Dakle, idemo – Trikovi u Egzelu by Boki.
1. NEPISMENA SEKRETARICA MI JE POSLALA LOŠE P REKUCAN SPISAK ZAPOSLENIH. NEKA SLOVA SU VELIKA, NEKA MALA, POSTOJI PREVELIKI RAZMAK IZMEĐU SLOVA. IMAM 500 IMENA I JA SAM OČAJAN!
Menjaj sekretaricu… bolje uzmi neku zgodnu cica-macu vo je klasi!an "roblem koji se re#ava vrlo jednostavno. Treba da u"otrebi# $unkcije T%&M i '%'E%. (tani i )eliju B* i na"i#i $ormulu +
=TRIM(PROPER(A2
)eliji B* dobi)e# is"ravno na"isano N"#$ Đ$"%&.
2. 'AUUUUUU, OVO ZAISTA ELUJE. A ŠTA AKO )ELIM A ISKOPIRAM POATKE IZ KOLONE * U NEKU RU+U KOLONU KAA RAIM KOPIRANJE, E-CEL NAPIŠE SAMO PRAZNA MESTA
Treba da koris# o"cijuPASTE SPECIAL VALUES. zna!i kolonu B o"iraj "odatke /0o"y1 &di na neku drugu kolonu /n"r. kolona D1 likni desno dugme. daberi o"ciju 'aste ("ecial. daberi o"ciju 2alues /tre)a odozgo1. & – to je to.
/.OK, REŠENO. SAA SAM NAPISA O IMENA I PREZIMENA ISPRAVNO. INAČE, ZAPOSLI O SAM I NOVU SEKRETARICU (MJAUUU . )ELIM A OVOJIM IME I PREZI ME U POSE*N U KOLONU. KAKO TO A URAIM
3a ovaj zadatak koris# slede)e $unkcije+
4E5T 5&6D M&D 4E6
%e#enje je dato na slici+
E, a da li E7cel mo8e automatski da mi na"i#e broj Marije 9ara"ove: Da, naravno… samo u tvojim snovima. (edi gdi si…
. POČEO SAM A PIŠEM POATKE U REOVIMAHORIZONTALNO (JANUAR, E*RUAR, MART3. MEĐUTIM, PO+REŠIO SAM I )ELIM A MI SE POACI NALAZE U KOLONAMAVERTIKALNO. POMA+AJ3
oris o"ciju ';(TE ('E0&;4 < T%;6('(E.
bele8i "odatke od B* do E* o"iraj /0o"y1 likni na B=. likni desnim dugmetom i odaberi o"ciju 'aste ("ecial. 9kliraj o"ciju Trans"ose.
Dobi)e# rezultat kao na slede)oj slici.
va o"cija radi i obrnutno /iz >orizontale u verkalu1. ?edino ne radi sa sekretaricama – nji> nikako ne mo8e# da "rebaci# iz verkale u >orizontalu
5. )ELIM A *RZO NAPIŠEM PONEELJAK, UTORAK, SREA3
6a"i#i u ;@ 'onedeljak. 6a"i#i u ;* torak. bele8i obe )elije /selektuj1. (tani u donji, desni ugao )elije ;*. 'ojavi)e se mali kvadra), a kursor )e se "retvori u mali krs). 'ovuci nadole. To je to.
'robaj ovo da uradi# i sa slede)im kombinacijama+
@, * @AA, *AA @AAA, *AAA 'on, to ?an, 5eb
?anuar, 5ebruar
koliko se ne "ojavljuje (reda, etvrtak… to zna!i da nema# default kodni ras"ored za (rbiju. &di na 0ontrol 'anel, odaberi %egional (eCngs i "romeni kodni ras"ored na (rbija.
4. ČESTO MI SE EŠAVA A )ELIM A ISKOPIRAM +ORNJU ELIJU. NPR, NALAZIM SE NA ELIJI A2 I )ELIM A ISKOPIRAM ELIJU A1. JA O*IČNO IEM +ORE, PA COP6, PA SE SPUSTIM OLE PA PASTE3
E, jarane moj, jarane moj… 6a"i#i u )eliji ;@ *OKI 7 TI SI CAR, E-CELOVO+ SRCA +OSPOAR! (ii do )elije ;*. 'risni 0T%4 D. 0T%4 D ko"ira )eliju %89#:.
;. SUPER TI JE OVA SKRAENICA. A LI MO)EŠ A MI ŠAPNEŠ JOŠ NEKU tvori novi $ajl. 6a"i#i u njemu F'rvi $ajlG. tvori drugi $ajl /0T%4 61. 6a"i#i u njemu FDrugi $ajlG tvori tre)i $ajl. 6a"i#i u njemu FTre)i $ajlG. 'risni 0T%4 T;B. 'risni jo# jednom 0T%4 T;B. 'riskaj do besves 0T%4 T;B. a"ito: 0T%4 T;B "rebacuje iz $ajla u $ajl.
<. HOEMO JOŠ, HOEMO JOŠ, HOEMO JOŠ3. tvori novi $ajl. 'risni (H&5T 5@@ 'risni o"et (H&5T 5@@ 'risni jo# jednom (H&5T 5@@ (H&5T 5@@ slu8i za otvaranje novi> s>eetova. Mo8e# ovako do besves… i nazad.
