskihwijednosti,i u ovom;luöajuahiretjeonoöegaseodritu "Ti uz Pravovjernom ie öoieku nekojednomrekao: sesnalaziS "Ti manjemnogoiolje negoötoto ia öiniml' A on odgovori:
si ekstremnijiu ovome,jer ia sebiuskaöuiemstvaii u iivotu kojene trajui zakojenagradaniie sigurna,a ti sebiuskraöujes uz ahiret.Niko ne mozebiti ekstremnijiu svomsnalazenju malood ovogai' Obiönokadapriöamoo zuhdu,podrazumljevamouskaiivanje prije no onosvjetskih. nekih od ovowjetskihzadovoljstava Medutim,moguöeje apstiniratisamood onogaöemuimamo "O kadamu senekoobratio: pristup.Zatoje lbn el-Mubarek, ", jezafridOmetibnAbdel-Aziz, Zahidel rckao:"lstinski ier onie ponudeno, kojemuie i bogatstvo odbioogromnazadovoUstva aia imamwlo malotogaöegasemoguodreii:' "Poznavao samljudei drurio sesa El-Hasanel-Basrirekaoie: skupinamako.jesenisu radovalekadasu im stvari ovogsviieta pristizale, kadabi neltoizgubileod ovogsviieta. niti sutugovale Zivotnaovomwijetubioim je bezwedniiiodpraiine.fedanod godina,a danikadanije niih mogaojeZivjetigodinuili $ezdeset imaoodjeCukojaaegapotpunoprekiti, neito izmedunjegai zemljeili hranuzakoju bi rekaoda mu sepripremiu niegovoi kuöi.Kadabi palanoö,oni bi bili na woiim nogama,öelima piljubljenim uz zemlju,sa suzamana njihovim obrazimai naSudnjemDanu.Ako tainobi seobraöaliAllahudaih saöuva bi zato bili zahvalnii molili bi uöinilineötodobro,neprestano od Allahada od njih primi. Takomi Allaha,nisubili saöuvani zlih djela,ali su bili spasenistailim kajanjem.Nekaje Allah zadovoljannjima i nekaim podari SvoiuMilost."
druga j€ kada öoiek Postignenepriüäenostovom svijetui obitavauz vrlo malo,s ciljemda zato budenagradenU ovom uzmaloiesteonoötoöoiekazaokupljaOvo obitavanje sluöaiu, ie stanjeöoieka koji da dirhemdabi postlgaoda ima dva; trciaief^za on faza,rkojoj öoi ekvoljno ostaviwijet po straru, bezpomislina to Staje napustioTo je onajkoii je zamiienio zadragulj,ili je poputonogkoiije pri komadpolomljenogrtöa da udekod nekogkraljaspri.leöen nastojanju Psomkod kaPije Baciv$iotpadak,odlukaoje ParnjuPsai omoguiiosebiulazak stoiinaAllahovoikapiji' ovajPas, u kaljeveodaje.Sejtanjekao On nastoiiodrtatiti liude od ulaska,premdaje kapijaSirom a da u slranu, zabaciti kojimozete a svijetjeotPadak oNorena, o tomevi6ei nePomislite.
Postoieti fazezuhdai prva je povlaöerteiz ovosvietskog zivota,öak i ako postoji velika äelja za njim ili teänja srca.Vlastito ie biie jos uviiek ovimsvijetom,ali öoiek sebori i suzbiiaga; zaokupl.ieno -
()1 -
6tl
I'oghn'ljc 12.
STANJA VLASTITOG BIEA njihovimrarlititimikolama 1|ni koii tra2eAllaha,usprkos \/f i prak5ama, slaiuseu romeda.ievlastirobiie postavljeno izmedusrcaiNjega. odvraöanjem Jedinostiiavanjevlastitogbiöa, i ignoriranjem njegovih hirova, njihovim svladavanjem,vodi ka Allahovomcarstr,rri omoguöavapribliZavarrieNjemu. Postojedvijewsteljudi.Jednisuonikojejenjifovne/ssavladao i uniitiojer sumu seprepustilii pokorilinjegovimpoticajima. Drugi suoni koji susavladalisvoi'le/i i uainili daseon pokorava onomeStomu narede. Nekoje od uienih rekao:"Put onih koii traie Allahazavriava sesavladavanjem njihovihvlastitihbiöa,njih samih,jeronajko porazisvoiebiie uspijevai pobjetluje, a gubitnikje onajkoga njegovobiie savlada." UzviöeniAllahkale; " Stosetite onogako tlaöioje i aieot volio viie ha svijetu oeome,pa, zbiljo, D2ehennem je njemu prebivaliite. A ito se tiöe onogako se budepred Gospodarofisvojirnbojaostajaria, i dulu od sbasti uzdt2ao,zbilja, Di:ennetbit te prebirali:te fljego@:' (E -Naziat,37-41)
Biöenavodiöovjekana loia djela,na veöuljubavpremaovom svijetunegoonom,a Allah kaZeSvojimrobovimada seboje bideod sli.iedenia vlastitihpoticaia.Srceje Njega,suzdrzavaiu u izmeduovedvijeswari.Onosluöajednogpozivaoca razapeto iednomtrenutku,a drugogu drugom.Ovdjeleii izvornevolie i lzazo\a.U Kur'anu,Allah opisujetri staniavlastitogbiöa: smirenobiöe,prijekornobiöei ono kojeupornoöini zlo.Tako suseljudi podijeliliu miSlenjudali öovjekimajednobiöe,öi.ia ovatri stanjaili tri biaa. susvoistva ljudi koji imaju znaojei objasnjenje, Prvomilljeniezastupaju a drugosepripisujesufijama.Istinaje da ovadva stavanisu Biaeje jedanentitet,u smislusvojesuitine,a kontradiktorna. tipa,ovisnoo niegovimsvojstvima. .iednood tri navedena Spokoj no ttla stito biöe Kadaje bile mirno u Allahovojblizini, spokojnokada se Njegovoime pomene,za svese obraaaNiemu,eestoMu se prisnostu Njegovoi okeie, nestrpljivoje da Ga sr€tne,os.ieöa blizini,ondaje to smirenaduia.To je dusakojoj seu trenutku smrti kaze: "O ti duio snrhefia, fioti se srlomeGospodotu zad.otoljna,a i On zadoeoljafltobotfl,pa uili neilu rcboveMoje,ndi u DZenfletMoj!:' (EI-Fedat,27 30) njime,rekaoje: "To je lbn el-Abbas, nekaje Allah zadovoljan duöakojaje spokojnai kojavjerujei' "To je duia vjernika,smirenaonim Stoje Katadeje rekao: Allah obeöao.Ona.iöija.ieduia takvau potpunomie miru i
a'3 -
zadovoljan svojimznanjemo Allahovimimenimai svojstvima, sallallahu alejhi onim ötoie On rekaoo Sebii SvomPoslaniku, ve sellem,onim Stoie On rekaoda duöuöekaPosliesmrti,o
Ovo je, kakoje to rekaoPoslanik,sallallahualejhive sellem, Njomeje öovjekspa5enbrigekoja prati loSa istinskavjera.6s sPokojui üiitku o njima,zahval.iujuöi dielai svakezabrinutosti koieu sebinosioketanjeAllahu. znanjem Alcose.nakonsumnje,smiri ivrslim vjerovanjem, nakonzaboravnosti, prisjetanjem nakonneznanja, Pokajaniem nakon istinom nakon hvalisanja. nakonpobune,iskrenosöu telje, prevare,poniznosöupiisnosti nakon neobuzdanosti je du5a to smirena onda skomnoiöunakonrazmetania, sna srcePasil'nog oslobada wjesnostikoja Svejeovoposljedica i osietljavapalaöeDi€nnetaisprednjega kaokadaje tovjek zavikao: "O dulo, budi na oprezu!Ponozi thi srojim nastoianjem / U notima tannim, / Pa da na Sudnjemdanu/ Zadobijeidobar iivot fia visifiamaonin: zbogtegaje stvoren,na lto On je u svombudenjuprePoznao tj. öenaiaiod momentasmrti pa do ulaskau vjeönoodrediste, Shvatio DzennetiliDzehennem. ie kakoovajiivotbrzoProlazi, zanjegovopotomstvoi kakounilti svakoga kakojenepouzdan ko gavoli.Takoseodluönopodigaou ovojsvjetlostii rekao: "O,teiko,nefli:to ja sofltosprurnAllahapropustih!" (Ez-Zu e/,56)
65M\slim, Kitab e|-iftafl,2/153.Prenosiseod Ebu Hurcjreda j€ rekao: 'Neki od ashaba Poslanika,sallallahu alejhi ve sellem,do\Ii su i rekli 'Nalli srcimanelto za lto sePonosiftoda Prüamo smo u nali/,... fiu: to Pronaili?' Oni odgovorite: Da On i,n pita: li zaista ih On Ieste 'To ßtinska vjera. ' rcie: ie 6 5 -
Takoon kene snovim poöetkomu svom,ivotu, uz nadoknadu propuitenogi povrataku ZivotonogStoieumrlo. Sadaseuspravneglavesuoöalas klopkamas kojima seprije susretao i hvataseukostacsvremenomuzsvoiunovootkivenu snagu,kojabi prijepro5lapohaj njegai uöiniladapropustisve ooDro. Tada shvati, u svjetlu svog budenja i svega$to mu Allah .ie podarioda nije u staniuizmjerjti i pobroiatisve blagodati Allahoveili watiti svojdug.Sovim saznanjem, prepoznajesvo.je manjkavostii greske,loia djelakojaje poöinio,nepokornost r. zanemadvanje mnogih prala i duinosti. Njegovoje biie slomljeno,a niegovoje tiielo ponizno,i on pdstupaAllahu spuiteneglave.On uviila Allahonr velikodulnost,a u isro vrieme vidi i svojaloia djelai pogreike. On, takoaler u svjetlu svogbutlenja,shvatakoliko je wijeme dragocjeno i bitno.On otkrivadaje onood suitinskevaänosti za \jegovobuduaeblagostanje koie sene smijeprctiaöiti,te postdetako StedÜiv da ga troji samou öinjenjudobrih djela i onogaito öe ga pribliZitiAllahu,ier gubljenjevremena ie sjemeneuspjeha i ialjenia,a njegovapazljivaupotrebakorUen je uspjehai zadovolistva. Stoga, ovosuposljedice samesvjesnosti i onogaitoiepoveaava. Ovo su prvi koracismirenedu{ena njenomputu ka Allahui aruIelu,
Ptijekomo biöe Kaäeseda je prijekornobiCeono koje sene mozesmiriti ni sjeease u jednomstanju.Ono se öestomijenjai prePravlia, voli i mrzi, raduiesei pokoravase i izbjegava, i zaboravlja, i opfe se. tuguje,prihvatai odbija,udovoliava TakodersekaZedaje to biöevjernikaEl-Hasanel-Basrirekao i samsebigovori: je: "Uvijekviditeviernikakakoseprekorava iDa li samovo ielio?Zaito samovo utinio?Da li bi ovobilo boljenegoono?"' Biaesebekivi na Sudnjemdanu:svakosekdvi za djela,bilo zasvojalosadjela,akoje onajkojije Poöiniomnogozla,ili za akoje onaikojije tinio dobradiela. svojemanjkavosti, lmam Ibn el-Kajjimkaie daie sveovotaano. biia: onokojeje vrijednokrivnje Postojedi evrsteprijekornog i ono kojenije.Prijekorartijedno biöejesteono koieje Puno nepokornobieekogakiv€ Allah i meleki.Biöekoje neznanja, nije uijedno priiekoraiesteono koje kivi svogaPosjeddka Allahu,usPrkossvimoaPoiima u poslusnosti za manjkavosti naiinjenim u tom smjeiu. Ovo biie nije stvarnoPriekora vrijedüo. Naipohvalniiabiöajesuonakojaseprekoravajuzbogmanikavosti Allahu.Ovo je biöekojepodnosikitiku drugih u poslusnosti u naporu da dobije Njegovozadovoljstvo,tako da mu niko ne Allaha moie prigovoritikadaje u Pitanjuniegovoobozavanje OvobiöeneieosjetitiAllahovprijekor Sto se tiöe biia koie prihvati svojadjela onakvim kakva ona jesu,bezsamokitikei kojene morapodnesitikitiku drugih, 6 7 -
atoznaöidanemorebiti iskrenu poslusnosti Allahu,toie ono biöekojeAllahprekorava. Bite koje upoflo öini zlo Ovo je biie ono koje samo sebekaänjava.Samomsvojom prirodomnavodiposiednikana svakoloöedjelo.Niko sene moZeosloboditinjegovog zlabezAllahovepomoöi.TakoAllah u suriJusufkaze o suprvziElAziza: 'Ja sebe ne pnvdat4 jer je duia, doisto, zlu ,loklofljeno,osimo ekojoj seGospodarmojsmiluje! A Gospodarmoj, zbilja, grijeheprcita i sarflilostttt je:'.UtlsuJ 53) Allah,takoder,kale: 'A da nijeAllahota
dobrotirrstvai Njegovesamilosti premavama,nikoseod vasne bi nikadaoöistiood gtijeha! Ali Allah öistionogokoga On hoce!Allah svetujei seefla!" (En Nu1|21) Upuöenismo na dovu:"SvakahvalapripadaAllahu,slavimo Niegai traiimo Njego.v!pomoöi Njegovoprost.Utieöemose Njemuod zlau namasamimai od zlanaöihdjelai'66 Zlo sekije.ubiiu iono gatjeradatini loia diela.Kadabi Allah ostaviorobasamogsasvojimbiiem,robbibio unistenizmedu svogazla i zla kojernteli, ali ako mu Allah podari uspjehi pomoa,on aeopstati.UtjeöemoseUzvisenom Allahuod zlau namasamimai zlanaiih djela. 66Sahih-hadis,Eb\uDawJd.,Kitab en fükah, 6lt53i Ibn Madi:e,Ktab ennikoh,11609. -
6ll
moze Stoga,biaeje jedanentitel,premdase njegovostan)e el'Pmnere' biaakoje uPorno 'ini zlo,en'neJs pro]mii"niti,'oä 'oreko bica' do smirenog el lewweme priiekornog biöa'en'nefs iekajnjicilj savrienstva el mutnainne'ito en-nefs i Smirenobiöe ima melekana pomoöi,koji mu olakiava dobrou bite,takoda onoieli ono qa.Melekusaduje uDuauie dobrihdjelaMelektakoder st'oi" äoüroi,g"rnoje wijednosli Sve mu na njiho!'unakaznosl stitibiieod loiihdjelai uJ'.azuje koiaie u svemu,sveStojeza Allahai od Niegadolaziod duöe smrrena, öini zlo jesteSejtanOn mu Saveznikbiia koje nePrestano velikenagradei dobiti' ali u niegausadujeneistinu' obedava nadomI On gapozivai navodidaiini zlo On gavodii mami kojimadeseono u onimoblicima pogre3nosli pred"stavlianjem i diviti povinovali el mut ainne,odnosnosmirenobiöei njegovmelek En-nefs u zahtiievaiusljedeae:öwsto, nepokolebljivovierovanjeg.fi"fiul"ainog, bez druga,te moralnuvrijednost'Pohvalno strahod priiateliima' oonasani.prä" Allahtl,roditeljima' u illuh". po,puno oslanjanjena Njega' obraianleNjemu j oiekivanja Allahu'suzbiianie priblizaianje svimpiranjima, sprem;ostna smrti onostoioj slijedi jestee'?s drugeslrane' poma8ata, i nieSovih Zahtjevsejlana Stoj€ ,r1, "t-" i"r", odnoinobiöekoje uPornoöini i teZizlu' a suprotnood svegaovoga Naileziizazovsmirenombiiu jesteda se oslobodiutiecaja lada ieitanai en-nefsel'emmerc'Ako zapo'ne ovu borbu pobijedi ako Prijekornobi'e' a oio oo*ul" en nelsel-levveme Öak i ako Allah cl-mulmainne u io'rUi, Jnau pist4e en'nefs
primi jedno dobrodjelo,öovjekte pomoöuniegauspjeti,ali i;ejtanien-nefs el-emmere odbijajudapotaknubiöedautini öak ijednotakvodjelo.Nekood onihkojimaje datoznanjei Allahu iniima samimaveli:"Kadabi zasigurno znaoda je bar iedno mojedjeloprimljeno kodAllaha,tadabihbiosretnijiDrismrri negolije putnik ondakadaugledasvojuporodicu.';Äbdullah "Kada ibnOmerka2e: bihznaodajeAllahprimiojednumoiu sedzdu, tadami vi$ene bi bilo draäegizgubljenog priyatelja äo smrti same."Er-nej6el-emfiere potriei tinj zlo,ti ie otvoreno protivi Kadadrugospomenuto predsta\r i ,cn-n{s.el-.mutnairne. neKodoDro dreto.prvo spomenutopredstavizauzvratlo3e kaie en-aefs $elo. En-nefsel-emmere il-mutmainne da dühad ne predstavUa nista drugo veö samoubistvo, lenu udovicu, siroöadi protraaenobogatstvo. Ono nastoiiuvieriti smireno bideda zekati sadakanisunistadrugodo nepoirebnitroiak i teret,prazninau dzepu,kojaöevoditi ka ovisnostio drugima, takoda öovjekpostaiesiromasan. Odgovornost bita za podinjeno Kadabiöekojeneprestano öini zlo,i svladasrceviemika.tada je jedinilijekpreispitari ga i odbaciri. Imamahmedbiliezipo i:v:r: O.meTibl Hahaba.nekaje Allah zadovotjan njime, :l daje Poslanik, sallallahu alejhivesellem,rekaotpametnaosoba jesteoha,koja prcispituje svojebiaei priprema seza onoStoje iza smr,h.ötesava jeste osoba onakojaseprepuitasvojimslrastima i zuanlama, a oiekuje daie Allahßpunttinjeneuzaludne 2ele..\7
";lit ;:,:#):, iärlo -7()
to^ter_kijameh, 7/I ss;Er_Hakim, Er,Mustedrek,
Imam AhmedtakoderbiljeZida je Omeribn el Hattab,neka "Preispita.ite svojabiöaprije njime,rekao: je Allah zadovoljan stavitesvojabi€ena vagu negolto vi samibudetepreisPitani, prije no ito vi budetestavljenina niu.Kadas€sutrapozovena bit öemnogolaktezatebeakosi ti juöerPozvao odgovornost, na;dgovornostsvoiebiie,pauiinitetako prijenegoilo dodete na Konaönookupljanje ier: "TogaDana izlo,eni iete vi biti, fliiefuM skrieefla " "" stearraio reie ostlti sktivena! (EI-Hakka,18) "Viernik je odgovoranza svojebiie i on ga El-Hasanveli: preispitujes ciljem AllahovogzadovoljstvaSud ie biti slabiji na Sudniemdanuza oneljudekoji su preispitalisvojabiöau ovom iivotu, ali aebiti ostarzaljude koii senisu Pripremili na svoiabiial' naöinda suprethodnoPreispitali "Tako VjernikovupaZnjuodluöeneito ötoon voli,pa on kate: mi Allaha,ja tebevolim i trebamte, ali n€ postoiinaöinna koji te moguimati,takoda si mi oduzetl'Kadaje to dalekood njegovihoöijui van njegovogdomaiaja,tadaseon urazumii "Jaovo uistinu nisamieliol Zbog öegarneje ovo ovoliko kaii: Takomi Allaha,vi5esenikadaovim neiu baviti!" obuzelo? da seprepustaju Viernicisu ljudi koji su Kuränomsprijeöeni to dodena Pozicijuizmedunjih zadovolistvima; ovosvietskim i onogastobi ih moglounistiti.Vierrik ie poputzatvorenika na ovom svijetu koji pokuiavada seoslobodi njegovihokova i lanaca,ne povjeravajuiimu niita' svedo danakadaöesresti On, uistinu,vrlo dobroznadaje odgovoran svogaStvoritelja. 6sAhmed, Krfdü ez zuhud,7ll56t El-Bagavi,Sarh osaunneh,l4l3o9; EbuNaim,tl-Htljd, 1152.
