FITOPATOLOGIJA

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti

1 BOLESTI KRUMPIRA

-

1) PHYTOPHTHORA INFESTANS (Krumpirova plijesan/ Plamenjača krumpira) Simptomi prvi znaci bolesti se jave u cvatnji ili neposredno nakon cvatnje simptomi su najuočljiviji na listu, ali mogu biti napadnute peteljke lista, stabljika i gomolji zaraza se najčešće javlja na lišću koje je najbliže tlu na lišću se pojavljuju pjege žućkaste boje bez jasnih kontura, koje postepeno postaju smeđe, a ako je vrijeme vlažno pjege se povećavaju na naličju lista uz rubove pjega nastaju sporonosni organi u vidu prljavo bijelog micelija lisno tkivo unutar pjega vrlo brzo razmekša, postaje crno, vodenasto, a zaraženo lišće ostaje visiti na cimi kao posljednja faza jakog napada ostaju gole stabljike, pa krumpirište izgleda kao ofureno ako je vrijeme vlažno i toplo zaraženi dijelovi trunu na zaraženim gomoljima površina je mjestimično malo udubljena, plavo smeđe boje → može se primijetiti odmah nakon vađenja, ali najčešće 2 – 3 tjedna iza vađenja gomolja na presjeku gomolja ispod pjega (ne duboko) tkivo gomolja ima smeđe-rđastu boju koja postupno prelazi u žućkasto bijeli zdravi dio gomolja pjege su i dalje prisutne, ali se teže uočavaju nakon što kožica na gomoljima dozori i poprimi smeđu boju najčešće su napadnuti gomolji koji su blizu površine tla, zatim nezreli gomolji s tankom pokožicom ako je tlo vlažno, gomolji obično protrunu, jer ih nasele mikroorganizmi truljenja Biologija oospore iz zaraženih biljnih ostataka mogu biti izvor primarnih infekcija zaraženi gomolji su glavni izvor infekcije → dovoljna je jedna zaražena biljka da u ravničarskim krajevima i povoljnim prilikama izazove infekciju na polju veličine i do 80 ha sporangiji ili zoospore koje sa zaraženih nadzemnih dijelova dospiju u tlo inficiraju gomolje zoospore u vodi zahvaljujući bičevima putuju do gomolja te ulaze kroz lenticele, kroz pokožicu uz okca ili ozljede u međustaničnim prostorima se razvije micelij, koji preživljava temperature do 0˚C posadimo li zaražene gomolje prenijet će se zaraza na gomolju, koji nije proklijao gljiva može fruktificirati i zaraziti biljke u usjevu u zaraženim listovima i stabljici te gomoljima micelij se širi međustaničnim prostorima, a pomoću haustorija crpi hranu iz susjednih stanica micelij u listovima i stabljici nakon kraćeg ili duljeg vremena kroz puči izbija na površinu tvoreći sporangiofore sporangiofori se granaju sporangiofori sa sporangijima čine prljavo bijele nakupine, koje nastaju na naličju zaraženog lista do stvaranja sporangija dolazi ukoliko se temperature kreću između 3 i 26˚C (optimum 18 – 22˚C), pri čemu relativna vlaga zraka mora biti iznad 90% nastali sporangiji omogućuju širenje zaraze sporangiji kliju u kapljici vode dajući najčešće 3 – 8 zoospora zoospore bičevima dospijevaju u blizinu puči na listovima ili stabljici, odbacuju bičeve te proklijaju, a klična cijev probija kutikulu ili ulazi kroz puči u međustanične prostore mezofila → infekcija kod viših temperatura sporangij može direktno klijati u kličnu cijev, a da ne dolazi do nastanka zoospora → kad su temperature 24 – 25˚C zoosporangiji klijaju u micelij simptomi se ne pokazuju odmah iako je parazit u mezofilu lista kada relativna vlaga padne ispod 50 – 60 % klijanje sporangija je potpuno onemogućeno nakon isteka inkubacije, ukoliko je list vlažan ili barem ako je relativna vlaga zraka iznad 90 % formirat će se zoosporangiji tijekom dana se ne stvaraju sporonosni organi

Tisa Vizek: Fitopatologija - bolesti -

-

-

-

2

razvojni ciklus se može ponavljati nekoliko puta tijekom vegetacije Zaštita agrotehničkim i kulturalnim mjerama može se mnogo doprinijeti u zaštiti → korištenje zdravih, nezaraženih gomolja za sjetvu → krumpir treba saditi u plodoredu → gomolji iz skladišta ili trapova, ljuske krumpira nakon guljenja ne smiju se odlagati u blizini niti na parcelama na kojima se sadi krumpir → sadnja rezistentnih sorti selekcija na otpornost je otežana, jer gljiva stvara 15 fizioloških rasa u Hrvatskoj je dokazano prisustvo 5 fizioloških rasa krumpir treba dobro zagrnuti, tako da ispod busa nema jarčića kod sjemenskog krumpira, prvenstveno zbog virusa treba napraviti desikaciju nadzemnog dijela korove treba suzbijati jer stvaraju vlagu u usjevu što stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti FUNGICIDI → prvo prskanje u doba cvatnje  mogu se koristiti fungicidi registirirani za suzbijanje na rajčici (na osnovi bakra – Bordoška juha, Champion, Bakreno vapno, Cuproxat, cineba Radocineb, propineba – Antracol, organski fung. – Polyram DF, Antracol, Dithane M-45...) → mogu se koristiti i Acrobat, Tattoo, Brestanid prognoza se može obaviti na temelju slijedećih parametra (Winstelova metoda): a) minimalne i maksimalne temperature mjerene u meteorološkoj kućici na 2 metra visine b) infekcije se realiziraju ako barem 10 sati vladaju temperature od 10 ili > 10˚C uz relativnu vlagu zraka iznad 90 % c) slijedeća 2 dana temperature trebaju biti iznad 23˚C ali svakako niže od 30˚C d) da bi došlo do epidemije, prosječne dnevne temperature moraju biti između 10˚C i 23˚C 2) ALTERNARIA SOLANI (Koncentrična pjegavost lista) Simptomi prve pjege se javljaju na donjem lišću grmova krumpira → u početku su male (1 – 2 mm), žućkaste, oštro su ograničene od zdravog dijela lista, a kasnije postaju smeđe i gotovo crne oblik pjega je okrugao do eliptičan, a katkada na rubovima uglast unutar pjega se nalaze koncentrični krugovi → po tome se lako prepoznaje bolest pjege se proširuju, a oko njih se javlja jedna uska klorotska zona listovi sa više pjega se suše, ali ostaju pričvršćeni na stabljici gljiva može zaraziti gomolje, na čijoj se površini vide udubljene tamne mrlje različitih veličina i oblika kod prereza ispod mrlje, meso je smeđe-crne boje, suho je i mrvi se → zdravi dio gomolja je oštro odvojen od bolesnog javlja se svake godine u većoj ili manjoj mjeri ovisno o klimatskim prilikama najčešće se razvija u tijeku izmjene suhog i vlažnog vremena, a podložnije su slabo ishranjene biljke, oštećene biljke ili biljke izložene drugim stresovima kod nas rijetko izaziva značajnije gospodarske štete Biologija prenosi se zaraženim biljnim ostacima, na kojima zadržava vitalnost i do 18 mjeseci kada nastanu povoljni uvjeti na sjemenu ili biljnim ostacima, klijaju konidije stvarajući micelij na kojem se javljaju nove konidije konidije kliju u vlažnoj atmosferi, te s temperaturnim optimumom od 20 – 25˚C micelij raste u širokom rasponu temperatura → 3˚ pa do 39 – 45˚C (optimum 26 – 28˚C) Zaštita


-

3

gljiva se prenosi i gomoljima → treba saditi nezaražene gomolje koristiti plodored, jer se gljiva prenosi biljnim ostacima postoje razlike u osjetljivosti sorata pa se mogu preporučiti manje osjetljive sorte FUNGICIDI → Antracol, Chromoneb S-70, Polyram DF 3) SPONGOSPORA SUBTEREANEA (Prašna krastavost) Simptomi bolest se manifestira samo na podzemnim djelovima biljke na gomoljima se pojavljuju mali prištići svjetliji od okolne kore nakon nekog vremena, pokožica se na mjestima prištića osuši i puca pukotina ima zvijezdast oblik, a iz nje se rasipaju spore spojene u glomerule rđasto-crne boje na gomoljima se prištići javljaju pojedinačno ili se kod jakog napada spajaju, pa u tom slučaju prekrivaju čitav gomolj ili samo jedan njegov dio obično su jače napadnute sorte koje imaju tanju koru prištići mogu nastati i na korijenu i stolonima, ali je to rijetka pojava Zaštita da bi se izbjegla zaraza treba saditi sigurno zdrave gomolje na tlima gdje je bolest utvrđena ne smije se saditi krumpir 5 – 6 godina zaraženi gomolji se mogu dezinficirati potapanjem u 1 % formalin uz ekspoziciju od 10 – 15 min. 4) SYNCHYTRIUM ENDOBIOTICUM (Rak krumpira) na listi karantenskih štetočina bilja A1 Simptomi gljiva napada gomolje, stolone i stabljiku krumpira ne napada korijen na krumpiru simptomi se očituju u stvaranju rakastih, nepravilnih kvrgavih izraslina na gomoljima i stolonima, a vrlo rijetko na stabljici izrasline izgledom podsjećaju na cvjetaču, bijele su boje izrasline na nadzemnim dijelovima su zelenkaste boje veličina izraslina je različita → veličine sojina sjemena, do krupnih, veličine velikih gomolja izrasline se redovito javljaju u zoni okaca gomolja, rjeđe na ostalim dijelovima na stolonima nastaju rakaste izrasline na mjestima gdje bi se trebali razviti gomolji za vlažnih godina te izrasline brzo posmeđe i trunu, pa kod vađenja krumpira jedan dio zaostaje u tlu nadzemni dio biljke, unatoč promjenama na gomolju se ne razlikuje od zdravih biljaka gljiva se prenosi zaraženim gomoljima krumpira i zemljom koja sadrži trajne sporangije prenosi se i vodom Zaštita kod uvoza krumpira, obavezan je certifikat zemlje izvoznice koji sadrži dopunsku izjavu da pošiljka potječe iz područja koje nije zaraženo s gljivom S. endobioticum zaražene pošiljke treba vratiti ili uništiti


4 BOLEST RAJČICE

-

-

-

1) SCLEROTINIA SCLEROTIORUM (Bijela trulež) Simptomi raširen parazit na mnogim povrtnim kulturama, a relativno je čest na rajčici rajčica je osjetljiva prema ovom parazitu u svim razvojnim stadijima u pravilu napada stabljiku u razini zemlje na napadnutom mjestu nastaje duguljasta vodena pjega, koja se postepeno širi prstenasto, obuhvaćajući stabljiku listovi iznad napadnutog mjesta gube čvrstoću tkiva i suše se na svim napadnutim mjestima se stvara snježno-bijeli pahuljasti micelij, koji prekriva zaraženu površinu → isti takvi micelij se formira unutar stabljike u miceliju ubrzo nastaju crni sklerociji mogu biti zaraženi i plodovi Biologija u obliku sklerocija gljiva može preživjeti dugi niz godina u tlu na sklerociju se formiraju apoteciji koji u sebi sadrže askuse s askosporama iz askusa se oslobađaju askospore koje inficiraju biljne organe na sklerociju se može razviti micelij koji je u stanju inficirati biljku domaćina gljiva može preživjeti određeno razdoblje u obliku micelija kao saprofit voli lagana, dobro prozračena tla, u kojima se ne nakuplja suvišna voda → višak vode u tlu je povezan s nakupljanjem većih količina CO2, a u takvim tlima se vrste Sclerotinia slabije razvijaju Zaštita smanjenje zaraznog potencijala ide u mjere preventive uvođenje plodoreda → mogu se upotrijebiti Gramineae dubokim oranjem unosimo sklerocije duboko u tlo, pa se ne mogu stvarati apoteciji zaražene biljke treba ukloniti iz nasada prije nego što se formiraju sklerociji i spaliti ih u staklenicima se tlo sterilizira vodenom parom prskanjem biljaka oko korijenovog vrata donekle umanjujemo napad, a prskanjem ostalih dijelova zaštićujemo od infekcija askosporama FUNGICIDI → Rovral, Kidan, Ronilan 2) PHYTOPHTHORA NICOTIANAE (Trulež korijena) Simptomi osim polijeganja rasada izaziva i promjene na biljkama nakon rasađivanja otpornost biljaka rajčice se povećava sa starošću na korijenovom vratu nastaje tamnozelena nekroza → ima prstenast oblik, a stabljika je na tom dijelu sužena → na presjeku napadnute zone boja se mijenja u smeđu mlade biljke u pravilu venu, dok je za starije biljke važno koliki je dio korijena ili korijenovog vrata zahvaćen lišće i plodovi također mogu biti napadnuti na mladim biljkama infekcija se širi od glavnog korijena uvis, preko provodnih snopova i srži → listovi su mlitavo obješeni, bez sjaja, naročito za topla dana oštećen je glavni korijen, pa je pojačano stvaranje adventivnog korijenja kako mlade biljke nemaju kompletno razvijen i zadrvenjen ksilem, sušenje srži povlači za sobom smežuravanje čitavog napadnutog dijela stabljike → biljke se suše i brzo uginu infekcija glavnog korijena starijih biljaka se širi vrlo malo uvis → ako je zahvaćen veći dio korijena ili korijenova vrata, na vršnim listovima se gubi karakteristična zelena boja, a donji listovi požute u skup simptoma ove bolesti ide i vlažna trulež plodova → imaju vodenaste sivozelene zone, obično s tamnosmeđim koncentričnim krugovima ili dijelom kruga


5

unutar zaraženog ploda sok postaje sluzav, tamnosmeđ, a tkivo se kvari i razgrađuje iz zaraženih plodova se dobiju sjemenke kojima se može prenijeti patogen Biologija parazit se zadržava u tlu u obliku hlamidospora, oospora i micelija parazit je termofilan i raste na temperaturi od 10˚C, a optimum je 30 – 32˚C na temperaturi iznad 37˚C prestaje rast parazita stanovnik tla koji se brzo širi nakon obilnih kiša ili navodnjavanja

Razlike u simptomima na rajčici uzrokovanim vrstama Phytophthora infestans i Phytophthora nicotianae NAPADNUTI DIO BILJKE Phytophthora nicotianae Phytophthora infestans napadnuti organi mekani i vodenasti suhi i tvrdi plodovi široke, smeđe, male, smeđe ozljede koncentrične ozljede oštećeni plodovi endokarp i sjemenke izblijeđeni samo endokarp smeđ izgled epiderme ploda zelena i vodenasta brončane boje oko čaške u pravilu zaraženi nezaraženi sazrijevanje ploda sporo ubrzano -

-

Zaštita na tlima gdje se jednom pojavila jedna od Phytophthora treba uvesti plodored → mogu doći kupus, kukuruz, pšenica, salata ne smije se preobilno zalijevati, jer to potpomaže širenju parazita zaraza na korijenu se može onemogućiti tretiranjem tla prije sadnje vodenom parom ili dazometom potrebna je i dezinfekcija klijališta → dazomet, formaldehid FUNGICIDI → Bordoška juha, Antracol, Cupramix, Polyram DF, Ridomil MZ (metalaksil), Galben M, Galben Cu (benalaksil), Sandofan M-8 (oksadiksil) 3) PHYTOPHTHORA INFESTANS (Plamenjača rajčice) Simptomi gljiva nadvlada list, stabljiku i plodove u pravilu nastaju pjege na rubovima, premda mogu nastati na bilo kojem dijelu lista pjege su nepravilnog oblika, s gornje strane lista svijetlosive do svijetlosmeđe, kasnije postaju prozirne, te za kratko vrijeme potamne, propadaju, odn. suše se, dok peteljke lista ostaju dugo zelene na naličju lista može se za vlažna vremena formirati prljavobijeli mašak donje etaže su obično prve napadnute zbog dugotrajnije vlage na stabljici se pjege obično javljaju na mjestima gdje izlaze lisne peteljke iz stabljike → mjesta na kojima se dulje zadržava voda, pa se stoga lakše zaraze ozljede imaju eliptičan oblik i zahvaćaju parenhim kore na zelenim plodovima simptomi se očituju kao manje, tamno obojene i ulegnute pjege unutrašnjost ploda, endokarp, nije zahvaćen često su napadnute mlade biljke u rasadu, a i kasnije se može javiti napad pošto se biljke rasade u polju ili zaštićenom prostoru Biologija izvor primarnih infekcija najčešće potječe od zaraženih biljaka krumpira nakon realizacije primarnih infekcija sekundarne infekcije se odvijaju kao i kod krumpira zoospore u vodi zahvaljujući bičevima putuju do korijena te ulaze kroz lenticele ili ozljede u međustaničnim prostorima se razvije micelij, koji preživljava temperature do 0˚C u zaraženim listovima i stabljici micelij se širi međustaničnim prostorima, a pomoću haustorija crpi hranu iz susjednih stanica micelij u listovima i stabljici nakon kraćeg ili duljeg vremena kroz puči izbija na površinu tvoreći sporangiofore