. PLEEASE3. ada si ve) bio zaludan i kada si otvorio toliko s>eetova, onda bi bilo zgodno i da nau!i# kako se kre)e# izmeu s>eetova.
'risni 0T%4 'ageDoIn 'risni jo# jednom 0T%4 'ageDoIn 'risni 0T%4 'age' 'risni 0T%4 'ageDoIn 'risni 0T%4 'age'
ma, prisni šta god hoćeš… valjda si već ukapirao
0T%4 'ageDoInJ'age" slu8i za #etanje izmeu s>eetova.
'ored ovog teksta, mo8e# "ogleda i nastavak+
Trikovi u E7celu, *. deo Trikovi u E7celu, =. deo
10. I NA KRAJU3 ( obzirom da si bio toliko u"oran do "ro!ita# ovaj tekst do kraja evo i jedne male zagonetke.
%adi# kao kontrolor u kom"aniji i analizira# "rodaju "o "rodavnicama. BD zna!i BDKET a ;0T zna!i ;0T;4. %azlika se zove 2;%&;60E ;6;4L(&(.K#>? :# @%$# "B:% D%#:? BF%. ako da dobije# ovu sliku:
'osle "rvog teksta o trikovima u E7celu/Bojan, Trikovi u E7celu1evo i nastavka. Ba# dok sam razmi#ljao o !emu da "i#em, kolegica sa "osla me zamolila da joj "omognem oko ujedna!avanja unosa "odataka u E7cel tabeli. 6aime, na"ravila je "raznu tabelu u E7celu koju je dala na "o"unjavanje drugima. 6aravno, kada ne#to mo8e krenu nao"ako, obi!no se to i desi. 'o#to je unos bio slobodan, svako je unosio tekst na razli!it na!in+ sa malim slovima, velikim slovima, sa "o!etnim velikim slovom, neko je zaboravio isklju!i 0a"s 4ock itd. 6akon "o"unjavanja vra)ena joj je tabela sa kolonom u kojoj je trebalo da budu dvije razli!ite vrijednos /FMu#kiG ili FenskiG1 a dobila i> je desetak.
ada se gleda tako "o"unjena tabela, !ak se i mo8e F"ro!itaG. 'roblem nastaje kada se "oku#aju na"ravi sumarni "regledi, Nltriranja i sorranja. 6aime, za E7cel je ista rije! na"isana malim slovima razli!ita od iste rije!i na"isane velikim slovima. olegica je rekla da joj ne "redstavlja "roblem is"ra vi "odatke tako da budu ujedna!eni jer "oznaje odgovaraju)e $unkcije /T%&M, '%'E%, ''E%, 4OE%1. 'itala je kako s"re!i budu)e "ogre#ne unose, odnosno kako omogu)i samo unose sa "adaju)e liste.
dgovor na to jeG## V#%:#9. 6ajve)a korist koju ova o"cija "ru8a je ograni!avanje mogu)i> unosa u )elije. E7cel "ri>vata samo unose koje deNni#ete. 6a taj na!in imate ujedna!ene "odatke, #to je veoma bitno kod sumarni> "regleda, kalkulacija, Nltriranja i sorranja.
kratko, ova o"cija radi na sljede)i na!in+ selektujete )elije za koje deNni#ete mogu)e unoseP deNni#ete mogu)e vrijednos /u obliku liste, ras"ona brojeva, datuma, du8ine teksta itd.1P "ri unosu se dobija "adaju)a lista sa deNnisanim o"cijamaP E7cel ne "ri>vata unose koje niste deNnisali i javlja gre#ku. sim toga, mo8ete+
deNnisa "oruku za "omo) "ri unosuP deNnisa "oruke "ri "oku#aju "ogre#nog unosaP koris "ostoje)i s"isak kao listu ras"olo8ivi> o"cijaP ista)i )elije !iji sadr8aj ne odgovara zadanim o"cijama /ovo se de#ava kada su "odaci uneseni "rije nego koriste FData 2alidaonG1.
Evo kako se koris FData 2alidaonG. Napomena: ovde su prikazane slike iz Excela !!"#!$!% &koro is na'in rada je i u (staroj) verziji Excela !!*%
KB#$ 1.
KB#$ 2.
KB#$ /.
KB#$ .
KB#$ 5.
KB#$ 4.
KB#$ ;.
KB#$ <.
KB#$ .
KB#$ 10.
KB#$ 11.
KB#$ 12.
KB#$ 1/.
KB#$ 1.
KB#$ 15.
E, sada dolaze na red i sDB?@ (@$B#&9%. esto me "olaznici "itaju+
+ zašto ljudi koriste skraćenice kada postoji miš
'ostoje dva razloga+
Tabele su nastale QA-i> godina /4otus @-*-=, 2isi0alc…1. Mi# /mouse1 je izmi#ljen tek "osle RSA godine. kratko, mnogi korisnici su radili u tabelama bez mi#a. 6"r, ja sam skoro godina radio u 4otusu @-*-= bez u"otrebe mi#a Mnogo je br8e radi sa tastature. &mate @A "rsju, a sa mi#om koriste samo * "rsta. 9ta re)i :
Dakle, evo i s"iska. 6a"ravili smo s"isak U s>ortcuts. vo je B"% s"isak od @ korisni> skra)enica. @. B#B#9 $#, 0T%4 @ *. I9@B"#9 $?& :#?#, 0T%4 P
=. U. . V. X. Q. S. @A. @@. @*.