7 r -
zasveito öuje,vidi i kaZe,i zasveStouöinisvojimtiielom.6e Malik ibn Dinar kaie: "NekaseAllah smilujerobu koii kale: 'Nisi li takavi takav?Nisi li utinio to i to? Tadaga prekorj i postavina svojemiesto,disciplinirai suzbijenjegovestrasti u skladus KnjigomAllahaUzvigenog i Moönog,te postane njegovvotla i gospodar." Nedvojbenoje dajeodgovornost nasvakome kovieruieu Allaha i Sudnjidan,ko zelida ispravnoposravisvojeposloue i d;ela,da provjeridaiepreispitao svojebiöe.On morakontolisatiStabiie aini,.aötane öiri öaki njegovenajbeznaiajnte radnje,ier ie svakipoiedinidah tokom Zivotadragocjen. Moie se'koristiti u. wrhu postizanjajednogod blagakoje ae osiguratistanje btazenst!"kojeie vjeöno.Ko god ga protraaiili ga iskoristis ciUempostizanja Sletnoga, pretrpjet(e velikegubitke,a to iine samoljudis najmanje znania,pametii opreza. Stvarniopsegtih gubitakabit öepoznatna Sudnjemdanu.Allah UzviienikiZe: ' Na Dan kada sr)akiöoujeknade vidljivo pted soborrrorro ito je dobra urodio, i ono ito ie zla uradio,zateuet ie da se iznedu njih i njegi nade Itrostraflstvogolefio!" (AIubhrdn,30) Postojedvijewstepreispitivanja vlastitogbiia: prvo prethodi djelu,a drugomu sliiedi. Prvi naöin jestesamaodlukakoja se donesekada vjernik oldijevaprije djela.Ovoje vrijemewednovariaprije negoato seuobliöinamjera.On ne idedaljedokneutvrdida jeto äobro i ispravno,Ako niie,on to naDusta. 6' PogledatiIbn Kesircv g/272;EbuNaim,Et lrre, t/ bidajeyen-nihaje,
"NekaseAllah njime,veli: nekajeAllah zadovoljan El-Hasan, a ondaako smilujerobu koji oklijevau trenutkuwednovanja, vidi daie dielozaAllaha,on u niemuustraie,a akovidi daieza neötomimo Allaha,on sesuzdrZiod njegovogokonöaniai'7o kadasebicuisprvaneitoaini'a onda Ovosetumaöisiluaciiom i uPitase: öoviekpoönerazmatiatida li ie to vrijedno,zastane "Dalijaovo moguuöiniti?"Akoje odgovornegativan, on neae poduzetinikakvekorake.A akoie potvrdan,opetie zastatii "le uDitatise: li za menebolie da ovo uöinimili ne uöinim?" on öeodustatiod svakogpokutaja, Ato je odgovornegativan, "Da li a akoie potwdan,on öePotreöiPutzastatii zapitatise: i nagrade Allahovogzadovljswa je motivovogdjelaPostizanje ili ie s ciljemdobitimoii, divljenjai novca?" Ako je u pitanjuovo drugo,on to neaeuöiniti,iak i ako öe ga to dovestido ovosietskih dobiti koje su ga Potaklena ovo navikubita dj"lo,;"t, o top.otnorn,ovobi imalozaposl.iedicu dielaza tinjenju da pridruäujedrugeAllahu,olaköanjem Pri nekogaili nestornimo Allaha,a Stoje lakseuöiniti za neito ili nekogamimo Njega,to je teLeuiiniti nestos namjerom postizanjaNiegovogzadovolistva i zaPitase: Ako ie u pitaniuovo prvo,on jos i€dnomzastane "Da li öemi biti olakiano öinieniuovogdjela?Da Ii imam Pri piiatelje koii öe mi olaksatii priteii u Pomo€ako mi bude koji Cemu pomoCi, potrebna?" Ako uvidi da nemasaveznika -o Ovo kazivanieDowr.luiesesafii&hddisomkoji biljeziMudim K'!ab et nan. LIb. iro izvoru Ebu Hurejre,koji Prenosid' je Poddnik sallallahualeihi ve sellem,rekao: Nekaonaj ^o vjerujeu Allaha ' Sudniidan povoridobro ili neka suti:' n'ka onaj ko vjetu)eu Allaha ko i suänii dai bude wlikodulan premasvomsusjedu;i neka onaj " gostu vietui; u Allaha i Sudnjidan buie velikodulanprema s1/ott1 7 2 -
onda ie se suzdriatiod öinjenjatog diela,baskao ito se i Poslanjk,sallallahualejhive sellem,suzdriaood odredivanja dühada za lj:u.deiz Meke dok nije imao dovoljno saveznikai snage dabiosigurao uspjeh. shvatida nemapomoii na koju se moze osloniti pri {*: öinjenjunavedenog diela,tadabi naposlijetku trebaozapoöeti s niim.i. uz Allaholrr.voljuon deuspierj.Do neuspjeha moze do{ijedinoukolikojednaod ovihzasrita nedosraie, ierkadasLr sakupljene, onejamteuspjeh. Drugi naöirjestepresipitivanje nakonuöinjenogdjela. Prvo,preispitivanje za dielo ibadetakada ono öto ie Allah odredionije.u porpunosli jli uiinjenona naibolji ispunjeno moguti natin. Posloji seststvari prema ellahu u djelima ibadera: iskrenost pri tinieniu,ainjenje samou ime Allaha, sltedenjeprimjeraposlanika, sallallahu alejhive sellem,oprez na ispravnoiinjenie, prepoznavanje Allahoveblagodaiiu tome.te,.nakoncu,svjesnost o sopstvenim manjkavistirnau naclnunregovog ainienja. Osobapreispitasvojebiie, ali dali je dovoljno. paZnjei naporausmjerilana ovepreduvjere? Da Ii ih je ispunilau svomepokoravanju? Dr.W, preisplttyanieza dielo koje je bolje ne uöiniti nego uöiniti. Treae, preispitivanie zbogtogada li.je namjerabila Ajlahovo zadovolrstvo i uspjehna ahiretu,i takoimati za.iamien uspjeh, ilije, uitvari. namFrabila posrizanje prolaznihouosuleisk;h oooru,I takolzgubitiono(to semoglopostiii. Posljedoie Stoöorjektrebauraditiiestebiti nepaZliiv i nemaran u, preispitivanjübiöa. zapoöinjatibez ikakvih priprema, te olankosnvatatr poslovei samoseokolovrzmati.Ovo Ceea
samouniötiti.A ovoje sudbinaoholih!udi. Ovakvaseosoba oglu5ina posljediceovakvogdjelovaniai uzdase u Allahov svogabifai ile odgovornosti isPitivanje ofrost.On zanemaruje Ako ovo ne üfini, onda razmisljao ishodusvogapona$ania. u loSadjeladoksenanjih ne navikne,te na'leza olahkozapada teiko da seiz njih izvuöe svoiebiie o pitanjudjelaibadeta' VjerniktrebaprvopreisPitati tada trebapozuriti da Ako shvatida ovdieneötonedostaje, ibadeta propustenog poboljSastanje,bilo nadoknadivanjem onoga3toie mogaoöiniti pogresnou svome ili ispravljanjem pokoravanju. djela' o Pitanjuzabranjenih Zatim,potrebnoje da sePreispita Ako zakliuöida je uöinionekood niih, morasebrzo okrcnuti pokajanju,zatraiitiAllahovopiosti uöinitidobradjelau cilju brisanialoöihdjelakojasumu zapisana. Dalie,trebada sepreisPitao onomeu öemuje bio nemaran' Ako uvidi da je bio nemaranu tinjenju onogazbogiegaje stvoren,trebapozuriti da spominjeAllahai pribli'i Mu se otvorenogsrca. Dalje,tieba preisPitatisvojebiöezbogriieöi koje je izrekao, korakakojesunjegovenogeuöinile,stvarikojesu niegoveoöi i onogaito sunjegoveu5isluöaleTrebasezaPitati: obuhvatile "Zaito samovo,elio?Zbogtegasamovouöinio?Za kogasam ovouradio?Zaito samovouiinio na ovainaöin?" Trebaznati dasusvakarijeö i svakodjelozapisaniu dvije knjige "Za kojezasobomnose.Prvajenaslovljena: zboqodgovornosti 'Na kolikosamdobarnatin a druga: koei."m ououradio?", ovo uiinio?" Prvo se Pitanietiöe iskenosti,a drugo samog diela.AllahUzvi$enikaie: 7 5 -
"Do bi On pitao istifioljubive za istiflost tljihovu!,, (El-Ahzdb, 8) Ako te oni koji iitinu govorebiti pitanizasvoiuistinitost,te öe im biti sudeoosukladnotomekoliko su bjli istinoljubivi,jta mislisitaie s onimakoii suljudi neistinei
Poglnvljc/,3.
USTRAJNOST Kor i stI pre i sp it i1tanj a Ovopodrazumijeva: prvo,identificiraoje greiakabiia. Onajko ne prepozna _ greskene mozeih ni ukloniti.Juousibn Ubejdveli:.,Znamoko stotinuatributadobrote,pa ipak ne mogunijedanpronali u svomebiiu." Muhammadibn Vasi veli: "Kada bi loöa djela dovelado nadmenosti, niko nebi bio u staniusjeditiu mom druitr.ul, ImamAl.rmedzapisao je da je Ebu ed-Derdarekao:..Nijedan öovjekne lostigne potpunoznanjei razumijevanje ako ne prezireljudekoji nisubliskiAllahu,a zatimpaznjuusmjedna svojebiöei i prezirejos viae"j d.lgo, poznavanje Ailahovihprava.Ovoie bitno,jer , lako iovjek preziresamogasebe.to ga oslobadaoholostii samozadovoljstva svojim djelima.Ovo otvarawata pokornostii poniznostizafovj€ka,azaposljedicu imaAllahovoproöisöenje niegovo.du3e. On oöajava za svoiimbiöemi öwstovjerujeäa opstanak neiebiti moguabezoprosra, velikoduinosti i mllosti Allaha.Njegovoje pravoda Ga seslalnooboiava.spominjei daMu sezahvala upuiuie.
- 7 6
llah ie ustrajnost, strPÜivostuainio neumornim vojskom, koniem,neumoljivomsabljom,nePobiedivom neunistivom,nenadmalnomtvralavom.ona i pobi€dajesu pratioci. nerazdvojivi pohvalioje onekoji sedrzeNjegove AllahUzviöenii Svemoöni i Podriava knjige,i kaäeda ih obdarujebeskrainimnagradama Svojomuputom,moaii jasnompobjedomOn kaZe: " I sttpitese,p4,Allahje sastupliünL!" (EI-Ahzab,8) Zahvaljujuöiovoj pratnji,oni ustrajnibit öe na dobitkui na oni öe dobiti Njegove ovom i onom Zivotu,kako zasluZuju, oievidnei skiveneblagodati.Allahje vodstvou vjeii u'inio ovisnimo ustrainostii izvjesnostiOn kate: "I Mi smoizmedu $ih'tode odredili,koii supo Naioj raredbi upuävoli zato ito su stryliili bili' i u Noie 24) ajeteövrstoljeturali!" (Es-Sed2da' vrijednazaonekoji ustraju,a to je On kaZedaje ustrainost potvrdiozakletvom: 'A akosesttpite,pa to zbilja za stryljivebolje!" ie (En-Nahl,126)
7 7 -
On kaäedapomoöuustra.inosti i strahaod Allahaspletke neprijatelja neie naökoditiNiegovimvjernimrobovima,öaki akosuonei najgoreprirode: A ako sttpljivi budetei Allaha sebojite,njihova spletkaearnriita ,taikoditi fleie! Allah, doista, ma in oni üne!"(Aht Imrän,120) Allahje ustrajnost i pravotjemostuainiouvjetomuspjeha: rc ujerflici! Strpite se, i postojarri budite, i nepokolebljitino graticama neknste!I Allahq se bojteda bßteuspjeli!"(AIu Imrön, 200) On takodergovorio Svojojljubavizaustrajne,strpliive,a to je najveaipoticajzasvakoga ko traii Njegowljubav: A Allah strpljiver)oli: (AIuImrön, 146) Allah öaljedobrevijestizaonekoji ustrajui obeiavaim tri stvari,a svaka.od njih boljajeod svegazbogiegaljudijedni cruglmazaude: 'A stfpljiw obradu} onekoji, ka.l ih nesrecakakva zodesi,govore:'Mi Allaha pdpod.auo i Niernuse vrotumo!'Tokeimo pripadajublagoslovi oi njihova Gospodora, i fülost, Takvisuna StqziOrayoi!" (El-Bekare,t5S 157) Allah je postizaniemjestau Dzennetui izbjegavanje miesta u DZehennemu uiinio iskljueivomnagradomonih koji su u strpljivostiustrainj: "Doista safi ih dohasJa flagrudio za oho ito sq *pjeli. Zbilja suoaipraü pobjednici!" (El-Muninnn,I1j)
- 7 8
odnosi,Allah Uöinivöiih onimana koje seovajajetposebice i zahvalnisu za je istakaoonekoii imajustrpliena,ustrajavaju ukazanusreöu.Na razliöitaöetirimjestau Kuränuon kare: "Zbiljo su u tone znoci zo swkog ko je sttpljiv i 5; Lukmdn,31;saba,19;E!zaht'alnt!"(lbrdhtun, je istinskosvojstvoiernika. On seoko nje krete, Ustrajnost jo.i pa sel'rati. To je stupkoii poddavavteru,bezkojegne bi mogaoispravnostaiati.Onaj ko nema strpljivostine more imatinivjere,a ukoliko.ieima,ondajetavjemoskudnai slaba. TakvaosobaoboiavaAllahas polasvogasrca;akosesusretnes uierenijim u svojuvjeru,medutim, dobrimu Zivotu,onpostaie kadaga zadesinevolja,on seokreneod Allahai izgubisveu ovomi onom Zivotu,opredielivii sezadogovoro gubitku. naislesu na Doble vijestikoje je izrekao.Isa,aleihis-selam, ustrainosti, a zbogsvoje sretnikazbognjihove zahvalnostsamo Oni letePomoöu zahvalnosti uzdignutisu na visokestePene. do Basteblazenstva: kila ustrajnostii zahvale "Notjetite se zo optostotn Gospodararaaega i äja je litino kaoiiina nebai Zemlje! Dhennetofl, PriPraijen je onina koji leruju u Allaha i Niegove posladke. Toje blagodetAllahow On je doruje komeOnhoie,a Allahje Posjerlflikbllgodeti velike!" (El-Hadid.21) dvaelementa Sobziromdasuustrajnostizahvalnost iere, onaj ko sebrine o dobrobitisvojeduöe,leljno senadaiuainienom spasui sretnomishodu,ne smijezan€maritiovedvijesuötine. On pomoöunjih morapribliZitiAllahu,takoda gaOn postavi na DankadöeGasresti meduusDieine 7 9 -
Zneöenjei sultina ustrajnosti kojaznaöi"ustrajnost" Arapskari.jetsa&r, ili "strpljenje" ukazuje na suzdrzavanie i samoobuzdavanje. U kontektu Serijata, ona podrazumijevaspreaavanie vlastiteuznemitenosti,prituäbi jezika,udaraniapo obrazimai deraniaodjeöe(kao znaka ljutrie). Reöenoje dajetojednaod izvrsnihosobina kojeposjeduje biie, bezkojeje nemoguöe je uöinitibilo stadobro.To snagabiaa kojamu pomazedaie ispravnopostavii njomeseokoristi. KadasuimamaDiunaida upitaliötajeto ustrajnost, onjerekao: "Ona znaiine pokazatinezadovoljstvo nalicuprogutavsi nelto gorko." Zun-Nun El-Misri o njoj veli: "Ustrainostje udaljavanje samoga sebeodloiegi priestupa,te zadriavanje mitnoie kada te zadesenemoguöe nevoljei prikazivanjeda imal dovoljno kadajesiromastvo stalnoprisutnou tvoioikuail' Takoderje reaenoda je ustrajnostöwsto stajanjei stalna liubaznost pri nevolii,te stalnozadovoljstvo pri njoj,a da sene pokaZenikakavznakZaljenja. Jednogje danapravovjerniöovjekvidio öovjekakako seiali svombratu,pa mu je rekaoi"Takomi Allaha,ono ötostvarno öinisjesteialjenjena OnogKoji je prematebimilostiv,dok se Zalii o orome koji prematebi nemamilostikod sebeda bi je tebidaol'Takoderje reöeno: "Kada seZaliiAdetuolomsifl , / Ustvariseänli!na Milostilos/ Onofiekoii nemasvoiefiilosti:'
-
8
Postojedvijevrsteprituibi: äalimoAllahuUzviienomi Svemoanom, Prvajeprituibakadase kao lto kaie PoslanikJakub, ustrajnosti, sto nije nedosljedno nekajemir na njega: "la ial stoj i mukusvojuiznosimAllahu!" (asuJ 86) ",,a menilijepostpljenje ostaje!" Utßuf,86) "O Poslaaik,sallallahualejhi w sellem,ka2e: Boie' Tebise2alim mojesposobnosti"Tl i nedosntka nlojesfiege zbogdabosti Drugaje pritutba kada se Zalimoo nevolji,Prigovaraiuiio s ustra.inosöu, njenojprirodi i !'rsti.Ovaje prituzbanespojiva je. tejoj proturjeöii iskljuöuie je nego arenaustrainosti,kao Arena moai za roba .frmainria stoje Poslanik,sallallahualejhive sellem,rekaoAllahu:Ako Ti tlisiljut na nene,ja flecubiti zabinuLali Tvojaje Moi fieni alejhivesellem, sallallahu sPoslanikovim, Ovonijeusuprctnosti "Nikome nijedatloLjiili vetidat odustrcjftostial kazlvatjert: nekanevoliaArena Ovo seddnosina onogakogaje zadesila ali,Prijeno ito nevoljadode, u ovomsluöajujevela, ustrajnosti arenamoaii zdravljabitnijaje. \4astitojebiiejahalicakojavodirobau Diennetili Dtehennem. uko)iko jezabideonoötosuuzdei zazircizajahalicu; Ustrainost iu nema,odlutatdeu bilo kojemPravcu.
7t Daif,El H^jsz.mi, MedZmdez zetuiA'6135. 7'Ddl dio prethodnoghädisa. 73Brh^ri, Kitab ez-zekat,31335:'Mrßlim' Kitab ez'zekat,7| 144-
El Hadiadi rekao.iejednom:"Obuzdalesvojabiöa,jer se moguvinuti ka svakojakim nesreaama. NekaseAllah smiluje svakome ko na svojebiöestaviuzdei zazirke,usmjeravajuöi ga zazircimaka posluinostiAllahu,a uzdomga odvraöajuöi od neposlusnosti. Strpljivoizbiegavati ono öto.jeAllah zabranio lakleie negotrpjetikaznukojuononanosi.' Posto.ie dvije vrstepoiva koja povodebiie: jedanie aktivni poriv hrabrdsti,a drugije inhibirajuiasnagaobuzdavanja. Istinska suötinaustrajnostijeste usmjeravanje prve vrste energijeka korisnom,te koristenjedrugevrstezaizbjegavanje Stetnog. Postojeljudi koji ustrajavaju u redovitomobavljanjuno.nog namazai izdriavajuteret posta,no, ipak, nemajuslagu da sesuzdrZeod zabranjenog pogleda.Postojedrugi koji mogu to uöiniti,ali nemaiuenergijuda ustraiuu öinjenjudobrogi zabranjivanju zla,ili u borbi,däihadu. Reöenoie: "Podnosenje, strpljeniei ustrajnostiesu ono ito saiinjavahrabrostbiia."Sliinaovomkazivanjujeste poslovica: "Hrabrostje sposobnost da seustrajenakratkol' Strpljivopodnosenjeopretno je uznemitenosti. Tako Allah Uzviöenikaie daie ljudi u DZehennemu reii: "Zalili semi ili trpjeli, swjedno,ran je, spasanan netubiti!" (Ibfihin,21)
- 3 2
Vtste ustrajnosti Postoietri vrst€ ustrajnostiovisnoo namieri:ustrajiost u öinje;iudjelaibadetai posluinosti,ustrajnostu suzdrzavanju i ustrajnostpri suoienju djelai neposluinosti od zabranienih sasudbinom,takoda seöovjeknenaljutizavrijemenevore "Öovjekmoraimati laredbe O ovetri razliiitevrstereöenoje: i nevoljeda ih izdriil' daih postuje,zabranedaih izbjegava i ustrajnosti' Podnoöenja Postoiijoiiedannaöinkategorizirania a to iu uitrainostPri kojoj Postojiizbor i ona pri koioj ne je vredniiai vaZnija'ier ustrajnostpri postoji.Prvospomenüta je za sveliud€,primjetnaie kod i
niegoveZalosti,ne trebada raspolaze njima na naainna koji Allahnije odobrio. drugo,ne trebabiti zaokupljen njihovimpostizanjem; trete,moraustrajatiu ispunjenjui öinjenjupropisanog u vezis dijelomkoji pripadaAllahu; eetvrto,mora ustrajatiu naporimada ih ne pove6ava kroz dobitikojesuharam. Reöeno.je:"I mumini i kafiri u stanjusu istra.jatikada ih teskoaa zadesi,ali samoistinskiiernici u stranjusu istrajatiu lagodnosti." Abdurrahmanibn Avf veli: "Zadesilanas je nesreöa,i mi smo izdrZalii bili strpljivi,ali kadasmo uZivaliu lagodnosti, nismomogli ustrajati." ZbogtogaAllah upozorava vjernikeo zaokupljenosti ili preoptereaenosti novcem,supruänicima ili potomstvom. On, Uzviienii Svemoani, kaze: "O fiernici, nekavasneodwoiaju ifieci vaii i djeca yaia odsjeiatja na Allaha!" (El-Munafkh, g) Druga vrsta,ko.iane slijedi strastii Zelie,jesteili u vezi s pitanjimakod kojih za öovjekapostojiizbor,kao Stosu djela pokornostiili nepokornosti, ili ona kod kojih on ne postoji, kaoStosunevolie.Mozdaizboi postojiu samompoöetku,ali n€ u zavrsetku, nakonStosuvet u toku. Stoga,postoietri kategorije oveustrainosti: prvo, to !u pitanjaza koja postojiizbor,a ona . qvadjela.bilopokornosli podrazumtevaju ili nepokornosti. U.vezis djelimapokornosti,potrebnoje da öov.jek ustrajeu niihovomöinjenju, jer samombilu,ponjegovoj prirodi,odbojno
*
Primierice' ibadetom i slulenjem. Stojeukljuöeno emnogotoga namazavlastitobiöelijenoje i Pleferimsporost, pfi obavljanju posebiceako je praöenotvrdim srcemkoje je naplavljeno strasti,te mijeianjusljudimakoii loöimdjelimai teii slijedenju Allahovenaredbe.Pri plaianjuzekata,ustrajnost zanemaruju i strpljivostpotrebnisu zbogzlobnihi jadnih karakteristika u dzihadu,ustrajnost hadzai uöestvovanja biia. Pri obavljanju je potrebnazbog kombiniranihdvajuprethodnonavedenih a to sulijenosti zlobnost. karakteristika, u tri situacije: RobtrebapokazatistrPljenje prvo, prije obavljanjaibadeta,usm.ierujuöi PaZDjuna svo]u iskrenostpri obaÜanjudjela; izbjegavajuai pri obavljanju, drrgo,u toku ibadeta,uporno$öu izostavljanjeneöega,ili nemarlost, sukladnonajiskenijo.i fiziökimpokretimadaometusrce nami€ri,te nedozvoljavajuöi od mira u potpunojpokornostipredUzviienimAllahom; treie, n kor, ibadeta,izbjegavajutisve ito moze izbrisati nagraduza uöinjeno.OvakvostrPljenjeznaöida ne smiiebiti time ötoje posluiani hvalitisetime,objelodanivii zadovoljan onoStoje bilo skrivenatajna' predljudskopailjivoispitivanie Djeloje öovjekatajnaizmeduni€gai UzviienogAllaha,i kao u carst!'utajni Ako on o njemugovori, takvozabiljezeno.ie u carstvojavnogznanja onoje odatleuklonienoi Postavljeno nakon Tako,ne smijemisliti da nemapotrebeza ustrainosöu fiziökogdjela. zavr$etka situacijaie jasnai iednostavna U sluöajudjelanepokornosti, ovih djelajeste pomodrobuu strPljivomizbjegavanju NajveCa od onih koji Potiöute odricanjeod lo$ihnavikai udaljavanje navikekoz drutenjei razgovor; t,5 -
drugo, postoje pitanja u kojima öovjek nema izbora, koja nije u moguanostiizQeii kao ito su nevolje, bilo one koiima aovjeknije uzrok smrt ili bolest,ili one za koje jeste, fiziökonasiljeili verbalnozlostavljanje. U vezi s prvim, postoje öetiri poznata poloäa.ia:poloZaj nesposobnosti nosenias levoljom, ato ukljuöujeuznemirenost i prituzbe; poloiaj strpljive ustrajnostii poloiaj prihvatanja i zadovoljstvai polozaj zahvalnosti,pri ko.iemse nevoljavidi kao blagodat,tako da je onaj kogaje zadesilanevoljazahvalan Onom Koji ju je nanio. U vezi s drugim, dakleonim öemuje uzrok öovjek,posto.ieova öetiri poloraia, i ioi öetiri dodatna:poloäai oprosta,poloiaj öistoaesrca o pitanju zadovolja.r^nj^Leljeza osvetom,poloZaj noguanosti da se to uöini i polozaj pri kojem se s kivcem ophodi ljubazno; trete, postoje pitania koja prouzrokuje sam iovjek, jednom ali kada se dese i preuzmu kontrolu nad njim, on viie nema izbora,nije u moguönostida ih promijeni ili da se oslobodinjihovoguöinkana ni€ga.
