HUMANA SIGURNOST Tema I. PROMJENA TEŽIŠTA SIGURNOSNE PARADIGME -Tradicionalna vs. Ljudska sigurnost – -Proučavanje sigurnosti je ono što je u srži međunarodnih odnosa; Patrick Morgan : „rivalitet, sukob, nesigurnost najmoćnijih država osobito u pitanjima povezanim sa sigurnošću. „ - društveno regulisani i neregulisani konflikti 1. Tradicionalni model sigurnosti : - predstavlja vrlo konzervativan stav o neširenju sigurnosti na nevojna, vandržavnainstitucionalna pitanja. - Rat glavni izazov pojedincu i državi. - tri temeljne pretpostavke :
Država odgovorna za sigurnost, Sigurnosna politika bila usmjerena prema očuvanju postojećeg stanja; Vojne prijetnje zahtjevale učinkovitu vojnu odbranu koja je bila primarni interes.
DRŽAVNO CENTRIČNI PRISTUP (ŠEMA):
Država A --------------------------------------------- Država B I I I I Društvo A Društvo B Objašnjenje : U državno-centričnom pristupu sigurnosti, država A i B su komunicirale između sebe i sa svojim društvima, dok društva između sebe nisu imala komunikaciju. Obratno je da država A komunicira sa državom B, društvo A komunicira i sa državom B i društvom B, te da društvo B komunicira i sa društvom i državom A. - etnokolektivistička dilema – karakteristična za državno-centrični pristup; Međunarodna politika : - svijet funkcioniše na integracijama i dezintegracijama,:
- podrazumjeva središnju ulogu države i unutrašnjeg modela funkcionisanja politike kao autonomnog centra moći i odlučivanja.
II. SAVREMENI PRISTUP I PRILAGOĐAVANJE NOVOM KONCEPTU
Sigurnost nije sinonim za vojnu moć i silu, Nužnost ekstenzije sigurnosti na nevojna pitanja i nedržavne aktere, Nove prijetnje u sigurnosti, Sistem sigurnosti karakteriše višedimenzionalnost na horizontalnom i vertikalnom nivou.
Horizontalna i vertikalna dimenzija :
Horizontalna : vojni, politički, ekonomski, socijalni i ekološki; Vertikalna : referentni objekti Sistem sigurnosti karakteriše višedimenzionalnost na horizontalnom i vertikalnom nivou.
PROMJENA POLARNOSTI :
Pad Berlinskog zida i promjena tipa sistema ravnoteža snaga polarnosti; Polarnost podrazumjeva „stupanj do koga se globalni sistem okreće oko jedne ili više moćni država ili „polova“ dok se snaga koncentriše u jednom, dva ili više centara moći.“ Modeli ravnoteže snaga : a) UNIPOLARNI b) BIPOLARNI c) MULTIPOLARNI;
Pretvaranje svijeta u jedinstveno prostor- globalizacija – transnacionalni proces.
PROMJENA KONCEPTA SIGURNOSTI :
-
Nacionalna i blokovska sigurnost koja je bila predominantna u periodu Hladnog rata, Borba protiv nevojnih prijetnji, Uticaj „turboglobalizacije“ na sigurnost, porast transnacionalnih aktivnosti, globalne nejedeakosti, Pretvaranje i oblikovanje globalnog svijeta utemeljenog na transgraničnim procesima. Beck naziva novom igrom i naglašava da stara igra koju naziva nacionalnom državom više nije moguća jer se stvaraju novi ovlici i prostori djelovanja.