I9@B"#9 $?& "B9#, 0T%4 (H&5T P P9#"#9 @:9 #$% , 5U E:%"#9 9, (H&5T 5* A?@? @$"#9%D &%#, ;4T W B :9 %@#, ;4T strelica nadole U9Q9 9$%$ %9%# ? &%? , ;4T E6TE% I9@B"#9 9" @D#, (H&5T 5@@ E:%"#9 &%, 5* H#:"#9 B:#, 0T%4 S H#:"#9 $9, 0T%4 A
@=. @U. @.
U9D#:"#9 B:#, 0T%4 (H&5T S U9D#:"#9 $9, 0T%4 (H&5T A R$#$?%@#9 B?#, 5S
(igurno ste bili u situaciji da tabelu u E7celu "rika8ete tako da je sorrana /"oredana1 "o redoslijedu sadr8aja u )elijama. Tada biste korisli komandu za sorranje. koliko je u "itanju tekst, sorrali biste abecedno /;-3, ili 3-;1 a ukoliko su u "itanju brojevi, sorrali biste od najmanjeg do najve)eg /A-S1, ili od najve)eg do najmanjeg /S-A1. 3a kom"likovanija sorranja sorrali biste tabelu "o dvije, tri ili vi#e kolona.
; #ta ste radili da sorrate tabelu "o mjesecima, gdje su imena mjeseci na"isana u obliku teksta: liknuli biste na F(ortG a E7cel i> "oreda+ ;"ril, ;vgust, Decembar, 5ebruar, ?anuar, ?uli, ?uni, Maj, Mart, 6ovembar, ktobar i (e"tembar. &sto se de#ava ako sorrate kolonu "o danima u sedmici+ !etvrtak, nedelja, "etak, "onedeljak, srijeda, subota, utorak. vo se de#ava jer E7cel sorra tekst "o abecedi. K#$ #@9% E? :# B:@%: %9# @% % %9# :#9# ? @:%% 9 @%%:% #:?
6eki "omo)u $ormula izvla!e redne brojeve mjeseci u "osebnu kolonu "a sorraju "o njoj, drugi ru!no "reslaguju tabelu, tre)i… E>, tre)i…
Š B$ M## GN% "8, F% %.
RQ9 ? %% GC?@ SB. va o"cija omogu)ava da sami na"ravite FsvojG redoslijed sorranja. & taj redoslijed ne mora bi ni abecedni ni "o redoslijedu brojeva. 'ri sorranju umjesto uobi!ajenog abecednog ili sorranja "o brojevima odaberete svoje sorranje. &dealno rje#enje za nestandardno sorranje, "o"ut sorranja "o imenu mjeseci ili "o imenu dana u sedmici. &li "o bilo !emu drugom. Tabela u "rimjeru sadr8i "odatke o ljudima, gradovima, iznosima i danima u sedmici. %ecimo da 8elimo sorra tabelu "o danima u sedmici /"onedeljak, utorak…1. bi!no sorranje bi "oredalo dane u sedmici abecedno /!etvrtak, nedelja, "etak, "onedeljak, srijeda, subota, utorak1.
Da bi E7cel znao koji je redoslijed dana u sedmici, "otrebno je da deNni#ete "osebnu listu za sorranje. To )ete uradi na sljede)i na!in+
KB#$ 1 K%$9% 9# @# :9? &%? ?9?#B # % 9# #? G## :#B% GSB.
KB#$ 2 O:#B% $9? $ >% @BB# (G#9.
KB#$ / N# %@ GOB:B :#B% GC?@ L%@.
KB#$ U %" B8B? :#B% 9"? %@? (NE' LIST.
KB#$ 5 U :@9 B8B? ?9@% :#9 ? @:%% >9 B:@%:? (9:#$, ?B#$, @B%:#, F"B#$, #$, @?#, 9:#. N#$9 ?9@# @"#$ :#9# B%@9% $? ENTER.
KB#$ 4 K%$9% 9# :? GA:: 8# ::#"#9 9" %@ 8# @BB#9 ? @%@#$ @&%D.
KB#$ ; L%@# @ #"? ? %" B8B?. PB"B% :# 9# :#B#9# % $%$9% 9# :? GOK.
KB#$ < S#:# @ "%:% :# & $9# % @BB#9# :#9%# ? @:%% 9# :"#B#?&% 9#F%9. K%$9% Q :9 9# :? GOK.
KB#$ K9# @BB#9# :#9%# ? @:%%.