Vt ij edn ost i u straj no st i UmmuSeleme, nekaje Allah zadovoljannjome,prenosiriaje tula Poslanika, sallallahualejhiw selkm,daje rekao:"Nemamuslimano koji kadaga zadesinevoljakaäe,kao ito mu je Alloh nareciio:'Mi Allahu ptipadafio i mi seNjefiu vratorrlo!'(EI Bekara,jS6), o Bo,e, nagradi me u mojoj nevolji i poslije nje daj mi bolje,a da mu Allah hepodaribolje."
- 8 6
"Kadaje EbuSeleme umto,rcklasarn:'Koji Zatimje nastavila: Ptta dijedil'1 ie muiiman bolii od EbuSelene'iija je Porcdica 'Poslanika, alejhiw sellem'u jegovojHidiri?' Tadasam sallal[ahu reklaono!!:onamje Allahnorediodakaiemo,i On fii je Podario alejhivesellemllo sallallahu bnk sNjegoimPoslanikom, rckao: alejhiw sellem' sallallahu daje Podanik, EbuHurejreprenosi "svemotni iskrene Svoje za kaonagtadu je rekao:'la imamD2ennet oW svijeta ljudi jedxog od najboljih koji,kadaim uzmem robove, strpljtuii nadajuseAllahovojnagtadi"l5 (tj.snttuj, ostanu je da Aiia ncLaic Allah IJ dviickniieesdhihhadisazabilje2eno aleihive'ellem sallallahu preno,ttlaje Poslanik zadovolpniiome pa makarto biosartlo rekao:;Svakim 4iniku kogazadesievolja, loiihdjela''u iz njegovih ceseizbrisati ubodtrnom,zauzvrat Ebu HurejtePrcnosida je Podanik'sallallahualejhiw sellem' "vi"rnik,e srrteces telkoianasvojifitijelotl u tekoot .bogatstrtt' AllahapotPutlotistodgtijeha'" svedokfiesrctfie potomst;u "ZaliLismoseAllahovomPoslaniku' prelnsi: Hobabibn el-Aras dokje leinouhladuKabe'. alejhit esillem,o nalojsituaciji' sallallahu 'Holesli tn2iti od smo nao|rtai Rekli a etavan1t,i; bila spuStcna litohodo io. poiogne?Hoicih zamolirizanos?On rcie:'Metlu onimapr4euoi,tl"riik je z aobiti zdtotenu zamciPriPrenljenoj nakon;Lo muSlavu plu rprcpolotili bidonijeh 'amo-'anieg.onda kosril' njcgowh s grebenalom surl"gorl nesopotupalizelteznim 7aMlslim. Ktab e!'dzenaiz, 61220 7' Rnhari, Kitab e?rik,lk' rrl24r. 76B$ari, Kitab el'marza, lollll, Muslim' Ktla' el'birr ws silah' t6lr29. 71 Ahmed,El-Musned,21287;Et'Tirmizi, Kitab ez'zuhud'71a0;El' H^kirn,Kitabar'rikak' 41124. lt /'
-
a ipaksveto nije bilo dovoljnoda seotbeknesvogadina. Takomi Alkha! Ovajdin bit ceupotpunjeh, ajahai ie biti u stanjuputovoti otl SanaadoHaiLrameuta nebojeüsenikoga,osimAllaia ili vuka, da fienanese :tetu njegovimovcama,ali yi stenestrpljiti!"1s Naii supreciznalireöi:"Danemanesreöa, sasvimosiromaöeni stiglibismona ahiret." Komentiraiuiiaiet: "I mi smoizmedanjih toile odledili,koji supo Naioj Naredbiupuiivali zatolto su strptji,i biti, i u Noie ojeteA)rstorjerclali!" (EsSedäAe, 24) "Kada Sufan.ibn Ujejnaveli: su htjeli Urvi ibn ez-Zubejru amputiratinogu,rekli su mu: 'Hoiei li da ti damq napitak pa da ne osjetiibol?la on im odgovori:Allah mi je daoovu nevoljuda-meiskuöau mom strplieniu,pa hoauli iai protiv Njegove volje?"' Omeribn Abdul-Azizkale:"KadaAllahrobupodariblagodat, pa mu,jeondaoduzme, a robstrpljivo podnese gubitak, ön ga nagradiblagodari bol.iomod onekojumu je oduzeo.', Kada.seEbu Bekres-Siddik, nekaje Allah zadovolianniime, razbolio,a ljudi mu doili u posjetu,rekli su mu: "Da li da zovcmodoktoradate pregleda?', On im odogovori:,.Veameje "I Doktorpregledao." Stati je On rekao?'lupitaiega..,Onoiio ielim, Jato uöinjm." Prenosise da je Said ibn Däubejr rekao: .,strpljenjeje prihvalanje nevoljeod Alaha koju je On na nlega'.prrstio, nregovopnznanjeda mu je Allah to uratunaoi n.jegova nada ?3
Bruuuuuuuuuuuuuuuithddddddddddddddddi, Knab el-iktum t2/3t5, takoder
_ 8 B
Kitab
Manakib
da öegaAllahzato nagraditi.Covjekmoie biti u unutarnjem staniustrahai paDike,ali njegovomprimjenomsamokontrole, samosestrpliivostmoie vidietiu njegovomponasanju:' Ibn DZubeiroverieöi: "Strpljenjej€ prihvatanienevoljeod Allahakojuie On na niegaspustio'jesukaoobjainjenjerijeti: "Njemu pripadamo."Ovdje öovjekprihvatada on pripada Allahu,i daAllahöiniötohoöes onimlto mu pripada.Njegove rijeti: ':..njegova nadada öega Allahzato nagraditi'jesukao objaönjenie rijeöi:"I Njemu se waiamo."To znaöida kada se vratimo svomeGospodaru,On ie nas nagraditiza naie strpljenje,jer nagradazastrpljenjenije nikadaizgubljena.
el_ensar,
t9 -
I\rglaßl,UcI 1.
ZAHVALNOST je na velilodu3nosliOnomeKoji J ahvalnost zahval.jivanje l--tda1eblagoslov. Zahvaln osttrebaimatitri osobine.bezkojih seteskomozesmatratizahvalnoSöu. To suunutarnj€prizanjei uvazavanjeblagodati,otvorenokazivanieo njoj i koristenjenie kaosredstva ibadeta. Zahvalnost setiaesrca,iezikai udova.Srcejezaznaniei ljubav premaNjemu,jezikje zaupuiivanjehvalei slaveNjemu,a udovi za koriötenieu svrhupokoravanjaOnomeKomeje zahvala upu6ena, te uzdrravanje od öinjenjadjelanepokornosti. Allah,Uzviöenii Svemoöni, povezao je zahralnost i vjerovanje. On kaäeda ne trebakaznitionaNiegovastvorenjakojaMu se zahvaljuiu i kojau Njegavjeruju.On ka2e: "Pa,zalto bi ws Allah kaZnjavaoakostezahlalfli i akoler{ete!" (En Nkä,147) Uzviseni, takoder,katedasezahvalniistiöuod ostalihNjegovih robovazbogmilostikoiuim On ukazuje. TakoOn kale: A Mi takojednedrugintana kuinjustavljamoda bi oni koji ne4erujurekli:pazarje hjima,miuo nas, Allah prcsuosvojublagodat?'A zar Allah dobro e poznajeoneNjefiü zahvolne?" (El-En'am,53)
-9C)
Onoöimeje On najvise i nezahvalne. On diieliliudenazahvalne a najrtednti jestenezahvalnost i oni nezahvalni, nezadovoljan i onizahvalni: jesuzatrvalnosl kodN.jega "Mi njemu na Pratu stazu ukazujemo:pa ili je zahvalan,ili nezahvalanon!' (EI-lnsän'3) "I kada Gospodarvoi objavi:Ako zahvalti btdete i, blagodati öu Ia vama ueeöati,o ako budete tezahvalni, pa, kama Moia ^estoka ie biti!" (Ibrährm,7) U ovim ajetima,Allah je zahvalnosöuuslovio poveaanje Njegovihblagodati' Nepostojigranicau poveöavanju blagodati. granicu. Uzvisenii nema Njemu bai kao Stoni zahvalnost SvmeoöniAllah veliki je dio nagradeuöinio ovisnimo Njegovoj volii.On kaäe: A akoseoskudicebojite,po Allah ce,as opskrbiti' akohtje.lne,iz blagodotiSroje,Allah doistas'e ua 28) i ,nudatje!" (Et-Te|,be' A kornehodeoprostitce:'(gl-Mnide'40) "Iz srca njihoih Ott öegubost ofutnniti i kone htjedneAlloh ie oprostiti:'(Et'Tet'be,15) graniceSvojojnagradikadana nju upuöuie: On ne postavlja A zahvalneöemonagraditi!"(Alu brian, 45) Kada ie Allahov nePrijatelj,ö€jtan,saznaoza wijednost i najvisihstania'on a to je iednood najuzviseniiih zahvalnosti, ljudi od nje: je usmjeriosvojesnageka udaljavanju "Zotit t tlt in prilLziti i sptijeda,i svaga,i zdesna' i slijew! I fleiei flaü, Boie, Ti eeöinuliudi da su Ti zah alni!" ( El-E'raf'17) 9 r -
Allah je opisao zahvalnemealuNjegovim robovima kao one kojih je mala: A rnaloje oflih Mojih robova zohtal (Saba,13)
hj'
Prenosise da,je Poslanik,sallallahu alejhi tteselLefi,u tloii stojao na namazudok mu nogenisu otekle.Upitalisu ga:'.Za!toto tini: kadd ti k Allah oprcnio svetvojeproile i buduiigrijehe?" On reie: 'A kakoda aebudemzahvalanrcb?'re Polanik,sallallahualejhivesellem, jednomje rckaoMuazu:.,Tako mi Allaha,tisi mi drag!Panezaboravida na krajusvakognamaza ka'e!:'OAlhhu,pomozimi da Tespominiem, da Ti budei mhtalan i da Ti dobrosluüm]'8o Zahvalnostje dovedenau vezu s Allahovom velikodujnoiiu i to Je ono Stoje poveiava.Omer ibn Abdel_Azizveli: .,Spojite Allahow velikoduSnostprema vama s valom zahvalnoiiu premaNjemu." Ib,n prenosi da je Ali ibn Ebu Talib, neka je ,Ebu.ed-Dunja Allah zadovoljannjime, rekao iovjeku iz plemena Hamazan: 'Allahova je velikoduönost povezana sa zahvalnoiöu, a zahvalnostje povezanas poveaanjemNjegovevelikoduinosti. Allahova se velikoduinost neöeprestati povedavatiosim ako zahvalnostNjegovihrobovaprestane.,' El-Hasanvelii "eesto govoriteo Njegovojveljkoduönosti, jer je kazivanjeo njoj zahvalnost." ?eRuh?:ri, Kitab ertehe(lzdZud,3/ 14; Muslim, Kitab sifat et-krjanah, 3aAhmed. Fl,Mu
sallallahualejhive selle!-r, Allahje naredioSvomePoslaniku, SvogaGospodara u ajetu: dagovorio velikoduönosti "..,i o blago.latiGospodaras1/ogo kazuj ti!" (Ed-Duhd,11) Uzviseni je Allah zadovoljankada je uöinak Niegove premaNjegovomrobu otit, jer ovoje po sebi velikoduSnosti koji govorizasebe.3' oblikzahvalnosti "Mi slno Kadabi Ebu el Mugiru upitalikakoje, on bi rekao: a nesposobni dabudemo utopljeniu Allahovojvelikodu5nosti, dovoljnozahvalni.On se prema nama odnosi s najveöom ljubavlju,premdaMu mi nismopotrebni,a mi premaNjemu poitovanje,premdasmoLrpotpunostiovisnio ne pokazujemo Njemul' "Kadarobazadesinevolja,Allah mu podaritri Sarihje rekao: stvari:da onane utjeiena njegovuvieru,da ni.ieostrijano ito vei desilai swöila." je moglabiti, i da se,kaoStoje odredeno, junus ibn Ubejdprenosida su Ebu Gunejmaupitali:"Kako "Uhvaöen izmedudvijeblagodatikoje sam sii" On odgovori: supo prirodi takveda ne znamkojaje od njih izvrsnija:moja loia djelakoje je Allah od meneskrio,tako da me niko ne moZezanjih zadirkivati,ili prisnostPremameni kojuje Allah a koju,zbogmojih dielaja ne usadiou srcaNjegovihstvorenja, zasluäujemi' 3l Ovo repotvrdeno Kitabel'adab.8tl0b biljeTiTrrmizi hadisom koJeq i EI Hrirm. Klrabeld, iria, qjti5, po rrvoruAmraibn suajbr,koieg 'rlhllahu mu preno'en'esovorrcidjed,r u lojemdojid, je Poslantk .lejhr vea.ellem.rek"o, Allah voli da lidi utinak NteSo\thblagodatt na Nlepovonrobu SejhSakirkld5incrrrovajhad,ckao sdhiüu 'vom El Musnedu,6708. <)3 -
Sufanie u vezis a.ietom: "Zato ti ostaü Mene
i ofiog ko ovaj govorporiöe, odaklei neznaju,pribliZolat öemoifi se:' (El-Kalen,4a)
rekao da Allah njima uöini pdvlaönim Svoje blagodati, a zadräava im sposobnost dabuduzanjih zahvalni. Drugi su rekli da uvijek kadaovakviljudi poöinegrijeh, On im uputi blagodat. eovjekje jednornupitaoEbu Hazima:"O Ebu Hazime,Sta je zahvalnostoiiju?" On odgovori:"To otkivanje svega ie dobrogastovidei skivanjesvega loöegStovidei' Öovjekjerekao:'A ltaje zahvalnost uÄiju?"On reöe:.Akoöujei ne$todobro,to razumie$,a akoöuje$neötoloie,to odbacii.', eoiek je upitao:n ita je zahvalnost ruku?"On mu reöe:.Ne koristi ih dabi uzeoono Stoniie tvoje,a ne spreiavajih da daju ono5toje Allahovudiol' Zatimupita:'AStaiezahvalnost stomaka?'lna ötodobiodgovor: "Daje niegovaniZastranazahranu,a viöazaznanje.,'(tj. dane trebabiti pretrpanhranom.) Na pitanje:"Stajezahvalnost stidlih miesta?'l on mu odgovori aretom: "I koji sloja splovilaöwaju, osirnod Zenasvojih ili orih kojeposjedujunjihote desnice,eto takvi neie biti ukoreni!- a koji traic preko toga,eto tah,i stl prcgonitelji!'(El-Mu minan,5-Z) eovjekupita:"Staje zahvalnost stopala?" On mu reöe:,Ako öujeio smrti kreposnog öoieka koii je koristiosvojastopalau - 9 4
öinjenjudobrihdjelai ibadeta,ondaih koristina isti naöinkao i on, a akoöujeödaje öovjekkoji je umro bio nekoko ti je bio mrzak,ondaseudaljiod onogaStoie or öinioi budi zahvalan Allahu.A onajko koristi samosvoijezik zazahvaljivanjeAllahu je iestepoputonogko sepokije ivicomsvojeodieöea da ne obude.takodaod nienemakoristini navruöini,DiNadnoCi,a ni na snijeguili kisi:' "Dato nam Uöenije tovjek jednomnapisaosvomebratu: ie naiim mnogim djelima usprkos blagodati, Allahovih toliko tako da nismou moguönostida ih Poblojimo. nepokornosti, zanajboljanaöa Ne znamozakojunajviöedabudemozahvalni: djelazakojanamje omoguöiodaih uöinimoili zanaianajgora dielakoieie od nasskio."
95-
I\tglu,lic i,5.
NAALLAHA OSLANJANJE POTPUNO T)otpuno oslanianiena Allaha jesteiskrenaovisnostsrca -f o Allahu u (ovjekovimnaporimau Potraziza nieSovim interesimai samozaititiod svegaStoje za njegovoblagostanje itetno, i na ovom i na slii€deöemsviietu: 'A ko se Allaha boji, On ie mu naü izlaz neki i odaklesei ne nada On cega opskrbiti!I ko seosloni na Alloha, On muje doeolja,t!"(Et-Talak'2'3) Osobakojasebo.iiAllahaiu cijelostisenaNjegaosloni,uvidjet öeda su za njegaove dvije karakteristikedostatneza ovaj svijet i, njegov din. "Cuo Omer ibn el Hattab,nekaje Allah zadovoljannjime' veli: sallallahualejhiw sellem,rckao:'Kadabiste samkakoje Poslanik, se svioslonilina AIIahaonakokako trebodo seoslonite,On bi za vas uistinu osiguraooPskfuukao ito to tifli za Ptice,koje se ujutro probudegladne,a vataju sesiteu sumrak.'"' Ebu Hatim er-Razirekaoje da ovaj hadisusPostavljatemeljno naöelodaie oslanianjena Allahajedno od najvainijih sr€dstava da bi sepostiglaopskba i odrzivost. 3?Sahih.Tirmizi. Ktra, ez z hud,Tl8lEl H^kim, Kitabar rikak.4l3ro - 9 6
"Oslanjanje dio na AllahajestesuStinski Saidibn Däubejrveli: öovjeka medutim,ne spreiava vjere."Biti u stanjuoslaniania, j€ Allah odredio Svojim koje da koristi naöinei sredstva zakoni,i naredionamiedakoristimo TosuNiegovi stvorenjima. a u istoüijem€ pouöionasie da s€na Njega naiinei sredstva, oslonimo.Naporida sekoristenatini i sredstvau Niegovom na univerzumunaSimudovimajesupokolnost,a oslanjanje Njegau naöimsrcimajestevjerau Niega.Allahkaie: "o 71) leflici! Na oprezubüdite!"(En-Nßä, "Onajko sumniau djela(tj. nastojanie da sezaradi SahlkaZe: za Zivot)sumnjau samuvaljanostsunneta'a ko sumnjau na Allahasumniau samuvjerul' oslanjanje je stanjePoslanika,sallallahualejhive sellem,a Oslanjanje da se za:adiza Zivotjestesunnet,a ko se ponasa nastojanje alejhive sellem,ne smije sallallahu sukladnostanjuPoslanika, napustitinjegovsunnet. znaöisumnjatiu naöinei sledstava je: "Zanemarivati Reöeno znaöi naöinei sredstva aPotpunopovjerenjeu potrebuSerijata, Allaha)' dvojbuu stvarnosttevhida(Postojanja Postojetri vrstedi€lakojeimarob Allahov: prvo,djelaibadetakojeje AllahpropisaoSvojimrobovima,s od Dlehennema spasavanja obziromdaih je uöiniosredstvima istodobno setreba a i ulaskau Dzennet.Onasemorajuöiniti, oslanjatina Allahaitraäiti ovakavishod,j€r nemasnageni moaiosimod Niega.Sve5toOn Uzvi5eniZeli,veösedesilo,a sve$toOn ne ieli, neiesenikadadesiti ko.iumuje Allahnametnuo Onajko neispuninekuod obaveza sukladno dabudekaznjennaovomZivotui slijedeiem' zashrZu.ie
odredio.Jusufibn Asbatveli: Seriiatui kakoie Allah UzviSeni "einite ono Atoainitepoput öovjekakogamogusPasitisamo na AllahaPoPutonog njegovadjela,i u cijelostiseoslanjajte koje su mu vei odredene." kogamoguzadesitinevolje drugo,djelakojaje Allahuöiniodijelomovog i'ivotai zakoiaie prilikomgladi, Svojimrobovimarekaodatine,kaoito sui€denje na vruaini,zgri.iavanje u hlad pijenjepri)ikom2edi,sklanjanje obavezu. na hladnoai,i sl einiti ovadjela,takoder,predstavlja Onajko ih ne uöini,do mjereda sebinanosiStetunapustajuai ih, premdaie savllenosposobanda ih uöini, nemaranje i kaznu. zasluäuje treie, dielakojaje Allah opaenitouiinio dijelomZivota,a da nisuneophodna. Allahmozenaöinitiizuzetakzabilo kogroba zakogaOn to äeli. Postojinekolikovlstaovakvihdjela,odkojihjej€dnouzimanie pitanje: naslijedefe lijeka.Ulemaje ponudilarazliöiteodgovore "Da li je bolesnojosobiboljeuz€tilijek ili, u sluaajuonih koii se potpunooslaniajuna Allaha,suzdrlavatise od uzimania lijeka?" Postojedvaboljeznanaodgovorana ovopitanje. na Allahabolje za onog Imam Ahmed kazeda je oslanjanje Poslanika, sallallahu ko gaima.ImamBuharinavodikazivanje "Sedamdeset hiljadaljudi iz mogaummetouii alejhive sellem: Tosuoni koji ie u Diennetbezpolaganja raöunaili kainjavanja. od drugih ne traie da ih lijete zabranjenimrukjama,neproriiu budutnostputem ptica i dtugih zrtako%\ne lijeie svoja tijela paljenjem,i kojiseu potpunostioslanjajufio svogaGospodara.'\1 33Bu,hari,Kitabar-tikak,lI l3o5i Mülj-.'n,KitobeI iman,3la9.
