Glazbena_osmica_prir

LJILJANA [ÊDROV SA[A MARI]

GLAZBENA OSMICA

PRIRUÈNIK ZA UÈITELJICE/UÈITELJE GLAZBENE KULTURE U OSMOM RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE

Izdavaè Profil International Zagreb, Kaptol 25 Za izdavaèa Daniel Žderiæ Glavna urednica Petra Stipanièev Izvršna urednica Mirta Ambruš Lektor Igor Buljan Notni zapis Nikola Seljan Likovno-grafièki urednik Mario Rogiæ Naslovnica Studio 2M Prijelom Željko Šoštariæ Ovaj priruènik usklaðen je udžbenikom Glazbena osmica koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske odobrilo za uporabu u osnovnoj školi rješenjem KLASA: UP/I°-602-09/07-03/00088 URBROJ: 533-12-07-2 Zagreb, ožujak 2007. CIP zapis dostupan je u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèilišne knjižnice u Zagrebu ISBN 978-953-12-0520-7 1. izdanje, 2007. Zagreb, Hrvatska Tisak PROFIL

LJILJANA [ÊDROV SA[A MARI]

GLAZBENA OSMICA PRIRU^NIK ZA UÎTELJICE/UÎTELJE GLAZBENE KULTURE U OSMOM RAZREDU OSNOVNE [KOLE

Sadràj UVOD.......................................................................................................... 7 PRVI DIO – Pjevanjem i sviranjem upoznajemo glazbu ........................... 7 DRUGI DIO – Pjevanjem i sviranjem upoznajemo glazbu....................... 11 Metodi~ka obrada po satovima ............................................................. 19 1. sat: 2. sat: 3. sat: 4. sat: 5. sat: 6. sat: 7. sat: ili 7. sat: 8. sat: 9. sat: 10. sat: 11. sat: 12. sat: 13. sat: 14. sat: 15. sat: 16. sat: 17. sat: 18. sat: 19. sat: 20. sat: 21. sat: 22. sat: 23. sat: 24. sat: 25. sat: 26. sat: 27. sat:

4

Vitaminski rap, RITAM .......................................................20 Klinèek stoji pod oblokom (Meðimurje), METAR ................22 OPERA................................................................................24 OPERA, W. A. Mozart: Èarobna frula..................................29 Dona nobis pacem (Nepoznati autor), METAR ...................30 OPERA, Georges Bizet: Carmen ..........................................31 Rock My Soul (Crnaèka duhovna), METAR..........................33 He’s Got the Whole World (Crnaèka duhovna), METAR......35 OPERA, Ivan Zajc: Nikola Šubiæ Zrinjski Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta ....................................36 OPERETA, Jacques Offenbach: Orfej u podzemlju, TEMPO Ivo Tijardoviæ: Mala Floramye Johann Strauss ml.: Šišmiš, TEMPO ....................................40 MJUZIKL, Alfi Kabiljo: Jalta, Jalta Leonard Bernstein: West Side Story ROCK OPERA, A. L. Webber: Jesus Christ Superstar ............42 BALET, Petar Èajkovski: Labuðe jezero Igor Stravinski: Žar-ptica Franz Lhotka: Ðavo u selu ..................................................47 DRUŠTVENI PLESOVI...........................................................49 O, Holly Night (A. Adam), METAR Happy Xmas(J. Lennon, Y. Ono), METAR.............................51 ORATORIJ, Georges Friedrich Händel: Mesija, SLOG ...........53 KANTATA, Johann Sebastian Bach: Herz und Mund und Tot und Leben Carl Orff: Carmina burrana, DINAMIKA ..............................55 Samiotissa (Grèka...............................................................58 MELODIJA, GLAZBENI OBLICI..............................................60 Ahrirang (Koreja.................................................................63 GLAZBENI STIL....................................................................64 Glazbeno stilska razdoblja – SREDNJI VIJEK........................66 Preko Drave (Podravina ......................................................69 Glazbeno stilska razdoblja – RENESANSA...........................70 Veèernji zvon (Rusija ..........................................................72 Glazbeno stilska razdoblja – BAROK...................................73 Ljubav se ne trži (Meðimurje ..............................................75 Glazbeno stilska razdoblja – KLASICIZAM...........................76 Pada kiša (Maðarska ..........................................................79

28. sat: 29. sat: 30. sat: 31. sat: 32. sat: 33. sat: ili 33. sat: 34. sat: 35. sat:

Glazbeno stilska razdoblja – ROMANTIZAM .......................80 Hava nagila (Izrael..............................................................82 Glazbeno stilska razdoblja – 20. STOLJEÆE .........................84 Oh, When the Saints (Crnaèka duhovna.............................86 JAZZ ...................................................................................88 All my loving (J. Lennon, P. McCartney ...............................89 Dona dona (S. Secunda......................................................91 ROCK..................................................................................93 Pojmo mi Jele (Istra ............................................................94

POGOVOR................................................................................................. 95

5

Uvod

Udžbenik osmog razreda sastoji se od dva dijela. Tri kompaktna diska sa snimljenim pjesmama i glazbenim djelima prate gradivo obraðeno u udžbeniku i njegov su sastavni dio.

PRVI DIO – Pjevanjem i sviranjem upoznajemo glazbu Osnovna ideja prvog dijela udžbenika je cjelovito ponavljanje i utvrðivanje gradiva obraðenog tijekom prethodnih sedam godina. Prije svega odnosi se to na glazbene sastavnice kao ishodište razumijevanja glazbe. Pojedine sastavnice obraðuju se na konkretnim pjesmama kroz pjevanje i sviranje te primjenjuju tijekom slušanja skladbi koje ilustriraju glazbeno-stilska razdoblja i glazbene vrste u drugom dijelu udžbenika. Svaka pjesma koja se sviða uèenicima, osim one predložene u udžbeniku, može poslužiti za ponavljanje ili uoèavanje svih glazbenih sastavnica. Prvi dio udžbenika namijenjen je i daljnjem razvoju izvoðaèkih vještina uèenika kao i razvoju njihovih stvaralaèkih moguænosti. Glazbena osmica, kao i prethodni udžbenici, pruža uèenicima izbor za aktivno sudjelovanje u nastavi glazbene kulture i omoguæuje im da se odluèe za pjevanje, sviranje ili ples. Pjesme se uèe po sluhu. Birajuæi pjesme nastojali smo se približiti uzrastu uèenika osmog razreda te istodobno obratiti posebnu pozornost na njihovu umjetnièku vrijednost i instruktivnost, odnosno moguænost ponavljanja i razvoja ranije steèenih znanja i vještina. Pjesme su u razlièitim tonalitetima, imaju razlièitu metriku, ugoðaje i glazbene oblike. Nekoliko pjesama uèenici mogu pjevati i višeglasno. Napomenimo da se u drugom dijelu udžbenika takoðer nalaze vrijedni primjeri za pjevanje – poznate arije, zborovi i songovi iz glazbeno-scenskih vrsta. Meðu predloženim pjesmama nalazimo pjesme razlièite težine – od vrlo jednostavnih (Klinèek stoji, Ljubav se ne trži i druge) do složenijih koje zahtijevaju više vježbanja (kao Dona nobis, Hava nagila i druge). Uèiteljice/uèitelji mogu odabrati pjesme prema moguænostima i interesu uèenika. Kako se tijekom obrade jedne pjesme može ponoviti više glazbenih sastavnica, redoslijed pjesama može se prilagoditi interesu uèenika, uèiteljica/uèitelja i programa. Pjesme imaju veæ ranije korištene oznake za sviranje instrumentalne pratnje. Predloženi instrumenti vrlo su razlièiti – od drvenih štapiæa i ksilofona do gitare i klavijature. Instrumentalom pratnjom smatramo i korištenje tijela kao udaraljke: pljeskanje, tapšanje koljena, pucketanje prstima i drugo. Ovisno o instrumentariju kojim raspolaže škola i sklonosti uèenika, uèiteljica/uèitelj može varirati i mijenjati predložene pratnje. Detaljniji opisi sviranja ksilofona, klavijature i gitare predložak su koji se može primijeniti na bilo kojoj pjesmi. Iako su pratnje vrlo

7

G L A Z B E N A O S M I C A • UVOD jednostavne, treba nastojati da njihovo izvoðenje bude što preciznije. To zahtijeva pojaèanu koncentraciju uèenika kao i poticanje njihove svijesti o važnosti svakog pojedinca u zajednièkom stvaranju glazbenog djela. Zašto su u udžbeniku zapisane pratnje za gitaru i klavijature iako nema razreda u kojem svi uèenici imaju spomenute instrumente? Razloga ima nekoliko. Gitara je još uvijek najpopularniji instrument, rado viðen u svakom društvu. Sintesajzer je danas dostupan velikom broju uèenika i osobito privlaèan zbog povezanosti s kompjutorom. Interes mladih za sviranje sigurno postoji i ukoliko imaju instrumente, èesto sami pokušavaju tražiti akorde. Ukoliko u školi dobiju osnovne informacije o sviranju, a koje mogu koristiti tijekom slobodnog vremena, uèenici æe shvatiti povezanost škole s praktiènim životom. Nauèiti nekoliko akorda nije teško, osobito ako se ne insistira na tehnici sviranja. Akordi su zabilježeni naèinom uobièajenim u zabavnoj glazbi i uèenici ih mogu susresti u pjesmaricama i albumima. Uporaba akorda pokazana je samo kroz praksu jednostavnog izvoðenja bez teoretskih pojašnjenja i služi iskljuèivo stvaranju glazbenog doživljaja, a ne teoretskih pojmova. Dovoljno je da u svakom razredu nekoliko uèenika pokaže interes i uvježba akordnu pratnju da bi izvedba pjesme bila neusporedivo zanimljivija. Isto tako, nekoliko uèenika može izvesti jednostavnu akordnu pratnju na klavijaturama. Kombiniranje više razlièitih glazbala s pjevanjem sigurno æe dati dobre rezultate. Potakne li se pritom kod uèenika kreativnost i želja za istraživanjem i stvaranjem novih zvukovnih kombinacija, otvorili smo najbolji put za njihov trajni interes spram glazbe.

8

UVOD • G L A Z B E N A O S M I C A Tablica 1. PJEVANJE I SVIRANJE: METODIÈKI PREGLED PJESAMA

Pjesma

Tonalitet (tonovi pratnje)

Mjera

Ritam

4/4

ponavljanje svih ritamskih kombinacija iz ranijih razreda

ritamske udaraljke, tjeloglazba

punktirani ritam

štapiæi, bubanj, melodijske udaraljke klavijature, melodijske udaraljke tjeloglazba, ritamske i melodijske udaraljke

1.

Vitaminski rap (kanon)

2.

Klinèek stoji pod oblokom Meðimurje

C-dur C– F-G

2/4

3.

Dona nobis pacem Nepoznati autor

F-dur F-B-C

3/4

4.

Rock My Soul Crnaèka duhovna

F-dur F-C

4/4

5.

He’s Got The Whole World Crnaèka duhovna

C-dur C-G

4/4

6.

O, Holy Night Adolphe Adam

C-dur (C-F-G-e-aH-d)

6/8

7.

Happy Xmass John Lennon i Yoko Ono

C-dur (C-d-G-F– gB)

12/8

Samiotissa Grèka All my loving J. Lennon i P. McCartney Oh, when the Saints Crnaèka duhovna Veèernji zvon Rusija Dona, dona Sheldom Secunda Ljubav se ne trži Meðimurje

G-dur G-C-D C-dur d-G-C-a-FB-E

8. 9. 10. 11. 12. 13.

G-dur G-C-D F-dur F-C-g e-mol e-H-a-C-D-G a-mol a-e-G-C

7/8

Sviranje

Ples

pokret

ligatura

melodijske udaraljke predtakt

2/2 2/2 4/4 4/4 2/4

9

G L A Z B E N A O S M I C A • UVOD

Pjesma

Tonalitet (tonovi pratnje)

Mjera

Ritam

Sviranje

Ples

Punktirani ritam 14.

Pada kiša Maðarska

h-mol h-e-Fis-A-G

15.

Hava nagila Izrael

g-mol g-c-D

4/4

16.

Ahrirang Koreja

pentatonika

3/4

4/4 Tafatefe Tafate Ta--fe

ples

Punkt. ritam 17.

Preko Drave Podravina

dorska

4/4

18.

Pojmo mi Jele Istra

istarska

3/4

Zbog preglednosti i boljeg snalaženje u izboru pjesama, u tablici se uz naslov pjesme nalazi tonalitet, akordi za pratnju, mjera, ritam, glazbala predviðena za sviranje i predloženi pokret ili ples. Veæina pjesama napisana je u tonalitetima s malim brojem predznaka kako bi bila pogodna za sviranje na melodijskim udaraljkama, klavijaturama i gitarama. Prvi dio udžbenika završava poglavljem Glazbeno-stilska razdoblja u kojem se nalazi pregled europske i amerièke glazbe od srednjeg vijeka do jazza i rocka u 20. stoljeæu. Ovo poglavlje, iako se temelji na slušanju glazbenih djela, logièno se nastavlja na pojam glazbenog stila objašnjenog pomoæu glazbenih sastavnica. Uèiteljica/uèitelj može sama/sam odluèiti kada æe govoriti o ovom poglavlju jer udžbenik pruža nekoliko zanimljivih moguænosti. – Prva moguænost je da se slijedi poredak poglavlja u udžbeniku te se o glazbeno-stilskim razdobljima govori prije opere. – Druga moguænost je suprotna i ujedno èesta u praksi: o spomenutom poglavlju govori se nakon vokalno-instrumentalnih vrsta. – Treæa moguænost je kombinacija glazbenih stilova i vokalnoinstrumentalnih vrsta. U ovom sluèaju opera, opereta, mjuzikl, balet, društveni plesovi, oratorij i kantata obraðuju se detaljno u okviru odreðenog razdoblja. Na primjer: u baroku se mogu obraditi oratorij i kantata, u romantizmu opera i opereta (veæina opera koje se danas izvode na svjetskim pozornicama nastala je u razdoblju romantizma) i balet. Društveni plesovi mogu se dobro spojiti s operetom. U okviru 20. stoljeæa može se govoriti o mjuziklu i rock-operi. Redoslijed pjesama – objasniti zašto su ispred pojedinih stilova baš neke pjesme. Npr. Pentatonika prije srednjeg vijeka kao jedna od najstarijih ljestvica, Dorska (stari naèini) prije renesanse Za jazz i rock je jasno...

10

ples

UVOD • G L A Z B E N A O S M I C A DRUGI DIO – Slušanjem upoznajemo glazbena djela Drugi dio udžbenika obraðuje gradivo prema nastavnom planu i programu za osmi razred i obuhvaæa glazbeno scenske vrste (operu, operetu, mjuzikl, rock operu, balet), društvene plesove te koncertne vokalno-instrumentale vrste (oratorij i kantata). Uz glazbene primjere nalaze se originalni tekstovi i njihovi prijevodi. Oni prije svega pomažu razumijevanju pjevane glazbe, a istodobno mogu pojaèati pažnju uèenika pri slušanju glazbenih primjera. Na važnost razumijevanja teksta ukazuje i danas uobièajena uporaba posebnog predoènika iznad pozornice na kojem se tijekom opere prikazuje prijevod pjevanog teksta. Redoslijed iznošenja nastavnog sadržaja u udžbeniku sistematièan je i pregledan, što ne znaèi da ga treba slijediti tijekom kalendarske godine. U daljnjem tekstu priruènika predložen je jedan od moguæih redoslijeda obrade nastavne graðe. Redoslijed obrade predloženih sadržaja slobodno može kreirati svaka uèiteljica/uèitelj, prateæi interes uèenika i suraðujuæi s ostalim uèiteljicama/uèiteljima pri obradi tematskih sadržaja prema HNOS-u (na primjer, glazbeno-scenska djela mogu se obraðivati kao dio odreðenih glazbeno-stilskih razdoblja). U priruèniku æe biti spomenute razlièite moguænosti povezivanja prvog i drugog dijela udžbenika, osobito u prijedlozima kako na istom nastavnom satu izvoditi i slušati glazbu. Uvažavajuæi razlièite interese svojih uèenika, uèiteljice/uèitelji mogu dobrim odabirom i povezivanjem gradiva pojaèati motivaciju uèenika kao i njihovu ljubav za glazbu. Dvije tablice, koje sadrže popis skladbi za slušanje, omoguæit æe nastavnicima bolju preglednost u odabiru primjera za glazbeno-stilska razdoblja i glazbene vrste. TABLICA 2. PREGLED SLUŠNIH PRIMJERA NAMIJENJENIH UPOZNAVANJU GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA Glazbeno-stilsko razdoblje

Slušni primjeri (CD)

Srednji vijek

Veni Sancte Spiritus (CD I./ 10) In sompnis mira Dei (anonimni autor) (CD I./ 11) Bransle (anonimni autor) (CD I./12) Martin Codax: Eno sagrado en Vigo (CD I./13)

Renesansa

Luca Marenzio: Cantate Ninfe (CD I./14) Julije Skjavetiæ: Quando la tromba (CD I./15) Francesco Canova da Milano: Fantasia za lutnju (CD I./16) Orlando di Lasso: Gloria patri et filio (CD I./17) Palestrina: Misa Papae Marcelli, – Agnus Dei (ulomak) (CD I./ 18)

Barok

Johann Sebastian Bach: Suita za èembalo u G-duru, -Bourrée (CD I./19) Antonio Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u g-molu “Ljeto”3. stavak: Presto (“Ljetna oluja”) (CD I./20) Ivan Lukaèiæ: Cantabo Domino (CD I./21) Georg Friedrich Händel: Mesija (CD III./ 21, 22, 23) Johann Sebastian Bach: Herz und Mund und Tot und Leben, br. 10: Jesusu bleibet meine Freude (CD III./ 24)

11

G L A Z B E N A O S M I C A • UVOD Glazbeno-stilsko razdoblje


Klasicizam

Joseph Haydn: Gudaèki kvartet, op. 76, br. 2, – 4. stavak: Allegro (CD I./22) Luka Sorkoèeviæ, VII. simfonija, – 1. stavak: Allegro (CD I./23) Ludwig van Beethoven: I. simfonija, – 4. stavak: Allegro (CD I./24) Wolfgang Amadeus Mozart: Mala noæna muzika, – 3. stavak: Menuet (CD III./ 18) Wolfgang Amadeus Mozart: Èarobna frula (CD II./ 20, 21, 22)

Romantizam

Johannes Brahms: III. simfonija, – 3. stavak (CD I./25) Frédéric Chopin: Minutni valcer, op. 64, br. 1 (CD I./26) Vatroslav Lisinski: Mazurka u Es-duru (CD I./27) Modest Petroviæ Musorgski: Noæ na golom brijegu (CD I./28) Antonin Dvorak: Slavenski ples, op. 46, br. 1 (CD I./29) Giacomo Puccini: Turandot, arija Nessun dorma (CD II./17) Giuseppe Verdi: Rigoletto, kvartet iz 3. èina (CD II./18) Georges Bizet: Carmen (CD II./ 23, 24, 25, 26, 27) Vatroslav Lisinski: Porin, zbor Hrvatica iz 2. èina (CD II./ 19) Ivan Zajc: Nikola Šubiæ Zrinjski (CD II./ 28, 29, 30, 31) Jacques Offenbach: Orfej u podzemlju, Can-can iz 2. èina) (CD III./ 4) Johann Strauss ml.: Šišmiš (CD III./ 5, 6) Petar Èajkovski: Labuðe jezero (CD III./13, 14)

20. stoljeæe

Dmitrij Šostakoviæ: Scherzo za gudaèki oktet, op. 11 (CD II./1) Arnold Schönberg: Koncert za klavir i orkestar op. 42, – 2. stavak: Molto allegro (CD II./2) Pierre Boulez: Èekiæ bez gospodara, – 7. stavak (CD II./3) Karlheinz Stockhausen: Kontakte, za elektronske zvukove, klavir i udaraljke (CD II./4) Steve Reich: Glazba za 18 glazbenika, – 2. stavak: Section I. (CD II./ 5) Igor Stravinski: Žar-ptica (CD III./15) Carl Orff: Carmina burana (CD III./ 22, 23, 24, 25)

Jazz

Louis Armstrong: Oh, when the Saints (CD II./8) Glenn Miller: Chattanooga Choo Choo (CD II./ 10) Thelonious Monk: Rhythm-a-Ning (CD II./11) George Gershwin: Porgy i Bess, uspavanka Summertime iz 1. èina (CD II./ 9)

Rock

Rock around the Clock, Bill Haley (CD II./12) Jailhouse Rock, Elvis Presley (CD II./13) Loving, The Beatles (CD II./14) Paint It Black, The Rolling Stones (CD II./ 15)

All My

NAPOMENA: U tablici se nalaze primjeri i iz poglavlja o glazbeno-scenskim i vokalno-instrumentalnim vrstama (opere, operete, baleti, kantate, oratorij). Uz primjere u 20. stoljeæu mogu se dodati i Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, Mala Floramye Ive Tijardoviæa te mjuzikli i rock opera.

