8,00
KUNA
SLO 1,40 EUR 1,70 EUR
ČETVRTAK Pula, 5. i 6. siječnja 2017. Broj 4 GODINA LXXIII
nezavisni dnevnik
DANAS NA SJEDNICI VLADE NOVI PLAN GOSPODARENJA OTPADOM
Kaštijun i Marišćina Kaštijun ostaju, ostaj u, dok drugi drugi centri smanjuju svoje sv oje kapa kapacitete citete za odvoz otpada imat će i varijabilni dio, pri čemu će iznos ovisiti o tome • Računi koliko se otpada odvoji, odnosno plaćat će se samo za ono što bude nesortirano
NAKON TEŠKE, ALI USPJEŠNE POSLOVNE GODINE, AZRRI NAJAVLJUJE NOVE PROJEKTE
Dogodine centri za Dogodine tartuf ta rtufa arst rstv vo i me med d
str. 6 i 7
Idući broj Glasa Istre izlazi u subotu, 7. siječnja 2017.
str. 2 i 3
NAJAVLJENI VAL HLADNOĆE I JAKE BURE MOGAO BI NAŠTETITI ISTARSKIM POLJOPRIVREDNICIMA
PALEŽII POREČ: TRI SLUČAJA PALEŽ
VOZILA U DVADESET DVADESETAK AK DANA
Planula dva automobila porečkih policajaca
Padne li temp Padne temperatura eratura ispod ispo d -8°C -8°C masl maslina inari ri mogu očekivati štete
str. 15
str. 23
R E L S H C E R D j e g r e S
2
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Nezaposlenost pala na 10,9 10 ,9 posto posto
[email protected]
591-505
anketne nezaposlenosti u treem je tromjeseju 2016. godine pala na 10,9 posto, u odnosu na 15,4 posto iz treeg tromjeseja 2015., pokazuju prvi podaci Dravnog zavoda za statistiku (DZS). Stopa anketne nezaposlenosti u
treem je tromjeseju bila za 1,9 postotnih bodova nia nego u drugom tromjeseju 2016. kada je iznosila 12,8 posto. U treem tromjeseju prošle godine bilo je 202 tisue nezaposlenih, što je 95 tisua manje nego u treem kvartalu 2015. (H)
*
POTVRDIO MINISTAR DOBROVIĆ: DANAS NA SJEDNICI VLADE
Biskup Košić uputio čestitku pravoslavnim vjernicima SISAK - Predsjednik Vijea za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije (HBK) sisaki biskup Vlado Koši uputio je u srijedu estitku za Boi pravoslavnim vjernicima Srpske pravoslavne Crkve (SPC) i Makedonske pravoslavne Crkve (MPC) u Hrvatskoj, kao i episkopu zagrebako-ljubljanskom Porfiriju Periu i episkopu gornjo-karlovakom Gerasimu Popoviu iz SPC, te metropolitu strumikom Naumu Ilievskom i Kirku Velinskom iz MPC, priopeno je iz Sisake biskupije. “Najprije vam od srca zahvaljujem na vašim estitkama i dobrim eljama. U Otajstvo utjelovljenja Sina Bojega, vjenog Bojeg Logosa, jednako vjerujemo i od njega ivimo svi mi koji se zovemo Kristovim uenicima. Stoga je ne samo isti datum, 25.prosinca, koji samo slavimo po razliitim kalendarima u drugi dan, nego je i ista Tajna vjere i isti Krist Gospodin koji je doš došao ao svima ma nam namaa ljudim judimaa da da bi bi nam nam svima ma do donio nio mir i spasenje. elim Vam od sveg srca Boji mir i svaki njegov blagoslov u novoj Godini Gospodnjoj! Hodie vobis natus est Salvator, Christus Dominus. Danas vam se rodio Spasitelj - Krist Gospodinâ”, poruio je biskup Koši. (H)
ZAGREB - Stopa
Kaštijun i Marišćin Kaštijun Marišćin centri sma smanju njuju ju I M O T a c i v I
KONAČNO
Podizanje svijesti o darivanju organa L N / a v i h r A
PULA - U 2015. godini u EU-u je 10.495 osoba odluilo darovati svo je org organ anee nak nakon on smr smrtiti - priblino 20,8 darivatelja na milijun stanovnika, a procjenjuje se da u ovom trenutku tek 10 posto stanovništva u svi jetu je tu im imaa pri pristu stup p meto metodi di lijeenja presaivanjem organa. Broj darivatelja organa unutar drava EU-a neujednaen je i varira. Stoga je Europska komisija na inicijativu Europskog parlamenta dodijelila sredstva iz prorauna EU-a za projekt EUDONORGAN. Cilj je poveanje broja darivatelja organa za presaivanje u EU-u i susjednim zemljama. Voditelj projekta je Španjolska, Sveuilište u Barceloni, a Hrvatska je,, uz je uz Ita Italiliju ju i Slo Slove veni niju, ju,
zemlja partner. EUDONORGAN predvia izradu i implementaciju dva osnovna paketa mjera na razini EU-a: Train the Trainers usmjeren edukaciji edukatora i Social Awareness usmjeren podizanju svijesti javnosti. Izradu i provedbu prvog paketa mjera koordinirat e španjolski Zavod za darivanje i presaivanje iz Barcelone. TPM licencu za “transplantacijski menadment” dosad je dobilo više od 150 zdravstvenih djelatnika iz Hrvatske. Nositelji drugog paketa mjera usmjerenih na podizanje svijesti javnosti o vanosti darivanja organa poslije smrti su Slovenija Transplant Transplant i hrvatski Zavod za transplantaciju i biomediD. P. cinu.
Gospodarstvu Gospodars tvu nedostaje robota ZAGREB - Hrvatsko bi gospodarstvo svojom veliinom trebalo imati 2.000 robota, a prema procjenama trenutno ih ima 175, što znai da nedostaje više od 1.800 robota, dok se sama robotizacija moe smatrati kao jedan od glavnih naina poveanja produktivnosti, poruuju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). HGK u suradnji s Inovacijskim centrom Nikola Tesla i Fakultetom elektrotehnike i raunarstva, sudjeluje u projektu CROBOHUB, kojim se eli uspostaviti regionalni centar kompetencija za robotiku u okviru Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT). “Procjenjuje se da bi hrvatsko gospodarstvo svojom veliinom trebalo imati dvije tisue robota, dok ih prema procjenama u Hrvatskoj trenutno ima 175”, istaknuo je voditelj Odjela za tehnološki razvoj i IT pri HGK Emil Peri. Peri smatra kako e se, suprotno uvrijeenom mišljenju da e roboti zamijeniti poslove ljudi, u svijetu Industrije 4.0 stvoriti potreba za dodatnim kadrom koji e robotima moi upravljati, servisirati ih ili proizvoditi nove. (H)
Marišćina i Kaštijun su završeni, završeni, s kapacitetima kapacitetima kakvi kakvi su i planirani planirani 2007. godine
Računi za odvoz otpada imat će fiksni i varijabilni dio, pri čemu će se potonji plaćati ovisno o tome koliko se otpada odvoji, odnosno plaćat će se samo za ono što bude nesortirano, bačeno u miješani komunalni otpad PIŠE Bojana MRVOŠ PAVIĆ manje kapacitete od prvotno predviđenih. Marišćina ZAGREB - Plan gospodare- i Kaštijun su završeni, s kanja otpadom do 2022. godi- pacitetima kakvi su i planine, koji je trebao biti usvojen rani 2007. godine, još će dva do kraja prošle godine, ko- od ukupno 13 centara imati načno će se danas naći na kapacitete jednake prvotno sjednici Vlade - potvrdio je zamišljenima, no svi osta jučerr minis juče ministar tar zašti zaštite te okoli okoliša ša li će biti građeni s manjim i energetike Slaven Dobrović, kapacitetima. Hrvatska, nau čijem je resoru plan i pi- ime, mora zadovoljiti cilj da san. On je u javnoj raspravi do 2020. godine, pojasnio je već “pao” “pao” u lipnju prošle go- Dobrović, odvojeno prikudine, da bi njegovo donoše- plja najmanje 50 posto panje do kraja 2016. godine us- pira, stakla, plastike i metala, porila, kako je jučer pojasnio što znači da miješani komuDobrović, financijska tablica nalni otpad neće moći ići u koju je tražilo Ministarstvo centre u davno zamišljenim financija, a koja je sada do- količinama. rađena te je plan spreman “Kad bismo izgradili suza usvajanje. stav kakav je industrija otpada zamišljala - 13 centaEkonomija i ekologija ra kapaciteta preko milijun “Težak” je preko pet mili- tona otpada godišnje, onda jardi jar di kuna, kuna, pri čemu će više bi dodatni komunalni trošak od polovice, kazao je mini- na teret građana bio milijarstar, biti potrošeno na re- du kuna. Pritom, bit će i više ciklažne sustave, dok će se od 200 tisuća tona papira, veliki planirani centri za gos- vrijednog 500 kuna po toni, podarenje otpadom mo- i plastike koja vrijedi i dalerati prilagoditi tim sustavi- ko više. Mi idemo u sustav ma, odnosno imati značajno koji stvara resurse iz otpa-
da, a ne obrađuje miješani otpad. To je čišće, omogućava zapošljavanje - neki ljudi ne žele ili ne mogu to razumjeti, odnosno žale za vremenima kad se sve nastojalo riješiti skupim, glomaznim centrima, k tome i uvozne tehnologije”, kazao je Dobrović. Pojam centra predviđenog samo za obradu miješanog komunalnog otpada se mijenja, pa će oni sad uključivati i linije za odvojeno prikupljeni otpad, dok kapaciteti za njihovu obradu miješanog otpada moraju biti smanjeni, usklađeni sa ciljem zadanim za 2020. godinu, zaključio je. Plan gospodarenja otpadom
50 % papirira, pap a, st stak akla la,, plas pl astitikke i me meta tala la moramo odvojeno prik pr ikup upljljat atii do 20 2020 20.. predviđa 60, 70 centara za sortiranje otpada, pri čemu ih je osam, zahvaljujući pravovremenim pripremama jedinica jedi nica lokalne lokalne samouprasamouprave, već spremno za povlačenje EU sredstava, kazao
Kuščević: Skup posao I Ministar graditeljstva Lovro Kuševi najavio je e se danas na uem kabinetu Vlade odluiti ide li novi plan gospodarenja otpadom u zakonsku proceduru, napomenuvši da bi taj plan mogao stvoriti dosta problema lokalnim samoupravama. U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” Kuševi je juer pojasnio da e novim planom gospodarenja otpadom lokalne samouprave morati stvoriti prostorne planove za smještaj 90 reciklanih centara, umjesto za 22. Kuševi je naglasio kako on ne moe ulaziti u strunost samog plana gospodarenja otpadom iz pogleda gospodarenja otpadom, zbrinjavanja, razvrstavanja i slino, odnosno da je to je posao koje mora odraditi Ministarstvo zaštite okoliša, razne druge udruge koje se bave tom problematikom. No, problem Ministarstva graditeljstva je, po njemu, u tome što su s prethodnim planom gospodarenja otpadom bila planirana 20, 21 ili 22 reciklana centra za zbrinjavanje otpada. (H)
2
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Nezaposlenost pala na 10,9 10 ,9 posto posto
[email protected]
591-505
anketne nezaposlenosti u treem je tromjeseju 2016. godine pala na 10,9 posto, u odnosu na 15,4 posto iz treeg tromjeseja 2015., pokazuju prvi podaci Dravnog zavoda za statistiku (DZS). Stopa anketne nezaposlenosti u
treem je tromjeseju bila za 1,9 postotnih bodova nia nego u drugom tromjeseju 2016. kada je iznosila 12,8 posto. U treem tromjeseju prošle godine bilo je 202 tisue nezaposlenih, što je 95 tisua manje nego u treem kvartalu 2015. (H)
*
POTVRDIO MINISTAR DOBROVIĆ: DANAS NA SJEDNICI VLADE
Biskup Košić uputio čestitku pravoslavnim vjernicima SISAK - Predsjednik Vijea za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije (HBK) sisaki biskup Vlado Koši uputio je u srijedu estitku za Boi pravoslavnim vjernicima Srpske pravoslavne Crkve (SPC) i Makedonske pravoslavne Crkve (MPC) u Hrvatskoj, kao i episkopu zagrebako-ljubljanskom Porfiriju Periu i episkopu gornjo-karlovakom Gerasimu Popoviu iz SPC, te metropolitu strumikom Naumu Ilievskom i Kirku Velinskom iz MPC, priopeno je iz Sisake biskupije. “Najprije vam od srca zahvaljujem na vašim estitkama i dobrim eljama. U Otajstvo utjelovljenja Sina Bojega, vjenog Bojeg Logosa, jednako vjerujemo i od njega ivimo svi mi koji se zovemo Kristovim uenicima. Stoga je ne samo isti datum, 25.prosinca, koji samo slavimo po razliitim kalendarima u drugi dan, nego je i ista Tajna vjere i isti Krist Gospodin koji je doš došao ao svima ma nam namaa ljudim judimaa da da bi bi nam nam svima ma do donio nio mir i spasenje. elim Vam od sveg srca Boji mir i svaki njegov blagoslov u novoj Godini Gospodnjoj! Hodie vobis natus est Salvator, Christus Dominus. Danas vam se rodio Spasitelj - Krist Gospodinâ”, poruio je biskup Koši. (H)
ZAGREB - Stopa
Kaštijun i Marišćin Kaštijun Marišćin centri sma smanju njuju ju I M O T a c i v I
KONAČNO
Podizanje svijesti o darivanju organa L N / a v i h r A
PULA - U 2015. godini u EU-u je 10.495 osoba odluilo darovati svo je org organ anee nak nakon on smr smrtiti - priblino 20,8 darivatelja na milijun stanovnika, a procjenjuje se da u ovom trenutku tek 10 posto stanovništva u svi jetu je tu im imaa pri pristu stup p meto metodi di lijeenja presaivanjem organa. Broj darivatelja organa unutar drava EU-a neujednaen je i varira. Stoga je Europska komisija na inicijativu Europskog parlamenta dodijelila sredstva iz prorauna EU-a za projekt EUDONORGAN. Cilj je poveanje broja darivatelja organa za presaivanje u EU-u i susjednim zemljama. Voditelj projekta je Španjolska, Sveuilište u Barceloni, a Hrvatska je,, uz je uz Ita Italiliju ju i Slo Slove veni niju, ju,
zemlja partner. EUDONORGAN predvia izradu i implementaciju dva osnovna paketa mjera na razini EU-a: Train the Trainers usmjeren edukaciji edukatora i Social Awareness usmjeren podizanju svijesti javnosti. Izradu i provedbu prvog paketa mjera koordinirat e španjolski Zavod za darivanje i presaivanje iz Barcelone. TPM licencu za “transplantacijski menadment” dosad je dobilo više od 150 zdravstvenih djelatnika iz Hrvatske. Nositelji drugog paketa mjera usmjerenih na podizanje svijesti javnosti o vanosti darivanja organa poslije smrti su Slovenija Transplant Transplant i hrvatski Zavod za transplantaciju i biomediD. P. cinu.
Gospodarstvu Gospodars tvu nedostaje robota ZAGREB - Hrvatsko bi gospodarstvo svojom veliinom trebalo imati 2.000 robota, a prema procjenama trenutno ih ima 175, što znai da nedostaje više od 1.800 robota, dok se sama robotizacija moe smatrati kao jedan od glavnih naina poveanja produktivnosti, poruuju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). HGK u suradnji s Inovacijskim centrom Nikola Tesla i Fakultetom elektrotehnike i raunarstva, sudjeluje u projektu CROBOHUB, kojim se eli uspostaviti regionalni centar kompetencija za robotiku u okviru Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT). “Procjenjuje se da bi hrvatsko gospodarstvo svojom veliinom trebalo imati dvije tisue robota, dok ih prema procjenama u Hrvatskoj trenutno ima 175”, istaknuo je voditelj Odjela za tehnološki razvoj i IT pri HGK Emil Peri. Peri smatra kako e se, suprotno uvrijeenom mišljenju da e roboti zamijeniti poslove ljudi, u svijetu Industrije 4.0 stvoriti potreba za dodatnim kadrom koji e robotima moi upravljati, servisirati ih ili proizvoditi nove. (H)
Marišćina i Kaštijun su završeni, završeni, s kapacitetima kapacitetima kakvi kakvi su i planirani planirani 2007. godine
Računi za odvoz otpada imat će fiksni i varijabilni dio, pri čemu će se potonji plaćati ovisno o tome koliko se otpada odvoji, odnosno plaćat će se samo za ono što bude nesortirano, bačeno u miješani komunalni otpad PIŠE Bojana MRVOŠ PAVIĆ manje kapacitete od prvotno predviđenih. Marišćina ZAGREB - Plan gospodare- i Kaštijun su završeni, s kanja otpadom do 2022. godi- pacitetima kakvi su i planine, koji je trebao biti usvojen rani 2007. godine, još će dva do kraja prošle godine, ko- od ukupno 13 centara imati načno će se danas naći na kapacitete jednake prvotno sjednici Vlade - potvrdio je zamišljenima, no svi osta jučerr minis juče ministar tar zašti zaštite te okoli okoliša ša li će biti građeni s manjim i energetike Slaven Dobrović, kapacitetima. Hrvatska, nau čijem je resoru plan i pi- ime, mora zadovoljiti cilj da san. On je u javnoj raspravi do 2020. godine, pojasnio je već “pao” “pao” u lipnju prošle go- Dobrović, odvojeno prikudine, da bi njegovo donoše- plja najmanje 50 posto panje do kraja 2016. godine us- pira, stakla, plastike i metala, porila, kako je jučer pojasnio što znači da miješani komuDobrović, financijska tablica nalni otpad neće moći ići u koju je tražilo Ministarstvo centre u davno zamišljenim financija, a koja je sada do- količinama. rađena te je plan spreman “Kad bismo izgradili suza usvajanje. stav kakav je industrija otpada zamišljala - 13 centaEkonomija i ekologija ra kapaciteta preko milijun “Težak” je preko pet mili- tona otpada godišnje, onda jardi jar di kuna, kuna, pri čemu će više bi dodatni komunalni trošak od polovice, kazao je mini- na teret građana bio milijarstar, biti potrošeno na re- du kuna. Pritom, bit će i više ciklažne sustave, dok će se od 200 tisuća tona papira, veliki planirani centri za gos- vrijednog 500 kuna po toni, podarenje otpadom mo- i plastike koja vrijedi i dalerati prilagoditi tim sustavi- ko više. Mi idemo u sustav ma, odnosno imati značajno koji stvara resurse iz otpa-
da, a ne obrađuje miješani otpad. To je čišće, omogućava zapošljavanje - neki ljudi ne žele ili ne mogu to razumjeti, odnosno žale za vremenima kad se sve nastojalo riješiti skupim, glomaznim centrima, k tome i uvozne tehnologije”, kazao je Dobrović. Pojam centra predviđenog samo za obradu miješanog komunalnog otpada se mijenja, pa će oni sad uključivati i linije za odvojeno prikupljeni otpad, dok kapaciteti za njihovu obradu miješanog otpada moraju biti smanjeni, usklađeni sa ciljem zadanim za 2020. godinu, zaključio je. Plan gospodarenja otpadom
50 % papirira, pap a, st stak akla la,, plas pl astitikke i me meta tala la moramo odvojeno prik pr ikup upljljat atii do 20 2020 20.. predviđa 60, 70 centara za sortiranje otpada, pri čemu ih je osam, zahvaljujući pravovremenim pripremama jedinica jedi nica lokalne lokalne samouprasamouprave, već spremno za povlačenje EU sredstava, kazao
Kuščević: Skup posao I Ministar graditeljstva Lovro Kuševi najavio je e se danas na uem kabinetu Vlade odluiti ide li novi plan gospodarenja otpadom u zakonsku proceduru, napomenuvši da bi taj plan mogao stvoriti dosta problema lokalnim samoupravama. U emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” Kuševi je juer pojasnio da e novim planom gospodarenja otpadom lokalne samouprave morati stvoriti prostorne planove za smještaj 90 reciklanih centara, umjesto za 22. Kuševi je naglasio kako on ne moe ulaziti u strunost samog plana gospodarenja otpadom iz pogleda gospodarenja otpadom, zbrinjavanja, razvrstavanja i slino, odnosno da je to je posao koje mora odraditi Ministarstvo zaštite okoliša, razne druge udruge koje se bave tom problematikom. No, problem Ministarstva graditeljstva je, po njemu, u tome što su s prethodnim planom gospodarenja otpadom bila planirana 20, 21 ili 22 reciklana centra za zbrinjavanje otpada. (H)
Glas Istre
novosti
“uro aković” ako vić” gradi za Francuze
Četvrtak, 5. siječnja 2017. ZAGREB - Ðuro Ðakovi Specijalna vo-
zila i francuski naruitelj Atir Rail ugovorili su u utorak dodatne isporuke prethodno ugovorenih specijalnih vagona cisterni serije Zacns, u vrijednosti od 23 milijuna kuna. Vagoni tipa Zacns re-
zultat su vlastitog razvoja, proizvedeni su od nehrajuih materijala uz primjenu proizvodne opreme nove generaci je kojom je tvrtka tvrtka u meuv meuvreme remenu nu zaokruila proizvodne procese, navodi se u priopenju. (H)
NOVI PLAN GOSPODARENJA GOSPODARENJA OTP OTPADOM ADOM
ostaju, drugi ostaju, drugi kapacitete
L N / a v i h r A
3
* *
ŠVERCANJE AMBALAŽE IZ SLOVENIJE: MINISTAR
POTVRDIO PROPUSTE U PREKOGRANIČNOM PROMETU I Č I N A . M
X I P
O R C / C I V E J N O K o n u r B
Je li MUP do sada sada već otkrio radi radi li se o organiziranom organiziranom kriminalu, kriminalu, u Fondu Fondu ne navode
MUP-u prijavljeno prijavljeno 36 sumnjivih vozila PIŠE Bojana MRVOŠ PAVIĆ
Ministar Slaven Slaven Dobrović
je ministar. ministar. Neki Neki gradovi su se ciljevima odvojenog prikupljanja otpada, kazao je, već primaknuli, a neki će se oko toga morati više potruditi. Na pitanje na koji će se način građane pak motivirati na odvojeno prikupljanje otpada, Dobrović je kazao kako će uskoro biti donesena Uredba o komunalnom otpadu koja podrazumijeva pravedni sustav napla-
te. Računi za odvoz otpada imat će fiksni i varijabilni dio, pri čemu će se potonji plaćati ovisno o tome koliko se otpada odvoji, odnosno plaćat će se samo za ono što bude nesortirano, bačeno u miješani komunalni otpad, po količini. Dobrovićev kolega u Vladi, ministar graditeljstva Lovro Kuščević uvođenje sortirnica i drugih novih objekata
K E Š O J I M j o v i l i M
NEUSGLASJE Ministar graditeljstva Lovro Kuščević uvođenje sortirnica i drugih novih objekata za zbrinjavanje otpada smatra problemom zbog kojeg će gradovi i općine morati mijenjati svoje prostorne planove
za zbrinjavanje otpada, međutim, smatra problemom zbog kojeg će gradovi i općine morati mijenjati svoje prostorne planove.
Mali ili veliki problem? “S novim prijedlogom plana predviđeno je oko 90-ak takvih centara, što će stvoriti problem jer tih 90 centara nisu planirani u županijskim, gradskim i općinskim prostornim planovima, a što će značiti hitnu izmjenu barem 70-ak ako ne i više njihovih prostornih planova. Tome treba dodati i stratešku procjenu utjecaja na okoliš. To je sveobuhvatan, stručan i relativno skup posao”, smatra Kuščević. Dobrović odgovara kako “male komplikacije jedinicama lokalne samouprave nose velike dobiti”. “Jedinice lokalne samouprave će moći sudjelovati u sustavu, postavljati infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i time omogućiti uštede jer će papir, plastika i ostalo završavati kao sirovina sa ekonomskom vrijednosti. Ne kažem da neće biti malih poteškoća, ali su i objekti koje predviđamo jednostavniji, kao i studije utjecaja na okoliš koje ih prate, mogu se uklopiti u prostore u kojima je već predviđena komunalna djelatnost”, zaključio je Dobrović.
ZAGREB - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je MUP-u do sada na provjeru poslao 36 registarskih oznaka vozila s kojima je unatrag nekoliko dana slovenska ambalaža stizala u Hrvatsku zbog povratne naknade od pola kune - odgovor je Fonda našem listu na pitanje što je pokazala njihova dosadašnja kontrola na terenu. Naš list je, pods podsjeti jetimo, mo, prije neko nekoliliko dana objavio priču djelatnika na otkupu ambalaže u Hrvatskoj, koji je pisao i ministru zaštite okoliša Slavenu Dobroviću, a koji otkriva kako prazna slovenska ambalaža ulazi u Hrvatsku u ogromnim količinama, na čemu njeni donosioci zarađuju velik novac, tjerajući Fond za zaštitu okoliša u sve veći minus.
Nadzor na granici sa Slovenijom uspostavljen je tek nakon našeg napisa o švercu boca Fond je prošlu godinu završio u minusu od čak 750 milijuna kuna, u velikoj mjeri i zbog isplate naknade za ambalažu za koju ta naknada u prodaji nije plaćena
•
praznu ambalažu u velikim količinama prebacivati u Hrvatku, gdje su im trgovci odnosno drugi otkupni centri dužni isplatiti povratnu naknadu od pola kune. Riječ je, dakle, o čistoj zaradi od 500 kuna za svakih tisuću boca - novac kojeg nitko nije ranije uplatio, kao u Iste etikete slučaju ambalaže na hrvatSlovenskim proizvođači- skom tržištu. ma vode, mineralne vode, piva i ostalih pića odnosno Tehnički propusti napitaka nije, naime, zaNakon objave priče u nabranjeno da na sve svoje šim novinama, ministar Doproizvode - kako one koje brović je zatražio od Fonda izvoze u Hrvatsku, tako i provjeru navoda te poduzione za slovensko tržište - manje odgovarajućih koraka, stavljaju iste etikete, s po- nakon čega je s MUP-ovom vratnom naknadom od 0,50 Upravom za granicu održan kuna. Oni, pritom, za ono sastanak te pojačan nadzor. što ostaje u Sloveniji ne pla- Fond je od trgovaca u Hrćaju Fondu za zaštitu oko- vatskoj, odnosno svih svojih liša u Hrvatskoj ekološke ugovornih prodavatelja koji naknade za kasnije zbrinja- preuzimaju otpadnu ambavanje tog otpada, niti slo- lažu od pića zatražio da zavenski potrošači prilikom pišu i dostave mu registarske kupnje tih proizvoda plaća- oznake vozila potrošača za ju pov povrat ratnu nu nak naknad nadu u u cije cije-- koje sumnjaju da iz Slovenije ni. “Poduzetni” Slovenci, ali dovoze ambalažu na otkup. moguće i hrvatski građani, Dobrović je jučer najavio dosjetili su se i slovensku da će “promjena svakako biti
jer je je nedopu nedopust stivo ivo da da se hrvatski novac troši na zbrinjavanje slovenske ambalaže”. “Brzo ćemo poduzeti korake. Bilo je nekih tehničkih propusta na terenu, ali sustavne greške ćemo nastojati riješiti”, kazao je Dobrović. Na pitanje koliko je novaca Hrvatska dosad potrošila na povratnu naknadu, ali i ekološko zbrinjavanje slovenske ambalaže, odgovorio odgovorio je kako to ne zna, dok nije odgovorio ni na pitanje hoće li, i što Hrvatska poduzeti da se slovenskim, ali i drugim proizvođačima pića i napitaka u regiji zabrani da stavljaju jednake etikete - s povratnom naknadom od pola kune - i na ambalažu koja ide u izvoz u Hrvatsku, i na ono što ostaje na njihovim, domaćim tržištima. “Ne bih se usudio više govoriti o tome, riječ je o tehničkim detaljima. Problem ćemo analizirati i pronaći rješenje”, najavio je samo Dobrović. “Fond je nakon prvog saznanja o prekograničnom prometu otpadnih boca o tome izvijestio MUP te od prodavatelja prodavatel ja zatražio dojavu stranih registracija vozila potrošača za koje se sumnja da su dostavili na otkup otpadnu ambalažu koja nije pri javlje jav ljena na Fond Fondu u i za za koju koju nije nije obračunata naknada gospodarenja otpadnom ambalažom. Do sada nam je dojavljeno 36 stranih registarskih oznaka vozila te je Fond ove podatke proslijedio MUP-u na daljnje postupanje”, odgovoreno je našem listu iz Fonda. Je li MUP do sada već otkrio radi li se o organiziranom kriminalu, u Fondu ne navode.
4
Glas Istre
novosti
Ministarstvo državne imovine preuzelo zgradu bivšeg predsjednika Mesića X I P O R C / S A M O T o k r a D
ZAGREB - Ministarstvo dravne imovine preuzelo je u srijedu zgradu bivšeg Ureda bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesia u Grškovievoj 13 u Zagrebu, priopilo je to Ministarstvo. Ministarstvo podsjea kako je, nakon što je izgubio pravo da kao bivši predsjednik RH koristi ured na teret dravnog prorauna izmjenama Zakona u svibnju prošle godine, Mesi za zaštitu svojih prava obratio Ustavnom sudu RH. Ustavni sud je na sjednici odranoj 6. prosinca 2016. odbio Mesiev prijedlog o
pokretanju postupka ocjene ustavnosti navedenih izmjena Zakona. Nakon toga, Ministarstvo je zaprimilo i Rješenje Ustavnog suda sa sjednice odrane 22. prosinca 2016. kojim je odbaena ustavna tuba i prijedlog za odgodu ovrhe, koje je Mesi podnio uz prijedlog za ocjenu ustavnosti. “Preuzimanjem zgrade, Ministarstvo dravne imovine e temeljem iskazanog interesa i potreba korisnika dravnog prorauna, odluiti o njenoj daljnjoj namjeni”, stoji u priopenju tog Ministarstva. (H)
SUH predlaže izmjene Zakona o doživotnom uzdržavanju ZAGREB - Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH)
predloio je Vladi i ministru pravosua Anti Šprlji uputio izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima u dijelu koji se odnosi na ugovor o doivotnom uzdravanju i ugovor o dosmrtnom uzdravanju kako bi s spri jeile zloporabe. Podsjeaju da se pravnom savjetovalištu SUH-a svakodnevno ale na zlouporabu instituta uzdravanja, jer su kao primatelji uzdravanja nerijetko izloeni povredama dostojanstva, prijevarama i zlostavljanju od strane davatelja uzdravanja, zbog ega su prisiljeni putem suda traiti da se ugovor raskine. No, istiu iz SUH-a, zbog dugotrajnosti sudskog postupka i svoje poodmakle ivotne dobi, naješe sudski pravorijek ne doekaju. Trae da se u Ugovoru dodaju novi stavci kojima bi se utvrdilo da je prilikom ovjere ugovora o ovlaštena osoba duna utvrditi da li se kao njegov sastavni dio nalazi socijalna anamneza za sklapanje ugovora od strane nadlenog centra za socijalnu skrb. Ugovor bez posebnog mišljenja centra za socijalnu skrb je ništavan i ne proizvodi nikakve pravne uinke, dre u SUH-u. (H)
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
TRAŽI RAZGOVOR: PREDSJEDNIK SOCIJALDEMOKRATA POSLAO PISMO
PREMIJERU I ŠEFU HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE ANDREJU PLENKOVIĆU
Bernardić: Revitalizacija ustaštva mora prestati U Bernardićevu krugu smatraju da je izuzetno važno da Plenković pokaže da neće tolerirati eskalaciju desničarske retorike, ali se istovremeno želi poslati i poruka o tome da vodeća opozicijska stranka želi u javnom prostoru normalni diskurs, bez podjela u društvu
K E N I L E J
Plenković: Razgovarat ćemo
o k r a
- S kolegom Bernardiem sam se vidio nekoliko puta otkad je izabran. Poslao mi je pismo nakon što sam ja njemu takoer pismom estitao na izboru. Za razliku od ranije prakse koja je postojala sa strane SDP-a, mislim da imamo puno zajednikih tema. Razgovarat emo i sa SDP-om i s ostalim politikim stranka o INA-i i o nainu i modelu kao da otkupimo dionice MOL-a. I ne samo o toj temi, nego i o nizu drugih, rekao je premijer Andrej Plenkovi. (Z. C.)
D
PIŠE Tihana TOMIČIĆ ZAGREB - Kako je i najavljivao, predsjednik SDP-a Davor Bernardić uputio je šefu HDZ-a i premijeru Andreju Plenkoviću pismo u kojem ga poziva da razgovaraju o desetak ključnih tema za razvoj Hrvatske. “Pozivam vas da Novu godinu započnemo ne samo kao politički suparnici već kao odgovorni političari koji će konstruktivno razgovarati o vitalnim interesima Hrvatske i odlukama koje će odrediti kvalitetu života”, piše Bernardić.
Normalni diskurs Teme koje je spomenuo su minimalna plaća, radnička prava i zaštita radnika od eksploatacije, decentralizacija, olakšavanje uvjeta poslovanja za gospodarstvo, podizanje efikasnosti javne uprave, do gradnje mreže širokopo jasnog internera te na kraju energetske neovisnosti Hrvatske. No, ono što je vjerojatno najvažnija poruka pisma jest njegov poziv na “nužno poštivanje Zakona i Ustava Republike Hrvatske u ideološkim pitanjima i upotrebi simbola, te konačni prestanak revitalizacije ustaštva”. U Bernardićevu krugu smatraju da je izuzetno važno da Plenković pokaže da neće tolerirati eskalaciju de-
Davor Bernardić
U SDP-u osnovan sindikat SDP, koliko je poznato, prva je politika stranka u Hrvatskoj u kojoj je osnovan sindikat, odnosno podrunica sindikata. Interese 50-tak zaposlenih u toj stranci tako bi od ovog tjedna trebala zastupati podrunica Novog sindikata na ijem je elu Mario Ivekovi. Koliko se radnika zaposlenih u SDP-u ulanilo u sindikalnu podrunicu za sada nije poznato, no prema odredbama Zakona o radu sindikat moe osnovati najmanje deset punoljetnih osoba. Kako neslubeno doznajemo, zaposleni u SDP-u na osnivanje sindikalne podrunice odluili su se zbog situacije u stranci. injenica je da je u stranakoj blagajni manje novca, a putem medija najavljena je nova sistematizacija. Ona bi mogla rezultirati smanjenjem plaa, ali i broja zaposlenih u SDP-u. Kako navode naši sugovornici, injenica je da stranaka blagajna istanjenja dobrim dijelom zbog redovnih parlamentarnih izbora 2015. te izvanrednih izbora prošle godine. Osim toga, manji broj zastupnika stranci donosi i manje sredstava iz prorauna. Za Novi sindikat su se, kako doznajemo, odluili jer su s tim sindikatom ranije suraivali, imaju dobra iskustva te smatraju da je rije o sindikatu koji dobro radi. (G. G.) sničarske retorike, ali se istovremeno želi poslati i poruka o tome da vodeća opozicijska stranka želi u javnom prostoru normalni diskurs, bez ratova, pogotovo ideoloških polarizacija i podjela u društvu. Iako će SDP ići s interpelaci jom oko Ina-e i kritizira Vladu
na nizu tema, istovremeno se žele prevladati podjele koje su ranije postojale dok su HDZ i SDP vodili Tomislav Karamarko i Zoran Milanović. - Važno je razgovarati o budućnosti Hrvatske, da se više razgovara, bilo bi i manje dilema oko nekih od stra-
teških pitanja, ne bi bilo ovog petljanja oko Ina-e i HEP-a. Ovako se čini da namjera nije dobra i da će kupovina MOLovih dionica u Ina-i biti samo dimna zavjesa da se privatizira HEP. Zato ćemo i ići s interpelacijom, jer se bojimo da će biti ugrožena energetska neovisnost Hrvatske, da može zaprijetiti pad kvalitete električne energije i povećanje cijena struje za građane na kraju krajeva.
HDZ-ove privatizacije Poskupljenje benzina tiče se samo onih koji imaju aute, ali poskupljenje struje tiče se svih u ovoj državi. SDP je posebno oprezan kada su u pitanju HDZ i “njegove privatizacije”, koje su dosad obilježile brojne afere od Sanadera i Hernardija do afere Konzultantica. HDZ držimo na oku, poučeni dosadašnjim gorkim iskustvima, govori Bernardić. Kaže da nije još dobio povratnu informaciju iz Vlade o terminu i mjestu sastanka, ali da je siguran da će Plenković pozitivno odgovoriti na tu ideju.
PRAVA AZILANATA: POLICIJA ODGOVARA STATISTIKOM
MUP ne demantira ilegalne deportacije, istragu ne pokreće? ZAGREB - Na optužbe ravnatelja Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Tvrtka Baruna da je hrvatska policija provodila ilegalne deportacije tražitelja azila u Hrvatskoj i vraćala ih u Srbiju, reagirao je i MUP ali s brojkama i statističkom tezom o “drastičnom porastu broja tražitelja azila”. Drugim riječima, konkretne navode da je hrvatska policija kršila zakon i prava tražitelja azila MUP nije demantirao, ali niti se odredio hoće li istražiti je li doista unutar policijskoj sustava bilo zloupotreba represivnog aparata i kršenja ljudskih prava. Umjesto jasnog očitovanja o optužbama i možebit-
I ne istrage, MUP je odgovo- V E rio priopćenjem iznijevši tek Č A O gole brojke, ilustrativne za V K . problematiku, ali bez jasnih D ciljeva i namjera. - U 2016. godini u Hrvatskoj evidentirano je 2.230 tražitelja međunarodne zaštite, dok ih je u 2015. godini bilo 211, što jasno ukazu je na drastičan porast broja tražitelja međunarodne zaštite, odnosno na dostupnost spomenutog instituta zaštite. Svim državljanima trećih Iskazi žrtava govore da je MUP prisilno vraćao ljude zemalja koji nezakonito bo- u Srbiju preko tzv. zelenih granica rave u RH, a koji ne zatraže Prilikom postupanja pre- te ukoliko im je takva zaštita međunarodnu zaštitu polici- ma takvim strancima polici- potrebna, sukladno općim ja je dužna donijeti rješenje o ja je dužna poštovati njihova dokumentima o ljudskim povratku i poduzeti mjere za temeljna prava i dostojan- pravima, EU acquisu i nacinjihov odlazak iz Europskog stvo te im omogućiti pristup onalnom zakonodavstvu gospodarskog prostora. sustavu međunarodne zašti- priopćili su iz MUP-a.