-

-

6

sporangiofori se granaju sporangiofori sa sporangijima čine prljavo bijele nakupine, koje nastaju na naličju zaraženog lista do stvaranja sporangija dolazi ukoliko se temperature kreću između 3 i 26˚C (optimum 18 – 22˚C), pri čemu relativna vlaga zraka mora biti iznad 90% sporangiji kliju u kapljici vode dajući najčešće 3 – 8 zoospora zoospore bičevima dospijevaju u blizinu puči na listovima ili stabljici, odbacuju bičeve te proklijaju, a klična cijev probija kutikulu ili ulazi kroz puči u međustanične prostore mezofila → infekcija kod viših temperatura sporangij može direktno klijati u kličnu cijev, a da ne dolazi do nastanka zoospora → kad su temperature 24 – 25˚C zoosporangiji klijaju u micelij nakon isteka inkubacije, ukoliko je list vlažan ili barem ako je relativna vlaga zraka iznad 90 % formirat će se zoosporangiji Zaštita sorte grmolika izgleda s mnogo lišća češće ugrožava ovaj parazit, jer se unutar grma duže zadržava vlaga, pa su tu uvjeti za razvoj bolesti povoljniji danas ima sorta tolerantnih prema nekoliko fizioloških rasa → Atom, Verabrid, Fleischmaster II, Fleischmaster-Harold potrebno je provoditi zaštitu prilikom određivanja prvog roka tretiranja moramo imati na umu činjenicu da zaraženi krumpir predstavlja osnovni izvor zaraze za rajčicu razmaci između tretiranja mogu biti dulji u periodu u kojem nema oborina ili su srednje dnevne temperature iznad 25˚C sistem prognoze se bazira na svakidašnjem praćenju temperatura i oborina temperature ispod 7.2˚C smatraju se nepovoljnim za razvoj plamenjače FUNGICIDI → na osnovi bakra – Bordoška juha, Champion, Champion tekući, Champ tekući, Bakreno vapno, Cuproxat → na osnovi cineba – Radocineb, Cineb 80 → na osnovi metirama – Polyram DF → kombinacije bakra s organskim fungicidima – Cupramix, Bakreni antracol, Bakreni dithane → organski fungicidi – Polyram DF, Dithane M-45, Dithane M-70, Dithane M-45 FLO, Antracol, Radocineb, Zineb S-80 → na osnovi benalaksila – Galben M, Galben Cu → na osnovi oksadiksila – Sandofan M-8 → na osnovi metalaksila – Ridomil MZ, Ridomil + 48 WP, Ridomil bakar 45 WP prilikom prskanja treba poprskati lice i naličje lišća, što naročito vrijedi ako se upotrebljavaju fungicidi površinskog djelovanja 4) ALTERNARIA SOLANI (Koncentrična pjegavost) Simptomi štete mogu nastati na svim nadzemnim dijelovima biljke ako se za sjetvu uzima zaraženo, a k tome i nedezinficirano sjeme, onda je broj biljaka manji, jer jedan dio propada još za vrijeme klijanja i nicanja smeđe ozljede prstenasto zahvaćaju struk rajčice, tako da biljke uginu ili zaostanu u rastu nakon rasađivanja ozljede su veće, malo udubljene, eliptična oblika, a mogu zahvatiti čitavo područje između 2 nodija unutar većih pjega na stabljici se viđaju koncentrični krugovi simptomi se javljaju i na starijim listovima pjege su u početku sitne i nepravilna oblika, a s vremenom postaju manje-više okrugle, dostižu u promjeru 1 – 1.5 cm pjege su često okružene svijetlom zonom unutar većih pjega se mogu opaziti koncentrični krugovi listovi s većim brojem pjega postaju smeđi i otpadaju


-

7

plodovi se zaraze u pravilu u zoni peteljke smeđe pjege nastaju na peteljkama ploda, na čaški i u lapovima na plodovima nastaju pjege velike 2 – 3 cm u promjeru, udubljene, smeđe do crne boje, s izraženim koncentričnim krugovima plodovi zaraženi uz samu peteljku lako otpadaju Biologija Alternaria solani se prenosi sjemenom, na kojem zadržava vitalnost i do 18 mjeseci → slično je i sa zaraženim biljnim ostacima s kojih se prenosi zaraza iz sezone u sezonu kada nastanu povoljni uvjeti na sjemenu ili biljnim ostacima klijaju konidije stvarajući micelij na kojem se javljaju nove konidije klijanje konidija se odvija u atmosferi zasićenoj vlagom s temperaturnim optimumom od 20 – 25˚C micelij raste u širokom rasponu temperatura od 3˚C pa do 39 – 45˚C (optimum 26 – 28˚) Zaštita Alternaria vrste se teško suzbijaju fungicidima → važno je proizvesti zdrav rasad  potrebno je sijati tretirano sjeme u klijalištima treba sterilizirati zemlju nakon nicanja rasad ćemo prskati svakog tjedna FUNGICIDI → istovremeno suzbijaju i plamenjaču → Antracol, Chromoneb S-70, Polyram DF → u slučaju jakog napada može se koristiti i Kidan 5) FUSARIUM OXYSPORUM f. sp. lycopersici (Venuće) Simptomi ako su mlade biljke zaražene sjemenom kojim se parazit prenosi, one brzo propadaju bez vidljivih simptoma na kasnije zaraženim biljkama se uočava kako lišće žuti na donjim etažama, a kasnije i na gornjim ne samo da biljka žuti nego se i prosvjetljava nervatura lista za toplih dana napadnute biljke gube čvrstoću tkiva, a obično i venu nakon zametanja prvih plodova provodni snopovi u stabljici su tamnosmeđe boje parazit zatvara provodne snopove te na taj način onemogućuje normalan priliv vode i mineralnih tvari Biologija Fusarium oxysporum je stanovnik tla, gdje može preživjeti dugi niz godina u obliku hlamidospora može preživjeti u tlu na dubini od 90 cm za razvoj zahtjeva dosta visoke temperature tla (optimum 26 –28˚C) razvoju gljive pogoduje suho zemljište, manjak dušika i fosfora, a višak kalija, kao i pH vrijednost ispod 6.5 obično se u zoni oko korijenovog vrata formiraju ostali reproduktivni organi (konidije i hlamidospore), odakle se vodom za navodnjavanje šire od biljke do biljke Zaštita sve one mjere koje su spomenute za suzbijanje plutavosti korijena rajčice vrijede i za suzbijanje uzročnika venuća mjere zaštite: 1) Dezinfekcija tla sredstvom kojim suzbijamo i druge uzročnike bolesti 2) Plodored u kojem mogu biti zastupljeni pšenica, kukuruz, šećerna repa, kupusnjače 3) Sadnja relativno otpornih sorata ili hibrida 4) Cijepljenjem na podloge koje su otporne prema parazitima koji napadaju korijen


8 BOLESTI PAPRIKE I PATLIDŽANA

-

-

1) PHYTOPHTHORA CAPISCI (Gangrena korijenovog vrata) Simptomi kad se rasad zarazi, oboljele biljke poliježu kao pokošene ako se zaraze iz tla već presađene biljke, tada se simptomi u pravilu javljaju u zoni korijenovog vrata, koji ubrzo postaje tamnocrn, nakon čega se pojavi nekroza i vlažna trulež kore napadnute biljke naglo venu i suše se štete nastaju nakon navodnjavanja (tada su štete najveće) kada se zaraza pojavi u pazušcima grana ili lista, tada odumiru dijelovi iznad zaraženih mjesta, na kojima nastaju tamnocrvene mrlje plodovi paprike mogu biti napadnuti direktno ili preko peteljke ako nakon zaraze nastupi vlažan period, tada se oko mjesta ulaza parazita stvara vodenasta pjega koja zahvaća čitav plod, a na njemu i u njemu se stvara bjeličasta prevlaka, koju čini micelij ako poslije zaraze nastupi suh period, tada se plodovi smežuraju, a pokožica dobiva boju i izgled pergament-papira na lišću nastaju nekrotične pjege, koje mogu biti prekrivene bijelim micelijem za vlažna vremena simptomi na korijenovom vratu patlidžana su identični plodovi patlidžana su najčešće napadnuti dok su nezreli obično su napadnuti plodovi blizu tla ili oni koji dodiruju tlo Biologija gljiva prezimljuje u zaraženim biljnim ostacima ili slobodno u tlu bez biljke domaćina Phytophthora capisci zahtijeva visoke temperature, a razmnaža se u intervalu od 10 – 35˚C potrebna je i voda da bi došlo do zaraze Zaštita dezinfekcija sjemena i klijališta je obavezna mjera u borbi protiv parazita iz tla izbor ocjeditih parcela doprinosi manjem širenju parazita tretiranjem biljaka postiže se djelomičan uspjeh odmah nakon pikiranja ravnomjerno se zalijeva klijalište Previcurom 607 0.25 % otopinom 200 – 400 ml po biljci 2) VERTICILLIUM DAHLIAE (Venuće) Simptomi patlidžan je mnogo osjetljiviji od paprike prema Verticilliumu na nadzemnim dijelovima gubitak čvrstoće pojedinih dijelova biljke napadnute biljke venu ili ostaju manje, daju kržljave plodove bez tržne vrijednosti Biologija tvori mikrosklerocije aktivna je i na 28˚C gljiva se održava u tlu u vrijeme kad nema vegetacije u formi organa za prezimljenje, mikrosklerocija ili "trajnog micelija" → u toj formi može prezimiti 1 – 2 godine iz zaraženog korijena, gljiva napreduje u tkivo do ksilema, a zatim se širi kroz stabljiku, dopirući do svih dijelova biljke za toplog i kišnog vremena, iz provodnih snopova lista gljiva se može probiti na površinu lista, odakle se infekcija širi na druge biljke Zaštita dezinfekcija tla u zaštićenom prostoru je obavezna mjera → vodena para daje najbolje rezultate možemo ublažiti štete ako biljke nagrnemo "tresetom" ili vrtnom zemljom odmah nakon prve berbe → potpomažemo stvaranje novog adventivnog korijenja, što ublažava štete potrebno je umjereno zalijevati, ali u nekoliko navrata tijekom dana


-

-

-

9

3) ALTERNARIA SPP. (Koncentrična pjegavost) Simptomi na listovima paprike i patlidžana parazitira nekoliko vrsta Alternaria → najčešće Alternaria solani i Alternaria tenuis uzrokuju nekrotične zonirane pjege, nešto svjetlije u centru često se na plodovima oštećenim sunčanim paležom ili drugim mehaničkim povredama nasele razne vrste Alternaria Biologija Alternaria solani se prenosi sjemenom, na kojem zadržava vitalnost i do 18 mjeseci → slično je i sa zaraženim biljnim ostacima s kojih se prenosi zaraza iz sezone u sezonu kada nastanu povoljni uvjeti na sjemenu ili biljnim ostacima klijaju konidije stvarajući micelij na kojem se javljaju nove konidije klijanje konidija se odvija u atmosferi zasićenoj vlagom s temperaturnim optimumom od 20 – 25˚C micelij raste u širokom rasponu temperatura od 3˚C pa do 39 – 45˚C (optimum 26 – 28˚) Zaštita Alternaria vrste se teško suzbijaju fungicidima → važno je proizvesti zdrav rasad  potrebno je sijati tretirano sjeme u klijalištima treba sterilizirati zemlju nakon nicanja rasad ćemo prskati svakog tjedna FUNGICIDI → istovremeno suzbijaju i plamenjaču → Antracol, Chromoneb S-70, Polyram DF → u slučaju jakog napada može se koristiti i Kidan 4) LEVEILLULA TAURICA (Pepelnica) Simptomi na naličju lista vidi se rijetka prljavo-bijela prevlaka listovi žute i uvijaju se, a zatim suše na donjim starijim listovima patlidžana se pojavi jača zaraza u obliku mjestimičnih točkastih pjega → pepelnica je štetnija na paprici i rajčici nego na patlidžanu gljiva parazitira na spontanoj flori u toplim krajevima preko čitave godine Zaštita između sorata ima razlike u osjetljivosti otporna je sorta rajčice Pearson od sorata paprike nešto je otpornija sorta Kalifornijsko čudo, dok su Feferon crveni i HS-1 osjetljive mogu se upotrijebiti fungicidi na osnovi sumpora 5) PHOMOPSIS VEXANS (Trulež plodova patlidžana) Simptomi napada mlade biljke patlidžana uzrokujući propadanje biljaka u rasadu na odraslim biljkama na listovima uzrokuje okrugle ili ovalne smeđe pjege na plodovima nastaje mekana trulež, plodovi postaju crni, prekriveni brojnim piknidima Biologija parazit prezimljuje na zaraženim biljnim ostacima i na sjemenu raznosi se kišama ili umjetnom kišom Zaštita treba sijati zdravo ili tretirano sjeme uvesti plodored FUNGICIDI → Zineb, Radocineb*


10

BOLESTI KRASTAVACA, DINJE I LUBENICE

-

-

-

1) FUSARIUM OXYSPORUM (Venuće) Simptomi tipičan parazit provodnih snopova na vanjskim dijelovima biljke ne izaziva nikakve promjene, ali uzrokuje venuće obično se gubitak turgora primjećuje na starijim listovima ili samo na nekim vriježama, ali se ubrzo simptomi javljaju na cijeloj biljci koja vene simptomi se manifestiraju jače za topla vremena provodni snopovi postaju tamnosmeđi, a što se vidi na poprečnom presjeku kroz stabljiku neposredno pred venuće, dolazi do promjene boje na stabljici, uz pojavu ljepljivog iscjetka baza stabljike postaje smeđa i lomljiva, a korijenje trune u pazušcima vriježa i prizemnom dijelu stabljike, formira se micelij bijele do bijeloružičaste boje Biologija gljiva se održava na zaraženim biljnim ostacima u kojima može preživjeti i do 10 godina zaraženo sjeme je također izvor zaraze gljiva je specijalizirana  F. oxysporum f.sp. cucumerium (krastavac) f.sp. melonis (dinja) f.sp. niveum (lubenica) da bi došlo do infekcije Fusarium oxysporum zahtjeva visoke temperature, 20 – 30˚C Zaštita možemo realizirati sljedeći ove upute: a) Dezinficirati tlo kod proizvodnje u stakleniku, na polju uvesti dugogodišnji plodored b) Koristiti manje osjetljive hibride ili sorte c) Cijepiti dinje ili ostale vrste na vrste Cucurbita ficifolia i Benincasa cerifera 2) VERTICILLIUM DAHLIAE, VERTICILLIUM ALBO-ATRUM (Venuće) Simptomi krastavac i dinja mogu biti napadnuti od Verticillium vrsta listovi zaraženih biljaka žute od baze prema vrhu, gube turgor, a zatim se suši cijela biljka na poprečnom presjeku kroz stabljiku vide se potamljenja u zoni provodnih snopova za razliku od venuća koje uzrokuje Fusarium oxysporum, kod ovog parazita ne dolazi do pojave ljepljivog iscjetka na zaraženoj stabljici Zaštita možemo realizirati sljedeći ove upute: a) Dezinficirati tlo kod proizvodnje u stakleniku, na polju uvesti dugogodišnji plodored b) Koristiti manje osjetljive hibride ili sorte c) Cijepiti dinje ili ostale vrste na vrste Cucurbita ficifolia i Benincasa cerifera 3) SCLEROTINIA SCLEROTIORUM (Bijela trulež) Simptomi parazitira na svim vrstama iz porodice tikava uzrokujući ugibanje cijele biljke ili pojedinih vriježa najčešće dolazi kod uzgoja u zaštićenom prostoru u uzdužnom presjeku kroz stabljiku u unutrašnjosti nastaje snježno bijeli micelij s malim crnim sklerocijima mogu biti napadnuti i plodovi koji se nalaze u zemlji kod uzgoja u zaštićenom prostoru, napadnuti su i plodovi koji su udaljeni od tla do infekcije dolazi preko zaostalih osušenih latica na plodovima nastaju crni sklerocidiji uz pojavu vlažne truleži


-

-

11

Biologija u obliku sklerocija gljiva može preživjeti dugi niz godina u tlu na sklerociju se formiraju apoteciji koji u sebi sadrže askuse s askosporama iz askusa se oslobađaju askospore koje inficiraju biljne organe na sklerociju se može razviti micelij koji je u stanju inficirati biljku domaćina gljiva može preživjeti određeno razdoblje u obliku micelija kao saprofit voli lagana, dobro prozračena tla, u kojima se ne nakuplja suvišna voda → višak vode u tlu je povezan s nakupljanjem većih količina CO2, a u takvim tlima se vrste Sclerotinia slabije razvijaju Zaštita smanjenje zaraznog potencijala ide u mjere preventive uvođenje plodoreda → mogu se upotrijebiti Gramineae dubokim oranjem unosimo sklerocije duboko u tlo, pa se ne mogu stvarati apoteciji zaražene biljke treba ukloniti iz nasada prije nego što se formiraju sklerociji i spaliti ih u staklenicima se tlo sterilizira vodenom parom prskanjem biljaka oko korijenovog vrata donekle umanjujemo napad, a prskanjem ostalih dijelova zaštićujemo od infekcija askosporama zaraza na plodovima se može značajno reducirati smanjenjem relativne vlage zraka sa zaštitom plodova treba početi u vrijeme prvog precvjetavanja FUNGICIDI → Rovral, Ronilan FL 4) ERYSIPHE CICHORACEARUM, SPHAEROTHECA FULIGINEA (Pepelnica) Simptomi kao i mnoge gljive iz ove skupine, izazivaju pepeljaste prevlake na napadnutim organima u pravilu su napadnuti listovi, katkada može biti napadnuta i vriježa i kotiledonski listovi pepeljaste prevlake se javljaju na licu plojke zahvačajući njezin veći ili manji dio kod jakih zaraza može biti zaraženo lice i naličje lista prevlaka na listovima je sivkasta, kada je uzrok Sphaerotheca fuliginea, dok je brašnasto bijele boje, ako je bolest uzrokovala gljiva Erysiphe cichoracearum jako zaraženo lišće žuti, nekrotizira i suši se krastavac je kod uzgoja u zaštićenom prostoru, zbog povoljne vlage i temperature, redovito napadnut i to mnogo ranije nego kod uzgoja na otvorenom Biologija gljiva stvara plodna tijela koja služe za prezimljenje, ali su glavni izvor zaraze konidije vjetar ih raznosi unutar zaštićenih prostora, gdje ostaju dugo vrijeme na tlu, dijelovima staklenika i na korovima, te okolo zaštićenih prostora razvija se i kod niske relativne vlage od 20 % na više, ali im najviše odgovara relativna vlaga između 65 – 85 % Zaštita danas postoji nekoliko relativno razistentnih hibrida krastavca (Triumph, Poinsett...) i dinja (Magnum, Saticoy) FUNGICIDI → Bayleton special, Rubigan, Shavit 250, Anvil 5 SC, Afugan, Karathane 5) COLLEOTOTRICHUM LAGENARIUM (Antraknoza) Simptomi javlja se na krastavcima, dinji, lubenici, rjeđe na tikvama bolest se manifestira na svim nadzemnim dijelovima na listovima nastaju pjege okrugla ili ovalna oblika, jedan ili više centimetara u promjeru pjege su blijedozelene, zatim središte pjega poprima ružičastu boju unutar pjega za vlažna vremena nastaju brojna plodna tijela (acervuli), koja su poredana u koncentričnim krugovima pjege s vremenom postaju veće, spajaju se, središte pjega se suši i ispada lezije na vriježama su udubljene, svjetlosmeđe, duguljasta oblika ako je pjega na vriježi velika dolazi do sušenja gornjeg dijela vriježe