12

UVOD • G L A Z B E N A O S M I C A TABLICA 3. PREGLED SLUŠNIH PRIMJERA NAMIJENJENIH UPOZNAVANJU GLAZBENIH VRSTA Glazbeno-scenske vrste


Opera

Wolfgang Amadeus Mozart: Èarobna frula (CD II./ 20, 21, 22) Georges Bizet: Carmen (CD II./ 23, 24, 25, 26, 27) Ivan Zajc: Nikola Šubiæ Zrinjski (CD II./ 28, 29, 30, 31) Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta (CD III./ 1, 2) Vatroslav Lisinski: Porin, zbor Hrvatica iz 2. èina (CD II./ 19) Giacomo Puccini: Turandot, arija Nessun dorma (CD II./17) Giuseppe Verdi: Rigoletto, kvartet iz 3. èina (CD II./18)

Opereta

Jacques Offenbach: Orfej u podzemlju, Can-can iz 2. èina) (CD III./ 4) Johann Strauss ml.: Šišmiš (CD III./ 5, 6) Ivo Tijardoviæ: Mala Floramye (CD III./ 7, 8)

Mjuzikl

Leonard Bernstein: West Side Story, kvintet iz 1. èina (CD III./9) Alfi Kabiljo:Jalta, Jalta – Neka cijeli ovaj svijet (CD III./10)

Rock-opera

Andrew Lloyd Webber: Jesus Christ Superstar (CD III./ 11, 12)

Balet

Petar Èajkovski: Labuðe jezero (CD III./ 13, 14) Igor Stravinski: Žar-ptica (CD III./ 15) Fran Lhotka: Ðavo u selu (CD III./ 16, 17)

Društveni plesovi

Wolfgang Amadeus Mozart: Mala noæna muzika, 3. stavak: Menuet (CD III./ 18) Johann Strauss, ml.: Tritsch-tratsch Polka (CD III./ 19) Johann Strauss, ml.: Uvertira operi Šišmiš (CD III./ 4) Isaac Albeniz: Tango, op. 165, br. 2 (CD III./ 20) Rock around the Clock, Bill Haley Bransle (anonimni autor) (CD I./ 12) Frédéric Chopin: Minutni valcer, op. 64, br. 1 (CD I./ 26) Vatroslav Lisinski: Mazurka u Es-duru (CD I./ 27) Antonin Dvorak: Slavenski ples, op. 46, br. 1 (CD I./ 29) Georges Bizet: Carmen, habanera iz 1. èina (CD II./ 24) Jacques Offenbach: Orfej u podzemlju, Can-can iz 2. èina (CD III./ 4)

Vokalnoinstrumentalne vrste Oratorij

Georg Friedrich Händel: Mesija (CD III./ 21, 22, 23)

Kantata

Johann Sebastian Bach: Herz und Mund und Tot und Leben, br. 10: Jesusu bleibet meine Freude (CD III./ 24) Carl Orff: Carmina burana (CD III./ 22, 23, 24, 25)

13

G L A Z B E N A O S M I C A • UVOD TABLICA 4. PRIJEDLOG GODIŠNJEG PLANA Nastavni sadržaji IZVOÐENJE GLAZBE SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE 1.

Vitaminski rap RITAM

Zoku, Japan – slušanje

2.

Klinèek stoji pod oblokom metar

Klinèek stoji pod oblokom, obrada

3.

Opera

E. di Capua: O sole mio G. Puccini: Turandot, arija Calafa W. A Mozart: Èarobna frula, arija Kraljice noæi I. Zajc: N. Š. Zrinjski: recitativ Zrinjskog G. Verdi: Rigoletto, kvartet iz III. èina V. Lisinski: Porin, zbor Hrvatica G. Bizet: Carmen, interludij za IV. èin

4.

Opera

W. A. Mozart: Èarobna frula: Zbor sa zvonèiæima iz I. èina Arija Papagena iz II. èina Arija Kraljice noæi iz II. èina

5.

Dona nobis pacem metar

6.

Opera

Georges Bizet: Carmen Uvertira, Habanera Carmen iz I. èina, Kvintet iz II. èina, Arija Escamilla iz II. èina, Interludij za IV. Èin

7.

Rock My Soul Ili He’s Got the Whole World metar

Rock My Soul

Opera

Ivan Zajc: Nikola Šubiæ Zrinjski: Zakletva Zrinjskog iz I. èina, Recitativ Zrinjskog iz II. èina, Arija Zrinjskog iz II. èina, Finale iz III. èina Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta: Erina pripovijest iz I. èina, Završno kolo

8.

14

He’s Got the Whole World

UVOD • G L A Z B E N A O S M I C A 9.

OPERETA tempo

Jacques Offenbach: Orfej u podzemlju, Can-can Johann Strauss ml.: Šišmiš, Uvertira, Arija Adele Ivo Tijardoviæ: Mala Floramye, Arija Floramye

10.

MJUZIKL ROCK OPERA

Alfi Kabiljo: Jalta, Jalta, Neka cijeli ovaj svijet Leonard Bernstein: West Side Story, kvintet A. L. Webber: Jesus Christ Superstar

11.

BALET

Petar Èajkovski: Labuðe jezero, Uvertira i Ples mladih labudova Igor Stravinski: Žar-ptica, Pakleni ples èarobnjaka Kaèeja Franz Lhotka: Ðavo u selu, Uvod, Krèma Kod ðavolovog mosta, 5. slika iz II. èina

12.

DRUŠTVENI PLESOVI

W. A. Mozart: Mala noæna muzika, Menuet J. Strauss: Trich-trach polka J. Strauss: Šišmiš, ulomak iz uvertire, valcer Isaac Albeniz: Tango Bill Haley: Rock around the clock

13.

O, Holly Night Happy Xmas metar

O, Holly Night Happy Xmas

14.

oratorij slog

Georges Friedrich Händel: Mesija, Glory to God, Rejoice greatly, Hallelujah

15.

kantata dinamika

Johann Sebastian Bach: Herz und Mund und Tot und Leben, Jesus bleibet meine Freude Carl Orff: Carmina burrana,

16.

Samiotissa (Grèka)

17.

melodija, Glazbeni Oblici

Johannes Brahms: 3. simfonija, 3. stavak: Alegretto Antonio Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u g-molu, 3. stavak, Ljetna oluja Carl Orff: Carmina burana: O Fortuna J. S. Bach: Herz und Mund und Tat und Leben, Jesus bleibet meine Freude C. Saint-Säens: Karneval životinja, Kornjaèa Georges Bizet: Carmen, uvertira

15

G L A Z B E N A O S M I C A • UVOD 18.

Ahrirang (Koreja)

19.

GLAZBENI STIL

Giovanni Pierluigi da Palestrina: Missa Papae Marcelli Johannes Brahms: 3. simfonija Carl Orff: Carmina burrana, br. 25: O fortuna The Rolling Stones: Paint it Black

20.

Glazbeno stilska razdoblja – srednji vijek

Veni Sancte spiritus, gregorijanski koral, In sompnis mira Dei, nepoznati skladatelj Bransle, ples Martin Codax: Eno sagrado en Vigo

21.

Preko Drave (dorska)

Preko Drave

22.

Glazbeno stilska razdoblja – RENESANSA

Luca Marenzio: Cantate Ninfe, madrigal Julije Skjavetiæ: Quando la tromba, madrigal Francesco Canova da Milano: Fantasia za lutnju Orlando di Lasso: Gloria et patri et filio, motet

23.

Veèernji zvon

Veèernji zvon

24.

Glazbeno stilska razdoblja – BAROK

Johann Sebastian Bach: Suita za èembalo u G-duru, Boureé Antonio Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u g-molu, Ljeto, 3. stavak: Ljetna oluja Georg Friedrich Händel: Mesija, br. 16: Rejoice greatly

25.

Ljubav se ne trži

Ljubav se ne trži

26.

Glazbeno stilska razdoblja – KLASICIZAM

Joseph Haydn: Gudaèki kvartet, op. 76. br. 2, 4. stavak: Allegro Luka Sorkoèeviæ: Simfonija br. 7, 1. stavak: Allegro Ludwig van Bbethoven: 1. simfonija, op. 21, 4. stavak: Allegro Wolfgang Amadeus Mozart: Mala noæna muzika, 3. stavak: Menuet

27.

Pada kiša

16

UVOD • G L A Z B E N A O S M I C A 28.

Glazbeno stilska razdoblja – ROMANTIZAM

Johannes Brahms: III. Simfonija, 3. stavak Frédéric Chopin: Minutni valcer, op. 64, br. 1 Vatroslav Lisinski: Mazurka u Esduru Modest Petroviè Musorgski: Noæ na golom brijegu, simfonijska pjesma Antonin Dvor ak: Slavenski ples op. 46, br. 1 u C-duru

29.

Hava nagila

Hava nagila

30.

Glazbeno stilska razdoblja – 20. stoljeæe

Dmitrij Šostakoviè: Scherzo za gudaèki oktet, op. 11 Arnold Schönberg: Koncert za klavir i orkestar, op. 42, 2. stavak: Molto Allegro Pierre Boulez: Èekiæ bez gospodara, 7. stavak: Nakon ljutitog obrtnika Karlheinz Stockhausen: Kontakte, za elektronske zvukove, klavir i udaraljke Steve Reich: Glazba za 18 glazbenika, 2. stavak: Section I.

31.

Oh, When the Saints

Oh, When the Saints

32.

JAZZ

Louis Armstrong: Oh, When the Saints Glenn Miller: Chattanooga Choo Choo Thelonious Monk: Rhythm-a-Ning George Gershwin: Porgy i Bess, Summertime iz I. èina

33.

All my loving Dona dona

All my loving Dona dona

34.

ROCK

Bill Haley: Rock around the Clock Elvis Presley: Jailhouse rock The Beatles: All my Loving The Rolling stones: Paint it Black

35.

Pojmo mi Jele

17

Prijedlog izvedbenog plana po nastavnim satima

G L A Z B E N A O S M I C A • 1. sat

1. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Vitaminski rap – ritamski kanon Zoku, Japan – slušanje

Kljuèni pojmovi:

ritam – ponavljanje

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti ritamski kanon

Funkcionalni:

Razvijati motoriku tjeloglazbom i sviranjem na glazbalima, razvijati preciznost i koncentraciju pri izvoðenju ritma

Odgojni:

Razvijati individualnost i toleranciju, pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem

Izvoðenje ritma U Vitaminskom rapu ponavljaju se gotovo svi ranije usvojeni ritamski obrasci (osim triole), notne vrijednosti i odgovarajuæe pauze. Odreðeni ritam povezan je s imenom pojedine vrste voæa što æe pomoæi u asocijativnom pamæenju, prepoznavanju i preciznom izvoðenju ritmova. Ritam nije potrebno èitati ritamskim slogovima veæ precizno izgovarati slogovima predloženih rijeèi zbog toènosti ritmièkih figura. Predložite uèenicima da jedni drugima kroz igru zadaju taktove koje æe izvesti pljeskanjem ili na udaraljkama. Igra može biti biranje zamišljenog telefonskog broja u kojem znamenke oznaèavaju taktove Rapa. Dogovorite s uèenicima pravila igre, na primjer: – u jednom telefonskom broju mogu se ponoviti najviše dva ista takta, – pauza izmeðu èitanja zadanih taktova može iznositi najviše jednu ili dvije dobe, – zadatak može istodobno izvoditi jedan uèenik ili skupina, – pobjednik je onaj uèenik ili skupina koja izvede najviše zadanih taktova bez pogreške! Vitaminski rap može se izvesti i na kanonski naèin. Dvije ili tri skupine uèenika mogu zapoèeti izvoðenje s razmakom od jednog ili dva takta. Ritam izvedite tjeloglazbom i na ritamskim udaraljkama. Neka uèenici predlože naèin (pljeskanje, tapšanje, pucketanje prstima) i udaraljke na kojima æe izvesti ritam pojedinog takta. Improvizacija Vitaminski rap može poslužiti i za improvizaciju. Podijelite uèenike u skupine. Svaka skupina samostalno dogovara i odreðuje kako æe izvesti Rap. Rad u skupinama omoguæava uèenicima razvijanje individualnih sposobnosti i meðusobne tolerancije. Za kreiranje i uvježbavanje izvedbe treba uèenicima dati dovoljno vremena. Tijekom improvizacije mogu izmisliti novi tekst na postojeæi ritam ili izvesti svoju novu ritamsku kombinaciju. Najjednostavniji naèin improvizacije koju izvodi jedna skupina uèenika ima formu sliènu baroknom rondu. Uèenici dogovore ritam koji izvode svi zajedno. Zatim jedan ili dva uèenika iz skupine izvode svoj novi ritam dok ostali slušaju. Slijedi zajednièki dogovoren ritam iza kojeg novi

20

1. sat

1. sat • G L A Z B E N A O S M I C A par uèenika izvodi svoju improvizaciju. Potaknite uèenike da u izvedbu unesu i pokret. Nakon što se svaka skupina predstavi svojom izvedbom, odaberite najuspješniju. Tijekom razgovora istaknite i pohvalite dobre strane izvedbe svake skupine uèenika. CD I./1 Zoku, Japan Slušni primjer koji izvodi Kodo, japanski sastav bubnjeva, ilustrira snagu ritma. Ritam je jedina sastavnica koja može biti potpuno samostalna i istodobno stvarati poticajnu i zanimljivu glazbu.

21


2. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Klinèek stoji pod oblokom – pjevanje i sviranje Klinèek stoji pod oblokom (obrada) – slušanje

Kljuèni pojmovi:

Metar, dvodobna mjera

Korelacija:

Geografija – regije Hrvatske Hrvatski jezik – narjeèja Hrvatske

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti novu pjesmu

Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta Svladati sviranje na glazbalima Razvijati motoriku i memoriju, ponoviti dvodobnu mjeru

Odgojni:

Pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem Osvijestiti važnost èuvanja glazbene baštine

Pjesmu uèenici usvajaju po sluhu. U udžbeniku se nalazi pojašnjenje rijeèi iz hrvatskog narjeèja. Tijekom izvedbe pjesme ponovite pojam glazbene mjere (metra). Glazbene mjere obièno se dijele na jednostavne (dvodobna i trodobna), složene (èetverodobna i šesterodobna) i mješovito složene (sedamosminska, peteroosminska). Sve mjere obraðene su u prethodnim razredima, osim mješovito složene mjere (sedamosminska) koja je obraðena u pjesmi Samiotissa (Grèka). Stalni puls jediniènih doba može se pokazati jednolikim koracima pri hodanju. Grafièki prikaz uz svaku mjeru u udžbeniku oslikava izmjenu teških i lakih doba te donosi melodiju i ritam kao izdvojene sastavnice. Jednostavnu ritamsku pratnju prema zapisu u udžbeniku uèenici mogu izvesti na štapiæima i bubnjiæu. Pratnju uèenici mogu izvesti i tjeloglazbom (lupkanjem dlanova po koljenima, pljeskanjem, pucketanjem prstiju). Temeljne tonove prateæih akorda uèenici mogu svirati na klavijaturama ili melodijskim udaraljkama. Temeljni tonovi, kako bi uèenicima bili što uoèljiviji, zapisani su u kružiæima u boji kao i u ranijim udžbenicima. Za poèetak, tonove pratnje sviraju samo na prvu dobu takta, a kasnije ih mogu svirati ritmom koji je predložen za štapiæe ili bubnjiæ. Na melodijskim udaraljkama pratnju možete svirati kao potpune akorde. Na ploèu napišite sve tonove koji pripadaju akordima na tonovima C, F i G: G C D E A H C F G Dogovorite koji uèenici sviraju pojedine tonove i uskladite izvoðenje ovako dobivenih akorada.

22

2. sat

2. sat • G L A Z B E N A O S M I C A Ukoliko nemate melodijskih glazbala, predlažemo sviranje (temeljnih tonova) na plastiènim bocama. Na njima uèenici mogu izvesti temeljne tonove akorda svirajuæi tako da pušu u boce. U plastiène boce od jedne i pol litre potrebno je natoèiti vodu do odreðene visine boce: za mali c oko 6 cm, za mali g oko 14 cm i za mali f oko 14,5 cm. Uèenici mogu izvesti pjesmu i s podjelom uloga poput igrokaza. Prve dvije kitice neka izvedu svi zajedno u ulozi pripovjedaèa, a treæu i èetvrtu kiticu izvode solisti predstavljajuæi uloge djevojke i mladiæa. CD I./ 2 Klinèek stoji pod oblokom, obrada Zanimljiva je izvedba ove pjesme u obradi rock skupine Azra. Potaknite uèenike da opišu u èemu se razlikuje rock obrada i njihova izvedba. Pozornost treba usmjeriti na usporedbu glazbenih sastavnica (melodije, ritma, pratnje i izbora instrumenata). Ovim naèinom uèenici kroz doživljaj usvajaju i koriste pojmove iz glazbene kulture, odnosno ne uèe definicije veæ svoje znanje praktièno primjenjuju. Razgovor o rock izvedbi bit æe dinamièniji ukoliko uèenici podijeljeni u skupine jedni drugima postavljaju pitanja. Postaviti pitanje jednako je važno kao dati toèan odgovor. Skupina koja prva toèno odgovori, postavlja sljedeæe pitanje. Na poèetku možete uèenicima pomoæi s nekoliko pitanja, poput: – Može li se i kako slušanjem ustanoviti metar pjesme? – Ima li ova pjesma bogat ritam? Ponovite s uèenicima pojmove povezane uz narodnu glazbu (npr.: etnomuzikolog) te razgovarajte o važnosti èuvanja narodne baštine.

23


3. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – OPERA

Nastavni sadržaj:

E. di Capua: O sole mio G. Puccini: Turandot, arija Calafa W. A Mozart: Èarobna frula, arija Kraljice noæi I. Zajc: N. Š. Zrinjski: recitativ Zrinjskog G. Verdi: Rigoletto, kvartet iz III. èina V. Lisinski: Porin, zbor Hrvatica G. Bizet: Carmen, interludij za IV. èin

Kljuèni pojmovi:

Opera, libreto, arija, recitativ, solistièki ansambl, uvertira, interludij

Korelacija:

Hrvatski jezik – književnost Povijest – N. Š. Zrinjski

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o operi

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke opere kroz glazbene video primjere, prepoznati operne brojeve na osnovu slušnih primjera

Odgojni:

Razvijati kulturne navike uèenika i svijest o estetskoj i etièkoj vrijednosti opere

U nastavnom programu osmog razreda znaèajno mjesto pripada obradi glazbeno-scenskih djela, u prvom redu operama. Napominjemo da se glazbeno-scenske vrste ne mogu upoznati teorijski, veæ slušanjem, odnosno gledanjem kvalitetne zvuène i videosnimke uz odgovarajuæu elektronièku opremu. Uèenike bi bilo najbolje odvesti na barem jednu predstavu u kazalište! Kako pobuditi znatiželju za glazbeno-scenska djela i želju za posjetom kazalištu? U udžbeniku su odabrane poznate, lijepe i visokovrijedne opere i operni brojevi. Èesto æe ih uèenici prepoznati jer su ih èuli u crtanim filmovima, reklamama, akcijskim filmovima, na mobitelima i slièno. U udžbeniku su odabrane èetiri opere koje se razlikuju vrstom i sadržajem: – operna bajka o vjeènom sukobu izmeðu dobra i zla (Èarobna frula) – strastvena i tragièna ljubavna prièa (Carmen) – nacionalna herojska opera (Nikola Šubiæ Zrinjski) – nacionalna komièna opera (Ero s onoga svijeta). Umjesto uobièajene prakse prièanja kratkog sadržaja, odluèili smo se za formu stripa. Element likovnosti, kao i dobra zvuèna snimka, zasigurno æe privuæi pozornost uèenika. Operni sadržaji nisu dio gradiva kojeg bi uèenici trebali pamtiti, veæ komentirajuæi likove i dogaðaje iz opera, uèenike treba potaknuti na zamišljanje svojih osjeæaja ili reakcija u sliènim situacijama. Uz ime skladatelja i naslov glazbeno-scenskog djela nalazi se godina praizvedbe, libretist(i), uloge te mjesto i vrijeme dogaðanja. Odabrani slušni primjeri imaju izvorne tekstove i prijevode (ili ponekad prepjeve) te pitanja za uèenike i notne primjere za pjevanje, kako bi uèenike potaknuli na zapažanje, prosudbu, zakljuèivanje i kritièko mišljenje. Uèenici mogu operu usporediti s dramom ili filmom. Mogu se uoèiti sliènosti i razlike izmeðu akcijskih filmova i filmova u kojima se opisuju osjeæaji i ugoðaji. U operama možemo upoznati sve vrste osjeæaja: od

24

3. sat

3. sat • G L A Z B E N A O S M I C A onih koje smo sami iskusili do onih koje možda nikad neæemo doživjeti. Upoznajuæi raznovrsnost ljudskih osjeæaja postajemo bogatiji i humaniji. CD II./16, 17 E. di Capua: O sole mio

Puccini: Turandot, arija Calafa Operne zvijezde i bel canto Naèin pjevanja opernih pjevaèa razlikuju se od veæine glazbe koju uèenici slušaju te je nerijetko uèenicima neobièan i stran. Kako bismo uèenicima približili bel canto, odabrali smo talijansku kanconu O sole mio te jednu od najpoznatijih i najsnažnijih arija iz operne literature – ariju Calafa iz Puccinijeve opere Turandot. Sjajna izvedba talijanske kancone O sole mio odlièan je primjer za usporedbu tehnika i naèina pjevanja u operi i zabavnoj glazbi te za ilustraciju kvalitete opernog pjevanja (o kojoj govori tekst o opernim zvijezdama i kratki tekst o bel cantu u udžbeniku na stranici 71). Razlièitost se odnosi samo na naèine pjevanja, a ne na prosudbu kvalitete i vrijednosti. Umjetnièka vrijednost ne ovisi o odabranoj tehnici pjevanja veæ o nizu drugih elemenata. Neka uèenici pokušaju rijeèima opisati glasove i naèine pjevanja te snagu i boju glasova pjevaèa. Arija kraljeviæa Calafa (Nessun dorma) primjer je u kojem uèenici trebaju usmjeriti pozornost na izražavanje osjeæaja u ariji. Tako æe najbolje shvatiti da je najvažnija znaèajka arije izražavanje osjeæaja. U ariji se primjeæuju dvije snažne promjene osjeæaja: u stihovima Moja je tajna zakljuèana u meni (4 stiha) i Nastavi, o noæi! Ugasite se zvijezde! (2 posljednja stiha). Ovi stihovi sadrže sažetak Calafove uloge i cijele prièe.