Podsjećamo, Barun je u ime Isusovačke službe za izbjeglice gostujući na N1 Televiziji obznanio da su prijavili hrvatski MUP Visokom komesarijatu UN-a za izbjeglice(UNHCR) iz razloga što su se na meti ilegalnih deportacija našli ljudi koji su tražili azil u Hrvatskoj a transportirani su mimo njihove volje u Srbiju. Na manjkavost priopćenja MUP-a reagirala je i Emina Bužinkić iz CMS-a. - Od MUP tražimo hitnu reakciju, izravan i jasan odgovor o ilegalnim deportaci jama. Izbjegavanja konkretnog odgovora doista nema smisla. Naši izvještaji, novinski članci pa i iskazi žrtava govore da je MUP pri-
silno vraćao ljude u Srbiju preko tzv. zelenih granica. Nadam se da nisu htjeli naglašavanjem brojki od 2.230 tražitelja azila i konstataci jom “drastičnog porasta tražitelja azila” izazivati nekakvu moralnu paniku. No, zaboravili su spomenuti da je od tog broja čak 600 osoba odbijeno sa zahtjevima za azil i morali su napustiti Hrvatsku. Uostalom, kroz našu zemlju na vrhuncu izbjegličke krize prošlo je čak 800 tisuća ljudi. Porazno je što su se države na balkanskoj ruti međusobno dogovarale kako zadržavati i sprječavati odlazak ljudi prema Sloveniji i Austriji - podsjetila je naša sugovornica. V. VESIĆ
Glas Istre
novosti
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
5
PODRŠKA IDEJI: MINISTAR DOBROVIĆ POTVRDIO DA JE STAV VLADE JEDINSTVEN
Most se slaže s prodajom dijela HEP-a za kupnju INA-e S modelom za transakciju, koji je predložila potpredsjednica Vlade Martina Dalić, slažemo se, pri čemu je bitno u pripremi prvo utvrditi o kojoj se točno imovini HEP-a radi - izjavio je Dobrović
šuti dok se ovih dana govori o prodaji državne imovine. Dobrović je ocijenio i da je HEP tvrtka snažnih razvojnih potencijala, sposobna za širenje u cijeloj regiji, zbog čega treba krenuti u jačanje njegovog financijskog plana jer “sad u HEP-u svjedočimo umrtvljenoj razvojnoj politici”.
R E L S H C E R D j e g r e S
Potencijal nije ugrožen Na pitanje kojim će se novcem HEP širiti i ulagati ako sva sredstva dobivena njegovom privatizacijom odu na preuzimanje MOL-ovog vlasništva u INA-i, Dobrović je odgovorio kako financijski potenci jal firme neće biti ugrožen. Dapače, vrijednost HEP-a može i ojačati. Ovo je svojevrsna dokapitalizacija gdje se ponudom hrvatskim građanima, fondovima i financijskim agencijama omogućuje kupnja dionica, sudjelovanje u benefitima dobrog poslovanja HEP-a, na kojem će se
PIŠU Dražen CIGLENEČKI,
Bojana MRVOŠ PAVIĆ
ZAGREB - Pet dana trebalo je Mostu da izrazi podršku prodaji dijela HEP-a, kako bi se tim novcem moglo kupiti MOL-ove dionice INA-e. Do jučer se u javnost iz te stranke o ovoj temi probila jedino poruka saborskog zastupnika Mira Bulja da privatizacije HEP-a nema bez referenduma, no ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, kojeg je zapalo da uime Mosta artikulira stav, otklonio je tu mogućnost i objavio da se oni slažu s premijerom Andrejom Plenkovićem, koji je prošli petak rekao da će putem inicijalne javne ponude prodati 25 posto minus jednu dionicu HEP-a.
Energetska neovisnost Predsjednik Vlade najavio je novinarima ovaj Dobrovićev istup. - Ja odgovaram za stav Vlade i on je jedinstven, a ministar Dobrović detaljnije će javnost izvijestiti o stavu njegovog ministarstva. Model koji sam predstavio po nama je najprimjereniji i najkorisniji kako bismo otkupili MOL-ove dionice INA-e. Smatramo da je IPO za dionice HEP-a način na koji će Hrvatska ostvariti punu kontrolu nad dvije ključne kompanije, INA-om i HEP-om, a bez novog javnog duga - izjavio je Plenković nakon sastanka s hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu. Premijer je, znači, točno znao što će Dobrović reći i ovaj ga nešto kasnije nije deman-
Autorica projekta HEP za INA-u je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić
O dionicama HEP-a za branitelje u Vladi uopće ne razmišljaju U Vladi uope ne razmišljaju o prenošenju odreenog postotka dionica HEP-a u Fond hrvatskih branitelja. To je juer potvrdio i premijer Plenkovi i ministar Dobrovi. - O tom detalju koji ste spomenuli u ovom trenutku s našim partnerima iz Mosta nije bilo rijei - odgovorio je predsjednik Vlade na novinarsku zamolbu da komentira oekivanja branitelja da njihov Fond dobije sedam posto dionica HEP-a. Za Plenkovia je to, dakle, tek detalj o kojem još nije razgovarao s Boom Petrovom. No, zato je premijer osjetio potrebu naglasiti da njegova Vlada “daje posebnu pozornost braniteljima” i da ministar Tomo Medved zajedno s braniteljskim udrugama radi nacrt zakona o pravima branitelja, koji bi “objedinio što je danas u nizu zakonskih tekstova”. Dobrovi je takoer izjavio da u Vladi nije bilo govora o dionicama HEP-a za branitelje.
HEP u 2015. imao najveću dobit, a INA najveći gubitak Prema podacima iz konsolidiranih financijskih izvještaja hrvatskih poduzea, najveu dobit u 2015. iskazala je HEP Grupa i to u iznosu od 1,9 milijardi kuna, što je 15,1 posto od ukupno ostvarene dobiti svih poduzetnika, obveznika konsolidacije. Najvei gubitak razdoblja iskazala je INA-Industrija nafte d.d. i to 1,4 milijarde kuna, što je 29,5 posto ukupnog gubitka razdoblja svih obveznika konsolidacije. Prema podacima Fine, najvee ukupne prihode u 2015. godini iskazao je Agrokor d.d., i to u iznosu od 51,3 milijarde kuna, što je udio od 18,7 posto u ukupnim prihodima svih poduzetnika, obveznika konsolidacije. Svi su oni, njih 584, iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 8,1 milijardu kuna, dok su u 2014. godini ostvarili neto dobit u iznosu od 2,3 milijarde kuna.
tirao. Dobrović je, osim toga, otkrio da je autorica projekta HEP za INA-u potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. - Kao Mostov ministar u Vladi mogu reći da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike podržava ideju preuzimanja
INA-e. Smatramo da se time postiže energetska neovisnost Hrvatske i otvaraju potencijali, zanemareni sve ove godine. S modelom za transakciju, koji je predložila potpredsjednica Vlade Martina Dalić, slažemo se, pri čemu je bitno u pripremi prvo utvrditi o kojoj se toč-
no imovini HEP-a radi, kako se ne bi ponovile situacije kakve su se događale s, primjerice, telekomskom infrastrukturom - izjavio je Dobrović u sjedištu svojeg Ministarstva. Na taj je način riješio i dvojbu koja je novinare mučila od početka mandata Plenkoviće-
X I P O R C / O T Š I R K v a l s i m o T
Slaven Dobrović i Miro Bulj
Buljevo zalaganje za referendum “plod emocija” Dobrovi smatra da je Buljevo zalaganje za referendum o HEP-u tek plod njegovih emocija. - Pojedini saborski zastupnici reagiraju sa srcem, domoljubno. No, mislim je da nee biti problema i da e se postii konsenzus oko te odluke nakon detaljnijeg uvida u proceduru, u osigurae kojima e se zajamiti provedba postupka na nain da se zadri strateški nadzor nad HEP-om i osigura razvoj te tvrtke, uvjeren je Dobrovi.
ve vlade. S obzirom da Martina Dalić i ministar državne imovine Goran Marić imaju oprečne stavove o privatizaci ji državne imovine, postavljalo se pitanje čiji će prevladati. Sada je, međutim, jasno da je pozicija Martine Dalić u Vladi puno jača nego Marićeva, koji
inzistirati, ustvrdio je Mostov ministar. Cijeli proces će, naglasio je, pratiti donošenje Zakona o privatizaciji HEP-a, u kojem će stajati ograničenje po kojem će Hrvatska imati trajno vlasništvo nad 75 posto plus jednom dionicom kompanije.
POVJERENSTVU ZA SUKOB INTERESA STIŽU PRIJAVE, PREMIJER PRAVDA PUTOVANJE GRABAR-KITAROVIĆ
Plenković: Predsjednica u Americi vodi važne razgovore za Hrvatsku ZAGREB - Kad je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ranijim prilikama službeno putovala u SAD, na internetskoj stranici Ureda predsjednice bile su zabilježene apsolutno sve aktivnosti koje je tamo imala. Naveden je val jda svaki predsjedničin sastanak, pa makar je riječ bila i o susretima s nogu na margini neke međunarodne konferencije. Međutim, o petodnevnom putovanju Kolinde Grabar-Kitarović u SAD koje
I bi danas trebalo završiti, do- V E sad na toj stranici nije objav- Č A V ljeno ništa osim najave bo- O K r ravka u Americi od 1. do 5. o v a D siječnja. Na sve upite o razlozima odlaska u SAD, iz Ureda predsjednice odgovaraju krajnje općenito da će se ona sastati s “predstavnicima političkog i društvenog života te nevladinog sektora”. Ipak, premijer Andrej Plenkovićuvjeren je da je predsjednica otputovala u Premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović misiju važnu za Hrvatsku.
- Siguran sam da će tijekom svojeg boravka u Americi voditi za Hrvatsku važne i korisne razgovore, izjavio je jučer predsjednik Vlade. S tim se, međutim, ne slažu svi hrvatski građani, pa su njih već trojica, među njima Drago Pilsel i Goran Vojković, prijaviliKolinduGrabar-KitarovićPovjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Oni vjerojatno smatraju da nije riječ o službenom predsjedničinom putovanju nego o njezinom privat-
nom izletu na trošak državnog proračuna. Kad bi to bio slučaj, Kolinda Grabar-Kitarović bi možda prekršila odredbu Zakona o sprječavanju sukoba interesa u kojoj se navodi da je državnim dužnosnicima zabranjeno zlouporabiti posebna prava koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti. Ali, bit će praktično nemoguće dokazati da predsjednica nije otputovala u Ameriku kako bi vodila razgovore važne za Hrvatsku. D. CIGLENEČKI
6
Glas Istre
novosti
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
PODUZETNIŠTVO NA POLUOTOKU: NAKON TEŠKE ALI USPJEŠNE POSLOVNE GODINE AZRRI OPTIMISTIČKI
Dogodine se otvaraju ce tartufarstvo u Vrhu i za med
Direktor Agencije za ruralni razvoj Istre - Igor Merlić
U odnosu na 2015., AZRRI je u 2016. godini za 30 posto povećao prodaju svježeg mesa i mesnih prerađevina. U svojoj ponudi, usmjerenoj ponajviše na ugostiteljstvo u Istri, ali i izvan Poluotoka, AZRRI ima desetak rezova mesa istarskog goveda, nekoliko rezova mesa istarskog magarca, a broj salama, čiji se recepti i nazivi kroz godine ponešto mijenjaju odnosima s našim partneriDavor ŠIŠOVIĆ ma, zbog kojih i postojimo, i to posebno s uzgajivačima PAZIN - Iza nas je zahtjev- istarskog goveda, s maslinana i teška godina, posebno rima i ratarima, rekao nam je zbog financijskih okolnosti, Igor Merlić, direktor Agenciali i zbog projekata koji su je za ruralni razvoj Istre, reu središnjoj ili završnoj fazi, zimirajući upravo izmičuću no njenim smo rezultatima godinu. prilično zadovoljni. Učinili Farma istarskog smo dosta značajnih iskoraka: vratili AZRRI-ju ugled magarca koji je prošlih godina možda Najveći pothvat, čija je rebio malo poljuljan, a poseb- alizacija trajala više godina, a no smo zadovoljni odličnim koji je tijekom ove godine naNAPISAO I SNIMIO
AZRRI-jeva nedavno dovršena farma, odnosno Centar za održivi razvoj stočarstva Istre na Gortanovom brijegu kraj Pazina
pokon dovršen, je farma za tov istarskog goveda podno Gortanovog brijega. Ona se počela graditi prije nekoliko godina novcima iz europskih fondova, no kako novaca nije bilo dovoljno, gradilište je par godina stajalo nedovršeno dok tijekom ove godine AZRRI nije uložio vlastitih 3,8 milijuna kuna (iz kredita) u dovršetak druge faze. Uz građevinski i instalacijski dio posla, na lokaciju farme dovedena je struja, voda i telefon, a izgrađene su i dvije pristupne ceste, jedna novoprobijena i jedna postojeća ali proširena. Farma je sada dovršena, opremljena i useljena, a službeno će proraditi tijekom ovog mjeseca kada prođe tehnički pregled. - Zaokružili smo tehnološki ciklus i stvorili sve uvjete potrebne za dalji razvoj programa istarskog goveda,
a ova će farma biti i nukleus programa revitalizacije pasmine istarskog magarca, ko jeg ćemo razvijati sljedeće godine, zaključuje Merlić. U odnosu na 2015., AZRRI je u 2016. godini za 30 posto povećao prodaju svježeg mesa i mesnih prerađevina. U svojoj ponudi, usmjerenoj ponajviše na ugostiteljstvo u Istri, ali i izvan Poluotoka, AZRRI ima desetak rezova mesa istarskog goveda, nekoliko rezova mesa istarskog magarca, a broj salama, čiji se recepti i nazivi kroz godine ponešto mijenjaju, ove se godine stabilizirao na sedam standardnih: salame od mesa istarskog goveda s istarskom malvazijom, s crnim vinom ili s tartufima, salama od mesa istarskog tovara, salama od svinjskog mesa, te od divlje svinje i od jelena.
Dogodine će se ovom asortimanu pridružiti i salama od mesa istarske ovce, na čijoj se recepturi već neko vrijeme radi. Uz spomenuto, od svinjskog mesa AZRRI proizvodi i pancetu te žlomprt. Novi zamah tržišnoj zanimljivosti mesa i mesnih prerađevina od istarskog goveda očekuje se kada se dovrši proces zaštite mesa istarskog goveda oznakom izvornosti,
za što je izrada elaborata u tijeku. AZRRI je nositelj ovog postupka, a kada se dovrši stručni dio specifikacije za zaštitu mesa istarskog goveda, slijedi dogovor sa slovenskim uzgajivačima o zajedničkoj međudržavnoj zaštiti. Meso istarskog goveda i istarskog magarca, ali i druge namirnice lokalnog podrijetla, AZRRI je tijekom ove godine popularizirao i
Iako su poslovi u ovoj godini dobro krenuli, u planiranju za 2017. u AZRRI-ju su oprezni: tržište mesa, mesnih prerađevina i maslinovog ulja namjerava se i dalje širiti, a zadovoljni će biti ako se dogodine proda 20 posto više nego ove I V E R A Z A L . N
Istarska goveda na farmi na Gortanovom brijegu
Kuharska radionica u edukacijskogastronomskom centru Istre
Izbor AZRRI-jevih salama od mesa istarskog goveda, magarca, veprovine…
Glas Istre
novosti
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
7
NAJAVLJUJE NOVE PROJEKTE
DVOJBENI REZULTATI:
tri za Cerovlju
Strani gosti do rujna potrošili 7,9 milijardi eura
kroz niz radionica za profesionalne kuhare organizirane u Edukacijsko-gastronomskom centru Istre na Gortanovom brijegu, u suradnji sa županijskim odjelima za turizam i za poljoprivredu, te županijskom Obrtničkom komorom. Te je radionice završilo 262 polaznika, što je, kaže Merlić, daleko iznad očekivanog, pa će se s ovakvim programima nastaviti i ubuduće. U studenome je AZRRI organizirao tradicionalne Dane otvorenih vrata agroturizama Istre, koji su s 5.000 gostiju oborili još jedan rekord (porast od 30 posto u odnosu na lanjsku godinu), a uz tradicionalne goste ove manifestacije s istarskog i riječkog područja, ove ih je godine dolazio veći broj i iz Slovenskog primorja te područja Trsta. Obnovljena mehanizacija Merlić je vrlo zadovoljan što je ove godine okončan još jedan dugogodišnji problem: korištenje poljoprivrednog zemljišta negdašnjeg Purisa (danas državnog) u dolini Pazinčice, na području grada Pazina i općine Cerovlje, oko čega je bilo nesporazuma s lokalnim poljoprivrednicima, riješeno je uzajamnom zamjenom parcela, tako da su i AZRRI i lokalni poljoprivrednicima sada stekli pravo obrađivanja zaokruženih cjelina. Na tom području AZRRI uzgaja ratarske kulture na 50 hektara, a još 110 hektara u istu svrhu koristi i na Motovunštini pokraj mjesta Murari. Proizvodi s tog zemljišta koriste se kao stočna hrana za istarska goveda na farmi
na Gortanovom brijegu, a eventualni višak se proda je. Potkraj ove godine AZRRI je uložio 680.000 kuna u zamjenu dotrajale poljoprivredne mehanizacije, stare četrdesetak godina. Novi su strojevi nabavljeni korištenjem povoljnog kredita županijskog Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma. AZRRI-jeva uljara San Lorenzo u Vodnjanu također je imala najbolju godinu otkad postoji, preradivši 715 tona maslina, što u uslužnoj preradi, što otkupivši viškove maslinovog ploda od istarskih maslinara. Iako su poslovi u ovoj godini dobro krenuli, u planiranju za 2017. godinu u AZRRI ju su oprezni: tržište mesa, mesnih prerađevina i maslinovog ulja namjerava se i dalje širiti, a zadovoljni će biti ako se dogodine proda 20 posto više nego ove. Prihod se očekuje i od usluge strojne sadnje i nabave sadnica, što je usluga u koju AZRRI s opremljenošću koju je postigao sada uključuje i potpunu pripremu zemljišta. Povećati prihode i smanjiti troškove Uz postojeće redovite godišnje aktivnosti, u pripremi su i novi projekti. U suradnji s općinom Cerovlje, porečkim Institutom za poljoprivredu i agroturizam te županijskim Odjelom za poljoprivredu priprema se izgradnja objekta za proizvodnju meda i drugih pčelinjih proizvoda u Cerovlju, za što će se novac potražiti kroz natječaje europskih fondova. Također, nakon višegodišnjih priprema dogodine će se u Vrhu na Buzeštini osnovati Centar za održivi razvoj tartufarstva i gljivarstva. U nedostatku vlastitih novaca za takav projekt rješenje je nađeno u njegovu kandidiranju na program međunarodne suradnje između Hrvatske i Italije Interreg, a AZRRI-ju bi partneri u tom projektu trebali biti Grad Buzet, Istarska županija, Hrvatski šumarski institut, te iz Italije regije Marche i Molise, te Centar za razvoj tartufarstva u mjestu Acqualagna. Jedna od djelatnosti tog centra bit će i poticanje te servisiranje plantažnog uzgoja tartufa u Istri, i crnog i bijelog. - Cilj nam je u 2017. godini nastaviti povećavati prihod, uz istovremeno smanjivanje troškova, nalaziti za naše projekte oslonac u EU fondovima, što više zarađivati iz vlastitih djelatnosti i smanjiti oslanjanje na proračun Istarske županije, ali kroz sve što radimo najvažnije je da postajemo sve veća potpora poljoprivrednicima u Istri, pa čak i šire, zaključuje direktor AZRRI-ja Igor Merlić.
HRVATSKA NARODNA BANKA OBJAVILA PRIHODE OD TURIZMA U PRVIH DEVET MJESECI PROTEKLE 2016. GODINE
Boris Žgomba, Uniline: Porast broja noćenja prati jednaki porast potrošnje Ronald Korotaj, Istraturist: Rezultate ne možemo smatrati pozitivnim Neven Ivandić, Institut za turizam: Potrošnja inozemnih gostiju za cijelu godinu oko 8 i po milijardi eura Gari Cappelli, ministar turizma: Zajedno s domaćim gostima prihod će biti 9,5 milijardi eura
a v i h r A
•
•
•
ZAGREB - Prihodi od turizma u prvih devet mjeseci 2016. godine, koji prema izračunu Hrvatske narodne banke iznose sedam milijardi i 902 milijuna eura samo od inozemnih gostiju, nisu izazvali oduševljenje među hotelijerima i analitičarima turističkog prometa, iako u odnosu na isto razdoblje 2015. godine predstavljaju rast od 8,3 posto, ili 603,3 milijuna eura. - Mislim da su ovo loši rezultati sezone. Pokazuje se kako je rast prihoda na razini rasta broja noćenja, a kvalitativno se nismo pomaknuli s mjesta. Brojčani rast povećan je rastom u smještaju koji nije organiziran, odnosno u privatnom smještaju koji iznosi oko tri do tri po posto noćenja koje su sada evidentirane, kaže Ronald Korotaj, predsjednik uprave Istraturista i predsjednik Udruženja hotelijera, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Relevantne brojke Mi u branši ove rezultate ne možemo smatrati pozitivnim, poručuje Korotaj. HNB je objavila kako u spomenutom razdoblju udio prihoda od putovanja i turizma u ukupnom BDP-u iznosio je 23,1 posto ,što u odnosu na isti period 2015. predstavlja rast udjela od jednog postotnog poena. U trećem tromjesečju 2016. godine, odnosno od srpnja do rujna, realizirano je 5 milijardi i 459 mili jardi eura prihoda od stranih gostiju, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 9 posto, ili 450,1 milijuna eura. Udio prihoda od putovanja u BDP-u u trećem tromjesečju iznosio je 43,2 posto, što je za 2,4 postotna poena više nego u trećem tromjesečju prethodne godine. - Brojke koje je iznijela HNB relevantan su po-
Ulaganja vraćaju dobrim rezultatima - hotel Lone Rovinj
kazatelj rezultata sezone u 2016. godini, napominje Boris Žgomba iz pulske tvrtke Uniline, te kaže da su 2015. ostvarili slične rezultate kroz cijelu godinu kao sada u prvih devet mjeseci. Ako pribrojimo posljednje tromjesečje koje ipak donese nešto gostiju i prometa, to znači još oko šesto mili juna eura prihoda. Ostanemo li, dakako, pri postojećem trendu. N I C A R G . M
Gari Capelli I V E R A Z A L . N
Neven Ivandić, analitičar iz Instituta za turizam, slaže se kako bi potrošnja inozemnih gostiju za cijelu godinu mogla iznositi oko osam i pol milijardi eura. Dvojbe oko rasta Ivandić napominje kako nema još konačnih podataka za potrošnju domaćih gostiju, a “prema istraživanju potrošnje domaćeg stanovništva u tu I Č I N A . M
Neven Ivandić K E Š O J I M . M
Boris Žgomba, Uniline
Ronald Korotaj
Što se tiče domaćih gostiju, procjenjujem da će doći do manjeg pada. Procjene Ministarstva turizma da ćemo, zajedno s domaćim gostima, imati prihod od oko 9,5 milijardi eura, mogu se, s manjom ogradom, uzeti prihvatljivima, komentira Žgomba te napominje da rezultati pokazuju kako “osam posto veći promet prati jednako velik porast broja noćenja”.
rizmu, dolazimo do milijardu i milijardu i 300 milijuna eura u domaćoj potrošnji. Ukupno s inozemnim gostima, prihode sezone 2016. godine biti će oko deset milijardi eura”, drži on i napominje da je to jako dobar rezultat, uz primjedbu kako je istraživanje HNB-a napravljeno drukčijom metodologijom od eVisitora, te da nema sumnje u točnost.
Ministar Gari Cappelli zadovoljan je rezultatima, priopćilo je Ministarstvo turizma. Cappelli je istaknuo kako se u čitavoj 2016. godini očekuje preko 9,5 milijardi eura prihoda, ukoliko se pridoda i turistička potrošnja domaćih gostiju. - Zadali smo si za cilj realizaciju prihoda u turizmu od 14 do 15 milijardi eura do 2020. godine. Sljedeće godine očekuje nas 800 milijuna eura novih investicija i projekti namijenjeni produljenju sezone kroz koje možemo ostvariti još bolje rezultate u vidu turističke potrošnje i time se približiti našem cilju, naglasio je ministar Cappelli. Najave o povećanju prihoda na 14 ili 15 milijardi eura do 2020. godine u turističkom sektoru izazvale su dvojbe. - Ako mogu biti diplomat, reći ću kako je to veliki izazov. To je ambiciozan plan, jer bi u tri godinetrebali skočiti s devet na 14 milijardi eura, dok smo u posljednje tri godine skočili s osam na devet milijardi. Osim toga, za investicije i povrat rezultata treba dosta vremena, kaže Boris Žgomba. Što se tiče hotelijerstva, pomak će biti kvalitetan, ali se ne zna koliko će on iznositi. Za realizaciju investicije treba četiri-pet godina, kod nas to sporo ide, pa je teško komentirati postojeće projekcije. Ipak, investiranje je pravi put, jer ne možemo biti zadovoljni samo povećanjem volumena nego i kvalitete, objašnjava Korotaj. - Prognoze rasta su ostvarive, ali prava bitka nije samo u porastu fizičkog rasta koji je 3-4 posto, nego u porastu potrošnje u turizmu. Investicije kreću, susrećemo se s velikim rezultatom investicija u turizmu, potvrđuje Neven Ivandić. D. GRAKALIĆ
8
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Otvoreno skladište Crvenog križa
[email protected]
591-515
što je skladište Gradskog društva Crvenog kria Pula na adresi Mauranieva 5, kod pulske tvornice stakla, bilo zatvoreno gotovo dva mjeseca, ono je ponovo otvoreno za primanje donacija rabljene odje-
e i obue. Skladište GD Crvenog kria Pula na toj adresi, kako saznajemo, bit e otvoreno danas, pa nadalje svakoga etvrtka, a robu, odnosno odjeu i obuu svih veliina, primat e u radnom vremenu od 12 do 17 sati. B. P.
*
MALI KORACI U DUGOTRAJNOM PROCESU UREĐENJA RIVE KOJI
Program Pulske filmske tvornice Bijelim veerima s Borisom Vincekom nastavlja se danas u 20 sati Klubodrom Pulske filmske tvornice, a prvi ovogodišnji program bit e posveen knjizi i filmu “Doba nevinosti”. Potom 12. sijenja, u 20 sati, slijedi projekcija jednog od najboljih dokumentaraca svih vremena “Bez sunca”, a 19. sijenja u 20 sati drugi dio projekcije nagraenih filmova s 48. revije hrvatskog filmskog stvaralaštva kada e biti predstavljen prvonagraeni filmovi, dokumentarac “Roendan Tadije Tadia” i igrani “Paspin kut 3” Zorka Sirotia, “Tajni ivot vila Igora Jelinovia” i “mali ovik… ja ali o’arano kruenje …” Josipa Pina Ivania. Posljednja projekcija u sijenju bit e odrana 26. sijenja u 20 sati kada e se moi pogledati nezavisnu dramu Samsara. Svi G. R. programi su besplatni.
PULA - Nakon
PULA - Knjievno-filmskim
I V E R A Z A L n e v e N
Ureenje rive ide pol ali se na tome ipak
U petak misa u katedrali PULA - Sutra, u petak, 6. sijenja Katolika crkva obiljeava svetkovinu Bogojavljenja ili Sveta tri kralja. Poreki i pulski biskup ordinarij mons. dr. Draen Kutleša, tog e dana sveano misno slavlje predvoditi u pulskoj prvostolnici, katedrali Uznesenja Marijina, s poetkom u S. Z. T. 10.30 sati.
Otvorenje izložbe Milutina Kneževića PULA - Danas e se u SKUC-u Pula, u 19 sati, odrati otvorenje samostalne izlobe Milutina Kneevia pod nazivom Okruenje. Ulaz je slobodan. G. R.
Obnovljeno dječje igralište na Kaštanjeru Pulska riva trebala bi oživjeti novim sadržajima
i Ulice Rimske centuriPULA - U sklopu Malih komunalnih ak- jacije. Stare i dotrajale sprave zamijenjene su cija na podruju Mjenovima, a prema nasnog odbora Kašta javama iz Grada Pule, njer, obnovljeno je postavit e se i gumiradjeje igralište na raG. R. skriju Japodske ulice na podloga.
Kaufland 6. siječnja radi do 22 sata PULA - Na blagdan Sveta tri Kralja koji pada u petak 6. sijenja, kako smo pisali, neki veliki trgovaki centri u Puli radit e po skraenom, a neki i po uobiajenom radnom vremenu. Iako smo naveli da e Kaufland taj dan raditi od 7 do 16 sati, kako su nam javili iz samog trgovakog centra, oni e tog dana raditi due, i to do 22 sata. Konzum e tako raditi od 7 do 13 sati, osim Kcentra u Šijani koji e raditi do 15 sati, Lidl e raditi od 8 do 21 sat, Bila od 7 do 20, Plodine od 7 do 20, a Interspar od 7 do 21 sat. Zgrada trnice taj e dan biti zatvoS. Z. T. rena.
Natječaj za ravnatelja Dječjeg doma PULA - Djeji
dom Rua Petrovi trai ravnatelja. Naime, u etvrtak 29. sijenja raspisan je natjeaj za izbor i imenovanje ravnatelja/ice. Inae, ravnateljem/ ravnateljicom doma socijalne skrbi moe biti imenovana osoba koja ima završen prediplomski i diplomski struni studij ili integrirani i diplomski struni studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, sociologije i socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, pedagogije, medicinskih, humanistikih i drugih društvenih znanosti te ima najmanje pet godina radnog staa u propisanom akademskom zvanju, od toga najmanje tri u djelatnosti socijalne skrbi. Ravnatelja imenuje Upravno vijee doma, uz prethodnu sukladnost nadlenog ministra, na etiri godine. Natjeaj je otvoren osam dana od objavljivanja. B. P.
Idejni projekt koji je financiran u sklopu prekogranične suradnje, detaljnije razrađuje jedan od segmenata cjelovitog poteza Rive, točnije od ulaska na uljanikov otok do Riječkog gata te on, pored izrade urbanističkog plana, predstavlja prvu aktivnost koja vodi k samoj realizaciji i može poslužiti kao podloga za daljnje kandidiranje realizacije uređenja na europske fondove, pojašnjavaju iz Grada Pule PIŠE Goran ROJNIĆ ske rive. Tada je rečeno da se najveći dio tog iznosa ili 85 tiPULA - U nedavnom razgo- suća eura, namjerava utrošiti voru za naš list gradonačel- na izradu idejnog projekta. nik Boris Miletić nije se slo“U sklopu projekta PUTžio s konstatacijom da se već UP Istre, kojeg je nositelj bio dugo najavljuje uređenje pul- Zavod za prostorno uređeske rive kao pokretač razvo ja tog dijela grada, a ništa se ne radi. Obrazložio je projekt uređenja rive kao dugotrajan proces, ali je prethodno trebalo izgraditi i obalni kolektor da se Pulski zaljev više ne bi zagađivao. Usto je naveo da je Grad Pula, u sklopu EU projekta PUT-UP Istre, dobio sredstva kojima će se izraditi idejni projekt uređenja rive, a koji će biti osnova za sve buduće aktivnosti.
nje Istarske županije, i u ko jem su, pored Grada Pule, partneri bili i Mestna občina Koper, Regionalni razvojni centar Koper i Univerza u Ljubljani te Grad Buzet, Grad Pula je za glavnu ak-
Prva aktivnost idejni projekt Valja ponoviti da je još2011. godine na arhitektonskom natječaju izrađen i odabran idejni projekt uređenja rive izrađivača Studija BF iz Zagreba. Isti je studio izradio i UPU Rive, koji je i prezentiran prošle godine. Stoga je još 2015. godine Zavod za prostorno planiranje Istarske županije kroz projekt PUT-UP Istre dodijelio Puli bespovratna sredstva za pokrivanje troškova oko aktivnosti vezanih uz izradu idejnog projekta uređenja grad-
tivnost imao izradu idejnog projekta uređenja rive čije se rješenje temelji na konceptu provedenog urbanističkog natječaja. Idejni projekt koji je financiran u sklopu ove prekogranične suradnje, detaljnije razrađuje jedan od segmenata cjelovitog poteza gradske Rive, točnije potez od ulaska na Uljanik-otok do Riječkog gata te on, pored izrade urbanističkog plana, predstavlja prvu aktivnost koja vodi k samoj realizaciji i može poslužiti kao podloga za daljnje kandidiranje realizacije uređenja na europske fondove”, pojašnjavaju iz Grada Pule. Iz gradske uprave podsjećaju da je u posljednjih nekoliko godina provedeno niz aktivnosti kojima je cilj reaktivirati rivu uvođenjem novih sadržaja. Između ostalog, iz Grada navode provođenje postupka komunikacije s potencijalnim korisnicima prostora, proveden urbanistički natječaj da bi se dobio najbolji urbanistički (razvojni) koncept te izrada urbanističkog plana koja je u završnoj fazi izrade.
Širenje za najviše 16 metara Kako bi u budućnosti trebao izgledati dio od Uljanik otoka do Riječkog gata
Iz Grada kažu da je u posljednjih nekoliko godina provedeno niz aktivnosti kojima je cilj reaktivirati rivu uvođenjem novih sadržaja, od razgovora s korisnicima do izrade planova
“Navedene aktivnosti financirane su iz proračuna Grada Pule, no paralelno su praćeni i ostali mogući izvori financiranja koji bi mogli doprinijeti bržoj realizaci ji zamišljenog koncepta. U tom smislu u sklopu projekta PUT-UP Istre odobreno je Gradu Puli 113.236,96 eura koji su korišteni za izradu idejnog projekta uređenja
Glas Istre
pula
Oštećen parking aparat kod Arene
Četvrtak, 5. siječnja 2017. PULA - Policija
je u utorak ujutro u 10.45 sati zaprimila dojavu o ošteenju aparata za naplatu parkiranja na raskriju Epulonove i Zadarske ulice u Puli. Naime, tijekom noi s ponedjeljka na utorak netko je petardom
oštetio aparat za naplatu, a time je oštetio i pravnu osobu iz Pule za još neutvreni novani iznos. Kako je reeno, policijski slubenici poduzima ju sve mjere i radnje da bi pronašM. S. li poinitelja.
ZA CILJ IMA VRAĆANJE GRADA MORU
a v i h r A
9 * *
PRIOPĆENJE STOŽERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA GRADA PULE . M . M
ko, adi Brodice bi trebale biti na zaklonjenom vezu
Oprez! Danas i sutra olujna bura Obuhvat Urbanističkog plana ureenja Riva
rive, elaborat zaštite okoliša, nabavu specijaliziranog softvera (Arc GIS mrežne licence) i edukaciju za njegovo korištenje te ostale administrativne troškove za provedbu aktivnosti. Iz svega toga razvidno je da Grad Pula kontinuirano provodi aktivnosti koje imaju za cilj realizaciju zacrtanih programskih smjernica uređenja rive kao osobito vri jednog gradskog područja kojeg su prostorna raspo-
loživost i namjena od osobite važnosti za razvoj grada”, zaključuju iz gradske uprave. Izrađivač idejnog rješenja i UPU-a Riva, arhitekt Zoran Boševski iz zagrebačkog Studija BF, prilikom obrazlaganja rješenja i prostornog plana naveo je, primjerice, da je šetnica duž rive predviđena od Uljanika do Vele Drage, s time da bi se sadašnja riva maksimalno širila za 16 metara,
odnosno, sa sadašnjih 23 na maksimalno 39 metara i to kod zgrade Admiraliteta, pri čemu bi industrijska pruga (koja se više ne koristi) ostala na rivi, dok bi se ribarska zona realizirala u Uvali Zonka. Pritom je Boševski istaknuo da je cilj realizirati zone prema namjenama, ri ješiti prometnu i infrastrukturnu problematiku te definiranje grada prema moru, odnosno stvaranje urbanog identiteta.
PULA - Na dojavu Županijskog centra 112 da se u četvrtak i petak u Istri očekuje jaka i olujna bura te izuzetno hladno vrijeme, moguće od -5 pa i do -8 stupnjeva, uz mogućnost poledice, Stožer za zaštitu i spašavanje Grada Pule preporučuje svim građanima dodatan oprez prilikom boravka na otvorenom prostoru. Preporuke su da se boravi što manje na otvorenom ili u zatvorenom prostoru bez grijanja; da se prije izlaska na otvoreno slojevito obuče dovoljno topla odjeća i obuća i ne zaboravi zaštititi glava i šake; da se ne ide na led na zaleđenim vodenim površinama zbog
I e S I r t V s I A R a E s 1 N I S a l 4 5 V 1 G 9 5 O , E g 8 3 P n 5 G i t 1 U U e 9 5 / K L k r 2 5 : S a 0 . l e M T U
opasnosti od klizanja i mogućih posljedica pri padu. Potom da se u prostorijama koje nisu grijane, prije nastupa jake zime, ispusti vodu iz vodovodnih cijevi, spremnika ili grijača vode te sustava centralnog gri janja koji nisu u funkciji, te da se zaštite vodomjeri od
hladnoće zbog mogućnosti pucanja. Preporuča se da se dobro zatvore svi prozori i vrata, spuste rolete ili zatvore prozorske kapke te da se vodi računa o mogućnosti pada crijepa s krova, grana s drveća i slično, pa se vlasnicima osobnih vozila savjetuje da ne ostavljaju vozila ispod drveća zbog opasnosti od loma grana ili rušenja stabla. Također, preporuka je da se ne kreće na put osobnim vozilom bez odgovarajuće zimske opreme, kao i da se poštuju upozorenja i zabrane nadležnih službi. Za brodice i čamce preporuča se pronalazak sigurnog, od vjetra i valova zaG. R. klonjenog veza.
Preporuča se da se dobro zatvore svi prozori i vrata, spuste rolete ili zatvore prozorske kapke; te da se vodi računa o mogućnosti pada cri jepa s krova, grana s drveća i slično
Nekomercijalne oglase, primamo radnim danom:
10
Glas Istre
pula
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
ČITAONICA KLUBA UMIROVLJENIKA MJESTO JE SVAKODNEVNOG DRUŽENJA PULJANA
Na razgovor, igranje i čitanj dnevno doe oko 150 pen
Brojni umirovljenici svakodnevno dolaze radi društva
PIŠE Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ SNIMIO MILIVOJ MIJOšEK PULA - Čitaonica Kluba umirovljenika na Giardinima nedavno je proslavila deset godina rada. Ovoj okrugloj obljetniciprisustvovalisu brojni uzvanici, ali i sve brojniji korisnici koji u ovim prostorijama borave svakodnevno. Vrijedan kutak za razonodu Kako je tada rekla ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula Nela Načinović, otkako je Čitaonica otvorena, kroz nju je prošlo čak 2.800 članova, a njih 750 je lani obnovilo svoje članstvo. Čitaonica je u deset godina zabilježila više od 450 tisuća posjeta, a pročitano je čak pola milijuna novina. Upravo to bio je povod da provedemo dan s korisnicima.