&du)i "ut kada imate "otrebu za ovakvim sorranjem "o danu u sedmici, samo odaberite listu u lijevom "rozoru i kliknite na dugme FG. 4iste za sorranje mo8ete dodava, mjenja i brisa. vde je 9"%D 15 @DBD?@ /"re!ica sa tastature1. @. S$"#9 :##$# ? B%9?, 0T%4 ; /0T%4 Y1 *. P$#8%"#9 B?#, 0T%4 (H&5T Z /0T%4 [1 =. A@?9 % B#"9 BB9, 5U /dok editujete )eliju1 U. B#B#9 $# ?BB9W, 0T%4 (H&5T U . B#B#9 $# 9?B, 0T%4 (H&5T @ V. O?%9 B:B, 0T%4 (H&5T X X. O"#B#9 :%## 8# #$B , ;4T 5Q Q. K%B#9 B9 &%, 0T%4 D S. S:&% B$@D, 0T%4 T;B @A. PBD:9% B$@D, 0T%4 (H&5T T;B @@. @*. @=. @U. @.
S:&% @D, 0T%4 'gDn PBD:9% @D, 0T%4 'g" KB# #8 :##$#, 0T%4 End PF#$ #8 :##$#, 0T%4 Home Š#9 #8% :##$#, 0T%4 strelice levoJdesnoJgoreJdole
-ako sa'uva postavke .ltera i skrivenih redova i kolona za kasniju upotre/u
Dugo se nisam javljao jer sam bio u $azi "reis"ivanja. 'itanje je glasilo+ da li da nastavim da izvla!im iz na\alina najkom"likovanije E7cel za>vate i obja#njavam i> nadugo i na#iroko jer i> je te#ko objasni u samo nekoliko re!enica: ;lternava je bila da smislim ne#to lak#e, korisnije i zanimljivije, a naro!ito kra)e /da, ovde je du8ina bitna1. Ta alternava mi je bila jako "rivla!na. 'roblem je "redstavljala samo jedna sitnica+ nisam imao "ojma #ta da stavim u alternavu. ?edan "atuljak na lijevom /ili desnom, ne sje)am se ba# najbolje1 ramenu ka8e+ ](amo nastavi sa na\alinskim za>vama, ljudima je to "otrebno, tako da ne moraju da !itaju >r"e knjiga i odlaze na tamo neke duge kurseve gdje u"oznaju samo bubulji!ave #trebere i ru8ne ribe. 'a #ta ako je nadugo i na#iroko: ;ko >o)e da nau!e, neka semalo i "omu!eF. ]'azi, majku mu, stvarno je takoF, "omislim ja i "o!nem da "i#em tekst o E7celovim =-D matri!nim $ormulama. ;li ne lezi vra8e+ jednom zakotrljana grudva krenula je niz brdo i "retvorila se u lavinu. Tako je i alternava sa "o!etka "ri!e "o!ela da "o"rima jasnije obrise. 6a kraju je stala is"red mene i rekla+ ]Ho)u van, vodi me u #etnju.F %ekao sam da )u je izves "od uslovom da ne "la#i "rolaznike koji zastanu da je bolje "ogledaju, da ne grize one koji je 8ele "omilova i, ukratko, da ne za8alim #to sam je "oveo meu ljude. Tokom te "rve #etnje sam "obli8e u"oznao ;lternavu+ umiljata je, zna kada treba da "restane da gnjavi /za razliku od autora ovog teksta1 a najva8nije je da ne zaudara "o na\alinu. &"ak, trenutak otkrovenja se desio kada je jedna gos"oa uzviknula odu#evljeno+ ]&>, "a nisam ni znala da na svijetu ima ovakvi> "asaF. & tako ja s>vam o !emu treba da "i#em /ili bar ja mislim da treba1+ o stvarima koje nisu obavezno kom"likovane, koje su "otrebne ljudima, koje im olak#avaju 8ivot i, najva8nije od svega, o mogu)nosma E7cela o kojima se malo zna, jo# manje govori a "ogotovo malo koris. Kovorim o obi!nim o"cijama koje se vide na trakama s alama, ali i> ve)ina ljudi ne vidi ili ne zna !emu slu8i. 'rva u nizu /vjerujte mi na rije!, ima i> mnogo1 je 'o>ranjeni ili "rilagoeni "rikaz. kratko, "romjenite "rikaz radnog lista na na!in da n"r. uklju!ite Nltere, sakrijete neke redove i kolone. 3am taj "rikaz "o>ranite. 2rate se na "rvobitni "rikaz i kada 8elite da "onovo vidite "odatke s uklju!enim Nlterima i skrivenim redovima i kolonama "rosto odaberete kreirani "rikaz. vo je korisno ukoliko "ravite kom"leksne "rikaze sa mno#tvom Nltera i sakrivanjem kolona i redova. Dakle, kako na"ravi 0ustom 2ieI: 'rvo sa!uvajte srcinalan /uobi!ajeni1 "rikaz na sljede)i na!in+ na traci 2ieI kliknite na 0ustom 2ieIs.
orak @+ 0ustom 2ieI na traci 2ieI liknite na dugme ;dd za dodavanje novog "rikaza.
orak *+ 'rozor za dodavanje "rikaza Dajte "rikazu "rikladno ime i liknite na dugme.
orak =+ &menovanje srcinalnog "rikaza ; sad, rokenrol+ izmjenimo "rikaz akvnog radnog lista. ako: 'a, eto, uklju!ite nekoliko Nltera, sakrijte "oneki stubac, sakrijte nekoliko redova.