25

G L A Z B E N A O S M I C A • 3. sat CD II./22, 29, 18, 19, 27 W. A Mozart: Èarobna frula, arija Kraljice noæi I. Zajc: N. Š. Zrinjski, recitativ Zrinjskog G. Verdi: Rigoletto, kvartet iz III. èina V. Lisinski: Porin, zbor Hrvatica G. Bizet: Carmen, interludij za IV. èin Operni brojevi Navedeni slušni primjeri ilustriraju operne brojeve: ariju, recitativ, solistièki ansambl, zbor i orkestralni broj. Napominjemo da slušne primjere ne treba slušati u cjelini jer su ovog puta povezani uz usvajanje novih pojmova. Veæinu istih primjera uèenici æe imati priliku ponovno èuti pri detaljnijoj obradi opera. Operne brojeve možete obraditi koristeæi rad u skupinama. Svaka skupina uèenika obradi jedan od opernih brojeva te ga objasni ostalim uèenicima. Nastavnici mogu ilustrirati operne brojeve i drugim primjerima. U udžbeniku je obraðen veæi broj arija, recitativa, solistièkih ansambala, zborova i orkestralnih ulomaka. Uz pretežito operne brojeve, tu su i brojevi iz opereta, mjuzikla, oratorija i kantate. Podjela na glazbene brojeve u spomenutim glazbenim vrstama nastala je pod utjecajem opere te svi primjeri mogu dobro ilustrirati odreðeni pojam. Tablica 5.: Pregled opernih brojeva obraðenih u udžbeniku Operni broj


ARIJA

Giacomo Puccini: Turandot, arija kraljeviæa Calafa iz 3. èina: Nessun dorma (CD II./ 17) Wolfgang Amadeus Mozart: Èarobna frula – arija Papagena iz II. èina (CD II./21) – arija Kraljice noæi iz II. èina (CD II./22) Georges Bizet: Carmen – habanera Carmen iz I. èina (CD II./24) – arija Escamilla iz II. èina (CD II./26) Ivan Zajc: Nikola Šubiæ Zrinjski, arija Zrinjskog iz II. èina (CD II./30) Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta, Erina pripovijest iz l. èina (CD III./1) Johann Strauss ml.: Šišmiš, arija Adele iz II. èina (CD III./6) Ivo Tijardoviæ: Mala Floramye, arija Floramye iz II. èina (CD III./8) Georg Friedrich Händel: Mesija, arija soprana Rejoice greatly (CD III./22)

RECITATIV

26

Ivan Zajc: Nikola Šubiæ Zrinjski, recitativ Zrinjskog iz II. èina (CD II./29)

3. sat • G L A Z B E N A O S M I C A SOLISTIÈKI ANSAMBL

Giuseppe Verdi: Rigoletto, kvartet iz III. èina (CD II./18) Georges Bizet: Carmen, kvintet iz II. èina (CD II./25) Ivo Tijardoviæ: Mala Floramye, tercet (tropjev) iz I. èina (CD III./7) Leonard Bernstein: West Side Story, kvintet iz I. èina (CD III./9)

ZBOR

Vatroslav Lisinski: Porin, zbor Hrvatica iz II. èina (CD II./19) Ivan Zajc: Nikola Šubiæ Zrinjski, finale III. èina (CD II./31) Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta, finale III. èina (CD III./2) Andrew Lloyd Webber: Jesus Christ Superstar, zbor (CD III./12) Georg Friedrich Händel: Mesija, zbor Hallelujah (CD III./23) Johann Sebastian Bach: Herz und Mund und Tot und Leben, koral Jesus bleibet meine Freude (CD III./24) Carl Orff: Carmina burana, zbor O Fortuna (CD III./28)

ORKESTRALNI BROJ

Georges Bizet: Carmen – uvertira (CD II./23) Georges Bizet: Carmen – interludij IV. Èinu (CD II./27) Johann Strauss ml.: Šišmiš – uvertira (CD III./5)

Dodatni sadržaji Uz slušni doživljaj (koji je najvažniji), u udžbeniku se nalazi i nekoliko stranica koje uèenici mogu koristiti za provjeru svog dosadašnjeg znanje ili njegovo proširenje: • Mali operni bonton • Gdje se izvode opere • Najveæa èast: stotinu ljudi stvara samo za nas! Predlažemo skupni rad u kojem uèenici mogu kroz igru pantomime (zanimanja vezana za operu) ili mali igrokaz (bonton) uèiti i kreativno se izraziti. Uèenici takoðer mogu dodatno istraživati, raditi projekte i prezentirati ih u školi u okviru projektne nastave, tematskog pouèavanja ili drugih oblika rada u školi. Osim tijekom operne sezone u kazalištima – opernim kuæama, danas se opere nerijetko izvode i na ljetnim festivalima, koji operu mogu smjestiti i na manje uobièajena mjesta: npr. na hipodrom, obalu jezera, velike velesajamske hale i drugdje. Ove nove moguænosti uvijek ponovno pretvaraju opernu prièu u pravi spektakl (takva je bila velika turneja Aide sa slonovima, konjima, zmijama…). Današnje tehnièke moguænosti pružaju izazov za nove izvedbe i nova rješenja prije svega vezana uz režiju, scenografiju, kostimografiju…rasvjetu (svjetlosni efekti, hologrami, projekcije...). Dakle, jedino što se u operi nikad ne mijenja su glazba i tekst! U pripremi opere sudjeluje velik broj ljudi razlièitih zanimanja. Osim pjevaèa, sviraèa, plesaèa i dirigenta, koje vidimo tijekom izvedbe, za uspješnu izvedbu važni su i pojedinci koje ne vidimo na sceni:

27


libretist: skladatelj: redatelj:

piše tekst (ponekad je i skladatelj) sklada glazbu osmišljava cjelokupni prikaz operne prièe i odabire ostale suradnike, koji slijede njegovu viziju scenograf: osmišljava izgled pozornice u svim èinovima i scenama koreograf: priprema plesne i baletne scene u operi kostimograf: izraðuje nacrte odjeæe za svaki lik inspicijent: prati izvedbu i brine o pravovremenom izlasku izvoðaèa na pozornicu (poziva glumce putem razglasa u njihovim garderobama) šaptaè: prati tekst i pomaže pjevaèima prisjetiti se teksta majstor rasvjete: brine za rasvjetu pozornice i svjetlosne efekte scenski radnici: pripremaju sve što je potrebno za pozornicu (prije i tijekom predstave). Obzirom na veliki broj sudionika ukljuèenih u realizaciju opere, moguæe su nepredviðene situacije koje su noæna mora redatelj, dirigenata i pjevaèa, a publici zabavan doživljaj preko kojeg prelazi s dobronamjernim osmijehom. U udžbeniku se nalazi nekoliko anegdota koje uèenici mogu sami proèitati.

28

4. sat • G L A Z B E N A O S M I C A

4. sat

Nastavno podruèje:


Nastavni sadržaj:

W. A. Mozart: Èarobna frula Zbor sa zvonèiæima iz I. èina – slušanje Arija Papagena iz II. èina – slušanje Arija Kraljice noæi iz II. èina – slušanje

Kljuèni pojmovi:

Opera, operni brojevi

Korelacija:

Njemaèki jezik

4. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o operi Èarobna frula W. A. Mozarta

Funkcionalni:

Prepoznati slušne primjere iz opere

Odgojni:

Razvijati interes za vrijedna glazbena umjetnièka djela

CD II./ 20, 21, 22 W. A. Mozart: Èarobna frula Zbor sa zvonèiæima iz I. èina Arija Papagena iz II. èina Arija Kraljice noæi iz II. èina Za razliku od filma, sadržaj opere bolje je znati prije slušanja/gledanja samog djela. Poznavanje radnje, likova i odnosa meðu njima pomaže lakšem praæenju i boljem razumijevanju glazbe. Sadržaj opere biti æe zanimljiviji ukoliko opišemo karaktere pojedinih likova kroz njihove namjere, želje, nade. Možemo približiti likove uèenicima tako da sliène potražimo u našoj okolini ili usporedimo naše želje i nastojanja sa željama najzanimljivijih likova. Ponekad operne prièe nisu odviše logiène i više služe izražavanju snažnih osjeæaja te prikazu meðuljudskih odnosa nego opisivanju same radnje. Takva je i prièa o Èarobnoj fruli. U udžbeniku se sadržaj cijele opere može saznati kroz strip. Na CD-u se nalaze tri slušna primjera kroz koje æe uèenici upoznati neke od glavnih likova. Njihove karaktere i meðusobne odnose upoznat æe prateæi u udžbeniku prijevode (prepjeve) originalnih tekstova arija tijekom slušanja. Osim što æe odbrani primjeri uèenicima proširiti poznavanje glazbene literature, istodobno mogu koristiti za utvrðivanje usvojenih pojmova (operni brojevi). U slušnom primjeru Zbor sa zvonèiæima iz finala I. èina u originalnoj partituri predviðeni su zvonèiæi (na njemaèkom – glockenspiel) koje uèenici veæ poznaju. Ariju Kraljice noæi iz II. èina uèenici su upoznali u šestom razredu pri obradi pjevaèkog glasa soprana. U ariji mogu uoèiti skokovitu melodiju. U udžbeniku se nalazi zapis prvog dijela Arije Papagena iz II. èina. Uèenici mogu taj dio arije pjevati po sluhu ili svirati na dostupnim glazbalima.

29


5. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Dona nobis pacem – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva, kanon, trodobna mjera

Korelacija:

Vjeronauk

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti novu pjesmu (jednoglasno i višeglasno)

Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom Svladati sviranje na glazbalima Razvijati motoriku i memoriju Izvesti pjesmu na kanonski naèin, ponoviti trodobnu mjeru

Odgojni:

Pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem

Pjesmu uèenici usvajaju po sluhu. Tijekom pjevanja možemo s uèenicima ponoviti glazbene sastavnice, prije svega trodobnu mjeru i glazbeni slog: Tijekom uvježbavanja pjesme uèenici mogu izvoditi trodobnu mjeru isticanjem teških doba: tešku dobu lupkanjem dlanova po koljenima, a lake dobe pljeskanjem ispruženim prstima. Pravilna izmjena teških i lakih doba uoèljiva je na grafièkom prikazu. Usporedite stalni puls metra i ritmièka trajanja! Ponovite s uèenicima glazbeni slog izvodeæi pjesmu na tri naèina: jednoglasno bez pratnje, jednoglasno uz akordnu pratnju i na kanonski naèin. Predlažemo sviranje akordne pratnje na klavijaturama i metalofonima. Tonovi pratnje zapisani su slovima u kružiæima, a cijeli akordi na donjem crtovlju. Akordi su takoðer oznaèeni odgovarajuæom bojom povezanom uz funkciju akorda u tonalitetu: tonika plavom, subdominanta zelenom i dominanta crvenom. Na klavijaturi uèenici mogu svirati akorde samo na prvu dobu premještajuæi ruku na tonove F, C i B. Na metalofonima po dva uèenika mogu istodobno svirati odabrani ton akorda te treba toèno dogovoriti koji æe ton svirati pojedini uèenik (kako bi se èuo cijeli akord!). Pratnju možete svirati i na ksilofonima; u tom sluèaju predlažemo sviranje razloženih akorda. Ne zaboravite na melodijskim udaraljkama promijeniti ploèicu h u b! Pjesma je zoran primjer povezanosti melodije i akordne pratnje. Proèitajte s uèenicima sve tonove u prvom taktu u sva tri reda pjesme, a zatim tonove akorda na tonu F. Proèitajte tonove drugog takta u sva tri reda pjesme. Tonovi akorda zapravo su isti kao i tonovi melodije koju prate. Provjerite zakljuèak u taktu koji odaberu uèenici. Melodija se oslanja na akorde kao na stupove. Obratite uèenicima pažnju na ilustraciju melodije i stupova!

30

5. sat


6. sat

Nastavno podruèje:


Nastavni sadržaj:

Georges Bizet: Carmen Uvertira Habanera Carmen iz I. èina Kvintet iz II. èina Arija Escamilla iz II. èina Interludij za IV. èin

Kljuèni pojmovi:

Habanera, operni brojevi – ponavljanje

6. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o operi Carmen

Funkcionalni:

Prepoznati slušne primjere iz opere

Odgojni:

Razvijati interes za umjetnièki vrijedna glazbena djela

Radnja opere Carmen dogaða se u Španjolskoj, ali libreto je na francuskom jeziku. Donosimo izgovor francuskih imena skladatelja i libretista te španjolskih likova iz opere: Georges Bizet – Žorž Bize, Henri Meilhac – Anri Mejak, Ludovic Halévy – Ludovik Alevi, Prosper Mérimée – Prosper Merime Likovi: Carmen – Karmen, Don José – Don Hoze, Micaëla – Mikaela, Escamillo – Eskamiljo. CD II./23, 24, 25, 26, 27 Georges Bizet: Carmen Uvertira Habanera Carmen iz I. èina Kvintet iz II. èina Arija Escamilla iz II. èina Interludij za IV. èin Sadržaj opere uèenici æe saznati kroz strip. Pet slušnih primjera ilustriraju glavne likove, situacije i ugoðaje. Tijekom slušanja arija i kvinteta uèenici mogu pratiti originalne tekstove na francuskom jeziku i radi boljeg razumijevanja proèitati prijevode. Uz svaki slušni primjer nalazi se nekoliko pitanja koja usmjeravaju pozornost uèenika na odreðene sastavnice. Odgovarajuæi na pitanja uèenici ponavljaju i utvrðuju usvojena znanja i vještine povezane uz glazbene sastavnice te ujedno obogaæuju svoje iskustvo vrijednim umjetnièkim primjerima iz glazbene literature. Iako se uvertira nalazi na poèetku opere, možete je slušati nakon ostalih opernih brojeva kako bi uèenici u njoj lakše prepoznali dio arije Escamilla. Uvertira je takoðer primjer za ponavljanje ronda (sheme a b a c a b a) te se spominje i na stranici 33 udžbenika.

31

G L A Z B E N A O S M I C A • 6. sat U Habaneri ritam koji se ponavlja izvodi violonèelo. Nastup zbora u ovom opernom broju uvijek prati tamburin (ruèni bubanj koji u drvenom obruèu ima proreze s parovima metalnih ploèica). Taj instrument, poznat od srednjeg vijeka, i danas je osobito raširen u Španjolskoj te ga je Bizet koristio za doèaravanje španjolskog kolorita. Kvintet iz II. èina ima vedar ugoðaj i osobe u ansamblu nemaju razlièite osjeæaje. Izvorni tekst svih likova u kvintetu teško bi se mogao pratiti tijekom slušanja te je naveden samo prijevod stihova koje pjevaju dvojica krijumèara. Carmen i njezine dvije prijateljice ponavljaju gotovo iste stihove izražavajuæi zadovoljstvo što bez njih posao ne može uspjeti. Suprotan primjer solistièkog ansambla u kojem osobe imaju razlièite osjeæaje je kvartet iz opere Rigoletto. U interludiju za IV.èin glavnu melodiju donosi oboa. U udžbeniku se nalazi i notni primjer ulomka arije toreadora. Uz tekst na francuskom jeziku nalazi se prepjev te uèenici mogu po sluhu ili uz slušni primjer pjevati taj popularni operni broj.

32


7. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Rock My Soul – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva, kanon, èetverodobna mjera

Korelacija:

Vjeronauk

7. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti novu pjesmu (jednoglasno i višeglasno)

Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta Svladati sviranje na glazbalima Razvijati motoriku i memoriju Izvesti pjesmu na kanonski naèin, ponoviti èetverodobnu mjeru

Odgojni:


Sat može zapoèeti vježbom koncentracije. Predlažemo izvoðenje kratkih ritamskih obrazaca od 4 dobe tjeloglazbom. Obrazac treba ponavljati pljeskanjem, tapšanjem koljena, pucketanjem prstima i slièno, sve dok ga veæina uèenika ne uspije izvesti toèno. Odmah zatim uèiteljica/uèitelj izvodi novi ritamski obrazac, a uèenici ga nastoje toèno uloviti. Uèiteljica/uèitelj može koristiti ritmove iz pjesme koju uèenici usvajaju tijekom nastavnog sata. Naravno da se ovakvim naèinom mogu zapoèeti i drugi nastavni satovi. Vježba može završiti prelaskom na metriku pjesme Rock my soul, odnosno prvu i treæu dobu izvodite tapšanjem dlanova po koljenima, a drugu i èetvrtu pljeskanjem. Ne prekidajuæi izvoðenje doba, uèenici po sluhu usvajaju najprije 3. dio kanona (jer je najjednostavniji). Nakon što veæina uèenika upamti i uspješno pjeva ovaj dio, uèiteljica/uèitelj zapoèinje pjevati 1. dio kanona stvarajuæi tako dvoglasje. Tada uèenici pjevaju zajedno s uèiteljicom/uèiteljem 1. dio kanona. Kad ga mogu samostalno izvoditi, uèiteljica/uèitelj poèinje pjevati 2. dio kanona stvarajuæi ponovno dvoglasje. Koristeæi se ovim dinamiènim naèinom uèenja održava se stalna motivacija i koncentracija uèenika. Na kraju uèenici podijeljeni u skupine mogu sami izvoditi pjesmu na kanonski naèin. Na istom satu mogu se ponoviti vrste glazbenog sloga ponavljajuæi metodièki postupak pjesme Dona nobis pacem, odnosno izvodeæi pjesmu monofono, polifono i homofono. Pjesmi se može dodati jednostavna pratnja koja koristi samo dva akorda: F-A-C i C-E-G. Tapšanje prve i treæe dobe po koljenima zamijenite sviranjem tonova pratnje na melodijskim udaraljkama ili klavijaturama. Umjesto pljeskanjem, drugu i èetvrtu dobu izvodite na ritamskim udaraljkama. Trodijelni oblik pjesme A B C uèenici mogu istaknuti razlièitom pratnjom. Svaki dio pjesme u pratnji može imati drugaèiji ritamski obrazac ili razlièite ritamske udaraljke (metal, drvo, napeta membrana).

33


CD III./18, 19, 23 W. A. Mozart: Mala noæna muzika, Menuet Johann Strauss ml.: Tritsch-tratsch polka G. F. Händel: Mesija, br. 42: zbor Hallelujah Uèenici slušaju tri glazbena primjera u kojima odreðuju metar, glazbenu sastavnicu koju su ponovili kroz pjesme Klinèek stoji pod oblokom, Dona nobis pacem i Rock My Soul. Grafièki prikaz èeverodobne mjere zorno pokazuje uzorak naglašenih i nenaglašenih doba te daje moguænost usporedbe dobnog pulsa i ritamskog trajanja tonova melodije. Predložite uèenicima da meðu glazbenim primjerima za osmi razred (notnim i/ili slušnim) pronaðu jednu skladbu u trodobnoj i jednu u dvodobnoj ili èetverodobnoj mjeri.

34


ili

7. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

He’s Got the Whole World – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva, èetverodobna mjera

Korelacija:

Vjeronauk

7. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:


Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta Svladati sviranje na glazbalima Razvijati motoriku i memoriju, ponoviti èetverodobnu mjeru

Odgojni:


ili

Prevedite zajedno s uèenicima tekst pjesme. Ukažite uèenicima na problem koji nastaje prijevodom izvornog teksta na drugi jezik. Broj slogova i naglasci u razlièitim jezicima nisu isti te se ritam pjesme mora više ili manje mijenjati. Stoga se umjesto prijevoda koriste prepjevi teksta koji slijede ritam originalnog teksta. Predložite uèenicima da najprije naèine prijevod i pokušaju ga otpjevati, a zatim prepjev koji prati ritam engleskog originala. Originalni tekst svih kitica takoðer se ne može pjevati na isti ritam! Neka uèenici pokušaju pronaæi u kojim se kiticama zbog teksta mijenja ritam. Uèenike je potrebno upozoriti na predtakt jer pratnja zapoèinje na tešku dobu u prvom taktu. Sinkopa je namjerno zapisana pomoæu ligature kako bi sviranje pratnje na treæu dobu uèenicima bilo jasnije i razumljivije. Pjesma ima jednostavnu instrumentalnu pratnju koja æe bitno upotpuniti izvedbu. Prije svega, uèenici uz pjevanje mogu pljeskati na prvu i treæu dobu. Olakšat æe to izvoðenje sinkopa i punktiranih ritmova. Skupine uèenika mogu, umjesto pljeskanjem, teške dobe izvoditi na razlièitim ritamskim udaraljkama. Svaku kiticu mogu pratiti drugaèije skupine udaraljki: samo drvene udaraljke, samo metalne, samo bubnjiæi, a zatim i kombinacije (drvene i metalne, metalne i bubnjiæi i tako dalje). Jednostavnu akordnu pratnju (C-E-G i G-H-D) uèenici mogu svirati na melodijskim udaraljkama, klavijaturama i na gitari. Na slikama u udžbeniku prikazano je držanje gitare i jednostavni hvatovi. Nije potrebno pridavati osobit znaèaj tehnici sviranja jer je cilj sam proces, odnosno osobno zadovoljstvo uèenika i njihova aktivnost. CD II./6 He’s Got the Whole World, obrada

35


8. sat

Nastavno podruèje:


Nastavni sadržaj:

Ivan Zajc: Nikola Šubiæ Zrinjski: Zakletva Zrinjskog iz I. èina Recitativ Zrinjskog iz II. èina Arija Zrinjskog iz II. èina Finale iz III. èina Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta: Erina pripovijest iz I. èina

Kljuèni pojmovi:

Završno kolo

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o hrvatskim operama N. Š. Zrinjski i Ero s onoga svijeta

Funkcionalni:

Prepoznati slušne primjere iz opera

Odgojni:

Razvijati interes za umjetnièki vrijedna hrvatska glazbena djela

Opera Nikola Šubiæ Zrinjski Ivana Zajca primjer je junaèke opere temeljene na povijesnim èinjenicama; njen sadržaj uèenici mogu saznati iz stripa koji se nalazi u udžbeniku. Na lijevoj margini na stranici 86 udžbenika mogu saznati podatke o godini praizvedbe, broju èinova, približnom trajanju opere kao i libretisti i najvažnijim likovima. Živopisni opis bitke kod Sigeta prema Povijesti Hrvata Vjekoslava Klaiæa, knjiga br. 5, str. 328 – 332, približit æe uèenicima zanimljive detalje ovog dogaðaja. Ostarjeli Sulejman, iako bolestan, odluèio je voditi još jedan rat. Želio je osvojiti utvrde koje su zaustavljale širenje turske vlasti, a meðu njima i Siget (na jugozapadu Maðarske). Sulejman je krenuo iz Carigrada krajem travnja 1566. godine, a opsada Sigeta zapoèela je 7. kolovoza. Prema predaji, Turci su imali preko 100 000 vojnika i 200 topova. Siget se sastojao od 3 dijela spojena mostovima: novog grada, starog grada i stare utvrde. Glavna obrana Sigeta bile su moèvare potoka Almaša, usred kojih je grad izgledao kao otok (maðarski Siget znaèi otok). Najèvršæa je bila stara utvrda iako su bedemi i 5 obrambenih kula bili napravljeni od drva i zemlje. U unutrašnjosti utvrde bila je kamena kula u kojoj se èuvao pušèani prah. Zrinjski je organizirao obranu u kojoj je sudjelovala njegova vojska (veæinom Hrvati) i svi odrasli graðani Sigeta – oko 2 500 ljudi. Pripremili su oružje i veliku zalihu hrane. Turcima je, unatoè velikoj premoæi, trebalo mjesec dana za osvajanje Sigeta. Novi grad branitelji nisu mogli dugo održati i spalili su ga veæ nakon 2 dana. Stari grad odolijevao je 10 dana. Turci su pokušali pridobiti branitelje raznim lukavstvima. Meðu ostalim, na strelicama su slali pisma s obeæanjima i nagradama za one koji se predaju. Bitka za staru utvrdu trajala je tri tjedna i bila je teška i krvava. Branitelji su, unatoè velikom broju žrtava, uspjeli ubiti i zarobiti nekoliko turskih zapovjednika. Na kraju su se morali povuæi u unutrašnji dio utvrde jer su Turci zapalili obrambene kule, a vjetar je razbuktao vatru. U to vrijeme umro je Sulejman. Sokoloviæ je, kako bi sprijeèio nemir meðu vojskom, zatajio njegovu smrt i naredio svakodnevno kuhanje njegovih omiljenih jela te sviranje pred šatorom. Zrinjskom je ostalo još svega 500 junaka. Ognjenim strijelama Turci su pokušavali zapaliti i unutrašnji dio utvrde.