Čitanje dnevnih novina je gotovo obveza
Pulski umirovljenici imaju pravu sreću što im je otvoren ovakav prostor koji je rijetkost u Hrvatskoj. Mnogi bi poželjeli imati ovakvo mjesto za razonodu, gdje je toplo, a otvoreno je tijekom cijelog dana, kaže korisnik usluga Čitaonice Hasib Okić Kako smo saznali, dnevno kroz Čitaonicu prođe oko 150 osoba, nekad više, nekad manje, ovisno o periodu u godini, a ponekad i o vremenu. No, ono što je svima zajedničko, je da im ovi prostori nude mogućnost za druženje, igranje karata ili šaha, čitanje novina, ili jednostavno ispijanje kavice u ugodnoj atmosferi. - Svaki dan dolazim u Čitaonicu, čak i poslijepodne. Volim igrati remi u paru, nekad i u troje ili četvero. Kartamo za gušte, nikad za pare,
sada smo u penziji pa nemamo mi novac za to, kaže nam kroz smijeh Milan Paun, jedan od korisnika usluga Čitaonice Kluba umirovljenika kojeg smo zatekli u kartanju s Paškom Šimuncem. I dok Milan ističe kako mu je to jedinikutak u gradu u ko jem se može razonoditi, jer u gostionice ne ide, pa stoga dolazi i popodne u miru pročitati novine, Paško ističe da on poslijepodne ostaje kući i u svom naslonjaču čita dnevnu štampu, ali je zato jutro rezervirano za njihove svakodnev-
Hasib Okić najbolji je šahist u Čitaonici
Proputovao svijet, ali najljep- Miroslav Opačak u mirovini še je kući - Klaudio Diminić ima vremena za druženje
ne kartaške igre. Hasib Okić pak svakodnevno dolazi da bi igrao šah. I u tome je pravi maher. U Čitaonici nema prave konkurencije, kažu nam njegovi suigrači. Hasib skromno dodaje kako šah igra već 50 godina te je to, kaže, jedino što zna. I skuhati ručak! - Nemojte ih slušati, ne pobjeđujem uvijek. Nekad ja, nekad netko drugi, ali stvar-
no volim igrati. Nekad sam išao i po turnirima. Dok sam radio sudjelovao sam na radničkim sportskim igrama pa smo igrali po cijeloj državi, ali i vani u Njemačkoj, Mađarskoj, svugdje, ističe Okić i dodaje da pulski umirovljenici imaju pravu sreću što im je otvoren ovakav prostor koji je, prema njegovom mišljenju, rijetkost u Hrvatskoj
i da bi mnogi poželjeli imati ovakvo mjesto za razonodu, gdje im je toplo, a mogu doći tijekom cijelog dana. - Ja češće dolazim poslijepodne, jer mi tako više paše, ali i ujutro, kadgod imam vremena, zaključuje Hasib Okić. A da je Čitaonica doista mjesto susreta različitih ljudi koji su svoj radni vijek proveli na sve četiri strane svije-
LUČKA UPRAVA UKLONILA BESPRAVNE MOLOVE NASUPROT ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA
Nema više vezivanja plovila “na divlje” u lučici M PULA - Lučka uprava Pula jučer je započela s uklanjanjem bespravnih molova koji doslovno preko noći već godinama niču na pulskoj Rivi, nasuprot željezničkog kolodvora. Iako je prije dvije i pol godine na Mandraču otvorena komunalna gradska lučica na ko joj su postavljena dva mola sa 60 vezova za batane, pasare i male ribarske brodove Puljana, pojedini su vlasnici malih plovila nastavili svoje barke privezivati duž
Rive “na divlje”. - Otvaranjem lučice Mandrač htjeli smo uvesti reda na ovaj dio rive, ali već tada, prije dvi je, tri godine, neki vlasnici plovila nisu se odazvali na sastanke. Zatim je velika većina građana premjestila svoje brodice u lučicu, a na bespravnim je molovima ostao manji broj plovila. Međutim, pojavila su se nova plovila i to bez ikakvih identifikacijskih oznaka, a njihovi bi vlasnici uporno htjeli da nestabilni, impro-
K E Š O J I M . M
Sporne je molove Lučka uprava uklonila o svom trošku
K E Š O J I M . M
U 15 dana uklonit će se preostale brodice
Glas Istre
pula
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
11
TREĆE ŽIVOTNE DOBI
e novina ionera
Aktivnosti u Čitaonici itaonica Kluba umirovljenika Pula otvorena je u prosincu 2006. godine u prostoru bivše Gradske knjinice i itaonice, u samome središtu grada. U prostoru itaonice nalazi se 80 sjedeih mjesta gdje je umirovljenicima omogueno itanje novina, pohaanje kreativnih radionica, priprema kulturno-zabavnih programa, informatiko opismenjivanje i stjecanje drugih vještina, informiranje o socijalnim i o pravima iz mirovinskog osiguranja, edukacija o zdravom i kvalitetnom starenju i drugo. bio pomagač tijekom mjesec dana plovidbe do Aleksandrije. Prošli smo i Libiju i Siriju…, a na kraju, kad sam joj iskrcao kofere, dobio sam takvu manču veću nego je tada bila moja cjelogodišnja plaća, ispričao nam je Klaudio Diminić.
Priče sa svih strana svijeta
brodu koji je išao iz Trsta u Egipat. Na brodu je bila i prelijepa talijanska “kraljica pamuka” iz Egipta. Ona je imala 30-ak godina, a ja 17. Dalmatinci su bili šefovi, i prvi i drugi konobar, a ja zadnji, treći, “mali od sobe”. Ona je pitala tko zna talijanski i ja sam se jedini javio, tako da sam joj
Sjetio se i svog susreta s Atlantskim oceanom i puta Biskajskim zaljevom kada je, kaže, more toliko valjalo da je tri dana proveo zavezan špagama za krevet. Dodaje kako je u životu putovao na brodovima Jadrolinije i vidio gotovo cijeli svijet, a na pitanje gdje mu je bilo najljepše, brzo odgovorio - “blizu doma”. Sada svoje umirovljeničke dane provodi u Čitaonici gdje je, kaže, skoro svaki dan. Vrijeme krati čitajući novine, ali ne karta, to je, po jašnjava, radio čitav život na brodu jer druge nije bilo, pa mu sada to više nije gušt. Jedan od redovnih čitatelja dnevnih tiskovina je i Miroslav Opačak: - Otkad sam otišao u mirovinu imam slobodnog vremena, počeo sam dolaziti u Čitaonicu, a nakon nekog vremena to se pretvori u naviku. I tako sada dolazim redovno, svaki dan. Pročitam tri dnevne novine, uz kavicu malo popričam s prijateljima, ali tiho da ne smetamo drugima. Ne igram niti šah, niti karte, a nisam baš zainteresiran niti za tečajeve koji se ovdje organiziraju. Ali vrijeme ovdje brže i ljepše prođe u društvu, kaže nam na kraju Opačak.
da će dati priliku njihovim vlasnicima da sami uklone plovila u narednih 15 dana, nakon čega će to također učiniti Lučka uprava. U međuvremenu će za koji dan ukloniti bove s morske površine, ali i par plovila koji već neko vrijeme potopljeni leže na spomenutom mjestu. - Osim što su bespravni, ovi su molovi i nesigurni, a neprestano vidimo šetače, nerijetko i s djecom, koji hodaju po njima. Bolje ih je ukloniti nego da se, ne daj bože, dogodi kakva nesreća, jer su stvarno nestabilni. Ljetos su čak i stranci znali ovdje vezivati svoje gliserčiće, dodao je Kereš.
Sporne je molove Lučka uprava uklonila o svom trošku unajmivši kamion s dizalicom i djelatnike, a za njihovo postavljanje, kao i privezivanje plovila na nedozvoljenom mjestu, nitko neće biti novčano kažnjen. Podsjetimo, lučicom na Mandraču upravlja Sportsko-ribolovno društvo Mandrač-Tivoli, kojem je pulska Lučka uprava dala u desetogodišnju koncesi ju taj dio priobalj a. Vez u lučici plaća se 200 kuna po dužnom metru brodice godišnje, a s obzirom na ogroman interes koji su građani iskazali, u planu je još toliko vezova na dodatna dva mola. P. SOFTIĆ
Ne kartamo za novac, mi smo umirovljenici, kaže Milan Paun
Omiljena razbibriga je šah
ta svjedoči i Klaudio Diminić koji sa svoje 82 godine ima iza sebe vrlo živopisan radni vijek. Proveo je naime čak tri desetljeća na brodovima, što na onima duge plovidbe, što na ribaricama. - Sjećam se kada sam imao 17 godina, 1952. godine, bio sam na putničkom
ndrač vizirani molovi koji niču preko noći postanu legalni. To se neće dogoditi i zato smo krenuli s njihovim uklanjanjem, rekao nam je Siniša Kereš iz pulske Lučke uprave. Tijekom jutra uklonjeni su svi takvi molovi osim dva za koja su bila privezana tri, četiri manja plovila. Kako na tim plovilima također nema nikakvih identifikacijskih oznaka, do njihovih se vlasnika ne može doći. Kereš je napomenuo
50.000 k�
njsretnijim� druj� Gla Istr� � Mim�
12
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Tečaj stranih jezika u POU-u Poreča
[email protected]
591-514
Petodnevni meunarodni karate seminar Cronvention u Rovinju ROVINJ - Od juer u Rovinju je zapoeo s radom 2. meunarodni karate seminar “Cronvention” a koji e potrajati sve do nedjelje. Seminar, koji je okupio tridesetak sudionika iz etiri europske zemlje - Bugarske, Švicarske, Italije i Hrvatske, i koji se prvi puta odrava u Rovinju, organizirao je rijeki karate klub “Taj”. Po rijeima jednog od organizatora Borana Beraka, seminar okuplja mlade i uspješne karatiste iz srednjoeuropskih zemalja, odnosno nositelja brojnih europskih i svjetskih odlija. -Treninzi, bilo da je rije o fizikim, mentalnim, edukativnim odvijaju se u Hotelu Amarin u jutarnjim satima, dok su poslijepodneva rezervirana za atraktivne treninge u dvorani Valbruna. Treninzi, dakako, ukljuuju i atraktivne sparing-e, koji su otvoreni za javnost i koji zapoinju u 18 sati, saznajemo organizatora. N. O. R.
POREČ - U Pukom otvorenom uilištu u Poreu mogu se uiti engleski, njemaki ili talijanski jezik dvaput tjedno u popodnevnim satima, uz iskusne strune stalne predavae. Nastava se odvija prema provjerenim metodama pouavanja, u suvre-
meno opremljenim uionicama i uz kvalitetnu organizaciju. Programi su odobreni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Od neformalnih (neverificiranih) jezinih teajeva u ponudi su ruski, španjolski i francuski jezik. C. B. G.
*
IZMJENE I DOPUNE ODLUKE O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORA U ROVINJU
Od 168 gradskih pr samo ih je 26 u PODZAKUP I DALJE LEGALAN
Rekordan broj darivatelja krvi jučer u Labinu . Š . A
LABIN - Prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog davanja krvi u Labinu po mnogoemu e ostati u sjeanju. Velikom odazivu, kakav je zadnji put bio rekordne 2009. godine, a vjeru je se da je tome pridonijelo kombinirano, duh vremena darivanja, vrijeme godišnjih odmora, ali i apel upuen u nacionalnim medijima koji se doduše nije odnosio na našu regiju, ali je podsjetilo naše darivatelje da mnogim ljudima ivot i zdravlje ovise o ovom humanom inu. Krv je juer došlo darovati mnogo branih
partnera te roditelja i djece koji daruju krv, što posebno raduje. Akciji je pristupilo 120 darivatelja, od kojih je krv darovalo njih 111, a prvodarivatelja bilo je 11: Ivan Batii, Mikela Belo Barbi, Dean Geek, Goran Glavii, Jelena Gregov, Martina Miloti, Tina Peteani, Karmen i Mirjana Rabar, Hany Tutan i Vjekoslav Kos. Rekorder akcije bio je Dario Dobri, koji je krv darovao 116 puta. Meu darivateljima je bio i labinski gradonaelnik Tulio Demetlika. Naredna akcija u Labinu, planirana je za 30. sijenja. A. Š.
U nedjelju rekreativna biciklijada od Befane na Bujštini MARUŠIĆI - U nedjelju, 8. sijenja, na podruju Bujštine organizira se rekreativna Biciklijada od Befane kojoj se mogu prikljuiti svi - od najmlaih do svih ostalih kategorija sportaša rekreativaca. Start i cilj je Marušii, pokraj Buja. Polazak je ispred Doma kulture u 11 sati, a svi sudionici plaaju kotizaciju u iznosu od 40 kuna. Biciklijada se vozi makadamskom i šumskom stazom dugakoj oko 35 kilometara i rije je o srednje teškoj dionici. Na biciklijadu se preporua ponijeti zaštitnu kacigu i rezervnu zranicu. Zimska biciklistika avantura nudi biciklistima atraktivnu vonju krunom stazom šumarcima gornje Bujštine, podnebljem zanimljivim zbog veduta koje krase ovaj dio Istre. Nakon biciklijade slijedi ruak. P. G.
bez vode Labinski Vodovod obavještava potrošae da e zbog kvara na cjevovodu biti bez vode Vozilići danas 5. si jenja od 8 do 15 sati. Nakon radova mogua su zamuenja vode! U sluaju zamuenja treba nazvati deurne telefone 091 1855 163 - od 7 do 22 sati ili 091 1855 164 od 22 do 7 sati ili 874 311 od 22 do 7 sati.
Mnogi su poslovni prostori od listopada do travnja zatvoreni
NAPISALA I SNIMILA
Nina ORLOVIĆ RADIĆ
ROVINJ - Izmjene i dopune odluke o zakupu poslovnih prostora, koja se našla na dnevnom redu posljednje sjednice Gradskog vijeća, ponovno je potaknula pitanje famoznog podzakupa. Naime, vijećnica SDP-a Eda Kalčić, govoreći o podzakupu osobama kojima je Grad Rovinj dao poslovni prostor u najam, a oni su ga iz kojekakvih osobnih razloga i raznih okolnosti ponovno dali drugoj, odnosno trećoj osobi u podnajam, podsjetila je da je SDP još 2015. godine tražio da se ispita legalnost, odnosno moralnost podzakupa.
Je li podzakup legalan? Jeste. K tome Rovinj nije jedini Grad koji ga ima. Nije li bolje od 168 gradskih prostora od kojih je 26 u podzakupu, prihodovati ili ne, upitao je gradonačelnik Giovanni Sponza podsjetivši i tom kontekstu na sporost suda u rješavanju statusa poslovnog prostora kod neodgovornih zakupaca
Institucija podzakupa i dalje ostaje
Na podzakupima se zarauje i parazitira - I dalje smatramo da se podzakup poslovnih prostora u vlasništvu Grada mora onemogućiti. Osim što je to neprihvatljiv put i način dobivanja poslovnog prostora čini mi se da je i zakonsku upitan. Na podzakupima se zarađuje, na njima se parazitira, rekla je Kalčić, dodavši i da nije pošteno da se jednom i u nekom trenutku pojedinac snašao i zakupio gradski poslovni prostor, a potom taj isti dao u podnajam od kojeg danas, bez rada i truda, sasvim pristojno živi. U svom obraćanju gradskim vijećnicima, naglasila je i da se
upravljanja gradskom imovinom i naplatom potraživanja također bilo prozivki. - Je li podzakup legalan? Jeste. K tome Rovinj nije jedini Grad koji ga ima. Sada postavljam pitanje da li je bolje od 168 gradskih prostora od kojih je 26 u podzakupu od istih prihodovati ili ne, upitao je gradonačelnik Giovanni Sponza podsjetivši i tom kontekstu na sporost suda u rješavanju rješavanja statusa poslovnog prostora kod primjera neodgovornih korisnika, odnosno zakupaca.
Podzakup poslovnih prostora u vlasništvu Grada mora se onemogućiti - Eda Kalčić
o problematici podzakupa, koja je na snazi već niz godina i ne treba previše raspravljati jer se o tome itekako govori među građanima, i to s one negativne strane. Odgovor na pitanje o podzakupu ponudio je gradona-
čelnik Giovanni Sponza, kazavši kako u ovoj prostoriji (misleći na vijećnicu), zasigurno nema osobe koja je zadovoljna institucijom podzakupa. Istovremeno, podsjetio je vijećnicu Kalčić, kako je na račun Grada, odnosno
Dakle, promjenama i izmjenama odluke o poslovnom prostoru institucija podzakupa ostaje. S druge pak strane ono najvažnije u tim izmjenama odnosi se na odluku kojom se sadašnjem vlasniku koji nije imao više od jedne dospjele nenaplaćene rate zakupnine, koji može dokazati da je poslovni prostor u zakupu bio otvoren jedanaest mjeseci u godini, koji tijekom trajanja ugovora nije obavio promjenu djelatnosti i nije dao prostor u podzakup sada ostvaruje pravo na oslobađanje od plaćanja nepovratne naknade i to u visini polugodišnjeg iznosa zakupnine. Također, “korektni” zakupci ostvaruju pravo na namjenski garantni polog ili bankarsku garanciju
Glas Istre
istra
Upisi u dječju glazbenu školu
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
POREČ - POU Porea upisuje djecu na teaj uenika prvih i drugih razreda osnovne škole za upise u glazbenu školu. U pripremni glazbeni razred upisuju se djeca uzrasta od 7 do 9 godina. Program pripremnih razreda vodi prof. Marijana Guli. Rad s grupama odrava se u popodnevnim terminima. C. B. G.
* *
PONOVNO SU POTAKNULE PITANJE PODZAKUPA
stora u najmu, odzakupu
Gradzapošljava referenta opće uprave
13
NOVIGRAD - Do 9. sijenja otvoren je natjeaj za radno mjesto referenta ope uprave u Gradu Novigradu. Posao je na odreeno vrijeme, do povratka due odsutnog slubenika. Pored opih uvjeta, koji se inae trae na takvim natjeajima, od kandidata se oekuje i korištenje društvenih mrea. P. G.
* * *
ZA PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE OPĆINA FAŽANA U 2017. GODINI IZDVAJA VIŠE OD TRI MILIJUNA KUNA I V E R A Z A L . N
Obnovljen i dograen vrtić Sunce
Od rujna svi će mališani moći u vrtić Sunce Iako se i ranije spominjalo da se djeca koja pohađaju ustanove izvan područja općine moraju vratiti pod okrilje Fažane, žele li roditelji da im Općina i dalje sufinancira vrtić, sada je u Socijalnom i gospodarskom programu taj rok preciziran na 1. rujna 2017. godine
Poslovni prostori u centru grada otvoreni su uglavnom ljeti
Podzakup se ne svia većini graana
Vraćanje prostora je dug proces - Vraanje u posjed gradskih prostora dug je proces. Naime, praksa je pokazala kako sudski procesi u tim sluajevima traju i do šest, sedam godina, a u pojedinim primjerima imaju i vrlo neizvjestan ishod. Upravo, institucijom podzakupa Grad rješava brojne situacije, i ono što je ne manje vano danas ima naplatu od zakupnine 99 posto, ili više od milijun kuna, obrazloio je gradonaelnik Giovanni Sponza dodajui da e i sam biti protiv instituci je podzakupa kada sudovi budu bri i odluke donašane u nekom razumnom vremenskom roku. Prvi ću biti protiv institucije podzakupa kada sudovi budu brži - Giovanni Sponza
plativu na prvi poziv kao i na upis hipoteke u korist Grada Rovinja kao založnog vjerovnika na nekretnini u suvlasništvu zakupnika ili treće osobe u iznosu jednogodišnje zakupnine za poslovni prostor. Ugrađen je i članak po kojem gradonačelnik Rovinja može Gradskom vijeću predložiti da se određeni poslovni prostori za koje ocjeni da su od posebnog interesa za Rovinj ( ili imaju takvu djelatnost) daju u zakup pod drugačijim uvjetima i kriteri jima od onih propisanih odlukom. U tom slučaju članovi Gradskog vijeća o odluci gradonačelnika odlučuju zaključkom.
I V E R A Z A L . N
FAŽANA - Od početka rujna ove godine Općina Fažana više neće sufinancirati boravak fažanske djece u vrtićima koji nisu na području općine Fažana, s obzirom da će do tada biti stvoreni svi potrebni uvjeti za boravak sve fažanske djece u Dječjem vrtiću Sunce. Tako, naime, piše u društvenom i gospodarskom programu Općine Fažana za 2017. godinu kojeg su 21. prosinca 2016. usvojili fažanski vijećnici na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Općinskog vijeća. Prema tom dokumentu za potrebe u predškolskom odgoju Općina Fažana planira izdatke u visini od 3,15 milijuna kuna. Sufinanciranje prestaje tek u rujnu O tome da Fažana više neće pokrivati pohađanje predškolskih ustanova koja nisu na njenom području, dakle uglavnom pulskih vrtića, već je bilo govora i ranije. Na jednoj od sjednica Općinskog vijeća kao datum do kada se djeca moraju vratiti pod okrilje Fažane, žele li roditelji da im Općina pokriva dio troškova, spominjao se početak ove godine. Međutim,
u ovom dokumentu jasno stoji da sufinanciranje za djecu u vrtićima izvan područja općine prestaje tek s rujnom. Već se i ranije raspravljalo na sjednicama Vijeća da vrtić Sunce, dograđen i obnovljen, u što je Općina protekle godine uložila gotovo dva milijuna, sada ima kapacitete da primi svu fažansku djecu. Kako je tada bilo rečeno, to ne mijenja ništa u odnosu na vr-
U rujnu se dakle u Suncu otvara nova vrtićka skupina i zapošljavaju dva odgajatelja, a da bi prostor u potpunosti bio spreman, za opremanje će Općina izdvo jiti 85 tisuća kuna
tić More u Valbandonu, za čije mališane Općina nastavlja sa sufinanciranjem. Prema posljednjem izvješću, koji je u rujnu podni jela ravnateljica Sunca Ljiljana Brajić, fažanski vrtić pohađalo je stotinu mališana, a s ljetom se suočio i s najmasovnijim odljevom predškolaraca, njih 36, koji su s jeseni krenuli u prvi razred osmoljetke.
Otvara se nova vrtićka skupina U rujnu se dakle u Suncu otvara nova vrtićka skupina i zapošljavaju dva odgajatelja, a da bi prostor u potpunosti bio spreman, za opremanje će Općina izdvojiti 85 tisuća kuna. Za osobne rashode djelatnika vrtića Općina je predvidjela sredstva u visini od 2,25 milijuna kuna te još 40 tisuća kuna za troškove prijevoza. Materijalni rashodi predviđeni su u iznosu od 705 tisuća kuna, a za zdravstveno osiguranje zaposlenika dodatnih 22 tisuće kune. Pritom se od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na ime sufinanciranja obveznog programa predškole i drugih aktivnosti očekuje 45 tisuća kuna. Društvenim i gospodarskim programom se za sufinanciranje boravka djece u ustanovama kojima Općina nije osnivač, dakle u valbandonskom Moru, ali i vrtićima izvan područja općine, ali samo do rujna, predviđa izdvojiti 550 tisuća kuna.
Zvjezdan STRAHINJA
14
Glas Istre
istra
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
AGRONOMI UPOZORAVAJU DA BI SE OČEKIVANI
STIŽE POSLJEDNJI VIKEND POREČKOG ADVENTA
STIGLA ZIMA:
Gustafi, Blondes i Gordan Gregurević za kraj
Padne li tempera maslinari mogu o
K E Š O J I M . M
Do sada je bilo dosta toplo i stabla nisu u potpunom mirovanju, tako da ako dođe do naglog zahlađenja to može itekako utjecati na masline. Sve to, naravno, ovisi o njihovom položaju, starosti i sorti, poručuje Edi Družetić O snijegu nad Istrom za sada nema riječi
a v i h r A
•
.
POREČ - Blii se kraj pr-
cija u Hrvatskoj tijekom novog porekog Adventa koji vogodišnjih praznika. Ta je startao lani za sv. Nikolu, koer, ponosan sam jer je naš Advent bez dileme naja zatvorit e se u nedjelju naveer, 8. sijenja, uz ve- bolji u Istri. Veliki broj goliki koncert Poreana Gor- stiju, ali i svi naši Poreani, svojim prisustvom uljepšali dana Gregurevia. su posljednje dane 2016. Program na Sveta Tri Kralja poinje popodne u godine. Vesele me i broj17.30 sati s djejom pred- ni pozitivni komentari na program, kao i veliki broj stavom Beffana koja e na zanimljiv nain ispriati ljudi na gradskim ulicama koji su proteklog vikenda tu zaboravljenu istarsku uivali u lijepom vremenu, tradiciju, dok e u 20 sati nastupiti majstori za fešte, bogatom programu i tako veselo ušli u novu 2017. grupa Gustafi. U subotu, opet u 17.30 sati, na redu godinu, rekao je prigodom zatvaranja prvog Adventa je posljednje izdanje Adventskog cirkusa za djecu, zamjenik gradonaelnika Loris Peršuri. a zatim e na adventskoj Podsjeamo da su svi pozornici nastupiti bend programi besplatni, pa The Blondes. -Ponosan sam da je Po- tako i klizalište koje na Trgu Matije Gupca ostaje re još jednom dokazao otvoreno do 15. sijenja, da je šampion hrvatskog kada završavaju školski turizma, jer je uz Zagreb T. K. bio najposjeenija destina- praznici.
PULA - Val hladnoće koji M . najavljuju meteorolozi već M danas donosi olujnu i orkansku buru na sjevernom Jadranu! Očekuje se olujna i orkanska bura s najjačim udarima vjetra od 110 do 145 kilometara na sat, dok će na zapadnoj obali Poluotoka udari bure, jake i vrlo jake, kako preciziraju prognostičari, razvijati brzinu do 100 kilometara na sat.
Edi Družetić
Masline ne miruju Uz niske temperature, bura će i dodatno do vikenda pojačavati osjećaj hladnoće. Već u noći s utorka na srijedu, u središnjoj Istri Državni hidrometeorološki zavod mjerio je temperature do -6 stupnjeva Celzija, i na obali su se ponegdje spuštale ispod ništice, a nared-
ZA ISTOČNU OBALU ISTRE UPALJEN CRVENI, A ZAPADNU NARANČASTI ALARM
Najjači hladni val u petak i subotu
Žive jaslice na Tri kralja
SVETI LOVREČ - Sutra na blagdan Bogojavljenja ili Sveta tri kralja, 6. sijenja od 17 do 20 sati u Svetom Lovreu uprizorit e se po trei put ove godine ive jaslice. Program okuplja više od 150 kostimiranih volontera, a osim uprizorenja Svete Obitelji posjetitelji e u lovrekim ulicama moi razgledati stare zanate, te na Boinom sajmu kušati topli kruh, aj i kuhano vino i nabaviti razne domae proizvode. U galeriji Placa moi e se razgledati izloba lanova KAF-a (Klub amaterske fotografije), a potom uivati u gastronomskoj ponudi na Placu. Dolaskom na trg ispred upne crkve Sveta obitelj bit e pod budnim okom anela Gabrijela koji e povremeno lebdjeti iznad štalice, a tri kralja dojahat e na konjima i pokloniti se malom Isusu. Pjevački zbor upotpunit e blagdansku atmosferu, a moi e se uti na podruju cijele starogradske jezgre. Kao i dosad, ulaz ovom dogaaju je slobodan. M. R.
nih bi dana mogle i pasti za još koji stupanj. Vjetar bi se trebao smiriti u subotu, a o snijegu nad Poluotokom narednih dana za sada nema ni riječi. Kako će se polarni val odraziti na trajne nasade u Istri, pitali smo dipl. ing. polj. Edija Družetića. “Dežurni” agronom pulskog Agropro-
PAZIN - Najviši, crveni stupanj upozorenja, koji podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, proglasio je DHMZ za današnji dan za područje sjevernog Jadrana, dakle istočne obale Istre, dok je za zapadnu obalu Istre proglašen za kategoriju slabiji - narančasti alarm. Na sjevernom Jadranu se najavljuje mogućnost olujne i orkanske bure čija je srednja brzina vjetra od 45 do 95 kilometara na sat, dok najjači udar vjetra mogu dosegnuti t e m a r t s I
od 110 do 185 kilometara na sat. Na zapadnoj obali Istre danas se očekuje jaka i vrlo jaka bura s najjačim udarima vjetra od 65 do 100 kilometara na sat. “Očekujte i budite pripravni za olujne brzine vjetra u kombinaciji s lokalno visokim valovima koji su se već ili će se tek generirati. Upravljanje plovilom u tim uvjetima zahtijeva veliko iskustvo te adekvatno opremljena plovila. Preporučljivo je da pomorci bez odgovarajućeg iskustva potraže sigurnu luku prije početka potencijalno opasnog vjetra i
valova. Vjerojatno je da mnogi katamarani i trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu”, upozoravaju iz Meteoalarma. Za večernje sate četvrtka zbog iznimno niske temperature izdali su najslabiji žuti stupanj upozorenja koji nalaže oprez i informiranost. - Zbog pritjecanja hladne zračne mase polarnog porijekla, idućih dana u Hrvatskoj, a i u susjednim zemljama očekujemo razdoblje iznimne zimske hladnoće koja će biti praćena mjestimičnim snijegom, na Jadranu i t e m a r t s I
Kolejani u Kaldiru i Gologorici KALDIR, GOLOGORICA - Uoi blagdana Sveta tri kralja, Kaldirci veeras koledvom sumještanima estitaju Novu godinu. Ove e se godine, nakon mise s poetkom u 17,30 sati, u koledvu krenuti iz sela Prodani, a potom nastaviti ostalim selima upe Kaldir. Gologorica takoer od davnina njeguje koledvu, ali gologoriki kolejani, za razliku od Kaldirskih, Novu godinu sumještanima estitaju sutra na sam blagdan Bogojavljenja ili Sveta tri kralja, a u koledvu svojim gradom kreu nakon veernje Zdravo Marije. M. R.
Bura u četvrtak navečer
Hladnoća u subotu ujutro
neverama, a osobito u Dalmaciji i orkanskom burom, kažu iz DHMZ-a te naglašavaju da će vjetrovito vrijeme potrajati do subote, kada se očekuje postupno smirivanje vjetra. Uvjeti za poledicu i smrzavanje predmeta i objekata bit će vrlo izraženi. Snijeg i kiša se u Istri ne očekuju, a maksimum intenziteta hladnog vala predviđa se za petak i subotu kada će najniže jutarnje temperature zraka dosezati -9 stupnjeva Celzijusa, dok dnevne neće prelaziti 4 stupnja. A. DAGOSTIN
Glas Istre
istra
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
15
VAL HLADNOĆE I JAKE BURE MOGAO ODRAZITI NA MASLINIKE I OSTALE NASADE
ura ispod -8 ekivati štete
- Za lozu se ne treba brinuti, ona podnosi daleko niže temperature. Maslina je ipak puno osjetljivija na hladnoće. Bilo je dosta toplo i stabla nisu u potpunom mirovanju, tako da ako dođe do naglog zahlađenja to može itekako utjecati na njih. Kada zahlađuje pomalo onda se stablo stigne pripremiti, a padnu li temperature odjednom na -8 ili -9 stupnjeva mogu se očekivati štete, kaže Edi Družetić Zaštita bakrom Sve to, naravno, ovisi o njihovom položaju, starosti i sorti. Družetić objašnjava da ako su ulike manje izložene vjetru u startu su u boljoj poziciji za prevladavanje jakih i hladnih udara bure. Treba znati i da neke sorte bolje podnose hladnoće, poput domaće buže, koja izdržava i četiri, pet stupnja nižu temperaturu. Na koncu, što je stablo mlađe to je i manje otpornije na zimu. Bitno je i stanje tla, je li vlažno ili suho. Družetić podsjeća na slučaj od prije nekoliko godina kada je na jugu Istre naglo zahladilo nakon obil-
Limuni stradavaju već na -3 stupnjeva Celzija Tko još nije zaštitio agrume pred zimu, danas je krajnje vrijeme da to uini. Posebno limun, kumkvat i naranu kao najosjetljivije. - Ve na temperaturi od -3, -4 ili -5 stupnjeva Celzija limun moe stradati. Nekada padne samo liše, ali mogu se smrznuti jednogodišnje ili dvogodišnje grane, pa i cijelo stablo do zemlje. Mandarine su otpornije i ne bi im trebale naškoditi ove temperature, rekao je mr. sc. Nenad Hrelja, viši struni savjetnik. Zaštita u sluaju agruma uglavnom je mehanika. Za stabla u vazama Hrelja preporua skloniti ih zaštieni prostor blizu prozora da bi dobivala što više svjetlo u odreena doba dana. - Pretpostavka je da su oni agrumi u zemlji posaeni ipak u zavjetrini. Njih štitimo pokrovom s laganom konstrukcijom, a najbolje bi bilo pokriti ih najlonom, barem za ovih par dana najavljenog zahlaenja, rekao je Hrelja. Navodi da su za agrume problem i mraz, ali i hladno suho vrijeme, pa biljku svakako treba zaštiti od vjetra. Pritom treba imati na umu da se od hladnoe zaštiti i zemlja, odnosno tlo gdje je posaeno stablo.
Krajnje je vrijeme za zaštitu vodomjera a v i h r A
Niske temperature nose i nešto korisno uništavaju odreene štetnike, poput lisne uši
Nad sjevernim Jadranom očekuje se bura s najjačim udarima vjetra do 145 km/h, a nad zapadnom obalom Istre do 100 km/h dukta navodi da dosadašnje temperature, s hladnim noćima, nisu prijetile maslinama, ali ako se ostvare prognoze o ekstremno niskim
jutarnjim temperaturama, maslinari bi mogli imati razloga za strah, s obzirom da ulikama još uvijek kolaju sokovi.
GRANDiozna
PRILIKA!
U Istarskom vodovodu Buzet upozoravaju potrošae da preventivno zaštite kune vodomjere. - Preporuka je potrošaima da pregledaju i zaštite instalacije i šahtove s brojilima kako bi se sprijeilo smrzavanje vodomjera i štete koje mogu nastati, napominje direktor Istarskog vodovoda Mladen Nei. Vodomjere trebaju pregledati i eventualno zaštititi svi oni ije su mjerne garniture plitko postavljene ili pak nisu izolirane. Vikendaši i ostali koji manje koriste stanove trebali bi provjeriti je li im u tim prostorima instalacija smrznuta. Ako se slavine po vrtovima ne mogu zatvoriti ventilom u šahtu, i tu bi moglo doi do pucanja. Takva je “sibirska” hladnoa sjever Istre zahvatila u veljai 2012. godine. Temperature su se nou spuštale i do -10 stupnjeva Celzija, pa je Istarski vodovod na buzetskom i laniškom podruju u to vrijeme zabiljeio 30 zaleenih kunih vodomjera, od toga ak 20-tak na iariji. Do takvih je sluajeva došlo usprkos upozorenju koje je Istarski vodovod uputio svojim potrošaima da pregledaju i eventualno dodatno zaštite vodomjere. G. Č. Š.
nih kiša i poplava pa su stradala stabla uslijed silne vode u tlu koja se ledila. Mogu li se masline uopće štiti od hladnoće? - Mogu, mada je to trebalo prije učiniti. Stabla se donekle mogu zaštititi prskanjem s preparatima na bazi bakra, a takva je preporuka i išla među maslinarima prije ovih zahlađenja. Bakar štiti maslinu tako da je utvrdi, kaže Družetić.
Niske temperature nose i nešto korisno - uništava ju određene štetnike, poput lisne uši. Što je hladnije to i niže temperature prodiru dublje u tlo do dobro sakrivenih štetnika. - No, teško je pogoditi dobru mjeru - i da bude dovoljno hladno da uništi štetnike i da ne bude prehladno da naškodi maslini, zaključuje Družetić. Zvjezdan STRAHINJA
16
istra
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
ZA SOCIJALNI PROGRAM UMAG GODIŠNJE IZDVAJA 33 MILIJUNA KUNA
Meštri od starega kova
Umažanin dobio od grada stan na korištenje
KALENDAR ZA
Grad Umag je u posljednjih sedam godina zbrinuo ukupno 18 obitelji slabijeg imovinskog stanja, a kako bi se u konačnici svim potrebitim Umažanima osigurao dom, u pripremi je novi javni natječaj temeljem ko jeg će se izraditi lista prvenstva za korištenje socijalnih stanova
godinu
PONOVNO U PRODAJI
Veljaca/Sican U TO
PON
SRI
1 6 7 8 13 14 15 20 21 22 27 28
Sijecanj/Antonšcak
PE T
SUB
NED
ČE T
2 9 16 23
3 10 17 24
4 11 18 25
5 12 19 26
S
P
Č
S
N
U 1 5 6 7 8 2 3 4 14 1 5 9 10 1 1 12 1 3 2 1 2 2 16 1 7 18 1 9 20 2 8 2 9 23 2 4 2 5 26 2 7 30 31
P
2017 Ozujak/Marac
P
U
S
Č
P
S
N
3 4 5 1 2 11 1 2 6 7 8 9 1 0 1 8 1 9 13 1 4 15 1 6 17 2 5 2 6 20 2 1 2 2 23 2 4 1 27 2 8 29 3 0 3
S ijecanj/ Ant onšcak P O N
UTO
SR I
ČE T
P ET
SUB
NE D
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 30 24 31 25 26 27 28 29
Pr osinac/ P r osunac
P
U
S
Č
P
S
UMAG - Umaški je gradonačelnik Vili Bassanese predao na korištenje još jedan u nizu stanova u vlasništvu Grada, s ciljem kontinuirane potpore obiteljima slabi jeg imovinskog stanja. Tako je Umažaninu Ivici Lovrenoviću dan na korištenje stan u mansardi u Čepljanima, veličine 32 četvorna metra. Za stanovanje izdvojili 332.000 kuna Grad Umag je u posljednjih sedam godina zbrinuo ukupno 18 obitelji slabijeg imovinskog stanja, a kako bi se u konačnici svim potrebitim Umažanima osigurao dom, u pripremi je novi javni natječaj temeljem kojeg će se izraditi lista prvenstva za korištenje socijalnih stanova. -S ponosom možemo reći kako je Grad Umag socijalno osjetljiv i kontinuirano skrbi o svojim sugrađanima te ulaže u kvalitetu i standard života žitelja. Naš je cilj umanjiti jaz
Gradonačelnik Vili Bassanese, Ivica Lovrenović i zamjenik gradonačelnika Niko Čančarević
u razlikama standarda te pružati pomoć za početak novog, boljeg života kojeg svatko zaslužuje. Ovime potvrđujemo solidarnost i odgovornost za najugroženije kategorije te skrećemo pažnju šire javnosti na nejednak i neravnopravan materijalni položaj, odgovorno razvijajući socijalnu osjetljivost, veli gradonačelnik. U okviru socijalne politike Grad godišnje izdvaja više od 33 milijuna kuna. U lanjskom proračunu su, između ostalog, osigurana sredstva za sufinanciranje troškova stanovanja u iznosu od 332.000 kuna, za ukop nezbrinutih osoba osigurano je 16.000 kuna, za izvanredne socijalne potpore po odobrenjima 300.000, a za pučku kuhinju
47.000 kuna. Tu su i potpore za socijalno ugrožene umirovljenike Grada Umaga za što je izdvojeno 218.000 kn. Osigurana su sredstva za sanitetski prijevoz nemoćnih, bolesnih i umirovljenika, te za dopunsku zaštitu učesnika NOR-a i Domovinskog rata. Grad plaća 80 posto cijene vrtića Za zdravstvenu njegu u kući nemoćnih, bolesnih i umirovljenika osigurano je 50.000, za tekuće donacije u novcu za novorođenu djecu 193.000, za stipendije 388.000, za potpore za srednjoškolsko obrazovanje 45.500, za sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola 717.000, a za sufinanciranje toplog obroka
učenika osnovnih škola utrošeno je 17.000 kuna. Za nabavu udžbenika učenicima osnovnih škola izdvojeno je 170.000, za nabavu poklon paketa djeci 100.000 kn, za sufinanciranje hitne medicinske pomoći 252.000 kn, za savjetovalište za djecu, mladež i obitelj 80.000 kn, za inkluziju djece i mladeži s posebnim potrebama 558.000 kn, za Crveni križ 310.000 kn, a za osnovno obrazovanje iznad standarda 776.000 kn. Nadalje, za vrtić se izdvaja 80 posto cijene troška po djetetu (2.400 kuna za 565 djece) i sva su umaška djeca smještena u gradske vrtiće, za što je osigurano 12.880.000 Tea GR GIĆ kuna.