orak U+ Mjenjanje srcinalnog "rikaza 'o#to smo "odesili 8eljeni "rikaz, treba ga sa!uva. lik na 2ieI traku "a na 0ustom 2ieIs. "et dugme ;dd za dodavanje novog "regleda+
orak + reiranje "rikaza Dajemo ime novoj bebici… ;>, da^ s"ut, uklju!ite kva!ice ukoliko 8elite da se u "rikazu sa!uvaju i "ode#avanja za #tam"u /"rva kva!ica1 iJili skriveni redovi i stu"ci i "ostavke Nltera /druga kva!ica1.
orak V+ &menovanje "rikaza i "ode#avanje o"cija lik na dugme za "o>ravnjivanje "rikaza. E>, sada mo8emo da se igramo "rekida!em. &ma redova, nema redovaP ima kolona, nema kolona, uklju!en Nlter, isklju!en Nlter… Da vidimo da li radi+ 6a traci 2ieI klik na 0ustom 2ieIs. ;>a, evo i>+ riginal ni /"rvi kojeg smo na"ravili1 i 5ilter_@ /ovaj sa Nlterima1. &ma jo# neki>, ali oni nisu tema dana#nje emisije. daberimo ]riginalniF i klik na (>oI dugme za "rikaz. & evo i>, svi su tu.
; sad ]5ilter_@F "a dugme (>oI i vide se samo oni koji su "ro#li kroz sito, "ardon – Nlter.
orak X+ &zbor "rikaza (ad ga ima, sad ga nema. ada nam ovi "rekida!i dosade, mo8emo i> se otarasi na sljede)i na!in+ na traci 2ieI klik na 0ustom 2ieIs, odaberemo "rikaz i kliknemo na dugme Delete.
orak Q+ Brisanje "rikaza 2a8na na"omena+ "rikaz se mo8e ]"rozvaF samo kada je akvan onaj radni list na kome je "rikaz kreiran. ; o =-D matri!nim $ormulama u jednom od naredni> nastavaka. o !ita, taj i do!eka /ili tako nekako1. 3a "o!etak dosta jednostavna, ali ni#ta manje mo)na stvar+ @$?9:#B9# (:"9# @#. ada sam je otkrio, za8alio sam #to ranije nisam vi#e !itao u"utstva a manje u!io metodom "oku#aja /"a #ta bude1. #tedio bi> tada mnogo muke i vremena. 2jerovatno ste bar jednom bili u situaciji da na istom graNkonu treba da "rika8ete dvije serije "odataka, sa velikom razlikom u vrijednosma.
(lika @+ Tabela sa dvije serije "odataka, gdje su brojevi u jednoj seriji mnogo ve)i 3amislimo da treba da "rika8emo odnos dobi za"oslenika i nji>ovi> "lata. ?edna serija )e "rikaziva "odatke o dobi a druga o visini "late.
(lika *+ KraNkon sa dvije serije "odataka gdje se ne vidi korelacija izmeu "odataka uslijed "revelike razlike takvoj situaciji graNkon je ta!an, ali i neu"otrebljiv. 3a#to: 'a, zato #to je razlika u brojevima tolika da se korelacija izmeu dobi i "late ne mo8e uo!i. situacijama naj!e#)e se ne jedna serija obri#e, se na"rave dva graNkona, ili se izra!una neki"odataka. koeNcijent "atakvim se on stavi na graNkon, ili…da nabrajam. Dosta ili !esto ljudi sasvim odustanu od "rikaza takvi> S$?9:#B9# (:"9# @# omogu)ava smislen "rikaz dvije serije "odataka na graNkonu, !ak i kada je razlika izmeu vrijednos jako velika. "9# @# ::#9# "B$#9# @# @# :@9 @B#9 $# B%$#8? :9? @B%? :##$# ? B#8%F% @$#% . Taj "rikaz je "ro"orcionalan "rimarnoj osi /koja "rikazuje drugu seriju "odataka1, tako da se lako mo8e uo!i korelacija izmeu serija "odataka /u ovom slu!aju, izmeu dobi i "late1.
(lika =+ 'rikaz dvije serije "odataka "omo)u sekundarne ose Da biste na"ravili "rikaz sa sekundarnom osom, "rvo na"ravite obi!ni graNkon sa "rikazom svi> "otrebni> "odataka.
orak @+ reiranje graNkona sa dvije serije "odataka (elektujte jednu seriju "odataka i kliknite na desnu "ku mi#a. daberite FB# ## SB%@F.
orak *+ (elektovanje serije "odataka FSB%@ O9@G odaberite FS9:#BW A%@G i kliknite na dugme FC@G za zatvaranje "rozor!i)a.
orak =+ dabir sekundarne ose (a desne strane )ete vidje sekundarnu osu u so"stvenoj skali koja je razli!ita od "rimarne ose na lijevoj strani.
orak U+ 'rikaz druge serije "odataka na sekundarnoj osi u razli!itoj skali 6a taj na!in )ete uo!i korelaciju izmeu dvije serije "odataka. ; sad, mala molba !itaocima+ na sljede)em linku je interakvni mulmedijalni "rikaz kori#tenja sekundarne ose. (kinite $ajl na svoj ra!unar /kao E`E1, uklju!ite zvuk i slijedite u"ute na ekranu. (vi komentari su dobrodo#li. Hvala^
14 9"%D @DB?@ (BF%# @# #@#?B.