36

8. sat

8. sat • G L A Z B E N A O S M I C A Vidjevši da se cijela turska vojska sprema u napad, odluèio je Zrinjski radije junaèki poginuti nego izgorjeti u gradu. Posljednji juriš, 7. rujna, branitelji su detaljno pripremili. Zrinjski je sve svoje blago bacio u vatru, a zatim je odjenuo sveèanu odoru. U podstavu je dao ušiti 100 dukata kao plijen neprijatelju koji æe imati èast ubiti ga. Uzeo je i kljuèeve grada kako ne bi dospjeli u ruke neprijatelja dok je on živ. U dvorištu ispred vrata tvrðave bio je pripremljen top napunjen željezom i kuglama. Zrinjski se oprostio sa svojim junacima, naredio otvaranje gradskih vrata i ispaljivanje topa. Tada je na èelu svoje èete poletio na neprijatelje. Turci su dovikivali Zrinjskom da se preda jer æe ga Sultan poštedjeti, ali se on nije osvrtao. Gotovo svi su branitelji izginuli, a ranjenom Zrinjskom janjièarski je aga dao odrubiti glavu. Opijeni pobjedom Turci su požurili po plijen, a tada je kamena kula s barutom odletjela u zrak i pokopala u ruševinama 3 000 neprijateljskih vojnika. Turci su tijekom osvajanja Sigeta ukupno izgubili 18 000 konjanika i 7 000 janjièara. Nekolicini preživjelih branitelja poklonjen je život (kao Gašparu Alapiæu, koji je kasnije postao hrvatskim banom). Glava Zrinjskog dva je dana stajala pred Sultanovim šatorom, a zatim su je poslali budimskom paši Mustafi. Kasnije ju je Nikolin sin Juraj prenio u Èakovec i pokopao u porodiènoj grobnici u pavlinskoj crkvi Sv. Jelene.

Turci opsjedaju Siget (1566.), grafika

CD II./28, 29, 30, 31 Ivan Zajc: Nikola Šubiæ Zrinjski Zakletva Zrinjskog iz I. èina Recitativ Zrinjskog iz II. èina Arija Zrinjskog iz II. èina Finale iz III. èina Slušni primjeri ilustriraju razlièite operne brojeve: ariju, recitativ i zbor. Uèenici mogu pratiti i tekst pojedinog opernog broja kako bi dobili potpuniju slušnu sliku i lakše odgovorili na pitanja. Slušanje finala U boj, u boj uèenici mogu pratiti u notnom zapisu. Notni primjer takoðer æe pomoæi uèenicima ukoliko uz slušni primjer žele pjevati po sluhu. Odgovori na pitanja uz slušne primjere: Zakletva Zrinjskog na kraju I. èina: – recitirani tekst nema istu snagu kao uglazbljeni,

37

G L A Z B E N A O S M I C A • 8. sat – grafièki prikaz a, – instrumenti koji doèaravaju uzbuðeno kucanje srca su tromboni, fagoti i kontrabasi. Recitativ i arija Zrinjskog iz II.èina: – recitativ iznosi èetiri znaèajne èinjenice za razvoj radnje: • zamolbu velikog vezira za razgovor • naredbu Zrinjskog da dovedu velikog vezira • proglas graðanstvu • naredbu za paljenje Sigeta – tekst recitativa pjeva se brzinom sliènom govoru – glazba u recitativu nema toliki znaèaja da pojaèava izrièaj teksta Romanca – tekst arije (Romance) ne donosi podatke važne za nastavak radnje – Zrinjski osjeæa divljenje, ponos i tugu jer predosjeæa kraj – sjaj grada usporeðuje sa slavom èovjeka, a rušenje grada poistovjeæuje sa svojom smrti – javlja se oboa – romanca ima trodijelni oblik a b a Finale III.èina: Zbor zapoèinje u taktu koji u notnom zapisu prethodi stihom Sad zbogom bud’… Predlažemo da se tijekom obrade opere ponovno posluša arija Jelene iz II. èina koja se nalazi u Glazbenoj sedmici CD I./ 10 A. Ovaj je primjer pogodan za ponavljanje glazbenog sloga: prva kitica ove uspavanke je u homofonom slogu, a druga u polifonom. Dionicu koja je ravnopravna glasu izvodi viola. Ivan Zajc (1832.–1914) hrvatski je skladatelj i dirigent. Roðen u Rijeci, školovao se u Milanu, a skladateljsku karijeru ostvario je najprije u Beèu, a zatim u Zagrebu. U Zagreb je došao 1870., utemeljio je operu i preuzeo vodstvo škole Hrvatskog glazbenog zavoda. Bitno je utjecao na hrvatski glazbeni život kroz stvaranje suvremenog i bogatog opernog repertoara te kao pedagog podizanjem glazbenog profesionalizma. Razdoblje njegovog djelovanja u Zagrebu 1870.–1916. stoga se obièno naziva Zajèevim razdobljem. Napisao preko 1000 djela, meðu kojima su opere, operete, orkestralna djela, zborovi, solo pjesme i druga djela. CD III./1, 2 Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta Erina pripovijest iz I. èina Završno kolo Uèenici æe u udžbeniku pronaæi najvažnije podatke o operi: glavne likove, libretista, kratki sadržaj te nekoliko rijeèi o njenom skladatelju, Jakovu Gotovcu. Tijekom slušanja Erine pripovijesti, kako bi imali potpuniji doživljaj, uèenici mogu pratiti tekst arije. U ovom ulomku pjevaè izgovora na svaki slog teksta jedan ton, što ostavlja dojam recitativnog pjevanja. Ipak, na kraju se melodija toliko razvija da nestaje dvojba: rijeè je o ariji! Opis dijelova Završnog kola koristan je iz više razloga: proširuje glazbeni rjeènik uèenika, spaja slušni doživljaj s rijeèima, pojaèava koncentraciju,

38

8. sat • G L A Z B E N A O S M I C A pažnju i motivaciju tijekom slušanja. Uèenicima vjerojatno neæe predstavljati velik problem odrediti redoslijed dijelova jer su za svaki dio istaknute uoèljive sastavnice. Tekst koji pjeva zbor takoðer se nalazi u udžbeniku te ga mogu pratiti tijekom slušanja. Jednostavan ritam u 3/8 mjeri nalazi se u C dijelu. Jakov Gotovac (1895-1982) bio je operni dirigent u Zagrebu te vodio brojna pjevaèka društva. Kao skladatelj opredijelio se za nacionalni smjer i tražio nadahnuæe u narodnom stvaralaštvu, unoseæi u opere mediteransku raspjevanost. Meðu najpoznatija djela pripadaju narodni obred Koleda, Simfonijsko kolo te komièna opera Ero s onoga svijeta.

39


9. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – OPERETA

Nastavni sadržaj:

Jacques Offenbach: Orfej u podzemlju, Cancan Johann Strauss ml.: Šišmiš, Uvertira, Arija Adele Ivo Tijardoviæ: Mala Floramye, Arija Floramye

Kljuèni pojmovi:

Opereta, tempo

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o opereti, utvrditi i proširiti znanje o tempu

Funkcionalni:

Prepoznati slušne primjere iz opereta, uoèiti promjene tempa i metra

Odgojni:

Razvijati interes za umjetnièki vrijedna glazbena djela

Operetu smo uèenicima predstavili s nekoliko slušnih primjera koji predstavljaju operetu u Parizu, u Beèu i Hrvatskoj. CD III./4 Jacques Offenbach: Orfej u podzemlju, Can-can U udžbeniku se nalazi notni primjer iz operete Orfej u podzemlju u kojem je skladatelj rabio tada popularni društveni ples can-can, kojeg naziva pakleni galop (galop infernal). Ukoliko želite, možete otpjevati Can-can te istodobno ponoviti glazbeni period. TEMPO CD III./3, 4 Camille Saint-Saëns: Karneval životinja, Kornjaèa Jacques Offenbach: Orfej u podzemlju, Can-can Uz operetu predlažemo na istom primjeru ponoviti i utvrditi tempo kao glazbenu sastavnicu (stranica 18 u udžbeniku). U razgovoru s uèenicima osvještava se pojam tempa i njegova uloga u stvaranju karaktera glazbenog djela, kao i dojma koji glazba pobuðuje kod slušatelja. Poèetno pitanje sviða li se uèenicima više brza ili spora glazba može se proširiti na razgovor o utjecaju glazbe na njihovo raspoloženje. Razlièite životne situacije pokazuju kako tempo utjeèe na èovjeka: èitanje ili odmaranje uz glazbu sporog tempa opušta nas, dok su naporna tjelovježba ili trening lakši uz glazbu brzog tempa. Napravite pokus u razredu: neka uèenici izvode èuènjeve ili ustaju i sjedaju na stolac uz glazbu brzog tempa, a zatim uz glazbu sporog tempa. Odlièan primjer za promjenu karaktera glazbe promjenom tempa je glazbena šala Camilla Saint-Saënsa. Poznatoj melodiji Can-cana (iz operete Jacquesa Offenbacha Orfej u podzemlju) bitno je promijenio tempo i stvorio stavak Kornjaèa iz suite Karneval životinja. Poslušajte obje skladbe i pitajte uèenike jesu li meðu njima uoèili sliènost. Ukoliko nisu, poslušajte ih još jednom uz pjevušenje melodije. Otkriju li uèenici sami glazbenu šalu, njihov dojam æe biti trajniji.

40

9. sat


CD III./5, 6 Johann Strauss ml.: Šišmiš Uvertira Arija Adele Uz upoznavanje operete Šišmiš, možemo utvrditi i proširiti znanje o glazbenim sastavnicama metru i tempu. Tempo se može mijenjati i tijekom iste skladbe, kao u uvertiri operete Šišmiš Johanna Straussa ml. U tom se primjeru osim tempa mijenja i mjera skladbe. U udžbeniku se nalazi ilustracija (slikovna partitura) u kojoj su istaknuti oni instrumenti koji u odreðenom dijelu skladbe donose glavnu temu ili se posebno istièu. Kako bi zadatak bio lakši, oznaèeni su trenuci u kojima se mijenja metar. Zadatak je uèenika u prazna polja upisati oznaku mjere (2 za dvodobnu i 3 za trodobnu mjeru). Svi dijelovi uvertire imaju dvodobnu mjeru, osim Valcera, koji ima trodobnu mjeru i prikazan je plesnim parom. Kako pratiti promjenu metra/mjere? Uz pomoæ pokreta, poput taktiranja, otkucavanja doba ili hodanja uèenici æe lakše otkriti promjene mjere i tempa. Važno je da prvo “uhvate” ravnomjeran puls doba, a zatim pokušaju odrediti izmjenu teških i lakih doba. Upozorite uèenike da u brzom tempu koriste male pokrete. Uèenicima treba pokazati metronom (ako ga nisu vidjeli) i predložiti im odreðivanje brzine otkucaja. Ariju Adele uèenici mogu slušati prateæi originalni tekst na njemaèkom i/ili èitajuæi hrvatski prijevod. Druga moguænost je slušanje arije bez praæenja (razumijevanja) teksta te razgovor o ugoðaju glazbe i naèinu na koji je stvoren šaljivi ugoðaj. CD III./7 Ivo Tijardoviæ: Mala Floramye Tecet šjor Bepa iz I. èina Arija Floramye iz II. èina Pojašnjenje manje poznatih rijeèi iz terceta Bepa, Fila i Dana: Šjor – gospodin Dištracjun – zabava Šenžacjun – senzacija Rendez-vous (randevu) – sastanak Krâj – kralj Notni zapis arije Floramye može poslužiti uèenicima za pjevanje po sluhu. Predlažemo transponiranje arije u C-durski tonalitet. Ivo Tijardoviæ (1895-1976) najpoznatiji je hrvatski skladatelj opereta. Bio je rijetko svestran umjetnik: skladatelj, dirigent, pisao je libreta za svoje operete, radio nacrte scena i kostima te postavljao koreografije i režirao. Bio je dirigent splitske opere, a kasnije intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te ravnatelj Državnoga simfonijskog orkestra (danas Zagrebaèka filharmonija).

41


10. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – MJUZIKL i ROCK-OPERA

Nastavni sadržaj:

L. Bernstein: West Side Story, kvintet iz I. èina A. Kabiljo: Jalta, Jalta, Neka cijeli ovaj svijet A. L. Webber: Jesus Christ Superstar, I don’t know how to love Him, Jesus Christ Superstar

Kljuèni pojmovi:

Mjuzikl i rock-opera

Korelacija:

Vjeronauk Hrvatski jezik

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o mjuziklu i rock-operi

Funkcionalni:

Prepoznati slušne primjere iz mjuzikla i rockopere

Odgojni:

Razvijati interes za razlièite stilove i vrste glazbe

Nakon upoznavanja slušnih primjera iz mjuzikla uèenike treba potaknuti na iznošenje opažanja o pojedinim brojevima (o naèinu pjevanja, uporabi suvremenih instrumenata i sl.). Pritom mogu usporeðivati mjuzikl s operom i operetom uoèavajuæi njihove sliènosti i razlike. Mjuzikl koristi sve tehnièke novosti vremena u kojem nastaje pa se tako u orkestru èesto pojavljuje set bubnjeva i elektrièna gitara, a koriste se i svjetlosni i zvuèni efekti. CD III./9 Leonard Bernstein: Prièa iz West Sidea, kvintet iz I. èina NAPOMENA: Iako se naslov mjuzikla èesto prevodi kao Prièa sa zapadne strane, odluèili smo se za toèniji prijevod koji ukazuje na èinjenicu da je West Side èetvrt u New Yorku. Sadržaj mjuzikla prièa je o Romeu i Juliji prikazana na suvremen naèin.

Slušni primjer rijedak je primjer složenog solistièkog ansambla (kvinteta) u kojem svaki lik izražava razlièite emocije. Ovom primjeru slièan je Kvartet iz Verdijeva Rigoletta: najprije likovi svoje melodije pjevaju sami, a zatim istodobno s ostalim likovima. U udžbeniku se nalazi opis pet ulomaka kvinteta. Namjena opisa ista je kao u opisu završnog kola u Gotovèevoj operi Ero s onoga svijeta.

42

10. sat


Leonard Bernstein (1918 – 1990), amerièki skladatelj, dirigent i pijanist. Skladao je simfonije, mjuzikle, opere, operetu i balete. U skladbama se èesto oèituju utjecaji jazza i plesne glazbe. Autor je serije edukativnih koncerata kojima je klasiènu glazbu približio mladim slušateljima. Ova je jedinstvena serija putem TV snimki obišla svijet, a bila je prikazana i na hrvatskoj televiziji. CD III./10 Alfi Kabiljo: Jalta, Jalta, Neka cijeli ovaj svijet Jalta, Jalta Alfija Kabilja prvi je pravi hrvatski mjuzikl, a o njegovoj popularnosti govori preko 500 izvedbi u kazalištu Komedija. Originalna ideja o maloj zelenoj livadi koja simbolizira sreæu i slobodu podjednako je zanimljiva i današnjim slušateljima. Alfi Kabiljo (1935), inaèe diplomirani arhitekt, hrvatski je skladatelj, dirigent, aranžer i producent. Sklada za kazalište, film i TV te brojne zabavne melodije. Dobitnik je mnogih nagrada u domovini i inozemstvu. Autor je glazbeno-scenskih djela Car Franjo Josip u Zagrebu, Kralj je gol, Tko pjeva, zlo ne misli. Notni primjer u udžbeniku namijenjen je pjevanju, a može se rabiti za ponavljanje ligature, triole, alteracije, dinamiku, repeticiju.

CD III./11, 12 Andrew Lloyd Webber: Jesus Christ Superstar, I don’t know how to love Him, Zbor – Jesus Christ Superstar Uz obradu rock-opere mogu se ponoviti znanja o operi. Takoðer se uèenicima može skrenuti pažnja na poglavlje o rocku (str. 68 – 69) te usporediti zvuk npr. pjesme Paint It Black sa zborom Jesus Christ Superstar. Rock opera može se obraditi i u okviru glazbeno-stilskih razdoblja (nakon obrade rocka).

43


Andrew Lloyd Webber (1948), britanski skladatelj mjuzikla i rock-opera. Roðen je u obitelji glazbenika koja mu je pružila izvrsno klasièno glazbeno obrazovanje. Prve je skladbe objavio veæ u 9. godini. Na zanimljiv naèin spojio je znaèajke klasiène i popularne glazbe. Meðu njegovim su najpoznatijim djelima mjuzikli Cats i Evita te opera Fantom u operi. Tekst slušnih primjera: I don’t know how to love Him (Marija Magdalena) I don’t know how to love him. What to do, how to move him. I’ve been changed, yes really changed. In these past few days, when I’ve seen myself, I seem like someone else. I don’t know how to take this. I don’t see why he moves me. He’s a man. He’s just a man. And I’ve had so many men before, In very many ways, He’s just one more. Should I bring him down? Should I scream and shout? Should I speak of love, Let my feelings out? I never thought I’d come to this. What’s it all about? Don’t you think it’s rather funny, I should be in this position. I’m the one who’s always been So calm, so cool, so lover’s fool, Running every show. He scares me so. I never thought I’d come to this. What’s it all about? Yet, if he said he loved me, I’d be lost. I’d be frightened. I couldn’t cope, just couldn’t cope. I’d turn my head. Just back away. I wouldn’t want to know. He scares me so. I want him so. I love him so. Superstar (Zbor) (Voice of Judas) Ev’ry time I look at you I don’t understand Why you let the things you did Get so out of hand You’d have managed better If you’d had it planned Now why’d you choose such backward time And such a strange land?

44

10. sat • G L A Z B E N A O S M I C A If you’d come today You would have reached a whole nation Isreal in 4 BC Had no mass communication (Don’t you get me wrong) Don’t you get me wrong (Don’t you get me wrong, now) Don’t you get me wrong (Don’t you get me wrong) Don’t you get me wrong (Don’t you get me wrong, now) Don’t you get me wrong (Only want to know) Only want to know (Only want to know, now) Only want to know (Only want to know) Only want to know (Only want to know, now) Only want to know Jesus Christ, Jesus Christ Who are you? What have you sacrificed? Jesus Christ, Jesus Christ Who are you? What have you sacrificed? Jesus Christ, Superstar Do you think you’re what they say you are? Jesus ChristSuperstar Do you think you’re what they say you are? Tell me what you think About your friends at the top Now who’d you think besides yourself Was the pick of the crop? Buddah was he where it’s at? Is he where you are? Could Mahomet move a mountain Or was that just PR? Did you mean to die like that? Was that a mistake or Did you know your messy death Would be a record breaker? (Don’t you get me wrong) Don’t you get me wrong (Don’t you get me wrong, now) Don’t you get me wrong (Don’t you get me wrong) Don’t you get me wrong (Don’t you get me wrong, now) Don’t you get me wrong

45

G L A Z B E N A O S M I C A • 10. sat (Only want to know) Only want to know (Only want to know, now) Only want to know (Only want to know) Only want to know (Only want to know, now) Only want to know Jesus Christ Jesus Christ Who are you? What have you sacrificed? Jesus Christ Jesus Christ Who are you? What have you sacrificed? Jesus Christ Superstar Do you think you’re what they say you are? Jesus Christ Superstar Do you think you’re what they say you are? Jesus Christ Jesus Christ Who are you? What have you sacrificed? Jesus Christ Jesus Christ Who are you? What have you sacrificed? Jesus Christ Superstar Do you think you’re what they say you are? Jesus Christ Superstar Do you think you’re what they say you are?