N
1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 11 12 13 14 1 5 16 17 18 19 2 0 2 1 2 2 23 2 4 2 5 26 2 7 28 29 3 0 3 1
20 17 P
MOTOVUNSKI INFRASTRUKTURNI PLANOVI
V eljaca/ S ican
U
S
Č
P
S
N
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 1 2 13 1 4 15 16 1 7 18 19 20 21 2 2 2 3 2 4 25 2 6 27 2 8
S rp a n j/ Z e t v e n j a k P O N
U T O
S R I
Č ET
P ET
S U B
N ED
3 4 1 2 5 6 7 8 10 11 9 12 13 14 15 17 18 16 19 20 24 21 22 31 25 23 26 27 28 29 30
P
Li pa n j/ Po m a j ic
U
S
Č
P
S
N 1 2 5 6 7 8 9 3 4 12 1 3 1 0 1 1 1 4 19 2 0 2 1 5 16 17 1 8 1 26 2 7 2 2 2 2 3 2 4 2 5 8 2 9 3 0
20 17 P
K o lo vo z/ A n gu s t U S Č
P
1 2 7 8 9 3 4 5 6 1 0 1 1 14 15 12 1 3 16 21 2 2 2 1 7 1 8 1 9 2 0 3 2 4 2 5 2 6 2 28 2 9 7 3 0 3 1 S
N
Zbog velikog interesa itatelja, kalendar ponovno moete kupiti u
Oglasnoj službi Glasa Istre u Puli, Portarata 4.
Obnova i popločenje Ulice Velog Jože i Barbakana MOTOVUN - U programe izgradnje komunalne infrastrukture općina Motovun sljedeće godine planira uložiti ukupno 2,92 mi-
lijuna kuna. Najveća među komunalnim stavkama odnosi se na održavanje ulica i nerazvrstanih cesta, a uz nasipavanje i ravnanje maka-
damskih putova, održavanje propusta, zimsko održavanje i slično, 600.000 kuna planirano je za rekonstrukciju i popločenje ulice Velog Jože
i dijela Barbakana. Za održavanje javnih i zelenih površina planirano je 660.000 kuna kroz niz manjih zahvata. Uz ostalo planira se urediti dječja igrališta u Krancetima i u Kaldiru, postaviti novi stalci za bicikle i koševi za smeće, obnoviti horizontalnu signalizaciju, a iz ovih se sredstava financira i postavljanje javnih WC-a u vrijeme filmskog festivala i drugih manifestacija. U pro jekt rekonstrukcije kapelice u Kaldiru planira se uložiti 400.000 kuna; 205.000 kuna planirano je za održavanje i modernizaciju javne rasvjete. Od novih objekata komunalne infrastrukture 55.000 kuna planira se uložiti u izgradnju javne rasvjete na području mjesnog odbora Brkač i na osvjetljenje motovunskih zidina; a 166.000 kuna predviđeno je za pro jektiranje oborinske odvodnje u dijelu ulice Gradiziol. Manje stavke odnose se na održavanje zgrada starih škola u Kaldiru i Sv. Bartolu te općinskih zgrada, a 110.000 kuna planirano je za izradu projekta energetske obnove zgrade motovunske osnovD. Š. ne škole.
Glas Istre
istra
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
17
ODRŽANO JAVNO OBRAZLAGANJE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE VIŠNJAN - JAVNA RASPRAVA DO 9. SIJEČNJA
Mještani sumnjaju da je plan skrojen po želji pojedinaca Nekolicina sudionika u raspravi smatra kako se cijelim ovim postupkom pogoduje tek nekolicini potenci jalnih investitora dok se mnogim žiteljima Višnjanštine, koji ima ju potencijala i ideja, onemogućuje njihovo ostvarenje Plansko rješenje dopunit će se za UPU turističko razvojnog područja Štacijon Markovac
šenja izmjena i dopuna prostornog plana, te za ovakav klijentelistički prijedlog odgovornim drži većinu u Općinskom vijeću.
Nepoznat prijedlog
•
VIŠNJAN - Višnjancima koji su se u popriličnom broju okupili u palači Sincich, Jasminka Peharda Doblanović je u ime izrađivača, pulskog Urbisa, obrazložila predložene izmjene i dopune Prostornog plana uređenja (PPUO) općine Višnjan. Prema odluci o izmjenama i dopunama ovog plana, kao razlozi su izdvojeni usklađenja planskog rješenja u dijelu ugostiteljsko turističke namjene planirane u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i unutar građevinskih područ ja naselja, s mogućnostima i uvjetima koje proizlaze iz Zakona o prostornom uređenju i Prostornog plana Istarske županije.
Štacijon Markovac Uz to radi se o dopunama važećeg PPUO Višnjan pokazateljima koji će definirati sve lokacijske uvjete za provedbu zahvata koji se odnose na ugostiteljsko-turističku namjenu. Dopunjuju se razlozi za izradu izmjena i dopuna na način da se jasno naglasi potreba cjelovite izmjene i usklađenja PPUO Višnjan sa PPIŽ-om u dijelu ugostiteljsko turističke i sportsko rekreacijske namjene. Plansko rješenje dopunit će se uvjetima provedbe zahvata u prostoru s detalj-
Koncept naselja Resort Stacion Markovac
nošću propisanom za urbanistički plan uređenja za turističko razvojno područje Štacijon Markovac. Uvodno je Peharda Doblanović naglasila kako je javna rasprava otvorena do 9. siječnja, a do tada se zaprimaju primjedbe na prijedlog koji je javnoj raspravi izložen 30. prosinca. Nakon što je obrazložila prijedlog izmjena i dopuna PPUO posebno se osvrnuvši na turističko
Angelo Mattich se posebno osvrnuo na pro jekt golf igrališta Višnjan na kojem se radilo još od 2007., a u ovaj plan nažalost nije uvršten
I N A M I R . M
Prisutni su na adresu općinske uprave uputili oštre zamjerke na netransparentan postupak oko turističkih područja
razvojna područja Štacijon Markovac, te Višnjan i Ženodraga uslijedila je rasprava u kojoj su sudionici najpri je prozvali općinsku upravu koja je obrazlaganje ovako važnog dokumenta organizirala u blagdanske dane, kada većina ljudi u tomu ne može sudjelovati. Uz to mnogi su negodovali na sam postupak donošenja županijskog prostornog plana. Opet su na adresu općinske uprave uputili oštre zamjerke na netransparentan postupak prihvaćanja, definiranja i predlaganja turističkih područja za uvrštenje u županijski Prostorni plan. Nekolicina sudionika u raspravi smatra kako se cijelim ovim postupkom pogoduje tek nekolicini potencijalnih investitora dok se mnogim žiteljima Višnjanštine, koji imaju potencijala i ideja, onemogućuje njihovo ostvarenje i na taj način potencijalni razvitak područja općine Višnjan. Određeniji je u raspravi bio općinski vijećnik Ange-
lo Mattich, koji nema ništa protiv osoba potencijalnih investitora, ali osobno i njegova stranka, imaju protiv
ovakvih intervencija u prostoru. Iako je bio član vijeća nije bio upoznat s mnogim detaljima u postupku dono-
Poput prethodnika u raspravi smatra kako je ovakvim prijedlogom izvisila većina građana, dodajući kako ovakva, upravo predstavljena, prostorno planska rješenja, Općinsko vijeće nikada nije vidjelo. Posebno se osvrnuo na projekt golf igrališta Višnjan na kojem se radilo još 2007., a u ovaj plan nažalost nije uvršten. - Očito je da su samo po jedinci u Općinskom vijeću znali da će doći do izrade izmjena i dopuna prostornog plana Županije i tražili su suglasnost za to. Tvrdim da svim građanima treba udovoljiti i da svima treba omogućiti da se razvijaju, rekao je Mattich uputivši poziv sivima zainteresiranima da do 9. siječnja dostave svoje primjedbe na ovakav prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Mirjan RIMANIĆ Višnjan.
18
Glas Istre
istra
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
OPĆINA OPRTALJ NASTAVLJA S KANDIDIRANJEM PROJEKATA NA EU FONDOVE KAO JEDINU RAZVOJNU MOGUĆNOST
Europskim sredstvima modernizirat će ceste na području općine Kandidirali smo rekonstrukciju nerazvrstane ceste Fakini - odvojak Brušti - Mikolotići - Pašini - Golubići - Bencani - odvojak Respili - odvojak Ravnica, najavio je oprtaljski načelnik Aleksander Krt OPRTALJ - Kandidiranje projekta na europske fondove za oprtaljsku općinu jedini je način da namakne sredstva za ulaganja u komunalnu infrastrukturu. U ovogodišnji proračun težak 8,3 milijuna kuna ugrađen je tako dio sredstava planiranih za projekt koji je kandidiran na Mjeru 7 za uređenje nerazvrstanih cesta. - Kandidirali smo projekt ‘’Rekonstrukcija nerazvrstane ceste Fakini - odvojak Brušti - Mikolotići - Pašini Golubići - Bencani - odvojak Respili - odvojak Ravnica’’ na natječaj Mjera 07 “Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. U slučaju da kandidatura prođe u prora-
Obnovili 4,3 kilometara cesta Na oprtaljskom podruju upravo su EU sredstvima prethodnih godina realizirali veliki infrastrukturni zahvat modernizacije cesta, dijelom iz programa IPARD-a, mjere 302. namijenjene jedinicama lokalne uprave i samouprave za ureenje komunalne infrastrukture. Modernizirano je sedam dionica dugih ukupno 4,3 kilometra.
čunu je predviđeno 617.500 kuna za početak realizacije, najavio je oprtaljski načelnik Aleksander Krt. Na istu mjeru kandidiran je projekt izgradnje kanalizacije i pročistača Livade što nije prikazano u proračunu jer je nositelj projekta komunalno poduzeće koje će i kasnije održavati kanalizacijsku sustav. Oprtaljski vrtovi Projekt modernizacije nerazvrstanih cesta kao i projekt “Oprtaljskih vrtova” za čiju je projektnu dokumentaciju i početak radova predviđeno 800.000 kuna, bili su uvršteni i u prošlogodišnji proračun i preneseni su u ovogodišnji, a razlog za prvi projekt je kašnjenje natječaja, dok za drugi projekt natječaj još uvijek nije ni objavljen. - Mjera 7 trebala je biti objavljena u ožujku, a objavljena je tek u studenome prošle godine zato smo uređenje nerazvrstanih cesta predvidjeli u prošlogodišnjem te smo ga stoga što je natječaj kasnio, uvrstili u ovogodišnji proračun, pojasnio je Krt. Za “Oprtaljske vrtove”, pro jekt razvoja ruralnog turizma koji se temelji na lokalnim poljoprivrednim proizvodima u tijeku rješavanje imovinskopravnih odnosa za dio zemljišta koji je u privatnom vlasništvu. - Čim se bude riješio ovaj problem krenut će se u daljnju realizaciju projekta kroz kandidaturu za sredstva iz Europskog fonda, ističe Krt. Cilj je obnova i uređenje terasastih površina koje okružuju starogradsku povijesnu jezgru Oprtlja, kao izložbenog prostora plodova zemlje; maslinarstva i ulja, vinogradarstva i palete sortnih vina, pčelarstva i meda, badema, lješnjaka i drugog autohtonog voća te ljekovitog, aromatskog i jestivog bilja i njihovih specifičnih proizvoda. Sve tematske staze vodile bi do Loggie gdje bi bili pro-
O K R E V Š I L A Č G
Oprtalj gubi sredstva statusa posebne državne skrbi
K E Š O J I M j o v i l i M
Načelnik Aleksander Krt
dajni štandovi male tržnice. U projektu su predviđeni i vidikovci te uređenje postojećih javnih sanitarija koji se nalaze pokraj Trga kod Loggie. Vrijednost cjelokupnog pro jekta se procjenjuje na oko 5,5 milijuna kuna, realizirao bi se kroz tri faze s time da je geodetski snimak i projektnu
dokumentaciju predviđeno izraditi cjelovito za cjelokupno planirani prostor. Vatrogasni dom Za kandidiranje projekta Vatrogasnog doma DVD Oprtalj planirano je 750.000 kuna. Za projektnu dokumentaciju Muzeja šumar-
stva, tartufa i Parenzane u Livadama planirano je 100.000 kuna, a Muzeja Sv. Jeronima u Zrenju 50.000 kuna. - Fiskalna moć oprtaljske općine je oko četiri milijuna kuna, a sve ostalo su pomoći i projekti koji se kandidira ju prema europskim fondovima. Promjenom zakonske regulative vezane uz područ ja posebne državne skrbi izgubili smo milijun kuna godišnje od poreznih sredstava i to je veliki problem za jednu tako malu općinu. Od 1,8 milijuna kuna spali smo na oko 800.000 kuna poreznih prihoda. Jedini izlaz je kandidiranje projekata na EU fondove no upitno je hoćemo li smoći uopće financijske snage za pripremu projekta za kandidiranje, komentirao je Krt. Oprtaljski načelnik stoga apelira na Vladu da je Opr-
NE IDU SVI NA SKIJANJE: TIJEKOM ZIMSKIH PRAZNIKA ORGANIZIRANA JE PONEKA AKTIVNOST ZA DJECU
Zimska škola tehnike u Rovinju, likovna radionica u Labinu, igraonice u Poreču ROVINJ, LABIN, POREČ - Udruga tehničke kulture “Galileo Galilei” u suradnji s gradom, za učenike Osnovnih škola od 9. do 11. siječnja organizira zimsku školu tehnike. Kreativna zimska škola, koja je za polaznike besplatna, održavat će se u učionicama Osnovnih škola “Vladimir Nazor” i “Juraj Dobrile” u vremenu od 9 do 12 sati a vodit će ih Gordan Sinđić i Aleksandar Žibert. Program je bogat pa se učenici mogu odlučiti između više radionica - Arduino mikrokon-
trolera, 3D printera, izrade igrica Game maker i Mboot robota. Iako je do sad već prijavljeno petnaestak mladih polaznika zimske škole tehnike od voditelja radionica doznajemo da vremena za upis, dakle do 9. siječnja, još uvijek ima. Gradska knjižnica Labin, tijekom zimskih praznika, za sve osnovnoškolce, organizira likovne radionice u posli jepodnevnom terminu pod stručnim vodstvom profesorice Alide Blašković Koroljević. Sudjelovanje u radioni-
I N A F I T Š n a j e D
talj s pravom bio područje posebne državne skrbi te da su građani oprtaljskog područja tim statusom dobili komunalni standard ko jeg će njegovim ukidanjem teško moći pratiti što će se odraziti na održavanje infrastrukture i daljnji razvoj. U prethodnom razdoblju dok su u Oprtlju raspolagali povećanim poreznim sredstvima uredili su vrtić, formirali mješovitu predškolsku grupu od 22 polaznika, a u prošloj pedagoškoj godini uveli produženi boravak što sve nosi oko 500.000 kuna godišnje.- Bez tih sredstava ne znam kako ćemo dalje sve to moći pratiti, a ulaganje u djecu je zalog za budućnost, napominje načelnik oprtaljske općine na čija 63 četvorna kilometra živi 850 stanovnika. Gordana ČALIĆ ŠVERKO
cama je besplatno, a prijaviti se može na broj telefona 852257 ili osobno u Knjižnici. Najviše je aktivnosti organizirano u Poreču. Društvo Naša djeca u svojim prostorijama organizira aktivnosti od ponedjeljka 9. siječnja, do petka 13. siječnja od 11.30 do 13.30 sati. Bit će tu za svakog ponešto - i zabave i kreative i svježeg zraka, a najviše dobrog društva. IZ DND-a napominju da je druženje besplatno, a jedino što školarcima treba jest dobra volja. Još jedna zabavno-kreativna radionica u Gradskoj knjižnici iz ciklusa Petkom u pet na programu je 13. siječnja u 17 sati. Pa će tako najmlađi Porečani na dječjem odjelu knjižnice upoznati smi ješnog majmunčića Kokola koji se jako nepristojno ponaša. N. O. R., I. A.
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Pritvoren sumnjivi Tunižanin
BELRIN - Njemaka policija pritvorila je
26-godišnjeg Tunianina osumnjienog za veze s poiniteljem napada na boini sajam u Berlinu. Nakon otkria da je muškarac identificiran kao Bilel A. Veerao s Anisom Amrijem dan prije 19. prosinca
kada se Amri kamionom zabio meu ljude na sajmu u Berlinu i ubio 12 osoba, policija je pretraila etvrt u kojoj je ivio. “Istraujemo je li imao veze s napadom”, rekla je glasnogovornica saveznog dravnog odvjetništva Frauke Koehler. (H)
19
*
NEĆE IM USPJETI!: NAKON ISTANBULA TURSKI SE PREDSJEDNIK NASTOJI POKAZATI TOLERANTNIM
Erdogan: Cilj napada bio je polarizirati tursko društvo Recep Tayyip Erdogan je ustvrdio da za napad na noćni klub nisu krive razlike u načinu života. Ničiji način života nije u Turskoj pod sustavnom prijetnjom i to nećemo nikada dopustiti, rekao je
A P E
Privedeno 20 navodnih pripadnika IS-a u Izmiru Turska policija je sklopu potrage za napadaem na istanbulski noni klub privela je u srijedu u Izmiru 20 osoba, vjerojatno podrijetlom iz središnje Azije i sjeverne Afrike, osumnjienih da pripadaju Islamskoj dravi, objavljeno je u priopenju. Osumnjienici su vjerojatno u Izmir, grad na obali Egejskog mora, stigli iz grada Konye, priopeno je. (H)
PIŠE Tihomir PONOŠ
urski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u srijedu da je cilj napada izvedenog u novogodišnjoj noći na noćni klub Reina u Istanbulu bio pokušaj polariziranja turskog društva, “ali mi smo ostali uspravni i sačuvali hladnokrvnost”. Erdogan je to izjavio na sastanku s muhtarima, lokalnim čelnicima, a tursko društvo i sebe na tom je susretu nasto jao prikazati kao tolerantne i one koji poštuju različitosti. Ustvrdio je da za napad na noćni klub nisu krive razlike u načinu života. “Ničiji način života nije u Turskoj pod sustavnom prijetnjom i to nećemo nikada dopustiti”. Erdogan je kazao i da nitko ne bi smio biti prisiljen na to kako će živjeti. Kazao je da se nije slagao s nekadašnjom praksom da “našim pokrivenim kćerima” ne dopuste ulazak u škole, a danas se ne bi slagao s time ako bi suprotan stav, o obaveznoj pokrivenoj glavi žena u javnosti, zauzeo mjesto koje je nekada
T
Ostali smo uspravni i sačuvali smo hladnokrvnost - Recep Tayyip Erdogan
imala sekularna praksa uvedena u doba Mustafe Kemala Atatürka. Nastavak operacije Erdogan je izjavio i da su turski i ruski napori u uspostavi stalnog prekida borbi u Siriji i početku pronalaženja političkog rješenja doveli do “obećavajućeg razvoja”. - Moja je najveća želja da taj proces bude uspješno za-
vršen te da patnja naše sirijske braće uskoro bude gotova, kazao je Erdogan, a prenosi agencija Anadolija. Najavio je i da će Turska nastaviti operaciju “Štit Eufrata” koja je započela 24. kolovoza prošle godine u sjevernoj Siriji i to kako bi se to područje “očistilo od terorista”, odnosno pripadnika Islamske države. Erdogan je najavio da će operacija istjeriva-
nja Islamske države iz grada al-Baba biti nastavljena, ali nije dao nikakve konkretnije podatke o nastavku te vojne operacije. Govoreći o posljednjim terorističkim napadima u Turskoj, kazao je da je zemlja usred nove borbe za neovisnost, a “ako pobijedimo u toj borbi, mi ćemo postići naš cilj za 2023. godinu (stota obljetnica nastanka mo-
derne turske države, op.), a vizije za 2053. i 2071. dobit će oblik”. Napadač identificiran Nastavlja se istraga o napadu na noćni klub Reina. Nakon brojnih peripetija, pa i očitih promašaja u istrazi i obavještavanja javnosti o istrazi, čini se da je počinitelj napada identificiran. To je u srijedu objavio turski ministar
vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u intervjuu za agenciju Anadolija. Prethodnih dana govorilo se isprva da su bila dva napadača, pa jedan i to odjeven poput Djeda Mraza, pa da je taj napadač iz Kirgistana ili Uzbekistana, a na koncu je objavljeno da je počinitelj najvjerojatnije Iakhe Mašrapov. U međuvremenu je postalo jasno da ni Mašrapov nije počinitelj, on je pušten na slobodu i protiv njega nije podignuta optužnica. Mašrapov je odbacio svaku pomisao o svojoj umiješanosti u napad, objasnio je da je u Istanbul doputovao iz poslovnih razloga, a nakon što pušten na slobodu otputovao je iz Istanbula. Cavusoglu je objavio da je napadač identificiran, ali ne i njegov identitet.
POJAČANO OSIGURANJE: POLICIJA REPUBLIKE SRPSKE PRIPREMA SE ZA PROSLAVU NEUSTAVNOG PRAZNIKA NAZVANOG “DAN RS-a”
Posebne mjere sigurnosti u Banjoj Luci uoči obilježavanja 9. siječnja Zabranjuje se prometovanje vozila koja prevoze eksplozivne tvari, uz iznimku onih s pirotehnikom za vatromet koji će biti vrhunac proslave 9. siječnja SARAJEVO - Policija Republike Srpske uvodi izvanredne mjere sigurnosti na području Banje Luke 9. siječnja kada bi u tom gradu trebalo biti organizirano obilježavanje neustavnog praznika nazvanog “dan RS-a”, potvrđeno je u srijedu iz entitetskog ministarstva unutarnjih poslova. Odlukom ministra unutarnjih poslova Dragana Lukača uz uobičajene mjere pojačanog osiguranja poput povećanog broja policajaca na ulicama uvedena je i za-
brana prometovanja motornih vozila težih od 3,5 tona kroz središte Banje Luke, ali i zabrana uporabe dronova osim uz posebne suglasnosti. Već od 6. siječnja u RS-u uvodi se zabrana prometovanja vozila koja prevoze eksplozivne tvari, uz iznimku onih koja dopremaju pirotehniku za vatromet koji bi trebao označiti vrhunac proslave 9. siječnja. Ministar Lukač ranije je najavio da će njegovi policajci sudjelovati u defileu koji vlasti RS na javljuju kroz središte Banja Luke narednog ponedjeljka. Njima će se pridružiti vatrogasci i pripadnici civilne za- Na ulicama će biti povećan broj policajaca štite, no i dalje je neizvjesno ka da među sudionicima paTakav zahtjev upućen je hoće li se ispuniti želja pred- rade budu i srpski pripadnici Ministarstvu obrane BiH koje sjednika RS Milorada Dodi- oružanih snaga BiH. donosi konačnu odluku, no a v i h r A
načelnik zajedničkog stožera oružanih snaga general Anto Jeleč kazao je da se on tome izričito protivi. “Ustavni sud BiH je donio odluku o neustavnosti tog praznika. S obzirom na to da smo legalisti, smatram da pripadnici OS BiH ne bi trebali sudjelovati u obilježavanju tog dana”, izjavio je general Jeleč, kako ga citiraju banjolučke Nezavisne novine. Ključni dio oružanih snaga BiH čine tri pukovnije koje u biti slijede tradiciju vojski iz proteklog rata, pri čemu Treća pješačka pukovnija baštini onu bivše vojske bosanskih Srba. Srpski dužnosnici u tijelima vlasti u BiH upravo u tome vide opravdanost njihova zahtjeva da se pripadnici te postrojbe uklju-
če u obilježavanje 9. siječnja kojega kane proslaviti u znak sjećanja na dan kada je 1992. proglašena tvorevina pod nazivom “srpska republika BiH” iz koje je nastala današnja RS. Doministar obrane Boris Jerinić ocijenio je da svatko u BiH ima pravo obilježavati praznike koje želi i da to vri jedi sve dok se na državnoj razini ne donese jedinstveno rješenje dok zastupnica Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u parlamentu BiH Dušanka Majkić otvoreno prijeti da će o stajalištu generala Jeleča, ali i ministrice obrane Marine Pendeš, ovisiti kako će se iz RS-a ubuduće odnositi prema političkim zahtjevima Hrvata u BiH. (Hina)
La kost, otužnihumoristično-satirički
podlistak četvrtkom u Glasu Istre • autori: Vladimir Bugarin, Drago Orli i Goran Prodan • zemaljske adrese: Poreč, Dobrilina 2; Pula, Japodska 28 • virtualne:
[email protected];www.facebook.com/ the.la.kost • telefonin 098 475 359 • faks (052) 452 863 ili 591 555 • reklame na 591 539 ili
[email protected] • reklamacije s gnušanjemodbijamo
Ć
o, ča van se para, a? Koliko učer smo čekali 2000. lito. Pitali se ki će ga dočkati, govorili: “Mile, maj pju mile”, i eko ti ga sad jur 2017. Pitan se: kadi će nan to biti kraj? Kadi bude, bude! Kako je govorija tetac Gašpar: “Kad pošalju, rabi poj!” A kakvo je bilo pasano lito?Umrli su veliki kantaduri, manje-više svi su se zgojili poli mene gori na selu na masti namazanoj na črni kruh, maneštri i čvarki. Svi su gonili ovce i kantali: Leonard Cohen, David Bowie, George Michael, Esma Redžepova, Prince… u pulitiki smo dobili nove lidere: Andrej Plenković, hrvacki pre mijer,Davor Bernardić, novi presednik SDP-eja, Donaldo Tranp, novi presednik Merike… Bog zna ča će nan oniprikurati. Ma mene vrag uzima! Ma mene vrag uzima! Tin Za grebčancima ni dosti skijanje naSljemenu i Snježna kraljica, ne, sad će učiniti skijašku stazu u srid Zagreba, od katedraleod Trga Republike.E, manećemo nanke mi u Dokičići stati fermi. Nismo ni mi kurbina dica. Nećemo ni mi ustati uzad, vero nećemo! Na dan 17. antošnjaka, u čast svetega Antona i 2017. lita, organizirati ćemo internacijonalni skijaški kup Snježna prinčipeša. Jur su potvrdili da će doj Janica, Tonba, Križaj, Vrbanac Go ran, brati Mer… Sad se vi pitate, kadi je u Dokičići snig, kadi skijaška staza? Ko jeni, će je biti! Zuz samo seloje Grgina vala, velika i dinboka, eko tote će biti skijalište, tote će biti sakramenske zavijole. Glavni sponzor će biti stari Hans, esesovac. On ima šoldi da nanke nezna ča će š njima. Deboto u svaken gradu u Nemačkoj ima fabriku. Ko ga puštimo da on dopre takmičenje i bude prvi govornik iko vržemo reklamu “Hans& Jagaco”, on će dovući snig iz inozenstva. Sto kvarnar i četiri šlepera sniga izAustrije. A lipi moji, ča van se para - sing iz Alpi. Miga kako u Zagrebu snig od kaluna. Uvi hip glavni problem u Hrvackoj je naša - Koli. Pre sednica Kolinda Grabar-Kitarović. Prez da ninemu niš ne reče,prezda nineganiš ne pita, prez dajaviza državno ru kovodstvo, prez danidan ne zna ča će tamo delati, pošla je u Merikuz lopranon,ma z turističkon linijon. Ča bi reći? Ča će tamo delati, je li pošla u USA privatno ili službeno? Sobon je popeljala samo svoju tajnicu, i to više za skužu i pokriće nego za drugo. Ne zna se nanke ko je sobon uzela unega brižnega siromaha Jakova. Ne zna se nanke kad će doj… ako će doj. Teoretski gledano mi smosada država prez presednice, prez - glave. Pusta nan srića. Jena škrbna fameja iz sela Krvavići, općina Marčana, uvih burnih dani je ubila četiri prasca. I to šjora prasca. Najžešći je ima 286 kili, koliko tri ke danas držimo za ta kozvaneistrijanske prasce zi Slavonije, pero hranjenana “domaćoj recepturi”, kako je bija reka Antolović Milan, naš ministar od poljoprivrede i svinjogojstva. Ben ti marčanski prasci nisu nikad zašli van z svoga korta, jidu samo domaće i ekološko: arbetu, cuke, trukinju, zelje, lobodu, jabukei kuhane domaće lavadure… Eda sanja narodna vlast i Fakultet za prehranu iz Zagreba, ja bin uvamo posla na studijsko putovanje uve naše takozvane rezače-pro motore i senzorne analitičare, da vidu ča je to prasac. Oni, koliki su ešperti, bi parali da je to - slon. A kakovi će biti pršuti?Fete će biti velike kako kravate, moj sinko. Uvi naši senzorni analitičari su već “meštri za ukusiti” drniški pršut, pak splitski, pak krčki, i ne samo to - oni se već kape i u kobasice zi Sv. Petra i kulen iz Osijeka. Ma daj, daj! Kad se ja domislin pokonjega teca Gašpara koji u usta ni stija staviti nikakov furešti pršut i druge porkerije, da ne ruvina gušt ča ga ima u usti od domaćega pršuta. Eko, finjena je i uva prva ovolitnja letera, lipi moji. Ni dobro ko je mokar enaj. Naši stari su govorili: “Pijan antošnjak - trizan smokvenjak”. Dajtesi kuraja, i budite pravi ko morete. Vajka z vami vaš
t s o k a L & l e a f a R
Lijepa nama skupa Ino, Oj tuinska crpko mila, Stare pljačke obrazino, Da bi opet naša bila!
t s o k a L & Ć I N A F I T Š n a j e D
Bila jednom si nam slavna, Bila si nam ti jedina. Bila si nam kuća javna, Bila si nam snažna Ina! Teci nafto, pline teci, Ali MOL na čelu trubi, Arbitražo, svijetu reci, Da sad Inu Hrvat gubi. Dok mu tuin benzin lije, Dok mu MOL sav profit pije, Dok mu pare Ivo krije, Dok mu Zsolt se slatko smije! J. Runjanin & La kost
U
novu godinu s novim maskama i starim facama. Istarski župan i potpredsjednik IDS-a Valter Flego i predsjednik IDS-a i pulski gradonačelnik Boris Bambi Mileti ve su istakli svoje kandidature za ostanak na Vlasti (veliko V je iz poštovanja, a ne iz pjesme). Dva vrla muža ima ju force i iskustva za nove mandate i za prigodnu novogodišnju porugu uz stare stihove N. Jakovčia, Z. Milanovia i T. Karamarka: Uzmi sve što ti mandat pruža, danas si vlast, sutra jadniji od puža . Iako su nabavili nove specijalne maske i dalje ne vide tko bi ih mogao zamijeniti, što je stari, ali učinkovit štos. Mi smo im za svaki slučaj podijelili besplatne bonove za kandidaturu za meštra ovogodišnjeg predizbornog karnevala po Istri bez obzira na to što je sasvim izvjesno da e ga baš njih dvojica voditi u duetu. Ono, kao Lolek i Bolek, ili Beavis i Butt-Head, ili Delboy i Rodney, ma skoro kao Jurina i Franina.
KOSTORAVNO: 1. Tolika se Istra širom budi u svojoj himni 4. Pot 8. Još jedan bot toliko rabi za imat cilo 9. Ni teška ma je luštrafin 10. Špediti po hrvacki 16. Ono ča e siromahi u Hrvackoj dobit uvega lita, ma ne pravi nego uni z prstima 17. Višnjanski načelnik Milan ki je do sada poteza lipu plaicu od deboto dva miljara euri ma bi mu h malo mogla finit ta manjadura ki su mu jušto njigovi IDS-ovci počeli delat žgambete po onoj staroj: ki e ken, ko ne svoj svojen! (o, nan se vidi da bi jopet u Višnjanu moga zapovidat Angelo Mlattich) 19. Šenj na voziima z Orbanii 20. Trapulerski, na mod kako kad se kega frega, ma da je po hrvacki 22. Besida ka more bit rovina stare armenske prvostolnice, etruščanski bog neba, perfin merikanski ti 23. Šahovska figura kako oni ki dela uno ča niki drugi e 24. Kontra od zet 25 . Kolor za lase z Knapii. OKOSTOMITO: 1. Zdol 2. Ima ga Zarečki krov ko Pazinčica ne presuši 3. Halaburasto, frfljivo, de žbrišo, jušto da je 4. Slabi, poredni 5. Tako bi
22
Lito 35 • Numer 1191 • Poriječ, 5. antošnjaka 2017. (sv. Melija, divica i mučenica)
Štorije od kunelići - o, opina Laniše e dobiti povjerenika zato ča vijenici nisu izglasali budžet za 2017. ki njin je cili kunpena 1,7 miliona kunic, ča je, vržmo rei, za pola miliona manje nego ča e Rovinj uvega lita špendati samo za škovacine. Rivaš ti to kapit? - E, u Rovinju je druga štorija, tamo ne moreš pobirati boce po kontejnerima, a u Lanišću i po ciloj Ćićariji moreš koliko ćeš.
Profit i provizija - Ča bi re da bi hrvacka vlada stila kupit dionice Ine, ka je u gubicima, tako da bi prodala dionica HEP-a koji dela profite? - Lipi moj, ni sve u profitima, ništo je anke u provizijami. Će bit da su one u Ini veće nego u HEP-u.
Ljubitelji životinja - Ča delaju zadarski kantadur Mladen Grdovi i porečki šindako Edi Štifani kad se napiju? - Jedan trupa jaguara drugi srnu.
Ča proti
Jurina je hitija oko na Lucu ka je još napro mlada, pak je pozove ko bi pošla š njin u ardin. Prvo nego je pristala je pošla h materi i povidala njoj kamo gre i s kin. Ondak se našla z Jurinon i su sili na banak u škuribandi. LUCA: Da te zajno javizan, mat mi je rekla da za sve ča me pitaš šeko rečen "ne"! JURINA: Ča imaš ča proti da ti zavučen ruku u mudantine?
Delo Kušeljaju Jurina i Franina JURINA: Kume, ča ti dela žena? FRANINA: Ona je eskort dama. JURINA: Oooo, orkinbos, ma znaš ke delo je to? FRANINA: Ne znan, samo znan da njoj tvoja Fuma pomore kad ga je preve.
Črni kos i goli tići Došlo nan je novo lito, šviče črni kos na grani, do učera smo bili lačni od šperance sada pjani. Ubećanja tusta, masna zuje, bodu ka komarci, od velikih bedastoća tilo tresu bolni žmarci. Boji dani su daleko, na nebesku ne čekaj manu, nikad neće tičić goli na zelenu dospit granu.
MadonINA SikstINA sa svetim Andrejom, blaženim Božom i nevinim anelčićima Ivom i Zsoltom, Inino ulje na platnu listu MOL-a
ZRMAN
Hrvat reka najzad 6. Ko napišemo da je ovo stari istrijanski štrumet, kako ča nas to vadi kaštelirski muzički pedagog Branislav Ostoji ki mu je činija anke festival, našen Orliu i Zvanetu Lakodelcu bi se zajno digli lasi na glavi (da hi imaju) 7. Kripak, fort, buli 11. Rabijan, rušpit, jadan 12. Norveška glumica i režiserka Ullmann 13. Se reče prvo šu 14. Dubrovački umetnik Slaven kemu se najvei istrijanski likovni kritičar, a oni bot anke župan Nino Jakovči bija posra u pasto i deboto mu zapra porečki Annale, a pokle mu se prid noson skinuja gol do pasa na pulsken Forumu 15. Sava tamo doli u Papui Novoj Gvineji koju ete naj anke u Divi-gradu, ko znate di je 16. Kolac, palica, bagolin, bašton 18. Peti parat od XX 21. Opušak. Kostoravno rišenje z pasanega numera: A(utomatska) O(brada) P(odataka), PORA, L(yndon) B(aines) J(ohnson), ETAR, GLAVIČIĆ, SREST, AUTORITARNOST, TITO PARTIJA, ANA, GANA, KIT, CIN
Glas Istre
[email protected]
591-521
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Pronaen nestali mladić
CEROVLJE - Policija je u utorak oko
16.30 sati zaprimila dojavu o nestanku 22-godišnjaka iz mjesta Baroni na podruju Cerovlja. Za nestalim mladiem, štienikom terapijske zajednice Remar iz Gologorice, pokrenuta je po-
traga koja je trajala do 22.25 sati kada je pronaen iv, na podruju Gologorikog Dola. On se naime udaljio iz mjesta Baroni u smjeru Graiša, a za njim su tragali policijski slubenici, pripadnici GSS-a i pazinski vatrogasci. M. S.
NAKON POŽARA U NAPUŠTENOM SKLADIŠTU U SREDIŠTU RIJEKE VATROGASCI NAŠLI TIJELO
Beskućnik živio u bunkeru, gdje je i umro I M O T . I
STRAŠNA SMRT U prostoriji prepunoj predmeta, madraca, praznih boca, drvenih paleta, roštilja... bilo je puno dima pa su vatrogasci našli ti jelo tek kada su ugasili požar. Policija je potvrdila da je požar izazvan “ljudskim či-
*
22
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017. CEROVLJE - Policija je u utorak oko
Pronaen nestali mladić
[email protected]
591-521
16.30 sati zaprimila dojavu o nestanku 22-godišnjaka iz mjesta Baroni na podruju Cerovlja. Za nestalim mladiem, štienikom terapijske zajednice Remar iz Gologorice, pokrenuta je po-
traga koja je trajala do 22.25 sati kada je pronaen iv, na podruju Gologorikog Dola. On se naime udaljio iz mjesta Baroni u smjeru Graiša, a za njim su tragali policijski slubenici, pripadnici GSS-a i pazinski vatrogasci. M. S.