-

-

12

pjege na mladim plodovima uzrokuje njihovu deformaciju ili otpadanje na plodovima koji su dostigli gotovo normalnu veličinu nastaju pjege različitih veličina → i ovdje nastaju plodna tijela, nakon čega dolazi do promjene boje od ružičaste na crvenkastosmeđu gljiva prožima unutrašnjost plodova sve do sjemenki, tako da plodovi gube tržnu vrijednost kod tikava su zaraženi samo mladi listovi → izgleda da su tikve otporne nakon što razviju 5 – 6 listova Biologija parazit se prenosi sjemenom i zaraženim biljnim ostacima u obliku micelija nakon sjetve nove kulture spore se raznose vjetrom, kišom, insektima i inficiraju novo izrasle biljke razvoju parazita pogoduje vlažno vrijeme i temperature od 11 – 25˚C s optimumom oko 18 – 20˚C Zaštita veliki broj hibrida krastavaca i lubenica, relativno su otporne na ovog parazita → krastavci – Calypso, Carolina, Dasher, Dinasty... → lubenice – Charleston Grey, Crimson sweet, Family Fun, Royal sweet s obzirom da se parazit prenosi sjemenom potrebno je sjeme tretirati s TMTD uvođenjem plodoreda smanjujemo infektivni potencijal FUNGICIDI → Dithane M-45*, Saprol N* (za nadzemne dijelove) 6) CLADOSPORIUM CUCUMERIUM (Krastavost plodova) Simptomi bolest se manifestira na svim nadzemnim dijelovima biljke na listovima nastaju brojne vodenaste pjege, koje ubrzo postaju sive, uglate i na kraju nekrotiziraju plodovi su najosjetljiviji odmah nakon oplodnje → nastaju male sive udubljene pjege, često prekrivene gumoznim iscjedkom za vlažnog vremena pjege se šire, a na njima se javlja zelenkastocrna baršunasta prevlaka ako je do zaraze plodova došlo rano, neposredno nakon oplodnje, oni se obično smežuraju i propadaju ili vršni dio ostaje tanji ispod lezija tkivo trune zahvaćajući zonu sve do sjemenki Biologija parazit preživljava vrijeme kad nema domaćina u vidu micelija i konidija na zaraženim ostacima nakon infekcije biljaka, vrlo brzo na napadnutim organima nastaju plodna tijela s velikim brojem konidija na zaraženim ostacima nakon infekcije biljaka, vrlo brzo na napadnutim organima nastaju plodna tijela s velikim brojem konidija, koje šire zarazu da bi se ostvarila zaraza potrebno je da su biljni organi vlažni barem 8 – 10 sati, uz uvjet da su temperature oko 20˚C inkubacija traje 4 – 8 dana Zaštita koristiti zdravo sjeme tretiranje sjemena tiramom pruža dobru zaštitu u pogledu prenošenja parazita potrebno je pridržavati se plodoreda s tretiranjem treba početi čim se primjete prve pjege na lišću FUNGICIDI → Dithane M-45*


13 BOLESTI KUPUSNJAČA

-

(Bolesti karfiola, kupusa, kelja, korabe, cvjetače, uljane repice, repe, hrena)

1) PALSMODIOPHORA BRASSICAE (Kupusna kila) Simptomi znaci bolesti se vide na korijenu na korijenu se formiraju zadebljanja, koja su posljedica hiperplazije i hipertrofije stanica korijena korijen može biti zahvaćen čitavom svojom dužinom, tvoreći kvrgavu masu, iz koje izlaze malobrojni sekundarni korjenčići na sekundarnom korijenu, bolest se manifestira pojavom zadebljanja, najčešće valjkastog ili vretenastog oblika u početku zadebljanja imaju istu boju kao i ostali napadnuti korijen, a kasnije ta mjesta postaju smeđa i pucaju onim kupusnjačama koje tvore mesnati korijen (rotkva, podzemna koraba) zaraza nastaje na pravom korijenu, dok dio zadebljalog hipokotila pokazuje izvjesnu otpornost simptomi na nadzemnom dijelu se očituju u smanjenju lisne mase, što je u korelaciji s oštećenjem korijena ako dođe do zaraze prijesadnice, tada su posljedice najočitije, a štete najveće vanjski listovi rozete mladih biljaka gube turgor i venu zaražene biljke rijetko propadaju → ostaju niže rastom, a starije lišće žuti i otpada ako zaraza izbije kasnije u vegetaciji ili je iz bilo kojeg razloga zaražen manji dio korijena, tada se simptomi na nadzemnom dijelu jedva opažaju, a urod nije mnogo umanjen Biologija raspadanjem zaraženog korijena, trajne spore dospiju u tlo → klijaju i nastaju zoospore s jednom jezgrom i 2 flagele u kiselom tlu iscjedini korijenja kupusnjače potiču klijanje spora nastale zoospore se kreću u tlu 2.5 – 5.0 cm kad spore dospiju do korjenčića, gube flagele i prodiru u epidermalne stanice korijena ili korijenovih dlačica → nastaje haploidni plasmodij s više jezgara nakon mitotske diobe se javlja zoosporangij s novim zoosporama, od kojih neke napuštaju korijen i odlaze u okolno tlo inficiranim stanicama, nakon formiranja višestaničnih plazmodija, poveća se obujam kad se parazitirane stanice dijele, prelazi i parazit u novu stanicu, pa se tako zaraza širi unutar iste biljke kad se zaraženi korijen raspada, spore dolaze u tlo, gdje mogu ostati dugi niz godina najpogodnije temperature za klijanje spora su od 18 – 23 ˚C, ali zaraza može nastati u rasponu temperatura od 9 – 30˚C osim temperatura, da bi se zaraza pojavila, potrebno je da tlo bude zasićeno vodom na više od 45 % od cjelokupnog kapaciteta tla za vodu Zaštita sve su kupusnjače osjetljive prema ovom parazitu o stupnju kiselosti tla zavisi pojava i intenzitet bolesti jedino prihvatljive mjere zaštite su plodored i kalcifikacija nakon pojave kile na kupusnjačama treba napraviti pauzu od 5 – 6 godina i ne saditi kupusnjače u plodoredu ne smiju biti Gramineae ni Papaveraceae, jer se na njihovom korijenu parazit održava ne izazivajući promjene kalcifikacijom možemo korigirati kiselost tla, pa podizanjem pH vrijednosti na 7.5 možemo onemogućiti razvoj parazita kalcifikaciju ne smijemo provoditi odjednom, već postepeno, u nekoliko godina fungicidi na bazi trifluralina (Treflan) i napropamida (Devrinol)

2) PERONOSPORA PARASITICA (Plamenjača kupusa)


-

14

Simptomi gljiva stvara fiziološke rase od kojih su neke usko specijalizirane ugrožene su mlađe biljke u rasadu već na kotiledonima se može opaziti gubitak boje na pojedinim mjestima → kasnije požute, a listovi se svijaju i venu ako listovi počnu otpadati vrlo rano mlada biljka može uginuti prije nego biljka uvene, na naličju kotiledona i hipokotilu nastaje siva prevlaka, koja potječe od konidiofora i konidija kasnije zaraze uzrokuju simptome na listovima → nastaju klorotične poligonalne pjege, koje kasnije obamru jako napadnuto lišće gubi turgor, objesi se dodirujući zemlju, a nakon nekog vremena otpadne ako je veći broj listova napadnut, čitava prijesadnica se može osušiti sistemično zaražene biljke zaostaju u rastu starenjem listovi postaju otporniji, pa makar se zaraze, kod starih listova štete obično nisu velike cvjetačama i brokulama može biti osim listova zaražen i cvijet, pa onda nastaju tamne pjege na cvatovima, što umanjuje tržnu vrijednost cvjetače na rotkvicama i repi može biti napadnut i zadebljali dio korijena → vide se smeđe ili crno obojena udubljena mjesta Biologija parazit se prenosi na sjemenu u obliku oospora i micelija oospore koje dospiju u tlo sudjeluju u primarnim infekcijama kad se na kotiledonima razviju konidiofori s konidijama, tada konidije prenose dalje zarazu u zaraženim kotiledonima i listovima, nakon pojave nekroze nastaju oospore, koje mogu preživjeti i do 130 dana u suhom tlu pri temperaturi od 5˚C, pa bi i to mogao biti jedan od načina prizemljenja najpogodnije su temperature za klijanje konidija i penetraciju od 8 – 12˚C bolest se brzo širi ako su noćne temperature od 9 – 16˚C, a dnevne ne prelaze 24˚C Zaštita rasad treba biti rijedak, koliko to uzgojne mjere dopuštaju → izbjegava se stvaranje visoke relativne vlage između pojedini sorata ili hibrida ima razlika u osjetljivosti, ali one nisu tolike da bismo izostavili redovnu zaštitu fungicidima klijališta prije upotrebe treba sterilizirati, ili barem raskužiti prva prskanja se izvode kad je parazit u fazi kotiledona → fungicidi na bazi propineba*, mankozeba* ili cineba* za druga prskanja se može upotrijebiti jedan od sistemičnih fungicida → metalaksil - Ridomil, oksidiksil – Sandofan Z pred sadnju, poželjno je tretirati prijesadnice jednim od fungicida na osnovi bakra 3) ALBUGO CANDIDA (Bijela rđa) Simptomi na nadzemnim dijelovima kupusnjača nastaju bijele pustule, pojedinačno ili u skupinama sorusi najčešće nastaju na listovima sorusi izgledaju kao male bijele bradavice, koje se ispočetka jedva opaze ispod epiderme, koja pokriva sorus - oslobađaju se sporangiji u obliku bijelog praha najveće štete nastaju u proizvodnji sjemena (cvjetače, korabice i rotkvice) stapka se uvija i deformira, nastaje hipertrofija cvjetovi ostaju sterilni, a ako i donesu sjeme, ono je šturo Biologija obligatan parazit, koji se razvija intercelularno, a ispod epiderme formira soruse u sorusima nastaju konidiofori, na kojem su smještene sferične konidije, u lancima povezanim disjunktorom konidije šire zarazu tijekom vegetacije


15

pomoću oosopora parazit se prenosi iz vegetacije u vegetaciju na dvogodišnjim i višegodišnjim biljkama (hren) parazit može prezimiti u obliku micelija, a u proljeće se iz korijena zaraza širi sistemično Zaštita rasad treba biti rijedak, koliko to uzgojne mjere dopuštaju → izbjegava se stvaranje visoke relativne vlage između pojedini sorata ili hibrida ima razlika u osjetljivosti, ali one nisu tolike da bismo izostavili redovnu zaštitu fungicidima klijališta prije upotrebe treba sterilizirati, ili barem raskužiti prva prskanja se izvode kad je parazit u fazi kotiledona → fungicidi na bazi propineba*, mankozeba* ili cineba* za druga prskanja se može upotrijebiti jedan od sistemičnih fungicida → metalaksil - Ridomil, oksidiksil – Sandofan Z pred sadnju, poželjno je tretirati prijesadnice jednim od fungicida na osnovi bakra 4) ALTERNARIA SPP. (Pjegavost kupusnjača)

-

 Alternaria brassicae Simptomi najčešće su domaćini kupus, brokulica, cvjetača, repa i hren na listovima kupusnjača nastaju tamnosmeđe koncentrične zonirane pjege, čiji je promjer od 5 – 12 mm veće ekonomske štete nastaju na cvjetači i sjemenskim usjevima na cvatu cvjetače nastaju tamnosmeđe pjege, pokrivajući veći ili manji dio cvata, što umanjuje tržnu vrijednost proizvoda na biljkama za proizvodnju sjemena može biti zahvaćen dio cvjetne stapke i komuške → tu nastaju ovalne pjege zaražene komuške prisilno sazrijevaju, ranije pucaju, pa se sjeme osipa što utječe na urod  Alternaria brassicicola Simptomi napada u prvom redu kupus i cvjetaču, dok je kelj manje napadnut može na sjemenskim usjevima izazvati veće štete nego A. brassicae na lišću stvara ograničene koncentrične pjege, čiji promjer iznosi od 1 – 10 mm unutrašnjost pjega je baršunasta, tamnosmeđa pa crna na stabljici i komuškama pjege su izdužene sjeme u komuškama može biti zaraženo površinski, ali i u unutrašnjosti zaraženo sjeme je slabije klijavo i često smežurano  Alternaria raphani Simptomi javlja se na rotkvi, premda dolazi i na sjemenu ostalih kupusnjača biljke dobivene od zaraženog sjemena u pravilu imaju pjege na hipokotilu i poliježu na listovima rotkve se javljaju žute nepravilne pjege, koje s vremenom postaju tamne, promjer im je od 1 cm centar pjega se obično suši i ispada ovalne i eliptične pjege, osim na listovima nastaju na cvjetnoj stapci, komuškama, koje su smežurane i tamnije od nezaraženih koncentrične pjege mogu nastati na korijenovom vratu od zaraženih komuški dobije se zaraženo sjeme, koje je tamnije od zdravog, smežurano i slabije klijavo

Biologija


-

-

16

spomenute Alternaria vrste prezimljuju u obliku micelija u zaraženim biljnim ostacim u polju zarza se može prenositi na sjemenu ili u obliku micelija u sjemenu → ošteti se hipokotil i biljka poliježe, a novonastale spore na poleglim biljkama šire zarazu na zaraženim biljnim ostacima se razvija micelij, a na njemu za vlažna vremena nastaju brojne konidije kada konidije dospiju na osjetljive organe, klijaju i probijaju kličnom cijevi kutikulu ili prodiru kroz oštećena mjesta → brzo nastaju brojne konidije, koje raznosi vjetar, kiša, itd. te se zaraza obnavlja Zaštita sve 3 vrste Alternaria se prenose sjemenom, pa ako se na sjemenu utvrdi zaraza, potrebno je sjeme tretirati tretiranje sjemena fungicidima daje samo djelomičnu zaštitu tretiranje toplom vodom je djelotvornije nego fungicidima, ali se nakon tog postupka preporučuje sjeme tretirati jednim od fungicida za tretiranje sjemena na bazi tirama ili manokozeba plodored je važna mjera zaštite u proizvodnji sjemena potrebna su tretiranja tik pred cvatnju, zatim kada otpadne 90 % latica, a treće prskanje je 10 dana nakon toga FUNGICIDI → na osnovi propineba* i bakra 5) SCLEROTINIA SCLEROTIORUM (Mumifikacija glave kupusa) Simptomi simptomi se obično pojave pred zriobu, iako se zaraza pojavila mnogo prije kad je zaražen kocen, tada se čitava biljka osuši u kocenu nalazimo micelij i sklerocije na listovima koji su pri zemlji kad se zarazi glavica, oruđima pri obradi i zbog ozljeda od insekata ili tuče, vanjski se listovi suše i peteljka puca na mjestu gdje izlazi iz kocena → tada otpadne veći broj listova, te glavica ima duguljasti oblik vanjski listovi koji ostaju, poprimaju na donjem dijelu svijetlozelenu boju → formiraju se crni plosnati sklerociji, dugački 1 – 2 cm Biologija gljiva prezimljuje kao micelij na odumrlim ili živim, ali zaraženim dijelovima biljke može prezimiti u obliku sklerocija na biljnim dijelovima ili u tlu u proljeće ili na početku ljeta na sklerocijima mogu nastati apoteciji unutar apotecija se nalaze askusi iz kojih izlijeću askospore, koje izazivaju primarne zaraze ako je vrijeme vlažno, na sklerocijima se formira micelij, koji direktno zarazi biljku Zaštita osjetljiviji su neki hibridi, pa treba izabrati one manje osjetljive treba uvesti što je moguće širi plodored, a u plodoredu bi trebale biti zastupljene žitarice za širenje parazita su naročito pogodna teška zbijena tla, koja loše propuštaju vodu i ostaju dugo vlažna, pa takva tla treba izbjegavati oboljele biljke treba ukloniti iz polja i spaliti, jer sklerociji koji dospiju u tlo mogu biti aktivni i 8 – 10 godina kemijska zaštita nije potrebna, jer je obično mali broj biljaka zaražen plodored je obavezna mjera


17

BOLESTI SALATE, ENDIVIJE I RADIČA

-

-

-

1) SCLEROTINIA SPP. (Bijela trulež) Simptomi ovu bolest uzrokuju 2 vrste → Sclerotinia minor i Sclerotinia sclerotiorum do zaraze dolazi u zoni korijenovog vrata na mjestu prodora parazita u korijen nastaje mekana trulež → čitava glavica gubi turgor na onom dijelu glavice koji je okrenut prema zemlji možemo vidjeti poput vate bijeli micelij, unutar kojega se mogu razabrati sklerociji sklerociji su nepravilna oblika i najčešće duguljasti, u početku su sive boje i mekani, a kasnije pocrne i otvrdnu nastaje u svim stadijima rasta salate Biologija oba uzročnika imaju isti ciklus razvoja, ali Sclerotinia minor ima sklerocije velike 0.5 – 2 mm, a Sclerotinia sclerotiorum i duguljaste i plosnate, velike 3 – 9 mm u obliku sklerocija gljiva može preživjeti dugi niz godina u tlu na sklerociju se formiraju apoteciji koji u sebi sadrže askuse s askosporama iz askusa se oslobađaju askospore koje inficiraju biljne organe na sklerociju se može razviti micelij koji je u stanju inficirati biljku domaćina gljiva može preživjeti određeno razdoblje u obliku micelija kao saprofit voli lagana, dobro prozračena tla, u kojima se ne nakuplja suvišna voda → višak vode u tlu je povezan s nakupljanjem većih količina CO2, a u takvim tlima se vrste Sclerotinia slabije razvijaju Zaštita obavezno treba provoditi mjere koje smanjuju infektivni potencijal parazita → potrebno je zaražene biljke odnijeti iz staklenika i spaliti ih nakon svake berbe treba pokupiti otpalo lišće, jer se na njemu zadržava micelij i stvaraju sklerociji, što povećava infektivni potencijal kemijska sterilizacija daje djelomičnu zaštitu, jer se na taj način suzbija micelij, ali ne i sklerociji ispravno provedena sterilizacija vodenom parom daje najbolje rezultate tijekom vegetacije može se prskati fungicidima prvi put treba tretirati odmah nakon sjetve, a prije nicanja; drugi put kada se razviju 4 – 5 listova; posljednji put u početku savijanja glavice za prva 2 tretiranja treba uzeti manje doze FUNGICIDI → Ronilan, Kidan 2) BREMIA LACTUCAE (Plamenjača) Simptomi napada endiviju, salatu i radič biljke su osjetljive u svim razvojnim stadijima kotiledoni, kao i prvi pravi listovi, mogu biti potpuno prekriveni konidioforima i konidijama zbog napada venu tek iznikle biljke oštećenja na razvijenim listovima su različite veličine, uglata oblika, jer su omeđene jačim žilama lista → ta mjesta u početku su svijetlozelena do žuta na starijim listovima, oštećenja postaju klorotična, zatim potamne ili tkivo lista postaje tanje, suho i prozirno simptomi na listovima: 1) Tipične lezije sa sporulacijom na donjoj strani lista 2) Difuzne lezije su vidljive s obje strane lista 3) Široke lezije 4) Male uglate nekrotske ozljede 5) Ozljede sa sporulacijom na licu i naličju lista jak napad na cvjetnu stapku smanjuje urod i kvalitetu sjemena zaraza može biti i sistemična → sistemično zaražene biljke obično su niže pred zatvaranje glavice se pojave tamnosmeđe pjege u pazušcu listova