@. *. =. U. . V. X.
Z?%B#9, 0T%4 To!ki) na mi#u S$"#9 $9, 0T%4 (';0E S$"#9 B:#, (H&5T (';0E U#%"#9 B:#, 0T%4 6umeri!ka tastatura '4( *B%@#9 B:#, 0T%4 6umeri!ka tastatura M&6( S%@#$ names, 5= /kada editujete )eliju1 O9W V%@% C@P 5 /Ko To1 zam ("ecial i odaberi 2isible 0ells nly
Q. S. @A. @@. @*. @=. @U. @. @V.
K%B#9P 0T%4 0 P#@P 0T%4 2 O"#B#9 ##P 0T%4 Š##9P 0T%4 ' N"% #P 0T%4 6 %9:P 0T%4 5 R#P 0T%4 H U9:P 0T%4 3 I9@B"#9 D%B%9$#, 0T%4
IF funkcija u Excelu – primeri u Trikovi i u"utstva
IF izjava se često sreće u Excel funkcijama. Daje im neku vrstu inteligencije, jer omogućava da se nešto izvrši samo pod odreenim uslovima. Definicija
IF se definiše kao funkcija koja proverava odreeni uslov i vraća jednu vrednost ako je on tačan i drugu ako nije. !intaksa funkcije izgleda ovako" #IF $%ogički&test, 'rednost&ako&je&tačno, 'rednost&ako&je&netačno( Primeri
'idimo na primeru, kako )elimo da odlučimo ko je prošao test ako ima više ili tačno *+ poena.
!ličan primer, računamo porez koji trea da se plati a on zavisi od visine plate. -ko je plata manja od *+ iljada onda je porez /+0, u suprotnom je *+0.
Kombincija IF sa AND i OR operatorima
%ogički test mo)emo da proširimo iz pomoću operatora -1D i 23. -1D označava da oa navedena uslova moraju iti ispunjena, a 23 da ilo koji od dva navedena uslova mora iti ispunjen. 4ogledajte primer sa -1D operatorom gde je prvi argument IF funkcije logički test sa -1D operatorom. Dva uslova moraju iti ispunjena za onus, da je zaposleni u firmi du)e od dve godine i da je ima platu veću od *+ iljada.
Unje!"ene IF funkcije
5nutar svake Excel funkcije mo)emo da koristimo drugu funkciju. 6o je takozvano ugnje)davanje. !a IF izjavom se najčešće koristi kada imamo nekoliko kategorija, tako treći argument funkcije, vrednost&ako&je&netačno postaje nova IF funkcija i sve tako. 4ogledajte kako to izgleda na primeru.
Kako okrenuti tekst u Excelu# u Trikovi i u"utstva A
6aele u Excelu mogu delovati zanimljivije ako tekst zarotirati za odreen roj stepeni. 6o se radi prilično jednostavno.
4otreno je samo da potra)ite odgovarajuću ikonicu kao na slici.
!ada odaerite da li )elite da ude vertikalan ili ukošen na neku stranu. - mo)ete i sami da podesite ugao. 7liknite na 2likovanje ćelija" 4oravnanje.
I tu ukucajte tačan ugao rotacije teksta. 5gao se kreće od 89+ do 9+.
Kako "a u Excelu prika!ete "$e serije po"ataka na je"nom rafikonu# u Trikovi i u"utstva
Danas pričamo o sekundarnoj osi u Excelu. 4omoću nje mo)emo da prika)emo dve grupe podataka na grafikonu. 6ačnije, imamo ose i jednu zajedničku osu. 4odaci;na dvema : osama uopšte ne moraju da udu istog dve tipa,:dovoljno je samo da imaju; zajedničku osu. 4ogodno za prilike kada )elimo da prika)emo vezu izmeu dve pojave ili njiovo istovr emeno kretanje. 1a primer, imamo sledeću grupu podataka.
Doićemo sliku koja nije aš intuitivna, jer je sve prikazano na jednoj skali podataka.
Desni klik na seriju podataka koja nije doro prikazan pa odaeremo 2likuj grupu podataka $Format Data !eries(,
5 opcijama grupe odaeremo !ekundarnu osu.
!ada će svaka linija imati svoju legendu podataka sa leve i desne strane.
Druga stvar koju mo)emo da uradimo je da napravimo kominovani grafikon. 1a primer, da jedna serija podataka ude linijski grafikon, a druga stuići. 6o radimo tako što kliknemo desnim tasterom miša na jednu seriju podataka pa izaeremo =ange !eries Data 6>pe $4romeni tip grafikona grupa(.
I onda u ponuenim opcijama odaeremo šta nam odgovara.
4ogledajte gif animaciju koja ilustruje pretodno uputstvo.