*
NAKON POŽARA U NAPUŠTENOM SKLADIŠTU U SREDIŠTU RIJEKE VATROGASCI NAŠLI TIJELO
Beskućnik živio u bunkeru, gdje je i umro I M O T . I
STRAŠNA SMRT U prostoriji prepunoj predmeta, madraca, praznih boca, drvenih paleta, roštilja... bilo je puno dima pa su vatrogasci našli ti jelo tek kada su ugasili požar. Policija je potvrdila da je požar izazvan “ljudskim činom”, ali nisu naveli konkretnije je li požar izazvao opušak cigarete ili nešto drugo
Vatra u velikom skladišnom prostoru na Brajdi planula je usred noći
PIŠE Slavica KLEVA tvom Ivice Čara krenuli gasi- pljaju beskućnici, razgovara- ni Vukovarca da je danas SNIMIO Ivica TOMIĆ ti požar. Pod kontrolu je va- mo smo s muškaracem koji došao - zabrinuto će Braco, RIJEKA - U požaru koji je
buknuo u noći na srijedu, u 2.37 sati, u velikom skladišnom prostoru u sklopu zgrade u Krešimirovoj ulici iznad nekadašnje trgovine Graciani, pronađeno je tijelo mrtvog muškarca. Za sada još nije utvrđen identitet preminule osobe, no tijekom jučerašnjeg jutra inspektori protupožarnog Odjela Policijske uprave primorsko-goranske izašli su na očevid. Nakon što su inspektori neko vrijeme proveli u skladištu, utvrdili su da je uzrok požara “ljudska radnja”. Policija nije konkretnije obrazložila uzrok požara, je li ga izazvao opušak cigarete ili nešto drugo, ali sa stopostotnom sigurnošću je otklonjen tehnički ili prirodni uzrok izbijanja požara. Puno dima Tijekom cijelog jučerašnjeg prijepodneva jak metalni miris požarnog krša podsjećao je na strašne muke i jezivu smrt koja je zadesila muškarca. Prema riječima Daria Gauša, zapovjednika u dnevnoj smjeni Javne vatrogasne postrojbe Centar Rijeka, vatrogasci su dobili dojavu u 2.37 sati, te s tri vozila i jedanaest vatrogasaca pod zapovjedniš-
tra stavljena u 3.26 sati, a na dogašivanju je ostalo nekoliko vatrogasaca, sve do 5.04 sati kada se i posljednje vozilo s vatrogasima vratilo u bazu. Ono što je važno naglasiti, dodao je Gauš, jačina je i količina dima koji je napunio prostor. Zasigurno je količina dima otežavala da se odmah uoči nepomično tijelo u prostoru koji je bio prepun predmeta, madraca, praznih boca, drvenih paleta, roštilja... Na obližnjoj tržnici Brajda gdje se svakodnevno oku-
se predstavio samo kao Braco. On je dobro poznavao nastradalog. - Godinama je živio u bunkeru, baš tu gdje je i nastradao. Mi smo ga zvali Poljak, ali kako se zapravo zove, to vam ne znam. Baš smo tu večer prije nego se Poljak udaljio prema bunkeru, bili tu na tržnici, motao je cigaretu i nosio prazne boce u ruksaku. Vidio sam da mu je Vukovarac kupio pola litre vina, ali da vam pravo kažem, ne vidim
okrećući se oko sebe ne bi li ga ugledao. Posljednji susret - Vidio sam da je Poljak ušao u kladionicu i onda je moguće otišao u bunker. Ložio je vatru, siguran sam, možda ga je i dim ugušio kao da će za sebe Braco. Kazao nam je da je Poljak godinama beskućnik, ali da je izgledao mladoliko. - Inače, Vukovarac živi u željezničkom domu u Ulici 1. maja, on bi vam možda rekao nešto više, barem taj posljednji susret kad je PoVlasnici na papiru, ali nemaju ključ ljaku kupio vino, ali danas Tee je bilo dokuiti odgovore na pitanje tko je vlasnik ga nema - zamišljeno nam prostora u komu je smrt zadesila muškarca. Provjerili je rekao Braco, još jednom se smo, prostor nije gradski, a niti Hrvatskih eljeznica koje okrenuvši oko sebe.
su taj cijeli kompleks prodale Pan Tradingu d.o.o Rijeka prije više od deset godina. Vlasnik Pan Tradinga je Lutvija Graca koji je u prostoru iznad tog skladišta imao market Graciani, koji je bio popularan unazad desetak i više godina, a danas je zatvoren. U meuvremenu se vode postupci na sudu, ne samo protiv Lutvije Grace zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, nego su u tijeku i steajni postupci. - Tono je, ja sam steajna upraviteljica Pan Tradinga, cijeli kompleks zgrada jest u steajnoj masi, no ne i parkirališni prostor oko kompleksa - kazala nam je Vesna Stani, objasnivši da su prije nekoliko mjeseci vratili vlasništvo sudskim putem, ali da još nije sve gotovo jer treba okonati i ovršni postupak. - Tako zapravo imamo vlasništvo, ali konkretno još uvijek nemamo kljueve, da budem jasnija - kazala nam je steajna upraviteljica.
Tragedija u Vulkanu 2010. godine Slian sluaj zabiljeen je u sijenju 2010. godine kada je u devet kvadrata napuštene uvarske kuice na junom ulazu nekadašnjeg Vulkana u Radnikoj ulici bb na Peinama ivot izgubio beskunik koji je tamo ivio. Ugušio se u dimu, uzaludno se pokušavajui ugrijati uz svijeu. Dim iz napuštene kuice ujutro je vidio jedan prolaznik i obavijestio vatrogasce. Kada su vatrogasci ugasili vatru i donekle raskrili poarni krš, ostali su zateeni prizorom: u nekoliko deka, izmeu gomile nagorenih odjevnih predmeta ugledali su beivotno tijelo. Rije je bila o Rijeaninu, koji je dobar dio radnog vijeka proveo upravo u bivšem Vulkanu, a kada više nije imao krov nad glavom, dolazio se tamo skloniti za hladna vri jeme. Oevici su ispriali da su ga vidjeli oko 23 sata u subotu kako je ušao u kuicu. S obzirom na niske temperature, štitei se od hladnoe, vjerojatno se omotao dekama i starom odjeom koju je našao, upalivši svijeu. Mogue je da je zadrijemao, ili zaspao, a svijea se prevrnula, pa su se zapalili odjevni i drugi predmeti u kuici. Tko zna koliko je tinjao plamen i dimilo se prije negoli se ugušio u dimu. Vatrogasci su i njega pronašli tek kada su raskrili prostor...
a v i h r A
Prije sedam godina beskućnik je izgubio život u Vulkanu
Glas Istre
crna kronika
Peglala službenu karticu
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
UMAG - Zbog sumnje da je poinila raunalnu prijevaru, umaška policija je provela krim-obradu nad 50-godišnjakinjom iz Umaga. Utvreno je, naime, da je 26. i 27. prosinca na benzinskim postajama u Novigradu i Umagu prilazila
osobama koje su punili rezervoare te je njihove raune plaala slubenom karticom, a od njih traila gotovinu. Na taj je nain za nekoliko tisua kuna oštetila 52-godišnjaka iz Umaga, vlasnika M. S. poduzea i kartice.
a v i h r A
23
* *
POREČ: TRI SLUČAJA PALEŽI VOZILA U DVADESETAK DANA I M O T . I
U 15 dana planula dva automobila porečkih policajaca! U noći s utorka na srijedu, oko 3.30 sati, izbio je požar na automobilu Škoda Octavia pulskih oznaka na Stanciji Vodopija kod Poreča, a vatra se proširila i na VW Golf u vlasništvu 58-godišnjaka, koji je bio parkiran u blizini
Tragedija se dogodila u prostoru koji su zvali “bunker”
“Mi smo ga zvali Poljak, ali kako se zapravo zove, to vam ne znam. Baš smo tu večer prije nego se Poljak udaljio prema bunkeru, bili tu na tržnici, motao je cigaretu i nosio prazne boce u ruksaku. Vidio sam da mu je Vukovarac kupio pola litre vina...” Braco Poljak je, kaže, bio drag, miran i povučen. - Onako, suh, mršav. A, je, je, volio je bumbit - pokazu jući palcem ruke prema ustima slikovito objašnjava Braco, dodajući na odlasku kako je beskućnik koji je izgubio život u Gracianiju i pušio. Tijelo je tijekom prijepodneva odvezeno na Zavod za sudsku medicinu i krimi-
nalistiku kako bi se utvrdio uzrok smrti, ali će obdukci ja biti izvršena danas, iako identitet osobe tijekom jučerašnjeg dana nije utvrđen. Za sada je gotovo sigurno da je riječ o čovjeku koji je živio na društvenim marginama i, tražeći krov nad glavom kako bi se zaštitio od hladnoće, provalio u prostor i tamo obitavao.
N I L E D R A S . M
POREČ - U noći s utorka Prijetnje na srijedu, oko 3.30 sati, izbio je požar na automobilu Škouglavnom da Octavia pulskih oznaka na vezano uz rad i Stanciji Vodopija kod Poreča. primjenu ovlasti Škoda u vlasništvu 62-godišPolicija na naš upit o njaka je u potpunosti izgorpolicijskim rtvama jela, a materijalna šteta, odkada se radi o prijetnjanosno vrijednost uništenog ma i pretrpljenoj maautomobila zasad nije utvrterijalnoj šteti navodi đena. Vatra se sa Škode prošida su tijekom prošle rila i na VW Golf u vlasništvu godine na štetu poli58-godišnjaka, koji je bio parcijskih slubenika Pokiran u blizini, a na kojem su licijske postaje Pore također nastala znatna oštepoinjena dva kaznena ćenja. Porečki vatrogasci ugadjela prijetnji, a utvre Peugeot porečkog policajca sili su vatru u 4.05 sati. koji je planuo 22. prosinca, nano je da su osumnjiUzrok požara je zasad nevodno zbog tehničkog kvara eni prijetili policijskim poznat te će policijski službeslubenicima vezano nici u suradnji s inspektorom za njihov rad i primjezaštite od požara PU istarU svim slučajevima poči- nja 2013. godine kada je u Ginu policijskih ovlasti. ske i vještacima iz MUP-ovog nitelji su zasad nepoznati, kao mnastičkoj ulici (kod policijTakoer zabiljeeno je Centra za forenzična ispitivai motivi za ova nedjela. ske postaje op. a.) u Poreču, jedno kazneno djelo nja, istraživanja i vještačenja Iz policijske uprave Istar- izbio požar na automobilu prisile prema slubenoj ske na naše upite odgovara- Golf , te spomenuti slučaj od “Ivan Vučetić” obaviti očevid. osobi. U potonja tri slu- ju da su u protekle tri godi- 22. prosinca 2016. u VranićiSamom mjestu događaja niaju protiv osumnjiene zabilježena dva požara na ma. U oba slučaja je, nakon smo mogli pristupiti niti fotonih podnijete su kazne- automobilima čiji su vlasnici obavljenog očevida utvrđeno grafirati izgorjele automobile ne prijave nadlenom jer je policija zatvorila pristup policijski službenici. Naime, je da su uzroci bili kvarovi na dravnom odvjetništvu. radi se o slučaju od 7. svib- električnim instalacijama. i čuvala područje do dolaska forenzičara iz Zagreba. Bušili gume Počinitelji i motivi No, prije tri i pol godine, u Ono što je indikativno u svibnju 2013. godine, izgorio ovom slučaju, a pogotovo je još jedan automobil u vlakada se u obzir uzme činjesništvu porečkog policajca. nice da je ovo već treća paPored toga, drugom policajlež automobila na porečkom cu su bušene gume i to, bapodručju u dvadesetak dana, rem prema informacijama jest činjenica je automobil s kojima raspolažemo, više Škodu Octaviju zapravo koriputa na istom vozilu. Postavstilaporečkapolicajka,avozilja se pitanje da li se, s obzilo je u vlasništvu njenog oca. rom na sve navedene slučaNekoliko dana prije Boži jeve, radi o pukoj slučajnosti. ća u Vranićima kraj Poreča je “Vezano za bušenje guma planuo je i automobil Peugepolicijskom službeniku PP ot porečkog policajca. Očevi- Policija je onemogućila pristup Poreč izvješćujemo Vas da je dom je utvrđeno da se radilo mjestu požara na Stanciji Vodopija događaj zabilježen 27. srpnja o kratkom spoju na razvodu m 2011. godine kada je ošteće o c . električnih instalacija ispred i m ni prijavio da mu je nepo u upravljačkog procesora vo- t n znati počinitelj u Gimnastič e r p zila. Vozilo je u potpunosti iz- a koj ulici u Poreču, tijekom gorjelo. Solidarnošću kolega noći izbušio sve četiri gume mladog policajca, sakupljen na osobnom automobilu je novac, približno isti iznos Golf. Počinitelj kaznenog djekoliko je vrijedio njegov Peula, oštećenja tuđe stvari, nije geot, kao njihov doprinos za pronađen”, odgovaraju iz PU nabavku novog. istarske te naglašavaju naglaNekoliko dana prije Nove šavaju da se ne radi o nikagodine u Vrvarima su, takokvom “fenomenu” jer se sluđer na porečkom području, čajevi događaju sporadično, pod okriljem noći planula a u slučajevima požara vozila dva automobila, Audi i Rezasad nisu utvrđeni elementi naut Clio. Utvrđeno je da je kaznenih djela, stoji u prioppožar podmetnut, ali ne i na ćenju PU istarske. M. SARDELIN koji način. U Vrvarima su pred Novu godinu planuli Audi i Renault Clio
24
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Witsel novi član Tianjina
[email protected]
591-512
Vezni igra belgijske reprezentacije Axel Witsel (27) novi je lan kineskog prvoligaša Tianjin Quanjiana, potvrdio je njegov dosadašnji klub Zenit iz Sankt Peterburga. Za Witsela je zainteresiran bio talijanski prvak Juventus, no Belgijanac
se ipak odluio za financijski unosniju ponudu iz Kine. “Ovo je bila teška odluka. S jedne strane sam mogao birati vrhunski klub poput Juventusa, ali s druge strane sam dobio ponudu koju nisam mogao odbiti”, kazao je Witsel. (H)
*
NOVI TRENER ISTRE 1961 STIGAO JE U PULU I U SUBOTU ĆE OBAVITI PRVU PROZIVKU TE POTOM ZAPOČETI
Nisam došao ovdje da bih se kratko zadržao Svjestan sam da ovaj posao uvijek sa sobom nosi dozu statistike i rezultata koji određuju trenersku budućnost, ali moja je želja da ostanem u Puli jako dugo i da ovdje napravimo jedan dobar projekt. Mislim da sa svojim znanjem i ekspertizom tome mogu doprinijeti, rekao je Tot PULA - Kao što nam je u telefonskom razgovoru nakon što je potvrđeno da je on novi trener Istre 1961 i obećao, da će u utorak navečer stići u Pulu te nam već sljedeći dan biti na dispoziciji, jučer smo sjeli za stol s Marijom Totom. Pričekali smo, naravno, da on pri je toga obavi razgovor sa zamjenikom izvršnog direktora pulskog prvoligaša Seadom Karaselimovićemi tehničkim direktorom Igorom Žikovićem, nakon čega ga je ovaj potonji odveo na jednu “turističku” vožnju do štinjanskog Fortina, mjesta koje će u narednom periodu zasigurno pobliže upoznati. Po povratku na “Drosinu”, zajedno smo se uputili prema prostoriji u kojoj se održavaju konferencije za novinare, istoj onu u kojoj smo ga 27. kolovoza 2011. godine, nakon utakmice u kojoj je Pamićeva Istra 1961 pobijedila njegovu Lokomotivu, posljednji put uživo vidjeli. Potrebni ostaju - Želio sam doći par dana ranije prije prvog okupljanja kako bih stekao uvid u sve ono što me čeka, da vi-
MARIJO TOT
žute” u nastavak sezone. Nisam nepoznato trenersko ime u Hrvatskoj. Puno ljudi iz nogometa znaju moje vrline i kvalitete te je vjerojatno neka od tih informacija vremenom stigla do vlasnika Istre 1961 koji su me kontaktirali. Iskreno, mogu reći da sam bio vrlo iznenađen tim pozivom, no nisam se previše premišljao trebam li ga prihvatiti. Pratio sam Istru 1961, znam da je to klub koji ima tradiciju, glavu i rep te se nalazi u situaciji da u budućnosti može napraviti jedan veći iskorak. Drugim riječima, Tot nema namjeru biti prolaznik na “Drosini”, što bi trebalo značiti da će pulski prvoligaš ovu sezonu zaključiti s brojkom od pet trenera koji su mu sjedili na klupi. - Nisam došao ovdje da bih se kratko zadržao. Svjestan sam da ovaj posao uvi jek sa sobo m nosi dozu statistike i rezultata koji određuju trenersku budućnost, ali moja je želja da ostanem u Puli jako dugo i da ovdje napravimo jedan dobar projekt. Mislim da sa svojim znanjem i ekspertizom tome mogu doprinijeti
Bio sam vrlo iznenađen pozivom, no nisam se previše premišljao trebam li ga prihvatiti. Pratio sam Istru 1961, znam da je to klub koji ima tradiciju, glavu i rep te se nalazi u situaciji da u budućnosti može napraviti veći iskorak dim kakvi su uvjeti za rad i što nam još treba, te da upoznam ljude koji vode klub i s njima porazgovaram o igračkom kadru, pripremama i svemu onome što je potrebno za jedan kvalitetan početak - rekao nam je Mari jo Tot, novi trener Istre 1961, otkrivši i kako je upravo on izabran da povede “zeleno-
X I P O R C / Č A J A R K . D
i želim da me se doživljava kao nekog tko je došao pomoći, trenera koji je imao i drugih opcija, a odabrao je ovu - istaknuo je Tot. - Došao sam otvorena srca raditi najbolje što znam, no svjestan sam da će mi trebati malo vremena. Česte promjene trenera nisu nešto što može donijeti dobrobit
Raić Sudar i Bošković ostaju, Peršić odlazi? Za razliku od svojih prethodnika Andreja Panadia i Gorana Tomia, Marijo Tot svoj angaman u Istri 1961 nije uvjetovao dovoenjem nekog od lanova strunog stoera. - Prezadovoljan sam s injenicom da e Darko Rai Sudar biti moj pomonik i pomoi mi u radu, kao i što u klubu imamo Boška Boškovia koji radi vrhunski posao s golmanima i vjerojatno je da nas do kraja sezone ekaju slatke brige što s njima, odnosno kome ukazati povjerenje. Narednih dana trebam obaviti razgovor s Elvisom Peršiem koji e mi dati jasne signale što je i koliko uraeno te uti njegovo mišljenje o svemu, no koliko znam klub je u fazi potrage za novim kondicijskim trenerom. Poetna testiranja i provjere napravit e nam Englez Craig Turner koji je i prošle godine pomagao na pripremama Istre 1961, no on se ovdje nee dugo zadrati te moramo brzo pronai neko adekvatno rješenje.
K E Š O J I M . M
Elvis Peršić
Glas Istre
sport
Sigali uskoro u Racingu?
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Argentinski nogometni klub Racing pokušat e dovesti Dinamovog brania Leonarda Sigalija do poetka idueg tjedna, izjavio je predsjednik Racinga Victor Blanco. “U ponedjeljak smo poslali ponudu za Sigalija. Prioritet nam je zatvoriti
njegov transfer ili pak transfer nekog od druge dvojice brania ako on ne doe, izmeu ovog i idueg tjedna” izjavio je Blanco. Argentinac s Dinamom ima ugovor do ljeta 2018. U Maksimir je došao u ljeto 2014. iz Godoy Cruza. (H)
S PRIPREMAMA ZA NASTAVAK SEZONE
Poput Gorana Tomia, niti Marijo Tot nee u Pulu dovesti svoju obitelj. - Premda sam roen u upanji, stacionirao sam se u Metkoviu. Tamo ivim ve 16-17 godina, supruga mi je od tamo i u Metkoviu mi je baza, no sve ovo vrijeme uglavnom sam bio negdje drugdje, najmanje tamo, a sad sam taj pravi veliki hrvatski trokut zatvorio u Puli. Obitelj se nee preseliti zajedno sa mnom ve e dolaziti povremeno, tijekom praznika i nešto više preko ljeta jer su zauzeti svojim obavezama, a s druge strane i oni samo dobro znaju da bi mi u Puli samo “smetali”. Jednostavno, kad krenu pripreme za mene postoji samo rad, rad i rad, nema vremena za odmor niti za neke druga obaveze.
neka nemoralna ponuda. Tada je normalno da neću ići protiv klupske strategije, ali ja se nadam da takva ponuda neće doći i da će igrači koji su iznijeli najveći teret i ostvarili ovaj, uvjetno rečeno, lijep rezultat, ostati ovdje. Kažem uvjetno, jer ne mislim da je osmo mjesto rezultat koji nas treba zadovoljiti, već da trebamo težiti tome da se što prije popnemo na ljestvici. To će nam biti prioritet u ovih 16 kola, a ne hibernacija i ostanak na ovoj poziciji.
Povratak na mjesto lijepih uspomena
Prozivka i trening
Trokut Županja - Metković - Pula
Mariju Totu Pulu nije nepoznat grad, baš naprotiv. - Volim Pulu, u njoj sam imao ozbiljnu vezu u mladim danima i za ovaj me grad veu lijepe uspomene. Malo je nedostajalo da se u Puli i oenim, ali to se nije dogodilo, no dogodilo mi se zato nešto još bolje. Kad ovo posljednje vidi moja supruga vjerujem da e biti zadovoljna, da je proitala samo ono prvo sigurno bi me ubila.
Tomić prenosi informacije Fazu prilagodbe na novu sredinu Totu e zasigurno olakšati Goran Tomi, bivši trener Istre 1961. - Tomi i ja smo stari ratni drugovi. Proveli smo puno vremena zajedno u Kini, veliki smo prijatelji i naravno da sam se prije dolaska u Pulu uo s njim. Tom mi je prilikom iznio neka svoja zapaanja, a još e mi nešto prenijeti narednih dana tako da u imati dovoljno informacija za sam poetak koje e mi pomoi da nastavim tamo gdje je on stao i pokušam nadograditi tamo gdje ima za to prostora.
Ne mislim da je osmo mjesto rezultat koji nas treba zadovoljiti, već da trebamo težiti tome da se što prije popnemo na ljestvici. To će nam biti prioritet u ovih 16 kola, a ne hibernacija i ostanak na ovoj poziciji momčadi i ja se nadam da će ova zadnja promjena koja je završila sa mnom potrajati dosta duže te sam uvjeren da će Istra 1961 na proljeće igrati bolji nogomet, kao i da će pulska javnost biti zadovoljna sa mnom. Vjerujem da će ovo biti jedna prava priča, silno sam zainteresiran da ona bude pozitivna i apeliram na sve, koliko je god to moguće jer će uvijek biti onih koji nečim neće biti zadovoljni, da se napravi jedna lijepa atmosfera oko kluba kako bismo u miru mogli raditi i onda iz toga napravili rezultat. Na putu prema ostvarenju željenih rezultata Totu će trebati i neposredni proizvođači, igrači koji će na terenu sprovesti njegove zami-
sli u djelo. - Svojevremeno je Otto Barić rekao da svakom treneru trebaju dva igrača, a ja bih ovom prilikom volio da ne trebam niti jednoga, odnosno da mogu reći da sam zadovoljan trenutnim igračkim kadrom. Gledao sam momčad na televiziji, ali želim je vidjeti u živo, svakog od igrača, provesti nekoliko dana s njima, sa svakim individualno porazgovarati i vidjeti na kojoj smo valnoj duljini, a onda ću donijeti konačni zaključak - otkrio nam je Tot, koji u ovom trenutku ima na raspolaganju sve igrače koji su zaključili prvi dio sezone. Sigurno da oni igrači za koje procijenim da mi trebaju neće moći napustiti “Drosinu”, jedino ako za njih dođe
Novi kormilar zeleno-žutog broda prvu prozivku obavit će u subotu u 15 sati, nakon čega će svi oni koji mu se odazovu na “Drosini” odraditi prvi zajednički trening u 2017. godini. - Osim jednog ili dvojice igrača koji su se opravdali te će propušteno nadoknaditi kad nam se priključe, u što ne trebate niti sumnjati, svi ostali trebali bi se pojaviti na početku priprema. U prva dva-tri dana obavit ćemo nekoliko laganih treninga i testiranja, a onda krećemo s ozbiljnim radom - naglasio je Tot, koji tijekom pr iprema planira odigrati između šest i osam utakmica. - Nisam pobornik velikog bro ja utakmica jer više volim provesti vrijeme u radu, no svjestan sam da je utakmica najbolje mjerilo i stoga ćemo ih osigurati dovoljno da bi se svaki od igrača mogao dokazati. Planiramo dogovoriti i dodatne utakmice na kojima će igrači koji dođu na probu, kao i oni koji su u prvom dijelu sezone igrali malo ili ništa, pokazati da li su “materijal” za ovaj klub ili ne. Igrač mora doći da ga se vidi na djelu, jer u današnje vrijeme moderne tehnologije i čudesnih “highlitsa”, mogu se pogledati bezbroj takvih uradaka na kojima igrači izgledaju fantastično, a kada dođu ispadne da to ipak nije to i stoga će svi oni koji dođu na probu imati samo jedan cilj, da mi se svide. Dok se pobliže ne upozna sa svojim novim pulenima, Tot nije želio izlaziti s pozicijama u momčadi koje u ovom trenutku smatra “tankima”. - Uvijek je dobro ojačati momčad da se oni koji igraju ne uspavaju. Po saznanjima koja imam velika je koncentracija karakternih igrača u svlačionici, što je prvi preduvjet da napravimo dobar rezultat, a usto odmah mogu reći da sam jako zainteresiran da se mladim igračima, kojih ima u klubu i posjeduju potencijal, pruži mogućnost da se dokažu. Oni će dobiti dovoljno prostora da pokažu što znaju - zaključio je Tot. Ivica CEROVAC
K E Š O J I M . M
25 * *
MATEJ MITROVIĆ OTPUTOVAO U ISTANBUL
Rijeci čak pet milijuna eura A Z U R A K . V
KORAK DO POTPISA - Matej Mitrović
RIJEKA - Na službenom Twitteru aktualnog prvaka Turske objavljena je u ranim poslijepodnevnim satima srijede informacija da su u tijeku pregovori između Bešiktaša i braniča Rijeke, Mateja Mitrovića. Nije trebalo dugo čekati da odgovorni na Rujevici potvrde ono što se moglo naslutiti još u utorak. - Mitrović će u četvrtak obaviti liječnički pregled nakon čega ćemo biti dostupni za komentare - kratko je poručio Ivan Mance, zamjenik sportskoga direktora Rijeke iz Dubaija, odakle se vodi ova osjetljiva operacija koja je, po svemu sudeći, nadomak realizacije.
Branič Rijeke ovoga četvrtka trebao bi obaviti liječnički pregled i potpisati trogodišnji ugovor s aktualnim prvakom Turske Bešiktašom - Ne mogu ništa još komentirati, ali mogu samo reći da smo vrlo blizu... prisnažio je cijelu priču Ivan Cvjetković - Tarzan, igračev zastupnik. Istanbulski velikan dogovorio je s Mitrovićem uvjete trogodišnje suradnje. Ako je vjerovati kolegama iz Turske bliskima Bešiktašu, “Mitar” će za-
Ante Čačić pozvao Nikolu Matasa Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, Ante ai, oslobodio je Mateja Mitrovia reprezentativne akcije u Kini i umjesto njega pozvao brania Osi jeka Nikolu Matasa. ai je Mitrovievo odsustvo na China Cupu opravdao rješavanjem inozemnog angamana. “Kockasti” e se okupiti 7. sijenja u Zagrebu, a istoga dana putuju u Kinu gdje otvaraju turnir 11. sijenja protiv ilea. U drugom polufinalu sastaju se Island i Kina, poraene momadi e 14. sijenja igrati za 3. mjesto, a pobjednici dan kasnije za naslov pobjednika prvog China Cupa. Na konanom popisu za kinesku akciju su vratari Andrej Prskalo (Rijeka) i Dominik Livakovi (Dinamo), branii Josip Pivari (Dinamo), Borna Bariši (Osijek), Mateo Bara (Osijek), Josip Juranovi (Hajduk), Jakov Filipovi (Inter), Toni Datkovi (Koper) i Nikola Matas (Osijek), vezni igrai Josip Miši (Rijeka), Luka Ivanušec (Lokomotiva), Franko Andrijaševi (Rijeka), Mario Šitum (Dinamo), Domagoj Antoli (Dinamo), Fran Tudor (Hajduk) i Filip Ozobi (Gabala), odnosno napadai Antonio Peroševi (Osijek) i Mirko Mari (Lokomotiva). (Ma. C.)
rađivati otprilike milijun eura po sezoni kada plati porez. Lijepi novac, posebno ako se uzme u obzir da je Mitrović u Rijeci godišnje zarađivao otprilike šest puta manje. S obzirom na to da je ovoga četvrtka zakazan li ječnički pregled u Istanbulu, jasno je i da su klubovi sve dogovorili. Turski izvori, ali i oni bliski riječkom prvoligašu, suglasni su da je riječ o brojkama koje će s pripadajućim bonusima dosegnuti iznos od čak pet milijuna eura. Očito je da su pregovaračke vještine Rijekina vodstva uspjele izvući maksimum iz ovih pregovora i tako gotovo deseterostruko naplatiti ulaganja u igrača čiji prijelaz iz Cibalije je svojevremeno plaćen malo više od mili jun kuna. Nedvojbeno dobar poslovni potez i drugi najveći transfer u povijesti kluba (Kramarićevih 10 milijuna eura će teško netko tako brzo dostići), trebao bi svoj epilog dobiti čim Mitrović obavi liječnički pregled. Na Rujevici su već krenuli u potragu za njegovim nasljednikom. Dio portala iz susjedne Bosne i Hercegovine lansirao je informaciju da će Mitrovićev nasljednik u obrani Rijeke postati 36-godišnji Emir Spahić. - To je novinarska patka... - kratko su reagirali s Rujevice na vijest o Spahićevu angažmanu koja je brzo prostrujala internetskim kanalima. I. VOLARIĆ
26
Glas Istre
sport
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
SNJEŽNA KRALJICA
NAJBOLJI HRVATSKI SKIJAŠ MOŽDA POSLJEDNJI PUT VOZI SLALOM
HRVATSKA ŠESTORKA N
Kostelićev posljednji ples na Meni je poseban gušt voziti ovu utrku. Još uvijek ne mogu reći je li ovo moja posljednja utrka na Sljemenu, ali sigurno nije u Svjetskom kupu. Idući tjedan vozim kombinaciju u Wengenu i tada ćemo vidjeti što dalje, kaže Ivica Kostelić ZAGREB - Poslije dama i krunjenja nove kraljice Sljemena Veronike Velez Zuzulove, skijaši u četvrtak krune kralja. Najveći favoriti za pri jestolje su Norvežanin Henrik Kristoffersen i Austrijanac Marcel Hirscher. Ostatak društva nije bez šansi, ali dosadašnji rezultati ne idu im u prilog. Norvežanin je pobijedio u posljednja dva slaloma, dok u Leviju nije nastupio zbog (izgubljenog) spora s Norveškim skijaškim savezom. Hirscher je pobijedio u Leviju, dok je u Val d’Isereu i Madonni di Campiglio bio drugi. Kada je u pitanju Zagreb, Austrijanac brani trostruku krunu! Na startu će se naći čak šest hrvatskih skijaša, predvođenih 37-godišnjim Ivicom Kostelićem. Filip Zubčić, Istok Rodeš, Elias Kolega, Matej Vidović i Riječanin William Vukelić imat će samo jedan cilj, izboriti drugu vožnju, osvojiti bodove i time povećati, ako se to posloži na startnim slalomskim bodovima Svjetskoga kupa, hrvatsku kvotu u ovoj disciplini u Svjetskom kupu. - Ove godine nastupamo u jakom sastavu kao reprezentacija i za nas je to prilika da osvojimo jedno dodatno slalomsko mjesto u Svjetskom kupu. Sadašnja kvota je jedan, što nas guši, jer imamo
T A V R O H . Z
dobrih natjecatelja koji nema ju mjesta u Svjetskom kupu kaže Ivica Kostelić, koji je na ovoj utrci triput bio drugi, ali nikada - pobjednik. No, puno se toga promijenilo od posljednje Snježne kraljice. Tada je Ivica imao još donekle dobar startni broj (20), ali godine i bolno koljeno uzima ju danak.
Velik dogaaj - Nadam se da će staza izdržati za nas s velikim startnim brojem i da ćemo moći doživjeti poznatu sljemensku navijačku atmosferu. Meni je poseban gušt voziti ovu utrku, veliki sportski događaj koji je ujedno velika promocija za Zagreb i Hrvatsku. Još uvijek ne mogu reći je li ovo moja posljednja utrka na Sljemenu, ali sigurno nije u Svjetskom kupu. Idući tjedan vozim kombinaciju u Wengenu i tada ćemo vidjeti što dalje. Postoji želja za nastupom na ZOI iduće godine, ali tamo bih volio doći u stanju da mogu ciljati medalju s distance. Uostalom, u Sočiju sam bio autsajder i osvojio sam srebro u kombinaciji. Igre su mi uvijek posebna inspiracija - dodao je Kostelić na presici u Tomislavovom domu, koju je vodila Riječanka Ana Jelušić, koja je i sama 2007. godine bila
SELFIE - Matej Vidović, Elias Kolega, Ivica Kostelić, Filip Zubčić, Istok Rodeš i William Vukelić
POBJEDNICI NA OKUPU: U HOTELU WESTIN ODRŽANA PROSLAVA PEDESETE OBLJETNICE SVJETSKOGA KUPA
Skijaške legende uveličale vrijedan jubilej ZAGREB - Uzmu li se u obzir trofeji osvojeni na snježnim padinama, hotel Westin u srijedu je nakratko postao središnje mjesto svjetskog skijanja. Proslava pedesete obljetnice Svjetskoga kupa u Zagrebu je okupila skoro sve generacije skijaša i skijašica koji su osvajali to natjecanje. Neki se zbog privatnih obaveza nisu mogli odazvati pozivu, no u Westinu se ipak pojavilo njih osamnaestoro: Ivica Kostelić, Marcel Hirscher, Jean-Claude Killy, Karl Schranz, Michele Jacot Herry, Annemarie Moser-Pröll, Lise-Marie Morerod, Andreas Wenzel, Tamara McKinney, Marc Girardelli, Petra Kronberger, Alberto Tomba, Pernilla Wiberg, Renate Götschl, Michaela Dorfmeister, Nicole Hosp, Tina Maze i Janica Kostelić.
- Zbog problema s leđima T A V nisam stao na skije već 25 R O H godina. Uvijek se rado sjetim Z . tih dana u Svjetskom kupu, iako nisam nostalgičan za tim vremenima. Karl Schranz i ja tada smo bili veliki rivali, a najviše pamtim uzajamno poštovanje koje smo imali jedan prema drugome - rekao je Jean-Claude Killy, osvajač prvog izdanja Svjetskog kupa u muškoj konkurenciji, koji u svojoj kolekciji trofeja ima i tri zlata s Olimpijskih igara u Grenobleu 1968. godine. U Zagreb je stigla i Annemarie Moser-Pröll, koju mnogi smatraju najboljom skijašicom svih vremena. Ta je Austrijanka prije četiri desetljeća bila nezaustavljiva na snijegu, o čemu dovoljno govori rekordnih šest tri jumfa u ukupnom poretku Svjetskoga kupa. Povrh toga, LEGENDE - Ante Kostelić i Jean-Claude Killy
uknjižila je i nevjerojatne 62 pobjede u istom natjecanju. - Lijepo je čuti komplimente, ali ne znam jesam li stvarno najbolja u povijesti. Kroz Svjetski kup je prošlo puno odličnih skijašica koje su imale svoje razdoblje dominacije - objasnila je Annemarie Moser-Pröll. Prema njezinim riječima, u 64. godini života ne žali za natjecateljskim skijanjem. - Drago mi je da skijašice i skijaši mogu osigurati egzistenciju kroz karijeru. Ovo je jako opasan sport i stoga smatram da treba nagraditi njihov trud i vještinu. U moje doba moglo se živjeti od skijanja, ali nakon karijere trebalo je pronaći posao. No, čini mi se da je tada odnos svih u Svjetskom kupu bio puno prisniji. Svi smo bili kao velika obitelj - dodala je
najbolja skijašica svih vremena. Annemarie Moser-Pröll u Austriji ima status legende, a svojim zemljakinjama koje su također osvajale Svjetski kup bila je i ostala idol. - Kao dijete sam htjela biti kao Annemarie. Odrastala sam uz nju i sretna sam zato što smo sada zajedno u Zagrebu - istaknula je Petra Kronberger. Iako se svi rado prisjećaju uspomena iz “bijelog cirkusa”, nitko ne pokazuje preveliku nostalgiju. - Natjecateljsko skijanje mi ni najmanje ne nedosta je. Znam koliko sam morala trenirati i što sam sve morala proći da bih došla do vrha. Mislim da to ne bih ponavljala. Sada sam sretna sa svojom djecom kod kuće - zaključila je Renate Götschl. D. PETROVIĆ
Glas Istre
sport
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
27
U INNSBRUCKU, TREĆOJ POSTAJI NOVOGODIŠNJE TURNEJE, ZBOG JAKOG VJETRA ODRŽANA SAMO JEDNA SERIJA
SVJETSKOGA KUPA NA SLJEMENU
Norvežanin Tande pokupio vrhnje
STARTU ajdražoj stazi?
ČETIRI SKAKAONICE
A P E
Knjiga za Killyja Dokumentarni film Brune Kovaevia “Gnothi Seauton”, što u prijevodu znai “Upoznati samoga sebe”, pria o Ivici i Janici Kosteli, prikazan je ski jaškim legendama u hotelu “Westin”. Tom je prigodom Ante Kosteli uruio knjigu “50 godina FIS Ski Svjetskoga kupa” Francuzu Jen-Claude Killyju, pobjedniku prvih dvaju izdanja Svjetskoga kupa, prva utrka kojega je odrana 5. sijenja prije 50 godina. Knjigu je izdala nakladnika kua “Stih”, koja je u suvlasništvu Ante Kostelia i Marijana Boršia. Kosteli je urednik i autor proslova, a Borši potpisnik teksta. Grafiki dizajn potpisuje Marijan Borši junior. Prvo izdanje tiskano je u sto primjeraka za ovu prigodu, sljemensku utrku i 50. roendan Svjetskoga kupa, ali oekuje se i drugo izdanje.