-

18

Biologija najčešće na naličju lista nastaju dihtomno razgranati konidiofori, koji završavaju s proširenjem nalik na šaku s 5 – 6 sterigma, na kojima se nalaze konidije konidije nastaju noću, kada je relativna vlaga visoka (80 – 100 %), a temperature između 18 – 20˚C pomoću konidija se zaraza širi tijekom vegetacije sa zaraženih listova na zdrave konidije mogu klijati na temperaturama od 2˚C do 28 – 31˚C, s optimalnom koja se nalazi na 10˚C s tim da se konidije nalaze u kapi vode za svega 2 – 3 sata u optimalnim uvjetima, hifa probija kutikulu enzimatskim i mehaničkim putem i ulazi u stanice epiderme inkubacija traje 5 – 14 dana u životnom ciklusu je poznat i stadij oogonija i anteridija, koji nastaje kad se susretnu miceliji dvaju kompatibilnih izolata kao produkt spajanja anteridija i oogonija nastaju oospore, pomoću kojih se gljiva prenosi iz godine u godinu neki izolati stvaraju samostalno oospore, što znači da su homotalični, ali većina izolata je heterotalična oospore rjeđe nastaju na salati nego na drugim domaćinima Zaštita selekcija na otpornost u ovog parazita nije dala potpuni uspjeh, jer je nemoguće uzgojiti takav hibrid koji bi bio otporan prema brojnim patotipovima ove gljive praktične mjere suzbijanja se svode na plodored, sterilizaciju tla u stakleniku i uklanjanje zaraženih biljnih ostataka FUNGICIDI → Aliette 3) BOTRYTIS CINEREA (Siva plijesan) Simptomi na salati, endiviji i radiču u svim stadijima razvoja, od sjetve do berbe kad se zarazi ponik, mlade biljke mogu polijegati prvi je nagovještaj zaraze starijih biljaka, vodenasto-tamna zona na bazi struka ili lista pjega postaje klorotična i uskoro se zaraženo mjesto presvuče sivim micelijem ako nakon povoljnog perioda za razvoj bolesti nastupi suho razdoblje, napadnuti se dijelovi lista suše, poprimajući svijetlosmeđu boju Biologija živi i kao saprofit na odumrlim biljnim ostacima → konidija ima svuda i mogu izazvati zarazu čim za to dođu pogodni uvjeti za zaraze je potrebna relativna vlaga veća od 85 % temperatura je od manjeg značaja, jer se Botrytis cinerea razvija na temperaturi 0 – 35˚C Botrytis se prenosi na sjeme u obliku micelija ili sklerocijima koji dospiju među sjeme Zaštita zato što je parazit prisutan posvuda, potrebno je paziti na uvjete koji su potrebni za zaraze (relativna vlaga) → u uzgoju pod staklom i plastikom možemo korigirati te uvjete provjetravanjem i zagrijavanjem zaštićenog prostora suzbija se istim fungicidima kojima se suzbija bijela trulež salate → Kidan, Ronilan


19 BOLESTI BLITVE

-

-

1) PERONOSPORA FARINOSA (Plamenjača) Simptomi plamenjača dolazi u područjima koja su manje topla (8 – 10˚C) i vlažna najmlađi listovi biljke poprimaju žutoružičastu boju, postaju deblji, naborani, a s naličja lista vide se nakupine sporonosnih organa sivoljubičasto boje katkada mogu biti napadnuti i vanjski listovi, ali i cvjetna stapka Biologija gljiva se prenosi u vidu oospora u zaraženom lišću, ali se može prenositi i sjemenom blitva i cikla mogu biti inficirane sporama koje donosi vjetar s polja šećerne repe Zaštita bolest se pojavljuje na pojedinim biljkama u usjevu čim se primjete prvi simptomi, zaražene biljke treba odstraniti iz usjeva koristiti zdravo ili tretirano sjeme plodored također doprinosi smanjenju zaraze blitvu i ciklu se ne preporučuje saditi pokraj šećerne repe 2) CERCOSPORA BETICOLA (Pjegavost lišća) Simptomi katkada može izazvati ozbiljne štete bolest se manifestira pojavom malih, okruglih, svjetlo-smeđih pjega, s tamnim rubom promjera 2 – 3 mm → najprije na starijim listovima Biologija gljiva se preko zime održava na zaraženim ostacima u formi strome zaraza se može prenjeti i sjemenom infekcije se realiziraju u širokom rasponu temperatura, od 12 – 35˚C s optimumom kod 25˚C, uz 98 % vlagu zraka Zaštita plodoredom i sakupljanjem zaraženih biljnih ostataka, znatno se umanjuje zaraza gljiva se prenosi sjemenom, pa je neophodno tretirati sjeme (TMTD)


20 BOLESTI BOBA I GRAHA

-

1) UROMYCES APPENDICULATUS (Hrđa graha) Simptomi gljiva napada list, a rjeđe stabljiku i mahune u kasno proljeće na donjoj strani plojke nastaju ecidije u vidu malih bijelih prištića poslije bijelih prištića se pojavljuju smeđi jastučići → uredosorusi oko uredosorusa tkivo lišća je svjetložute boje ako je vrijeme vlažno broj uredosorusa se povećava s vremenom sorusi mijenjaju boju, postaju crni, što znači da u njima nastaju teleutospore zaražene mahune nemaju tržnu vrijednost Biologija autecijska hrđa, što znači da svi stadiji dolaze na istom domaćinu na zaraženim biljnim ostacima prezimljavaju teleutospore teleutospore klijaju u proljeće, dajući bazidiju s bazidiosporama koje inficiraju mladi list graha na listu graha nastaju najprije ecidije blijedožute boje ecidiospore inficiraju list te nastaju prvi uredosorusi uredospore raznosi vjetar na udaljenosti i do 1000 metara, te dolazi do ponovnih infekcija koliko će se puta ciklus uredosorusa ponoviti, ovisi o osjetljivosti sorte, klimatskim prilikama i dužini vegetacije posijane sorte uredospore klijaju na listu koji je vlažan barem 8 sati, uz temperature od 16 – 25˚C pred kraj vegetacije sorusi postaju crne boje Zaštita u područjima gdje se hrđa češće javlja, treba sijati manje osjetljive sorte na manjim parcelama nakon žetve treba sakupiti biljne ostatke i spaliti, a motke raskužiti s 2 % formalinom ili varikinom na većim površinama uvesti plodored FUNGICIDI → na osnovi mankozeba* (Dithan M-45) ili bilertanola* (Baycor)


21 BOLESTI GRAŠKA

-

-

-

1) ASOCHYTA PISI (Palež graška) Simptomi parazitira na nadzemnim dijelovima biljke na listovima se javljaju žutosmeđe ovalne pjege, unutar kojih nastaju male crne kuglice (piknidi) pjege na stabljici su duguljasta oblika, svjetlosmeđe boje, uleknute, s tamnim rubom na mahunama, pjege su okrugla ovalna oblika, malo upale u tkivo i svijetlosmeđe boje, obrubljene tamnim rubom u središtu lezije nastaju brojna plodna tijela s površine mahune, gljiva prodire u unutrašnjost, gdje inficira sjemenke ako s mahune rano napadnute, mogu ostati kržljave gljiva se nalazi u sjemenu u obliku micelija Biologija gljiva se prenosi iz jedne vegetacije u drugu zaraženim sjemenom premda se prenosi i zaraženim ostacima ovaj način ima daleko manje značenje tijekom vegetacije, nakon pojave prvih plodnih tijela, piknospore obavljaju sekundarne zaraze Zaštita osim zdravog ili tretiranog sjemena (TMTD) najvažnija mjera je plodored → optimalan bi bio četverogodišnji plodored bez leguminoza dobrom pripremom tla se postiže brzo nicanje i razvoj usjeva i tako smanjuje mogućnost jačih napada na klicu i mlade biljke FUNGICIDI → iz skupine benzimidazolkarbamata* (Bavistin), ali nisu registrirani kod nas za ovo 2) PERONOSPORA VICIAE (Plamenjača) Simptomi prvi znak bolesti na listovima je pojava žute, odn. smeđe lezije na gornjoj strani lista na naličju lista stvara se modrikasti mašak, koji potječe od konidiofora i konidija mlade biljke mogu biti sistemično zaražene → kržljava rasta i savijene stabljike zelene, a zaražene mahune, postaju smeđe sa zelenim nenapadnutim zonama u unutrašnjosti mahune nastaje bijela prevlaka, koja s vremenom postaje smeđa pojedine sjemenke u mahunama su zaražene micelijem Biologija najvažnije je prenošenje parazita iz jedne u drugu vegetaciju putem oospora u biljnim ostacima oospore ostaju u tlu 10 – 15 godina i izvor su primarnih infekcija nakon pojave sporangija dolazi do sekundarnih infekcija sporangiji nastaju u uvjetima visoke relativne vlage (iznad 90 %) koja traje barem 12 sati na temperaturama od 1 – 20˚C dolazi do klijanja sporangija optimum za klijanje je između 4 – 8˚C spore mogu preživiti svega 24 sata pri temperaturi od 20˚C Zaštita plodored je jedna od osnovnih mjera zaštite FUNGICIDI → iz skupine ditiokarbamata* – Polyram DF, Antrecol, Dithane M-45 → na sjemenskim usjevima se koriste sistemici* – Ridomil MZ, Galben M 3) ERYSIPHE PISI (Pepelnica) Simptomi lišće, stabljika i mahune mogu biti djelomično ili potpuno prekrivene sivim maškom, koji potječe od micelija i oidija parazita napadnuto tkivo lista i mahuna ispod maška postaje smeđe ili purpurno i suši se micelij se nalazi u unutrašnjosti sjemena bolest se obično pojavljuje na kraju vegetacije FUNGICIDI → djelotvorni na osnovi sumpora


22 BOLESTI LUKA

-

-

1) PERONOSPORA DESTRUCTOR (Plamenjača) Simptomi iz zaraženih lučica se razviju sistemično zaražene biljke koje ostaju patuljaste listovi su im zavinuti i svjetlije zelene boje od zdravih često su prelomljeni, pa dio lista visi prema tlu uskoro čitav list bude presvučen sivkastoljubičastom prevlakom, koja potječe od sporonosnih organa u posljednjoj fazi patogeneze, listovi klonu, smežuraju se i osuše lokalne lezije su posljedica sekundarnih infekcija → na listovima nastaju male, svijetložute pjege, koje se postepeno povećavaju  na tim mjestima za vlažna vremena nastaje sivkastoljubičasta prevlaka konidija i konidiofora ako je vrijeme suho, dolazi do nekroze napadnute zone, a na ta mjesta se naseljavaju gljive Stemphylium botryosum i Alternaria alternata napadnuti listovi gube čvrstoću na mjestu gdje je došlo do infekcije → na tom mjestu se list prelomi i visi prema tlu, a iznad toga mjesta se osuši Biologija nakon propadanja zaraženih biljnih organa, u njima se formiraju oospore → nakon perioda mirovanja klijaju u micelij, koji je odgovoran za infekcije plamenjača se iz godine u godinu najčešće prenosi u zaraženim lučicama iz lučica, micelij se proširi na mlade cjevaste listove na kojima nastaju sporonosni organi konidiofori izlaze iz puči u skupinama, a na njima se nalaze konidije konidije klijaju u kličnu cijev, te ulaze u biljno tkivo šireći se između stanica micelij pomoću filamentoznih haustorija ulazi u stanice i uzima hranu plamenjača se može održati preko zime na perenirajućem luku, na kojem se rano u proljeće razvija prva konidijska generacija Zaštita kao zaštitna mjera se može preporučiti plodored i korištenje zdravih lučica za uništenje micelija u lučici koristi se termoterapija (41˚C uz ekspoziciju 4 sata) kod jesenske sadnje lučica, potrebno je u proljeće prekontrolirati usjev i eventualno zaražene biljke uništiti ne preporuča se uzgajati konzumni luk u blizini sjemenskog FUNGICIDI → na osnovi bakra (Bordoška juha, Champion, Cuproxat), kombinirani fungicidi (Bakarni antracol, Cupramix), karbamati (Antracol, Chromoneb, Polyram DF) → djelotvorniji su sistemični fungicidi – Aliette, Ridomil MZ 72 2) PUCCINIA ALLII (Hrđa) Simptomi znaci bolesti se manifestiraju na listovima i cvjetnoj stapci na listovima se pojavljuju žuto-smeđi, okruglasti ili izduženi uredosorusi pred kraj vegetacije nastaju tamno smeđi teleutosorusi, dugački oko 5 mm kod jakih zaraza, lišće se suši, a lukovice su manje Biologija teleutospore prezime na zaraženim biljnim ostacima, a u proljeće klijaju i zaraze listove Allium vrsta na zaraženim listovima nastaju spermogoniji i ecidije, a zatim uredo- i teleutospore Zaštita treba sakupiti i uništiti sve zaražene biljne ostatke FUNGICIDI → na osnovi bakra, metirama (Polyram DF) za suzbijanje plamenjače, suzbijamo i ovu bolest


-

23

3) UROCYSTIS CEPULAE (Snijet) Simptomi javlja se isključivo na mladim biljkama u prvoj godini njihovog razvitka iz sjemena može biti zahvaćen čitav list, a zaraza može prijeći i unutar ljusaka lukovice kod jakih zaraza, lišće se lomi i savija prema zemlji, a biljke ugibaju 3 – 4 tjedna nakon nicanja na svim zaraženim organima nastaju srebrenkasti, a kasnije crni mjehurići, koji pucaju, a iz njih izlazi mnogo tamnosmeđih spora lučice zaraženih biljaka su sitne, smežurane, tamnosive s istim ispupčenjima i sporama kao na listovima Biologija parazit se može prenijeti sjemenom, ali daleko važnija je zaraza iz tla hlamidospore iz tla ili sa sjemena, klijaju u kratki hijalini bazidij, koji preraste u micelij micelij probija kutikulu kotiledona, u razdoblju od početka klijanja, do nicanja osjetljivo razdoblje traje prvih 12 – 20 dana → nakon toga biljka postaje otporna inkubacija obično traje tjedan dana, nakon čega se pojave srebrenkasti, a kasnije crni mjehurići, unutar kojih se nalazi masa tamnosmeđih spora Zaštita sjetva zdravih lučica i plodored (barem 4 godine) su jedine praktične mjere


24

BOLESTI ŠEĆERNE REPE -

-

1) PERONOSPORA FARINOSA (Plamenjača) prvi znakovi se javljaju početkom ljeta → lipanj najmlađi listovi u srcu su žućkasti, zadebljali i deformirani s kratkim peteljkama → mesnati su i lomljivi, a rub im se nakovrča, mnogi i pocrne i odumiru stariji vanjski listovi nisu zaraženi na donjoj strani zaraženih listova formira se rahla bjelkasta, a kasnije sivoljubičasta prevlaka → konidije s konidioforima moguće su deformacije → dvostruka glava i raspucavanje glave za vlažna vremena mogu se na starijim vanjskim listovima formirati žutozelene pjege s prevlakom konidiofora moguća je ponovna zaraza u jesen najbujnijih repa nakupine konidiofora nastaju noću i pri rosi konidije su kratkog vijeka, odmah klijave i pri nižim temperaturama (4 – 7˚C) micelij gljive prorašćuje različito tkivo plojke i peteljke, te zalazi kasnije u srce i korijen gdje prezimi s korijenom → katkad dopre i u tkivo perigona i tu formira oospore (u sjemenu) i tako se prenosi  sistemična gljiva MJERE ZAŠTITE → odvojen uzgoj sjemenske i industrijske repe → kontrole u prvoj godini, pa se zaražene iskopaju, a u drugoj godini se zaraženim prelomi lišće a glava zatrpa u zemlju 2) RAMULARIA BETICOLA (Siva pjegavost) česta bolest za vlažnih i hladnih ljeta na plojci lista male, nepravilne sivobijele – sivosmeđe pjege → tkivo unutar pjege se osuši, nekad i ispadne nekad su pjege prozirne konidije su izdužene, bezbojne, jedno- i višestanične prezimljuje na ostacima zaraženih listova sličnosti sa Cercosporom → suzbijanje – fentin preparati, benzimidazoli 3) CERCOSPORA BETICOLA (Pjegavost lista) najraširenija i najštetnija bolest lišća uočljiva je oko početka srpnja (cca. 01. 07.) kad se na starijem lišću javljaju okruglaste pjege pjege su u početku sitne, ali su s vremenom brojnije, pa se spoje → svjetlosmeđe do sivosmeđe boje s crvenosmeđom (od antocijana) bojom ruba (plutasto staničje), a u središtu su smeđecrvene točkice presvučene prevlakom (konidije) kasnije prelazi i na srednje (ali nikad one kod srca) listove listovi se osuše i klonu na tlo vezani na biljku peteljkom koja je zaražena većim, izduženim pjegama dolazi do pojave RETROVEGETACIJE → repina glava potjera iz stabljike novo lišće (veći otpad u šećeranama) ljeti površina tla ostaje gola → razvoj korova i otežano vađenje repe, teže prerađivanje gljiva prodire u list kroz puči, a širi se inter- i intracelularno zaraza je lokalna kroz puči van prodiru konidiofori s višestaničnim konidijama, koje prenose vjetar i kiša (ljeti) termofilna gljiva s optimumom klijanja 23 – 25˚C (min. 12˚C, max. 35˚C) i visoka zračna vlaga (cca. 95 %) u jesen se ostaci zaraženog lišća zaoru → prezimljuje u obliku gustog spleta hifa ili stroma (glavni izvor zaraze), dok je drugi izvor zaraze sjeme (klupko) u RH se pojava Cercospore uoči između 24.06. i 05.07. → tada počinjemo suzbijati MJERE SUZBIJANJA → Fentin-preparati, benzimidazoli → uzgoj otpornijih sorti; tretiranje sjemena (TMTD); plodored – barem 5 god.