46


11. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – BALET

Nastavni sadržaj:

Petar Èajkovski: Labuðe jezero, Uvertira i Ples mladih labudova Igor Stravinski: Žar-ptica, Pakleni ples èarobnjaka Kaèeja Franz Lhotka: Ðavo u selu, Uvod

Kljuèni pojmovi:

Balet, koreografija, moderni balet, suvremeni ples

11. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o baletu

Funkcionalni:

Prepoznati slušne primjere iz baleta

Odgojni:


CD III./13, 14, 15, 16 Petar Èajkovski: Labuðe jezero, Uvertira i Ples mladih labudova Igor Stravinski: Žar-ptica, Pakleni ples èarobnjaka Kaèeja Franz Lhotka: Ðavo u selu, Uvod, Krèma Kod ðavolovog mosta, 5. slika iz II. èina Opera i balet srodne su glazbeno scenske vrste te predlažemo njihovu usporedbu. U udžbeniku æe uèenici naæi usporedbu naziva opernih i baletnih brojeva. Uz brojne fotografije, predlažemo na satu gledanje odabranih prizora iz baleta kako bi uèenici doživjeli balet kroz audio vizualni aspekt. Najbolje bi bilo uèenike organizirano odvesti na baletnu predstavu. Balet se može obraditi i unutar glazbeno-stilskih razdoblja romantizma (Petar Èajkovski) i glazbe 20. stoljeæa (Igor Stravinski, Fran Lhotka). U udžbeniku se, osim objašnjenja pojma baleta na stranici 100, nalaze i tekstovi koji nisu obavezno nastavno gradivo i koji služe poticanju interesa i znatiželje uèenika (tekstovi na stranici 101 i 102). Ove je ulomke dovoljno proèitati i kratko o njim porazgovarati. Slušni primjeri ilustriraju balet 19. i 20. stoljeæa. Najpoznatiji baleti iz razdoblja romantizma su Giselle A. Adama, Coppelia L. Delibesa te tri baleta P. Èajkovskog (Labuðe jezero, Šèelkunèik i Trnoružica). U šestom razredu uèenici su upoznali Ples šeæerne vile iz baleta Šèelkunèik što treba povezati (i eventualno poslušati) s obradom Labuðeg jezera Petra Èajkovskog. U 20. stoljeæu balet postaje popularnija glazbeno-scenska vrsta od opere. U Parizu poèetkom 20. stoljeæa djeluje Ruski balet, koji je utemeljio Sergej Djagiljev. Gotovo 20 godina utjecao je i nadahnjivao Ruski balet brojne skladatelje i ostale umjetnike, meðu ostalim I. Stravinskog, M. Ravela, C. Debussya, E. Satiea, M. de Fallu, S. Prokofjeva. Upravo za Stravinskog bila je važna suradnja s Djagiljevim i Ruskim baletom za koje je napisao tri poznata baleta: Žar-pticu, Petrušku i Posveæenje proljeæa.

47

G L A Z B E N A O S M I C A • 11. sat Slušajuæi Pakleni ples èarobnjaka Kaèeja potaknite uèenike da prema slušnom dojmu glazbe pokušaju opisati što radi èarobnjak te kako zamišljaju èarobnjakov izgled i njegovu narav. Fran Lhotka (1883-1962), podrijetlom Èeh, djelovao je preko 50 godina u Zagrebu kao nastavnik, dirigent i skladatelj. U skladbama je èesto rabio znaèajke hrvatskog folklora, kao u baletu Ðavo u selu. Popularnost ovog baleta bila je podjednaka u zemlji i inozemstvu, slièna uspjehu opere Ero s onoga svijeta. Nakon slušanja oba ulomka uèenici mogu odgovoriti zapažaju li isti glazbeni motiv u uvodu i na poèetku Krème kod ðavolovog mosta.

48


12. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – DRUŠTVENI PLESOVI

Nastavni sadržaj:

W. A. Mozart: Mala noæna muzika, Menuet J. Strauss: Tritsch-tratsch polka J. Strauss: Šišmiš, ulomak iz uvertire – valcer Isaac Albeniz: Tango Bill Haley: Rock around the clock

12. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o društvenim plesovima

Funkcionalni:

Prepoznati plesove na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


CD III./18, 19, 4, 20 CD II./12 W. A. Mozart: Mala noæna muzika, Menuet J. Strauss: Tritsch-tratsch polka J. Strauss: Šišmiš, ulomak iz uvertire, valcer Isaac Albeniz: Tango Bill Haley: Rock around the clock Uz društvene plesove predložen je zanimljiv zadatak. Slušajuæi pet plesova, potrebno je odrediti predložene glazbene sastavnice: metar, tempo, tonsku graðu i izvoðaèe. Kao pomoæ pri rješavanju zadatka pomoæi æe tekstovi o pojedinim plesovima. Rješenje postavljenog zadatka: • menuet: izvodi orkestar (gudaèki), mjera je trodobna, tempo umjeren, tonska je graða dur, • polka: izvodi orkestar (simfonijski), mjera dvodobna, tempo brz, tonska graða dur, valcer: izvodi orkestar (simfonijski), mjera je trodobna, tempo je brz, tonska graða dur, • tango: izvodi violina i klavir, mjera je dvodobna, tempo umjeren, tonska graða je mol, • rock’ n’ roll: izvodi rock-sastav, mjera je èetverodobna, tempo brz, tonska graða dur. Uz tango može se slušati Habanera – arija Carmen iz istoimene opere – te usporediti osnovni ritam, koji je u oba primjera isti. U udžbeniku se nalazi i jedan srednjovjekovni ples – bransle – kojeg možete poslušati kao primjer “plesnog vremeplova”. Ukoliko su plesovi namijenjeni slušanju, a ne plesanju, govorimo o stiliziranim plesovima. Imaju isti ritam, tempo i glazbenu mjeru kao pravi plesovi i skladatelji kroz njih pokazuju svoje skladateljsko umijeæe. Poznati primjeri su plesovi barokne suite, valceri F. Chopina i drugi. U udžbeniku su spomenuti (i snimljeni na prateæem kompaktnom disku) Bourrée Johanna Sebastiana Bacha, Minutni valcer Frédérica Chopina, Mazurka Vatroslava Lisinskog te Slavenski ples (Furiant) Antonina Dvoraka.

49


Predložite uèenicima da sami pronaðu i donesu slušne primjere razlièitih plesova te æe tako aktivno sudjelovati u kreiranju nastavnog sata. Takoðer možete na satu s uèenicima uvježbati osnovne korake polke i valcera kao dva najèešæa društvena plesa.

50


13. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

O, Holly Night – pjevanje slušanje Happy Xmas – pjevanje, sviranje i slušanje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva (šestosminska i dvanaestosminska mjera)

Korelacija:

Vjeronauk Engleski jezik Hrvatski jezik

13. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti nove pjesme

Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom i razumijevanjem teksta Svirati na glazbalima Razvijati motoriku i memoriju, prepoznati i izvesti 6/8 i 12/8 mjeru

Odgojni:

Pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem Njegovati obièaje vezane uz Božiæ

Dolazak božiænih praznika uvijek je obilježen glazbom. Predlažemo obradu dviju poznatih pjesama koje pripadaju razlièitim stilovima i koje æe uèenicima proširiti doživljajno iskustvo. CD I./3 Adolphe Adam: O, Holly Night Pjesmu O, Holy Night uèenici mogu nauèiti pjevati po sluhu uz pomoæ slušnog primjera. Osim na engleskom, uèenici mogu pjevati i hrvatski prepjev. Cilj je prepoznati, imenovati i izvesti šestosminsku mjeru u pjesmi. Uz 6/8 mjeru možete spomenuti ostale složene mjere koje nastaju spajanjem više 3/8 mjera. U udžbeniku 9/8 mjeru naæi æete na stranici 111 u notnom zapisu orkestralne melodije uz koral Jesus, bleibet meine Freude iz Bachove kantate. Primjer 12/8 mjere je pjesma Happy Xmas J. Lennona.

CD I./4 John Lennon, Yoko Ono: Happy Xmas Slušni primjer pomoæi æe u usvajanju pjesme po sluhu kao i ponavljanju glazbenih sastavnica. Pjesmu Happy Xmas uèenici takoðer usvajaju po sluhu. Slušni primjer im može pomoæi u usvajanju pjesme kao i ponavljanju glazbenih sastavnica.

51

G L A Z B E N A O S M I C A • 13. sat Pjesma je u dvanaestosminskoj mjeri i ima predtakt. Dio pjesme uèenici mogu pjevati dvoglasno. Prema kružiæima u boji uèenici mogu svirati akordnu pratnju na melodijskim udaraljkama, klavijaturama ili gitari. U pjesmi su prva èetiri takta u C-durskom tonalitetu, a druga èetiri takta u F-durskom tonalitetu. Razlog je to promjene boje kružiæa pratnje za iste tonove: tonika je uvijek plava, a dominanta crvena. Korelacija i skupni rad ili rad u paru Izvorni tekst pjesme je na engleskom jeziku; podijelite uèenike u nekoliko skupina i zadajte im da sami napišu prepjev (korelacija sa hrvatskim i engleskim). Najbolju hrvatsku inaèicu napišite na ploèu i pjevajte umjesto izvornog teksta.

52


14. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – ORATORIJ

Nastavni sadržaj:

Georges Friedrich Händel: Mesija Glory to God Rejoice greatly Hallelujah

Kljuèni pojmovi:

GLAZBENI SLOG Oratorij, glazbeni slog

Korelacija:

Vjeronauk

14. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o oratoriju, ponoviti glazbeni slog

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke oratorija na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


ORATORIJ CD III./21, 22, 23 Georges Friedrich Händel: Mesija Br. 15 Zbor Glory to God Br. 16 Arija soprana Rejoice greatly Br. 22 Zbor Hallelujah Oratorij i kantata nastali su u Italiji poèetkom 17. stoljeæa, istodobno s operom. Oratoriji i kantate imaju podjelu na glazbene brojeve, kao i opera. Poznata arija soprana Rejoice greatly iz oratorija Mesija koloraturna je arija slièna brojnim opernim arijama tog vremena. Notni primjer u udžbeniku ne donosi poèetak arije, veæ dio u kojem se na jedan slog teksta pjeva osobito dug niz tonova. Tekst u ariji ne teèe od poèetka do kraja kao u govoru, veæ se pojedine rijeèi i stihovi mogu ponavljati. Skladatelji obièno ponavljaju one rijeèi i stihove èije znaèenje u ariji žele istaknuti. Bitna su znaèajka oratorija zborski ulomci te smo odabrali dva takva ulomka razlièitog ugoðaja. Usporedite s uèenicima operu i oratorij i ponovite glazbene brojeve. Uz obradu oratorija predlažemo ponavljanje glazbenog sloga: GLAZBENI SLOG Osobito je važno da uèenici imaju doživljaj razlièitih vrsta glazbenog sloga – kao pri obradi pjesme Dona nobis – prije osvještavanja i usvajanja teoretskih pojmova. Nastavni sat svakako treba zapoèeti pjevanjem pjesme na tri naèina: – monofono (jednoglasno), – homofono (višeglasje s jednoglasnim pjevanjem uz akordnu pratnju) i – polifono (višeglasno na kanonski naèin).

53

G L A Z B E N A O S M I C A • 14. sat Umjesto Dona nobis pacem može se upotrijebiti bilo koji kanon kojeg treba pjevati na spomenuta tri naèina. Doživljaj glazbenog sloga proširite slušanjem glazbenih primjera. Za jednoglasje odaberite gregorijanski koral ili trubadurski napjev (glas i instrumenti izvode istu melodiju). Za ilustraciju polifonog sloga poslušajte Palestrininu misu, renesansni madrigal, Händelov zbor Hallelujah, ulomak iz Bachove kantate. Posljednja dva primjera istodobno mogu poslužiti za homofoni slog, odnosno izmjenjivanje homofonog i polifonog sloga. Potrebno je naglasiti i objasniti uèenicima da homofoni slog može izvoditi višeglasni zbor, ali i samo jedan glas uz pratnju. Primjer jednoglasja uz pratnju je barokna monodija i Lukaèiæev motet Cantabo Domino. Za ilustraciju polifonog i homofonog sloga mogu se koristiti i brojni primjeri iz obraðenih opera. Važno je tijekom pjevanja i slušanja primjera kontinuirano obraæati pažnju uèenika na glazbene sastavnice istaknute u odreðenom glazbenom djelu. Višekratnim ponavljanjem na konkretnim primjerima utvrdit æe kljuène pojmove i vježbati koncentraciju te æe aktivno i motivirano uèiti bez pritiska. U udžbeniku je glazbeni slog ilustriran istim naèinom kao u pjesmi Dona nobis kako bi vizualno asocirao na konkretan primjer u kojem je obraðen. Uèenici mogu tijekom slušanja pratiti tekstove i odgovarati na pitanja koja se nalaze u udžbeniku. Ukoliko nastavnici žele, na istom satu mogu slušati Bachovu kantatu kako bi na sljedeæem satu bilo dovoljno vremena da se uz Carminu buranu ponovi dinamika kao glazbena satavnica.

54


15. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – KANTATA

Nastavni sadržaj:

Johann Sebastian Bach: Herz und Mund und Tot und Leben, Jesus bleibet meine Freude Carl Orff: Carmina burrana: Tempus est iocundum, Dulcissime, Ave formosissima, O Fortuna

Kljuèni pojmovi:

Kantata

Korelacija:

Vjeronauk

15. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o kantati

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke kantate na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


KANTATA CD III./24 Johann Sebastian Bach: Herz und Mund und Tot und Leben Br. 10 Jesus bleibet meine Freude CD III./25,26,27,28 Carl Orff: Carmina burrana Br. 22 Tempus est iocundum Br. 23 Dulcissime Br. 24 Ave formosissima Br. 25 O Fortuna Kantata je, za razliku od oratorija, pretežito lirskog ugoðaja. Umjesto radnje (kao u oratoriju) opisuje osjeæaje i razmišljanja. Prije slušanja primjera iz Bachove kantate otpjevajte koral Jesus bleibet meine Freude kako bi ga uèenici lakše prepoznali. Takoðer možete na klaviru ili klavijaturama uèenicima odsvirati melodiju koju donosi orkestar. Tijekom slušanja pratite grafièku partituru koja æe spojiti konkretni slušni doživljaj s glazbenim oblikovanjem i skladateljskim postupkom kojeg bi bilo teško pojasniti rijeèima. Ovakve grafièke partiture pomažu da s uèenicima uðemo dublje u glazbenu strukturu nego uz pomoæ složenih teoretskih objašnjenja. Praæenje grafièkog prikaza vezat æe pažnju uèenika te æe lakše odgovoriti na predložena pitanja. Jedna od najpoznatijih kantata u 20. stoljeæu je Carmina burana Carla Orffa. Odabrani brojevi ilustriraju razlièitost ugoðaja i skladateljskih postupaka.

55

G L A Z B E N A O S M I C A • 15. sat br. 22: Tempus est iocundum (Vrijeme je veselja) Tempus est iocundum, o virgines Modo congaudete vos iuvenes. Refren: O,o, totus floreo, Iam amore virginali totus ardeo, Novus novus amor est, quo pereo. Mea me confortat promissio, Mea me deportat negatio. Refren: O, o, totus floreo…

Vrijeme je veselja, o djevojke Zajedno se radujte, vi mladi. Refren: O, o, sav cvjetam, od ljubavi za djevojkom sav gorim Zbog nove, nove ljubavi sad umirem. Obeæanje mi donosi utjehu Odbijanje me uništava.

Tempore brumali vir patiens, Animo vernali lasciviens. Refren: O, o, totus floreo….

U zimi smo strpljivi, U ljeti smo lascivni.

Mea mecum ludit virginitas, Mea me detrudit simplicitas. Refren: O, o, totus floreo….

Moja me nevinost muèi, Moja me bezazlenost poražava.

Veni, domicella, cum gaudio, Veni, veni, pulchra, iam pereo. Reren: O, o, totus floreo…..

Doði, ljubavi, s radošæu, Doði, doði, ljepotice, jer umirem.

br. 23: Dulcissime (Najdraži) Dulcissime, totam tibi subdo me.

Slatki djeèaèe, dajem ti se potpuno.

br. 24: Ave formosissima (Živjela ljepotice) Ave formosissima, gemma pretiosa, Ave decus virginum, virgo gloriosa, Ave mundi luminar ave mundi rosa. Blanziflor et Helena, Venus generosa.

Živjela ljepotice, plemeniti dragulju, Živio djevojaèki ponosu, velièanstvena djevojko Živjela svjetlost svijeta, živjela ružo svijeta, Blanziflor i Helena, uzvišena Venero.

Predlažemo da uz zadnji slušni primjer iz Carmine burane ponovite dinamiku kao glazbenu sastavnicu. DINAMIKA CD III./ 28 Carl Orff: Carmina burrana Br. 25 O Fortuna Poglavlje o dinamici ne donosi novo gradivo, veæ rezimira dotad nauèeno. Predložen je stavak O fortuna Carla Orffa kao primjer s naglom promjenom dinamike (plošna dinamika!) u kojem se mogu uoèiti tri kontrastna odlomka. O dinamici æe se govoriti u poglavljima o baroku (plošna dinamika), klasici (uvodi se crescendo i decrescendo) i romantizmu (snažna dinamièka izražajnost – od profinjenih nijansi do snažnih kontrasta). O dinamici se može govoriti i tijekom slušanja opernih arija, kao tijekom slušanja arije Nessun dorma G. Puccinija. Na taj æe naèin uèenici uoèiti važnost ove glazbene sastavnice na ukupni dojam koji æe skladba pobuditi kod slušatelja.

56


Dinamika je usko povezana s podruèjem akustike što je ujedno korelacija s gradivom iz fizike. Utjeèe li dinamika na naše raspoloženje? Uživamo li u glasnoj izvedbi jednako kao u tihoj? U razgovoru s uèenicima može se potaknuti pitanje kako glasnoæa (buka) utjeèe na èovjeka. Pojam buke kategoriziran je kao vrsta oneèišæenja ljudskog okoliša i pripada temeljnim ljudskim pravima.

57


16. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Samiotissa – pjevanje i sviranje Metar, sedamosminska mjera (mješovito složena mjera)

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva, metar, sedamosminska mjera

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:


Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom Sviranje na glazbalima Razvijati motoriku i memoriju

Odgojni:


Metar U do sada navedenim pjesmama, uèenici su usvojili jednostavne (dvodobnu i trodobnu) i složene mjere (èetverodobna i šesterodobna). Osobito su zanimljive mješovito složene mjere koje se sastoje iz razlièitih jednostavnih mjera. To su npr.: peterodobna mjera (2+3 ili 3+2), sedmerodobna (3+2+2 ili 2+3+2 ili 2+2+3) itd. One su èeste u narodnim pjesmama iz Makedonije, Grèke, Turske, a postoje i u hrvatskim narodnim pjesmama (Sejala sam lenek Lado i druge). U klasiènoj glazbi koriste se u romantizmu (nacionalni stilovi – M. Musorgski: Slike s izložbe – Promenada) i osobito u 20. stoljeæu. Za doživljaj 7/8 mjere, uèenici mogu èitati slogove navedene u udžbeniku: O-bla-èno, pa-da ki-ša. Slogovi u rijeèima moraju biti jednako dugi, a prvi slog svake rijeèi treba naglasiti. U ovoj pjesmi sedamosminska mjera je trodobna mjera u kojoj prva doba traje dulje od druge i treæe (jer sve osminke imaju jednako trajanje!). Izmjenu teških i lakih doba unutar jednog takta uèenici mogu uvježbati kroz igru koristeæi imena svojih prijatelja, gradova, rijeka, država, životinja ili sl. Naravno da se mogu koristiti samo rijeèi koje imaju dva ili tri sloga. Razlièitim kombinacijama rijeèi stvaraju se drugaèiji rasporedi trajanja doba: 2+2+3, 2+3+2. Uèenici mogu naèiniti i drugaèiju mješovito složenu mjeru po uzoru na primjer u udžbeniku. To može biti 8/8 (trodobna mjera: 3+3+2, 3+2+3, 2+3+3), 9/8 (èetverodobna mjera: 2+2+2+3, 2+3+2+2 i tako dalje). NAPOMENA: 9/8 mjera može biti složena mjera (trodobna mjera: 3+3+3) ali i mješovito složena (èetverodobna mjera: 2+3+2+2 itd.).

Ritmovi se mogu izvoditi rijeèima, a zatim na udaraljkama. Kao pomoæ uèenici mogu na glas ili u sebi brojati dobe na sljedeæi naèin: pr-va-i druga tre-æa (svi slogovi traju jednako!). Uèenici zatim izvode plješæuæi samo teške dobe u 7/8 mjeri (3+2+2) istodobno èitajuæi pjesmu ritamskim slogovima, a zatim rijeèima u ritmu.

58

16. sat


Pratnja pjesme može se prema zapisu u udžbeniku izvoditi na štapiæima. Takoðer se može koristiti akordna pratnja na melodijskim udaraljkama, klavijaturi ili gitari. Oznake za akorde nalaze se u udžbeniku. Uèenici akorde mogu svirati u predloženom ritmu za štapiæe Pjevanje se može zamijeniti sviranjem melodiju na blokflauti te æe tako nastati instrumentalna izvedba. NAPOMENA: za sviranje na ksilofonu potrebno je ploèicu F promijeniti u Fis.

Grafièki prikaz akorda za gitaru nalazi se uz pjesmu Oh, when the Saints.