“Ove sezone sam u dobroj formi. Pokažem li svoje realno skijanje, mogao bih daleko otići. Pritisak? Meni je domaća utrka dodatna snaga.” Istok Rodeš veleslalom. Međutim, znao sam iznenaditi, kod mene je sve moguće - kaže Zubčić. Dodatna snaga Istok Rodeš je aktualni svjetski juniorski slalomski prvak. Stoga su velika očekivanja od Varaždinca, koji 27. siječnja slavi 21. rođendan. - Moglo bi se dogoditi da otvorimo i dva mjesta, ima nas dosta koji možemo ostvariti dobar plasman u
venom spustu, osjetili smo stazu, koja je kod cura bila tvrda, grbava. Nadam se da ću voziti svoj najbolji slalom i da će to donijeti rezultat. William Vukelić, 18-godišnji Riječanin, danas vozi treću utrku u Svjetskom kupu u karijeri. - Prva je u slalomu. Cilj je voziti što bolje i skupiti iskustvo. Plus su navijači, uvijek ih se puno skupi - kaže Williams, bolji u veleslalomu.
TROSTRUKI SLAVLJENIK - Daniel Andre Tande
J L A M R B . R
INNSBRUCK - Nakon Garmisch-Partenkirchena prvog dana 2017. godine, Daniel Andre Tande pobijedio je jučer i u Innsbrucku, trećoj postaji Novogodišnje turneje Četiri skakaonice. Norvežanin se najbolje snašao u teškim uvjetima koji su mnogim skijašima skakačima pokvarili očekivanja, jer je jak vjetar koji je često mijenjao smjer donosio probleme te uzrokovao predugo čekanje na dozvolu da se natjecatelji spuste niz zaletište, što je mnogima od njih poremetilo koncentraciju. Ni organizatorima nije bilo lako jer im je vjetar prvu seriju rastegnuo na 95 minuta, a kako nije bilo naznaka da bi se vremenske prilike mogle popraviti, kratko vi jećanje bilo je dovoljno da se dođe do zaključka da se druga serija treba otkazati. Takva je odluka zacijelo najbolje “legla” Tandeu koji je osvojio prvo mjesto usprkos činjenici da je imao četiri i pol metra kraći skok od
Premda je imao četiri i pol metra kraći skok od zemljaka Roberta Johanssona, Daniel Andre Tande je osvojio prvo mjesto i preuzeo vodstvo u ukupnom poretku Novogodišnje turneje, a novih sto bodova donijeli su mu i prvo mjesto u Svjetskom kupu zemljaka Roberta Johanssona te preuzeo vodstvo u ukupnom poretku Novogodišnje turneje, a novih sto bodova donijeli su mu i prvo mjesto u Svjetskom kupu. Naime, upravo u trenutku kad se kao treći skakač prve serije niz zaletište spustio Johansson, jak reful vjetra koji ga je pogodio u leđa odnio ga je do 133 metra, no kad su
SLJEMENSKE USPOMENE - Ivica Kostelić nakon ulaska u cilj 2008. godine
druga na Snježnoj kraljici. Filip Zubčić, 23-godišnji Zagrepčanin, jedine je slalomske bodove u Svjetskom kupu osvojio upravo na Sljemenu prije dvije godine, kada je bio petnaesti. - Radujem se utrci jer će biti puno naših navijača. Možda je ovdje najveća prilika za povećanje kvote jer nastupamo šestorica. Probat ću se fokusirati jer ne znam hoću li ove sezone još voziti slalomske utrke u Svjetskom kupu. Ne znam ni što mogu očekivati jer sam više usredotočen na
slalomu. Ove sezone sam u dobroj formi, ali to moram početi pokazivati u utrkama. Pokažem li svoje realno skijanje, mogao bih daleko otići. Pritisak? Meni je domaća utrka dodatna snaga kaže Rodeš, koji ima 17. mjesto sa završnice Svjetskoga kupa prošle sezone, ali bodove osvaja prvih petnaest. Matej Vidović će voziti 14. slalom Svjetskoga kupa, 23godišnjiZagrepčaninmogao bi do prvih bodova karijere. - Ovo mi je četvrti nastup na Sljemenu. Plus je što smo prije utrke trenirali na Cr-
Elias Kolega, 20-godišnjak rođen u Münchenu, upisuje drugi nastup u Svjetskom kupu i drugi na Sljemenu. - Od Božića smo na Sljemenu, išlo mi je odlično na treninzima i nadam se da ću to pokazati u prvoj, a možda i u drugoj vožnji - kaže Kolega, koji trenira s Kostelićima, pogotovo u dijelu fizičke spreme. A to znači da je - spreman. Start prve vožnje je u 14.45, druge u 18 sati. Sljemenski spektakl, druga epizoda. Uz hrvatsku šestorku koja želi povećati kvotu. Zlatko HORVAT
Semafor Rezultati: 1. Daniel Andre Tande (Nor) 125,7 bodova (128,5 m), 2. Robert Johansson (Nor) 123,1 (133), 3. Jevgenij Klimow (Rus) 119,1 (127), 4. Kamil Stoch (Polj) 117,4 (120,5), 5. Andreas Stjernen (Nor) 117,1 (122,5), 6. Maciej Kot (Polj) 117,0 (121), 7. Manuel Fettner (Aut) 116,7 (120), 7. Piotr Zyla (Polj) 116,7 (121), 9. Sebastian Colloredo (Ita) 114,4 (122,5), 10. Noriaki Kasai (Jap) 114,3 (125,5). Poredak na Novogodišnjoj turneji: 1. Tande 710,3, 2. Stoch 708,6, 3. Kraft 693,7, 4. Zyla 686,7, 5. Fettner 671,1, 6. Eisenbichler 669,0, 7. Kot 656,5, 8. Leyhe 651,2, 9. Prevc 648,0, 10. Klimov 647,7. Poredak u Svjetskom kupu: 1. Tande 632, 2. Prevc 596, 3. Stoch 533, 4. Kraft 504, 5. Kot 383, 6. Fettner 364, 7. Eisenbichler 361, 8. Hayboeck 329, 9. Freund 309, 10. Kofler 252.
se u zbrajanje bodova umi ješali koeficijenti, ispostavilo se da je Tandeovih 128,5 metara, uz puno slabiji vjetar, bilo dovoljno za pobjedu. Johansson zasigurno takvim raspletom neće biti previše razočaran jer mu je drugo mjesto u Innsbrucku daleko najbolji rezultat u dosadašnjoj karijeri, što se također može reći i za trećeplasiranog Rusa Jevgenija Klimova, koji je popunio iznenađujuće pobjedničko postolje. Četvrto mjesto osvojio je Poljak Kamil Stoch i tako vodstvo na Novogodišnjoj turne ji prepustio Tandeu, za kojim sada zaostaje 1,7 bodova. Na razočaranje austrijskih navi jača, njih su se dvojica prometnula u jedine legitimne pretendente na “Zlatnog orla”, trofej koji osvaja pobjednik Četiri skakaonice, nakon što su im njihove dvije glavne uzdanice u Innsbrucku servirale gorke pilule. Najprije je od natjecanja zbog želučanih tegoba odustao Michael Hayboeck, trećeplasirani iz kvalifikacija, da bi potom Stefan Kraft, kao posljednji čovjek koji se jučer spustio niz zaletište, sletio na kratkih 116 metara i osvojio tek 18. mjesto. Kraft je treću poziciju na Turneji zadržao samo zahvaljujući činjenici da je Nijemac Markus Eisenbichler, četvrti prije Innsbrucka, bio još gori od njega te sa 112 metara osvojio 29. poziciju, no 16,6 bodova zaostatka za Tandeom čine se u ovom trenutku preveliki minus da bi pobjednik pretprošle Turneje mogao vjerovati u “reprizu”. Konačni rasplet saznat ćemo u petak 6. siječnja na četvrtoj postaji u BischofsI. CEROVAC hofenu.
Glas Istre
sport
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
U TIJEKU JE GLASANJE ZA NOMINIRANE KOJI KONKURIRAJU ZA NAJBOLJE SPORTAŠE PAZINA U 2016. GODINI
SU U PONEDJELJAK SEZONE
tiri u
umjesto 7. igramo 17. siječnja tako da ćemo imati dovoljno vremena da se fizički pripremimo jer nam nastavak sezone kreće 14. siječnja kad u Pattinaggio stiže Šibenik - otkrio nam je Ivan Đukić, trener košarkašica Pule Črnje Toursa koji je prvi ovogodišnji trening sa svojim igračicama odradio 2. siječnja. Puljanke su prvi dio sezone odradile s 50-postotnim uspjehom od pet pobjeda i pet poraza te ga okončale na šestoj poziciji na ljestvici, s istim brojem bodova kao petoplasirana Požega i sedmoplasirani Podravac. - Smatram da smo trebali imati barem jednu pobjedu više i pritom mislim na utakmicu koju smo u Pattina-
29
ggiu izgubili od Požege. Nju smo definitivno morali bolje odigrati, a kao na mali kiks gledam i na utakmicu u kojoj smo poražene u Zadru, premda su Zadranke odlično odradile prvi dio sezone kojeg su okončale na trećoj poziciji te se pokazale najvećim jesenskim iznenađenjem. S druge strane, kad se osvrnem na sve zdravstvene probleme koji su nas mučili, ne mogu biti nezadovoljan ostvarenim jer su postignuti rezultati u tom trenutku bili naša realnost istaknuo je Đukić, kojem sa zdravstvene strane trenutno najviše brige zadaju sestre Trehub. - Katarina je operirana 10. prosinca i šest tjedana mora nositi gips na nozi, a onda će obaviti pregled i ako sve bude u redu moći će polako početi trenirati, što znači da na nju nećemo moći računati do početka ožujka. Što se tiče Barbare, ona je ljetos nakon što se vratila iz kadetske reprezentacije počela osjećati umor nakon serije sprinteva, nedostajalo bi joj zraka i premda smo napravili puno pretraga te je testirali na “sve živo”, još uvijek nismo otkrili koji je tome razlog. Svi nalazi su uredni te nije isključeno da uzrok njenim problemima leži u promjenama vezanim uz pubertet. Izbjeći Medveščak U pulskim su redovima želje pred početak sezone bile ulazak među četiri najbolje ekipe u prvenstvu i Kupu. U Kupu bi se one trebale ostvariti jer je Puljankama ždrijeb u četvrtfinalu dodijelio drugoligaša Mursu, dok im u prvenstvu jedan bod bježi Ragusa koja zauzima četvrtu poziciju, posljednju koja vodi u playoff. - U Kupu smo definitivno favoriti, bez obzira što se igra jedna utakmica u Osijeku, dok vjerujem da i u prvenstvu možemo izboriti ulazak u play-off. Medveščak je sigurno broj jedan, Trešnjevka dva, dok će za preostala dva mjesta biti borba između Zadra, Raguse, Požege i nas, s tim da se možda tu može priključiti i Split ako bude malo posložio roster - naglasio je Đukić. - Na ruku nam ide raspored jer u drugom dijelu sezone od deset utakmica šest igramo u Pattinaggiu i tu očekujem sve pobjede, dok bi na strani trebali dobiti dvije i ako u tome uspijemo, mogli bi izboriti treće mjesto te na taj način izbjeći Medveščak prije finala. Ivica CEROVAC
I V O D E M E M . D
I N A F I T Š . D
Marino Krizmanić
Dalibor Vale
Devet želja za četiri nagrade Kod sportašica su dvije nominacije, kod sportaša tri, ekipa dvije i kod momčadi također dvije. O najuspješnijima će odlučivati glasački žiri koji uključuje 44 glasa, i to 33 predstavnika članica Za jednice, 6 članova IO-a i tajnika, te 4 novinara PAZIN - Na temelju pristiglih prijedloga članica, Izvršni odbor Zajednice sportskih udruga Grada Pazina na svojoj je posljednjoj sjednici usvojio nominacije po pojedinim kategorijama za izbor najuspješnijih pazinskih sportaša u 2016. godini. Temeljem tih nominacija u tijeku je glasanje koje traje do 13. siječnja, dok će rezultati istog biti obznanjeni na fešti pazinskog sporta koja će se u režiji Zajednice i uz potporu Grada Pazina održati sljedećeg mjeseca u polivalentnom prostoru Školsko gradske sportske dvorane. Boćanje i nogomet Nominacije su tradicionalno obuhvatile četiri najznačajnije kategorije; sportašica, sportaša, ekipa i momčadi. Sukladno Pravilniku o nagradama i priznanjima ZSU-a, o najuspješni jima će odlučivati glasački žiri koji uključuje 44 glasa, i to 33 predstavnika članica Zajednice, 6 članova IO-a i tajnika, te 4 novinara, predstavnika elektronskih i pisanih medija u Pazinu. Kod sportašica, za titulu prve dame pazinskog sporta nominirana je kapetani-
ca odbojkašica Pazina Anja Brajković, dok joj konkurenciju čini Ina Milohanić sa svojim zapaženim uspjesima koje je ostvarila kao članica Kickboxing Kluba Predator. Za najuspješnijeg sportaša u lanjskoj godini objavljene su tri nominacije. U borbi za laskavu titulu nalaze se kapetan NK Pazinka Dalibor Vale, trenutno prvi topnik Međužupanijske lige NS Rijeka, a tu je još i Marino Krizmanić iz prvoligaša BK Pazin koji je lani, uz osvajanje klupskog Kupa Hrvatske, postao i državnim prvakom u disciplini parova s kolegom Valeterom Ivančićem. U istoj kategoriji kao treća opcija glasačima je Sean Šturbej iz Kickboxing Kluba Predator sa svojim zapaženim uspjesima na domaćim i međunarodnim turnirima. Već spomenuti uspjeh osvajanje Kupa od strane pazinskih boćara, te njihov uspješan nastup u elitnom boćarskom razredu gdje su trenutno drugi, temelj je na kojem nastoje osvojiti što više glasova u kategoriji za najbolju momčad. Naravno, ima tu još uspjeha koji su predočeni u njihovoj no-
minaciji, kao i kod konkurenta NK Pazinka čija je pak kandidatura bazirana na osvojenom prvom mjestu u Prvoj ŽNL i napredovanju u sadašnji međužupanijski rang gdje trenutno drže odlično treće mjesto. Odbojkašice i rukometašice Za najbolju žensku ekipu vodi se borba za primat između pazinskih odbojkašica i rukometašica. Odbojkašice Pazina ujedno brane laskavu titulu, a obrani iste nadaju se na osnovu treće uspješne sezone u Prvoj B ligi - zapad među konkurencijom iz Istarske i Primorsko-goranske župani je gdje redovito završavaju među prve četiri ekipe. Uz uspješne seniorske nastupe, u kandidaturi se ističe i veoma dobar rad s mlađim kategorijama te njihova velika brojnost od čak osamdesetak redovnih članica, a od kojih pravo nastupa, odnosno licenciranih odbojkašica ima 45. No, ima i konkurencija iz rukometnog kluba “konja za utrku”. Seniorke RK Pazin se već niz sezona uspješno natječu u Trećoj HRL - zapad u kojoj sudjeluju ekipe s po-
Nagrade i perspektivnim Pored najboljih u etiri spomenute kategori je za koje se glasa, na sveanosti proglašenja bit e tradicionalno predstavljena i nagraena plejada mladih, perspektivnih pazinskih sportaša do 18 godina, no tu iri nema posla, ve se nagrade dijele na temelju pristiglih prijedloga lanica Zajednice koji su još uvijek pristiu.
dručja Primorsko-goranske, Karlovačke i Istarske županije. U klubu su ponosni na značajne rezultate i visoke plasmane, posebno na završnicu natjecanja prošlog proljeća kada se sve do zadnje utakmice vodila borba za prvaka, ali je iskustvo protivnika prevagnulo, te su Pazinjanke završile na podjeli 2. i 3. mjesta. Jezičac na vagi kod žirija bi mogla biti i njihova nedavna zagrebačka avantura kad su se odvažile nastupiti na prvom ženskom malonogometnom turniru “Kutija šibica” gdje su odigrale povijesnu, premijernu utakmicu i pobijedile sa 6:1 ekipu Zabe. Spomenuto će ostati zapisano u analima prestižnog turnira, a sve je dobilo i medijsku pažnju te je većina relevantnijih medija izvijestila o tome. Stoga, iako se ne radi o njihovom primarnoj igri, može se itekako računati budući da je efekt promocije samog kluba, a i grada bio velik, dok o osobnom zadovoljstvu koje su pazinske rukometašice pritom dobile ne treba niti raM. PILAT spravljati.
KOŠARKA: PROMJENE U ISTARSKIM A-2 LIGAŠIMA
Ghia Staff i Istrauni se pojačali
Mirko Filipović po povratku iz Japana
PULA - Dva istarska košarkaška A-2 ligaša su se značajno pojačala tijekom prvenstvene stanke, odnosno uoči susreta 13. kola koje je na rasporedu ovog vikenda. Pazinski Ghia Staff jači je za iskusnog 36-godišnjeg Kamaldina Gammu, a Istrauni je očekivano potpisao donedavnog centra Stoje Igora Premasunca. Kamaldin Gamma je rođeni Libijac koji posjeduje hrvatsku putov-
nicu budući da mu je majka iz Osijeka. Ovaj krilni centar u Hrvatskoj je uglavnom branio boje osječkih klubova, a igrao je i u Češkoj, Iranu i Portugalu. 27-godišnji Premasunac ovu je sezonu počeo u Sto ji čije je boje branio samo u prva tri kola i postizao redom 18, 21 i 35 poena što dovoljno govori o tome kakvo je pojačanje dobio najmlađi pulski A-2 ligaš.
PROMIJENIO DRES, NE I GRAD - Igor Premasunac
30
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
kultura
ŠIBENIK - Komemoracija za velikoga hr-
Komemoracija za Ivu Brešana
vatskom knjievnika, scenarista i dramatiara Ivu Brešana, rodom iz Vodica, koji je u 81. godini u utorak umro Zagrebu, odrat e se u ponedjeljak 9. sijenja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeni-
[email protected]
591-516 UMRO PISAC I LIKOVNI KRITIČAR JOHN BERGER:
Dosljedni kritičar kapitalizma
John Berger
PARIZ - Dobitnik knjievne nagrade “Booker” i autor utjecajne knjige o umjetnosti “Naini gledanja” (Ways of Seeing) prema kojoj je snimljena poznata BBC-ova tv serija 1972. godine, engleski pisac John Berger umro je 2. sijenja u 91. godini u Parizu - piše britanski Guardian. Roen je 5. studenoga 1926. u Londonu gdje je njegov djed došao iz Trsta; školovao se u Oxfordu, a nakon Drugog svjetskog rata i dvije godine provedene u britanskoj vojsci, pohaao je umjetniku školu u Londonu. Karijeru je poeo kao slikar, prije nego li je poeo pisati likovne kritike za New Statesman, a slikao je tijekom cijelog ivota. Prvi roman “A Painter of our Time” objavio je 1958. godine, imao je problema s distribucijom knjige koja je povuena iz prodaje, slijedili su romani “The Foot of Clive” i “Corker”s Freedom” koji tematiziraju urbani engleski ivot, otuenje i melankoliju. Nezadovoljan ivotom u Engleskoj Berger je preselio u Francusku 1962. godine. Dugo je ivio na izoliranoj farmi u francuskim Alpama, a posljednjih godina u Antonyju, predgrau Pariza.
Za roman “G” iz 1972. dobio je uglednu nagradu Booker da bi polovicu svote donirao stranci Black Panther u Velikoj Britaniji, a drugu polovicu potrošio na studiju o radnicima migrantima što je rezultiralo knjigom “A Seventh Man”. Berger je bio plodan pisac - objavio je devet romana, ukljuujui i jednu trilogiju, etiri drame, pet filmskih scenarija, etiri knjige poezije i desetke eseja o umjetnosti. Višestruko je nagraivan i doivljavan kao ponajbolji pisac o umjetnosti, a do kraja ivota ostao je uvjereni humanist i marksist i nepokolebljivi kritiar kapitalizma. Svojedobno je, u travnju 2014. godine, u Zagrebu bila postavljena izloba “Politike iznutra” kustostice Irene Bori koja je kroz radove Fokus grupe, IC-98, IRWIN-a, Boruta Peterlina, Nives Serti, Jonasa Staala i Hito Steyerl razmatrala aspekt politikog unutar polja umjetnosti, kao i politinost naina gledanja umjetnosti danas, a koncepcijski je polazila upravo od tv serije “Naini gledanja” iji je autor John Berger prepoznao politiko kao ve upisano unutar polja umjetnosti. N. L.
ku s poetkom u 12 sati. U povodu smrti njegove smrti u utorak je suut obitelji Brešan uputio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovi, u kojem je istaknuo kako je odlazak profesora Brešana veliki gubitak za hrvatsku kulturu. (Hina)
PROGRAM KLUBA PULSKE FILMSKE TVORNICE ZA SIJEČANJ
Klubodrom i nagraeni filmovi s 48. revije hrvatskog filmskog stvaralaštva Prvi ovogodišnji pro gram bit će posvećen knjizi i filmu “Doba nevinosti” koji će biti prikazan večeras u Klubodromu Pulske filmske tvornice
U filmu se istražuje odnos između “razvijenih” i “nerazvi jenih” društava te se pronicavo komentiraju različite teme - od tehnologije, religije, gerilskog ratovanja i filma, do tuge, vjere i animizma. Naglašena i sporadično virtuozna montaža, zamrznute slike i speci jalni efekti ističu dezorijentaciju putnika koji putuje kroz različite kulture, tajne rituale i konfuziju vremena.
PULA - Književno-filmskim Bijelim večerima s Borisom Vincekom nastavlja se večeras u 20 sati Klubodrom Pulske filmske tvornice, a prvi ovogodišnji program bit će posvećen knjizi i filmu “Doba nevinosti”.
“Samsara” Pana Nalina
“Bez sunca” Chrisa Markera
Pulitzerom nagrađeni roman Edith Wharton iz 1920. u svojoj srži je priča koja pokušava pomiriti staro i novo, odnosno vrijeme prije i poslije Prvog svjetskog rata. U centru radnje je skorašnji brak para iz visokog društva, čiju sreću ugrožava dolazak nevjestine rođakinje. Adaptacija Martina Scorsesea iz 1993. godine s Danielom Day-Lewisom, Michelle Pfeiffer i Winonom Ryder publiku i kritičare osvojila je izuzetnom glumom te okrutnom, krvavom i dirljivom pričom o strasti i ljubavi. Uslijedit će projekcija jednog od najboljih dokumentaraca svih vremena, “Bez sunca” Chrisa Markera, koji će biti prikazan 12. siječnja u 20 sati. Ovaj eksperimentalni filmski esej je kompozicija misli, slika i scena uglavnom iz Japana i Gvineje Bisau, te Zelenortske Republike, Islanda, Pariza i San Franciska. Naratorica čita pisma fiktivnog snimatelja i putnika Sandora Krasnog.
“Doba nevinosti” Martina Scorsesea iz 1993. godine
Iz filma “Bez sunca” Chrisa Markera
UMJETNIČKI PAVILJON U ZAGREBU
U subotu “No Alberta Giacomettija” ZAGREB - Izložbu skulptura, crteža i litografija Alberta Giacomettija “Portreti sadašnjosti”, koja se zatvara 8. siječnja, razgledalo je od otvorenja krajem rujna u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu više od 37 tisuća posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Iz Umjetničkog paviljona kažu kako još uvijek postoji veliki interes za izložbu tog proslavljenog švicarskog umjetnika, pa će u subotu, 7. siječnja organizirati “Noć Alberta Giacomet tija”. Na taj dan izložbeni prostor bit
*
a n i H
Zagrebačka izložba skulptura, crteža i litografija Alberta Giacomettija zatvara se 8. siječnja
će otvoren od 10 ujutro do ponoći, a posjetitelje će se prigodno darivati i omogućit će im se kupnja kataloga s popustom. Na blagdan Sveta tri kralja, u petak, 6. siječnja, Umjetnički paviljon će biti otvoren od 11 do 21 sat, a u nedjelju, 8. siječnja od 11 do 20 sati. Izložba predstavlja 34 Giacomettijeva djela posuđena iz francuske Fundacije Maeght među kojima je i “Čovjek koji hoda”, remek-djelo kiparstva koje do danas drži prvo mjesto na ljestvici najskupljih skulptura. Među
Drugi dio projekcije nagrađenih filmova s 48. revije hrvatskog filmskog stvaralaštva je zakazan za 19. siječanj kada će s početkom u 20 sati biti predstavljeni prvonagrađeni filmovi - dokumentarac “Rođendan” Tadije Tadića i igrani “Paspin kut 3” Zorka Sirotića. Bit će prikazan i trećeplasirani “Tajni život vila” Igora Jelinovića te trodijelni film/instalaciju“maličovik… ja ali o’čarano kruženje…” samostalnog autora i konceptualnog umjetnika Josipa Pina Ivančića koji je dobio Specijalnu diplomu. Programom će moderirati Marko Zdravković-Kunac. Posljednja projekcija u mjesecu bit će održana 26. siječnja u 20 sati kada će biti prikazana nezavisna drama Pana Nalina “Samsara” iz 2001. nastala u koprodukciji Indije, Italije, Francuske i Njemačke. U svom redateljskom debiju Nalin prati traganje budističkog redovnika za Prosvjetljenjem, a radnja podsjeća na priču o mudracu Vishvamitri i apsari Menaki. Ulaz na sve programe je M. RADIĆ besplatan. ostalim, tu su i “Žene iz Venecije”, ciklus od devet monumentalnih skulptura kojima se umjetnik 1956. proslavio na Bijenalu suvremene umjetnosti u Veneciji. “Portreti sadašnjosti” posebno su osmišljeni za hrvatsku publiku, te u skladu s porukama njegovih djela o beznađu i neizvjesnosti nakon Drugog svjetskog rata, izložba uz pomoć projekci ja propituje našu sadašnjost obilježenu mnogim ratovima i terorizmom. Izložba je postavljena u okviru ciklusa “Najveći kipari 20. stoljeća”, koji je započeo 2014. velikom izložbom Joana Miroa, nakon čega je 2015. uslijedila izložba francuskoga kipara Augustea Rodina. (Hina)
kultura
Glas Istre
Krležine noći u Gavelli
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
ZAGREB - Krleine noi - veernja okupljanja malih formi i komornih predstava te odabranih studentskih radova nastalih po Krleinim djelima odrat e se od 17. do 22. sijenja na Sceni 121 u atriju kazališta Gavella. Tijekom šest
veeri publika e moi pogledati sedam izvedbi, a prva je na ra sporedu 17. sijenja predstava “U agoniji” PUK-a i Scene Ribnjak, autorski projekt Nele Kocsis, Ozrena Grabaria i Darka Stazia. (Hina)
31
* *
DONESEN PRVI DIO PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI ISTARSKE ŽUPANIJE ZA 2017. GODINU
Bez znaajnijih odstupanja u odnosu na prošlu godinu Glazbeno-scenska djelatnost s prošlo godišnjih skromnih 80 tisuća kuna, sada je došla do iznosa od 125 tisuća kuna, no pridodana joj je i filmska djelatnost Književnim manifestacijama ide 41 tisuća kuna, (dvije tisuće kuna manje nego lani), i tu je jedini gubitnik Gradska knjižnica Umag za 18. Forum Tomizza, koji će dobiti 12 tisuća kuna, umje sto prošlogodišnjih 14 tisuća
I V O D E M E M o l i n a D
•
PULA - Ovogodišnjižupanijski proračun za kulturu, koji će, kako smo već pisali poput prošle godine biti podijeljen na dva dijela, iznosi 2.129.000 kuna, za razliku od lanjskog u iznosu 2.148.580 kuna, s time da je njegov prvi dio, koji je odobren krajem godine na Skupštini Istarske županije, “težak” 1.484.000 kuna. To je nešto više nego lani, kada je taj dio proračuna iznosio 1.408.580 kuna. Književnost i izdavaštvo dobivaju 94 tisuće kuna, što je povoljnije negoli prošle godine kada su dobili nešto više od 87 tisuća kuna. Nešto više za knjige
Književnim manifestacijama ide 41 tisuća kuna, (dvije tisuće kuna manje nego lani), i tu je jedini gubitnik Gradska knjižnica Umag za 18. Forum Tomizza, koji će dobiti 12 tisuća kuna, umjesto prošlogodišnjih 14 tisuća. Na istoj razini kao lani su Gradska knjižnica Poreč za Booktigu s 15 tisuća kuna, Gradska knjižnica Poreč za Verše na šterni sa sedam tisuća kuna, te Pučko otvoreno učilište grada Rovinja, s također sedam tisuća kuna. Potpora tiskanju obuhvaća objavljivanje šest naslova, a iznosi 51 tisuću kuna i bogatija je nego lani za 13 tisuća kuna. Po deset tisuća kuna dobit će pazinska izdavačka kuća “Josip Turčinović” za knjigu Marina Baldinija “Istarske freske”, Srednja Europa za djelo Danijele Doblanović “Žrvanj života”, Goran Filipi za “Lingvistički atlas istarskih čakavskih govora”, a po sedam tisuća kuna Gradska knjižnica Pazin za prijevod djela Corrade Premude “A bordo di un guscio di noce”, Zavičajni muzej Poreštine za djelo “Re-
U rubrici ostalih kulturnih programa Pula Film Festival za 64. Pulski filmski festival dobiva 200 tisuća kuna
ligio, fides, superstitiones” te Arheološki muzej Istre za Histriu arheologicu. Što se tiče otkupa, ove će godine biti otkupljena za knjižnice knjiga “Legende istarskog sjevera” Pučkog otvorenog učilišta “Augustin Vivoda” Buzet. Glazbeno-scenska djelatnost s prošlogodišnjih skromnih 80 tisuća kuna, sada je došla do iznosa od 125 tisuća kuna, no pridodana joj je i filmska djelatnost. Najviše je, 40 tisuća kuna dobilo porečko Pučko otvoreno učilište za susret pjevačkih zbo-
rova “Naš kanat je lip”, te 15 tisuća kuna za 56. koncerte u Eufrazijani, a niz manifestaci ja dobilo je deset tisuća kuna: Umjetnička škola Poreč za festival “Antonio Janigro”, te za “Porečki tirando con pizzicato”, Pučko otvoreno učilište Pazin za “Mali kanat”, Tamara Obrovac za koncertni pro jekt“Transadriatica 4tet”, POU Poreč za Porečdox, te Aleksandra Golojka za obilježavanje 25. godišnjice svog umjetničkog rada. POU Rovinj za Glazbeni poučak dobiva pet tisuća kuna, a manifestacija “Flauta, sax i prijatelji” isto toliko.
a v i h r A
Povijesni i pomorski muzej Istre za izložbu “Ljubav i spol nost” dobit će 214 tisuća kuna, a jedan od izložaka bit će i ženske gaće (oko 1940.) iz Rovinja
Gradska knjižnica Pazin za program Kuće za pisce dobila je 90 tisuća, koliko i Kuća istarskih fresaka, a Istarska kulturna agencija za Umjetničko blago istarske crkve 80 tisuća kuna
a v i h r A
Po 50 tisuća kuna namijenjeno je za sanacije kaštela: Dvigrad, Paz, Rota u Bujama i Pazin
Zaštita materijalne kulturne baštine i muzeologi ja dobit će tisuću kuna više nego lani, odnosno 840 tisuća kuna. Najviše tu ide Povi jesnom ipomorskom muzeju Istre za izložbu “Ljubav i spolnost” i to ukupno 214 tisuća kuna, potom 82 tisuće Gradu Umagu za Statut Grada Umaga, a ostale stavke od 50 tisuća kuna namijenjene su sanaci ji kaštela: Dvigrad, Paz, Rota u Bujama, Pazin. Ukupno 70 tisuća kuna ide restauraciji fresaka u župnoj crkvi sv. Nikole, a 50 tisuća restauraciji fresaka u samostanu sv. Mihovila u Vrsaru. Slijedi niz projekata, izložbi i kataloga muzeja koje prosječno dobivaju od pet do 20 tisuća kuna. Vizualne umjetnosti malo su siromašnije nego lani, sada iznose 165 tisuća kuna, a prošle godine su iznosile 170 tisuća kuna. Ove je godine tim proračunom obuhvaćeno 16 programa i izložbi, a po 15 tisuća dobiva Muzej suvremene
Međunarodna suradnja je ove godine dvostruko “bogatija” nego lani, te iznosi 100 tisuća kuna za razliku od prošlogodišnje 51 tisuće umjetnosti Istre za retrospektivne izložbe Aleksandra Garbina i Zdravka Milića, po deset za izložbe Tomislava Brajnovića, Marijane Pende te performanse u Istri. Artstairs, prilog stalnom postavu dobit će 7.500 kuna, studio MSUI-ja dobiva pet tisuća kuna, koliko i Museum shop. Za pedagošku djelatnost ovoga muzeja predviđeno je 2.500 kuna.
Program galerije Rigo Arterija dobiva 20 tisuća kuna, a program Gradske galerije Labin isto toliko. Za Porečki Annale ići će 15 tisuća, izložbenom programu galerije Alvona ide deset tisuća kuna, a programu Tomislava Brajnovića “Večera s umjetnikom” isto toliko. Nove medijske kulture dobivaju 15 tisuća kuna - identično kao i lani, i to za dva pro jekta. Po 7.500 kuna dobit će Branka Benčić za Cinemaniac i Neven Radaković za Soundpainting platformu. Dvadeset tisuća kuna manje dobit će nematerijalna kulturna baština, i to za devet programa koji u prosjeku, izuzev manifestacije Općine Cerovlje “Supci pud mavricun” koja dobiva 15, dobivaju deset tisuća kuna. Dakle, deset tisuća kuna dobivaju Pišćaci i gunjci uz tanac na tavolac, Zarozgajmo na Ćićariji, Gerontofonia Noela Šurana, Bajsi u Draguću, Sveučilišna knjižnica u Puli za Istarske novine online, Sabor čakavskog pjesništva Žminj, POU Buje za Momjan 2017./kaštel Rota i okolica te Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula za narativno kazalište, predstavu Aleksandra Bančića “Štuorice od polnoći”. Kazališna zima u Istri Međunarodna suradnja je ove godine dvostruko “bogatija” nego lani, te iznosi 100 tisuća kuna za razliku od prošlogodišnje 51 tisuće. Dani Vojvodine u Istri dobivaju 60 tisuća, INK za koprodukciju predstave Carla Goldonija “Le baruffe chiozzote” 20 tisuća, Muzej Lapidarium za Umjetničku rezidenciju Kuberton deset tisuća, a Maja Briski za internacionalni umjetnički pro jekt “Zid” deset tisuća. U stavci “Ostali programi” Mara dobiva 50 tisuća kuna za kalendar XIIxII za 2018., a od ostalih kulturnih programa Pula Film Festival za 64. Pulski filmski festival dobiva 200 tisuća, Gradska knjižnica Pazin za program Kuće za pisce 90 tisuća, koliko i Kuća istarskih fresaka, Istarska kulturna agencija za Umjetničko blago istarske crkve 80 tisuća, Medit za dokumentarni film o Predragu Spasojeviću “Mapa puna snova” 75 tisuća, INK za Kazališnu zimu u Istri 40 tisuća, Tv Istra za emisiju o kulturi Istre Kultivator 40 tisuća, a Općina Marčana za 43. Susrete na dragom kamenu Vanesa BEGIĆ 30 tisuća.
32
Glas Istre
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Novi album, prvi nakon debija iz 2009. godine, priprema i Dan Auerbach, jedan od lanova uspješnog dvojca znanog nam pod imenom Black Keys. Album se privodi kraju u njegovom studiju Easy Eye Sound u Nashvilleu, a meu ekipom
Dan Auerbach priprema novi album
[email protected]
591-516
koja ga radi je i legendarni twang gitarist Duane Eddy, basist Dave Roe koji je 22 godine bio lan prateeg sastava Johnnyja Casha te bubnjar Gene Christman i pijanist Bobby Wood koji su suraivali s Presleyem i Dusty Springifield. (M. K.)
*
OBILJE VELIKIH TURNEJA: NAJAVLJENI NASTUPI SVJETSKIH
KONCERTNI SPEKTA Radiohead, Depeche Mode
Coldplay će u srpnju na San Siru u Milanu održati čak dva koncerta
Radiohead su nam najbliži na festivalu u Monzi
Iako ne gostuju u Hrvatskoj, mnoge će poznate grupe i glazbenici nastupati u “lako dostupnim” gradovima poput Ljubljane, Beča, Klagenfurta, Budimpešte, Milana ili Verone U okviru svoje “reunion” turneje Guns N’Roses će nastupiti 10. lipnja na automotodromu Enzo Ferrari u Imoli i 10. srpnja na Ernst Happel stadionu u Beču Red Hot Chili Peppers se ovog ljeta ponovo vraćaju u susjednu Italiju gdje će nastupiti na dva open air festivala
•
•
PIŠE Vinko PERŠIĆ ljeta, no više o svemu znat će nogometnom stadionu San se uskoro. U2 će tijekom ove Siru zasad su ugovoreni naova godina obilovati će tur- godine izdati i album “Songs stupi samo dva poznata bennejama i koncertima veli- Of Experience”. da, no nimalo ne sumnjamo kih svjetskih bendova, pjeda će ih biti i puno više. Depevača i pjevačica. Donosimo Zvijezde na San Siru che Mode će koncert održati vam pregled dosad ugovoreNakon izdavanja novog al- 27. lipnja, a drugi je Coldplay nih koncerata u Hrvatskoj, re- buma “Chapter and Verse” i koji će na San Siru održati čak giji, nama najbližim zapadnih autobiografije “Born to Run” dva koncerta i to 3. i 4. srpnja. zemljama, pa i šire. menadžer Brucea Springstee- Coldplay će nastupiti i u Beču Jedna od najočekivanijih na Jon Landau izjavio je za na Ernst Happel Stadionu 11. turneja u 2017. godini je tur- “Billboard” kako će to Bossu lipnja. neja grupe Depeche Mode možda biti dobar izgovor da U okviru svoje “reunion” koja nažalost ove godine produži svjetsku turneju. Na turneje Guns N’Roses će naneće nastupiti u Hrvatskoj, ali zato hoće u obližnjoj LjubljaFestivali ni. Koncert Depeche Mode u Dvanaesti INmusic Festival odrati e od 19. do 21. lipokviru njihove svjetske turneje nja, a Exit od 6. do 9. srpnja. INmusic Festival ve je “Spirit” održati će se u nedjeobjavio prva imena. To su Arcade Fire, Alt-J, Michael lju 14. svibnja u ljubljanskoj Kiwanuka i Repetitor. Exit je pokrenuo novi Sea Star Fe Areni Stožice. Cijena ulaznistival u Hrvatskoj u sklopu kojeg e nastupiti 70 izvoaca kreće se od 35 do 99 eura a na šest pozornica u turistikom kompleksu Stella i mogu se nabaviti na svim Maris u Umagu 26. i 27. svibnja. Ve su najavljeovlaštenim prodajnim mjeni The Prodigy, Dubioza Kolektiv te Urban & 4, stima u sustavu “Eventima”. koji otvaraju etverodnevno festivalsko ludilo. Povratak je to Depeche Mode Kako pišu britanski mediji na ovogodišnjem Glau Ljubljanu nakon jedanaest stonbury Festivalu koji e se odrati od 21. do 25. godina. Prema “Billboardu” lipnja na tradicionalnoj lokaciji Worthy Farm, uz povodom trideset godina od grupu Radiohead nastupiti e i grupa Foo Fiobjavljivanja jednog od svoghters, te pjeva Ed Sheeran. Slube jih najvažnijih albuma “The no je najavljeno i kako se popuJoshua Tree” irski rockeri U2 larni Glastonbury Festival nee pripremaju za ovu godinu priodrati sljedee 2018. godine, godnu obljetničku turneju. Uz obzirom da tradicionalno nekoliko ekskluzivnih nastupauzira svake pete godine pa trebali bi i održati i seriju kako bi se oporavilo zemljistadionskih koncerata u SAD. šte na kojem se odrava. Izgleda da je i Europa u nji Robbie Williams hovim planovima i to tijekom
I
stupiti 10. lipnja na automotodromu Enzo Ferrari u talijanskom gradu Imoli i 10. srpnja na Ernst Happel stadionu u Beču. Europska turneja Guns N’Roses inače počinje 27. svibnja u Dublinu. Nakon tri prošlogodišnja rasprodana koncerta koje su u listopadu održali u Torinu i Bologni nezaustavljivi Red Hot Chili Peppers se ovog ljeta ponovo vraćaju u Italiju gdje će nastupiti na tamošnja dva popularna ljetna open air festivala.