25 BOLESTI VINOVE LOZE

-

-

-

-

1) PLASMOPARA VITICOLA (Plamenjača vinove loze) bolest donešena iz Amerike uvozom podloga, a danas je prisutna gotovo svugdje i svake godine parazitira i na ukrasnim vrstama napada sve zelene organe loze → list, cvijet odn. grozdić u cvijetu, bobice i mladice to je obligatni parazit koji parazitira na živom tkivu kako napadnuti dio odumire, gljiva se širi dalje, a odumrli dio posmeđi LIST → na gornjoj strani lista se javljaju tzv. "uljne mrlje"  žute klorotične mrlje → na naličju lista za toplog i vlažnog vremena izbijaju bijele prevlake – konidiofori s konidijama → s vremenom sporulacija jenjava u sredini i širi se sastrane (pjege) → pjega je u sredini smeđa (nekrotizirano tkivo), a oko toga je klorotični dio  živo tkivo u kojem su gljive (starija infekcija) → širenje pjega je do jačih žila, pa da se osuši i otpadne cijeli list treba više infekcija ! → iz konidija koje je vjetar odnio na drugo lišće, uz vlagu izlaze zoospore i vrše infekciju kroz puči  sekundarna zaraza → smanjuje se asimilacijska površina listova CVIJET & CVJETNE KAPICE → čitav cvjetni grozdić je pokriven bijelom prevlakom → cvijetovi zajedno sa stapkama posmeđe, uvenu, pocrne, osuše se i otpadnu → katkad je napadnut samo donji dio cvata, a katkad i peteljkovina (savija se i odumire) BOBICE → na sitnima (do veličine graška)  razvije se bijela prevlaka, a kasnije bobice pocrne, osuše se i otpadnu (većina ili sve)  do zaraze se dolazi putem puči (još funkcioniraju) → na krupnima (1/3 – 2/3 veličine)  puči više ne funkcioniraju, pa se zaraza širi kroz peteljkovinu na kojoj su puči  bobice se osuše, smežuraju, posmeđe i otpadnu  na njima nema bijele prevlake  zaražene su samo pojedine bobice → veće bobice neće biti napadnute zato što prestaju funkcionirati puči na peteljčicama u kolovozu tako mogu biti zaraženi listovi zaperaka, ali odrasle bobice i lišće ne MLADICE → rjeđe su zaražene → vršni dijelovi su pokriveni bijelom prevlakom, kasnije pocrne i osuše se VITICE → mogu biti napadnute Biologija prezimljuju u obliku OOSPORE i to 1 – 3 godine u razgrađenom lišću na tlu predstavljaju izvor zaraze oospore dozriju u 4.5 mjeseci uz dovoljno vlage (tlo zasićeno vodom) i optimalnom temperaturom (2 dana temp. min. 12˚C) oospore kliju u MAKROZOOSPORANGIJ (makrokonidiju) sa mnogo zoospora (sa 2 biča) ovojnica makrokonidije pukne i zoospore su slobodne → na lišću vrše primarnu infekciju kroz puči s gornje strane lista nastaju "uljne mrlje", a s donje strane se nalazi bijela prevlaka – konidiofori s konidijima koje kliju i vrše sekundarnu infekciju → plamenjača može imati 15 – 20 generacija ljeti bolest rjeđe prezimi u obliku micelija u pupu → razvojem mladice iz pupa se razvija i gljiva tijekom inkubacije se ne vide simptomi


26

Zaštita -

-

-

ANTIPERONOSPORNA SLUŽBA → na temelju praćenja razvitka peronospore i vremenskih prilika obavještava vinogradare kada i do kojeg roka mora biti loza poprskana fungicidom METODA PROGNOZE PO MÜLLERU → uspostavljena u Njemačkoj → izračunava se inkubacioni period – potrebni su podaci min. i max. temperature, količine kiše i vlaženje lišća (period vlaženja) → do pojave zaraze može doći ako su zadovoljeni uvjeti da padne najmanje 10 mm kiše u 2 dana s min. temperaturom od 11˚C, da je lišće barem 2 – 3 cm široko i da u vinogradu ima zrelih, klijavih oospora METODA PO ŠATSKOM → temperatura tla mora biti iznad 8, odn. 10˚C, zemlja mora biti zasićena vodom FUNGICIDI → sistemični fungicidi – Champion, Cuperblau, Modra galica, Bordoška juha → organski fungicidi – Galben, Mikal, Ridomil  sistemični  ulaze u tkivo i ne ispiru se  moguća pojava rezistentnosti  primjena samo preventivno → tijekom kontaminacije – preventivno tretiranje → organski fungicidi s površinskim djelovanjem se ispiru sa 20 – 40 mm kiše, ne djeluju sistemično, dok se sistemični ne ispiru kad jednom uđu u list

2) PSEUDOPEZIZA TRACHEIPHILA (Crvena palež) nije česta, ali je opasna bolest pjege podsjećaju na plamenjaču pjege se jave krajem 5., početkom 6. mjeseca → na bijelim sortama su žutosmeđe, a na crvenim crvene sa zeleno-žutim otocima unutar nje pjege su omeđene s žilama staničje pjega brzo posmeđi, osuši se i listovi propadnu gljiva se nalazi u provodnim elementima (žilama) koje začepi i posljedica su pjege, nekroze javlja se traheomikoza → prekid provođenja hraniva prezimi u obliku micelija u otpalom lišću → u proljeće se razvijaju apoteciji s askosporama duž žila, s donje strane lista apoteciji su 0.2 – 0.5 mm, sa 50 – 200 askusa, a svaki askus ima oko 8 askospora askospore dozrijevaju u proljeće s obilnim vlaženjem (10 mm kiše) i temperaturama od min. 13˚C, a raznosi ih vjetar uz kap vode askospore kličnom cijevi prodiru u list direktno perforirajući membranu i ulaze u provodne snopove inkubacija traje 2 – 3 tjedna na zaraženim listovima se formiraju konidije koje šire bolest IDENTIFIKACIJA → presjek kroz provodne snopove gdje se vide hife SUZBIJANJE → najbolje bakarnim preparatima – Bordoška juha, Bakreno vapno, Cuproxat 3) BOTRYTIS CINEREA (Siva plijesan) ubikvist i polifag; fakultativan parazit voli izrazitu vlažnost (100 %), a klije i pri 1 – 3˚C (optimum je oko 20 – 30˚C) napada grožđe (bobica i peteljčica), rozgvu, listove i cvijetove prezimi na zaraženoj lanjskoj rozgvi i drugim biljnim ostacima u obliku sklerocija → u povoljnim uvjetima tu nastaju konidije koje vjetrom dospijevaju na ostatke cvjetnih dijelova (doba cvatnje) primarne infekcije ostvaruje u cvjetovima preko njuške tučka inficirani cvjetni dijelovi nekrotiziraju i otpadnu → inficira se plodnica s nakupinama micelija SAPROFITSKA FAZA → gljiva živi u ocvalom grozdiću koji polako raste i zatvara se, nakon čega nastupa 2. faza (poluparazitska faza) POLUPARAZITSKA FAZA → zelena ili kisela plijesan


-

-

27

ojačana gljiva iz 1. faze napada peteljčice i bobe (naročito one koje su rastom grozda potisnute u unutrašnjost) slijede nekroze, prekid pravilnog kolanja sokova, bobice i peteljčice se smežuraju, posmeđe i osuše ako je vlažno → oblina fruktifikacija s mnogo konidija (paučinasta siva prevlaka) pred zriobu počinje 3. faza sive plijesni kada konidije zaraze i zrele, vanjske bobe  trulež grožđa bobe posmeđe, raspucaju, suše se, trunu i mnoge otpadaju zrele bobe su napadnute putem rana ili perforacijom pokožice direktno (kroz kutikulu, mehanički) širi se iz bobice u bobicu na mjestu gdje se dotiču kutikulu probija infekciona hifa u obliku oštrice hife se šire subepidermalno, po mesu bobica i razgrađuju kutikulu iz unutrašnjosti prema van kutinazama (kemijski) → šire se brzo po mesu → enzimima maceriraju (razmekšaju) meso meso posmeđi, intenzivnije noću kada nastaju kratke, gušće i razgranate hife (tamne zone), a manje danju (svijetlije smeđe zone) kroz pukotine izlazi puno ugljikohidrata → odgovara ishrani i naseljavanju gljiva na rozgvi → prelomi internodija na mjestu nekroze i posmeđenja → micelij može prorasti koru rozgve PETELJKE → duguljaste nekroze vretenastog oblika i plavkaste boje; vide se sporulacije ZELENE MLADICE → tamne mrlje nepravilnog oblika; ne dolazi do sporulacije BOBE → direktne štete prezimljuje u slabo ishranjenim pupovima u toplijim područjima se pojavljuju veći problemi najveće štete su pred berbu vino od takva mošta može imati miris na plijesan, mnogo glicerina i dr. kemijskih spojeva vinogradar je prisiljen na ranu berbu FUNGICIDI → kontaktni botriticidi – Ronilan, Rovral, Bumilex → sistemični botriticidi – Enovit, Benomil, Benlate, Fungochrom → biofungicid – Trichodex 4) UNCINULA NECATOR (Pepelnica) ektoparazit (na površini napadnutih organa) napada lišće i bobice + vitice, cvat, mladice prezimljuje u zaraženim ostacima lišća, mladica i na grešu (martinjsko grožđe) u obliku micelija sa formiranim kleistotecijima (crne okruglaste točke) iz kojih pucanjem u 5 ili 6 mjesecu izlaze askospore i vrše primarnu infekciju rijeđe prezimi u pupu, pa se razvije zajedno s tom mladicom infekcija počinje nakon cvatnje sekundarne zaraze vrše konidije nastale na prevlakama micelija LIŠĆE → javlja se pepeljasta prevlaka → jednolično pokriva površinu i pretežno se javlja na gornjoj strani lista, ali i na donjoj → napadnuti list se uvija, postaje tvrd, žuti, posmeđi i otpadne BOBICE → najčešće dok su veličine graška (na zrelim bobicama ne dolazi) → razvija se pepeljasta prevlaka koja zahvaća i cijeli grozd → mlađe bobice se osuše, a starije pucaju do sjemena → pokožica na napadnutom mjestu odumire, a bobica dalje raste → u suhom vremenu se osuše ZAŠTITA → sumporni fungicidi – Močivi sumpor ili za zaprašivanje – stavlja se u fungicide protiv peronospore (jedno špricanje – 2 bolesti) → Hipermangan (Kalijev permanganat) – kasna zaraza → organski fungicidi – fungistatični (kasnije će izbiti jača zaraza) – dobri su organski fungicidi sistemičnog karaktera  Nimrod, Rubigan, Afugan, Benulate, Benomil


28

5) PHOMOPSIS VITICOLA (Crna pjegavost) bolest "mrtvih ruku", tj. ugibanje rozgve Simptomi LISTOVI → na plojci sitne, tamnosmeđe do crne točkice odumrlog tkiva opkoljene svijetlijim krugom MLADICE → pjege poput produženih crta koje se spajaju ODRVENJELA ROZGVA → tijekom zime se sve više izbjeljuje, a na proljeće se na površini vide crne točkice – piknide VITICE & PETELJKE → rjeđe i manji intenzitet u vidu pjega Biologija u proljeće se na zaraženom rezniku ili lucnju razviju piknide → one nabubre ako je toplo i vlažno i iz njih izlaze spore (piknidospore), a spore su sposobne izvršiti infekciju spore raznosi vjetar ili kiša do novo istjeralih mladica i listova spore u kapi vode prokliju i kličnom cijevi prodru kroz puči ili ranicu u tkivo loze hife se zadržavaju u površinskim slojevima stanica kad list odumre ili mladica odrveni gljiva nastavlja rast stvaraju se piknide i u njima spore → temperatura 8˚C, rozgva navlažena za razvoj Zaštita suzbijanje se provodi vrlo teško, jer su piknide u proljeće u rozgvi ispod površine kore i teško pristupačne fungicidima kao preventivu iz nasada treba ukloniti zaraženu rozgvu rezidbom FUNGICIDI → slaba zaraza – mladice 5 – 6 cm → prvo prskanje → jaka zaraza – prije provesti "zimsko prskanje" (nakon obavljene rezidbe) → bakreni preparati u trostrukoj koncentraciji od one za peronosporu (Bordoška juha, Cu-oksiklorid, DNBP-preparati) → organski fungicid – Basfungin


29 BOLESTI JABUKE

-

-

-

-

1) VENTURIA INEQUALIS (savršena peritecijska forma) / FUSICLADIUM DENDRITICUM (nesavršena konidijska forma) – Krastavost ili fuzikladij najvažnija i najštetnija bolest jabuke napada list, cvijet, plod i mladice LIST → maslinasto-zelene mrlje (ne pjege – nema tako izrazitih nekroza kao u pjega) na licu lista → ako su na listu 1 – 2 mrlje on zadržava svoj oblik, ali veći broj izaziva deformacije, kovrčanje i valovitost, te sušenje i opadanje → rubovi mrlja su difuzni – bez oštrih granica → lišće slabije asimilira, jače transpirira, žuti i otpada → izvor zaraze za plodove → osjetljiviji su mlađi listovi u unutrašnjosti krošnje PLOD → maslinasto-zelene mrlje (2 – 20 mm) → rano zaraženi se deformira, zaostane u rastu i otpada → često se unutar mrlje raspucavaju (ulazno mjesto za ostale gljive – Monilie) → ispod zaraženog mjesta dolazi do tvorbe plutastog staničja (sklerenhima) koje odjeli zaraženo tkivo od zdravoga → odrastao plod nema sposobnost stvaranja pluta, pa je transpiracija kroz zaraženi dio jaka i plodovi gube vodu i smežuraju (kasni ili jesenski fuzikladij) CVIJET → na laticama i lapovima maslinasto-zelene mrlje → napadnuta je čaška → plodovi pucaju MLADICE → na kori mladica krastava mjesta su plitko raspucana → u njima može prezimiti micelij, ali u dvogodišnjoj mladici micelij ugiba nakon infekcije hife zalaze samo subkutikularno (ne prodiru u epidermu i parenhim) možemo uništiti zarazu i još 3 – 4 dana nakon početka zaraze (sistemički fungicidi) u pravilu se razvija u proljeće i rano ljeto, a ljeti zbog suše stagnira (15. 07. – 31. 08.) u jesen se opet širi razvoj jako ovisi o temperaturi i vlazi (kiši) → optimum za klijanje askospora je 16 – 20˚C prezimljava kao saprofit u zaraženom otpalom lišću micelij u jesen prorašćuje i mezofil lista, stagnira zimi i u proljeće razvija peritecij čiji vratovi izlaze na površinu lista maksimalno dozrijevanje peritecija se poklapa s kretanjem vegetacije – listanje periteciji uz obilje kiše (10 – 15 mm) bubre, pucaju i izbacuju askospore na visinu od 1 – 2 mm, njih ulovi vjetar i odnosi u krošnju askospore kliju na listovima i vrše primarnu zarazu → vjetar ih može nositi i do 500 m (dalje izgube klijavost) let askospora traje 2 – 4 tjedna (početak suzbijanja) za klijanje treba kap vode → razvija se klična cijev i perforira kutikulu, a pod kličnom cijevi se granaju hife inkubacija traje 6 – 12 dana, kutikula puca i javljaju se prve mrlje → formiraju se i konidiofori sa jednostavnim kruškolikim konidijama koje može otkinuti i raznositi (sekundarna zaraza) samo jaka kiša s vjetrom i to na male udaljenosti Zaštita to je prvi patogeni organizam kod kojeg se povećalo kurativno djelovanje preparata preventivno → prije nego su ostvareni uvjeti za infekciju kurativno → sve poslije infekcije, u periodu latence FUNGICIDI → Cineb, Ciram, Captan, Dodine → organski fungicidi – TMTD, Zineb, Dithane, Antracol → sterol-inhibitori – sistemici koji djeluju kurativno (preventivno vrlo kratko) kada suzbijamo fuzikladij često istovremeno suzbijamo i pepelnicu → dobra je kombinacija dodina i sterol-inhibitora


-

-

-

30

2) PODOSPHAERA LEUCOTRICHA (Pepelnica) gljiva prezimljuje na 2 načina (primarna zaraza): A) U PUPU (lisnom ili cvjetnom) → važniji način → gljiva ulazi u pup (8. i 9. mjesec) iz zaraženog lista preko lisne peteljke i zavlači se hifama između zametaka budućih listova (dok je pup još otvoren → takav pup je pri vrhu više otvoren, tanji i nije čvrst  iz njega malo strše unutrašnji listići → hife gljiva prate rast listova i cvijetova, te se prošire na njihovu površinu → gljivom su zahvaćeni SVI listovi, tj. cvijetovi zaraženog pupa (kasnije i izboja) → zimi su osjetljiviji, pa se lako smrznu (blaga zima = jak napad) B) KLEISTOTECIJIMA → formiraju se na jesen na zaraženim listovima i kori zaraženih izboja → smeđe-crna kuglasta tijela (najviše na kori "vodenjaka", zbog čega izgledaju kao "vještičina metlica") → u proljeće pucaju (svaki askus ima 8 askospora), izlaze askospore i vjetar širi zarazu → askospore kliju na mladom lišću bijelo-pepeljasta prevlaka je micelij s konidioforima i konidijama (sekundarna zaraza) raznošenju konidija i klijanju odgovara toplo vrijeme s visokom zračnom vlagom za klijanje ne treba kap vode zaraženi mogu biti samo mladi listovi LISTOVI → prevlaka, osobito na licu lista → listovi su tvrdi, uvijeni poput ljevka i uspravni, izmjenjene boje → postepeno se suše i otpadaju (osim vršnog lišća koje ostane na izbojima) IZBOJI → prevlaka → zaraženi su ovogodišnji izboji  odrvene, osuše se ili ostaju živi i nose mrtve pupove CVIJETOVI → prevlaka, latice zaostaju sa rastom (tučak i prašnici strše) i nisu ružičaste, već zelenkasto-vodene boje → ostaju sterilni u svibnju i lipnju je najjače širenje SUZBIJANJE → Močivi sumpor – suzbija i pepelnicu i fuzikladij → upotrebom običnih, nesistemičnih fungicida možemo djelovati profilaktički ili spriječiti zarazu i kurativno ili uništiti zarazu → raspored prskanja je sličan kao i za fuzikladij → folijarna gnojidba – ako fale mikroelementi tretira se borom da se poboljša oplodnja i zametnu plodovi ili s Ca radi boljeg čuvanja ploda → sistemični organski fungicidi – Saprol, Benlate, Benomil, Fungochrom 3) MONILINIA FRUCTIGENA (konidijski stadij) / SCLEROTINIA FRUCTIGENA (apotecijski stadij) – Trulež ploda NA POKOŽICI PLODA → smeđa pjega ispod koje je i smeđe meso  jako se širi, a na njoj se razvijaju žutosivi jastučići poredani u koncentrične krugove ili bez reda plod protrune do kraja, zasuši se i ostane na stablu ili otpadne i kao "mumija" prezimi u tlu u spremištu se javlja tzv. "STERILNA ili CRNA MONILIJA" – pokožica ploda pocrni, meso posmeđi, a nema jastučića (sterilna) prezimljuje u ostacima tkiva ploda protkanog micelijem (stromatski micelij) → na tim mumijama se slijedeće godine razvijaju novi jastučići koji sadrže velik broj konidija