Ra" sa funkcijama %a manipulaciju teksta u Excelu u Trikovi i u"utstva, OindoIs A
2sim sa rojevima u Excelu često ili radima i sa nizovima reči.znakove, !ve ćelije sa tekstom mo)emo menjamo. 1a primer da izacimo uacimo nove slovne oriše mo neku reč itd.da !ve se to radi pomoću tekstualni funkcija. 7ada njima ovladate ićete oduševljeni. !ada i predstavljamo ukratko. &pajanje re'i
?a spajanje izraza iz više ćelija u jednu koristimo znak @. Elementi koje spajate mogu iti ćelije ili reči, razmak i slova $koje morate da stavite izmeu navodnika(. !ve nji spajate znakom @, kao na slici. 'idite na primeru kako smo spojili sadr)aj dveju ćelija i izmeu nji stavili razmak i zapetu.
(eft funkcija
Izvlači odreen roj karaktera sa leve strane. Ima dva parametra. 4rvi je ćelija iz koje izvlačite vrednosti, a drugi je roj karaktera koji izvlačite. 5 donjem primeru smo izvukli prvi pet znakova iz ćelije E/ sleva. E/ ima šest karaktera, a nama je potreno prvi pet.
Ri)t
3adi isto što i %eft ali sa suprotne strane. 2značimo ćeliju iz koje izvlačimo vrednosti, i odredimo roj karaktera koji nam treaju sa desne strane $otpozadi(.
*i"
Aid isto izvlači deo teksta iz ćelije, ali iz sredine. 4otreno je samo da specificiramo početnu i poslednju poziciju karaktera.
(en
Funkcija roji koliko karaktera sadr)i jedna ćelija. 5 našem primeru taj roj je četrnaest jer se računa i jedan razmak.
Fin"
6ra)i poziciju slova ili izraza u ćeliji. 'idimo da se izraz ko počinje od treće pozicije u nizu slova.
&ubstitute
?amenjuje jedan izraz drugim.
Funkcije mogu da se kominuju $takozvano ugnje)davanje( i u tome je najveća dra). 4ogledajte kako mo)emo da i koristimo da izvučemo drugu reč posle razmaka ili prvu reč pre razmaka.
Broj mogućnosti je neograničen. !ve zavisi od vaši potrea. 1e zaoravite da kada god koristite tekst u Excelovim formulama uvek ga stavite pod navodnike. 5 suprotnom će program prijaviti grešku.
Ra" sa osno$nim i napre"nim filterima u Excelu u Trikovi i u"utstva A
7ada aza podataka u Excelu naraste, veoma je teško snaći će se i izdvojiti aš one podatke koji nam treaju. 5 takvim situacijama, od velike pomoći mogu iti filteri $zajedno sa opcijom sortiranja(. 4ored osnovnog filtriranja, koje se veoma lako radi, postoji i napredno filtriranje, koje omogućava da filtriramo podatke na osnovu više kriterijuma uporedo. 4okazaćemo vam kako sve to funkcioniše. +, Osno$no filtriranje po"ataka i% Excel tabela
4re svega je itno da vaši podaci imaju zaglavlje. 7liknite ilo gde u taeli, i odaerite polje Filter u jezičku 4odaci $Data(.
!ada će se iznad zaglavlja pojaviti nova polja, gde mo)ete da filtrirate podatke po različitim kriterijumima. 2daerite ono što vam je potreno. 1a primer, )elite da izvučete podatke za samo odreenu godinu, ili odreenog podavca. 5 svakoj koloni je moguće primeniti filter.
Filter isključujete tako što samo kliknete ponovo na Filter dugme, i onda će on nestati.
-, Napre"no filtriranje Excel .elija
?a razliku od azičnog, napredno filtriranje omogućava da koristite slo)ene kriterijume. 1a primer, )elite da vam se iz C+/ godine prika)u samo podaci za jedan grad, a iz C+/C podaci za drugi grad. 6o ne mo)ete postići pomoću osnovni filtera, jer oni omogućavaju da prika)ete ili podatke za oa grada za oe godine, oa grada po godini, ili za jedan grad u oe godine. 6o se u naprednom filtriranju radi tako što prvo napišemo kriterijume negde sa strane taele. 5nesete imena kolona i ono što vam je potreno. 'idite kako smo mi to uradili na slici.
4otom, kliknite na 'iše opcija $-dvanced( u istom jezičku Data $4odaci(.
!ada trea da ka)ete Excelu, figurativno rečeno, gde je glavna lista, a gde su kriterijumi. !elektujte prvo jedno, pa drugo u odgovarajućim poljima.
'idite da postoji i mogućnost da odaerete gde )elite da udu prikazani podaci. I to i ilo to, nakon što kliknete 27, podaci će se filtrirati i moći ćete da i analizirate ili prekopirate na neko drugo mesto radi analize.
Filter poništavate klikom na =lear u istom meniju, gde ste ga i podesili.
Nekoliko primera kori/.enja 0OUN1 funkcije u Excelu u Trikovi i u"utstva A
Funkcije u Excelu omogućavaju da znatno r)e oavimo manipulišemo podacima. Funkcija =2516 i sve njene varijacije olakšavaju rojanje podataka po odreenim kriterijumima. 5mesto da nešto rojimo ručno, napravimo funkciju koja na stotine podataka izroji za sekundu. 4okazaćemo na primerima. -ko primeri kod vas ne rade, tačku i zapetu u zapetu. 1a nekim računarim se za radzdvajanje simola koristi samo zapeta, dok na drugim tačka i zapeta $kao u narednim primerima(.