Kalifornijski bend nastupiti će tako u okviru “Getaway World Tour” 20. srpnja na PostePay Sound Rock festivalu u Rimu i 21. srpnja na Hipodromu u Milanu u okviru “Milano Summer Festivala”.
Zanimljiva Verona Radiohead predvođeni Thomom Yorkeom jedna su od najpopularnijih grupa alternativnog rocka posljednjih 20 godina. Oni 7. lipnja iz Osla kreću na europsku turneju kako bi promovirali svoj album “A Moon Shaped Pool” koji je izišao u svibnju. Najbliže nama nastupiti će na automotodromu u Monzi 16. lipnja u sklopu “I-Days Festivala” na kojem će nastupiti i Linkin Park, Green Day i Blink-182. U nedjelju 18. lipnja na festivalu će nastupiti i Justin Bieber i Martin Garrix. Ulaznice za ovaj open air festival su već u prodaji, a ni Monza nije tako daleko. Radiohead će nastupiti i na nekim ljetnim festivalima - Gla-
Trst Art Garfunkel, polovica legendarnog folk rock dua Simon & Garfunkel nastupiti e u okviru svoje “In Close Up” svjetske turneje u Trstu 13. veljae (dvorana Rossetti). Cijene ulaznica su ve u prodaji i iznose od 28 do 75 eura. Na istoj lokaciji u Trstu e 23. oujka nastupiti i Loreena McKennitt, vrsna multiinstrumentalna world music glazbenica.
Padova Ni Padova nije daleko. Tamo e u dvorani Geox nastupiti kanadska punk rock grupa Sum 41 (28. sijenja), ameriki progresivni heavy metalci Dream Theater (1. veljae), škotski rockeri Biffy Clyro (7. veljae), a Art Garfunkel 16. veljae. Macy Gray e osim u Zagrebu nastupiti i u Padovi 12. oujka.
stonburyju (23. lipnja) i Werchteru (30. lipnja). Robbie Williams je uživo preko Facebooka najavio svoju “Heavy Entertainment Show 2017” svjetsku stadionsku turneju. Tijekom europskog dijela turneje najbliže nama nastupiti će 14. srpnja u Veroni (Stadio Bentegodi), 23. kolovoza u Budimpešti (Groupama Arena) 26. kolovoza u Beču (Ernst Happel Stadium) i 29. kolovoza u Klagenfurtu (Worthersee Stadium). Podrška Wi-
Glas Istre
mozaik
Dva koncerta u Jazz Baru Fiorin
Četvrtak, 5. siječnja 2017. PULA - U Jazz
Baru Fiorin u petak nastupa Fiorin Jazz Quartet u kojem sviraju gitarist Alen Spada, klavijaturist Leon Brenko, kontrabasist Nenad Mirt i bubnjar Dušan Kranjc. U subotu u 21.30 nastupa duo iz Brazila Patrick Blancos & Fofao. Prijatelji
Patrick Blancos i Gustavo Fofao brazilski su glazbenici koji ve godinama sviraju za jedno. Obojica su ostvarili samostalne karijere, a zajedno uivaju u izvedbama bluesa, folka jazza i brazilske glazbe. Ulaz na M. Ra. oba koncerta je slobodan.
33
* *
GLAZBENIH ZVIJEZDA U SLOVENIJI, ITALIJI I AUSTRIJI
KLI U SUSJEDSTVU
i Coldplay nadohvat ruke Zagreb U okviru svoje posljednje svjetske turneje nazvane “The Long Goodbye” legendarni Deep Purple odrati e koncert u zagrebakoj Areni u utorak 16. svibnja. Ulaznice po cijeni od 290 do 690 kuna ve su u prodaji na svim uobiajenim prodajnim mjestima u sustavu Eventima. Prije poetka turneje Deep Purple e objaviti novi album “inFinite”. U zagrebakoj Areni odrati e se i koncerti grupe Gregorian 9. veljae, obljetniki “Oliver 70” 11. oujka, mjuzikl “Cats” 22. i 23. oujka, te nastup Andre Rieua 15. lipnja. Dom sportova je ve bukiran za sljedee koncerte: Antivalentinovo (Let 3, Psihomodo Pop) 11. veljae, Neno Belan & Fiumensi 25.veljae, Sabaton & Accept 13. oujka, Tommy Emmanuel 22. oujka, Kawasaki 3P 25. oujka, Parov Stelar 7. travnja i Prophets Of Rage 26. lipnja. Macy Gray nastupiti e u Tvornici 9. oujka, a Apocalyptica u Lisinskom 3. travnja.
Ljubljana
U2, izgleda, planira i europsku turneju, no detalji još nisu poznati
Depeche Mode u svibnju u Ljubljani
“Gunsi” na reunion turneji u Imoli i Beču
Naši dragi susjedi Slovenci su oduvijek bili “ludi” za hrvatskim izvoaima, tako da e ih dva koncerta koji su ve ugovorena za Ljubljanu u 2017. godini sigurno oduševiti. Prvi je koncert Oliver & Gibonni koji e se odrati u Stoicama 18. veljae, a drugi je koncert 2Cellos koji e se odrati u istom koncertnom prostoru u petak 7. travnja. Budui da je prvi koncert rasprodan 2Cellos e odrati i drugi koncert dan kasnije. Ve pomalo zaboravljeni Gipsy Kings dolaze u ljubljansku dvoranu Stoice u subotu 1. travnja. Cijene ulaznica se kreu u rasponu od 29 do 85 eura. Andre Rieu osim u Zagrebu nastupa i u Ljubljani u Stoicama 14. lipnja. Legendarni punkeri Pankrti odrati e 20. listopada svoj slavljeniki koncert povodom 40 godina benda u Stoicama.
lliamsu na cijeloj turneji biti će grupa “Erasure”. U ne tako dalekom Klagenfurtu na stadion Woerthersee sljedećeg ljeta uz Williamsa dolazi i svjetska glazbena megazvi jezda Elton John i to 15. srpnja u okviru svoje “Wonderfull Crazy Night” turneje. Interesantna je i Verona u kojoj će nastupiti i Marilyn Manson. On će 10. veljače objaviti novi album “Say 10” kojeg će promovirati u veronskom Castello Scaligero d iVillafranca 26. srpnja, dan nakon što koncert održi na rimskom open air festivalu “Rock in Roma”. U Veroni se već najavljuju prosvjedi protiv njegovog koncerta, kao što je svojevremeno bio slučaj i pred njegov nastup u pulskoj Areni. Sam početak 2017. godine obilježiti će europska turneja grupe Green Day koji su na svjetskoj turneji s ciljem promoviranja svog najnovi jeg studijskog albuma “Revolution Radio”. Njihovi prvi europski datumi ujedno su nam i najbliži. Već 10. siječnja nastupaju u Torinu (Pala Alpitour), dan kasnije u Firenzi (Mandela Forum), 13. siječnja imaju koncert u Bologni (Unipol Arena), a 14. si ječnja su u Milanu (Forum). Nakon Europe slijedi im tur-
neja po SAD. U Italiju se opet vraćaju 15. lipnja da bi nastupili na spomenutom festivalu u Monzi.
Kiss, Sting, Iglesias Britanski rock sastav “Skunk Anansie” svirati će 28. siječnja u Milanu (Forum di Assago), a u istom će gradu, u dvorani Alcatraz 30. si ječnja nastupiti i psihodelički rock band “Flaming Lips”. Proslavljeni keyboardist Rick Wakeman, bivši član grupe “Yes” pokazati će što zna u Udinama 9. veljače. I američka rock grupa “Kiss” objavila je da kreće na turneju po Europi u svibnju. Zasad ima ju ugovorenih jedanaest koncerata među kojima nema ni jednog u Hrvatskoj. Najbliže nama nastupiti će u bečkoj dvorani Stadthalle 21. svibnja. “Korn” svira u Milanu (Alcatraz) 12. ožujka. Sting također nastupa u Milanu (Fabrique) 23. ožujka. U istom prostoru 28. ožujka pjevaju i svira ju “Tokio Hotel”, dok Enrique Iglesias u milanskom Mediolanumu pjeva 20. svibnja. Nakon čak jedanaest rasprodanih koncerta u veronskoj Areni u rujnu 2016. godine, talijanska internacionalna zvijezda Zucchero odlučio je da u svibnju održi još pet koncerata na istoj lokaciji.
34
Glas Istre
S tugom i boli u srcu javljamo svoj rodbini, prijateljima i znancima tužnu vijest da nas je dana 4.1.2017., u 62. godini života zauvijek napustio naš voljeni
osmrtnice
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
S tugom i boli u srcu javljamo Tužnim srcem javljamo rodbini, Posljednji pozdrav dragom svoj rodbini, prijateljima i znan- prijateljima i znancima da nas cima tužnu vijest da nas je dana je dan a 4 .1.2017., u 82. godini 3.1.2017., u 81. godini života zau- života napustio naš voljeni vijek napustila naša voljena
Posljednji pozdrav dragom ocu, svekrvu i nonetu
Sjećanje
Posljednji ispraćaj našeg volje- Posljednji ispraćaj naše voljene nog bit će u četvrtak, 5.1.2017., bit će u ćetvrtak, 5.1.2017., u u 13 sati na gradskom groblju u 14 sati na gradskom groblju u Rovinju. Rovinju. Ožalošćeni: supruga MAR- Ožalošćeni: sin ZLATKO, kćerka IAKRISTINA, sinovi MARKO i ZLATA, nevjesta LILIANA, zet IVO s obiteljima, braća MARIO CLAUDIO, unuci IVA, DEAN, i MLADEN te ostala tugujuća KRISTIJAN, MASSIMILIANO, AGAR i ALESSANDRO s obiteljirodbina ma te ostala tugujuća rodbina Bez znaka, još zadnju riječ i zadnji pozdrav smrt nam je ostavila. Javljamo rodbini i prijateljima da nas je iznenada i uvijek prerano, ostavljajući svoje voljene u dubokoj boli, napustio naš voljeni suprug, otac, punac, brat i nono
VLADOMOČINIĆ i kćerka DANIJELA s obitelji
Posljednji ispraćaj dragog nam Posljednjipozdrav pokojnika bit će u četvrtak, 5.1.2017., u 15 sati na mjesnom groblju u Trvižu. Ožalošćeni: supruga SLAVICA, sinovi DAVOR, DENIS i BORIS, nevjeste ROSANA i DORIS, unuci PATRIK, TOMI i NIKI, brat IVAN s familijom te ostala tugujuća rodbina
S tugom u srcu javljamo da Posljednji pozdrav dragom pri je dana 3.1.201 7., u 87. godi- jatelju i kolegi ni života u miru zatvorila svo je plave oči naša voljena mama i baka
5.1.2015. - 5.1.2017. Sin BORIS, nevjesta DORIS, unuci TOMI i NIKI
Posljednji pozdrav dragom bratu
Brat WALTER, sestra BIANCA te ostala tugujuća rodbina Posljednji pozdrav voljenoj mami i baki
23.12.2010. - 5.1.2017.
Brat IVAN, kunjada ANA i nevodo DAMIR
Zauvijek ste u našim mislima, sjećanjima i molitvama... Posljednji pozdrav dragom
rođ. Križanović
Pokop dragog nam pokojnika obavit će se u subotu, 7.1.2017., u 11 sati na Gradskom groblju u Puli. Ožalošćeni: supruga EUFEMIJA, kćerke NATAŠA i SANJA, zetovi DRAGAN i VELJKO, unuci MATEO, DENI, ALEKSANDAR i SARA te ostala tugujuća rodbina
Posljednji ispraćaj naše voljene bit će u krugu obitelji i bliskih prijatelja u četvrtak, 5.1.2017., u 14 sati na Gradskom groblju u Puli. Molimo za tihu sućut. Ožalošćeni: kćerka MELITA, zet TOMISLAV, unuke ANDREA i ROMINA te rodbina i prijatelji
S tugom u srcu javljamo rodbini, prijateljima i znancima žalosnu vijest da nas je dana 4.1.2017., u 81. godini života zauvijek napustila naša voljena
dipl.inž.arh.
Najljepše su oči moje majke kad sigurnost daju da te brižno prate. Samo oči majke znaju. Snivaj mirno. MELITA, TOMISLAV, ANDREA i ROMINA
BERI ISKRA s obitelji Posljednji pozdrav poštovanom kolegi i članu
Posljednji ispraćaj voljene nam pokojnice obavit će se u četvrtak, 5.1.2017., u 14 sati na gradskom groblju u Umagu. Ožalošćeni: brat WALTER, sestra BIANCA te ostala tugujuća rodbina
Sjećanje na voljene
Posljednji pozdrav dragom zrmanu
Posljednji pozdrav ocu naše Ðurđice
i
MIRA i PINO, DORIS i RUBEN s obiteljima Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu
rođ. Križanović
od Župnog zbora crkve Sveti Antun Pula Posljednjipozdrav
5.1.2014. - 5.1.2017.
In memoriam
Dana 3.1.2017. zauvijek je sklopiDruštvo arhitekata Istre - Societa’ la svoje umorne oči naša draga architettidell’Istria
Pokop drage nam pokojnice bit će u četvrtak, 5.1.2017. u 14 satu na Gradskom groblju u Puli. Molimo za tihu sućut! Ožalošćeni: sin BRUNO, nevista IDA, unuk DANIJEL, unuka HELENA s DRAGANOM te praunuke TIA i ANIA
Vaši najmiliji
MARIJA i MARIJO DRUŽETA
Prošle su duge godine od kada ste nas napustili, ali zaborav ne postoji sve dok žive oni koji vas vole.
6.1.2015. - 6.1.2017
19.1.1988. - 19.1.2017.
Vrijeme prolazi, a sjećanja ostaju.
Falite nam.
Tvoja supruga MARIJA
Vaša obitelj
Supruga SLAVICA i sin DAVOR
Sjećanje Posljednji pozdrav dragom ocu, svekrvu i nonetu
Nikada nećeš biti zaboravljen, zauvijek ćeš živjeti u našim srcima. Tvoji: supruga EUFEMIJA, kćerke SANJA i NATAŠA s obiteljima
Sin DENIS, nevjesta ROSANA i unuk PATRIK
6.1.2015. - 6.1.2017.
S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe. Hvala svima koji te se sjećaju. Obitelj
Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Glas Istre
osmrtnice
Tužno sjećanje na našeg dragog
Dirnuti iskrenim suosjećanjem i pažnjom u trenucima rastanka od naše voljene
Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Tvoji najmiliji Tužno sjećanje na voljenog supruga, tatu, dida i pradida
rođ. Žiković
Tugujuća obitelj
Povodom smrti i sahrane naše drage
5.1.2013. - 5.1.2017. Supruga JELA, sinovi JURO, RATKO i ZVONIMIR, kći AGNEZA, unuci: VLADIMIR, ILIJA, DOMINIK i LIAM, snaha JASMINA i zet JONATHAN, praunuci SARA i DANIJEL U sjećanje na
rođ. Beaković
ovim putem najtoplije zahvalju jemo svima koji su u ovim bolnim trenucima bili uz nas, iz javili nam izreke sućuti i pomogli nam da našu pokojnicu dostojanstveno ispratimo na vječni počinak. Naša bolna srca ispun jena su zadovoljstvom, toplim riječima ohrabrenja i nade, a lik i djelo drage Marije ostat će u 5.1.2013. - 5.1.2017. sjećanju na jednu jednostavnu i vedru ženu koja je cijeli život Dragi tata i djede, puno te vole posvetila obitelji i najbližima. tvoji Od srca hvala svima. AGNEZA, LIAM i JONATHAN Zahvalna tugujuća obitelj
Povodom rastanka od naše voljene
rođ. Bottegaro zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su je svojom nazočnošću, cvijećem, svijećama i riječima sućuti ispratili na vječni počinak, uz ljubav, blagoslov i poštovanje. Posebno se želimo zahvaliti doktorima i medicinskim sestrama Odjela kardiologije OB Pula na velikoj pomoći i razumijevanju. Zahvalna tugujuća obitelj
u nemogućnosti da se svima osobno zahvalimo, ovim putem zahvaljujemo svoj rodbini, pri jateljima, susjedima, znancima, i svima koji su je za života cijenili, izrazili nam sućut te dragu nam pokojnicu zajedno s nama dostojanstveno ispratili na vječni počinak.
35
6.1.2016. - 6.1.2017.
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Dirnuti iskrenim suosjećanjem i pažnjom u trenucima rastanka od našeg najmilijeg
u nemogućnosti da se svima osobno zahvalimo, ovim putem zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima, znancima, Odjelu nefrologije OB Pula, mještanima sela Štifanići kao i svima koji su ga za života cijenili, izrazili nam sućut te dragog nam pokojnika zajedno s nama dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Tugujuća obitelj
Obavijesti o smrti, posljedni pozdravi, sjećanja i zahvale za objavu sljedećeg dana primaju se radnim danom od 8 do 17,30, subotom od 9 do 13, nedjeljom i praznikom od 11 do 14,30 sati
Glas Istre
vodič kroz istru
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - PODRUŽNICA OBITELJSKI CENTAR, ČETVRTAK - KINO VALLI Sergijevaca 2, trei kat - u 17 sati projekcija filma - Obiteljsko savjetovalište, Vatra i led • u 18.40 projek- individualno, partnersko i cija filma La la land • u 21 obiteljsko savjetovanje, svasat projekcija filma Skrivena kodnevno od 8 do 16 sati, ljepota utorkom do 19 sati, uz preDNEVNI BORAVAK DC-a poruku prethodne najave na ROJC - Zimsko kino Rojc - u tel. 391-425 19 sati projekcija dokumen LJEKARNE - ISTARSKE tarnog filma Blokada Igora Bezinovia LJEKARNE, LJEKARNA PULSKA FILMSKA TVORNI- CENTAR (Giardini 14), radCA (Stiglicheva 12) - Bijele no vrijeme od 7 do 20 sat, večeri - u 20 sati projekcija nono dežurstvo svakodfilma Doba nevinosti nevno od 20 do 7 sati, tel. 222-551 i 222-544 PETAK - KINO VALLI - u 17 sati projekcija filma Snježna KNJIŽNICE - SREDIŠNJA kraljica: Vatra i led 3D • u KNJIŽNICA (Kandlerova 18.40 projekcija filma La la 39) - svakim radnim danom land • u 21 sat projekcija filma Skrivena ljepota DNEVNI BORAVAK DC-a ROJC - Zimsko kino Rojc- u 19 sati projekcija dokumentarnog filma Gonzo: Život i djelo dr. Huntera S. Thompsona JAZZ BAR FIORIN - u 21.30 nastupa Fiorin Jazz Quartet
Pula
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
SUDOVI
- Kranjčevieva 8, tel. 377-600 - uredov-
broj telefona 812-593 i 091/1546-598 no vrijeme ZK PisarniCENTAR VIZUALNE ce soba 6, zaprimanje UMJETNOSTI BATANA podnesaka za uknjižbu u - Izložba fotografija Marie zemljišne knjige i izdavanje urči Rovinj full of Art gotovih ZK izvadaka od radnim danima od 10.30 ponedjeljka do petka od do 12.30 i od 17 do 19 sati, 08.30 do 11 sati; uredovno subotom od 10.30 do 13.30, vrijeme ZK odsjeka, soba do 23. siječnja broj 8, ponedjeljkom, srije KNJIŽNICE - GRADSKA dom i petkom od 8 do 11 sati, utorkom i četvrtkom KNJIŽNICA MATIJA VLAČIĆ od 8 do 9.30 sati; za odILIRIK - od ponedjeljka do vjetnike i javne bilježnike petka od 8 do 16 sati; subotom od 8 do 13 sati, e-mail: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12 do 13.30
[email protected], utorkom i četvrtkom com.hr,www.gk-rovinj.hr od 9.30 do 10.30 sati; sve LJEKARNE - LJEKARNE ostale pisarnice , osim kaznene, ponedjeljkom, ISTARSKIH DOMOVA srijedom i petkom od 08.30 ZDRAVLJA ROVINJ- od podo 11 sati nedjeljka do petka od 7 do
MUZEJI - AMFITEATAR
- svakodnevno od 9 do 17 sati, za najave van radnog vremena informacije na 351-318, fax. 351-333, mail
[email protected] AUGUSTOV HRAM - zatvoreno, posjet uz najavu na 351-318, fax. 351-333, mail
[email protected] POVIJESNI I POMORSKI MUZEJ ISTRE - izložba fotografija o gradnji istarske željeznice 1875. ARHEOLOŠKI PARK NE ZAKCIJ - od 9 do 12 i od 14 do 17 sati, najave van radnog vremena na 351-318, fax 351-333, mail gaby@ ami-pula.hr OSTALO - AKTIVNOSTI
LIGE PROTIV RAKA PULA: Psihološko savjetovalište:
utorak - četvrtak od 10 do 12 sati, prostor Onkološke ambulante, Opa bolnica Pula, Negrijeva 6; Savjetovalište Stoma Kluba: četvrtkom od 10 do 12 sati, prostor Lige, Nobileova 1. Kontakti tijekom dežurstva na tel. 540-592 ili dežurni telefon 091/9513-242 AQUARIUM PULA - svakodnevno od 10 do 16 sati; tel. 091/568-2986,091/1381415, 381-402 ili na e-mail
[email protected] SOS - TELEFON U NEVOLJI, radnim danom od 16 do 20 sati mogue je obratiti se na SOS telefon Istarske župani je 0800- 8484 U svim sluča jevima kada vam je potrebna podrška i prijateljska pomo
MUZEJI - NARODNI MUZEJ
- obnovljeni stalni postav KNJIŽNICE
- GRADSKA KNJIŽNICA - radnim danima od 8 do 19 sati, subotom od 8 do 13 sati
Umag
IZLOŽBE
- HOTEL KEMPINSKI ADRIATIC - stalni postav samostalne izložbe fotografija autora Nerija Belića i meunarodne izložbe povijesnih vozil a MUZEJI
- MUZEJ GRADA UMAGA - izložba Umaški fotoalbum, subotom od 10 do 14 sati GRADSKA KNJIŽNICA subotom 8 do 13 sati, tel. 721-561, e-mail knjiznica@ gku-bcu.hr, www.gku-bcu. hr
IZLOŽBE - GRADSKA GA-
LERIJA PULA, Kandlerova 8. - izložba Dijalozi: Antun Motika/Davor Sanvicenti, radnim danima 10-13 i 1620, subotom 10-13 sati MUZEJSKO-GALERIJSKI PROSTOR SVETA SRCA - Izložba Laibach Kunst Machine GALERIJA MILOTIĆ - Stalni postav iz fundusa galerije, djela 150 autora, od ponedjeljka do subote od 10 do 13, izvan radnog vremena najave na 098/255-901 GALERIJA TENI URAN (Maksimijanova 4) - Stalni postav slika istarskih umjetnika, po najavi na 098/9315-866
posjete po najavi na 852082 ili 098/1830-901 GALERIJA MERANIA - Postav lončarskih proizvoda i autohtonih istarskih suvenira, svakodnevno osim nedjeljom od 10 do 13 sati; tel. 857-280
LJEKARNE
- ISTARSKE LJEKARNE, LJEKARNA UMAG (E. Miloša 2c), subotom od 7.30 do 15 sati, nedjeljom, blagdanom i neradnim danom od 8 do 12 sati
KNJIŽNICE
Istarske delicije, snimila Deana Modrušan
od 7.30 sati do 19.30 sati, subotom od 7.30 do 13 sati, tel. 300-404 DJEČJA KNJIŽNICA (Radieva ulica) - ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12.30 do 19 sati, utorkom i četvrtkom od 7.30 do 15 sati, svake prve, tree i pete subote u mjesecu od 7.30 do 13 sati, tel. 213-882 KNJIŽNICA VERUDA ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12.30 do 19 sati, utorkom i četvrtkom od 7.30 do 15 sati, svake prve, tree i pete subote u mjesecu od 7.30 do 13 sati, tel. 211-611 KNJIŽNICA VODNJAN ponedjeljkom, srijedom i petkom od 12.30 do 19 sati, utorkom i četvrtkom od 7.30 do 15 sati 1.,3., i 5. subote u mjesecu od 7.30 do 13 sati, tel. 512-572 KNJIŽNICA ŽMINJ - ponedjeljkom, srijedom i petkom od 15 do 19 sati, utorkom od 9 do 15 sati, četvrtkom zatvoreno, 1., 3., i 5. subote u mjesecu od 8 do 13 sati ČITAONICA KLUBA UMIROVLJENIKA - radnim danima od 8 do 19 sati, subotom od 8 do 13 sati SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA SVEUČILIŠTA JURJA DOBRILE, (Herkulov prolaz 1), radnim danima od 8 do 24 sata, subotom od 8 do 13 sati • SPOMEN-SOBA ANTONIJA SMAREGLIE (Forum, Augustov prolaz 3) - radnima danima i subotom od 11 do 12 sati • MORNARIČKA KNJIŽNICA, spomenik kulture (Dom hrvatskih branitelja, Leharova 1) - radnim danom uz najavu na tel. 213-888
Buje
- KNJIŽNICA PRI PUČKOM UČILIŠTU 20 sati, subotom od 7 do 19, - ponedjeljkom, srijedom i Poreč neradnim danom i nedjepetkom od 13 do 19.30 sati; ljom od 9 do 12 sati utorkom i četvrtkom od 9 do ČETVRTAK - KINO PUČ15 sati; prvu i treu subotu u SUDOVI - P. Budicina 4 , mjesecu od 8 do 14 sati KOG OTVORENOG UČILIŠTA - u 18 sati projekcija tel. 813-374, ponedjeljkom, Buzet filma Balerina i Viktor • u 20 srijedom i petkom od 8.30 sati projekcija filma Rogue do 11 i od 12 do 14 sati IZLOŽBE - STARI GRAD, One: Priča iz Ratova zvijezda Pazin MALA VRATA - Oružarni KNJIŽNICE - GRADSKA ca, stalni postav Hladno KNJIŽNICE - GRADSKA i vatreno or užje iz zbirk e KNJIŽNICA (matični odjel) Slavomira Cerovca, radnim od ponedjeljka do petka od KNJIŽNICA - svakim rad8 do 19 sati, subotom od 9 nim danom od 10 do 19.30 danom od 9 do 15.30 sati do 13 sati • DJEČJI ODJEL - sati (pauza od 15.30 do 16 uz prethodnu najavu u ponedjeljkom i petkom od 12 sati), subotom od 8 do 13 muzeju do 19 sati, utorkom, srijedom sati (pauza od 10.30 do 11 GALERIJA AURORA - stalni i četvrtkom od 8 do 12 sati sati) postav Antikviteti i izložba slika autora vezanih uz Istru, IZLOŽBE - GALERIJA ZU- LJEKARNE - LJEKARNA, svakodnevno od 9 do 19 sati CCATO od 10 do 12 i od 19 Šetalište pazinske gimnaGALERIJA SIBYLLA (Konti do 22 sata, osim nedjelje i zije 4, radno vrijeme od 28) - stalni postav, mob. praznika ponedjeljka do petka od 091/7242-589 7 do 20 sati, subotom od LJEKARNE - GRADSKA Po Istri 7.30 do 15 sati, neradnim LJEKARNA (Trg slobode) danom i nedjeljom od 9 do ČETVRTAK - FAŽANA nedjeljom i praznikom od 9 13 sati do 12 sati i od 17 do 19 sati ARBORETUM PUB - u 21 • CENTRALNA LJEKARNA VETERINARI - Veterisat nastupa Frank Get (Dom zdravlja) nedjeljom i narska ambulanta Pazin praznikom radno vrijeme od d.o.o. Dubravica 5, radnim PETAK - SV. LOVREČ - od 9 do 12 sati te od 17 i 19 sati danima te subotom od 7 do 17 do 20 sati Žive jaslice 2016.) • LJEKARNE VITA 15 i od 17 do 18, nedjeljom (Kandlerova 1) nedjeljom i od 8 do 9 sati, tel. 624-410; Halo, niste sami praznikom od 9 do 12 sati te Veterinarska ambulanta za male životinje, Istarskih od 17 do 19 sati narodnjaka 24, tel. 621Halo, niste sami - 24-satni Rovinj 921, radnim danima od 11 nadzor starijih osoba. Prijado 13 i od 17 do 1 9 sati, ve za dobivanje socijalnog PETAK - TRG M. TITA subotom od 10 do 12 sati, alarma na telefone Doma za Blagdani u Kui batane: za dežurni veterinar 098/366- starije i nemone “Alfredo stolom i uz glazbu, od 11 do 627 Štigli” 223-233, 222-956 i 14 sati Matineja Tri kralja 099/675-2386. IZLOŽBE - PRIVATNI MU-
ZEJ TRANI - po najavi KUĆA O BATANI (Obala P. Budicin 2) - Izložba o tradicionalnom rovinjskom plovilu ravnog dna Batani i ribarstvu, (po potrebi uz prethodnu najavu 7 dana),
Labin
PETAK - KINO LABIN - u 20
sati projekcija filma Čude sne zvijeri i gdje ih naći
IZLOŽBE - ATELJE VINKO
ŠAINA (G. Martinuzzi 15) - stalna izložba umjetnina,
Sigurna kuća Istra
37
PETAK, SV. LOVREČ 17 DO 20 SATI
Žive jaslice Prije dvije tisuće godina jedan je siromašni bračni par krenuo na dalek put, iz Nazareta u Betlehem jer je od rimskog cara Au gusta bilo nareeno da se popišu svi stanovnici tadašnjeg carstva. Žena Marija bila je u visokom tjednu trudnoće. Ne našavši niko ga tko će ih ugostiti, Josip je otiša izvan grada te je pronašao praznu štalu u kojoj je Isus i roen. Jedini koji su prepoznali posebnost one noći bili su pastiri te su žurno krenuli da vide što se to dogodilo. Svoje su skrovite darove donijeli pred Mariju i Josipa. Sa Istoka su pak tri mudraca, prateći zvijezdu stigli želeći se pokloniti i darivati novoroenog kralja. Stanovnici Svetog Lovreča žele uprizoriti ovu priču. Posjetitelje će dočekati će betlehemska obitelj, pastiri, kraljevi, aneli i stražari. Unutar štalice bit će u jasle položeno novoroenče, uz kojeg će budno bdjeti Marija i Josip. Ulicama “Betlehema” šetat će pastiri s ovcama, kozama i magarcima. Moći će se vidjeti i druge domaće životinje. Ostali stanovnici i njihovi gosti će pokazati svoju umješnost u starinskim zanatima. ČETVRTAK, PULA 20.00
“Doba nevinosti” u Klubu Pulske filmske tvornice
Književno-filmskim Bijelim večerima s Borisom Vincekom nastavlja se u četvrtak u 20 sati Klubodrom Pulske filmske tvornice, a prvi ovogodišnji program bit će posvećen knjizi i filmu “Doba nevinosti”. Pulitzerom nagraeni 12 roman Edith Wharton iz 1920. u svojoj srži je priča koja pokušava pomiriti staro i novo, odnosno vrijeme prije i poslije Prvog svjetskog rata. U centru radnje je skorašnji brak para iz visokog društva, čiju sreću ugrožava dolazak nevjestine roakinje. Iako roman preispituje pretpostavke i moral njujorškog društva s kraja 19. stoljeća, autorica ne prelazi nikad u otvorenu osudu institucije. Adaptacija Martina Scorsesea iz 1993. s Danielom Day-Lewisom, Michelle Pfeiffer i Winonom Ryder uglavnom se ističe kao neuobičajeno djelo ovog redatelja poznatog prvenstveno i po filmovima poput “Taksista” i j a “Dobrih momaka”. Publiku i kri- tičare film je osvojio izuzetnom a glumom te o krutnom i dirljivom g pričom o strasti i ljubavi. Ulaz je o slobodan. d
OBJAVITE FOTOGRAFIJU U GLASU ISTRE
Poštovani čitatelji, stranica Vodiča kroz Istru otvorena je i vama. Da bi bila objavljena, svaka vaša fotografija mora biti snimljena u Istri, a uz nju morate obavezno istaknuti: sadržaj/motiv s fotografije, datum kada je snimljena, ime i prezime autora te kontakt-telefon. Svaki autor može
poslati najviše 3 fotografije mjesečno. Autora najboljeg rada Glas Istre na grauje besplatnom jednomjesečnom pretplatom na naš list. Fotografije nam možete slati e-mailom na redakcija@ glasistre.hr (s naznakom ZA VODIČ KROZ ISTRU).
Sigurna kuća Istra - pomo
ženama žrtvama obiteljskog nasilja - 500-148, radnim danom od 9 do 13, a ponedjeljkom i petkom od 9 do 13 i od 17 do 19 sati.
Informacije za Vodič kroz Istru možete javiti svaki dan do 15 sati na e-mail:
[email protected] ili na fax. 591-555
38
Glas Istre
tv program
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
06.41 06.55
09.05
10.16
09.29
11.04
Biografska drama o Ronu Woodroofu koji zbog ozlijede završi u bolnici i dozna da ima HIV. Woodroof živi u Dallasu, teče 1985. godina. Radi kao električar i sudjeluje na rodeu, p re vi še puši, pije, uzima kokain i uživa u seksu bez zaštite. Kad sazna da ima HIV i da će umrijeti u roku od mjesec dana, odbija prihvatiti činjenicu da je bolestan, a potom ga obuzme ljutnja zato jer ima "pedersku" bolest. Kad se to pročuje, ubrzo ga obitelj i prijatelji počnu izbjegavati, dobi je otkaz i ostane bez stana.
11.34 11.43 12.00 12.15 12.18 12.24 13.17 13.25 13.57 14.43 15.35 15.59 16.31 16.44 17.00 17.14 17.15 17.20 18.07 18.13 18.58
19.00
Svake godine, početkom ljeta, nezaposleni svih dobnih skupina i kvalifikacija, iz svojih p reb iva li šta kreću put jadranske obale i otoka u potragu za dobro plaćenim, sezonskim poslovima. Spektar takvih poslova je raznolik, od na jtraženijih i najčešćih ugostiteljsko-turističkih, preko različitih fizičkih, do onih posebnih i vrlo atraktivnih poslova.
20.08
06:00 06:30 06:33 07:00 07:30 07:33 08:00 08:15 08:17 08:30 08:50 09:00 09:10 09:30 10:00 10:05 10:30 11:00 11:15 12:00 12:30 12:35 13:00 13:15
Dobro jutro Servisne informacije Vruće plahte Jutarnja kronika HR Servisne informacije Vruće plahte Najava događaja Puntapet Vruće plahte Kamo danas Vrijeme za vrijeme Vijesti Placa Sigurnost prije svega Vijesti Gradska ura Notiziario Vijesti Grad i vi: dragi Vi Vijesti Notiziario 3x5 Vijesti Da se mene pita (kontakt emisija o aktualnim političkim: sociološkim i kulturološkim temama) 14:00 Vijesti 14:05 Četvrtkom 14:30 Notiziario 14:45 Vrijeme za vrijeme 15:00 Danas aktualno 15:30 Tri zmaja - kviz 16:00 Giornale radio 16:30 Kamo danas 2 17:00 Vijesti 17:05 Leksikon 18:00 Vijesti 18:05 Zdravljak 19:15 Servisne informacije 19:30 Vidi što je mačka dovukla pred vrata 20:00 Eurominute 20:15 Nešto staro: novo: posuđeno 21:15 Fizička atrakcija 22:00 Kronika dana HR 22:30 Radio Sova 01:00 – 06:00 Glazba
DIGITALNO 29 KANAL (538 mHZ)
19.41 19.44 19.59 21.05 22.00 22.48 23.03 23.11 23.14 23.18 00.05 00.52
TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Imam problem McLeodove kćeri 8 Na vodenome putu 9. Öland – Švedski kraljevski otok Škola hrvatskog folklora Bajkovita Hrvatska. Đurđevac TV Kalendar R Dnevnik 1 Sport Vrijeme Život teče dalje Informativka. Veliko putovanje po Škotskoj 1 Kod doktora 8 Društvena mreža – znanstveni četvrtak Prometej Pola ure kulture R Jezik za svakoga TV Kalendar R Vijesti 17 Vrijeme HAK – promet info Hrvatska uživo Bonton. U gostima Potjera Vrijeme Dnevnik 2 Vrijeme Tema dana Škola kuhanja Šifra, kviz Sezonci. Makarska Otvoreno Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Vrijeme Na vodenome putu 9. Öland Gospodin Selfridge 3 McLeodove kćeri 8
B.net C-10
OptiTV KANAL 52
www.tvistra.hr Tv Istra: T: 052 637 990; F: 052 637 991;
[email protected]
Marketing: T: 052 624 624; F: 052 638 846;
[email protected]
06.37 07.02 07.03 07.05 07.10 08.16 08.31 08.55 09.05 09.19 09.26 09.50 10.02 10.22 10.46 11.20 12.52 13.20 13.47 14.00
Regionalni dnevnik R Dvorac igračaka Juhuhu R Pjesmice i brojalice Nestašne životinje Juhuhu R EBU drama Jurica Urica, crtani Medvjedići 2 Andyjeve divlje pustolovine Prugasti prijatelji Legenda o vilama i vilenjacima 1 Čarobna ploča Veliki odmor Baxter, serija Pozitivno Don Matteo 8, serija Slatke tajne Veterinarske priče Kratki dok.film R Zagreb. Snow Queen
SPORT
14.35 SPORT
vremenski uvjeti prijete povijesnim vjetrenjačama.
07.00 07.50
08.35 09.00 09.25 FILM
11.05 12.35 13.25 14.55 FILM
16.15 FILM
18.35 19.00
Zagreb. Snow Queen Trophy M, prijenos
15.45
Zagreb. Snow Queen
SPORT
17.40
Zagreb. Snow Queen
SPORT
20.00
17.55
20.10
Zagreb. Snow Queen Trophy M, prijenos 2.