-

-

-

-

-

31

ako su "mumije" plitko pokrivene zemljom razvijaju se apoteciji s askusima i askosporama (rijetko i nije značajno) zaraza kreće kasno, za cvatnje i počinje na malim plodovima što su plodovi stariji to su osjetljiviji (naročito pred zriobu, više šećera, manje kiseline i tanina) vlažno vrijeme pogoduje širenju, ali za infekciju trebaju rane SUZBIJANJE → mehanički – skupljamo zaražene plodove i spalimo ilizaoremo → indirektno – suzbijamo jabučnog savijača i fuzikladij, jer su oni izazivači rana → fungicidi – Ronilan, Sumilex 4) NECTRIA GALLIGENA (peritecijski stadij) / CILINDOSPORIUM MALI (konidijski stadij) – Rak kore MLADI IZBOJI → odumire kora oko pupa i razvijaju se koncentrični krugovi → dio izboja iznad zaraženog dijela se posuši STARIJI IZBOJI → isto s postepenim uleknućem i propadanjem kore → ako voćka uspije zarasti rana izgleda kao hipertrofija i to je tzv. "zatvoreni rak" → "otvoreni rak" koji seže duboko u koru sve do drva, a uokolo je opkoljen izbrazdanom i uzdignutom korom → katkad se opkoli grana ili deblo i prekida se kolanje sokova te se suši dio iznad rane, a kasnije i cijelo drvo na izbrazdanoj kori ljeti nastaju okruglasti, plitki bijelo-žuti jastučići puni bezbojnih konidija u jesen u pukutinama nastaju crveni periteciji s askusima i askosporama obje vrste spora mogu izvršiti primarnu infekciju, a do zaraze dolazi samo putem rana triptofit → napadne i oslabi biljku, a dokrajče je abiotički faktori (mraz, tuča, vjetrovi) SUZBIJANJE → izrezivanje rak-rana, odrezivanje grana (premazivanje tih novih rana) → izbjegavati položaje izložene mrazevima i pretjerano gnojenje dušikom 5) PHYTOPHTHORA CACTORUM (Kružna trulež kore) ne spominje se kao prisutna, već samo kao opasnost osjetljive sorte su Cox orange, Bertepsch, James Grive simptomi na jabuci i kruški → savijanje listova prema unutra (opći simptomi – u svrhu gubitka što manje količine vode jer je problem i u korijenu), otpadaju listovi → promjene boje na kori u prizemnom dijelu debla često na mjestu cijepljenja 3 tipa zaraze: 1) TRULEŽ KORIJENA → biljke životare dugo 5 – 6 godina 2) TRULEŽ KORIJENOVOG VRATA 3) TRULEŽ DEBLA izražena je vršna papila na sporangiju, stanovnik je tla, pa spore putuju kroz tlo nema hlamidospore, ali stvara oospore kojima prezimljuje ZAŠTITA → u vrijeme cvatnje → debla se moraju premazivati s metalaksilom (sistemični fungicid) → kada jednom gljiva uđe u biljno tkivo vrlo je teško suzbijanje PREVENTIVA → izbor manje osjetljivih podloga – sjemenjaka ili otpornih M 106, M 9 → izbjegavanje tla koja su podložna, dobra propusnost bez zadržavanja suvišne vlage, podzemne vode → posebno za osjetljive M2, M 11, M 104 podloge 6) ARMILLARIA MELLEA (Mednjača) polifagni parazit prezimljuje u tlu na ostacima preko korijena se širi u deblo dolazi do odumiranja kambija → gljiva se nalazi između kore i drva → biljka se suši


32

→ jedino krčenjem, a nakog krčenja treba kultivirati zemljište 2 – 3 godine – uzgoj ratarskog bilja (lucerna, okopavine, zob) SUZBIJANJE

BOLESTI KRUŠKE

-

-

-

1) VENTURIA PIRINA (peritecijski stadij) / FUSICLADIUM PIRINUM (konidijski stadij) – Krastavost na donjoj strani lista maslinasto-zelene mrlje bez jasnih rubova, veći broj međusobno povezanih s lijeve i desne strane glavne žile → list je inficiran dok je još mlad bio uvijen na mladim plodovima i njihovim peteljkama → maslinasto zelene mrlje plodovi zakržljaju i otpadaju dolazi do deformacija starijeg ploda, kržljanja, raspucavanja mesa ispod mrlje često uslijedi Monilinia prezimljuje u otpalom lišću u proljeće se razviju PERITECIJI kad askospore izlaze iz askusa dolazi do primarne infekcije konidije iz konidiofora uzrokuju sekundarnu zarazu askuse širi vjetar, a konidije kiša U KORI MLADIH IZBOJA → na zaraženom mjestu se razvija "šuga", tj. kora je plitko raspucana, izbrazdana i neravna, a vanjski slojevi se odlupljuju i boja im je tamna do zaraze dolazi samo na ovogodišnjim izbojima u proljeće na granama nastaju konidije koje vrše primarnu zarazu česta je zaraza lapova i latica SUZBIJANJE → "plavo prskanje" – Cu preparati, močivi sumpor (kalifornijska juha) → organski fungicidi – Delan, Dodin, Dithane, Cineb, Ciram, Zineb → raspored - preventivno  prije nego su ostvareni uvjeti za infekciju - kurativno  sve poslije infekcije, u periodu latence 2) MYCOSPHAERELLA SENTINA (peritecijski stadij) / SEPTORIA PIRICOLA (konidijski stadij) – Siva pjegavost lišća rijetka bolest napada lišće krajem svibnja (poslije cvatnje) pjege su na lišću sitne, produžene ili ovalne, sive boje sa tamnijim smeđim rubom unutar pjega nastaju crne točkice, tj. piknide lišće može opasti već u kolovozu prezimljuje u obliku saprofita na otpalom lišću u proljeće nastaju periteciji s askosporama → primarna infekcija konidije (piknide) → sekundarna infekcija SUZBIJANJE → 1 – 2 prskanja poslije cvatnje → fungicidi – Cineb, Ciram, Captan, Dodine → organski fungicidi – TMTD, Zineb, Dithane, Antracol 3) GYMNOSPORANGIUM FUSCUM (Kruškin pikač) heterecijska rđa ljeti na licu lista crvenkaste pjege s crnim točkicama (spermacije u spermatogoniju), obrubljene klorotičnom zonom s donje strane pjege se razvijaju ecidije iz kojih izlazi crvena prašina – ecidiospore iste pjege se mogu razviti na peteljkama, plodovima i mladicama (na kori male rak-rane), ali rjeđe ecidiospore vjetar nosi na Juniperus sp. gdje kliju - micelij prodire u koru, granu i deblo (zadeblja) u proljeće probije iz kore želatinozna masa smeđe boje poput bradavica koja se za suha vremena zasuši i obratno za vlažna vremena → u toj masi su teleutospore koje kliju i daju bazidiospore bazidiospore vjetar nosi na kruške i tu nastaju crvene pjege i spermacije u spermatogoniju, kasnije opet ecidije


-

-

33

inkubacija u Juniperusu traje 2 godine ZAŠTITA → uklanjanje Juniperusa → FUNGICIDI – Zineb, Kupricin, Cuproxan, Tiozin, Radocineb, M-Special 4) MONILINIA FRUCTIGENA / SCLEROTINIA FRUCTIGENA (Trulež ploda) NA POKOŽICI PLODA → smeđa pjega ispod koje je i smeđe meso  jako se širi, a na njoj se razvijaju žutosivi jastučići poredani u koncentrične krugove ili bez reda prezimljuje u ostacima tkiva ploda protkanog micelijem (stromatski micelij) → na tim mumijama se slijedeće godine razvijaju novi jastučići koji sadrže velik broj konidija ako su "mumije" plitko pokrivene zemljom se razvijaju apoteciji s askusima i askosporama (rijetko i nije značajno) zaraza kreće kasno, za cvatnje i počinje na malim plodovima što su plodovi stariji to su osjetljiviji (naročito pred zriobu, više šećera, manje kiseline i tanina) vlažno vrijeme pogoduje širenju, ali za infekciju trebaju rane SUZBIJANJE → mehanički – skupljamo zaražene plodove i spalimo ili zaoremo → indirektno – suzbijamo jabučnog savijača i fuzikladij, jer su oni izazivači rana → fungicidi – Ronilan, Sumilex 5) NECTRIA GALLIGENA (peritecijski stadij) / CILINDOSPORIUM MALI (konidijski stadij) – Rak kore MLADI IZBOJI → odumire kora oko pupa i razvijaju se koncentrični krugovi → dio izboja iznad zaraženog dijela se posuši STARIJI IZBOJI → isto s postepenim uleknućem i propadanjem kore → ako voćka uspije zarasti rana izgleda kao hipertrofija i to je tzv. "zatvoreni rak" → "otvoreni rak" koji seže duboko u koru sve do drva, a uokolo je opkoljen izbrazdanom i uzdignutom korom → katkad opkoli granu ili deblo i prekida se kolanje sokova te se suši dio iznad, a kasnije i cijelo drvo na izbrazdanoj kori ljeti nastaju okruglasti, plitki bijelo-žuti jastučići puni bezbojnih konidija u jesen u pukutinama nastaju crveni periteciji s askusima i askosporama obje vrste spora mogu izvršiti primarnu infekciju, a do zaraze dolazi samo putem rana triptofit → napadne i oslabi biljku, a dokrajče je abiotički faktori (mraz, tuča, vjetrovi) SUZBIJANJE → izrezivanje rak-rana, odrezivanje grana (premazivanje tih novih rana) → izbjegavati položaje izložene mrazevima i pretjerano gnojenje dušikom


34

BOLESTI ŠLJIVE -

-

-

1) POLYSTIGMA RUBRUM (Plamenjača šljive) → žučkaste, a kasnije crveno-žute, tj. narančaste pjege unutar pjege zadebljanja → pjega je ispupčena prema gore velik broj pjega izaziva preranu defolijaciju stabla → u kolovozu, sušenje voćke prezimljava kao saprofit na otpalom, zaraženom lišću u proljeće nastaju periteciji askospore uzrokuju primarnu zarazu najviše ih je u periodu završetka cvatnje u ljeti unutar pjega nastaju crne točke – piknide s konidijama, ali ne vrše zarazu → NEMA SEKUNDARNE ZARAZE !!! ako pjege kasno ljeti pocrne → na Polystigmu se naselio superparazit Gleosporyum polystigmicolum koji je uništi, pa nema tvorbe peritecija SUZBIJANJE → 2 prskanja fungicidima nakon cvatnje → Cu-fungicidi → Cineb, Flenarimola, Captan, Mankozeb, Dithane LISTOVI

2) TAPHRINA PRUNI (Rogač šljive) plod raste brže nego zdravi, zadeblja, produži se i iskrivi → svijetlo je zelene boje, a koštice nema (zakržljalo je) meso je krto i spužvasto, lako se lomi plod pocrni i zasuši se → neki otpadnu, a neki ostanu visiti, neke napadne Monilinia mladice se deformiraju, zakrive i osuše → rijetko prezimi kao: a) Micelij na grančicama šljive → on prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu i zarazi plod b) Na površini rogača se razvije sivi mašak tj. himenij s askusima i askosporama → još u askusu askospore kliju u konidije koje dolaze pod koru šljive i tu se zadrže  eskogena infekcija c) Askospore se zadrže ispod ljuskice pupova odgovaraju niske temperature 7 – 8˚C (pri 27˚C gubi patogenost) i relativno visoka vlaga ZAŠTITA → prskanje Cu-preparatima pri kretanju vegetacije, skidanje deformiranih plodova → rezidba izboja

-

3) MONILINIA LAXA (Apopleksija) naglo sušenje grana napada koštičavo voće napada cvijet, latice postaju smeđe plod mijenja boju, jaka zaraza i prelazi na list koji dodiruje plod

-

4) MONILINIA FRUCTIGENA (Trulež ploda) napada jezgričavo voće → znatne štete napada cvijet, latice postaju smeđe plod mijenja boju, jaka zaraza i prelazi na list koji dodiruje plod


-

-

-

35

5) CLASTEROSPORIUM CARPOPHILUM (STIGMINA CARPOPHILA) Šupljikavost lišća napada listove, plodice i mladice LISTOVI → rano se razviju crvene pjege s tamnijim rubom, a središnji, nekrotizirani dio ispada (antitoksična reakcija) → moguća defolijacija u lipnju, srpnju → lišće pada više u donjem dijelu krošnje (kako se cijedi voda) → glavni je prenosioc voda MLADICA → rak ranica PLODOVI → upale, crveno-smeđe pjege → mladi plodovi napadnuti kasnije zakržljaju, deformiraju se i otpadnu → pjege predstavljaju ulaz za Moniliu prezimljuje na zaraženim suhim plodovima koji ostaju na stablu i rak-ranicama mladica na rak-ranicama mladica u proljeće nastaju konidije → primarna infekcija na zaraženim listovima nove konidije uzrokuju sekundarnu infekciju SUZBIJANJE → zimskom prskanju DNOC insekticidom dodamo Cu-oksiklorid preparate (prije bubrenja pupova), drugo prskanje poslije cvatnje (Cu-preparati, Močivi sumpor, organski fungicidi – Mankozeb, Dodin, Dithane) 6) PUCCINIA PRUNI SPINOSAE / TRANZSCHELIA PRUNI SPINOSAE (Rđa šljive) uzrokuje jaku defolijaciju stabla u kolovozu, pa ako je jaka zima, smrzavanje početkom srpnja na listovima se javljaju mali jastučići tamno crvene boje – UREDOSORUSI sa UREDOSPORAMA → sekundarna infekcija pred kraj ljeta se razviju crni jastučići – TELEUTOSORUSI sa TELEUTOSPORAMA → one prezime u otpalom lišću i u proljeće kliju BAZIDIOSPORE koje zaraze šumaricu (Anemonna spp.) na kojoj se u proljeće javljaju ECIDIJI sa ECIDIOSPORAMA koje zatim uzrokuju primarnu infekciju gljiva može prezimiti na još 2 načina: a) Uredospore zadrže klijavost i inficiraju list u proljeće b) Uredomiceliji u kori mladice u proljeće stvaraju uredosoruse SUZBIJANJE → organski fungicidi – Karbamati, Captan, Lektan, Venturin, Cineb, Zineb, Kupricin → 2 prskanja  prvo u polovici lipnja, a drugo u polovici srpnja → istovremeno suzbijamo plamenjaču i rđu šljive


36

BOLESTI BRESKVE -

-

-

1) TAPHRINA DEFORMANS (Kovrčavost lišća) javlja se u fazi listanja breskve LISTOVI → kovrčaju se, mjehuravi su i promjene oblik, zadebljaju (hipertrofije), često su nešto veći i lakše se lome, obojeni u bijelo-zelenkasto do crveno → na naličju se javlja lagana bijela prevlaka → suše se i otpadaju  defolijacija u svibnju, lipnju → s dovoljno hraniva i vode stablo potjera novo lišće → ako mladice odrvene, a zima je jača, smrznu se ili se formira malo cvjetnih pupova na kori se javlja smola PLODOVI → u nas nema zaraze, ali mogu biti svjetlozelena, mjehurasta ispupčenja na pokožici u listovima gljiva prorašćuje i mezofil, a na kratko stvara i na licu bijeli mašak (rjeđe na naličju) kutikula raspuca, gljiva formira sloj himenija tj. askusa (u početku s 8 askospora, ali se one pupanjem u samom askusu dalje umnažaju) u drugoj polovici svibnja pucaju askusi → askospore kišom ili vjetrom dospijevaju na koru stabla – kliju – micelij kao saprofit i u tom obliku prezimljuje ne prodire u biljku jer je EKTOPARAZIT u proljeće taj micelij pupanjem daje konidije, koje vjetrom ili kišom zaraze mlade listove, kliju i klične cijevi probijaju kutikulu, epidermu i ulaze u mezofil lista gdje se intercelularno širi → hipertrofije NEMA SEKUNDARNIH ZARAZA!!! SUZBIJANJE → obavezno prije pupanja breskve → fungicidi – Cu-preparati, Bordoška juha, Cu-oksiklorid (plavo prskanje) → organski fungicidi – kad su listovi već počeli izbijati iz pupova (TMTD, Ciram) IZBOJI → rijetko zaraženi, kraći internodiji, nekad su vijugavi (ne rastu ravno), luče smolu, zimi smrzavaju CVIJETOVI → rijetko zaraženi, deformacije, otpadanje, zaraženi pupovi su veći od ostalih i mesnati DIREKTNE ŠTETE → kad su zaraze na cvijetu i plodu INDIREKTNE ŠTETE → zbog smanjenja lisne površine - otpadaju listovi te gljive su slične kvascima i razmnožavaju se pupanjem i dijeljenjem pravo vrijeme tretiranja → kada se u sredini ljusaka pupova, gledajući odozgo vidi zelenkasti vršak ili crvenkaste latice (to razdoblje traje vrlo kratko) prska se sa sredstvom površinskog djelovanja 2) CLASTEROSPORIUM CARPOPHILUM (STIGMINA CARPOPHILA) Šupljikavost lista napada listove, plod i mladice LISTOVI → okruglaste crveno-smeđe pjege s tamnijim rubom → unutrašnjost pjege  nekroza koja čak i ispada ("šupljika") PLODOVI → iste pjege malo udubljene, može doći do deformacija i lučenja kapi smole te ljuštenje pokožice → lako ga zarazi Monilinia MLADICE → jednogodišnje u lipnju – srpnju na zelenoj kori smeđe pjege s crvenim rubom, izdužene iz kojih izlaze kapi smole → opkoli li mladicu pjega – mladica se osuši → pjege i na dvogodišnjim mladicama izgledaju kao rak-ranice jer se prodube prezimi na zaraženome otpalom lišću  konidije u proljeće ili isto u rak-ranicama (važnije) na mladicama => primarna zaraza na lišću, s lišća konidije => sekundarna zaraza => plodovi prenosi ih kiša  uvijek je jače zaražen donji dio krošnje SUZBIJANJE → plavo prskanje  do bubrenja pupova, u vegetaciji – iza cvatnje