59


17. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – MELODIJA i GLAZBENI OBLIK

Nastavni sadržaj:

Johannes Brahms: 3. simfonija, 3. stavak: Alegretto Antonio Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u g-molu, 3. stavak, Ljetna oluja Carl Orff: Carmina burana: O Fortuna J. S. Bach: Herz und Mund und Tot und Leben, Jesus bleibet meine Freude C. Saint-Säens: Karneval životinja, Kornjaèa Georges Bizet: Carmen, uvertira

Kljuèni pojmovi:

Melodija, kretanje melodije, glazbeni oblik

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti pojmove kojima možemo opisati melodiju, ponoviti glazbeni oblik

Funkcionalni:

Uoèiti uzlazni i silazni tijek melodije, postupnost i skokovitost kretanja, opseg i duljinu melodije

Odgojni:

Prepoznati trodijelni oblik i rondo

MELODIJA I TONSKA GRAÐA CD I./25, 20 CD III./28, 24 Johannes Brahms: 3. simfonija, 3. stavak: Alegretto Antonio Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u g-molu, 3. stavak, Ljetna oluja Carl Orff: Carmina burana: O Fortuna J. S. Bach: Herz und Mund und Tot und Leben, Jesus bleibet meine Freude Melodija je gotovo najizrazitija glazbena sastavnica. O melodiji govori kratko poglavlje na stranici 20. Zanimljivi slušni zadaci pomoæi æe uèenicima uoèiti istaknutost ove glazbene sastavnice u pojedinoj skladbi. Predložili smo dvije instrumentalne i dvije vokalno-instrumentalne skladbe kako bi izbjegli stereotipno povezivanje melodije s pjevanjem. U svakom paru jedna skladba ima melodiju kao istaknutu sastavnicu (Brahms, Bach), a druga skladba više istièe ritam ili harmoniju (Vivaldi, Orff). Nakon slušanja svakog predloženog para neka uèenici odaberu skladbu s istaknutom melodijom. Ukoliko su neodluèni, mogu uz slušni primjer pokušati pjevati melodiju. Kratki motiv u Orffovom stavku O fortuna uèenici æe lako otpjevati, ali tada možete razgovarati o tome što melodiju èini zanimljivom. Usporedbom melodijskog opsega i kretanja potaknut æete uèenike da nauèe opisati melodiju. Pitanja, poput predloženih uz pjesmu Ljubav se ne trži, pomoæi æe uèenicima da bolje uoèe i usvoje naèin opisivanja melodije. Naravno da uèenici mogu odabrati melodiju bilo koje pjesme u udžbeniku i opisati je. Prepoznatljivosti melodije bitno pridonose ostale sastavnice glazbe poput ritma, tempa i mjere. Na primjer, tema iz Mozartovog Menueta ima podjednako uoèljivu melodiju i ritam.

60

17. sat

17. sat • G L A Z B E N A O S M I C A Povezanost melodije s tempom, mjerom i ritmom može se pokazati na primjeru Can-cana Jacquesa Offenbacha. Notni primjer ima iste tonove melodije, ali razlièitu mjeru i ritam.

Uèenici mogu ovakav eksperiment naèiniti i sami: podijeljeni u dvije skupine neka odaberu istu melodiju i ritmiziraju je, jedni u dvodobnoj, a drugi u trodobnoj mjeri. Rezultat može biti istodobno pouèan i zabavan! Melodija je usko povezana s tonskom graðom i znaèajkama razlièitih ljestvica. Najèešæa tonska graða melodija su durska i molska ljestvica. Posebnu prepoznatljivost melodiji daju pentatonska ljestvica, istarska ljestvica te stari naèini (starocrkvene ili srednjovjekovne ljestvice) kao dorska, frigijska i miksolidijska. U udžbeniku se nalaze pjesme kroz koje æe uèenici utvrditi i ponoviti steèena znanja o tonskoj graði dura, mola, pentatonike, istarske i dorske ljestvice kao i slušne predodžbe navedenih tonaliteta. Uèenici æe najbolje shvatiti važnost tonske graðe ukoliko odaberete jednu melodiju i odsvirate je u duru, molu, dorskom naèinu i možda uz izmjene u pentatonici. GLAZBENI OBLIK CD III./3, CD II./23 C. Saint-Säens: Karneval životinja, Kornjaèa Georges Bizet: Carmen, uvertira Glazbeni oblik èesto puta je uèenicima vrlo apstraktan pojam. Zato ovu temu treba zapoèeti s poznatim, ranije obraðenim pjesmama. Odabranu pjesmu treba otpjevati i zatim kroz razgovor potaknuti uèenike da uoèe iste i razlièite djelove, te odrede glazbeni oblik. Zadatak je jednostavan i ukoliko uèenici poznaju pjesmu, vjerojatno æe znati odgovor nakon prvog pjevanja. U udžbeniku su predložene pjesme razlièitih oblika koje se mogu povezati s ilustracijama na stranici 33: Veèernji zvon Klinèek stoji pod oblokom Pada kiša Dona, dona

a ab aba abc

Bilo bi zanimljivo usporediti brzinu njihovih odgovora ukoliko im zadate isti zadatak na njima nepoznatom primjeru. Uoèavanje glazbenog oblika slušanjem kraæih skladbi razvija pažnju, koncentraciju i glazbenu memoriju. Dva glazbena primjera ilustracije su za dvodijelni oblik (a b) i rondo (a b a c a) koje su uèenici usvojili u prethodnim razredima.

61

G L A Z B E N A O S M I C A • 17. sat Vrlo kratak i jasan je primjer Kornjaèa iz Karnevala životinja C. SaintSaënsa u kojem æe uèenici lako uoèiti dva razlièita dijela. Bilo bi najbolje kad bi uèenici sami izrazili želju za višekratnim slušanjem i tako provjerili analitièke usporedbe i prosudbe. Dobar je primjer i uvertira opere Carmen G. Bizeta s tri uoèljive razlièite teme. NAPOMENA: a i c dio ponavljaju se, ali to ne mijenja glazbeni oblik. Višekratno slušanje skladbe potrebno je povezati s vremenskom znaèajkom glazbe. Glazba je umjetnost koja traje u vremenu i tek kada glazbeno djelo završi, možemo – zahvaljujuæi pamæenju – shvatiti njezinu cjelovitost i oblik (obris u vremenu). Zato se jednostavno snalazimo u poznatim (zapamæenim) skladbama. Uoèavajuæi i usporeðujuæi iste i razlièite dijelove skladbe (princip ponavljanja i razlièitosti iz Glazbene petice!), sagledavamo strukturu glazbenog djela – glazbeni oblik. Dijelovi najèešæih glazbenih oblika ilustrirani su kao iste, sliène ili razlièite kuæice. Usporeba istog pojma u glazbi, slikarstvu i arhitekturi pomoæu vizualizacije može pomoæi uèenicima u razumijevanju i usvajanju apstraktnih èinjenica. Neka uèenici, poput maštovite igre, navedu nekoliko primjera iz svijeta oko sebe za dvodijelni i trodijelni oblik. U strukturi oblika èesto uoèavamo pravilnost i simetriju što susreæemo i u glazbenim oblicima. Na primjer, lice promatrano od lijeva na desno možemo usporediti s trodijelnim oblikom. U ovom se poglavlju ne spominje sonatni oblik, no zato se na 52. stranici ovaj oblik ponavlja u obradi beèke klasike.

62


18. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Ahrirang – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva, pentatonika

18. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti novu pjesmu, pojam pentatonike

Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom i razumijevanjem teksta Prepoznati i izvesti pentatonski niz Svirati na glazbalima Razvijati motoriku i memoriju

Odgojni:

Pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem Cijeniti raznolikost svjetske glazbene tradicije

Korejska pjesma Ahrirang primjer je pentatonike. Na poèetku sata, kako bi uèenici slušno doživjeli pentatoniku, jedan uèenik može svirati improvizirajuæi melodiju samo po crnim tipkama klavijature. Neka uèenici pokušaju opisati razliku izmeðu dura i mola te pentatonike. U pjesmi uèenici mogu uoèiti i prepoznati triolu. Predloženi ritmovi u zadatku mogu se izvesti na udaraljkama ili zadati uèenicima kao zagonetke za slušno prepoznavanje. U pjesmi treba obratiti pozornost na èesto legato pjevanje – na jedan slog pjeva se više tonova. Pjesma æe zvuèati egzotièno ukoliko se doda jednostavna pratnja na štapiæima, trianglu i ksilofonu koja je zapisana u udžbeniku. Pjesma se može izvoditi i instrumentalno: melodiju može svirati blok flauta uz pratnju štapiæa u prvom dijelu, a uz pratnju triangla u drugom. Uèenici mogu naèiniti i svoje “obrade” pjesme. Improvizacija Pentatonska ljestvica osobito je pogodna za improvizaciju. Svaka skupina uèenika može napraviti svoj “skladateljski” plan: – odabrati naslov skladbe, odnosno ugoðaj, – odabrati “svoj” niz od pet tonova na melodijskim udaraljkama i/ili klavijaturi te prateæe udaraljke za stvaranje ugoðaja, – odabrati mjeru, – odabrati glazbeni oblik (dvodijelni, trodijelni, varijacije ili rondo), – dogovoriti i toèno odrediti poèetak i završetak skladbe, – dogovoriti redoslijed pojedinih sviraèa u grupi, – koristiti promijene dinamike i tempa pri opisivanju ugoðaja, – dodati tekst ili pokret kao posebnu zanimljivost u izvedbi, – naravno, na kraju dobro uvježbati izvedbu. Na isti naèin razmišlja i skladatelj pri stvaranju novog glazbenog djela birajuæi i odluèujuæi se za razlièite glazbene elemente odnosno glazbene sastavnice.

63


19. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – GLAZBENI STIL

Nastavni sadržaj:

Giovanni Pierluigi da Palestrina: Missa Papae Marcelli, Agnus Dei Johannes Brahms: III. Simfonija, 3. stavak Carl Orff: Carmina burrana, br. 25: O fortuna The Rolling Stones: Paint it Black

Kljuèni pojmovi:

Glazbene sastavnice – ponavljanje

Korelacija:

Povijest

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o glazbenom stilu

Funkcionalni:

Slušno prepoznati glazbene sastavnice na konkretnim primjerima

Odgojni:

Razvijati estetski sustav vrijednosti te poštivanje svjetske glazbene baštine

GLAZBENI STIL CD I./18, 25 CD III./28 CD II./15 Giovanni Pierluigi da Palestrina: Missa Papae Marcelli, Agnus Dei Johannes Brahms: III. Simfonija, 3. stavak Carl Orff: Carmina burrana, br. 25: O fortuna The Rolling Stones: Paint it Black Poglavlje o glazbenom stilu uvod je u glazbeno-stilska razdoblja. Što je stil? Postoji li taj izraz i u drugim podruèjima? Vjerojatno æe se uèenici sjetiti modnog stila, stila oblaèenja, ponašanja i slièno. U glazbi takoðer postoji stil – to je ukupnost svih glazbenih sastavnica složenih na osobit naèin, karakteristièan za odreðenog skladatelja ili razdoblje. Ukupnost sastavnica, odnosno stil, ilustrirana je segmentima kruga koji sada èine cjelinu (35. stranica). Ilustraciju treba usporediti s ilustracijom na 8. stranici, gdje su dijelovi kruga odvojeni, kao i dosadašnje predodžbe, pojmovi i znanja uèenika o pojedinim sastavnicama. Sada doživljeni i sjedinjeni u pojedinim pjesmama i glazbenim primjerima, trebali bi kod uèenika stvoriti pojam suodnosa u glazbenom djelu i stilu. O glazbenom djelu možemo govoriti na više naèina – zapažanjem, emocionalno i analitièki. U udžbeniku su predložena èetiri kontrastna glazbena djela, koja æe pomoæi uèenicima u prihvaæanju i razumijevanju glazbenih djela. Predlažemo zajednièko rješavanje zadatka pomoæu ispisivanja pripadajuæih sastavnica svakog preslušanog djela na školsku ploèu.

64

19. sat


Glazbena sastavnica

Palestrina

Brahms

Orff

The Rolling Stones

Tempo

polagan

umjeren

promjenjiv

brz

Dinamika

jednolièna

postupnih promjena

naglih promjena

naglih promjena

Ritam

jednolièan

raznolik

motorièni pokret

motorièni pokret

Melodija

mirna, postupna

pjevna, duga

isprekidana

u obliku luka

Metar

dvodoban

trodoban

mješovito složen

èetverodoban

Slog

polifon

homofon

homofon

homofon

Na pojam glazbenog stila logièno se nastavlja poglavlje Glazbeno-stilska razdoblja. Cilj je poglavlja o glazbeno-stilskim razdobljima upoznati odreðene skladbe koje ujedno predstavljaju odreðene stilove. Tijekom slušanja predloženih primjera uèenici trebaju uoèiti znaèajke istaknutijih glazbenih sastavnica. Pri odabiru glazbenih djela vodila nas je podjednako jasnoæa stilskih znaèajki, kao i primjerenost skladbi ovom uzrastu mladeži. Ne smatramo realnim ni potrebnim da uèenici prepoznaju glazbeni stil tijekom slušanja njima nepoznate skladbe. Svako glazbeno razdoblje jasno je istaknuto na vremenskoj crti i uokvireno ranijim i kasnijim stilovima. Najvažnije znaèajke (otisak palca, odnosno otisak stila) nalaze se ispod vremenske crte. Ukoliko je moguæe, istaknut je karakteristièan instrument koji obilježava stilsko razdoblje. Uz opæe znaèajke nalazi se mali kviz: u namjerno izmiješanim odgovorima treba povezati imena slavnih osoba koja su obilježila povijesno razdoblje s podruèjem njihovog djelovanja. Veæina glazbenih znaèajki pojedinih stilskih razdoblja objašnjena je uz odabrana glazbena djela. Pitanja postavljena uèenicima pomažu analitièkom slušanju, odnosno razvoju slušne percepcije. Naglasimo još jednom da glazbene stilove treba upoznati samo slušanjem glazbenih djela i razgovorom o glazbenim djelima, a ne uèenjem podataka. Namjera uèiteljice/uèitelja trebala bi biti poticanje interesa uèenika za konkretna glazbena djela. Uèenici mogu odabrati najbolja djela i napisati kratku listu s pet njima najdražih skladbi ili iz svakog razdoblja odabarati jednu njima najbolju skladbu.

65


20. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – Glazbeno stilska razdoblja – srednji vijek

Nastavni sadržaj:

Veni sancte spiritus, gregorijanski koral In sompnis mira Dei, nepoznati skladatelj Bransle, ples Martin Codax: Eno sagrado Vigo

Kljuèni pojmovi:

Koral, žongleri, trubaduri

Korelacija:

Povijest

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o glazbi srednjeg vijeka

Funkcionalni:

Prepoznati slušne primjere srednjeg vijeka na konkretnim primjerima

Odgojni:


SREDNJI VIJEK CRKVENA GLAZBA CD I./10, 11 Veni sancte spiritus, gregorijanski koral In sompnis mira Dei Srednji vijek dugo je razdoblje bitno obilježeno ulogom Crkve. Najvažniji pojam koji uèenici moraju povezati s glazbom srednjeg vijeka je gregorijanski koral. Tijekom slušanja glazbenog primjera potrebno je uoèiti bitne znaèajke korala: jednoglasje, pjevanje bez instrumentalne pratnje, stare naèine, jednolik ritam koji ovisi o tekstu (teže se prati pokretima ruke), latinski jezik, odsustvo metra. Kako smo naglasili znaèaj stvaranja notacije i višeglasja, smatrali smo da oba otkriæa treba ilustrirati primjerima – notaciju slikama, a višeglasje glazbom. Kako bi pojaèali pažnju uèenika, možete im postaviti pitanja prije slušnih primjera. Odgovori na pitanja uz Veni sancte spiritus i In sompnis mira Dei ujedno ponavljaju utvrðuju znaèajke korala navedene uz “otisak palca”: – melodija gregorijanskog korala kreæe se uglavnom postupno, – ritam je jednolièan, – gregorijanski koral pjeva više izvoðaèa, – slog je jednoglasan, – višeglasni organum izvode tri glasa, – glasovi su samostalni, – melodija najdubljeg glasa ima manje teksta od ostalih.

66

20. sat

20. sat • G L A Z B E N A O S M I C A SVJETOVNA GLAZBA CD I./12, 13 Bransle, ples Martin Codax: Eno sagrado en Vigo

Svjetovnu glazbu predstavlja instrumentalni ples i trubadurska pjesma. Za razliku od korala u kojem nema metrike, u srednjovjekovnim je plesovima metrika bila vrlo izražajna. To vrijedi za sve plesove: jasna metrika pomaže plesaèima pratiti korake plesa. Ovaj ples ima dvodobnu mjeru. Instrumenti se postupno pridružuju bubnjiæu kojim zapoèinje Bransle. Svi instrumenti sviraju istu melodiju, na pojedinim mjestima malo variranu, te je slog monofon. Skladba završava uzbudljivim accelerandom.

Martin Codax: Eno sagrado en Vigo

Eno sagrado en Vigo Beylava corpo velido, amor ei.

U Vigu na svetoj zemlji, Plesala sam blijedog tijela, ljubavi, ah!

En Vigo, no sagrado, Beylava corpo delgado, amor ei.

U Vigu na svetom mjestu Plesala sam skladno, ljubavi, ah!

Que nunc’ ouver’ amigo, Ergas no sagrad’, en Vigo, amor ei.

Što ljubavnika još ne naðoh Plesah u Vigu, na svetom tlu, ljubavi, ah!

Que nunc’ ouver’ amado, Što nikad još ljubila nisam Ergas en Vigo, no sagrado, amor ei. Plesah u Vigu, na mjestu svetom, ljubavi, ah!

67

G L A Z B E N A O S M I C A • 20. sat Melodija je u starom naèinu i ima mali opseg tonova, koji se kreæu postupnim pomacima. Ženski glas prate harfa i organistrum (hardygardy ili symphony). Glas i instrumenti izvode istu melodiju. Jedino se izdvaja ležeæi ton, kojeg izvodi organistrum.

SLIKA: Organistrum je bio osobito popularan od 10. do 12. stoljeæa i koristio se u svjetovnoj i crkvenoj glazbi. To je prvi instrument koji spaja žice s tipkama. Sviraè stvara ton okreæuæi ruèicu kružnog gudala, a visinu tona odreðuje svirajuæi tipke. Na taj naèin uz melodiju može izvoditi i ležeæe tonove – jedan ili više tonova koji se ponavljaju tijekom cijele skladbe. Ovaj se instrument i danas upotrebljava u narodnoj glazbi Francuske i Belgije. NAPOMENA: Predložite uèenicima da u Glazbenoj sedmici potraže primjer srednjovjekovne glazbe.

68


21. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Preko Drave – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva

21. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:


Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta

Odgojni:


Preko Drave je primjer za dorsku ljestvicu. U udžbeniku su samo informativno spomenuti stari naèini (spominju se u srednjem vijeku). Kako bi uèenici uoèili razliku izmeðu d-mola i dorske ljestvice, možete im svirati samo ljestvice ili improvizirati jednostavne napjeve u tim ljestvicama. K tome možete dodati i usporedbu s D-durskim tonalitetom. Proèitajte tekst pjesme (pjesma je napisana na narjeèju) i potaknite uèenike da odgovore na pitanja iz udžbenika. Meðu zanimljivim ritmovima su triola i punktirani ritam s prvom kraæom notom (sinkopa). Otpjevajte maðarsku pjesmu Kiša pada i usporedite ritamske figure. CD I./9 Preko Drave, obrada Slušanje obrade Lidije Bajuk može uèenike potaknuti na stvaralaèki rad tijekom kojeg bi sami ili u skupinama naèine vlastite obrade pjesme. Tijekom slušanja obrade potrebno je upozoriti uèenike na zvuk cimbala, narodnog glazbala.

69


22. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – Glazbeno stilska razdoblja – RENESANSA

Nastavni sadržaj:

Luca Marenzio: Cantate Ninfe, madrigal Julije Skjavetiæ: Quando la tromba, madrigal Francesco Canova da Milano: Fantasia za lutnju Orlando di Lasso: Gloria et patri et filio, motet

Kljuèni pojmovi:

Madrigal, motet

Korelacija:

Povijest

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o renesansi

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke renesansne glazbe na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


RENESANSA CD I./14, 15, 16, 17, 18 Luca Marenzio: Cantate Ninfe, madrigal Julije Skjavetiæ: Quando la tromba, madrigal Francesco Canova da Milano: Fantasia za lutnju Orlando di Lasso: Gloria et patri et filio, motet Giovanni Pierluigi da Palestrina: Missa Papae Marcelli, Agnus Dei Odabranim primjerima svjetovne i crkvene glazbe namjera nam je bila zvukom prikazati renesansu kao zlatno razdoblje vokalnog polifonog višeglasja. Autori odabranih skladbi najznaèajniji su skladatelji tog doba: Giovanni Pierluigi da Palestrina i Orlando di Lasso, te meðu hrvatskim skladateljima Julije Skjavetiæ. Instrumentalnu glazbu predstavili smo lutnjom, najpopularnijim glazbalom tog vremena. Svjetovna glazba Poglavlje o renesansi zapoèinje svjetovnom glazbom koja je u tom razdoblju (za razliku od srednjega vijeka) bila popularnija od crkvene. Madrigal Cantate Ninfe Luce Marenzia primjer je vedrog ljubavnog sadržaja. Dovoljno je upozoriti uèenike na polifoni slog. Madrigal Julija Skjavetiæa ilustrira razlièitost tema koje su odabirali tadašnji skladatelji. To je i primjer kako je hrvatska glazba tog vremena u korak pratila sva nova europska glazbena stremljenja. Fantasia za lutnju pripada glazbi koja se slušala na kuænim koncertima. Instrumentalne skladbe služile su do tada uglavnom plesu. Tek krajem renesanse instrumentalna glazba poèinje se osamostaljivati i izvoditi koncertno, tj. pred slušateljima.