Onaulema,kojaodobravauzimanjelijeka,kazedajePoslanik' je sallallahualeihi ve sellem,uobiiavaouzimati liiek' a on öinio samoono Stoje najbolie,a navedenihadisodnosise na uDottebutalismana,na koju se iskeno gledas dvoibom' na drugemimo Allaha'a koji ier moe.uvoditika oslanjanju ilijetenjemPomofu s proricanjem iziednaaeni su sukl-adno pa{enja. MudäahidIkime, En Nehaii nekolikona5ihpredakarekli "Nikomenije dozvolienopotpunonapustitinastojanje-da su: se koristenaiini i sredstvaovog svijetaza lijeienjenevolja' osimonomeöijeje srcesasvimprestaloda sedovodiu vezusa sworenjimal' "Moäeli seöoviekangaziratiu Ishakaibn RavejhauPitalisu: "Moie' akoje ratu bez ikalor'ihPriprema?"On je odgovorio: u suprotnomne moiei' DoDutAbdullahaibn DZubejra,
I'ttglorljt I6-
LJUBAV PREMAALLAHU jesrekonainicilj i Svemoanog, \/olieti Allaha,Uzvrsenog Y svihpoloiaiai vrh svihstanja. Doseguv;i stanjeistinske ljubavipremaAllahu,svakipoloiajko.iisliedijestenjegovplod i granaizraslaiz niegovog korijena,kaotto suZudnia,prisnost i zadovoljstvo. Svakipoloäajkoji mu prethodiieste korak naprijed,kaostosupokajanje, ustrajnost i odticanje,zuhd. Najkorisnija, najiskenija,najuzvisenta i najvisaljubavuistinu jesteljubavpremaOnom za Kogasu srcastvorenada vole, te za Kogasu stvoreniaoZivljenada oboiavaju.Allahje Onaj Komesesrcaokeöu u ljubavi,uzvisenju, hvaljenju, poniznosti, pokornostii oboäavanju. TakosenemoZeoboZavati niko osim Allah.To.jesavrienaljubavpopraienapotpunompokornoöiu i poniznosau. UzviSeniAllah voli se samou Njegovoime u svakommogutemsmislu.SveosimNiegavoli sezbogljubavi koja im se uzvraöa.Sveobjavljene knjige,porukeposlanika, svjedoöe ljubavkojaje za Njega,kao i prirodri poticajikoje je On stvoriou svim Svojimrobovima,intelektkojim ih je obdarioi blagosolov koji imje podario. Src€,kakosazrijeva, poine osjeiatiijubavpremasvakome koje milosrdani ljubazanpremanjemu.pa kolikoli je veaanjihova ljubavzaNjegaiz Kogaizviresvaljubaznost?!
uzivaiujestejednaod Svakodobrou kojemNjegovastvorenra blagodati,a ODie jedan,bezdrugaili njegovihbezgraniönih Sebiravnoga: "Od Allaha je sva blagodotkoiu imate,a i kad ras nenlja pogodi,vi oPetNjegaglasflozazivate!" (En-Nahl,53) "Ima ljudi koji kumie, a neAllaha, uzimaju,po ih wle kaolto setoli Allah! Ali,oni koji tjetuju, Allaha joi vile wle! O,da samozlotinitelji znoju'kad budu ugledalipanju, do te samoAllah posjedovotimot svu,i da te Allohl,estokokoZnjavoti!" (El-Bekare, 165) "O vjernici! Akoneki od vosod lere svojeotpadne, Alloh ie doista ,niestotaktih ljudi dovesti ljude koje On loli, i koji Njegot'ole,1/jerfliciflaponinß' l pütu oni cese nerjenicifltoosoflre!Na Allahortot boiti, ni odöijegprijekoraheiestrcpjeti:' (EI-Maide,51) Poslanik,sallallahualejhive sellem,zakleoseda öovjekneöe biti istinskivjernik dok mu on, Poslanik,sallallahualeihive on sellem,nebudedraii od djeteta,ocai cijelogaöovjetanstva rekaoOmeru Poslanik,sallallahualejhive sellem,takod€rje "Cak i dokti jcl njiße: ibn el Hattabu,nekaje Allahzadovoljan nisamtlra\i od tebesomoga.'us Ovo znati da nisi iskeni vjernik dok tvoja ljubav Prema o\"urazinu alejhivesellem,ne dos€gne sallallahu Poslaniku, 3aBu,had,Kitabet-inan, I t5ü.Mrslim, Kitabel-iman,2lt5 35Bu.hari,Kitabel inan ve nutur,Ill523-
Ako je Poslanik,sallallahualejhive sellem,iznadnassamihs6 o pitaniuonogaStomi volimoi fto to u sebinosi,ne zasluzuje li ondaAllah UzviSenii viSenaie ljubavii divljenjanegomi sami? bilo daje toneito Stooni vole SveStoOn da.ie Svojimrobovima, prema nas na ljubav Njemu.Niegovodavanjei ili ne,upuiuje sr€öai nesreaa koieOn odredujeSvojim NjegovozadrZavanje, Njegovo ponizavanj€ i uzvisivanje robova,Niegova stvorenjima, pravdai milost,Niegovodavanje i ponovnooduzimanje Zivota, i prikivanjeloöihdjelarobova, Njegova samilost, velikoduönost molitvi Svojih Njegovoprosti strpljivost,Njegovouslisavanie robova,premdaOn o njimane ovisi- sveovoupuiujesrcada i vole. Gaobozavaju Ako bi öovjekutinio i najmanjidio ovoganekomedrugom,ta osobanebi moglasuzdrZati svojesrceod ljubavipremanjemu. Kakorob da ne voli cijelimsvojimsrcemi tijelomOnogaKoji je neprestano milostivi velikodusanpremaniemu,usprkos njegovimlotim djelima? Allahovasemilostna robaspuitas nebesa, a loöadjelarobova uzdiZusesazemljeka Njemu. Allah Svojommilosöutraii ljubavi prijatelistvo roba,premda On o njemu ne ovisi.Rob,s drugestrane,prizivaAllahovu ljutnjusvojomnepokornoiöu ilo5im djelima,premdajenjemu Njegovapomoapotrebna. Niti Allahovamilost niti Niegovav€likoduinostpr€marobu ne odvrafarobaod neposluinosti. Na isti nafin, n€posluinost 36Kao ito AIIähkaZe "yj erotjesnikje ?reii vjernicimaod njih sanih;' (El Ahzäb,6) -
1O2
Allaha,dZ5 , od pruzanja ne odvraöaju i loia djelaöovjekova blagodati. Povrhtoga,onajkogami volimo i ko voli nasmoZeseovako a Allahllzviieniovo öini dabi viastitihinteresa, ponaöati"zbog namapruziokorist Svakos kim trgujemon€öePoslovatis Damaukoliko ne i uöinit öe sve oöekuieda te prolitirati od datetransakci.ie, öto je u niegovojmoguönostida profitirana jedanili drugi naiin. allaliUzvii"nitrguje s namada bi nam omogu'io da s Niim' naiboljii najveci napravimo Proliliz naselransakciie Tai
On ga poziva na Svojeprihvatanjei milost kroz Svojusamilost i velikoduinost,a on odbija.On je poslaovjerovjesnikei uöinio znanim Svojezavjete.On, neka je uzviien, pribliZi se i kaZe: "Ima li neko ko Mene zove,pa da mu odgovorim na molit\,ll? Ima li neko ko trazi Moj oprost,pa da mu oprostim?"3? Pa kako onda da Ga srcane vole,kadaOn, i niko osim Njega, daje nagradu, odgovara na molitvu, praita greike, opra5ta grijehe,skrivaloia djela,uklanjaZalosti tugu? Samoje On vrijedan spominjanja,zahvalnosti,oboiavanja i slave.On ie najvelikoduSnijida bi ca se pitalo, najslobodniji da podari, najmilostiviji da oprosti,naimoaniji da pomogne i najpouzdanijidabi senaNjegaoslonili.On je milostiviji prema Svomerobu nego öto.jemajka milostivaprema svomedjetetu. On je zadovoljnijipokajanjemskruienoggreinika nego ötoje fovjek sretniji kadapronadesvojujahalicu sa svom opskbom na njenim ledima,nakon stoju.je izgubio u neplodüo.jzemlji i izgubiosvakunadu opstanka. On je Vladar,bez partnera,J€dini,Kome nemajednakog.Sve aenestatiosim Njegovoglica.Niemu seüe pokorava,osim ako je s Njegovomnaredbom,a niti ne pokorava,a da On to ne zna_ On je zadovoljanposluSnimrobom zbog njegoveposluinosti, premda se to nte moglo desitibez Njegovepomoti i podrike. On prastai oprastainakon nepokoravanjaNjemu. A opet su 3?Mnslim biljeii u svom Snlrlfta,Kitab salatel-nusaftin le kastuha, 6/36,da EbuHurejreprenosidaie Poslanik, saltallahu alejhivesellem, rekao,?Vai GospodarUzyiienii Svemoini,sraku se leier spuitana nebesa kop su nana naibLiau toAüpo'tednf trcinp no;i i ki2?: tna line^oko M? rcve.pa da odgovorinna nolbu?Ina li nekokaod Mpnc ne:totuzt, pada nu udovoljm?lna h nckoko !ru2iMoioprca,pa da
Njegovapravaona koja sena'viöeodbijajui zanemaruju. On je na)bliZisvjedok,najprefrnjenijizaititnik, najiskreniji u Svojoirijeöi i naipravednijiod svih sudaca.On zna tajüebita "Doista,Gospodor je moj flod svakomstr.tfi tuvat!" (Hud,57) On biljeZi djela i odreduie zivotno vrijeme Svojih robova Njemu su znanetajne srca,a nevidljivo otkriveno.Svakoiudi za Njim, okeiü seponizno prema svjetluNiegovoglica, a um ie u potpunosti nesposobanda shvati bit Njegovogbiöa. Svi dokazi s kojima se suoaavajusrcei um svjedoteda Mu nema ni(ta ravno.SvjetlomNjegovoglica osvijetljenaje svakatama, nebesai Zemlja su obasjani,a svestvorenodovedenoje u red. Njega ne obr.lzimasan niti mu to dolikuje. Diela poöinjena noau predoöenasu mu prije zore,a ona poiinjena daniu prije sumraka.Onje skiven öistimsvjetlom,a akobi seveouklonio' tada bi bljeötaviloNjegovog s!'jetla obuhvatilo sva Niegova stvorenjazahvaienaNjegovimpogledom. Ljubav prema Allahu Svemoönomdaje Zivot srcu i odriava duöu.Srcene iskusi zadovoljstvo,osjetimdost ili osjetiuspreh, pa öak ni Zivot,ukoliko nema ol.l ljubav Ako src€izgubi ovu ljubav,tadaje gubitak koji podnosi,veii od onogakadaje vid uskraien oku, a sluh uhu. Propadanjesrcakadaje liSenoljubavi Premasvom Stvoritelju, Izvoru i Istinskom Bogu, mnogo je gore od tiiela koje viie nema duöu.Istinu prepoznajusamo iivi ljudi, jer rana ne boli mrwoga. "Onaj ko voli ne pronalazi drugo Fath el-Mavsili veli: zanemaruje sPominjanjeAllaha üi zadovol.jswou zivotu i ne na trenutak."
"Onajko voli uvijekje s Pravovjerni öovjekjednomje rekao: koristeiisva i uvijekspominjeGas aeznjom, Niim: neprestano i navaflradiNjegovog zadovoljstva."sa raspoloäiva sredstva Öovjekjeu pjesmirekao: "I voli Gospodara svogasluaetiMu,
l\gltt'lja l7
/ Jeroni koji volerobovisu
voljetlo&a:' "Navikniseda Savietujuiisvoiedijete,jednaZenaod selefaveli: voliSAllahai budeöMu posluian,ier oni koii imajutdftl,r,svoj ibadetdotludostepena nakojemje niihovomtijeluodbojnosve pokuöanagovoritida poslusnosti. Ako ih prokleti($eitaD) osim uöineneötoloöe,tadaseto lo5ed.ielopostidii izbjegneih zbog naeinana kojeieodbiieno." Abdullahibn el MubarakkaZe; "Neposluian prema si Allahu,/ A ipakjo! uvijektrrdi! da Ga volii,/ Takomi Allaha,owbo je ponalanje gnusno, / U srako/ sfüslu,/ Biobi Mu poslulandaje twja ljubaviskrena, / ler onaj ko ,oli wijek je poslulanvoljenome."
ß Ovo sepotvrdujehadisomkoji biljeZiBuhariu svomSaliftr. Prenosi seod Ebu Hurejredaje Poslanik,sallallahualejhive sell€m,rekao:'Ko bude neprijateljjednom Mome robu, kogasan la odabraoi koji je Meni blizu, Jaöu tom öovjekunavijestiti rcL Niöin seMoj tob ne noie Meni yiie pribläiti negoonim iime samga Ia ndu'io. Moj serob Meni postEeno ibadcta(nafte)pa ga Ja za1'olin.A Pribtizattllrtenjen dobororoljnog kada ga zalolim, njesoyaljubay prcma Meni preol/Iada,?a njegovsluh kojin nula bud.esano mdi Mene:ruka njeSolakojotnprihlnta samondi Mene radi; noga njegoltakojom ide, ide sano rudi Mefte. O1/akaröo1rjek, ako kod Mene neito zatraZi,Ia nu udoyoljin, a ako se Meni utjeie, la ga zaititith."Takoder,hadisje zabiljezenu En,Nevevijevomdjelu E/Arbain En Nevevi,hadisbr. 38.
ODRIDBOM ALLAHOVOM ZADOVOLJSTVO fiovjek mozeproaiko7 dvaslaniao pitanjuonogailo ne Bilizadovolian i stanje slrPliivosti. zadovoljstva \-t voli:slanje koju öovjek hvaleje wijednaosobina,a strPljivostie obaveza moraispuniti. U nekim situacijamaljudi ko.ii su zadovoljnisvjedocisu Svoje kadaOn isku$ava mudrostii ljepoteOnogaKo iskusava ito odredi. robovei videdaje On uvijeku Pravuu svemu OnogaKo savrSenstva susvjedocimoei,uzviöenostii Ponekada do te mjereda s€potPunoutaPajuu ovaNjegova ih iskuöava nikakmbol takoda neosieöaiu svojstva, Ovajpolozajmogupostiii samooni koji imajuvelikoznanjei u svemosto zadovoljstvo ljubavTakoje moguiei dapronalaze jer im dolaziod OnogaKogavole ih zadesi, Razlika izmeitu zatlowljstro i strplieflja Strpljivostpodrazumijevaobuzdavanjebiaa i sPreöavanje usPrkosPatnjamakoz kojeprolazi, u ogoröenost, zapadanja u nadi da ie se nevoljakoja ga je zadesilaokonöati'kao i tijelada n€öini loie,zbogsvojenestrpljivosti obuzdavanje
Bitizadovoljan,sdruge strane,osjecajje olakSanja pri prihvatanju Bozijeodr€dbei nezabrinutostu momentu prestankanevolje, öaki u molrentu kada naszadesi.Zadovoljstvoolakiavasvaku patnju, jer je srce utopljeno u duh izv.jesnostii znanja. Ako zadovoljstvodobije na intenzitetu,ono takoderuklanjai samo iskustvonevolje. Prenosiseod Enesaibn Maliko daje Poslanik, sallallahuolejhive sellem,rekdo:"KadaAllah nekogavoli,On ga stati u iskuienje; jer oni koji su zaclovoljni, Allah te biti zadovoljan njima,a oni koji ttisu zadovoljni,ni Allah nijezadovoljannjima.'8e Ibn Mesud, neka .ie Allah zadovol.jannjime, veli: "Svojom mudroiiu i pravdom, Uzviieni Allah ispunio je izvjesnosti zadovoljstvoosvjeienjen,i radoöiu,a u sumnjui nezadovoljstvo postavioje tugu i Zalost:' Komentirajuaiajet: "Nefia u.leso nijed e fievolje ltez Allahove volje! A ko u Allaha vjeruje, Ofi ie naputit Pravom Stozotl tlegovo srce!AIIah staku stvar zxade! " (Et''lhgdbun,l1) Alkame kaZe:"Ovo se odnosi na nesreöuko)a zadesiroba: on zna daje ona od Allaha, tako seon s njom pomiri i zadovolian je njomi'
3eTirrizi, Kitabaz-zuhud,7/77, klasificirankaordsdr-gartr;Es,Sujuti, Dt DZamies'sagir, 2/4s9, klasificirankaoldrer.
O ajetu: "Koji gotlda uradedobrodjelo,muiko ili 2enskobili' i k tomeu Bogabudu vjerovali,Mi iefto dati niitlo da ptoäve u ziltotu lijepome,i zbilja ih a flajljePü notin nagtadomnjihovon fiagroditi zd ono ito su " üfüli! (En'Nahl,97) "Dobar je Zivot biti zadovoljan Ebu Muavijja el-Esvarveli: uvjerenl' Alija ibn Ebu Talib, neka je AIIah zadovoljaDnjime' vidio je "O Adijja ibn Hatima tuinog, te gaje upitito: Adijj, zaito si tako "Kako ne budem ovakavkada su da tuzan?"On mu odgovori: rltltioba sina poginula, a moje oko iskopano?"Alija mu reöel "O Adijj, onaj ko je zadovolianAllahovom odredbom uistinu öeje osjetiti i biti za nju nagraden'a onai ko nije zadovolian Njegovomodredbomuistinu öejeosietitii Allahaeobezvrijediti njegovadjelal' Ebu ed Derdaposjetioje öovjekakojj ie bio na saDrli i zatekao "U ga kako veliia Allaha, te mu rekro: Prävu sil Allah Zeli od nasda budemo zadovoljnisvimeStoOn odredil' "Onaj ko bude zadovoljar,onim 5toima, Ei Hasanel Basriveli: Allah ae utiniti da mu to bude dol'oljDo i bereketno'a onai ko nije zadovoljan,Allah mu to neie uiiniti dovoljnim niti bereketniml "]a Ofier ibn Abdul Aziz kaze: nemamniStaötome veseliosim onogaza Stoje Allah odredio da se desil'lednom su ga upitali: "Stagod Allah Uz'iöeni i Moini "Sta ti zelis?"On je odgovorio: odredi."
Abdul-Vahidibn Zeid kaZe: zadovol.ianjeste najveia kapija premaAllahu, dtennet ovog ,ivota i mjesto smiraiaza lobove." Takoder.jereöeno:"Neie biti boliegpolozaiana ahiretuod onogana kojemöebiti oni zadovoljnibilo öimötoAllahodredi u svakomwemenu. Onai ko uziva stanjezadovoljstvabit ie podignut na najbolji poloZaj." Otkdvsijednogjutra dajeizgubioveomamnogokamila,jedan Amp u pustinji reöq "Takomi Onog Öiji samja rob, da ne bi nekih zavidnihi zlobnih nepdjatelja,ne bih imao zadovoljstvo da vidim svoiekamilejo$ Zivei u njihovom toru i neötoza ito je Allah odredioda sene desi."
PoglavljeI 8.
NADAU ALLA}IA vo ie smirenostanjesrcakoje oaekujeono lto mu ie &ago. Ukoliko sredstva,us Pomoökojih mote proizaöi ono öto srceoiekuje,izostanu,onda njegovoje staniebolie opisatiterrninimagluposti ludost.Medutim,ako je ono sto ondani izvjesnanadanije Podobantermin oöekujeizvjesrro, "Zeliobih da sunce da seono opi$e,jer npr.ne moZesereöi: "Zelio dapadakiöa." bih izadeu zorull ali semoZereöi: Oni koji prouöavajusrcenauöili su nasda je ovai $et poPut svijetu'da zemljekoja seobradujeza plodovena slijededem je srcekaozemlja,ierovanjekaosjeme,a djelaibadetaPoput e oranjazemliei njenepripremezapodobnekanalei osiguravanj vode.Srcekoje voli ovaj wijet Predstavlianeplodnuzemlju,u kojoj iz sjemenaniötane more izniknuti Sudnjije dan kao dan zetve,i svakoäanleono sto je Posiiao.Nijedno sieme riietkourodi vierene mozeiznsti, a vjerovanje osimsi€mena nedostaie morala . je ntemu plodomako srcelosei akou Isto kao $to sjemelre iztastau neplodnojzemlji, tako se öovjekovanada u Allahov oprost more porediti s nadom farmera. Ako neko traga za plodnom zernliom, stavi u nju dobro,zdravosieme,doda zemlji svepotrebno,ukloni korov i sve3tomozeoteratiili uniltiti rastusieva,a ondasiednei öeka
-
11()
111 -
Allahov'u blagodatu oblikuNjegovog spreöavanja nepovoljnih i vremenskihuvjeta ötetnih insekata,sve do konaönog plodovai njihov€i zrelosti,tadaseto öekanje sazrijevanja moie oznaöitikaonada.
Ovo znaöi da su ovi ljudi vrijedni nade u Allahovu milost. Allah nije ograniöionadu u Njega samo na njih, jer se i drugi mogu nadati,ali je istakaonjihovo nadanjekao uistinu dobro
Medutim,akonekozadijesjemeu okorielu,neplodnuzemlju koiaje na isuviae visoko.irazini dabi semoglanatopitivodom, te ne uiini nistaöimebi osiguraobrigu za posuano,a zatim sjedneiöekaUetru,tadasenjegovoöekaDjemoze oznaöitisamo kaoludosti glupost,a ne kaonada. TakoseterminnadajedinomoZeupotrijebitizaöekanjekoje podrazumijeva teznjui Zudnjuda senestodogodi,nakon3to su upotriiebljena svasredstvakoja öe potpomoaiostvarenje Zelje,a to suonasredstva kojasuu öovjekovoj moii i izboru. One stvari ko.fenisu pod domenomiovjekovekontrole,a koje su iskljuöivou domenuAllahovemilosti,takoderigraju znaöajnu ulogu.Allah.ieUzviseniu stanjusprijeöitisveStetne pojavei prepreke, akoOn takoZeli.