37

→ organski fungicidi – Zineb, Ciram, TMTD, Captan, Folpet → treba odstraniti mladice s rak ranama

-

-

-

3) VENTURIA CARPOPHILA (peritecijski stadij) / FUSICLADIUM CARPOPHILUM (konidijski stadij) – Krastavost breskve bolest "Vinogradske" breskve, razvoj ovisan o ljetnim kišama PLODOVI → na pokožici tamno smeđe, crne pjege → plod puca do koštice, smežura se i zasuši na odrvenjelim mladicama u kolovozu → tamne sitne pjege koje se do jeseni izgube prezimi u kori mladica u proljeće micelij tvori konidije koje dospiju na plodove klijanjem vrše infekciju samo ako je plod dovoljno dugo ovlažen → kulturne sorte se više orezuju pa nema izvora zaraze s mladica listovi se rijetko zaraze → tu nastaju periteciji SUZBIJANJE → Močivi sumpor → organski fungicidi – Zineb, TMTD, Kaptan → 2 × prskanje – prvo početkom svibnja i drugo početkom kolovoza → preventivno se koriste Cu-fungicidi 4) SPHAEROTHECA PANNOSA var. PERSICAE (Pepelnica breskve i ruže) napada listove, plodove i mladice LIST → na naličju bjeličasta prevlaka → listovi požute, deformiraju se, zastanu u rastu, osuše se i otpadaju (defolijacija) → rjeđe prevlaka i na licu lista ADULTNA OTPORNOST → stariji listovi teže obole PLODOVI → oveća pjega, svijetlije boje, tu puca i često ga zarazi Monilinia MLADICE → bjeličasta prevlaka, mladica zakržlja, osuši se ili na njoj ostane malo cvijetnih pupova prezimljuje u pupovima i razvije se paralelno s njima (otud vrši primarnu zarazu), te zarazi listove na kojima nastaju konidije i šire zarazu rijeđe → prezimi kao kleistotecij na kori zaražene mladice  askospore – primarna zaraza napada i mandarinu rijeđe su napadnuti i cvijetovi, tj. latice, cvjetna čaška ili stapka → prevlaka obligatni parazit (odumire li tkivo, odumire i gljiva) i ektoparazit SUZBIJANJE → orezivanje zaraženih mladica u toku vegetacije → preventivno prskanje iza cvatnje – Močivi sumpor, Karathane, Acricid (nema iskustva) 5) MONILINIA LAXA (Trulež plodova) štete na plodovima dok su na voćki i poslije (smeđe pjege) 6) MONILINIA FRUCTIGENA (Trulež plodova) sušenje mladica i cvijeta 7) TRANZSCHELIA PRUNI-SPINOSAE (Rđa) uzrokuje jaku defolijaciju stabla u kolovozu, pa ako je jaka zima, smrzavanje početkom srpnja na listovima se javljaju mali jastučići tamno crvene boje – UREDOSORUSI sa UREDOSPORAMA → sekundarna infekcija pred kraj ljeta se razviju crni jastučići – TELEUTOSORUSI sa TELEUTOSPORAMA → one prezime u otpalom lišću i u proljeće kliju BAZIDIOSPORE koje zaraze šumaricu (Anemonna spp.) na kojoj se u proljeće javljaju ECIDIJI sa ECIDIOSPORAMA koje zatim uzrokuju primarnu infekciju gljiva može prezimiti na još 2 načina: c) Uredospore zadrže klijavost i inficiraju list u proljeće d) Uredomiceliji u kori mladice u proljeće stvaraju uredosoruse SUZBIJANJE → organski fungicidi – Karbamati, Captan, Lektan, Venturin, Cineb, Zineb, Kupricin


38

→ 2 prskanja  prvo u polovici lipnja, a drugo u polovici srpnja BOLESTI TREŠNJE I VIŠNJE -

-

-

-

1) CLASTEROSPORIUM CARPOPHILUM (Šupljikavost lista) napada listove, plodice i mladice LISTOVI → rano se razviju crvene pjege s tamnijim rubom, a središnji, nekrotizirani dio ispada (antitoksična reakcija) → moguća defolijacija u lipnju, srpnju → lišće pada više u donjem dijelu krošnje (kako se cijedi voda) → glavni je prenosioc voda MLADICA → rak ranica PLODOVI → upale, crveno-smeđe pjege → mladi plodovi napadnuti kasnije zakržljaju, deformiraju se i otpadnu → pjege predstavljaju ulaz za Moniliu prezimljuje na zaraženim suhim plodovima koji ostaju na stablu i rak-ranicama mladica na rak-ranicama mladica u proljeće nastaju konidije → primarna infekcija na zaraženim listovima nove konidije uzrokuju sekundarnu infekciju SUZBIJANJE → zimskom prskanju DNOC insekticidom dodamo Cu-oksiklorid preparate (prije bubrenja pupova), drugo prskanje poslije cvatnje (Cu-preparati, Močivi sumpor, organski fungicidi – Mankozeb, Dodin, Dithane) 2) GLOMERELLA CINGULATA (Gorka trulež ploda) PLODOVI→ zaražene plodove naseljava bakterija koja dovodi do gorkog okusa simptomi tek na skoro zrelim plodovima → smeđe upale pjege, razvijaju se koncentrični krugovi s jastučićima, iz kojih se za kišna vremena iscjeđuje sluz prema konidiji oboljeli plodovi zasuše i ostanu visiti na voćki → gljiva prezimi micelij prodire kroz peteljku i inficira izboj koji tada slabo razvija pupove, ili daje sitne plodove koji propadaju konidijama se širi s grana na plodove → savršeni stadij nije važan SUZBIJANJE → Cu-preparati odmah iza cvatnje → organski fungicidi – TMTD, Zineb, Captan 3) BLUMERIELLA JAAPII (CYLINDROSPORIUM PADI) (Kozičavost višnje) najštetnija bolest LISTOVI → sitne, crvenoljubičaste uglate pjege koje ne ispadaju i potpuno pokriju list, te on otpada → na donjoj strani lagana bijela prevlaka  nakupine konidija šire zarazu, a mogu prezimiti i na otpalim zaraženim listovima i u proljeće vršiti primarnu zarazu može prezimiti i kao micelij u kori zaraženih izboja peritecij nije važan SUZBIJANJE → Cu-preparati → organski fungicidi – Faltan, Kaptan, Zineb → uklanjanje otpalog lišća (spaliti, zaorati)


39

BOLESTI JAGODE -

-

-

-

1) MYCOSPHAERELLA FRAGARIAE (Siva pjegavost lista) javlja se na listovima, vriježama i peteljkama na listovima sivkaste pjege sa smeđim rubom mogu zahvatiti veći dio lista → prerano sušenje prezimi na odumrlom lišću → u jesen stvara sklerocije koji u proljeće formiraju konidije – primarna infekcija rijeđe prezime tako da u proljeće stvaraju peritecije s askosporama sekundarne infekcije vrše konidije koje nastaju na pjegama SUZBIJANJE → odstranjivanje zaraženog lišća u kolovozu (košnja, spaliti) – jagode regeneriraju lišće do jeseni → fungicidi – Cu-preparati → organski fungicidi – Zineb, Captan, TMTD, Faltan ili kombinacija 2) SPHAEROTECA ALCHEMILLAE (Pepelnica) na naličju lista nastaje pepeljasta prevlaka → konidije koje šire sekundarnu zarazu listovi se uvijaju prema gore naličje lista poprimi slabo crvenu boju → ti listovi ranije odumiru CVIJETOVI → ne razvijaju se normalno, lapovi su im crvenkaste boje PLODOVI → napad na zelene plodove – baršunasta prevlaka prezimi u listovima gdje u proljeće nastaju konidije rijeđe prezimi u jesen u obliku kleistotecija, u kojem u proljeće nastaju askospore SUZBIJANJE → s fungicidima za pepelnice – Dinocap, Močivi sumpor, Cu-preparati → organski fungicidi – Karathane → sistemični fungicidi – Afugan, Nimrod, Saprol, Bayleton 3) PHYTOPHTHORA CACTORUM (Trulež) uzrokuje trulež plodova oboli li nezreo plod trunu svi plodovi dotične stapke, posmeđe i osuše se plodovi pred zriobu omekšaju, a crvena boja postaje mliječna ili plavocrvena i gorki su bolest zahvati i peteljke plodova i listova, pa listovi venu odgovara joj duži kišni period prezimi u plodu kao oospora koja u proljeće zoosporama vrši primarnu zarazu ili u tlu kao saprofit, pa vrši zarazu kad se plodovi približe tlu sekundarne zaraze vrše zoospore iz zoosporangija sa zaraženog tkiva, tj. mesa plodova SUZBIJANJE → spriječiti da plodovi ne dođu u dodir sa tlom → fungicidi – oni za Botrytis samo u većim koncentracijama  Kidan, Ronilan, Rovral, Cu-preparati → organski fungicidi – Euparen, Folpet, Lektan, Mycodifol, Dithane 4) PHYTOPHTHORA FRAGARIAE (Crvena trulež korijena) biljka zakržlja → listovi su sitni, crvene boje, vanjski listovi se osuše biljka odumire postrano korijenje trune, a glavni korijen je smeđe boje gljiva prodire u korijen iz tla kroz koru korijena → biljka se privremeno oporavi ljeti u zaraženim dijelovima nastaju oospore koje raspadom dospiju u tlo → u proljeće daju zoospore koje inficiraju korijen SUZBIJANJE → uzgoj otpornih sorti, zaražena mjesta zalijevati Cinebom, Kaptanom


-

40

5) VERTICILIUM sp. (Venuće jagoda ??) može uzrokovati trulež korijena živi u tlu i prodire u korijen začepljujući žile → traheomikoza BOLESTI MARELICE 1) MONILINIA LAXA (Apopleksija) naglo sušenje grana napada koštičavo voće napada cvijet, latice postaju smeđe plod mijenja boju, jaka zaraza i prelazi na list koji dodiruje plod 2) TRANZSCHELIA PRUNI-SPINOSAE uzrokuje jaku defolijaciju stabla u kolovozu, pa ako je jaka zima, smrzavanje početkom srpnja na listovima se javljaju mali jastučići tamno crvene boje – UREDOSORUSI sa UREDOSPORAMA → sekundarna infekcija pred kraj ljeta se razviju crni jastučići – TELEUTOSORUSI sa TELEUTOSPORAMA → one prezime u otpalom lišću i u proljeće kliju BAZIDIOSPORE koje zaraze šumaricu (Anemonna spp.) na kojoj se u proljeće javljaju ECIDIJI sa ECIDIOSPORAMA koje zatim uzrokuju primarnu infekciju gljiva može prezimiti na još 2 načina: a) Uredospore zadrže klijavost i inficiraju list u proljeće b) Uredomiceliji u kori mladice u proljeće stvaraju uredosoruse SUZBIJANJE → organski fungicidi – Karbamati, Captan, Lektan, Venturin, Cineb, Zineb, Kupricin → 2 prskanja  prvo u polovici lipnja, a drugo u polovici srpnja BOLESTI SOJE

-

1) PERONOSPORA MANSHURICA (Peronospora) na mladim listovima sivo-smeđe pjege u sredini, sa žućkastom zonom okolo za vlažnija vremena na donjoj strani pjege se razvija siva prevlaka → konidije na konidioforima JAČI NAPAD → listovi posmeđe, osuše se i otpadnu na mahunama se zaraza rijeđe vidi, ali putem njih dopire gljiva do sjemena na čijoj površini nastaje gusta nakupina micelija i oospora sjeme postaje sitnije i lakše, a lupina mu raspuca prezimi u sjemenu iz kojeg se onda razvije sistemično zaražena biljka (važniji način) ili u ostacima zaraženog lišća kao oospore SUZBIJANJE → tretiranje sjemena, plodored (2 godine), uzgoj otpornijih sorti → sjemenske sorte sijati na položaje s manje vlage tj. rose


41

BOLESTI PŠENICE -

-

1) BLUMERIA GRAMINIS f.sp. TRITICI (Pepelnica) napada pšenicu, ječam, raž, trave nesavršeni oblik se naziva Oidium monilioides Simptomi mogu biti napadnuti svi zeleni dijelovi najprije na donjim listovima (najpovoljniji mikroklimatski uvjeti) → javlja se sivo-bijela prevlaka koja se širi i zahvaća sve lišće, koje se radi toga suši prevlaka postaje tamno-siva, a unutar nje se javljaju sitne točke – periteciji pepeljasta prevlaka je micelij, konidiofori, te konidije kojima se parazit širi za vrijeme vegetacije ektoparazit Biologija prezimljuje u obliku peritecija, oni u rano proljeće pucaju te iz njih izlaze askospore koje raznosi vjetar na prevlaci se javlja obilje konidija, koje šire zarazu dalje širenju bolesti pogoduje toplo i vlažno vrijeme, premokro tlo, jednostrano gnojenje dušikom Zaštita treba izbjegavati sjetvu na teškim i premokrim tlima i gnojidbu dušikom, ne sijati pregusto, plodored ne može se provesti direktno suzbijanje 2) PUCCINIA GRAMINIS (Crna žitna rđa) Simptomi napada sve nadzemne dijelove, pretežno se javlja na vlati i rukavcu lista, ali napada i plojku, pljevice, a u izuzetnim slučajevima i zrna dok je u mliječnoj zriobi na svim dijelovima se pojavljuju tamnosmeđi jastučići – uredosorusi sa uredosporama – koji vjetar nosi na zelene dijelove pšenice uredospore za kiše ili rose klijaju u kličnu cijev koja putem puči prodire u biljku čim pšenica počne žutjeti, umjesto smeđih uredosorusa se javljaju crni teleutosorusi sa teleutosporama Biologija gljiva prezimljuje u obliku TELEUTOSPORA, treba naglasiti da teleutospore moraju biti izložene djelovanju hladnoće → inače ne sazrijevaju sazrijevaju u proljeće, prije klijanja u njima se spoje jezgre (kariogamija) i nastaje diploidna faza na svakoj od 2 stanice pojedine teleutospore izbije cjevčica – probazidija, a diploidna jezgra se istodobno redukcijski dijeli i tako nastaju 2 haploidne jezgre, od kojih je jedna muškog, a druga ženskog spola probazidija raste, a svaka od jezgara se dijeli još jedanput, ali običnom somatskom diobom tako da konačno imamo 2 muške i 2 ženske jezgre sve 4 jezgre prelaze u probazidiju i nastaje četverostanična bazidija na svakoj stanici izbija postrano mala izbočina – sterigme, a na vrhu nje se formira spora u koju prelazi jezgra nastala je bazidija sa 4 bazidiospore koje raznosi vjetar, one dospijevaju na žutiku (Berberis vulgaris) na kojoj se razvijaju SPERMOGONIJI (ili piknide) → prelaze u ECIDIJE (na donjoj strani lista – ecidiospore) ecidiospore vjetar prenosi na žitarice, koje zatim kliju i putem puči prodiru u biljku razvija se intercelularni micelij, te se formira prva generacija ljetnih spora Zaštita agrotehničke mjere, iskrčavanje žutike, uzgoj otpornih sorata


-

-

FUNGICIDI

42

→ Bayleton, Bayfidan, Mankugal, Dithane, Curbel, Alto

3) SEPTORIA TRITICI (Sušenje listova ili smeđa pjegavost lišća) Simptomi u proljeće nakon vlatanja pšenice, listovi počinju od vrha žutjeti i sušiti se u suhim dijelovima nalazimo crne točkice – PIKNIDE sušenje počinje odozdo, a kasnije prelazi i na gornje lišće Biologija bolest se održava na životu na ostacima zaraženog lišća do infekcije dolazi već u jesen kada može početi i sušenje nastaju konidije u piknidima i one šire zarazu u proljeće Zaštita otporne sorte, sve mjere koje uvjetuju dobar razvoj pšenice FUNGICIDI → Bayleton, Bayfidan, Dithane, Mankogal, Sportak, Imact, Alto, Tilt sjeme se tretira sa – Benlate, Benomil, Befungin, Baytan, Dithane, Ferax 4) TILETIA TRITICI (Smrdljiva snijet) Simptomi svijetliji klasovi, još dok je pšenica zelena biljka dobiva plavičastu nijansu otvorimo li zrna , naći ćemo u njemu još vlažnu crnu prašinu kad je pšenica sazrela, zaraženi klasovi strše uvis, pljevice su im nakostrešene, a iz njih visi snjetljivo zrno izvadimo li snjetljivo zrno vidjet ćemo da je lako, zelenkasto-tamne boje – u njemu se nalazi suha crna prašina koja predstavlja HLAMIDOSPORE (gljive) Biologija do zaraze sjemena dolazi za vrijeme vršidbe snjetljiva zrna raspuknu, hlamidospore se prospu i padaju na površinu zdrava zrna na sjemenu hlamidospora sve do sjetve prigodom nicanja pšenice kliju i hlamidospore, te na vrhu bazidije nastaje kružni vjenčić bazidiospora nakon kopulacije se razvijaju sekundarne konidije, koje nosi gibanje vode u kapilarama tla i kličnom cijevi prodiru u kleoptilu, a zatim i klicu hife zaraze klicu ispod vegetacijskog vrha, te ondje ostaju preko zime u proljeće, hife prate vegetacijski vrh i konačno prodiru u sam klas hife potpuno istroše unutrašnjost sjemena i prethode ga u masu hlamidospora do infekcije klice može doći samo od momenta izbijanja kleoptile iz sjemena do izbijanja prvog lista iz nje Zaštita močenjem ili zaprašivanjem sjemena važna je dubina sjetve i vrijeme sijanja → kod dublje sjetve sjemenu duže treba da probije tlo – duže je razdoblje zaraze otporne sorte FUNGICIDI → za nadzemne organe – Tileticidi → sjeme – Bayleton, Baytidan, Befungin, Busan, Dithane, Fungochrom, Perax, Radosan