70

22. sat

22. sat • G L A Z B E N A O S M I C A Crkvena glazba Crkvenu glazbu renesanse najbolje ilustriraju glazbene vrste motet i misa. Motet je jednostavaèna, a misa višestavaèna skladba. Ugoðaj obiju skladbi je smiren i sveèan, bez promijena ugoðaja i naglih promjena dinamike. Orlando di Lasso: Gloria patri et filio Gloria patri et filio Et spiritu sancto. Sicut erat in principio et nunc et semper, Et in saecula saeculorum. Amen.

Slava Bogu i Sinu I Duhu svetom. Kako bijaše na poèetku tako i sada I u vijeke vijekova. Amen.

Sve znaèajke renesanse možemo pronaæi i u ovom motetu: tonska graða su stari naèini, slog je polifon, glazba ima neprekinuti tijek, izvodi se vokalno a cappella. Giovanni Pierluigi da Palestrina: Missa Papae Marcelli – Agnus Dei Ovo je posljednji stavak mise (Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus-Benedictus, Agnus Dei) posveæe papi Marcellu II. Melodije svih glasova veæinom se kreæu postupno, a ritam je uglavnom jednolik. Polifoni slog lako je prepoznati po tome što svi glasovi ne izgovaraju tekst istodobno. NAPOMENA: Predložite uèenicima da u Glazbenoj sedmici pronaðu primjere renesansne glazbe.

71


23. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Veèernji zvon – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti novu pjesmu (jednoglasno i dvoglasno)

Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta Svirati na glazbalima, razvijati motoriku i memoriju

Odgojni:


Pjesma Veèernji zvon primjer je jednodijelnog oblika, odnosno velike glazbene reèenice koja je izgraðena nizanjem èetiri razlièite dvotaktne fraze. Jednodijelni se oblik rijetko susreæe u glazbenoj literaturi i uglavnom se, kao i u ovom sluèaju, odnosi na kratke strofne pjesme. Posebnost pjesme je pratnja koja upotpunjuje melodiju razloženim tonovima akorda. Ovu dionicu zapisanu u srednjem crtovlju uèenici mogu pjevati ili svirati na melodijskim udaraljkama. Tako æe uèenici tijekom izvoðenja uoèiti da se tonovi akordne pratnje ne moraju uvijek izvoditi istodobno, veæ se mogu svirati i rastavljeno (razloženo). Rastavljeni akordi nerijetko su sastavni dio melodije, što je vidljivo u pjesmama Veèernji zvon, Oh, when the Saints, He’s Got the Whole World, Rock My Soul, Dona nobis pacem. Prema kružiæima u boji uèenici mogu svirati akordnu pratnju na melodijskim udaraljkama, klavijaturama i gitari. Pjesmu prate tri akorda: na tonu F, B i C koji su zapisani u donjem crtovlju. Koristeæi tonove ovih akorda, uèenici mogu napraviti drugaèiji redslijed razloženih tonova. Za sviranje akorda na tonu B potrebno je na ksilofonima promijeniti ploèicu H u B. NAPOMENA: tekst zadnje kitice: Veèernji zvon kad èuješ glas, tad osmi a pjeva za nas, može se prilagoditi svakom pojedinom osmom razredu koji pjeva pjesmu. Promijenite slovo i pjevajte s uèenicima ono koje odgovara razrednom odjeljenju (osmi a, b, c itd). To æe pjesmi dati prizvuk posebnosti.

CD I./5 Veèernji zvon Poslušajte obradu pjesme Veèernji zvon i razgovarajte s uèenicima o razlikama koje su zamijetili u odnosu na notni zapis u udžbeniku. Izvedbe se razlikuju u melodiji 4. takta kao i tonovima pratnje koji doèaravaju zvuk zvona. Umjesto razloženih akorada kao u udžbeniku, zbor pjeva isti ton.

72

23. sat


24. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – Glazbeno stilska razdoblja – BAROK

Nastavni sadržaj:

J. S. Bach: Suita za èembalo u G-duru, Boureé A. Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u gmolu, Ljeto, 3. stavak: Ljetna oluja G. F. Händel: Mesija, br. 16: Rejoice greatly Ivan Lukaèiæ: Cantabo Domino, motet

Kljuèni pojmovi:

Barok, plošna dinamika, monodija

Korelacija:

Povijest

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o baroku

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke barokne glazbe na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


BAROK CD I./19, 20, 21, CD III./22, 24 Johann Sebastian Bach: Suita za èembalo u G-duru, Boureé Antonio Vivaldi: Koncert za violinu i orkestar u g-molu, Ljeto, 3. stavak: Ljetna oluja Georg Friedrich Händel: Mesija, br. 16: Rejoice greatly Ivan Lukaèiæ: Cantabo Domino, motet Johann Sebastian Bach: Kantata Herz und Mund und Tot und Leben, koral Jesus bleibet meine Freude Predlažemo da upoznavanje barokne glazbe zapoène zvukom èembala, glazbala koje je obilježilo cijelo razdoblje. Osim èembala, prisutnog u gotovo svim baroknim skladbama zbog realizacije bassa continua, najistaknutija glazbala u baroku su violina i orgulje. Stoga smo odabrali stavak iz Vivaldijevog violinskog koncerta, a za zvuk orgulja predlažemo Bachovu sladbu Mala fuga u g-molu (koja, na žalost, nije stala na kompaktni disk). U baroku nastaje cijeli niz novih glazbenih vrsta: na podruèju instrumentalne glazbe nastaju suita, barokna sonata, koncert (concerto grosso i solistièki koncert) i fuga, a na vokalno-instrumentalnom opera, oratorij i kantata. Dvije predložene instrumentalne skladbe ujedno su primjeri suite i koncerta, glazbenih vrsta poznatijih širokoj publici. Bachov Boureé dvodoban je stilizirani ples brzog tempa i stalnog ritamskog pokreta. Melodika u baroku je pretežito instrumentalnog tipa, odnosno skokovita i neperiodièna. Treæi stavak Ljeto Vivaldijevog violinskog koncerta u gmolu iz Èetiri godišnja doba primjer je programne glazbe. Virtuozitet, glazbeni kontrasti – koji nastaju izmjenom solista i orkestra te plošnom dinamikom – i gotovo zarazna snaga èine Vivaldijevu glazbu još uvijek svježom. Orkestralni ulomci donose teme, a solistièki virtuozne prijelaze.

73

24. sat

G L A Z B E N A O S M I C A • 24. sat Dvije vokalno-instrumentalne skladbe primjeri su oratorija i moteta. Iako je opera nastala u baroku, u udžbeniku nije predstavljena zvuènim primjerom ni pojašnjenjem nastanka jer bi historicistièki naèin opteretio uèenike dodatnim podacima. Oba predložena slušna primjera ilustriraju homofoni slog i monodiju u kojem istaknuta melodija ima akordu pratnju koju izvodi orkestar, èembalo ili orgulje. Arija Rejoice Greatly iz Händelovog oratorija Mesija primjer je virtuozne melodije instrumentalnog tipa namijenjene glasu. Pojedinac – solist – ovdje je istaknut istim naèinom kao u operi i solistièkom koncertu. Motet Ivana Lukaèiæa primjer je monodije u kojoj basso continuo realiziraju orgulje i violonèelo. Mnogi barokni skladatelji, kao i Lukaèiæ, željeli su glazbom pojaèati znaèenje rijeèi. U ovom motetu prvi i zadnji stih istaknuti su drugaèijom mjerom (trodobnom), a kljuène rijeèi delectabor (radovati se) i Dominum (Gospodinu) naglašene su brojnošæu ukrasa. Barokni stil, ukoliko želite, možete usporediti s renesansnim slušajuæi i usporeðujuæi znaèajke Lukaèiæevog i Lassovog moteta. Osim predloženih skladbi, baroku pripadaju oratorij Mesija Georga Friedricha Händela i kantata Herz und Mund und Tot und Leben Johanna Sebastiana Bacha. U baroku zapoèinje prevlast instrumentalne glazbe te je stoga prikazan uobièajen sastav orkestra. Sastavi orkestra u razdoblju klasicizma i romantizma prikazani su na istom dijelu stranice (desno dolje) kako bi omoguæili lakšu usporedbu stranica. Dovoljno je da uèenici uoèe porast broja i raznolikosti instrumenata u orkestru te orkestralne grupe u klasicistièkom i romantièkom orkestru. NAPOMENA: Predložite uèenicima da u Glazbenoj sedmici (i/ili Šestici i/ili Petici) potraže primjere barokne glazbe.

74


25. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Ljubav se ne trži – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva

25. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:


Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta Svirati na glazbalima, razvijati motoriku i memoriju

Odgojni:


Ljubav se ne trži primjer je pjesme u molu. Pjesma je dvodijelnog oblika: prvi dio je u harmonijskom molu, što je vidljivo odmah u 1. taktu (#Vll stupanj), a drugi u prirodnom. Svirajte uèenicima prirodne i harmonijske molove (ili još bolje iste kratke melodije u duru, a zatim u istoimenom molu) kako bi ih doživjeli i slušno razlikovali. Tekst pjesme, na lokalnom narjeèju, pruža korelaciju sa hrvatskim jezikom. Ponovite melodiju kao glazbenu sastavnicu i provjerite jesu li uèenici usvojili glazbeni rjeènik opisivanja melodije. Zbog kreativnog rada uèenika, u drugom dijelu pjesme nije ispisana ritamska pratnja. Skupine uèenika same izmišljaju i izvode dvije ritamske kombinacije: jednu za drvene, a drugu za metalne udaraljke. Najbolju pratnju, koju su izabrali svi uèenici, može odsvirati cijeli razred. Pjesmi možete dodati akordnu pratnju prema kružiæima, koju æe uèenici svirati na melodijskim udaraljkam, klavijaturama ili gitari. CD I./7 Ljubav se ne trži, obrada Nakon slušanja obrade rock skupine Vještice uèenici mogu svoje izvedbe dodatno obogatiti novim idejama. Neka uèenici pokušaju odgovoriti u èemu se razlikuje rock izvedba od njihove.

75


26. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – Glazbeno stilska razdoblja – klasicizam

Nastavni sadržaj:

Joseph Haydn: Gudaèki kvartet, op. 76. br. 2, 4. stavak: Allegro Luka Sorkoèeviæ: Simfonija br. 7, 1. stavak: Allegro Ludwig van Bethoven: 1. simfonija, op. 21, 4. stavak: Allegro Wolfgang Amadeus Mozart: Mala noæna muzika, 3. stavak: Menuet

Kljuèni pojmovi:

Klasicizam

Korelacija:

Povijest Likovna kultura

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o klasicizmu

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke glazbe klasicizma na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


KLASICIZAM CD I./22, 23, 24 CD III./18, CD II./ 21, 22 Joseph Haydn: Gudaèki kvartet, op. 76. br. 2, 4. stavak: Allegro Luka Sorkoèeviæ: Simfonija br. 7, 1. stavak: Allegro Ludwig van Beethoven: 1. simfonija, op. 21, 4. stavak: Allegro Wolfgang Amadeus Mozart: Mala noæna muzika, 3. stavak: Menuet Wolfgang Amadeus Mozart: Èarobna frula Beèku klasiku predstavljaju nove glazbene vrste: gudaèki kvartet i simfonija. Sonatni oblik može se ponoviti tijekom slušanja 4. stavka Beethovenove I. simfonije ili Haydnovog gudaèkog kvarteta. Stavak je napisan u sonatnom obliku. Slušna analiza sonatnog oblika nije namijenjena uèenicima, veæ znatiželjnim nastavnicima kojima nisu dostupne note obraðenog kvarteta! Ekspozicija: 0:00 – prva tema (d-mol) 0:36 – most 0:59 – druga tema (F-dur) 1:10 – Codetta

76

26. sat


Prvu temu donosi violina i ponavlja je. Drugu temu u paralelnom duru donose dvije violine. Provedba: 1:34 – provedba se temelji na obradi 2. teme Repriza: 2:16 – prva tema (d-mol) 2:46 – prva tema (D-dur) 3:09 – druga tema (D-dur) 3:36 – Coda Simfonija – jedna od najvažnijih instrumentalnih vrsta – ilustrirana je dvama slušnim primjerima, Sorkoèeviæevom i Beethovenovom simfonijom. Kako je Beethoven ovdje uvršten kao predstavnik klasike, odabrali smo simfoniju koja po svim znaèajkama pripada klasiènom stilu. Tijekom slušanja stavka Beethovenove simfonije može se eventualno ponoviti sonatni oblik. Ekspozicija:

0:00 – polagani uvod 0:29 – prva tema (C-dur) 0:55 – most 1:08 – druga tema (G-dur) 1:26 – Codetta

Ponavljanje ekspozicije: 1:40 – 2:50 Provedba: 2:51 – 3:40 Repriza: 3:41- prva tema (C-dur) 4:05 – druga tema (F-dur) 4:43 – Coda

77

G L A Z B E N A O S M I C A • 26. sat Beèku klasiku predstavlja Wolfgang Amadeus Mozart sa stavkom iz serenade Mala noæna muzika i komiènom operom Èarobna frula. Menuet iz Male noæne muzike spominje se u poglavlju o glazbenim oblicima kao primjer trodijelne pjesme te u poglavlju o društvenim plesovima. Tijekom beèke klasike ustaljuje se sastav simfonijskog orkestra i on je prikazan shemom na 57. stranici. NAPOMENA: Predložite uèenicima da u Glazbenoj sedmici (i/ili Šestici i/ili Petici) potraže primjere glazbe iz razdoblja klasicizma.

78


27. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Pada kiša – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva

27. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti novu pjesmu uz izvoðenje lijepim tonom i s jasnom dikcijom teksta

Funkcionalni:

Svladati sviranje na glazbalima, razvijati motoriku i memoriju

Odgojni:

Pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem, osvijestiti važnost pozdrava u svakodnevnom životu

Maðarska pjesma Pada kiša ima karakteristiène punktirane ritmove po kojima prepoznajemo maðarsku narodnu muziku: èetvrtinka s toèkom i osminka te osminka i èetvrtinka s toèkom (to je zapravo sinkopa). Predložite uèenicima da ovu ritamsku figuru sinkope potraže u pjesmama He’s got… i Preko Drave. Uèenici mogu sami stvarati ritamsku pratnju na udaraljkama prema uzoru na ranije primjere. Temperamentnija izvedba nastati æe ukoliko se na udaraljkama izvode èetiri dobe (pazite na naglaske!). Za sviranje na ksilofonima potrebna je zamjena ploèica F i C u FIS i CIS. Tekst pjesme govori o ljubavi i vjernosti. Pokušajte potaknuti uèenike da izmisle prièu o razlozima razdvojenosti ovog zaljubljenog para kao i da predlože nastavak (odnosno završetak) prièe. Što bi oni uèinili da su likovi iz prièe?

79


28. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – Glazbeno stilska razdoblja – ROMANTIZAM

Nastavni sadržaj:

Johannes Brahms: III. simfonija, 3. stavak Frédéric Chopin: Minutni valcer, op. 64, br. 1 Vatroslav Lisinski: Mazurka u Es-duru Modest Petroviè Musorgski: Noæ na golom brijegu, simfonijska pjesma Antonin Dvorak: Slavenski ples op. 46, br. 1 u C-duru

Kljuèni pojmovi:

Znaèajke romantizma

Korelacija:

Povijest

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o romantizmu

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke romantizma na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


ROMANTIZAM CD I./25, 26, 27, 28, 29 Johannes Brahms: III. Simfonija, 3. stavak Frédéric Chopin: Minutni valcer, op. 64, br. 1 Vatroslav Lisinski: Mazurka u Es-duru Modest Petroviè Musorgski: Noæ na golom brijegu, simfonijska pjesma Antonin Dvorak: Slavenski ples op. 46, br. 1 u C-duru Romantizam krakteriziraju dvije bitne znaèajke: izražavanje snažnih (èesto osobnih) osjeæaja i nagli uspon programne glazbe. Stavak iz Brahmsove simfonije odabran je kao ilustracija osjeæajnosti i pjevne romantièke melodije. Skladbu možete slušati dva puta. Pri prvom slušanju uèenici trebaju obratiti pozornost samo na osjeæaje te prepoznati i izraziti one koje su sami osjetili. Pri drugom slušanju mogu se uoèiti znaèajke romantizma: pjevne duge melodije, homofoni slog, bogatu orkestraciju, promjenu ugoðaja tijekom stavka, raznolikost ritma.

80

28. sat

28. sat • G L A Z B E N A O S M I C A Melodija se tijekom stavka javlja šest puta, a donose je violonèela, violine, drveni puhaèi (flauta, oboa, rog), rog, oboa te violine. Primjer programne glazbe je simfonijska pjesma Noæ na golom brijegu, nadahnuta ruskom narodnom prièom. Sadržaj je slièan narodnoj prièi o vješticama s Kleka (blizu Ogulina). Slušanje simfonijske pjesme treba biti na razini doživljaja te umjesto analitièkih zadataka predlažemo izraz doživljaja sadržaja. Uèenici mogu napisati/isprièati prièu, zamisliti scenarij za film, nacrtati sliku ili svoj doživljaj izraziti na drugi naèin. Cilj je ovog primjera poticanje izvanglazbenih asocijacija koje izaziva programna glazba. Podsjetite uèenike da su u sedmom razredu slušali dvije simfonijske pjesme: Èarobnjakov uèenik P. Dukasa i Vltavu B. Smetane. Povezivanje s gradivom iz ranijih razreda korisno je zbog stvaranja cjeline i povjeravanja usvojenih pojmova. U romantizmu su bile osobito popularne male forme: klavirske minijature i solo pjesme. Kratki stilizirani plesovi Chopina i Lisinskog ilustriraju klavirske minijature uz koje treba povezati kuæno muziciranje i znaèaj klavira kao najpopularnijeg instrumenta tog razdoblja. Kao primjer solo pjesme možete odabrati onu koju su uèenici rado slušali u šestom ili sedmom razredu te ujedno ponoviti ovu glazbenu vrstu. Primjer nacionalnog stila u glazbi je Slavenski ples Antonina Dvoraka. Kako ima jasan trodijelni oblik, može poslužiti za ponavljanje trodijelne pjesme. Opera je tijekom romantizma postala jedna od najpopularnijih glazbenih vrsta. U to vrijeme nastaju opere koje danas èine veæinu repertoara opernih kuæa. Operu, koja je obraðena u zasebnom poglavlju, treba povezati s razdobljem romantizma i spomenuti Giuseppea Verdija, Georgesa Bizeta, Gioacchina Rossinija, Ivana Zajca, Vatroslava Lisinskog. Takoðer s romantizmom treba povezati poglavlja o opereti (Offenbach, Strauss), baletu (Èajkovski) i društvenim plesovima (valcer, polka, mazurka, galop, tarantela). Bogat zvuk romantièkog simfonijskog orkestra bitna je znaèajka razdoblja. Kako bi je uèenici bolje doživjeli, usporedite romantièki orkestralni zvuk sa slušnim primjerima koji ilustriraju klasicistièki i barokni orkestar, na primjer Brahmsovu simfoniju sa Sorkoèeviæevom i Vivaldijevim koncertom. Uèenici mogu u udžbeniku potražiti i druge romantièke skladatelje (Georges Bizet, Ivan Zajc, Jacques Offenbach, Johann Strauss ml., Giuseppe Verdi, Giacomo Puccini, Petar Iljiè Èajkovski, Camille SaintSaëns, Isaac Albéniz). NAPOMENA: Predložite uèenicima da u Glazbenoj sedmici (i/ili Šestici i/ili Petici) potraže primjere glazbe iz razdoblja romantizma.

81


29. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Hava nagila – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:


Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta Svirati na glazbalima Razvijati motoriku i memoriju

Odgojni:

Pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem Poticati zanimanje i respekt za drugaèije kulturno nasljeðe

Izraelska pjesma napisana je u harmonijskom g-molskom tonalitetu što je vidljivo veæ u 1. taktu. Pjesma je temperamentna i uèenici æe je brzo nauèiti po sluhu. Jednostavnu i zanimljivu pratnju mogu izvoditi svi uèenici u razredu. Oni koji nemaju melodijsko glazbalo mogu pjevati tonove pratnje neutralnim slogom. U tom sluèaju treba uèenike podijeliti u dvije skupine od kojih æe jedna pjevati melodiju, a druga pratnju. Tako æe nastati jednostavno dvoglasje. Izgovor nekih rijeèi u tekstu pjesme: cha – ha, chim – him, sameyach – samejah. Pratnja je namijenjena izvoðenju na klavijaturi ili ksilofonima: desnom rukom izvodi se note s vratom prema gore, a lijevom note s vratom okrenutim prema dolje. Kako pjesma raste u napetosti tako i ritam pratnje koristi sve kraæe ritmièke vrijednosti. Desna ruka tijekom cijele pjesme izvodi stalno isti ritam: svira samo 1. i 3. dobu. Lijeva ruka donosi sve kraæe ritmièke vrijednosti, a zbog jednostavnosti može se izvoditi oktavu dublje. Svakako treba slijediti znakove ponavljanja kako se ne bi narušila pravilnost forme. Naravno, isti ritam pratnje mogu izvoditi i ritamske udaraljke. Akordna pratnja ima samo tri akorda ( g, c i D) i može se lagano izvoditi na gitari ili klavijaturama. Ritam pratnje može biti stalno isti, odnosno akordi se sviraju na 1. i 3. dobu. Pjesma se pjeva uz horu, židovski narodni ples slièan oru, kojeg uèenici mogu plesati u razredu. Svi (koji žele plesati) stoje u krugu držeæi se za ramena ili nadlaktice susjednih plesaèa licem okrenuti prema sredini. Plesaèi kreæu u lijevu stranu lijevom nogom, a desna noga ide preko lijeve ili iza lijeve u lijevu stranu itd. Nakon svaka 4 (ili 8) takta mijenja se smjer kretanja. Ples ima sliène elemente koji se susreæu u narodnim plesovima iz Hrvatske.