Onaj koga niegovo nadanje uputi ka oboiavanju Allahu, a odvrati ga od neposlusnosti,on se iskeno nada, a nada koja vodi osobuka pasivnostii utoPlienostiu ioia djelapredstavlja tek glupostpod krinkom.
Ako rob posijesjemeierovanja, zalijevaga posluinoiiu i ibadetom, oöistisvojesrceod losihi Stetnihelemenata, a zatim öekana Allahor,.ublagodatu obliku NjegovogodrZavanja öovjekovog stanjaivrstim, svedo njegovesmrti, a zatimmu podari izwstankraj i Svojoprost,ondaje njegovoöekanje uistinunadanjenajboljem. UzviieniAllahkaler "Doista, oni koji vjeruju i koji seiselezarad vjere svoje,i koji sena Allahoruputu borc,takvinekose Allahovojuilosti tadaju. A Allahpraita i sarflilostan je; (El-Bekata.2r8)
-
il!
osnovano.
Potrebnoje istaaida onaj koji senadamora isPunititri uvjeta: Prro: potrebnoje da mu je dragoono öemusenada; drrgo: potrebnoje da gaje strahda to ne izgubi; f/ele:potrebnoje da nastojatipostili ono öemüsenada. Ako nadanjenije povezaDoni siednim od navednihpreduvjeta' tada je to puko zavaravanjesamogasebe nadanjeje sasvim druga stvar Onaj koje pun nadepun ie i straha.Ko ide putem poiuri, kada ga obuzmestrah,da ie ProPustiticilj koiem se nada ' tekoo: sallallahuolejhivese.llem EbuHwe\e Prctlosidaje Poslanik, "Onaj a ko ktene tanu not, u pljatkekrene ko seboji nePrijateljske rano stignedo ieljenogcilja.Budite a oprezu!Allahovoje blago thagoi vrijedno.Probuditese!Allahovoje blagoDienne|no
'o Hasar,Tirmizi, Sfat el-Kiiana, 71146'kl^sif\citankao hasengarib; takod€r,El-Hakirn,](rlaüeFrakaik'4/307 ' 13 -
Uzviöenii Svemoini Allah veli: "Ti 'O rcci: fobovi , oji koji ste pretjerivoli prefiM sebi,pred Allohovomsomiloitu efiojte oöojavati! Allah ie zbilja ste grijehe oprostiti!' On grijehe pfiita i sarnilostafl je!" (Ez-Zumea53) "Doista, Gospo.lor tvoj sr)ijetugrijehe proita:' (Er-Ratl,6) OmeribnAbdel-Azizprenosiod svogaoca,nekajeAllah obojicom zadovoljan, daje Poslanik, sallallahualejhivesellen,rekao: "Uvijek katlamudimanumre,Allah baciüdata ili krltnnana fijegovofijestou D:ehennem.'el PrenosiseodOmeraibn el-Hattaba, xekaje Allahzadotoljanrtjime, da su Posloniku,sallallahualejhi te sellem,doteli zatvorenike.Metlu njima je bilajedna iena kojaje traiila nekogau nasi. Karlaje pronallabebumeduzarobljenicima, uzelajujeu naluije,pastavilct uz svojegrudi i punilaje da doji. Tadoje Podanik,sallallahualejhi ve sellem,rekao: "Da Ii mßLi! da bi ova iena ikada bacila svoje dijeteu wtrul" M rckosmo:"Tako namAllaha,ona nikadane bi bacilasvojeclteteu votru svedokje onopod nlenomzdititom i moii! Zatim je Poslaik, sallallohualejhive sellem,rckao:'Allah je nilostiviji prcmaSvojimrobovimanegoora aetlapremasvome djetetu.'s7 Prenosiseod EbuHurejtedaje tuo kako poslanik, sallallahualejhi vesellem, je Allah stNo/io ka2e:"Karla styorctia,Onjeodredio elto za Sebe, i uz Njega je jasnoodredbakojapotyrduje:'Doßta je noja
't Mnsli]rf],Kitab et-tevba, l7 l85. e' Bllh^rj,Ktab el-a.Lab, I0l426tMrslim, Kitobet tevba,| / t7r.
milostwia otl mogagnjeva"e3 sallallahualejhit'e Prenosiseorl Enesatla je iuo kakoje Poslanik, Allah veli:'OAdemovisirovi'svedokMene sellem,rekao:"lJzviieni pozivdlei od Menetra,ite, oPtostiltu van ono ito stetifüli ineiü stignudo oblaka O Ademovisinovi,i dti vali Srijesi zamjercüi. r'.1ia1 Ademovisinovi' va l oprostio O oPrcst,Jabih na nebui da zatraZite da mi dodetesgrijehomskorotolikovelikimkaoito je Zemlja,i da druga'do/tiobih ratu a da Mi nePripisujete seondaMeni okrenete, oProstskorotolikovelikkaolto je ot1a"e1 "Po mom miöljenju, najgora vrsta )ahja ibn Muaz veli: da neko prekomjernogrijeöi,i onda senada samoobmanejeste oprostu,a da ne osjetinikakvu griinju savjesti;ili oöekivatida öesepribliZiti Allahu, a da Mu sene pokoravai ne iini ibadeti ili tratiti stanisteposluinogöineti griiehe;ili oöekivatinagradu, a ne uöiniti niSta vrijedno; ili nadati se u "Allaha Moinog i svihgranic'r Uzvi!enognakonpreloracenia Nadasli se oprostu ako nisi hodio tim putem?Brod ne Plovi po suhom.e5
e3B',th^ri,Kitabba'del t ahiy,61287; Kitabet tel'ba't7168 MU:sl]lm, 'a Hasan,Tirmizi, (l.rla,ed'daia, g ls24tklasificiran kaohasan'glrib '5 Ibn Hibban u svoioj kniizi Revzatel-Ukala,str 284, navodi da je DiesniklbulArahiii.rekao:Krenuo'Jrnda\idimHaruner-Rdiidr' tidio. relao \Jm mu: Da li si ti i.oouiednik.r'iernih,ikadJ meje 'lesamlOnda mi je rekao: Daj 'ni Eüul-;\tahiiia.;iesnik?'On rete: savietu nek;liköitihovai nekabudejezgrovitol' la sammu izrecitovao: 'N,Lodon n" or"ro, usuom od 'nr1t 'a\ i ah tn:i*a;!itü UviicL Znalda'u srijele'Nü U t,onn satiairina t 'tanna usniireneki tebi,t Ma kaklo orui,iei ilitaw da ni imali / NadaiLisc op/;stu/ akonisihodiotim Putem?/ Brcd ne Plo1/i Posuhom rl5 -
h,,!li fu I().
"O uöenil"On je ImamaEi Sabijajednomsu oslovilis: "Ne,la to nisam' uieni je onajko seboji Allaha' odgovorio: ier kaoito On, Uzvi5enii Svemoini,kaze: 'I Allahaseboieod Njegotihrobovaotriuienii" (El-Faüt,28)
STRAHODALLAHA je poticaikoiirn Allah roboveSvojepozivai nagoni Qlrah L-rprernaznrniu r djelovanju. ciliem pribliZaraniaNjemu. Srce osjeöabol i strepnju kada uvidi da je StetaneizbjeZna. Strahje onajkoji spretavanepokornosti navodina oboZavaDje i sluienje. Kada strah nedosta.i€,tada su posljedicanemar ismionost u finjenju gri.ieha,a prekomjerüi strah rezultira stanjembeznadeinostii oaaja. Strahod Uzvi5enogAllaha ponekadaizvire iz znanjao Njemu, o Njegovim svojstvima,znanjada bi za Njegabilo od nevelike brige da izbriie Zemlju i nebesa,i da Ga niStane moie sprijeiiti da uöini ono StoZeli. Ponekadaje Njegovim uzrokorn veliki broj öovjekovihloöih djela. Ponekadaskup sva tri navedena elementa: stupani öovjekovog straha zavisi od njegove svjesnostio sopstvenimgreikama,od moöi, samodostatnostii slaviAllaha, te öi{enice da se On ne drZi odgovornim za ono Stoutini, a Njegovirobovi da. Osobakoja se najviie boji svogaGospodarajesteona koja ima najviie znania o Njemt i sebr samoj.Zatoje Poslanik,sallallalu alejhivesellem, rekao:"Tako mi Allaha,odsvihljudija imamnajviie znanjao Allahu i ja Ga senajviiebojim.'t6 '6 Buhari, K'idb el-adab, 10tst3; Mtustnn,Kitab ett'azait, l51106ipo izvoruAiiinom, DekrjeAllah zadovoljannjome.
Oni koji seboieAllahL Onai ko osieiastrahnije onajko plaöei briie svojeoöi' vei onajko napuitasveötomu moZedonijetikaznuZun-Nula el_ "Kadajerobauistinustrah?"Onje odgovorio: Misriiaupitalisu: "Kad; ie; istomstanjukaoibolesnikkojitraziAllahovuzaititu bolestmoglaproduljiti:' iz strahadabi senjegova "Ko odtogabjeii' el-Hakimveli: seboji neöegaon Ebul-Kassim a onajko seboii Allahatröi PremaNjemul'El-Fudejlibn Ijjad s dal te nekopitada li seboji3Allaha'ne odgovaraj kaZe:"Ako 'ne'jer bi to zna'ilo da u ali ne odgovarajni sa jer bi slagao, Njegan€vjerujeSl strasti'aloöadielakojabi zabranjene Pomoaustrahasagolijevaju uskoropostaladraginaöovjekuubrzomu postanuPlezrrvDna' baSkao Stomed iostaneodbojanonomeko ga Zeli'ukoliko srce tijeloi isPunjava otkriieda je otrovan.StrahpriPitomljava pokoroosiu,poniznosaui smirenoööuArogancija'mränjai zavistiz njeganestaju,te ga On isPuni'kroz strahod Njega o Njegovojkazni,i tako srcen€ postane i kroz razmisljanie zaokupljenoniöim drugim do Njime' nema brige o tom preispitivajuiisamogai sebei ulaiuöinaporena razmi3ljanju, oulu AllahovomRob koji ima ovakvosrcepostajeoprezDln s€ukorava nadsvakimdahomi svakimtrenutkom,nePrestano 117 -
za svo.ieuDutarnjemisli, djela i rijeöi.Njegovoje staniepoput stanjaosobekoja je uhvaöenau pandZelava,a da ne zna da li aeje 11apustiti idozvolitijoj da pobjegneili ieje napastii ubiti. Takoon, i unutm i svana,postajezaokupljenonim öegaseboji. U njemu üema prostora ni za ita osim za onim öegase boji. Ovo je stanjeosobekoja je preplavljenastrahomod Allaha.
Koristiod strohaprcmaAllahu Allah Uzviieri i SlavljeDidaje uputu, milost, zDanjei prihvata od onih koji Ga seboje: "...uputa i Milost za one koji pred Gospodaronr svojin strepe!" (F,l-Eiöf, 154) "I Allaha sebojeod.Njegoührobota oni uient' (El.Fdtu,28) "Njihova je fiagrada kod jihova Gospotlafa: vrtovi E.le a kroz koje Eku rijeke, u njima vjetno, dovijeka boruvit fu! Allah ces njimo zadovoljaxbiti, o i ofli zadowljni Njine! Onome koji bude strepio od Gospodaraswga - to ie bin!" (El Bejjina,B) Allah je naredioSvojimrobovimada Ga sebojei strahje uöitio uvjetom njihovogvjerovanja: "Mehe sebojteako vjertriciste!"(AIuImran, 175) Zatoje nezamislivodavjernik nemastrahod Allaha,bezobzira kako neznatanoü bio. Slabostnjegovogstrahasrazmjemaje slabostinjegovogznanjai vjere.
-
11fl
sallallahualejhit'esellen,veli:"Nijeda rjet/tik kojiPusti Poslanik, suzuiz sttuhdPrcmdIlzvilenomAllahuneieüti u Valtu,osimako semlijekovtutiuvime'e7 "Ko seboji Allaha bit ö€ tim strahom Al Fudejlibn lijad kaZe: upuöenna svo dobrol' "NikadasenisambojaoAllahaa danisampronaiao Es-Sibliveli: kako sevrata mudrosti i uputePremaNjemu otvaraju:' "Svakolosedjelo viernika nosi za sobon |ahja ibn Muäz veli: dvije posljedice:strahod kaznei nadu za oprostom;' Uzviieni Allah u Kuränu kaZe: "Doista,oni koji od sttohapted Gospodarom stojim strepe,i oni koii ü aieleGospodarusvogavietuju' i oni koji Gospodarusvomenikoga ne pridfuiuju, i oni koji dijeleod onogaatodoto in ie' i üja su srco svofle' eto Puno straha atoie se vratiti Gospoilaru tokvi 1we da dobra djelo ihe' i oni se zbog njih s dntgi a notjeiu!" (El'Mu'minün,57-6l) "Pitalo Ai!a,nekaje Allah zadovoljannjome'prenosida je teklo: o ovimajetima:'Dali suto alejhir sellem, sallallahtt samPoslanika, sallallahu tine bludi kndu?'Poslanik, oni kojipiju opojnasretlstva, alejhi'i selten,reie,'Ne'o Es Sidikova'tkieti, to sltoni kojiredovno e7Sahih,Tirmlzi,Ktabfazail el'dtilßd,51260i Kitdb az zuh d' 61600l klasificir:nkaosahinftadis 's Es-Si
poste,klanjaju,dajuzekati st/dhujuda senjihovadoltradjelaneie primiti: eto tokvi iure da dobradjelaüne."8, Pretlosiseiz izvoraEbu Zern, nekaje Allah zarlovoljannjime,rlaje Poslanik, sallallahualejhiw sellem, proutiosunt iz Kur'anapotevli aFom: "Doista ie sedogoditi kazna tvoga Gospotlara!, (Et-Tur,7) Zalim je rekao:"Jcttidim ono ito vi ne viditei ja tujem ona ito vi ne tujete-Nebesd su zdjecalai imajupravojecati.Takoni Onoga u Kogaje moja duia, emaprcstora tak ni lirine ietii prstd Lt kojemnijemelekkoji öinisedäduAIIahu.Takomi Allaha,kad bßte znalionolto ja znam,malobistesesmijalii mnogobisteplakili, ne bisteuaivalisa ienom wi bisteizaili na ofvorenoi tra2iliAllahovu pomot. Volio bih da sam rlrt o koje bi semoglo posjetii doprena e postojati."too Ovajnam hadisukazujela to dakadabismoznali toliko koliko je Poslanik,sallaliahualejhi ve sellem,znao o Allahovoj moöi, NjegovojkaznizaonogakoMu sene pokorava,tadabi DaSplaö, ialost i shah od onogaito nas öekabili dugovjeöni.MoZdase uopie nikadane bismo snijali. AiSa,nekaje Allah zadovoljannjome, prenosi da uvijek kada bi sevjetar promijenio a oluja pojavila,poslanikovo,sallallahu alejhivesellem,ponasanjepromijenilobi se,ion bi uzn€mireno hodaopo sobinaprijedi nazad,izlazeai,pa sevraiajuii unutra.
e' Sahih,Tirmizi,Kitab ertefsir,9/19:Dt H?,ki'-,Kitabet teßir,2/393. 'mSdftir, Buhari, Kitab er-ikak, 1l/319; Tirmizi, Kitab ez zuhu(], 6/601. -
12rJ
'0r Sveje ovo bilo zbog strahaod Ailahovekazne kada bi Allahov Abdullah ibn ei-suheir preltosi da uvijek s namr?olnza'Llo Poslal)il.'allallahualejhivescllenlzapo'eo r'' niegovihprsa Ut ," ,*f p.po, ,".t; kljuiaju'eg kotla iz sallallahu alejhi Ako razmotrimo stanje ashabaPoslanika' koji su za nJlma ve sellen, i pravovjernihljudi ovog ummeta
öeteda "iii"äii, t"i," '" oh"rlzaiovo!annlimasvima'uvidj€t subili ispunieni a istovremeno ,r',i-o",o""",it ti"tt najbolje, nl ono sto strahom od Allaha. Mi' s druge strane' öinimo osjeiamo priliöno tra"f"U "t1" sliino niihovom, a ipak se sigurnima njime' tekao je: Ebu Bekr es-Siddik,nekaje Allah zadovoljan "Volio bih da sam tek dlakana robu vjetnikul' njim€' JednomJe Omer ibt]lel-Hattab'nekaie Allah zadovoljan aj€ta: prilikom utio suru Et Tür i kadaje doSaodo "Doista ie sedogoditi k'lztto troga Gospodata" (Et Tur'7), te su mu ljudi dolazili tako je snaZnozaPlakaoda se razbolio' da vide kako je. "Stavimoj obrazuz Kadaje bio na samrti,rekaoje svomesinu: 'Osuden satnna je rekao: )..fli,l au -i alfuf,roprocli A ond'r i On ne oprosti Pono\ioie o!e rijeti tri Putd pt"pirt "t".' onda preseliona onaj svijet bi ga ispunio strahom' Kada bi klaniao noau i uiio aiet koii el istiska'61t96' totB,,\haii.],, Kitabbadet hali(,6/300;Muslim ,Kital' Kitabe<"ahv'3113: J17:En-Nesäi' ut sah,h.Ttrntzt.Krab cs-iPmdrlrlr' Kilab essatahttt/z E.blJDrrud., 121 -
l
ne bi izlazio danima,pa su mu ljudi dolazili u posjetu, üisleii da je bolestan. Njegovoie:ro plaktnje atinilo dvije t..rmrre 1e Linrlena nJegovom Ltcu. lbn,ALrba" mu je iednomrekao:.Allrh je mnogezernljeuiinio ot]elommu.lrmaDskog urnmetapreko tebe i preko tebesu postignulevelikepobjede.Omer odgovorio:..Sve ter u se 1e naoamJesleda budemspdsen. Ne Zclimni nagraduni kaznu.. Osman,ibn Affan. rreka ie Allah zadovolianr)jime. svaki br put kada ie staiaona mezaru,plakao.dok ne bi naL-vasio \vo]u bradu.Znaoje reii: ..Kadabih srajao izmeduDiennet.i i DZehennema,a da ne znam gdje bih zavriio, radije bih da postanemprah prije negojto saznamsvo.iusudbinu.,, Ebu ed-Dardauobriavaoie reai:.Kadabi.reznali ;ld vrs teka po\lUesmrti, nikddane birre s apetiLo,n. nrti pili k.io oni Jeli KoJrsu mnogoZedni.nili usli u kucuda 5ezäStilile, vecbr\le
"y?*:l s€pogrudima i piakali nadsvojin l1lli"" m;estom.Zelio bih ldarali
da sam drvo, da me posijekui uniite-roi Ibn Abbasje ispod.svojihoii.ju imao dio koie koja je liöiia na rznosanusaldalu zbog njegovogöestogplakania. Aliu ibn Ebu Taliba, neka mu Allah ukaie öast,obuzelaie '"ql nakon sto jq zavraioia saDahom,re.je rekdo: t.:9.1"T r\ (roa prrreni5am vidio niita sli.no a5habimaposlanika, sallallahu, alejhi ve sellem.Njihova ie kora bila neuredna, olu"1" bjti su.pm(njavi. a prostorizmedu jihovrhoiru j':1 rzgiedaoie poput koljena koze. Noöi su provodiii u molitvi i
" :ij|iul ;iili5ltij;ffJl::,,ijti";ifil Fi Siliiti:üi:: u"drugairiisreed ileir" EtLt;;;;;;"i; iii'i:!'""iiil':iii"fJs
-
1-l
zora' uöeniu Kur'ana stoj€ai ili na sedZdi Kada bi nastuprla prov;dili bi je spominjuii Allaha,njihajuli sepoput drvefa na vietrovitom danu, a suzebi im tekl€niz lice, dok iln se odje'a Jebi nakvasila.Takomi Allaha,öini mi seda su ljudi oko mene provelinoi u cvrslomsnul Tadaje u\lao i nikadagaviie tli\u vidlelikakose"mrie'dok g.rnrjeubroIbn Muliim "Kada bismo se zadesiliu druötvu Musa ibn Mesud rekaoje: Sufana,osjeiali bismo se kao da je oko nas vatra zbog straha sLI i panikekoiu smo vrdjeLu niegovitnoiima El-Hasana jeänomopisalina sliledecinacin: Kadabi nam se Pribliiio' izgledaloüi kao da seupravovratiosadienaz€svoganajboljega priiatelia;kada bi 5ieoLl drLl;fvo'bio bi popLllzalvorenlka glave:a kadabi i
kada se u rog puhfie, e to ic tado dan tegoban biti!' (El-Muddessil'8' 9)
teiko je uzdahnuoi Paomrtavr"' je Za Abdullahaibn Amra ibn el Asa prenosiseda rekao: "Plaöite,a ako ne mozete Plakati'Pretvarajteseda Plaöete! Kunem seOnim u Kogaje moja duia, kadabi neko od vas usitinu znao,molili bistese dok ne bisteostalibez glasa' klanjali bistedok vam seledane bi slomilal'ro' toaEz-Zehabi,Ktab el-iby ' I I r09 '05Sahin,El Hakim,I.rfabel ahvaal,4ls78
rr3
Poglal,lic20.
ZIVOTNA OVOMSVIJETU eodobravanjeovog svijeta,na koje nailazimo u Knjizi i Hadisu,nije usmjerenona njegovvremenskiaspekt,kao
ito susmjenedanai noaido Sudnjegdana. Uzviienii Svemoöni Allah podarionam ih je da bi u njima ljudi ko.iiiele mogli pozivatiNjegovoimei biti Mu zahvalni. Nekoje rekao:"Not i dansukaodvijesehare zadragocjenosti, pa paziteötau njimaraditel'Mudäahidje rekao:"Nijedandan ne dode,a da ne kaie:'O öovjeöe, do5aosamti danasi viSe nikadati neaudoöi,pa pazi staradiödok samtu.'Kadadan pioate,zamotasei zapeaati, da ga niko ne otvori do Allah na Sudniemdanu."PostojipjesmakojakaZc: "Zivotje sanoput /Koji 1'odido Baiie/ IIi Vatre./ Njegove noöi su iovjekol)eradionice,/ A dani hjegotetrihice." Takojevrijemeöovjekov kapital. Podanik. sallallahu alejhivesellem, je: Za oaogkojiizgovori rekao 'Slavljea nekajeUzviSeni je Allahi nekat4u hvalabil ieu D2ennetu zasadena Palma."ta6 Razmislikolikopalmiuwemenuöoviekizgubiprilikuzasaditi. Pravovjerniöovjekrekaoje svoiim gostimakoji su dugo ta6Sahih,Tftmizi.