-

43

5) USTILAGO TRITICI (Prašna snijet) Simptomi tik pred početak cvatnje izbijaju iz pojedinih rukavaca klasovi koji su izuzetno crne boje, oni se pod utjecajem vjetra i kiše raspadaju vjetar raznosi crnu masu – HLAMIDOSPORE Biologija glavni nosilac hlamidospora je vjetar, čim izbije zaražen klas, vjetar raspršuje spore i one padaju na njušku cvijeta zdrave pšenice na njušci kliju, klična cijev prodire u sjemeni zametak → razvije se sjeme u kojem se nalazi micelij prašne snijeti u latentnom stanju Zaštita bolest se može suzbiti samo fizikalnim tretiranjem sjemena u vrućoj vodi tretiranje se bazira na činjenici da micelij prelazi brže u aktivni stadij iz latentnog nego samo sjeme FUNGICIDI → za nadzemne organe – Tileticidi → sjeme – Bayleton, Baytidan, Befungin, Busan, Dithane, Fungochrom, Perax, Radosan


44

BOLESTI JEČMA

-

-

-

1) USTILAGO HORDEI (Tvrda snijet) Simptomi iza klasanja – uočljivi tamni klasovi – zrno je potpuno pretvoreno u crnu prašinu, a i unutarnji dio pljevica, dok je njihov vanjski dio sačuvan, pa se zbog toga klasovi ne raspršuju na polju kod vršidbe bubanj razara zaražane klasove i crna prašina – HLAMIDOSPORE pada na površinu zdrava zrna, te se ondje zadrži do sjetve nakon sjetve hlamidospore kliju dajući BAZIDIOSPORE Zaštita vrši se močenjem ili proširenjem sjemena – Živina sredstva 2) USTILAGO NUDA (Prašna snijet) Simptomi čim ječam isklasa nailazimo na polju klasove kod kojih je ostalo samo vreteno i ostaci dijelova klasića i osja ostalo je pretvoreno u masu hlamidospora vjetar raspršuje spore Biologija vjetar raznosi spore te neke od njih dospiju na njušku tučka, spore kliju i micelij prodire u unutrašnjost zrna u zrnu ostaje u latentnom stanju sve do sjetve nakon nicanja micelij prodire u klicu, smješta se ispod vegetacijskog vrha i prezimi u biljci u proljeće prati vegetacijski vrh i prije klasanja prodire u njega, te ga razara Zaštita fizikalnom metodom močenja u toploj vodi 3) BLUMERIA GRAMINIS f.sp.HORDEI (Pepelnica) Simptomi na donjim listovima ima sivobijelu prevlaku, širi se i može zahvatiti sve lišće koji se radi toga suši sa starošću se mijenja i boja prevlake → postaje tamnosiva unutar prevlake se javljaju sitne točke – PERITECIJI pepeljasta prevlaka je micelij, konidiofori te konidije kojima se paraziti šire za vrijeme vegetacije Biologija prezimljuje u obliku peritecija, oni u rano proljeće pucaju te iz njih izlaze askospore koje raznosi vjetar na prevlaci se javlja obilje konidija, koje šire zarazu dalje širenju bolesti pogoduje toplo i vlažno vrijeme, premokro tlo, jednostrano gnojenje dušikom Zaštita treba izbjegavati sjetvu na teškim i premokrim tlima i gnojidbu dušikom, ne sijati pregusto, plodored ne može se provesti direktno suzbijanje


45

BOLESTI RAŽI

-

-

-

1) CLAVICEPS PURPUREA (Glavnica raži) Simptomi na pojedinim klasovima raži za vrijeme cvatnje i nakon nje ćemo naći svijetle kapljice kapljice su ljepljive, slatke i mirišu → posjećuju ih kukci kapljice se osuše i umjesto zrna se iz zaraženog cvijeta podulji roščić plavičaste boje Biologija gljiva prezimljuje u formi roščića koji predstavljaju sklerocije → oni zaostaju u tlu preko zime sklerocije kliju u proljeće, te na sklerocijama nastaju na dršku glavičaste izrasline – stomatska baza, u njoj nastaje velik broj peritecija s askusima s askosporama → vjetar ih prenosi na cvijet raži → dospiju na njušku tučka, prokliju i micelij prodire u rutinu plodnice formira micelij s konidioforima i konidijama, koje su slijepljene izlučivanjem tekućine → formira se "medna rosa", konidijski stadij gljive – Sphacelia segetum Zaštita zaoravanjem strništa dolaze sklerociji duboko u tlo i ne mogu klijati; čišćenje sjemena 2) FUSARIUM NIVALIS (Snježna plijesan) Simptomi u proljeće → naći ćemo požutjele biljke, pokrivene bjeličasto-crvenkastom prevlakom – konidijski stadij (Fusarium nivale) na miceliju se formiraju srpaste konidije koje vjetar prenosi na klasove parazit prelazi i na zrno zaraženi dio klasa pocrni bolest napada i odrasle biljke i to korijen i prizemni dio vlati koji potamni Biologija bolest se prenosi sjemenom razvoju bolesti naročito pogoduje visok snijeg koji ostaje dugo u proljeće gljiva se razvija ispod snijega Zaštita plodored čišćenje sjemena 4) BLUMERIA GRAMINIS f.sp.SECALIS (Pepelnica) Simptomi na donjim listovima ima sivobijelu prevlaku, širi se i može zahvatiti sve lišće koji se radi toga suši sa starošću se mijenja i boja prevlake → postaje tamnosiva unutar prevlake se javljaju sitne točke – PERITECIJI pepeljasta prevlaka je micelij, konidiofori te konidije kojima se paraziti šire za vrijeme vegetacije Biologija prezimljuje u obliku peritecija, oni u rano proljeće pucaju te iz njih izlaze askospore koje raznosi vjetar na prevlaci se javlja obilje konidija, koje šire zarazu dalje širenju bolesti pogoduje toplo i vlažno vrijeme, premokro tlo, jednostrano gnojenje dušikom Zaštita treba izbjegavati sjetvu na teškim i premokrim tlima i gnojidbu dušikom, ne sijati pregusto, plodored ne može se provesti direktno suzbijanje


46

BOLESTI KUKURUZA

-

-

-

1) FUSARIUM MONILIFORME / GIBERELLA FUJICUROI (Trulež zrna i klipa) Simptomi prvi znak bolesti je promjena boje zrna, osobito na gornjoj strani zrno postaje crvenkasto, a kasnije se na njemu javlja i crvenkasta prevlaka micelija gljive katkada nastaje trulež čitavog klipa Biologija gljiva prezimljuje na otpacima klipova i drugih dijelova kukuruza, te se na njima formiraju spore koje vjetar nosi na klip Zaštita uklanjanjem i zasebnim sušenjem zaraženih klipova sorte sa zatvorenim komuškama? prašenje sjemena 2) USTILAGO MAYDIS (Mjehurasta snijet) Simptomi ne pojavljuje se na mladom kukuruzu, nego kad dobije visinu preko 10 cm → tad se javljaju na pojedinim nadzemnim dijelovima NABREKLINE zaraženi mogu biti svi nadzemni dijelovi, ali treba naglasiti da je zaraza lokalna, tj. ne proširuje se po drugoj biljci nabrekline ili sorusi su u početku prekriveni debelom odrvenjenom pokožicom → ona puca, a ispod nje se pojavljuje crna vlažna prašina – masa hlamidospora  raznosi vjetar i vrši nove infekcije Biologija crna prašina – hlamidospore kliju → razvija se lokalan intercelularan micelij  stvara soruse preko zime ostaju spore u tlu ako stabljiku upotrebljavamo kao hranu izmetom stoke spore dospiju na gnojište kod klijanja nastaje produžna cijev (probazidija, odn. bazidija), a na njoj bazidiospore koje nakon kopulacije vrše infekciju Zaštita ukloniti sve zaražene biljke – spaliti plodored dezinfekcija sjemena ne pomaže protiv ove snijeti


47

BOLESTI DUHANA

-

1) PERONOSPORA TABACINA (Plamenjača duhana) Simptomi MLADE BILJKE → listovi svijetliji i nadignuti sa prema dolje uvijenim rubovima → na naličju lista se nalazi bjelkasta prevlaka koja može vući na plavo → listovi prilegnu uz tlo, osuše se i odumru na sadnicama se pojavljuju okrugle mutno žute pjege, nekada i nekroze 1 – 2 cm kasnije se vide klorotične pjege, tkivo odumre i posmeđi pjege su ograničene žilama, a na naličju se pojavljuje sivo-plava prevlaka bolest počinje od donjih listova, pa ide prema gore kod jakog napada posmeđe žile lista, stabljika i korijen ako dođe do suše i velike vrućine biljke se oporave SISTEMIČNA ZARAZA → drugi oblik bolesti  biljke zakržljaju, lišće deformirano, dijelovi plojke obojeni, berba podbacuje; micelij proraste čitavu biljku Biologija na donjoj strani plojke se pojavljuju konidiofore s bezbojnim konidijama – plava prevlaka konidiofori izbiju iz puči, a micelij je u tkivu intercelularan u napadnutom tkivu nastaju tamne i debelostjene oospore bolest se širi konidijama – vjetrom, kukcima i kišom konidije kliju na 3 – 29˚C, optimum je na 18 – 24˚C, a ne kliju ispod 0˚ ili iznad 30˚C hladno i vlažno vrijeme kratko zaustavi bolest, konidije ostaju klijave → kad zatopli (ako je i dalje vlažno) bolest se obnovi suša i toplo vrijeme potpuno zaustave peronosporu zaraza je u pravilu lokalna primarna zaraza se pojavi ako je temperatura iznad 10˚C sporulaciju (vrijeme od zaraze do fruktifikacije) favorizira izmjenjivanje visokih i niskih temperatura, a traje 7 dana za klijanje konidija je potrebna voda na listu najmanje 3 sata, a jaka kiša ih može isprati konidije su sposobne za infekciju oko 2 mjeseca pri niskoj temperaturi i vlazi konidije se stvaraju ujutro pri 95 % vlage i 15˚C oospore u tkivu preko zime sazriju, tkivo plojke se raspadne i u proljeće su slobodne Suzbijanje nakon berbe treba počistiti i zaorati ostatke ne saditi zaražene sadnice, orijentirati prskanje prema izvještajnoj službi FUNGICIDI → Peronosporicidi → sistemični fungicidi – metalaksil (Ridomil Z)

-

2) PHYTOPHTHORA NICOTIANAE var. PARASITICA (Trulež stabljike) pri dnu stabljike tamno-smeđe pjege koje prodru do srži koja zasuši a biljke propadnu gljiva se zadrži u tlu u obliku hlamidospora, a šiti se u tlu zoosporama SUZBIJANJE → sadnja zdravih sadnica i što širi plodored

-

3) THIELAVIOPSIS BASICOLA (Smeđenje korijena) bolest u klijalištima korijenov sistem pocrni, biljke propadnu otporne sorte stvaraju pluta koji zatvori širenje gljiva u daljnja tkiva SUZBIJANJE → fumigacija metilbromidom, koja se kod nas redovito provodi 4)

PSEUDOMONAS TABACI (Bakterijska palež)


-

-

-

-

-

-

48

kod nas se javlja u vlažnim godinama i to u mikrodepresijama na listovima nastaju klorotične pjege do 2 cm velike, opkoljene prstenom SUZBIJANJE → fumigacija metilbromidom; sadnja zdravog nasada, odstraniti oboljele biljke BOLESTI SUNCOKRETA 1) PLASMOPARA HELIANTHI (Plamenjača ili peronospora suncokreta) Simptomi PROPADANJE TEK IZNIKLIH BILJAKA → rano napadnute, tek iznikle biljčice propadaju i to često u stadiju supki → pojavljuje se u hladnom i vlažnom proljeću iza sjetve suncokreta KRŽLJANJE I ZAOSTAJANJE U RASTU BILJAKA → sistemična zaraza → najčešći tip bolesti i najštetniji → biljke zaostaju u rastu, lišće je blijedo i nakovrčano → na naličju plojki se javlja izrazita bijela prevlaka od konidija i konidiofora → u usjevu se takve biljke odmah uoče jer su niske → nema roda ili je sjeme sitno i šturo POJAVA PJEGA NA LIŠĆU → lokalne pjege na plojci koje se javljaju na naličju gdje se razvije bijela prevlaka Biologija prezimi u obliku oospora u ostacima koji zaostanu nakon berbe oospore ostaju na životu i više godina u tim ostacima na i u tlu (zaorani) može se, ali rijetko, prenijeti i sjemenom, te samoniklim biljkama oospore se raspadanjem ostataka oslobode, u povoljnim uvjetima kliju, pa nastane zoosporangij, a u njemu zoospore koje zaraze suncokret u fazi klijanja micelij se proširi u sva tkiva konidije šire sekundarnu zarazu primarna zaraza → zaraza klice zoosporama u tlu; sekundarna zaraza → zoosporama poodraslih biljaka Suzbijanje sjetva zdravog sjemena, što širi plodored (4 – 5 godina) borba je teška, jer se gljiva u tlu dugo zadržava u ostacima zaraženih biljaka u obliku oospora FUNGICIDI → sistemičan fungicid – metalaksil (Ridomil) 2) SCLEROTINIA SCLEROTIORUM (Bijela trulež) Simptomi TRULEŽ KORIJENA I DONJEG DIJELA STABLJIKE → u cvatnji biljke venu, a u donjem dijelu stabljike veće tamne pjege, koje opkole stabljiku i prekidaju kolanja, pa biljke venu više, jer je istrunuo i unutrašnji dio korijena i stabljike → oboljela mjesta prekrivena bijelim micelijem → u početku bijeli sklerociji koji ubrzo potamne TRULEŽ STABLJIKE

→ iza cvatnje se na glavama javlja bijela trulež  spužvasto tkivo glave pokazuje puno nekrotičnih pjega koje upadaju u tkivo → pjege se šire i zahvaćaju cijelu glavu, prelaze na vršni dio stabljike do glave → gljiva prodre i među sjemenke, gdje se vidi bijeli micelij u kojem se brzo razvije puno sklerocija tamne boje → gljiva razori glavu koja se raspada Biologija sklerociji ostaju u tlu i do 10 godina pa su stalna potencijalna opasnost na oranici u suncokretu se širi i zaraženim sjemenom u proljeće zaraza dolazi od micelija koji izraste iz sklerocija ili od askospora iz apotecija TRULEŽ GLAVE


-

-

-

49

infekciju pospješuje vlaga SUZBIJANJE → plodored (za sjemenski usjev i do 10 godina); sjeme iz usjeva bez zaraze → tretiranje sjemena preparatima na bazi bakrenog-kinolata 3) BOTRITIS CINEREA (Siva plijesan) Simptomi NA TEK ISKLIJALIM BILJKAMA → posije li se kontaminirano sjeme, gljiva napada klicu ili tek isklijale bljke, koje trunu i propadnu NA STABLJICI → jave se pjege i nekroze odozdo, pa sve do pod glavu → tkivo potamni, raspadne se, a prekrije ga siva paučina – konidiofori s konidijima → preko osnove glave gljiva se probija do sjemena, kojeg napada NA GLAVI → formiraju se crni sklerociji, tkivo glave trune, glava puca i raspada se, sjeme se osipa Biologija prezimi u obliku sklerocija koji ispadnu iz glave na tlo → na njima u proljeće do ljeta gljiva fruktificira, tvoreći konidije koje vrše primarnu zarazu nastankom novih konidija bolesti se širi, one kliju kad zatopli sklerociji mogu biti pomiješani sa sjemenom u skladištu SUZBIJANJE → širok plodored zbog sklerocija u tlu, ne sijati suncokret u prevlažno tlo 4) ALTERNARIA HELIANTHII (Tamna pjegavost) Simptomi na plojci tamne pjege na peteljkama i stabljici se pjege međusobno spajaju i dolazi do sušenja lišća pjege se jave i na gornjoj strani glave uleknute u tkivo, nepravilnog različitog oblika doprinosi preranom uvenuću biljaka Biologija i suzbijanje prezimi kao micelij u ostacima zaraženih biljaka na oranici, prenosi se i sjemenom bolest se javlja u prvoj polovici ljeta, intenzitet zaraze se brzo povećava, osobito u kolovozu visoka vlažnost i visoka ljetna temperatura (do 26˚C) pogoduju razvoju raniji jači napad → veće štete zakašnjeli napad → ne nanosi ozbiljne štete 5) DIAPORTHE HELIANTHI (Siva pjegavost) Simptomi NA STABLJICI → produžene, eliptične pjege sive boje prve pjege se uočavaju početkom cvjetanja biljaka, a kasnije se broj pjega sve više povećava tkivo, kora i srž stabljike se raspadaju fitotoksini uzrokuju klorotičnost lišća oboljele biljke brzo venu glave su sitne sa šturim sjemenom simptomi se prvo javljaju na donjem dijelu stabljke, pa se šire prema gore Biologija bolest uzrokuju 2 gljive roda Phomopsis ili 2 ekotipa iste vrste nije razjašnjena uloga spora iz piknida askospore su važne u širenju infekcije i u samoj epidemiologiji savršeni stadij Diaporthe sp. se formira u jesen → nastajanje peritecija u proljeće, na ostacima suncokreta na oranicama Suzbijanje FUNGICIDI → sistemici – na bazi benzimidazola u kombinaciji sa protektivnim fungicidima Dithane i Cineb → protektivni fungicidi – Brestan, Folpet, Rovral, Ronilan, Sumilex → za drugo prskanje se koriste sistemici na bazi Botriticida za zaštitu glavice


50

FITOPATOLOGIJA

Recommend Documents