SPORT
FILM
22.00
18.55
Zagreb. Snow Queen Trophy – emisija 19.05 Zagreb. Snow Queen SPORT Trophy – proglašenje 19.15 Zagreb. Snow Queen SPORT
SPORT
19.37 19.52 20.00 20.56 FILM
22.50 23.31 FILM
22.11
22.55 FILM
01.10
Kratki do. film R Kratki dok. film R Kitovi ubojice Dobri dileri iz Dallasa, am. film 15 Crna lista 3, serija Ljubav za Božić, američki film R
Ö Š Vjetar i
MaxTv 812 KANAL
05.57
FILM
02.46 03.10
Bonanza 4, serija Zvjezdane staze. Nova generacija 7, serija 12 14/26 Zona sumraka 5, serija 12 11/35 R U autobusu 5, humoristična serija Trag pume, američki film R Smrt, talijanski film R Bonanza 4, serija 29/34 R Gangsterska petorka, britanski film R Park Row, američki film R Noć generala, britansko-francuski film R U autobusu 5, humoristična serija Vrijeme je za jazz. HGM Jazzorkestar Zagreb, Arturo O'Farill – Afro Latin Big band Night 2015. 2. dio R Vijesti iz kulture Dugi oproštaj, američki film 12 R 20. obljetnica ASSITEJ-a – Kronika Zvjezdane staze. Nova generacija 7, serija 12 15/26 Redovnica, francuski film Darina kuća strave, singapurskoindonezijski film 18 R Zona sumraka 5, serija 12 12/35 R Vrijeme je za jazz. HGM Jazz orkestar Zagreb
Nakon Lizine smrti Red ispituje dr. Nika Korpala koji ga preklinje da ga poštedi. Red se povlači u pušionicu opijuma
06.40
07.25 07.55 08.25 09.05 10.15 11.20 12.15 13.10 13.35 FILM
15.35 16.30 17.00
18.00 18.30 19.20 19.25 20.10 FILM
22.15 22.50 23.35
00.10
00.25 01.10
06.40 TV prodaja 07.00 DNEVNIK (R) 07.30 Planet Ri, mozaik (R) 08.15 TV prodaja 08.35 U zdrav mozak 9, ep. 62 (12) 09.00 Rijeka zdravlja, emisija o zdravlju (R) 10.30 Glazbeni kanal 12.05 Veterinarska ordinacija,12.55 Emisija o filmu 13.10 Tv prodaja 13.30 U zdrav mozak 9, ep. 62 (12) 14.00 Planet Ri, mozaik (R) 15.05 Kanal Ri classic, glazbena emisija (R) 16.30 Od mora do gorja – županijske teme, emisija 17.30 U zdrav mozak 9, ep. 62 (12) 18.00 DNEVNIK 18.30 PLANET RI, mozaik 19.15 Servisneinformacije 19.20 TV prodaja 19.35 Kanal Ri classic, glazbena emisija 20.00 Vidici, emisija o kulturnoj baštini 20.30 Historija, emisija 21.00 Pressjek, inf. emisija 22.00 DNEVNIK (R) 22.30 U zdrav mozak 9, ep. 62 (12) 23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show (18)
08.00 Tv prodaja 08.15 Yoga i pilates, emisija o zdravlju 08.30 Večernje vijesti (r) 09.00 Porteti (r) 09.55 Tv prodaja 12.00 Sve po malo (r) 13.00 Tv prodaja 15.00 Planet Croatia (r) 15.30 Tv prodaja 15.45 Portreti (r) 16.45 Tv prodaja 17.00 Historia (r) 17.30 Tv prodaja 17.45
Vijesti, informativna emisija 17.55 Sve po malo, magazin 19.00 Info Istra 20.05 Vijesti, informativna emisija 20.30 Kultivator, emisija iz kulture 21.00 Istra(žitelj), informativna emisija 22.00 Vijesti (r) 22.30 Art vision, magazin 23.00 Astro plus (18) 01.00 Odjavna špica
09.20 TV Ordinacija (R) 09.50 TV Prodaja 11.20 Hrana i vino 11.40 Večernje vijesti Istre i Kvarnera (R) 12.10 TV Prodaja 13.40 Moja Istra (R) 14.10 Hrana i vino 14.30 AutoMoto Nautic Vision (R) 15.00 TV Prodaja 16.30 TV Ordinacija 17.00 Life Style TV 18.00 Vijesti TVN 18.30 LP Rock Rijeka; Lady Be Good 19.15 Pošalji sms. Ex Yu,glazbena emisija 20.00 Vijesti Istre i Kvarnera 20.35 Medulinska Kronika The Best off 21.10 Igrani film 22.45 Večernje vijesti Istre i Kvarnera 23.10 Vidovnjakinja Nera i suradnici,emisija uživo
07.00 Džudo, Grand Slam Tokio 09.00 Sportski magazin AJB 09.40 Nogomet, MAXtv Prva liga, snimka 11.55 Sportske vijesti 12.00 Vijesti AJB 12.30 Kontekst 13.00 Kratke vijesti AJB 13.05 Direktiva Hanibal (12) 14.00
RTL Danas, informativna emisija R Sve u šest, magazin R Superknjiga, animirana serija Superknjiga, animirana serija Ruža vjetrova, dramska serija Pet na pet, kviz Naša mala klinika, humoristična serija Lovci na nekretnine, lifestyle emisija Kućice iz snova, lifestyle emisija Hellboy 2: Zlatna vojska, igrani film, fantastični 12 R Ranjena ljubav, dramska serija 1E23 RTL Vijesti Najbolji ninja ratnici, zabavnonatjecateljski reality Sve u šest, magazin RTL Danas RTL Vrijeme Pet na pet, kviz Doušnik, Igrani film, kriminalistička drama/ triler 12 RTL Direkt Prava žena, dramska serija 1E69/160 Kronike zločina, dokumentarnokriminalistička serija Kronike zločina, dokumentarnokriminalistička serija CSI, kriminalistička serija S10E12/23 12 Astro show, emisija uživo 18
Šestero putnika
ostane u pustinji kad im se potrga kočija i pobjegnu im konji. Benson, grubi traper kojega nitko ne voli
Š Vlasnik građevinske
tvrtke John Matthews (Dwayne Johnson) dozna da je njegov sin Jason optužen za distribuciju narkotika
Ć
Č Č
05.40 06.30 07.40
08.05 08.15 08.25 08.35 08.50 09.55 10.10 11.10 12.00 13.10 14.00 14.10 14.55 15.55 16.25 17.00 17.30 18.15 19.15 20.15 21.30 22.30 22.50 23.40 FILM
01.15 FILM
02.40 04.05 04.30
Dnevnik Nove TV R Nad lipom 35 R Spužva Bob Skockani, crtana serija 29/40 Robocar Poli, crtana serija 44/52 Maša i medvjed ,crtana serija 17/26 Mašine priče,crtana serija 17/26 TV Izlog Zauvijek susjedi, serija R TV Izlog Inspektor Rex, serija (12) 6/15 IN magazin R Nad lipom 35 Sudbina, serija R 28 Vijesti Nove TV Sudbina, serija R nast. 28 Zlatni dvori, serija R Zauvijek susjedi, serija 65/100 Zauvijek susjedi, serija 63/100 Vijesti Nove TV IN magazin Anđeli, serija 75 Dnevnik Nove TV Sudbina, serija 29 Provjereno Večernje vijesti Gas do daske, serija (12) 4/13 Ljubav na daljinu, igrani film (12) Što nakon diplome?, igrani film R Južnjačko srce, serija 4-5/22 Partneri, serija 6/13 Astro savjetnik, tarot show (18)
Erinina ironičnost i posvemašnja iskrenost šarmiraju novopečenog samca Garretta
Sportske vijesti 14.05 Istinom do gola, emisija 15.10 Školska liga, emisija 15.55 Sportske vijesti 16.00 Vijesti AJB 17.00 Sportske vijesti 17.20 Brdski biciklizam, Roc d'Azur, magazin 17.50 Svijet automoto nautike, magazin 18.20 Motorsport.hr, emisija 18.50 TV automagazin 19.35 Merzouga rallly, magazin 20.55 Sportske vijesti 21.00 Vijesti AJB 21.30 Al Jazeera Objektiv 22.00 Vijesti AJB 23.05 Kad našbrod plovi, emisija 23.35 Ekstremni kajak, SP 00.25 Strongman Mađarska, magazin 01.20 Strongman Zambija, magazin 02.10 Strongman Rumunjska, magazin
17.00 Vijesti 17 17.15 Županijska panorama Čakovec i Varaždin 17.30 Županijska panorama Zadar 17.45 Županijska panorama Osijek 18.00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 18.10 Županijska panorama Split, Dubrovnik 18.25 Zagrebačka panorama 18.40 Županijska panorama Rijeka 18.55 Bez komentara 18.58 Vrijeme RH sutra 18.59 Vrijeme Europa sutra 19.00 Dnevnik 2 – uz hrvatski znakovni jezik 19.40 Vrijeme RH sutra 19.41 Vrijeme Europa sutra 19.42 Vijesti na engleskom jeziku 19.47 Tema dana 19.59 HAK – promet info 20.00 Studio 4 – izdvojeno
6.45 Unomattina 10.00 Storie vere 11.05 Tempo e denaro 11.50 La prova del cuoco, rubrica 13.30 Telegiornale 14.00 Il verdetto finale 15.30 La vita in diretta 16.30 TG1 16.40 TG1 economia 16.50 La vita in diretta 18.45 L' ereditá, gioco 20.00 Telegiornale 20.30 Affari tuoi 21.25 Biancaneve, film 23.20 Fan caraoke 0.20 TG1 notte
8.35 Un ciclone in convento, serie 10.10 TG2 Mizar, rubrica 11.00 I fatti vostri 13.00 TG2 13.30 TG2 Tutto il bello che c' é 13.50 TG2 Medicina 14.00 Detto fatto 16.30 The good witch, telefilm 18.10 TG2 Flash 18.30 TG2 sport 18.50 Blue bloods, serie 19.40 NCIS, serie 20.30 TG2 21.05 Sbandati 21.20 Big Hero 6, film an. 23.05 Motori ruggenti, film an. 1.05 I segreti dell' ultima luna, film
Maruzzella, film 12.00 TG3 12.25 Stanlio e Olio 13.15 Rai cultura 14.00 TG regione 14.50 TGR Leonardo 15.10 TG3 Piazza affari, rubrica 15.15 Il commissario Rex, serie 16.00 Aspettando Geo 16.40 Geo 19.00 TG3 19.30 TG3 regione 20.00 Blob 20.15 Un selfie con il papa 20.45 Un posto al sole 21.15 La grande storia 23.15 TG Regione 23.20 TG3 Linea notte 23.55 Tutta salute 0.55 Rai parlamento
6.00 Prima pagina 8.00 Mattina 8.45 Ti amo troppo per dirtelo, film 10.55 Tg5 11.00 Forum 13.00 TG5 13.40 Una vita, serie 14.45 Victor Ros, serie 15.45 Il segreto 16.45 E se...., film 18.45 Caduta libera, gioco 20.00 TG5 20.40 Striscia la notizia, show 21.10 La mia vendetta, film 23.30 C é chi dice no, film 1.35 TG notte
6.00 TGR 8.00 Il richiamo della foresta 8.50 Le signorine dello 04, film 10.30
7.00 Cartoni animati 8.30 Pippi calzelunghe, an. 10.20 Piccole pesti vanno in guerra, film 12.05 Cotto e mangiato
12.25 Studio aperto 13.05 Sport mediaset 13.45 Dragon Ball super, an. 14.10 I Simpson, an. 14.35 Futurama 15.00 Big Bang Theory, serie 15.30 2 Broke girls, serie 16.00 The Goldbergs, serie 16.30 How I met your mother, serie 17.25 La vita secondo Jim, serie 18.20 Tom e Jerry, an. 18.30 Studio aperto 19.00 Mistero adventure 19.25 C.S.I. New York, serie 20.20 Cultura moderna, gioco 21.10 Emma Marrone 0.05 Voices, film 2.15 Studio aperto
6.35 Monk, serie 8.30 Cuore ribelle, serie 9.30 Carabinieri, serie 10.40 Ricette all' italiana, rubrica 11.30 TG4 12.00 Major crimes, serie 13.00 La signora in giallo, serie 14.00 Lo sportello di Forum, rubrica 15.30 I viaggi di Donnavventura 15.40 Hamburg distretto 21, telefilm 16.50 I ragazzi della via Pal, serie 18.55 TG4 19.35 Dentro la notizia 19.55 Tempesta d' amore, serie 20.30 Dalla vostra parte, rubrica 21.15 From Paris with love, film 23.15 Quei bravi ragazzi, film 2.10 TG4 notte
Glas Istre
tv program
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Č
39
Osnivač, izdavač i tiskar ”Glas Istre” je počeo izlaziti u »NOVInarodno-oslobodilačkom LIST« pokretu Novinsko-nakladničko dioničko kolovoza 1943. godine kao antifašističko društvo, Rijeka, glasiloZvonimirova naroda Istre. 20/A Kao51001 dnevnik izlazi neprekidno p.p.130, RIJEKA
06.41 06.55 09.05 09.29 10.16 11.04 11.36 11.44 12.00 12.15 12.18 12.25 13.18 13.23 13.55 14.43 15.32 15.59 16.32 16.38 16.44 17.00 17.14 17.15 17.20 18.08 18.13 18.30 18.58 19.00 19.40 19.43 19.58 20.07 21.04 21.23 22.18 22.33 22.41 22.44 22.50 22.57 23.53
TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Imam problem McLeodove kćeri 8 Na vodenome putu Riječ i život Bajkovita Hrvatska TV Kalendar R Dnevnik 1 Sport Vrijeme Život teče dalje Bonton. U gostima Veliko putovanje po Škotskoj 1 Kod doktora 8 Normalan život Znanstveni krugovi Potrošački kod R Informativka Halo, halo, gledate Radio Zagreb! TV Kalendar R Vijesti 17 Vrijeme HAK – promet info Hrvatska uživo Bonton. Manjinski mozaikT Moj HRT Vrijeme Dnevnik 2 Vrijeme Tema dana Škola kuhanja Makedonska pravoslavna crkva Kulturna baština Hrvatska za 5 Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Vrijeme Eurojackpot Fargo 2, serija 12 San o slavi, am. film
05.53
McLeodove kćeri 8
00.33
06.33 07.00 08.24 08.34 08.59 09.09 09.23 09.27 09.52 10.23 10.47 11.07 11.26 12.34 13.03 13.33 FILM
14.53 15.08
16.00 16.40
18.45 19.18 20.06 21.41 23.13 FILM
FILM
01.52
Regionalni dnevnik Moji najbolji neprijatelji, serija z Juhuhu Vedranovi velikani Jurica Urica, crtani Medvjedići 2 Andyjeve divlje pustolovine Životinjske posebnosti Legenda o vilama i vilenjacima 1, crtani Školski sat. Fizika svijeće R Baxter, serija Kućni ljubimci Marca Morronea 3 kratki dokumentarni film R Don Matteo 9, serija Slatke tajne, dokumentarna serija Veterinarske priče, dokumentarna serija Djed Božićnjak, ljubavni posrednik – američki film kratki dokumentarni film R Mjesto pod suncem – ostati ili otići 7, dokumentarna serija Regionalni dnevnik Bischofshofen. Novogodišnja turneja četiri skakaonice, prijenos Zakon!, humoristična serija 12 12/24 Kruške i jabuke 68 R Umorstva u Midsomeru 10, serija Naslijeđe, mini-serija Djed Božićnjak, ljubavni posrednik – američki film Noćni gl. program
07.00 07.50 08.35 09.00 09.25 09.55
10.21 11.55 12.55 13.45 FILM
15.15 FILM
17.05 18.35 19.00
19.56 20.00 20.10 FILM
21.35 21.46
22.01
00.00 FILM
01.40
Bonanza 4, serija 29/34 R Zvjezdane staze. Nova generacija 7 Zona sumraka 5 U autobusu 5, humoristična serija Rozarija paška, dokumentarni film Kaldirski kolejani, emisija pučke i predajne kulture Banditi Arizone, američki film R Vrijeme je za jazz Bonanza 4, serija Gideonov dan, britanski film R Dugi oproštaj, američki film 12 R Lijepa mlinarica, talijanski film R U autobusu 6, humoristična serija Koncert Tomislava Mužeka, Big Banda HRT-a i Zagrebačkog Kvarteta Saksofona TV izložba. Zagreb bijeli grad R Vijesti iz kulture Umberto D, talijanski film R Bespućima glazbenih pojmova 43/50 Kulturna baština. Samostan male braće 2010. Oblaci nad Sils Marijom, francuskonjemačko-švicarski film – Kino Milenij, Olivier Assayas R Gluho doba noći, britanski film R Bespućima glazbenih pojmova
06.45
07.30 08.05 08.30
09.15 10.20 11.30 12.20 13.15 14.10 15.00 FILM
16.30 16.50 FILM
17.00
18.00 18.30 19.20 19.25 20.00 20.30 21.00 FILM
22.30 FILM
00.50 FILM
02.25
RTL Danas, informativna emisija R Sve u šest, magazin R Superknjiga, animirana serija Superknjiga, animirana serija S01E07/13 Ruža vjetrova, dramska serija Pet na pet, kviz Naša mala klinika, humoristična serija Lovci na nekretnine, lifestyle emisija Kućice iz snova, lifestyle emisija Ranjena ljubav, dramska serija Doušnik, igrani film, kriminalistička drama/ triler 12 R RTL Vijesti Doušnik, igrani film, kriminalistička drama/ triler 12 R Najbolji ninja ratnici, zabavnonatjecateljski reality Sve u šest, magazin RTL Danas RTL Vrijeme Pet na pet, kviz Šaljivi kućni video, zabavna emisija Ludi Guinnessovi rekordi Pet legendi - TV premijera, igrani film, animirani Zalomilo se, igrani film, romantična komedija 12 Tekken, igrani film, akcijski 12 RTL Danas R
Dnevnik Nove TV R 06.30 Nad lipom 35 R 07.40 Spužva Bob Skockani, crtana serija 30/40 08.05 Robocar Poli, crtana serija 45/52 08.15 Maša i medvjed ,crtana serija 18/26 08.25 Mašine priče,crtana serija 18/26 08.35 TV Izlog 08.50 Zauvijek susjedi, serija R 09.55 TV Izlog 10.10 Inspektor Rex, serija (12) 7/15 11.10 IN magazin R 12.00 Nad lipom 35 13.10 Sudbina, serija R 29 14.00 Vijesti Nove TV 14.10 Sudbina, serija R nast. 15.10 Zlatni dvori, serija R 16.10 IN magazin 17.00 Vijesti Nove TV 17.30 IN magazin 18.15 Anđeli, serija 76 19.15 Dnevnik Nove TV 20.15 Sudbina, serija 30 21.30 Policijska akademija FILM 5, igrani film 23.05 Put u središte FILM Zemlje, igrani film (18) 00.35 Ljubav na daljinu, FILM igrani film (12) R 02.05 Južnjačko srce, serija 6/22 02.50 Partneri, serija 7/13 03.15 Astro savjetnik, tarot show (18) 05.40
prožet je
ŽĆ Melanie
Inspektoru
Ć
ŽČ
poviješću, nadvodnom i podvodnom.
(L. Chabert) očekuje da je Justin (T. Luckinbill) uskoro zaprosi
Georgeu Gideonu (J. Hawkins) dan je zbog žurbe počeo kaznom za prolazak kroz crveno svjetlo
Lifestyle emisija u kojoj možemo vidjeti kako je moguće i najmanji prostor komforno opremiti
Ć
06.40 TV prodaja 07.00 DNEVNIK (R) … Vremenska prognoza za Kvarner … Servisne informacije 07.30 Planet Ri, mozaična emisija (R) 08.15 TV prodaja 08.35 U zdrav mozak Celebrity, ep. 8 (12) 09.00 Pressjek, informativna emisija (R) 09.55 Tv prodaja 10.30 Glazbeni kanal 11.20 Tv prodaja 11.45 Od mora do gorja – županijske teme, emisija (R) 12.20 TV prodaja 12.40 Historija, emisija (R) 13.10 TV prodaja 13.30 U zdrav mozak Celebrity, ep. 8 (12) 14.00 Planet Ri, mozaična emisija (R) 14.45 TV prodaja 15.20 Kanal Ri classic, glazbena emisija (R) 15.40 TV prodaja 16.15 Pressjek, informativna emisija 17.10 TV prodaja 17.30 U zdrav mozak Celebrity, ep. 8 (12) 18.00 DNEVNIK … Vremenska prognoza za Kvarner 18.30 Zajedno smo Rijeka, emisija 19.15 Servisne informacije 19.20 TV prodaja 19.35 Kanal Ri classic, glazbena emisija 20.00 Od mora do gorja +, reportaža 20.25 Veterinarska ordinacija, emisija (R) 21.00 Đir s Davorom Jurkotićem: Kostrena 21.35 Tragom baštine, reportaža 22.00 DNEVNIK (R) … Vremenska prognoza za Kvarner … Servisne informacije 22.30 U zdrav mozak Celebrity, ep. 8 (12) 23.00 Zapisano u zvijezdama, astro show (18)
(r) 09.00 Istra(žitelj)(r) 09.55 Tv prodaja 12.00 Sve po malo (r) 13.00 Tv prodaja 15.00 Art vision (r) 15.30 Tv prodaja 15.45 Istra(žitelj) (r) 16.45 Tv prodaja 17.00 Kultivator (r) 17.30 Tv prodaja 17.45 Vijesti, informativna emisija 17.55 Storie sezna confini, emisija na talijanskom jeziku 18.30 Najbolja verzija sebe – sada, emisija o duhovnom zdravlju 19.00 Info Istra 20.05 Vijesti, informativna emisija 20.30 Intervju tjedna, informativna emisija 21.00 Ružičasto, zabavna emisija 22.00 Vijesti (r) 22.30 Tragom baštine, emisija iz kulture 23.00 Astro plus (18) 02.00 Odjavna špica
10.00 Hrana i vino 10.30 Čakula kroz život 11.00 Iskreno By Adriano Šćulac (R) 12.00 Klape sv.Juraj,snimka koncerta 13.30 U napad,igrani film Michael Keaton,Maria Conchita Alonso 15.30 Medulinska kronika - The Bast Off (R) 16.00 Zlatni zdenac,emisija Zdenke Andrijić 17.00 Nova Francuska,igrani film,Gérard Depardieu, Tim Roth, Irene Jacob 19.30 Voci nostre,snimka koncerta 21.10 Libertinac - otrov za žene, Johhny Depp, John Malkovich 23.10 Vidovnjakinja Nera i suradnici,emisija uživo 01.30 Odjava programa
08.00 Tv prodaja 08.15 Yoga i pilates, emisija o zdravlju 08.30 Večernje vijesti
07.00 Streličarstvo Kolumbija, magazin
Lemon dobiva ponudu koju možda neće moći odbiti. AnnaBeth želi da Lavon ode iz grada, a on se pita zašto.
od 1. studenog 1969. Nakladnik Glas Istre novine d.o.o. Telefon 650-011© Pula, Japodska 28 Telefaks 672-114 i 672-118 E-mail:
[email protected] UPRAVA www.novilist.hr Neven KLARIN
UPRAVA IZVRŠNI DIREKTOR ŽMAK Slaven(predsjednica) Ankica KRULJAC Richard FLIMEL UREDNIŠTVO
Glavni urednik
GLAVNI UREDNIK Ranko BOROVEČKI Nenad Zamjenik HLAČA glavnog urednika Nenad JANKOVIĆ Zamjenici glavnog urednika Izvršni urednici Dražen HERLJEVIĆ Srećko PERŠIĆ Edi PRODAN Leonid SLIJEPČEVIĆ
Izvršni urednik Barbara BAN (Desk) Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ (Pula) Jasmin ĐEČEVIĆ (Novosti) Cristian Bruno GALIĆ (Istra) PomoćniciJasna glavnog urednika ORLIĆ (Istra) Tea TIDIĆ(Regija) (Portal) Milorad KARDUM Bojana ĆUSTIĆ JURAGA Gordana KRNJAJIĆ-PETKOVIĆ (Kultura i Mozaik) (Rijeka) Roberto CAR (Sport) Marina VUKŠIĆ (Crna, Boris PEROVIĆ (Svijet)Svijet, zadnja) JEZDIĆ (Nedjelja) KristianGordana SIROTICH (Sport) Robert STANOJEVIĆ (grafika) TihanaMilivoj TOMIČIĆ MIJOŠEK (fotografija) UREDNIŠTVO REDAKCIJA Slavica BAKIĆ (Crna kronika) centrala (052) 591-500 Danijela BAUK (Mozaik) direktor i tajništvo 300-630 Goran DRENJAK (Nedjeljni broj) glavni urednik 591-504 Helena FOGASurednici: (Novosti) 591-505, 591-548 (Novosti) Jasmin KLARIĆ (Dopisništvo Zagreb) 591-515 (Pula) Aleksandra 591-514 KUĆEL-ILIĆ (Istra)(Opatija) Damir 591-516 KUNDIĆ (Kultura, (Portal)Mozaik) 591-521 (Crna) Andrea MARIĆ (Novosti) 591-512 (Sport) Miljenkouredništvo MARIN faks (Kultura) 591-555 e-mail:
[email protected] Ines MICULINIĆ (Regija) www.glasistre.hr Dijana ŠANTIĆ (Novosti) Zlatka ZUBANOVIĆ-LIKARIĆ DOPISNIŠTVA BUZET: (Pogled) tel./faks 662-522
Foto služba694-140, 694-141 PAZIN: Damir ŠKOMRLJ
tel. 625-036, 616-270
faks 621-738 Grafička redakcija POREČ: Dragan ČIKARA tel. 433-556 faks 452-863
Tajnica Redakcije ROVINJ: 840-694, 840-695 Ljiljana tel. BARTULIN faks 811-143
ZAGREB: Dopisništvo u Zagrebu Boškovićeva 15, mob. 099/2167977 tel. 01/4444-111 telefaks 4836-431 MARKETING Japodska 28, Pula MARKETING tel. 591-538, faks 591-544 GERC VODOPIJA Direktorica Silvija e-mail:
[email protected] Rijeka, Zvonimirova Oglasni 20/a odjel tel. 051/650-088 (mali oglasi, osmrtnice, posljednji pozdravi, telefaks 650-031 sjećanja i zahvale) E-mail
[email protected] tel. 388-470 i 591-543 faks 388-471 Oglasni odjel u Rijeci, Frana Kurelca 3 (tel. 212-102, PRETPLATA u Opatiji, M. Tita 71 Japodska 28,(tel. Pula,271-210, 052/300-655 u Crikvenici,tel.Ul. P. Preradovića 4. faks 052/555-885 (tel. 781-392), e-mail:Boškovićeva
[email protected] u Zagrebu, 15 (tel. Računovodstvo tel. 052/591-542 01/4444-136, 01/4444-111). IBAN: HR5523600001102157321 Pretplata: 051/650-043 kod ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb OIB 89054078461
Tisak i slog »Novi list«. izlazi svaki dan. dan. Slog Glas Istre Pula. ListList izlazi svaki Rukopise Tisak Novi list Rijeka, Zvonimirova 20. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju. i materijale ne vraćamo.
08.35 Džudo, Grand Slam Tokio 11.10 Školska liga, emisija 11.55 Sportske vijesti 12.00 Vijesti AJB 12.30 Al Jazeera Objektiv 13.00 Kratke vijesti AJB13.05 Rijekama ka zapadu 14.00 Sportske vijesti 14.20 Svijet automoto nautike, magazin 14.55 TV automagazin 15.55 Sportske vijesti 16.00 Vijesti AJB 17.00 Sportske vijesti 17.05 Pannonian Challenge Osijek 19.25 Školska liga, emisija 19.55 Dudo i prijatelji, emisija 20.55 Sportske vijesti 21.00 Vijesti AJB 21.30 Kontekst 22.00 Vijesti AJB 23.05 Istinom do gola, emisija 00.00 Nogomet, MAXtv Prva liga, snimka
17.00 Vijesti 17 17.15 Županijska panorama Čakovec i Varaždin 17.30 Županijska panorama Zadar 17.45 Županijska panorama Osijek 18.00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 18.10 Županijska panorama Split, Dubrovnik 18.25 Zagrebačka panorama 18.40 Županijska panorama Rijeka 18.55 Bez komentara 18.58 Vrijeme RH sutra 18.59 Vrijeme Europa sutra 19.00 Dnevnik 2 – uz hrvatski znakovni jezik 19.40 Vrijeme RH sutra 19.41 Vrijeme Europa sutra 19.42 Vijesti na engleskom jeziku 19.47 Tema dana 19.59 HAK – promet info 20.00 Studio 4 – izdvojeno 20.45 Abeceda zdravlja 20.55 Bez komentara 20.58 Vrijeme RH sutra 20.59 Vrijeme Europa sutra 21.00 Vijesti
6.45 Unomattina 9.35 Gli imperdibili, rubrica 9.40 Concerto dell' epifania 10.30 A sua immagine 12.20 La prova del cuoco 13.30 Telegiornale 14.00 Techetechete 15.00 Buddy, il pastore di Natale, film 16.30 TG1 16.40 TG1 Economia 16.50 Piccola lady, film 18.45 L' ereditá, gioco 20.00 Telegiornale 20.30 Affari tuoi, gioco 23.50 Dedicato a Mina - Celentano 0.50 TG1 notte
7.20 L' ape Maia, film 8.45 Trilli e la nave pirata, film an. 10.00 Gli imperdibili, rubrica 10.10 TG2 Mizar 11.00 I fatti vostri 13.00 TG2 13.30 TG2 Eat parade 13.50 Viaggiare 14.00 Voyager 16.40 The good witch, telefilm 18.10 TG2 18.15 TG2 18.30 Rai TG sport 18.50 Robin Hood, film an. 20.30 TG2 21.05 Sbandati 21.20 Asterix e Obelix, film 23.15 Blue Bloods, serie 23.55 TG2 Punto di vista 0.20 The last kiss, film 2.05 If Only, film
6.00 TGR 8.00 Madame SansGene, film 9.45 Cerasella, film 11.25 Rivediamoli 12.00 TG3 12.25 Diritti ai dritti, doc. 13.15 Rai cultura 14.00 TG regione 14.20 TG3 Leonardo 15.10 TGR Piazza affari 15.15 Gli imperdibili 15.20 Il commissario Rex, serie 16.05 Aspettando Geo 16.40 Geo 19.00 TG3 20.00 Blob 20.15 Un selfie con il papa 20.45 Un posto al sole, serie 21.15 C' era una volta in America, film 23.05 TG Regione 1.50 Rai parlamento 1.55 Rai cultura
6.00 Prima pagina 8.00 Tg5 mattina 8.45 Il mio amico Babbo Natale 2, film 10.55 TG5 11.00 Il quarto re, film 13.00 TG5 13.40 Lezioni di cioccolato 2, film 16.10 Licenza di matrimonio, film 18.45 Caduta libera, gioco 20.00 TG5 20.40 Striscia la notizia 21.10 Un amico molto speciale, film 23.00 Chiamatemi Babbo Natale, film 1.00 TG5 1.45 Striscia la notizia
6.20 Media shopping 7.00 Cartoni animati 8.10 Pippi Calzelunghe, film 10.05 L' apprendista mago, film 12.05 Cotto e mangiato 12.25 Studio aperto 13.05 Sport mediaset 13.45 Dragon ball super, an. 14.10 I Simpson, serie an. 14.35 Merlin, film 18.15 Tom e Jerry, an. 18.30 Studio aperto 19.00 Mistero adventure 19.25 C.S.I. New York, serie 20.20 Cultura moderna 21.10 La ragazza di fuoco, film 0.05 La leggenda, film
6.35 Monk, serie 8.30 Finalmente una favola, film 10.40 Ricette all' Italiana 11.30 Tg4 12.00 Major crimes, telefilm 13.00 La signora in giallo, telefilm 14.00 Il mio West, film 15.50 La conquista del West, film 18.55 TG4 19.35 Dentro la notizia 19.55 Tempesta d' amore, soap opera 21.15 Serafino, film 23.10 Liberate i pesci, film 1.05 TG4 Night news
Četvrtak, 5. siječnja 2017.
Kraljica Elizabeta nastavila sa službenim dužnostima LONDON - Britanska kraljica Elizabeta nastavlja sa slubenim dunostima, nakon oporavka od jake prehlade koja ju je tijekom boinih blagdana prikovala za krevet i onemoguila joj odlazak na boinu i novogodišnju misu, rekla je u srijedu njezina glasnogovornica. Devedesetogodišnja Elizabeta razboljela se prije Boia, odgodivši putovanje iz Londona za Norfolk na svoje imanje u Sandringhamu gdje tradicionalno provodi Boi. Zbog bolesti nije prisustvovala ni boinoj i novogodišnjoj misi. No nakon mirova-
40
HRVATSKOM GLAZBENOM DVOJCU STIGAO POZIV IZ WASHINGTONA
nja i njege kraljica se oporavila od prehlade i nastavila sa svojim slubenim dunostima. U utorak je na privatnoj ceremoniji odranoj u Sandringhamu odlikovala lana svo jeg osoblja Raymonda Wheatona. Kraljiina glasnogovornica kazala je da je sveanost bila privatna te da nema slubenih fotografija. Elizabeta je u utorak uputila osobnu poruku suuti turskome predsjedniku Tayyipu Erdoganu nakon novogodišnjeg napada na noni klub u Istanbulu u kojemu je ubijeno 39 ljudi. (H)
ODBILI NASTUP
a v i h r A
2CELLOS prezauzeti za Trumpovu inauguraciju Bitcoin lani nadmašio sve standardne valute LONDON - Digitalna valuta bitcoin zakljuila je 2016. godinu veim skokom vrijednosti od svih standardnih valuta, a na poetku nove godine prekoraila je razinu od tisuu dolara prvi puta u tri godine. Bitcoin je kriptovaluta koju kreiraju tisue raunala širom svijeta potvrujui transakcije i puštajui u sustav nove jedinice. U nedjelju je na europskoj platformi Bitstamp njegova vrijednost poskoila 2,5 posto, dosegnuvši najvišu razinu od prosinca 2013. godine, od 1.022 dolara. Na platformi Bitstamp danas je u opticaju više tih digitalnih novanih jedinica. Njihova ukupna vrijednost trenutno je na rekordnih više od 16 milijardi dolara. (H)
Janet Jackson rodila prvo dijete u dobi od 50 godina LOS ANGELES - Amerika pop pjevaica Janet Jackson rodila je prvo dijete u dobi od 50 godina. “Janet Jackson i njezin suprug Wissam Al Mana s oduševljenjem pozdravljaju dolazak na svijet svo jeg novoroenog sina Eissa”, objavio je njezin izdava, dodajui da je porod prošao bez problema. Jackson je u travnju prošle godine odgodila turneju “Unbreakable”, najavivši svojim fanovima da ona i suprug planiraju proširenje obitelji. Sestra pop zvi jezde Michaela Jacksona koji je preminuo 2009. objavila je u listopadu da je trudna. Udana je za katarskog milijardera Al Mana od 2012. To je njezin trei brak. U svojoj je karijeri dobila pet Grammyja, a meu najveim hitovima su joj “All for You”, “Again” i “Doesn’t Really Matter.” (H)
Loto 7/39 1. kolo 6, 12, 14, 19, 28, 33, 34 Dobitni broj: 346249
Stjepan i Luka zahvalili su na pozivu i poručili da zbog unaprijed planiranih i neodgodivih poslovnih obaveza neće moći nastupiti na inauguraciji novog američkog predsjednika PULA - Iz stožera novoizabranogameričkogpredsjednika Donalda Trumpa za 2CELLOS stigao je poziv u kojem je novi američki vođa izrazio želju da na njegovoj inauguraciji nastupe i Stjepan Hauser i Luka Šulić. 2CELLOS su tako jedini glazbenici iz Hrvatske i regije koji su dobili nesvakidašnji poziv. Međutim, zbog unaprijed planiranih i neodgodivih poslovnih obaveza, Stjepan i Luka zajedno su se zahvalili na pozivu, ali poručili da neće moći nastupiti na inauguraciji novog američkog predsjednika. S druge strane, to je možda i dobro, bilo bi ipak malo neugodno doći na predsjedničku inauguraciju i onda u žaru euforije otprašiti “Highway to hell”… Moglo bi se krivo shvatiti. Iako su tijekom svoje petogodišnje karijere upoznali mnogo poznatih osoba iz svijeta, kako
2CELLOS su jedini glazbenici iz Hrvatske i regije koji su dobili nesvakidašnji poziv - Luka Šulić i Stjepan Hauser
pjevača, glumaca i političara, te s nekima postali i dobri pri jatelji, ne čudi poziv koji je neki dan primio menadžment 2CELLOS. Ovaj poziv još je jedan dokaz u nizu da je prepoznata kvaliteta ovog dvojica. Podsjetimo i da su 2015. godine 2CELLOS nastupili na gala priredbi zaklade Starkey Hearing u St. Paulu u Minnesoti. Svojim su odličnim izvedbama oduševili dva bivša američka predsjednika - Billa Clintona i Georgea Busha koji su se obojica poželjeli slikati sa Stjepanom i Lukom. Te večeri fotografirali su se i s legendom boksa Evanderom Holyfieldom i legendom pop glazbe Geneom Simmonsom iz grupe Kiss koji također nisu štedjeli komplimente na račun glazbe hrvatskog dvojca. Iza 2CELLOS je uspješno odrađena turneja u Australiji, a za svoj pola godine unapri jed rasprodan koncert u Areni Stožice, koji su dečki zakazali za 7. travnja, dodali su naknadno i novi termin pa će u Ljubljani nastupiti 8. travnja. Tako će u samo dva dana na njihova dva koncerta uživati gotovo 30 tisuća ljudi. Prošle godine 2CELLOS zasvirali su opet u pulskoj Areni i to kao gosti na velikom koncertu GibonniMladen RADIĆ ja i Olivera.
TEÈAJNA LISTA br. 3 utvrðena na dan 4.1.2017. primjenjiva od 5.1.2017.
Jedinica Šifra Valute
Kupovni za devize Srednji za devize, efektivu i èekove Prodajni za devize Kupovni za efektivu, èekove i kred. pisma Prodajni za efektivu
978 EUR1
756 CHF1
840 USD1
7,515000
6,815050
6,970178
7,556462
7,058156
7,244235
7,620000
7,375067
7,450971
7,505000
6,765243
6,900134
7,630000
7,400771
7,580643
SJEDIŠTE BANKE: UMAG 052/702-300 • Podružnice: Poreè 052/429-050, Pula 052/215-977, Rijeka 051/213-360, Zagreb 01/6040-589 • Poslovnice: Novigrad 052/757-414, Buje 052/772-271, Buzet 052/663-417, Pazin 052/624-557, Rovinj 052/845-070, Opatija 051/271-841, Viškovo 051/504-320, Labin 052/881-051