'Ne da Ii oriai?Meleksuncanikadanepokusava oslaiali: Zelite : Slanida ti nesto safol'utei'Covjekje jednomrekaoalin suncel' iazeml Alinrmu odgovori:Prvozaustavi ovog sviieta,na koje nailazimou Knjrzi i Neodobravanje kaoöto ft"alru, nij" o.*l"t"i"o ni na njegovprostorniaspekt' njima' u su Zemlia'i njeneplanine,mora,riiekei bogatstva da semogü Svesu ovo Aliahoveblagodatiza Njegoverobove i takoPrePoznatijednoiu o njimirazmiSliati, ;iim; okoristiti, nekaJeUzvisenNeodobravanje ii,"iltino n;lttouogSworitelja. od kojih ie usmierenona djela iovjekovana ovom svijelu' 'vet;na jer Allahkaie: nemanikakvedobreposljedice, "Z ailedo i? zivot,ta orom sviieluigra' i zabava' i sizdonie,i Pordo nadmetanjemeilu vama' i je nid."tini" u flnoltr)u inetaka i dierc! Nolik ki!i, bilje od nie rctjetßike zadieljuje'i ono'poto" i nakon'kile,izbuja, ati ga zatim eidü poZutielt' potorn soslllenobito:' (El Hadtd' 20) Na ovomsviietu,liudisupodijeljeniu dvijevrste' kojeöekaljudenakon odrediSta Prvanegirapostojanje i k"zna To suonizakojeAllah ovog;itota,ga;l sli;eae,tag'ad" kaZe: 'Onima koji sene nadaju sustehts Namai koii se. zadoeoljeärotom o,'ozefiflim' pa lz flJegasmtrol nadu,i koii su prc'fia znacitnoNoIifi ne'nomi' lakvina Vatlobit ie zbogonoglto su nrebivaliite ;tekli!:']ünus,7'8) u Zivotui Ovi suliudi zabrinutisamozai€dno'a to ie uZivanie potagaia ryegoim zadovoljstvima'a UzviÄenikaie:
'A oni koji ne ejetuju,
oni senasladujui ideru boi kao ito stoko ädere!A vatra je {ihovo sta ite!!, (Muhathtncd,l2) Drugawstaiesuoni koii prihvatajuda postojiodredilte nakonsmrti,gdjesu i nagradai kazna.To su oni koii slijede vjerovjesnike. Oni sediele u tri kategoriie: onekoji su prema sebisamimanepravedni. onekoji su premasebizlobnii one koji subrzi u tinieniudobrihdjela,Allahovomvoliom. Prvq onikojisupremasebinepravedni öineveainu. Mnogisuod njih zadovdjniplodovimaovogZivota i njegovihzadovo'ljstava. sluZeai senjimai korjstetiih nanaöinkoiiAllahniiedozvolio. SvUetim seiini naiveiombrigomi time su zadovolini,samo zDogn,egavoJei mrze. To su ljudi koji sepoigravaiu i aiu paZnjuodvlaöeovosvietske privlatnosti.Premdaopaenitovjerujuu ahiret,njsu otkrili za Staieovaisviiet,niti susvjesnidaieon samostaiali$te nakoiem semoie dobiLiopskrbazaposljednje putovanje. U drugükategorijuspadajuoni koji supremasebizlobni,a ro su oni koji uzimajudozvoljenood ovogsvierai ispunjavaju svojeduZnosti, ali ondatragaiuzaonim Stoje izaovihdulnoiti zbog vlastitog zadovoljstvakako bi uZivali u ovosvjetskim Iaoosttma.
Ovi ljudi za ovo neaebiti kaznienj,ali öenjihovapotragaza zadovoljstvom zaposljedicuimati snizavanie stupnjanjihovog polotaja. Omer ibn el-ilattab,nekaje Allahazadovoljannjime,rekao je: "Kadamoj polozaju Dienrietune bi oslabio,yabih vas oponaSao u vaiem lagodnomZivotu,ali ie Allah nekeliude upozoriorekavii: -
126
"Odolevam slastivaie i minuöenasladeu kojimazo zemaljskoghivotouäirtalistef:'61'AhkdJ20) oni Treöukategorijuöine oni koji iurno öine dobra djela' znaiu za-sta shvataiu le ovajsvijet.i sukladnoseponasajuOni au;" Ätl"t ,,"uiolluie na ovajsviietsamoda bi vidiokoii od njih imaiunaiboltadjela: "Doisto eno Mi see ito m Zemlji postojittjoj kao nokit strorili, da bismo njih hkuöali ko ie ljeple ti,titi:' (El KehJ7) na Zemljudabinasiskuiao' OvoznaöidajeAllahsvePostavio vidio ko öe izbjegavatizadovoljstvana ovom svijetu i traziti usPjehna onom'Jer: A Mi teflo seei'to,ro,rjoije i golomlediflor'tuü'riti: (El-Kehf,8) Oni koji se natjeöuu dobrirndjelimasamood ovogsvijeta o"itn"io ono sto im je neophodnoza pnt Poslanihsallallahu Stoseti(e ja imams ovirnswjelom? aleihive"ellem,rekaoie:"Sta koji"eodmaraü hladuilrveta'a sampiputPutnt.ka ovlgsvijeta'ja * svojPut1naPustt zatimnastavi 8a "Budi sallallahualejhiw sellem,rekaoje takofut Ometu: Poslanik, naovofisvijetu PoPutstrLficailiPutnika'"tog u onomeStojehalal'poslusnost Kadajenamjeraizazadovoljstva I oboiavanleAtlaha,tadaseuiivanie u tom zadovolistvusmatra kaodjeloibadetazakojeje öovjeknagraden a' Sahih.Titrmizl, Hal<:m'Kitaber rikak 41310i Kitobez-zuhud,7148:El nekaie Allah zadovoljan i omera Mesuda tl. pä i',;"* Äuä"ii"t'" tosSal,itr,Buhai 127
Tako.ie Muaz ibn DZebel,neka je Allah zadovoliannjime, "Radujem se nagradi Allahovoj za vrljeme koje sam rekao: proveo spavajuai,baö kao öto se raduiemza ono v.ijeme kada sambio budan."lo' "Opskrba iz oholosti i ponosa Seid ibn Diubejr rekao je: odvraöavasod ahireta.Opskrbakoja vasne odvrata jesteona koja vam.iepotrebnada bistepostigli ono öto.iebolje od same "Kako da ne volim ovaj opskbe." Jahjaibn Muaz je rekao: svijet u kojem sam blagosolovljenhranom koja mi daje Zivot' kada koristim ovaj i,i,tot z ibadet pomoau kojeg au zaraditi "Staje nagraduDienDeta?"Ebu Safuanaer-RainijauPitali su: ovaj iivot koji je kritiziran u Kur'anu i koji razbotiti trebaju "Sve " ito radite na ovom izbjegavati? On im ie odgovorio: svietu s namjeromkoristi na ovom svtetu pokualenoje, a sve Storadite da biste imali koristi na onom svijetu nema nista s ovim svietom." "Kako je sladak i dobar ovosvjetskiiivot za El-Hasan veli: mumina, jer bez previSeDaPoiaon od njega uzima opskrbu za Diennet, a kako je grozan ovosvjetskiZivot za ka6ra i munafrkakoji traie noai i od njegauzimaju svoju opskrbu za Diehennem!" EbuMusoprcnosidaje Poslanik,sallallahualejhivesellem'rekao: "Ko volisvojäirotna ovotllsvretuutliitovasvoj;ivotfia slijedetem s.lijetu,a ko fili svojZivotfia slijedetemsl)ijetuutliifaw svoj:i1tot na ovoms\lijetu,a trebada vamje tlra,e ono ilo trajevjei o o.l onogoilo nestaje."tia 'o'Sahih,Muslim,Krrdi,el inaarc, t21207;ptipis\4eseMn zr L'oDaii Ahmed ibn Hänbal,ElMüsned 414t2,El Hakim' Kitab er riftdlr,4/308,klasificirank^o sahih,ali Ez'Zehabigä odbrcujezbog u irned!. nedostatka -
"Ovajiivot i slijedeöi jesuu ravnotezi Aun ibn Abdullahveli: lakiim drugi Postaje kaoda su na vagi.Koji god da prevagne, "Ovaj Zivoti sliiedeöijesu i manjevaänim."Vehabje rekao: iedne' poput öoviekas dvije äene.Ako izazovezadovoljstvo srdzbudrugel' izazove 'Ako rni se zakun€teda sejedanod vas Ebu ed-Derdaveli: na.lviieboji Allaha,ja iu vamsezakletidaie on naiboljimedü vamal' "Uöinili st€ Abdullahibn Mesudobratiose ljudima rekavSi: viSedobrihdjelanego3tosuto ikadauiinili ashabiPoslanika' sallallahualejhive sellem,ali sr'rnjihovadjelajoi uvUekbolja i zadovoljstava od vaöihjer su seoni okr€nuliod ovosvjetskih dobiti'"' Stetnostljubatti prema olom seijetu da je lsa' 5in ie po izvoruSufiana lmam AhmedzaPisao "Ljubavpremaovom Meriemin,nekaie mir na njega,rekao: novcaopasnaje svijetuiestekorijensvegzla,a posjedovanje "Koji sulosiuöincinjegovii"Odgovorio boiesti'Upitalisuga: im ie: Orraiko ga ima nikadanile siguranod ponosai Oni rekole:A ita ako je neko siguranod samoobmanel "Njegova6e ga zaokupljenost On reie: ovih manjkavosti?" Allaha'Uzvisenog öinjenjemdobrogodvratitiod spomin,anja i Moönogi"" Vatru' a odricanjeod Liubavpremaovom svijetuisPunjava Baitu' ouogt riietaisPunjava "odo,rolfrtuuu "r EbuNuajm,-El'Hrra,1/136 ttl DatJ,po}ledati MedimüatelJatat'a'\81r23' t29 -
128
Opijenostljubavljupremaovom svijetukobntaje od opijenosti alkoholom,jer osobakoja je opiena ovim svijetom konaöno postanerazumnasamou tami svogakabura. "Ljubavprema ovom svi.jetuieste öejtanovo ,ahjaibn Muazveli: vino, a ko se njime opije probudi se tek onda kada je medu hordamamrtvih, ial€ai medu gubitnicimal Najmanje njeno zlo jeste da odvraaaod spominjanjaAllaha. Gubitnik je svako koga odvraaa niegovo bogatstvo.Ako je srcesmusenoi ne spominjeAllaha, ieitan se u njemu nastani i usmjeravasvime onim Stopozeli. Kada iejtan upozna srce s putevimazla, potaknega da uöini nekoliko dobrih djela da bi obmanuo njegovogvlasnika da misli kako je on, sveukupno, öinilac dobroga.Ibn Mesud je rekao: "Svei jedna osoba na ovom svijetujest€poput gosta,a njegovobogatstvoieposudba. OsobanapuSta,a posudbase u konaöniciotplati.""r Reöenoje da je ljubav prema ovom svijetukorijen svegzla jer uniötavaöovieko\,'u vjeru na viSenaöina: prvo, ta ljubavvodi ka prenaglaiavanjunjenevainosti, kadajebeznatajnakod AIlaha.Tojejednonajveaeloiedjelo radi kojeg sepridajevaänostonomeito Allah smatratrivüahfin; drugo, Allah iu .ieosudio.On je ne voli i ne odobrava, osim onogaStojeu njoj, a po propisimajeN.iegovo. Onajko voli ono StoAllah osuduje,a ne voli i ne odobravaoDo3to On voli, podloian je zbunjenostii izazo\,.u, kao i Njegovomprigovoru i srdZbi; "Vale I'r Stihsaistimznäaenjern kai.e: bogatstvo i yaiapondica/ kodyas su na povJerenlu, / A sw atoseiul,a a ?oyjercnju/ Mora senizbjeäno
-
13(l
trede, osoba koja voli ovaj svijet uiini zadovlistva i dobiti ovog svijeta svojim ciljern. Da bi ih postigao,koristi sva sredstvai naiiüe koje mü je Allah osiguraoda ga vode k Njemu i ahiretu.TakvaosobaizraäavapobunuProtivoDogasto mu je Allah namiienio da postigne:on sredstvautini samim ciljem, a sredstvakoia gatrebajuvoditi ka ahiretu uPotrijebiza postizanieovosvietskihzadovoljstava Ovo je potpuno iskrrvljavanje onog za Sta su sredstva srce.Allah UzviSeni namijenjena,a to ukazujena najizoPaöenije kai,e: "Mi iefio orrirrla koji ißle zirot ovozemtti i gizdu fljegovupodmhiti poslot'enjihoveu niemu,i nimalo u njemu neie biti oiteceni.A to su oni kojima fio oflomesüjetu samovatn pripad\' sveito su uradili u orozefinom'irotu tamopropastte, zaludt je sw lto urodiie i stekole!"(Hüd' 15 17) lma mnogo hadisakoji o ovomegovole.I€danod njih prenosi "Cuo sam do je Poslanik'sallallahu Ebu Hurejre, koji je rekao: aleihite sellem,rekao:'Prviöorjekkoji ie biti ßpitan ru1Sudnjem ptedAllaha' tovlekkoli1eumrc kaolehid.Bit te doveden daiu leste on ie ih i Allah ie mu reä rla nabtoji Njegoveblogodati,Pa 'Borionabtojati' samse u Allah te reä:'Stasi ti ünio?'eovjekie odgovoriti: si Boriosi imeTebedoknisamumrokaoiehid'Allohte reii:'Slagao sedo bi tezt ali hrabrimlatnikofi,Pa sü te takoi zvali'Protfunjega i s licempremadolleie ga tuii i bacitiu Uatru' ie seiqiati naredbe, Zatim te dovestitovjekakojije stekaoznanje'Preniogd na drugei uiio Kurbfl.Bit ie do|edenptedAllahai Allah ie mü rcti do nabroji ihin nabrojatiAllah iereü:'Stasi ti iinia?' blagodati, Njegove P4 te 'stekoosafi nanje' ptefiioga i utio Kuthn Coijek ie odgovoriti:
131 -
Allah ie reti:'Slagaosi.Stekao trda"ti'l'vojezadonljstvo.' st znanje da bi te zvaLiutenjakom,uiio si Kutbn da bi moglireti da si rlobar uiat, karija,Po su te lako i zvali.'Protivjegt ie seizdati,Mredbc,i s licemPrcmodoljete ga yuti i bdcitiu Uotru.Zatin ie doii torjek kogaje Allah uiinio neianjer o bogdlimi komeje podariosvaku yrstubogatstua. Bit ie daveden pretlAllaha,i Allah te mu reii da nabrojiNjegove blagodali, pd te ih on nabrojati.Allah te reii:'Stasi 'Trciio ti iinio?'Covjekte odgoyoriti: samnovacna srnki naiin tn koli si'fi htio da lrclim.'Allahte reii:'Slagaosi.Chio si to da bi te a'ali velikoduinimiovjekon,pa s takoi [o t'oti]i.'Protiy4egate se i.dati ntltedbe, i s licempremadoljeie ga vuii i bacitiLLVotru.*tb U ovom hadisu vidimo kako je LjubavpreDraovom svijetu ]iöila ova tri öovjekanjihove nagradei uöinila njihova djela bezvrüednim,utinivii ih prvima koji öeuii u Dzehennefi; öetvrto, ljubav prema ovom svijetu zaokupljaöovjeka i spreöavaga da fini djela koja öe mu koristiti na sliedeiem svüetu.Postojemnogevrsteljudi koji spadajuu ovu kategoriju: oni koje zaokupljenostovim svtetom odvraaa od islamn i l1jegovihzakona,oni koji su udaljeniod mnogih svojihvjerskih obaveza, oni koji su udaljeniod obaveze kojaoteZava njihov plan i zamisaonjenogpostizanja,oni kojeodvraöada izvriava)usvoje vjerskeobavezeu pravovrteme ina pravi naöin,pa tako traie svojevriemei zanemarujuduznosti,oni öijasu srcazaokupljena ljubavljupremaovomsvijetupasenemogupotpunousredsrediti na ibadetkada izvröavajusvojevjerskeobaveze,te oni öia srca nisu posluSnaAllahu, takoje njihovoizvriavanjeobavezasamo vanjskiprikazbezurrutarnie iskre0osti. a o\ o .u najmanje znarri meduoDimako.iivoleovaj svijet. ttr Mll.slim,Ktab el-däihad,t3/s0.
Umjereniji oblik ljubavi prema ovom svijetujeste ona ljubav koia jednostavnoodvraia öovjekaod niegovogistinskogizvora a sr"i", a to 1" posveaenostsrca ljubavi prema Gospodaru' i opsjednustostovosvjetskim ;ezikaspominjanjuNjega Ljubav iovjekoveizgledeu sliiedeiem zivotornneizbjeznoograniöavaju iivotu, ba; kao ito ljubav Premaslijedeaemzivotu oglani'ava DjegovZivotnä ovom svletu; peto, ljubav Prema ovon svijetu postaje .glavna zaokuplienosttovjekovt EtesibnMalik' nekaje Allah zaclottoljan sallallahualelhiw sellem'rekao:"Onaj rlaje Poslanik, niime,prenosi bogatstvo io t" ziokuplienot,in 'vUclom \llalt e sm1'tttin1esovo ut"'unr tiegotatlrca okuPtuljLh o|o nicgt:ltakoda r( 2i.ol doci avimsvijetom'Allah ie mu I ooauditi-nui. Onalkoje zaokupljen siromailvoutiniti |idljivim u njego'/imoiifia' udaljiti ie niegovo a doii ie mu samoano ilo je za njegazapisanona ljtäe od n1ega, ovomsvijetu"ttl; iesto, onaj ko najvise voli ovaj svtet jeste ona] ko najvile u njemu Pati.NjegovaPatniamoZebiti: njegovapatnja na ovont svijetukao posljedicanjegovognastojaniada Postigne ovosvjetskedobiti i niegovo natjecanjes liudima u njima' niegovapalnta u ber/ehu.jer je PloPu\liou o\ol)1iivolu i zall priLke.icr.rda ie n.:putuda 'retneAllahau takvom izgibllerre stinju da poZeli da Ga nikada ne sr€tne,i niegovapatn1a)er 7a Njegau ovom ZivotuOvakav niie u"piopronaiiTamienlka u kaburujerietuga bol i zal tovicl proiozrkroz najgorukoznu izjestinjegovuduöubai PoPutcrva koji iziedaiunjegovotÜelo
tt3 Sahih,Tirmtzi, Kitab ez zuhud'6lr6s; lbn MndLe'Kitab ez zuhu't' 21t375. 133 -
lz svegaovogamoZesezakljuöitida ona' ko voli Zivotna ovom svijetupati na onom svietu, u kaburu i na Danu kadaaesresti svogaGospodara.Allah Uzviieni kaZe: "Neka te fle zodir'üuju imeci njihoi ni djecanjihova! Alloh ih samo i;eli na or)omsvijetu time k tztliti i do safü propadnukao fieyjerflici."(Et'Tetba,55) Jedanod naiih pravovjernihpredakarekaoje o ovom ajetu: 'Allah ih kaänjavakoz njihovo nastojanjeda postignu ovaj svijet,oni te n€statikao rezultatnjihove ljubavi ptema nj€mu, a oni su nevjernicijer su zaniiekaliAllahovapravau njemu"; sedmo, onaj ko voli ova' svijet i draii rnu je od onog svieta i€stejedno od najnizih stvorenjai najmaniepametnih: on viie voli iluziju od stvarnosti,snivanjeod popuno budnog stanja,katkovjeönu sienuod vjeönogblaZenstvai ptivr€m€ni zaklonod trajnogodredista.Onmienia svoiZivotna ahiretuza ovaj koji je tek iluzija.Zivot koji nije nistavite nego prolazeöa sjenane moie prevaritimuslimanakomeie dat razum. Neki od naöihpredakacitirao.ieöestoove stihove: ''O vi ljutti koji tra,ite zadoroljst\1o/ U eijetu koji ie nestati, Zaljubljeflost u sjenu koja whne / Krajnja je glüpost." unus ibn Abdul E'la rekao je: "Za mene se ovaj Zivot moi€ usporeditis öovjekomkoii spava,a u snu vidi sveito voli i sve Stone voli, i dokje u tom stanju,iznenadase proudi." Najprikladnije .je ovai Zivot usporediti sa sjenom: öini se da je stalna,ali u stvarnostito je stalno stanjesmanjivanjai poveaavanja, a kadaju pokuias stiöi i uhvatiti,neöesuspjeti!
u Pustinii: semoZeusporeditis Prividenjem Takocler 'A ofli koiineljentju, njihotadjelasukaou rctnici da vodaje!Poka-ddo privi,teijezakojeiedansnuje dode'niitanenade,anoiite kodnjegoAllaha niesa po1" ., On nopunitiraiutt niegot!A Allah hrzo o!" (En'Nür,39) obraiunav odbojnom'starom Takodersemoäeusporeditis izobliöenom, ko je zaprosi' äenomkoiaje neiskenai obmanjuiesvakoga odor€dabi skrilasvoju i prelijePe oblaöiseu iaskoSne Njeniudvaraii'obmanutivanistinom' ruZnoöui prevrtljivost. zaprositaeie naPoslijetku. "Od tebene äelimmiraz'samoda seodrekneö Onaim kaie: ahireta:ahireti ja smozakletineprijateljii nije nam da sesretnemo:' dozvoljeno "Nema odgovaraju: lijeöima' njenim izigrani Udvaraöi, ujedinitis voljenimi' fri;ekorazaon-ekoji semoraju njenakinka' Kada,medutim,Podignunjenveo' a otkije se i tako se ,rudo-a"u rnnoit^ taSkotaNeki ses njom rastave' tereta,a drugiostanuobmanuti'odluöeostatis njom' oslobode zawöilikaotuzni i ,"rno da bi, l"dooglotra nakonvjenöanja' Zalosni. i stigüene Takomi Allaha!NjenpozivpozivaciielisvijetdaZuri joi sedivetraie ao orpi"t ", u"e do n*spieha' a,op-et'otrikoji ju u lami' ui"ainl"ni.t njorni daniui noiu Zureda susrelnu nada' i rasulih J" Ui.. tii;.a"i"g;urtaprobudiLizoP'eni predajesvojoj oni padajupravo u nienu zarnku'a ona ih sudbini.