Beck govori o sljedećem : a) Geografsko širenje i međunarodna djelovanja, globalni suverenitet finansijskih tržišta i rast moći transnacionalnih koncepta, b) Informacijsko-tehnološke neprekidne revolucije, c) Univerzalni zahtjevi za ljudskim pravima, d) Pitanje globalnog siromaštva, e) Postnacionalna, policentrična svjetska politika, Osnovne karakteristike posthladnoratovskog razdoblja koje su oblikovale globalno sigurnosno okruženje : a) Stvaranje novih nacionalnih država koje su pretežno sa heterogenom etničkom strukturom stanovništva, porast nacionalizma ili patriotizma, b) Treći val demokratije svijeta kao globalni proces, c) Policentrična struktura svijeta, transnacionalni karakter i njihova moć uticaja na nacionalni i nadnacionalni odnos, d) Redefiniranje koncepta sigurnosti , stvaranje i jačanje nadnacionalnih sig. Struktura, e) Pojava sigurnosnih prijetnji koje nadilaze nacionalno-suverene teritorije i sve više destabiliziraju političke elite slabih država, što može biti generator političkih, ekonomskih i sigurnosnih kriza. f) Pitanje daljeg vojno-političkog egzistiranja NATO pakta u multipolarnom svijetu g) Nove regionalne sile (Rusija, Kina) i vojno- političke pretenzije,
PRISTUP PROBLEMU : - više nesigurnosti i neizvjesnosti u modernom svijetu; - globalna previranja, - prijetnje na sceni od rastuće destabilizacije i aktivnosti sudionika van države; - raširena percepcija o dominaciji i trend unilateralizma u SAD, - aktualizirati će se prijetnje koje predstavljaju strateški potencijal i regionalne snage nekih drugih sila (Rusija, Kina, Indija, Pakistan, Iran, S. Koreja)
Propale države kao prijetnja međunarodnoj sigurnosti :
a) disolucija složenih političkih država, b) agresije i građanski ratovi, c) međunarodne sigurnosne organizacije i nedostatak instrumenata za upravljanje složenim krizama i konfliktima unutar propalih država, d) potraga Europe za novm geopolitičkim identitetom,
TEMA III.
Danas suvremene sigurnosne prijetnje nisu prostorno ograničene. - Vojna dimenzija – sprečavanje oružja za masovno uništenje, - Ekonomska dimenzija – tranzicija planskih u tržišne ekonomije, osiromašenje i korupcija, - Humanitarna dimenzija – imigranti, izbjeglice, nasilje nad manjinama.
Rezultati : a) '90-ih se oblikuje novi sigurnosni kompleks, b) Asimetričnost transatlanskih odnosa uvjetuje globalna unipolarnost i regionalna multipolarnost, c) Prošireni koncept sigurnosti na izvandržavne aktere (non-state acters) d) Zloupotreba koncepta ljudske sigurnosti kao potpora interesima realpolitike služi za opstanak vladajućih elita, a ne za cilj postavljanja standarda zaštite ljudi na određenoj teritoriji,
„SENDVIČ“ POZICIJA DRŽAVE :
-
Rat nije glavna prijetnja miru, Transnacionalne sigurnosne prijetnje, Da li je nužno redefinirati postojeću definiciju sigurnosti?
POZITIVNI ELEMENTI SIGURNOSNOG OKRUŽENJA NAKON HLADNOG RATA :
-
Opće popuštanje napetosti između velikih europskih sila koje onemogućava bolju suradnju i smanjuje mogućnost nepoznatog vojnog ugrožavanja država,
NEGATIVNI ELEMENTI : -
Disfunkcionalne države, Opasnost od međunarodnog terorizma, Zabrinutost malih država u procesu euro-integracija, Prijetnje proizašle iz unutarnjeg razvoja,
Sigurnosni identitet i interesi aktera su izgrađeni kroz političke prakse koje stvaraju zajedničke dogovore identiteta i interesa koji se mogu promjeniti. SUVERENITET DRŽAVE – SUVERENITET INDIVIDUE?
RAZLIKA IZMEĐU TRADICIONALNE I LJUDSKE SIGURNOSTI :
A) ZAŠTITA DRŽAVE I NJENIH GRAĐANA NJIHOVOG DOSTOJANSTVA
- primarni akteri, upravljanja; - važnost je na vojnim snagama; društva, - indiidualni život može biti žrtvovan zabrana provedbi, za dobrobit nacije,
B) ZAŠTITA LJUDI I
- pojedinci su akteri demokratskog - osnaživanje pojedinca i civilnog - sistem univerzalnih pravila i