82

29. sat


CD I./ 8 Hava nagila Slušni primjer pomoæi æe uèenicima u bržem usvajanju pjesme po sluhu i kao podloga plesu.

83


30. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – Glazbeno stilska razdoblja – 20. STOLJEÆE

Nastavni sadržaj:

Dmitrij Šostakoviè: Scherzo za gudaèki oktet, op. 11 Arnold Schönberg: Koncert za klavir i orkestar, op. 42, 2. stavak: Molto Allegro Pierre Boulez: Èekiæ bez gospodara, 7. stavak: Nakon ljutitog obrtnika Karlheinz Stockhausen: Kontakte, za elektronske zvukove, klavir i udaraljke Steve Reich: Glazba za 18 glazbenika, 2. stavak: Section I.

Kljuèni pojmovi:

Atonalitet, serijalna glazba, elektronièka glazba, minimalizam

Korelacija:

Povijest Likovna kultura

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o glazbi 20. stoljeæa

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke glazbe 20. stoljeæa na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


20. STOLJEÆE CD II./1, 2, 3, 4, 5 Dmitrij Šostakoviè: Scherzo za gudaèki oktet, op. 11 Arnold Schönberg: Koncert za klavir i orkestar, op. 42, 2. stavak: Molto Allegro Pierre Boulez: Èekiæ bez gospodara, 7. stavak: Nakon ljutitog obrtnika Karlheinz Stockhausen: Kontakte, za elektronske zvukove, klavir i udaraljke Steve Reich: Glazba za 18 glazbenika, 2. stavak: Section I. Razlièitost stilova, najvažnije znaèajke 20. stoljeæa, nemoguæe je prikazati u okviru ovog nastavnog plana i programa. Stoga su odabrani primjeri koji ilustriraju nove stilove i tehnike skladanja tog vremena: prošireni tonalitet (Dmitrij Šostakoviæ i Igor Stravinski), atonalitet (Arnold Schönberg), serijalnost (Pierre Boulez), elektronièku glazbu (Karlheinz Stockhausen) i minimalizam (Steve Reich). Novi glazbeni stilovi jazz i rock te glazbene vrste mjuzikl i rock-opera predstavljeni su zasebnim poglavljima. Ozbiljna glazba 20. stoljeæa ne nalazi se tako èesto na koncertnim programima kao barokna, klasicistièka i romantièka. Možemo reæi da je 20. stoljeæe više okrenuto glazbenoj prošlosti nego sadašnjosti. Jedna od uvijek prisutnih namjera autorica bila je da birajuæi neuobièajena djela u ranijim razredima prošire glazbenu senzibilnost i pripreme uèenike i za zvuk 20. stoljeæa.

84

30. sat

30. sat • G L A Z B E N A O S M I C A U Scherzu za gudaèki oktet Dmitrija Šostakovièa možemo uoèiti tipiène znaèajke glazbe 20. stoljeæa: skokovite i izlomljene melodijske linije, vrlo raznolik i istaknut ritam, oštre zvukovne boje, udaljavanje od tonske graðe dura i mola. Povremeni trenuci lirizma i prisustva tonaliteta samo naglašavaju nabrojane znaèajke. Korištenje ekstremno visokih i niskih registara instrumenata daju oštrinu i posebnu boju zvuku. Koncert za klavir Arnolda Schönberga primjer je atonalitetne glazbe, odnosno glazbe koja više ne podsjeæa na dur i mol. Spomenute znaèajke glazbe 20. stoljeæa možemo uoèiti i u stavku koncerta. Osobito usmjerite pažnju uèenika na zvukovne boje, odnosno èesto izmjenjivanje glazbala. Primjer serijalne glazbe je 7. stavak suite Èekiæ bez gospodara Pierrea Bouleza. Osobito zanimljiva sastavnica je zvukovna boja, kako zbog izbora instrumenata tako i zbog njihova èestog izmjenjivanja. Niti jedan dio skladbe nije prikladan za pjevanje. Skladba Karlheinza Stockhausena Kontakte ilustrira elektronièku glazbu. Predlažemo da je s uèenicima slušate na razini emocionalnog doživljaja, možda uz razovor o utjecaju suvremene tehnologije na otuðenosti meðu ljudima. Dobro je upozoriti uèenike na šumove koji postaju dio glazbe uz razgovor o razlici izmeðu tona i šuma. Skladba Stevea Reicha Glazba za 18 glazbenika ima 14 stavaka: prvi i posljednji zovu se Pulses, a ostalih 12 Section s pripadajuæim rednim brojem. Treba obratiti pažnju na ponavljanje istih i sliènih uzoraka što je bitna znaèajka minimalizma te zvukovne boje, osobito na ljudski glas koji se koristi kao instrument. Promatrajuæi svu razlièitost i bogatstvo glazbe 20. stoljeæa možemo zapravo sve pravce i stilove svrstati u dva glavna smjera: jedan obuhvaæa sve skladatelje (i/ili skladbe) koji koriste manje ili više proširen tonalitet, a drugi one koji ne koriste tonalitet. Prvom smjeru pripadaju brojni predstavnici novih nacionalnih stilova (i hrvatski!) te raznih neostilova (neobarok, neoklasicizam, neoromantizam). 20. stoljeæe treba povezati i s poglavljem o baletu kao najpopularnijoj glazbeno-scenskoj vrsti tog vremena (Stravinski, Lhotka), s poglavljem o društvenim plesovima (rock and roll, tango, samba i drugi) te s Orffovom kantatom obraðenom u udžbeniku. U udžbeniku su spomenuti i sljedeæi skladatelji 20. stoljeæa: Igor Stravinski, Carl Orff, George Gershwin, Leonard Bernstein, Andrew Lloyd Webber, Jakov Gotovac, Ivo Tijardoviæ, Fran Lhotka, Alfi Kabiljo. NAPOMENA: Predložite uèenicima da u Glazbenoj sedmici (i/ili Šestici i/ili Petici) potraže primjere glazbe 20. stoljeæa.

85


31. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Oh, When the Saints – pjevanje, sviranje i slušanje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:


Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta Svirati na glazbalima, razvijati motoriku i memoriju Uoèiti, usporediti i verbalizirati znaèajke i razlike u konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


Pjesma je u G-durskom tonalitetu i dvopolovinskoj mjeri. Obratite pažnju uèenicima na zapis dvopolovinske mjere u pjesmi All my loving. Uèenike treba upozoriti na sinkopu u 11. taktu pjesme te je možete usporediti s istom sinkopom u pjesmama Preko Drave i Pada kiša. Pjesma ima mali opseg melodije i kreæe se u opsegu kvinte. To je ujedno i prednost ukoliko smatramo poticajnim da uèenici nauèe svirati ovaj primjer. Tonovi se mogu povezati s prstima desne ruke (ili lijeve): ton G – 1. prst, A – 2. prst ……D – 5. prst. Uèenici mogu u kajdanku napisati note s prstometom i svirati melodiju na klavijaturama. U udžbeniku se nalazi prijedlog ritamske pratnje koju uèenici mogu izvesti tjeloglazbom ili na odabranim ritamskim udaraljkama. Prema kružiæima u boji uèenici mogu izvesti akordnu pratnju na melodijskim udaraljkama, klavijaturama i gitari. Akordnu pratnju mogu svirati na teške dobe ili u ritmu predloženom za ritamsku pratnju. Slušanje i improvizacija CD II./7, 8 Oh, When the Saints, obrada Slušni primjeri pomoæi æe uèenicima u usvajanju pjesme po sluhu. Istodobno, slušni primjeri su dobra ilustracija za jazz glazbu. Prva izvedba sliènija je notnom zapisu u udžbeniku, dok je druga slobodnija i bogatija improvizacijom. U slušnim primjerima treba prepoznati improvizaciju. Tijekom slušanja interpretacije Louisa Armstronga uèenicima æe biti lako prepoznati improvizaciju na ranije upamæenu melodiju. Takvu moguænost (improviziranja) treba ponuditi i uèenicima! Skupine uèenika mogu imati razlièite zadatke: jedna skupina izvodi pjesmu i improvizira ritam na udaraljkama, druga izvodi melodijsku improvizaciju na cijelim notama u pjesmi, a treæa improvizira ritam pratnje na udaraljkama (na tonovima odgovarajuæih akorda).

86

31. sat

31. sat • G L A Z B E N A O S M I C A Svaka skupina uvježbava svoje ideje i zatim ih izvodeæi predstavlja ostalima. Povezujuæi najbolje ideje svih skupina možete stvoriti novu, zanimljivu izvedbu. Rad u skupinama ima dobru odgojnu ulogu: važno je sudjelovanje svakog pojedinca, meðusobno slušanje i uvažavanje tuðih ideja. Zajednièki rad razvija osjeæaj tolerancije i poštovanja drugih te osjeæaje vrednovanja i samovrednovanja. Slušni primjer ujedno je i primjer za scat singing (pjevanje na slogove i rijeèi koje ništa ne znaèe). Ovaj naèin pjevanja zabavan je i takoðer može potaknuti uèenike na stvaranje samostalne skladbe. Jedan od moguæih naèina je da svaka skupina uèenika izmisli i izvede kratku glazbenu frazu na svoje izmišljene slogove. Istu frazu svi ostali uèenici ponove i tako stvaraju call and response, što je uz scat singing jedna od znaèajki jazz glazbe.

87


32. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – Glazbeno stilska razdoblja – jazz

Nastavni sadržaj:

Louis Armstrong: Oh, When the Saints Glenn Miller: Chattanooga Choo Choo Thelonious Monk: Rhythm-a-Ning George Gershwin: Porgy i Bess, Summertime iz I. èina

Kljuèni pojmovi:

Jazz

Korelacija:

povijest

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o jazz glazbi

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke jazz glazbe na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


JAZZ CD II./8, 9, 10, 11 Louis Armstrong: Oh, When the Saints Glenn Miller: Chattanooga Choo Choo Thelonious Monk: Rhythm-a-Ning George Gershwin: Porgy i Bess, Summertime iz I. èina Jazz je osobita vrsta glazbe koja se razvija u Americi u isto vrijeme kada u Europi Schönberg i Stravinski mijenjaju glazbeni izraz. Poglavlje o jazzu može se zapoèeti crnaèkim duhovnim pjesmama (predloženim u udžbeniku) kao korijenima jazza. Jazz se takoðer može zapoèeti obradom i slušanjem pjesme Oh, When the Saints. Tijekom slušanja treba upozoriti uèenike na bitne znaèajke jazza: izvoðaèki sastav, improvizaciju, traženje drugaèije kvalitete tonova te sinkopu kao prepoznatljivu znaèajku jazz-ritma. Odabrani jazz primjeri namjenjeni su samo emocionalnom slušanju i kratke su ilustracije bogate jazz literature. Ujedno su to primjeri jazz stlova swinga, bebopa i simfonijskog jazza. Kao primjer za pjevanje predlažemo Summertime G. Gershwina u kojem je utjecaj jazza najoèigledniji u ritmu.

88

32. sat


33. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

All my loving – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva

33. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:


Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom teksta Razvijati motoriku i memoriju

Odgojni:

Pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem Poticati zanimanje za praæenje suvremenih glazbenih zbivanja

Pjesmu su napisali John Lennon i Paul McCartney, èlanovi legendarne grupe The Beatles, spomenute u udžbeniku u poglavlju o rock glazbi. Pjesma se uèi po sluhu uz slušni primjer ili uz sviranje/pjevanje uèiteljice/ uèitelja. Tijekom obrade pjesme mogu se ponoviti dvopolovinska mjera, predtakt, znak za ponavljanje te prima i seconda volta. U pripjevu pjesme (u 4. i 5. redu) nalazi se sinkopa koju su uèenici upoznali u pjesmi Oh, When the Saints. Ukoliko želite ponoviti tonsku graðu, uèenici mogu ispisati u kajdanku sve tonove pjesme redom od najdubljeg do najvišeg, i tako æe napraviti C-dursku ljestvicu. Prijevod pjesme: Zatvori oèi i poljubit æu te, sutra æeš mi nedostajati, upamti, uvijek æu ti biti vjeran. Daleko od kuæe, pisat æu svakog dana, šaljuæi ti svoju ljubav draga.

Zamišljam da ljubim tvoje usne koje mi tako nedostaju S nadom se da æe moji snovi postati stvarnost Daleko od kuæe, ….

Tijekom razgovora o tekstu uèenicima treba obratiti pažnju na poteškoæe koje nastaju pri prijevodu originalnog teksta. Metrièki naglasci moraju se poklapati s naglascima rijeèi, a ritam melodije s brojem slogova rijeèi (kao u originalnom tekstu). Stoga je èesto nemoguæe pjevati prijevode te se umjesto prijevoda koriste prepjevi. U prepjevu se zbog poštovanja originalnog metra i ritma obièno može zadržati samo smisao teksta, a ne doslovni prijevod svake rijeèi. Pokušajte s uèenicima napraviti prepjev ili im predložite natjecanje za najbolji prepjev koji æe uèiniti izvan nastave (korelacija s engleskim i hrvatskim jezikom). Kroz ovakav razgovor uèenici æe bolje razumjeti važnost koju pri stvaranju vrijednih glazbenih djela ima odnos teksta, metra, ritma i melodije (kako u klasiènoj, tako i u zabavnoj glazbi!).

89


Iako pratnja nije zapisana u kružiæima u boji, uèenici mogu izvoditi temeljne tonove akorda zapisane u udžbeniku na teške dobe svakog takta. Ritamskim udaraljkama ili tjeloglazbom uèenici mogu izvesti pratnju po uzoru na jednostavni ritamski obrazac koji æe sami kreirati. CD II./14 Slušni primjer uèenicima æe pomoæi u usvajanju pjesme po sluhu.

90


ili

33. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Sheldon Secunda: Dona, dona – pjevanje, sviranje i slušanje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva, modulacija, dur, mol

Korelacija:

Povijest – 2. svjetski rat

ili

33. sat

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:


Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta Svirati na glazbalima Razvijati motoriku i memoriju

Odgojni:

Pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem Razvijati respekt i razumijevanje razlièitih kultura

Pjesma Dona, dona ima pravilnu formalnu strukturu (A B C ) i jednostavan je primjer za modulaciju. Sastoji se od 3 pravilne periode od kojih je srednja u paralelnom duru. Kako se modulacija može dodatno pojasniti pomoæu pjesnièkog teksta, obradu pjesme trebalo bi zapoèeti razgovorom o tekstu. Prije objašnjenja simbolike teksta uèenici mogu pokušati shvatiti njegov smisao. U udžbeniku je opisan tragièan dogaðaj koji je nadahnuo autora. Pjesma je postala popularna tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeæa, nakon izvedbi Joan Baez (snimljena na CD-u) i Donovana. Uèenici uèe pjesmu po sluhu uz pomoæ uèiteljice/uèitelja (i akordne pratnje) kako bi najprije slušno doživjeli modulaciju. Tijekom sata osvijestit æe se tonaliteti u kojima se pjesma nalazi (paralelni dur i mol). Promjene tonaliteta naznaèene su i razlièitim bojama podloge u melodiji. Za stvaranje slušne predodžbe dura i mola možete uèenike senzibilizirati sviranjem akorada durske i molske strukture i/ili sviranjem jedne melodije u istoimenom durskom i molskom tonalitetu. Neka uèenici pokušaju na temelju slušne predodžbe odrediti èuju li dur ili mol. Pratnja u udžbeniku predviðena je za izvoðenje na klavijaturama: note èiji su vratovi okrenuti dolje su za lijevu ruku, a note s vratovima okrenutim gore su za desnu ruku. Zadnji dio pjesme je dvoglasan pa je pratnja svedena na ležeæe akorde. Akordi se mogu svirati samo lijevom rukom, a desnom melodija namijenjena pjevanju. Za sviranje zapisane pratnje na melodijskim udaraljkama potrebne su ploèice FIS i DIS. Navedenu pratnju može svirati nekoliko uèenika: temeljni ton izvodi jedan, a gornja dva tona akorda izvodi drugi uèenik.

91


CD I./6 Sheldon Secunda: Dona, dona Ukoliko uèenici pokažu interes, dodajemo originalni tekst na engleskom jeziku: 1. On a wagon bound for market, there’s a calf with a mournful eye, high above him there’s a swallow, winging swiftly through the sky. How the winds are laughing, they laugh with all their might, laugh and laugh the whole day through, and half the summers night, Dona dona… 2. Stop complaining! said the farmer, Who told you a calf to be? Why don’t you have wings to fly with like a swallow so proud and free ? Dona dona... 3. Calves are easily bound and sloughtered, never knowing the reason why, but whoever treasures freedom, like the swallow has learned to fly.

92


34. sat

Nastavno podruèje:

Slušanje i upoznavanje glazbe – Glazbeno stilska razdoblja – ROCK

Nastavni sadržaj:

Bill Haley: Rock around the Clock Elvis Presley: Jailhouse rock The Beatles: All my Loving The Rolling stones: Paint it Black

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:

Usvojiti temeljna znanja o rock glazbi

Funkcionalni:

Prepoznati znaèajke rock glazbe na konkretnim slušnim primjerima

Odgojni:


ROCK CD II./12, 13, 14, 15 Bill Haley: Rock around the Clock Elvis Presley: Jailhouse rock The Beatles: All my Loving The Rolling stones: Paint it Black Novi glazbeni stil upoznaje se samo informativno, bez analitièkog slušanja. Potrebno je uoèiti samo izvoðaèki sastav, èetverodobnu mjeru i stalni ritmièki puls. Smatramo zanimljivim upoznati uèenike s korijenima glazbe koje slušaju današnje generacije. Uèenici mogu usporediti glazbu rocka s onom koju su èuli u rock operi. NAPOMENA: Predložite uèenicima da u Glazbenoj sedmici potraže primjere rock glazbe.

93

34. sat


35. sat

Nastavno podruèje:

Izvoðenje glazbe

Nastavni sadržaj:

Pojmo mi Jele – pjevanje i sviranje

Kljuèni pojmovi:

Pjesma kao takva

Korelacija:

Hrvatski jezik Geografija

ISHODI POUÈAVANJA

Obrazovni:


Funkcionalni:

Pjevati lijepim tonom s jasnom dikcijom uz razumijevanje teksta

Odgojni:

Pobuditi osjeæaj odgovornosti zajednièkim muziciranjem Osvijestiti važnost i raznolikost glazbenog folklora

Istarsku ljestvicu uèenici su upoznali u prethodnim razredima. Za slušni doživljaj uèiteljica/uèitelj može odsvirati istarsku ljestvicu (jednoglasno i dvoglasno!!!) i s uèenicima poslušati glazbeni primjer (i vokalni i instrumentalni). Istarske pjesme veæinom su dvoglasne: uvježbajte oba glasa i izvedite pjesmu dvoglasno! Tekst je na istarskom narjeèju. Uèiteljica/uèitelj može uèenicima svirati razlièite ljestvice (dur, mol, pentatonika, istarska, dorska) ili improvizirane kratke melodije temeljene na tim ljestvicama kako bi ih uèenici uoèili i slušno razlikovali. Ovu slušnu vježbu treba ponavljati tijekom nastavne godine više puta (kao i razlikovanje durskih i molskih akorda).

94

35. sat

POGOVOR • G L A Z B E N A O S M I C A

Pogovor Sukladno suvremenim pedagoškim stavovima evaluacija podrazumijeva vrednovanje programa, uèitelja i uèenika. Sadržaj ovog udžbenika nastojao je povezati ova tri subjekta obrazovnog procesa te naèinom obrade nastavne graðe glazbenu poduku osuvremeniti i približiti je uèeniku. Nastojali smo na svakom satu doživljaju dati prvo i najznaèajnije mjesto, bilo da se radi o aktivnom muziciranju – pjevanju i sviranju, ili slušanju glazbe. Za rad po ovom udžbeniku potrebno je primijeniti aktivne metode poduèavanja koje individualiziraju nastavni proces i omoguæuju svakom uèeniku optimalni razvoj sposobnosti. Nadamo se da je udžbenik uspio ponuditi mali, ali dovoljan segment glazbe koji æe uèenicima osmih razreda ukazati put za daljnje, trajno druženje s glazbom. Da ih je doživljaj na glazbenoj nastavi osvjedoèio u kojoj mjeri aktivno bavljenje glazbom pridonosi višoj razini kvalitete življenja. Usmjerite, pogotovo one uèenike koji namjeravaju polaziti srednjoškolske programe bez glazbene poduke, k amaterskom muziciranju. Upoznajte ih sa zborovima, orkestrima, klapama, kazališnim družinama koje postoje u Vašem kraju. Ohrabrite ih da i sami osnuju svoju glazbenu družinu u kojoj æe s prijateljima kvalitetnije provoditi slobodno vrijeme. Spomenimo na kraju i ocjenjivanje, dio kojim zaokružujemo nastavni proces. U nastavnim predmetima koji se bave umjetnostima kroz aktivno sudjelovanje uèenika vrlo je teško, ako ne i nemoguæe, biti egzaktan i objektivan. Ocjena pokazuje razinu uèenikova postignuæa na razlièitim podruèjima: izvoðenju glazbe i glazbenoj pismenosti, slušanju glazbe i poznavanju glazbene umjetnosti te uèenikovom sudjelovanju u glazbenoj i izvanglazbenoj nastavi. Suvremena pedagogija smatra svako dijete nadarenim te je nastavnikova dužnost otkriti, poticati i razviti podruèje uèenikove nadarenosti: pjevanje, izvoðenje, improvizaciju, slušanje glazbe, aktivan pristup radu i drugo. Smatramo da bi pri ocjenjivanju najveæi znaèaj trebalo dati onom podruèju na kojem su uèenikove sposobnosti najveæe. Nije važno kroz koja vrata uèenik ulazi u glazbeni svijet, veæ njegova moguænost i želja za upoznavanjem bogatstva glazbene umjetnosti.

95

Glazbena_osmica_prir

Recommend Documents