-
ri:1.1
1:15
Allah kaZe: " koji senepokaju A (El-Hudäurät,11)
l\tglo,ljc)t.
POKAJANJE od lo.ih dielaokretan1err ka OnomeKo .kriva f Jdaliavanre \.,r manikavosti i znä 5velajnejestetemel.i oDrlrloii Njernu putuju, poöetnoulaganjeonih koji 6enaposlijetkuimati korist, prvi korak u potrazi za Njegovim licem, kljuö za ispravljanje sveganeispravnog,a to je prva fazau odabiru onih koji öe se Njemu pribliziti. Pokajanjeje poöetna,srediinjai posljednjastanicaöovjekovog Zivota.Onaj ko traii Allaha,nikadaga ne napusta.On u njemu ostajedo svojesmrti. Ako stize na drugu stadcu, nosi ga sa sobom i s njim stize.Pokajanjeje öovjekovopoöetno stanjei njegovkaj. Allah Uzviieni kaZe: " I Allahu se sri pokajte, o rjer ici, da biste uspjcha itnali." (En-Nür i1) Ovo je ajetiz medirskesureu kojoj seAllah obraaavjernicima i odabranima.On ih poziva da Mu se pokaju nakon Sto su poSli vjerovati,utinili hidäru i uöestvovaliu dzihadu. Zatim "...da Je pokajanjeufinio uvjetom uspjeha,i rekao im: biste uspjehaimali", kako bi v.jernicibili svjesnida ie uspjeti samo ako Mu sepokaju,nekanam Allah podari da sli.jedimonjihove korakel
toklli su provi siltrici!"
On ljude dijeli na pokajnikei silnike,a treiih nema On naziva one koji se ne okreiu pokajanju silnicima i Prestupnrclma' te kale da od takve osobe nema veaegsilnika, zbog njenog neznanja o Gospodaru i obavezamaprema Njemu, svojim gresakamai itetnosti soPstvenihdiela "O ljudi' pokajte Poslanik,sallallahualejhi ve sellem,rekaoje: seAllahu! Tako mi Allaha,ja Mu sesvaki dan pokajemviseod sedamd€set Puta:"'6 Pokajanjeje okretanjeka Allahu i udaljavanieod drultva koji ide ka stranPuticii izazivaAllahov gnjev Postojetri uvjeta valjanosti pokajania ukoliko se djelo tiöe obavezeprema Allahu UzviSenom:osjeöaiZalienja'napuitaDje loiegdielar odlucnostda seono ne Ponovi njegovoodsustvo zaljenia.;er nijevalirnobezos;ecaia Pokrianie 'ilavo Prih\alliivoslital<1og djela le rljegovog podrazumijeva aleihive sellem'veli: oonounogaini.nt". Poslanrksallallahu "' lOsletaliallenladio je pokajania NapuötanjeloöegdjelanePohodnoiejerpokajanienemasmisla ako s€nastavis njegovimainjenjem' Treii ie uviet odluönostda se loie djelo vi6ene ponovi' a u biti ovisi o iskrenostinamierei odluke da seobeianjeodrZi' ll6Süih, Buhafi,Ktla, ed'da,'a'rrltor' sJhih.AhmedlbrrH rnbelFl M!"ed r/1-6Po.i1'-"''.1!l' .M"*d-i seth i,krr l:ic
d a P i < n e ds a h t h l d k o d e r ' b r l J e / ri r t r J K r r ' 1 t r
Mustetuek,41243 -
r3f)
r':,7
Neki su uienjacir€kli da ponavlianjeloSegdiela poniStava pokajanje,tvrdeaida ako se pokajnikvrati loiem djelu,bez obzirana vrijeme,ortdato ukazujedaie pokajanjeneiskreno, i stoganii€ valjano.Veaina,medutim,zakljuöujeda ovo nije neophodniuvjet.
Po drugom misljeniu, kojeg se drzi Ibn Tejmijja, ovo njje neophoäno.On smatradaje dovoljnoda seosobapokajeAllahu u tajnosti,a da onogao koga se ogrijeiiosPomeneltePom rijeöju istim ljudima pred kojim ga je ogovaraoi klev€tao,a' takoder,mora traziti od Allaha da mu oprosti
Ako seöovjekogriesipremadrugomiovjeku,tadapokajnik moraispravitigreskuili nadoknaditiötetuosobiaijaje prava oltetio.Poslanik,sallallahualejhive sellem,rekaoje: "Svako od vasko je duian svomebratuu islamumorataj dugizmiriti danas,prijeno dodevrijemekadaneöebiti novca,a samoaese dobrai loia djelaraöunatil"t3
Njegov ie argument to da ukoliko se oSovaranaosoba upozna s time, onda se njoi ukazujena Poöinjenolose djelo, te se prouzrokuju ios veaeteskoae,a da se ne postignenista dobro. Allah nije dozvolio taj postuPak,a kamoli ga uöinio
Ova vrstaloleg djelajesteprestupobiestrane,svakaod njih imasvojaodredenaprava. Onajko.jeuöinioloie djelopokazuje svojepokaianieizmirivanjemdugapremadrugom öovjeku, tj. plaöanjemsvogadijela,i prema Allahu, tj. unutarnjim osjeöajemZaljenja.zaljenjeje liöna srvar izmedu njega i Njegovog GospodaraPostojinekolikospecifiönih vrstapokajanja, od kojihnavodimo slijedeie: prvo, pokaianjeza klevetanjei ogovaranje, gdje se postavljapitanjeda li bi osobuo koju seogrijeSilou njenom odsustw ttebaloobavijestitio pokajanjUte je na taj naöin upoznatis loiim dielomzakojeona,u suprotnom, nebi znala. EbuHanifai Maliksmatrajudaje upoznavanje osobeo koju se ogrijesilopreduvjetzavaljanostpokajanja. Oni svojemiiljenje temelje naprelhodno navedenom hadisu. ttsB|Jhati,Kitabel-mezalim, 5lt0l i Kitab et rikak,l1/395, po izvoru Ebu Hurejre. -
138
obaveznimi drugo, pokajanjeza kaalu Dovcamora nositi za sobom po,tatak ,rovci njegovomzakonskomvlasniku Ako pokajnik ne znakomenovacpripadaili akoje iz nekograzloganemogut€ vratiti novac,tada u njihovo ime mora jednaki iznos dati kao milostinju. Na Sudnjemdanu oni ie imati pravo izbora:ili da odobrenjegovpostupak,i u tom sluiaju nagradaza milostiniu iesteniihova,ili da ga ne odobre.itako uzmu od njeSove ide pokajniku' za milostinJu nagrada a, u rom sluöaju. nagrade, jer Allah nikadane Poniötavanagraduza milostinju' Prenosise da je Ibn Mesud, neka ie Allah zadovoljannjime' kupio robiniuod jednogcovjeka.Kadaje otisaoda mu Plali' iekao da se viäio ie da ie tovjek nes{ao.Ibt Mesudje uzalud"O öoviekwati, te dao novackao milostinju kazav5i: BoZe'ova je sadakau ime tog öovjeka.Ako odobri ov'usadaku'nagrada a on prima nagradu ;e njegova,a ako ne,ondaje nagradamoja, iednakumojoj"; treie, kakav ie poloäaj onog ko naplati za 'inienje harama,kao itoje prodajaalkohola,muzika,laZnosvjedoöenje' zatim s€ pokaje,a novacje jo! uvijek kod njega? t39 -
fedna skupinauienjaka kaie da on treba vratiti novac onome ko mu ga.jedao,s obziron da on jo5 uvijekpripadaonom ko je platio,ier zaradante halal i za to nemaAllahovenagrade. Druga skupina kaZe da je njegovo pokajanje valjano ako da novac kao milostiniu, jer kako rnoZevratiti Dovackoji je potroieü u nepokornostiAllahu?Ovo je tainiji sud. Isti seprincip primienjuje za onogatiji sehalali haram novac do.temlere pomijesajuda viie nie u stanjuda ih razlikuje.On treba dati kao milostinju onoliko koliko smatra da oe;da na haram-dio i oiisti preostali.Allah zna najbolje. Drugo pitanje:"Kadaseöovjekpokajeza svojgrieh, da li seon waaa u stanjeu koje je bio prie öinieniarog grijeha?,, Jednaskupina uleme smatra da se öovjek vrati u isto stanje u kojem je bio prije grijeha, jer pokajanjebri5e loie djelo u potpunosti,kao da senikadanije uöinilo. Druga skupinasmatrada sene vraia u isto stanje,tvrdeöida, s obzirom da se ketao naprijedprije grijeha,a da ga je D.jegovo aiüjenjevratilo unazad,on nakon kajanjagubi na udalenosti koju je, da nije poöinio grijeh,u meduvremenumogaopreai. IbD Tejmijja.ierekao:"Ispravanje sud da seneki od pokajnika ne.vrate u svojeprethodno stanje,a neki iak postignu i viji poloZaji postanuboljima negobili prije iinjenla gri.jÄal Naprimjel poslanikjeDawd, alejhisselam, je nakon pokajanja bio na poloiaju boljernod prvobitnog. Ova metaforamoie rasvijetlitisluöa': aovjekje putovdoo.jeLaiucr ie uvjerenimi sigurj)im.jnaloje nooao.ä malo traao,a zatim se odmarao| ,pavao.\aijro jc na divnu baiöu punu cvijeöa,hladne vode i ht"du. Odlufio j" r.lo
da nakratkozastaüei odmori se Dok seodmarao,naPaogaie Vidio je kakomu ünistenje neprijatelrkojigajeuhvatioi svezao. prijeti i mislio je da mu je dosaokraj, da fe postati gozbom je ," luuou".,i tako nikada neaestiai na svojeodlediste Dok bio u ovom stanju,pred njim se Pojavinjegovmilosni i briZni otac.Odvezaoga je, rekaomu da nastavis putem i da se öuva poredputa Uvjerio gale n€prijateljakoji seskrivau zasjedama du svedokbude op."zan ibudan, niko ganeaesavladati,ali ako bude leoprezan,opet öega uhvatiti.Otac mu je rekaoda 'e i'i da ivoditi goka nlegoromodrediitu Da ie Pulnikbio oprezan, je usredototiosvojemisli i Pripremioseza nePrijatelja,njegovo ii putovanjebilo bolje i Prije bi stigao S druge strane,da je zanemarioneprijateljaivratio seu Prvobitno staDjenepaznjei zaboravnosti,ravr,oduinostipremaopasnostii wjesnostsamo o ugodnojbaööi,joö jedDombi Postaolahkom metom
Iskreflo pokajanie UzviöeniAliah kaie: "O pokajonjemiskrenim' üernici, pokajteseAllohu da,tam Gospoilorvai ptekrije ruine postüpkevale, i da tas uvedeu mjske baiie kroz koje teku tijeke' no Dan u kojem Allah Vjeroviesflika osfiflotiti nete' a ni one kojisu lerotali s ttjifiß!" (Et-Tahr'n,8) Da bi pokajaniebilo istinito i iskreno,u njemu ne smije biti varanja, manikavosti i pokvarenosti El Hasan el_Basriveli: "Pokaianie kada ioviek zali sto se neito desilo,te odluti da ie "Pokajanjeje kada ,t" po,to,rii'El-Kalbije rekao: ,riie nikäa to r.tr -
aoiek tra1ioprostiezikom, osjeöa äaljenje u srcu,a suzdrrise tijelomi'Saidibn el-Musajjibje rekao:"Isk€njm pokajanjem eistitesvoieduöe." Ibn Kajjimveli:"Isk€nostu pokajanjuöinetIi stvari:onamora podrazumijevati sva lo3a djela pokainika,ne zanemarujuai niiednolmoraju popratiti potpunaistinitost i odluanost, tako dapokajniknitioklijevaniti odlazepokajanje, negosakupisvu svojuvolju i odluönosti iskeno pristupipokajanju;ne smiju kojebi joi moglenajkoditi, ie pratiti neöistoiei manjkavosti takoda budenadahnutastrahomod Allaha,naäomza onim ito ie u Njegai bojazniod svakekaznekoju On mozenaniieti, a nezeljomzazaltitomimetka, porodice, druStvenog statusa, utjecaja. ljudskompohvalom ili zaizbjegavanjem njihovekivnje ili raznihteikoöa,za zadovol.javanjem Zivotnihprohtjeva,ili zbogneuspjeha i nemoii,ili tomuslitnom,jer sveto umaniuie \,?lianost pokaianja i isk-renosti premaUzvisenom Allahu. Pryi elementiskrenogpokajanjatiie se dielazbog kojegse kajemo,drugi osobekoja se kaie,a treöi OnogaKojem se ka]emo. Iskrenostpokajanjapodrazumijeva njenuistinitosti svaloia djela.Nedvojbeno je da takvopokaianiezahtiievai ukljuöuje traZenjeoprosta,a da to vodi bdsaniusvih poöinienihlosih djela.Toje najpopunijei sawjenopokajanje:'lre Za iskeno pokajanje Allahu,iovjekusejamöeAllahovoprost, j Allahovoprost,nakonStoseupotpuni. öakiprijeno seonodesi, Drugimrijeaima, tovieksekajeizmedudvaAllahova opiosra kojamu osiguravaju spas.
i
Prvi Allahov oprosl jesu dozvola.nadahnucei Pomoina pokajania,a koja zauzwat sredswakoia vode do öoviekovog imaiu za posljedicuveii AllahovoProst Drugi oProslieste i naknadaUzviöenikaäe: prihvatanje " A optostitöei ottoi trojici koja su izostala;kad i'n je zetlljL tijesflotnpostala,fia.la ie bila prostrafla, i kad im u duiama njihovimtiiesflobi' i k^d su shtotili da osimkod Allaha drugogutoöiita nema - potornimje optostioda bi seoßiPokajoli.A AIIah' doßta,pina pokoianiei samilostanje"' (Et'Tevba,118) da je Njegovoprostuslijedio Ovdie nas Allah obaviestava nakännjihovogkajanja,te dajeto i omoguöiloda seoni uopie pokaiu.On ie bio uzrokomnjihovogkajanja,stoje dio taine seOn nazivaEl-Ewelvel Afiir'Prvi i PosljednjiOn zbos'ieqa "omo-euiava i tini da sedesi,uzrokje od Njegai posljedica sve je od Njega. 'ovjekovo Öoviekseöestokaie,a AllahöestoPrastaPokaianie se nakonito oklenuo jesteoketanjeka njegovomGospodaru, ;d Njega.Postoiedviie vrste Allahovog-oPtosta:jedna je dozvolai pomoö,a drugaprimanjei nagrada' ima svojpoöetaki kaj: njegovpoöetakieoketanje Pokajanje Allaliukoöeii Pravimputem,zakoiije on ljudimanaredioda gaslijede: 'I eeo,doista,MogoPutoprcvoga,slijedite"iego! I putevefung4poda vaso ondauraskol neslijedite (EI'Enhm'153) stavespnrnPutaNjegovogal
i tte lbnKajjim, MedaidZ es-Satikin,|3!0.
I
143
Njegovkaj jestepovratakAllahuna Dan vei odreden,idudi putemkoji ie On propisao,a koji vodi ka Dzennetu.Ko se pokajeAllahuu tijeküsvogaZivota,Allah ie mu seokenuti i nagraditigau odredeno vrijeme: "A ko sepokoje i urcdi dobra djelo taj seAllohu, zbilja,isk/e o tatio." (Furkdn,7l)
Osjetljivi i skriveni qspektipokojafljo Ako razumanöoi€k pogrijesi,mora uzeti u obzir slijedeöe: prvo, treba razmisliti o Allahovim naredbamai zabraDama, zakljuöitidaje u pitanju losedjelo i da ga.jepoöinio; drugo,trebarazmislitioAllahovimobeianiimai upozorenjima. sto öeu njemu pokenuti strah i navestiga da se pokaje; treae,trebarazmislitio tinjenici da mu je Allah dao moguanost i sposobnostda se pokajei da ga je Allah, da je htio, od toga mogaozaStititi. Ovo ga vodi k spoznaji Allaha, Njegovih imena, svojstava, mudrosti, milosti, oprosta, blagosti i plemenitosti. Ovo ga dovodi na razinu ibadeta koju nikada ne bi mogao doseöi da mu niie dalo znanjeo lim pitanjima.Öovjekuvidaodnos izmedu Allahovih stvorenjai Njegovihobeaanjai upozoreda, Njegovihimenai svoistava,te njihovogmanifestiranjau svemu stvorenom. Ovim uvidanjemcovjekuseotvarajubasieznanja,vjerov.rnja, tajne odredenog,mudrosti koje rijeai ne mogu opisati niti obuhvatiti.
MoZe se reai to da öovjek saznajeo Allahovoj moöi, koja se manifestira u Njegovoj odredbi, a to je da On, Uzvi5eni i Modni, odre
(r.,
Prepoznavajuti nekeod manifestacija Allahovemoii, kojesu oöite,Njegovomodredbom,iovjek vidi daje on dio uredene, potöinjene keacije,nadkojomonnemakontrolu.Onje siguran je samokadamu Allah samokadagaAllah zaStiti,a uspjesan to podari.On ie nevaZani neutjecajan u rukamaMoanog, Slavljenog. Uvidanjemmoöi manifestirane u Njegovojodredbi,ljudi su svjedociöinjeniceda su svesavrienstvo, slavai moöu Allaha, a da su kod njih prisutneosobinekao 5to su manjkavost, nepotpunost, pogrdneosobinei ovisnost.Kako tovjek viie opaia sopstvenunevaznost, slabosti manikavost, tako viSe uvidaAllahorusvemoö i savtSenstvo. premdasvevidi i svemole, eovjekspoznaje daAllahUzviseDi, skiva uöinjenaloöadjela,akotakoZeli,a moZeih i obzananiti. Prepoznavaiuai da Allah dajevremenagre5niku,a moZega odmahkaznitiakoZeli,otkrivaAllahourblagostpremaonome ko seokrenepokajanju, NjegovoimeEl-Haltm, i takospoznaje Blagi.eovjek seupoznajes Allahovimdaromoprosta.To je blagodatod N.iega. Kadastrogosudi,on jepravedan i hvaljen,ali Njegovoprost jesteNiegovamilost,a neioiekovo pravo.U öovjekuseradaju zahvalnost, ljubavi kajanje,te on spoznaje Allahovoime Ef Galär,OnajKoji prasta.
Allah vodi Svojerobov€ kroz stanja poniznosti, pokornosti, pokoravanjäi izraZavnjaovisnostio pomoai,a ona imaju öetiri faze:poniznostkoja seradaiz potrebei neimaitiDe,Stoje opta osobinasvih stvorenja;poniznostu ibadetui pokoravanju,ito pripadasamoposluinima;poniznostu ljubavi,jer ona' koji voli jesteizrazitoskus€n, a stupanjnjegoveponiznostisrazmjeran je njegovoj liubavi; i poniznost koja se rada kao posljedica neposiulnosti i loiih djela, koje su same po sebi posljedice n€imaatinei ovisnosti. Kada su upotpunjenesveöetiri faze,poniznostpred Allahom, pokornost Njemu potpuDaje i savriena.eovjek spoznajeda Allahovo ime Er Rezzak,On j Koji opskrbljue,aini nuZnim ono Stoje opskrbljeno,a Er-Ser?iOnaj Koii s\e itrje,l El-Basir, Ona.iKoji svevidi, ono Stosevidi i iuje. Isto tako i Njegovaimena,EI-CafAt,Onaj Koji mnogo praita, El-Afü, Onaj Kojl dajepomilovanje, Ei Tewab, Onaj Koji plirita pokajanje, iine potrebnim onoga kome Allah praita, daje pomilovanje i öije pokajanjeprima. Nemoguöeje da tovjek ignorira ono ötoova imena podrazumijevajui zahtijevaju. Ovo ie istaknuooDajko ima najviie znanjaod svih Allahovih stvorenja,NiegovPoslanik,sallallahualejhi ve sellem,kada je " rekao'. Kad vi nebigrijelili, Allah bi ns zamijeniodrugim natodom koji gtijeii, da Ga moleza oprost,pa da im oprosti."tza Enesibn Malik el Ensatiprenosidaje Poslanik, sallallohualejhive yile sellem, rekao:Allahse pokajanjuSvogarobanegoneko obrcduje otl ,,,askadabi putowo na deviktozpustitljüi ona mu pobjegne, a no njoj mu svahrana i voda,paje dugotroii, i izgubiyii syakunadu tto Mtsltn, Kitab cz zikr yed-dud,t7 165.
tla te je pronaii,legneu hladjednogdrvetadaseodmori'i u fokvofi blizhi njegouol ugledadevuu neposrednoj stanjuiiaja, odjedanput, kokl mtio ttiii, k ;dmalt skoiii uhvatije za Po,/odaci, o'l silne. tadosti,uzvikne:'Bolemoj, Ti si moj rob'a ja sam Troj gosPo'lar! seizrozivliod silneradosti""' pogreino Pretpostavimoda je vaöuvoljenu osobu zato'io nePrijatelj'i je tako je sprijeöioda vam se pridruii, a vi znate da öe ovaj ju' Ie da ste podvrgnutiraznimmuaenjimai uniitili neprijaleij mnogobol, z" nju od ovog nePrialeliaier ona je nekokoga ste oäsoiili. Zatim, zamisliteda ona pobiegneod nePrijatel)a je i dodelam bez prethodnenajave,i tako se iznenaditekad ugledatena vaiim vratima' kako vam laska,nada se vasem zadovoljstvu,Padajuii licem na zemliu pred vaöim Pragom' Kako bistesreini bili kadabi vam sevratila ona osobakoju ste vei za sebeodabrali,odobrili njenu bliskosti postavilij€ iznad svih ostalih?1b je osjeöajkoji vasobuzme'Premdanistevi oni i koii ste ie stvorilii podarilisvojeblaEodatiAllah Uzvi{eni Mocni ie*teOnaj Koli je stvorioSvoia\tvorenjai Podarioim Svojebiagodati,a Allah voli da im blagodatiupotpuni! ielia iesleda od Allaha zalraziteistinito5l' NasaDosliednia oProsti zdravliena ovom i sliJedeöem irkrenort,'uujerenoit' öe sviletu. Molimo Allaha da budemo medu onima 'ija posljednjadovabiti: "St a hrala je za Allaho" Gosl,odaru svjetota" Slavljen si,Gospodaru na!, i sra hl'ala ptip^da Tebi gtjedotim da nemo boga osim Tebe' traZin troi oprost i kaiem se Tebij' t' t Buhüi. Kitab?.|-da'va l l/l0)r Mu'lim- Kria' 11 ji/tJ ved'aua' t t6J: p o r T v , i r uE n e . d n e k aj e A l l r h r a d o v o r r a n r r m e '
ARAPSKIH IZRAZA POJMOVNIK ahadisrplurnlod rieti ,ddis. ahirel ahiret,drugi svijet,ono ito je s drugestranesmrti, svijet nakonovogsvijetauoblastirevidljivog;to nijeZivotu barzahu, nego äivotu Diernetuili Diehennemu. atahrznak,stihKr.rräna. ajet:mnozinarieti alrr. akida:vjerovanjeili vjeratemeljenina stvadmakakvejesu,a ne kakvim se zamisljaju.StogaaqiAahse jedino moäeu potpunosti izvestiiz originalneobjaveod Allahai uaenjaPoslanikakojemje objavljena: u ovomduhu Kurän i poslanikMuhammad,sallallahu ale.ihive sellem. Allah{eAla: Allah Uzviieni, Gospodarsvih svjetova.Allah, najuzvisenije i silnoime,ukazujenaJedinog, Stvoriteljä, OboZavanog, Gospodara sietova. alim:uöenitovjekmedumuslimaninakoii djelujepremaonomeSto zna. Arefal ravnicaudaljenapetanestmilja istoanood Mekeena kojoj sLojilebeler rahma,Brdomilosti.ledänod sastavnih dijelovahadZa jestestajanjena Ärefatu,na ili u blizini lebeler rahmaa,iz,nedt] podnevai zalaska suncana 9. danmjeseca z llridzeta,öinedidovu. arvah:pluralod riyetirr:1. bara: uzdfzavanje i protivljenjesvemusto izäzivanezadovoljstvo i Allaha NjegovaPoslanika, sallallahu .lejhi ve sellem.
svakodobro kojim obdarujeAllah' a berekct,baraka:blagoslov, suptilnakorisnaduhovnaeflergua posebice ono koje se poveaava; ioia mozedatetekrozstvari'ljudeili mjesia.Öistoiadozvoljavanjen percePc!e tii;k, ieronasamajesteiistoia,kojajesvjetlo.sPecifiönost ljekovilaje i nemrerljiva' j; blolira.ona moie biti preobrazena, izmedu dvije stvämostikoji ih rastavlja berzeh:mealuProstor izmeilu i povezuje;obiöno se koristi u znaöenjumeduprostora dusa napusti r!1ll' kada smrti, nakon i ahireta,koli Potinje d,-rnialuka u tijelo' dana'kadase/l]ft vrata tijel; i ftajedo Sudnjeg u originalnomu'enjuPoslanika bilokakvaPromjena bid'a:inovacija, sellem alejhive sallallahu Muhammada, od daii slab,kategortahadisakoja ozna'avasuProtnu Poslanika da'va:pozivanjeljudi da oboiavajuAllaha slüedenjem MuhaÄmada,sallallahualejhi ve sellem,njegovoguöenja'Ptltä islama. slslemu u Posebnom din: vjera;zivljenje,Pokornosti poslusDost sluiriu ovom u rlmedudvliesträrre dugLrrazmlenr i praLsi, oravila 'hlldhu eien santo Pruva itvoriteljaisworenlalllah u Kuranuka:ie: je tsldn."(Alu Imran,19) dinar:zlatninovaia,priblizno4,5granazlata novaia,priblizno3 grämasrebra dirhem:srebreni dua:dovaAllahu,moliti AllahazanestostoZelimo pojavavec onakav dunja: dunjaluk,ovaj svijet,ne kao.kosmiöka dnrrelu svrlel
-
rl lJ
149
dzennet:baita, kajnje odrediite i mjesto na kojem ostajumumjni, vjernici na ahiretu. dzihad: borba, posebiceborba na Allahovom putu koja za cilj ima uspostam i odbranu islama.Unutarnja borba koja podrazumijeva prorivljenjesvemuöimeAllah nije zadovoljan.Vanjskaborbau kojoj se rteöju j djelom suprotstavljakufru. diin: nevidljivabiia stvorenaod vatrekoja nemadima, a koji zajedno s ljudima Zivena zemlji. ezanrpoziv na molitvu. chlus-sunnah vel-diemaa: ljudi koji slijede sunnet Posianika. sallallahualejhive sellem,i koji se dize kao zajednicana toj osnovi; ttelo muslimanskezajednice. fakih: öovlek uöen u fikhu koji zahvaljujuöitoln znanju moze dati Pravnrsud. farz: obaveza,obaveznodjelo ibadetaili praksedina na naain koji je definiran Serijatom.D rjelise na farrtun ale!a1n,a podrazumijeva obavezu svakom odrasiom muslirnanu i fardun alel-kifala ito je obavezanajmanjejednomodraslommuslimanuu zajednici. fedlr: zora, prvo svjetlo, a posebicewijeme obavljanja namaza poznatogkao s!ü1. fikh: naukaprimjeneSerijata. fukäha:plural od rijeöi fakih. gusl obredno pranje tijela vodom vodom koje za cilj ima öisöenje tüela za molitlu. hadisr zabiljeZenigovor Poslanika,sallallahualejhi ve sellem,ili o
nFmu. hadisi-kudsij:rüeii Allaha koie je izgovorioposlanik,sallaltahu alejhive sellem,a kojenisudio Kuräna.
-
15o
Mekekoje je svakimuslimansukladno hadi: godilnjehodoöaöae obavezan obavitijedanputu toku iivotai njegovimmoguanostima podruöju oko Kabe HadZje stuP u zastiaenom obavljanjerituala isiama. hakika:istina,stvarnosl dozvoljeno halal onostoJ'eSeriiatom takoderzaltiienoPodruöie' zabranjeno; haram:oüo ötojeSerijatom ili stvar. svetomjesto ali dobar;kategortazahadiskojije pouzdani stogaPrihvatljiv, hasen: kaou sluöaiusali,t-kategorte nte zäjamaena tija vjerodostojnost hidZra: selidbau ime Allaha lslamskikalendarse raaunaod alejhive sellem,Hidire iz Mekeü Mediüu, sallaltahu Poslanikove, kalendaru kojasedesila522.godinepo gregorijanskorn i poslijedva hütba:govorkoji imam drzi u toku dzuma'namaza ibada:ibadet,svakitin obozavanja godini:Id elid: praznik postojedva glavnaida u muslimanskoj kraj oznaöava et-fitt koji adh;,koji je zadnjidanobredahadäa,i Id mjeseca Posta,ramazana ihram:stanjei odjeaaonogako obavljahadzili umru ihsan: stanjePotPuneiskrenostiprema Allahu i samon sebil znajuöi, AllahunatakavnatinkaodaGamoZemovidjeti' obozavanje nas on vidi dapremdaGami nevidimo, ikamet pozivna/dtd-namaz imam:onajkoji predvodimolitvu,namaz,istaklutiuöenjak iman: prihvatanje,vjerovanje,Povjerenjeu Allaha. Iman zna'i vjerovatiu Allaha,Njegovemeleke,objavljeneknjige' poslanike' i svesto je Ällahovaodredba' Sudnjidan,Dzenneti Dzehennem dobrood njei onolose '5r -
islam:mir i pokornostvolji Allahovoi,naainZivotakoji su Zivjelisvi poslanici, a kojemje konaöna formadataposlanstvom Muhammeda, alejhivesellem, sallallahu Petstupova islamasu:svjedoöenje, Sehadet; namaz;zekati postzavrijemeramazana; obavljanje hadtajedanput u Zivotq ukoliko zato postoji mogüdnost. isned:biljeienje,usmenoili zapisano, imenalancaljudi koji su prenüelii saä1valihadis;i samaimenaovih ljudi. Jednaod naukä uspostavljena nakonsm i Poslarika,sallallahualejhi ve sellem, jesteprocienjivanje vjerodostojnosii hadisaprocjenompouzdanosti iöa:noö,obavezni namazkojiseobavljanocu. posljednjidan,Sudnjidan,tadaie svi tevmel-kijamardanstajanja, koji suZivjelibiti oZivljeni, a njihovadjelai namjereizvagane, odredit aesenjihovovjeinoodrediSte. TakoderpoznatkaoJevmel-baas, Dan ustajanja, Danokupljanja, el-kiama, Dan stajanja, Jevrnel-hasr, fevm Danobrat(rna,Ievm Ievmel-mizan,Danvaganja, edJevrnel-hisab, din, Dan äivljeniai Jevmel,ahim,Dan drugogsviiera.Iza Sudnjeg danaslijedivjeanost, u DzennetuiliDZehennemu, zauvijek. Kaba: gradevinau obliku kocke koja se nalazi u sredistu Harema u Meki, sagradioju ie poslaniklbrahim,nekaje mir na njega,a obnovljenauz pomoö poslanikaMuhammeda,sallallahualejhi ve sellem,poznatakao KuCaAllahova.Kabaje mjestoka kojem se muslimani okretu pri obavljaniumolitve. To ne znaöi da Allah obitaväu Kabi,ni da muslimanioboävaiu Kabu.Allah je Onaj Koga oboiavamo,.r On nie ograniten mjeslom iiiprostorom. kader:Allahovaodredba,kojaodredujesvakupodatomsku testicu kojapostoji,a takoi svestopostoji.Jednood Allahovihimenajeste i El-Kadirstoznaöi:Modni,OnajKojiöiniötoZeli,OnajKoji imamoi nadsvime.Poslanik Muhammed, sallallahu alejhivesellem,rekaoie: ''Sveje (El-Muvetta u odredbi.'] imamaMalika,46.l.5).
kadi: sudac,kvalifrciranda sudi o svim pitanjimau skladusa Serijatom. kafir: osobakoia öini kufr nevjernik,onaj koji Prikrivaprirodu postojanjemsuProtnood Pojfia mumin kafirun: plural od rijeöi kalr. Itarija:onalkoji uci Kurän.slalnoi isPrdvno osimAllahai dajeMuhammedPoslanik nemaboga kelimeizjava;da Bozti,nekajemir i sPasna ntega to Prema kibla:smjeru kojemseokretepri molitvi,zamuslimaneje Kabi u Meki. "uaenje:posljednja Allahovaobjavaljudimai dzinima,do Kur'anr kraja svteta, objaÜena PoslanikuMuhammedü,sallallahualejhi ve i tri godine,od koiih sellem,prekomelekaDzibrilau toku dvadeset desetu Medini Kuran je prvih trinaestbilo u Meki,a Posljedniih i ulddazakonePrethodnih pro3iruje, l.pravlja,satinjava, Prema(uie je mir na niih Kurän poslanjcima' neka raniiim oüiavaobiavlienih iuäo datoPoslanikusaUalhhualeihivesellem'kojije bio renaivece rte' nile mogaoni Pisatini öitati.Kurän ie nestvorena nepismen, u koiem obliku originalnom posloji svom u danas Aliahova.Kurän i je i objavljen,ne sadriavajuii nikavepromjene'dodatkeili b sanja -Onaj koji iita i r-röiKurän iskrenoi uz Pristojnostdobit Ceznanjei mudrost,jerjeon izvormudrostlu ovomvremenu' Allahai NjegovogPoslanika' kufr: prikrivanjeistine,odbacivanje sallallahualejhive sellem la ilaheillallah: nemabogaosim Allaha. ßezahib.plvr^l rlieü mezheb rnezheb:Skolafikha, posebnoone öetiri velika uöenjakaislama: imama Malika, imama Ebu Hanife' imama Safijai imama Ibn Hanbela.
153 -
el-Munevera, Medina:grad,obiönopoznatkaoEl-Medina osvijetljeni je grad,u kojem zavrsena objavaKuräna,gradu kojemje preselioi u alejhive sellem kojemje ukopanPoslarik,sallallahu Meka:grad u kojem se nalaziKaba,u kojemje roden Poslanik, alejhive sellem,te poöelaobjavaKuräna. sallallahu mekoh: neodobren, ali ne i zabranjen, u Serijatu. merÄr:badis,predajaod ashaba poslanika Muhammeda kojasadrii rieti kojesepripisujuPoslaniku, sallallahu alejhive sellem. Muhammeder-Resulullahr Muhammadje Boäijiposlanik,nekaje mir i spasnanjega. muhsin:nekoko posjeduje osobinurilar. mumin: vjernik,onajko.iiposjedujeiman, koji vjerujeu Allahai prihvataNjegovog Poslanika, sallallahu alejhivesellem muminun;pluralodrijeaimrmin. munafik dvolianjak,licemjer;dvoliini muslimanijavno oöituju vjeru na jeziku,äli unutarsvogabiöaodbacujuAllahai Njegovog Poslanika, sallallahu alejhive sellem,stajutiprotiv muslimanana je zalicemjere. stranuuz ka6re.Najdubljidio Dzehennema saöuvan munafrkun:pluralrteai n'r?afk. musliman:onajkoji sltediput islama,aineiiobavezno, ostavljajuai postujutigranicekojejepostavioAllah,sltedetisunnet zabranjeno, Poslanika, sallaliahu alejhivesellem, u onomezaita imamoguönosti. Musliman,po definicti,jeste onajkojijesigurani zastiien,u miru s ovimsvijetom,onajkomejeobedanDzennetnaonomsvietu. musrik:onajkoji iini Sirk. muSrikin:pluralod rijeöirrrdr.ift. nar: vatra dzehennemska, krajnje odrediite i mjesto muienja nevjernikai licemjeranaahiretu. nevafil:pluralrijeti nafila. _
154
u smisluratnogPlijena'znati nefl:dar,imaisti korijenkaorijeöary'al, dobrovoljniöin ibadeta. n€fs:iluzomo iskustvenobiöe. nifak licemjerstvo. nufus:pluralod rteöi nefs i relC* rekat,dio namaza,niz stajanja,saviaÜa, Padanjaniiice sjedenja. rer(-at:plural od rijeai tekil ramazan:mjesecposta,deveti mjesecnuslimanskoglunarnog kalendara,u toku Lojeg svi zreli muslimani dobrog zdravstvenog stanjaposteod zoredo ialaskaslrncasvakidan-PrvaobjavaKuräna je od stuPova islama' poöelie u rumazunuPostu ramazanjedan ruh: dusa,takodermelekDiibril. jedini motiv sadaka:davanjena AllahovomPutu,Poklonnekomeuz samogdavanja. alejhive sellem,koji su vjeru sahaba:ashabiPoslanila,sallallahu islamanauailidirektnood njega obi'no sekoristi sahih:ispravsni potpun,bezikäkvihnedostataka; hadisa potPunovjerodostojnog zaobiljetavanje ranegodine'prva vremena'opcenllose setefi:pridjevod es-selef, ashaba müslimana' prvihgeneracija Posebice koristi'zaoLiljeZavanje obil;eZtrvänie zi vriemesluzi r niihotih pr;ih potomakäU dana3nje Muhammeda runnel sÜjede Poslanrka rl"titrnä l.1i ctrslo alejhivesellem sallallahu kojisuobävezni Petdnevnihnamaza, salat:molitva,namaz,Posebice a to sulajr,dhuhr asr maghribi isha Oni sesastoje zamuslimane, islama' od stuPova rekata.Salatjejedan od propisanogbroja od hranei Piea' suzdrzavanje u toku ramazana, savm:post,Posebice suca' spolnihodnosa,od zoredo zalaska 155
sedida:padanjeniöice,posebice u namazu. Sehadet: svjedotenje da nemabogaosimAllahai daje Muhammed Niegovposlanik.Sehadetom se ulazi u islamna ovom svietu,a u je Sehadet Dzennetnaonomsvijetu.Jednostavno izredi,alisukladno djelovanjejesteogromnaobavezasa dalekoseznim posljedicama, kako za unutarnju svjesnost,tako za vaniskadjela, i na ovom i na onomsvüetu.Sehadetjejedan od stupovaislama. sira: povijesnastudijao äivotu Poslanika,sallallahualejhive sellem sunnet:naiin, obiöajna praksaosobeili skupindljudi.Sadaseko sti samoza obiliezavänje praksePoslanika, sallallahu aleihive sellem, te podrazumijeva i ponasanje prvegeneracie muslimanau Medini, koja je djelovalasukladnoonomeAtosu od njeganauiili i prenijela to znaniena narcdnugeneracijumuslimana.Sunnetje potpuna naukao ponasanju kojaje sistematski öuvanaizvanuöenogol'vira ovogdruStva,ali ipak su je saöuvalioni kojimaie prenesena i koji nastavljäju da je slijedesvojimnaöinomZivora.AllahovPoslanik, sallallahualejhi ve sellem,rekaoie: "Ostavljamvam dvoje.Svedok senjih budetedrzali,bit iete naPmvomputu.A to suBotta Knjigai (El-Muvetta sunnetNjegovaPoslanika." imamaMalika,46.1.5). sura:poglavijeu Kuränu,kojeiine ajetitematskipovezani. Sejh:stari öovjek,alim koii posjedujeznanjeo Allahui Njegovom Poslaniku, sallallahu älejhivesellem,te islamu. Seitan: davo,posebice lblis(Satana), zli dtin koji navodiljudei düne dasepobuneprotivAllaha.Sejtanje dio Allahovihstvorcnia, a mi se utieaemo Allahuod zlako.ieje On stvorio. Serijat:put, piavnai drustvenauyjetnosrliudi koja se temeljina Objaviniihovomposlaniku. Posljednji Seriatjeste islamski. On ukida sveprethodnoobjavljene Serijate. On je, s obziromdaje posljednji, najlaksiza slteditijer je primjenjivna sveljudegdjegod da seoni nalazili.
Sirkrneoprostivolosedjelo,oboiavanjenekogaili neöegadrügog suprotnoodtevhida,Stoje drugaAllahu; mimoAliahaili pripisivanje idola,ito Podrazumteva potr.rdaBoZijejednoie Sirkje obozavanje se On ograniiinaPreclm€r' pokusavajuai da formeAllahu pripisivanje ioncept,obredili mit, a Allahnije sliöanniöemui nemaoblika On senemoZePojmitiniti vidieti. Niendokazjeste znanieo svemmjestuu kosmosu. takva:opreznost, osobuda iskustvostrahoPostovanja PremaAllahu,ona nadahnjuie djelakoja su se öuvaloÄihdjelai da revnosnoobavljadozvoljena izvor Njegovogzadovoljstva teslim: upuöivanjeselama musiimanima,Pozdravarte'ima: "nekaje mir na tebel Namazse zavrsava "es-selamu alejkuml €slrmom. Küräna tefsir:tumatenjei objasnjenje losih tevba:okretanjedobrim djelimanakongreiaka,naPustanje sa suo'avanju ka okretanje diela i traZenjeAllahovogoProsta, Njemu okretanie Stvarnimnakonpijasniegokretanjaleda Tvoje tebi. jesteu stvarnosti Njegovookretanje smisluAllahje jedanu jednoöai najdubliem tevhid:BoZtajednoöa, i djelima. Svojojbiti,Svojimsvojstvima ulema:pluralod rijeti alin. umel tijelo muslimanakao Posebnai inegriranazajednicaili nacrja. ümra:manjehodoaasieu Meku i obaÜanjeobredau zastiöenom prostoruokoKabe.UmrasemoZeobavitiu tteku cijelegodine' , Allahi Njegov tvrstodrzanjezaonoöimesuzadovoljni valarodanost, posjeduje al'valaval koji Onaj ve seltem alejhi sallallahu Poslanik, baravoli u ime Allahai mrzi ü imeAllaha' vitr: neparnibroj rekatakoji se obavljajüizmeduj'cte i sabaha' MoZeseklanjatir.rsvakodobaPoslijejactei Prijesabaha 157
vudu:obrednopranjeruku,usta,nosa,lica, nadlaktica, glave,uiiju i stopalavodomu ciljuöisdenja zaobavljanje molitve. zahid: onaj koji prakticirazuhd, oraj öije srce niie privrZeno ovosqetskim uzivanjimai zadovoljstvima. zekat:obaveznidio bogatstvakoji muslimanidaju svakegodine, obiönose pla6au obliku öetvrtineviSkabogatstva, a Stoje vise od utvratenog minimuma,koji se nazivannab.Zekatse plaia na nakupljeno bogatstvo, posebice srebroi zlato,robu,odredenuiewu, stokui podzemnoi mineralnobogatstvo. eim sesakupi,raspodieli seonimakojimajepotrebno, kakoje definiranou Kuränui Hadisu. Zekatjejedanod stupovaislama. z€katel-fitr:manjataksapo glavikojaje obaveza svakogodgovornog muslimanakoji posjeduje sredswazasebei onekoji o njemuovise, ilanoveobitelji.Plaaasejednomgodisnje, predkraj nmazana,pred Id el-fitr. zikrullahrspominjanje Allaha,zikr Svakiibadetjezikrullah. zuhd:odricanje, iivot bezbespotrebnog i uzmalo.
I
-
15u
r59 -
Dizajn,kompjuterskaobradai tehniiko ur€denjel
gzc/rxSil.alt
omerRESULOVIC
Izdavai LIBRIS d,o.o.Sarai€vo Z^izda,taa^ said Karica
Saraievo' BiH BEMUST, Stampa: Zaitampariu:MustafaBEÖIRoVIC
u Pubtikacili crP - Katalogizäcijä bibliotel
2a-42 prvin izvolima / priredio : plena öISÖENJE dui€ prevela Alna Ahhad Faiid ; s enqlesköq na bosa.ski - 159 str. , Lib!is,2005. Öehajia. - salajewö:
Pritevod dj€Ia: Btbliograrija i
of The purilication uz rekst biljesle
ISBN 9953 636 1? 4 Ahmed 1, Farid,
14430470 coBrss.BH-rD
thc
.öul.
-