/( Broj ćelija koje nisu prazne Funkcija =2516 roji koliko ćelija sadr)i ilo koju vrednost $ilo da je to numerička vrednost ili tekst( u unapred selektovanom opsegu. 7raće rečeno, daje roj oni ćelija koje nisu prazne. Formula je" #=2516-$-/"-C(.
C( Broj ćelija koje sadr)e ilo koji roj Funkcija =2516 takoe roji ćelije u odreenom opsegu, ali samo one koje sadr)e numeričku vrednost. 7orisno ako )elite da izrojite koliko se puta se rojevi pojavljuju u izaranom opsegu. Formula je" #=2516$-/"-C(
( Broj ćelija koje sadr)e tačno odreenu vrednost $reč ili roj( Ao)emo da izrojimo i koliko ćelija koje sadr)e tačno odreenu vrednost. 1a primeru na slici, rojimo koliko puta se pojavljuje roj . 6o ne mora da ude roj, mo)e da ude i reč. Formula je" #=2516IF$B/"BGH(
( Broj ćelija koje sadr)e rojeve veće $manje( od odreenog Ao)emo da izrojimo koliko ćelija u opsegu ima vrednost veću od definisane. !uprotno isto va)i, ako koristimo znak za manje mo)emo da vidimo koliko ćelija ima vrednost manju od definisane. Formula je" #=2516IF$B/"BGJCH(
*( Broj ćelija koje sadr)e rojeve veće $manje( ili jednake odreenom roju Ao)emo da izrojimo koliko ćelija u opsegu ima vrednost veću ili jednaku definisanoj. !lična procedura je i za manje ili jednako. Formula je" Formula je" #=2516IF$B/"BGJ#CH(
K( Broj ćelija koji imaju vrednost veću od jednog roja, a manju od drugog roja. 1a našem primeru, )elimo da vidimo koliko ćelija ima vrednost veću od dva, a manju od sedam. Formula je" #=2516IF$B/"BGLH(8=2516IF$B/"BGLCH(
( Broj prazni ćelija
Ao)emo i da izrojimo koliko ima ćelija ez ikakvi podataka. 6o je korisno kada ispitujemo da li fale neki podaci. Formula je" #=2516B%-17$B/"B/C(
M( Broj ćelija koja sadr)e odreenu reč ?nak zvezdice zamenjuje ilo koji drugi simol. ?ato mo)emo da ga kominujemo sa drugim rečima. 1a primeru na slici, mi rojimo svaku ćeliju koja sadr)e reč izveštaj, ilo da je ona na početku, na kraju ili na sredini.
Uputst$o %a i%ra"u prele"ni) i profesionalni) rafikona2 na primeru Excel3a
u Trikovi i u"utstva A
Nrafikoni omogućavaju da na vizuelan način predstavimo glavne zaključke naše analize podataka. 3ad sa njima, ilo u Excelu, %ire2ffice, 2pen2ffice, Nugl dokumentima ili drugim alatima, nije nimalo jednostavan, iako nam se mo)da tako čini. 4otreno je dosta prakse kako i se uve)ali, i znali gde se šta nalazi, ali i kako i stekli osećaj za efektivne i profesionalne grafikone. Ai ćemo vam danas predstaviti nekoliko kratki saveta, ali imajte u vidu da to nije sve. 2vo je samo osnovno, a najolje se uči uz praksu i praćenje dori primera. +, I%aberite pra$i rafik %a $a/e po"atke
Izor grafika zavisi od tipa podataka kojima raspola)emo $kvantitativni ili kvalitativni( i veze izmeu nji koju )elimo da predstavimo $struktura, poreenje, trendO(. 4ostoje raznoliki tipovi grafikona" linijski, kru)ni, stuičasti, trakasti itd.
1emojte sa tim da rzate, već doro razmislite i eksperimentišite sa nekoliko kominacija, pre nego što naete ono što vam najolje odgovara. 1a primer, odairom opcije =ange =art e 6>pe $4romeni tip grafikona(, mo)ete da promenite tip grafikona.
Dostupni tipovi su 6akoe, mo)ete koristiti i opciju !Pitc 3oPQ=olumn $4reac redoveQkolonu(, da ornete redosled podataka po osama. 'idite kako mi na primeru isti podataka imamo dva različita načina grafičkog prikaza.
!ve zavisi od onog što )elite da istaknete. -, Prika!ite samo neop)o"ne "etalje
6rudite se da sve detalje koje program sam uaci, a koji nisu neopodni, izacite. Rto je manje nepotreni detalja, to će čitalac olje svatiti grafik. 1a primer, mo)ete ukloniti vertikalne linije. 7liknite desnim tasterom na Format Nrindlines $2likuj polje grafikona(, pa i potom isključite.
6akoe, ako imate samo jednu seriju podataka, mo)ete izaciti njen naziv jer je on vidljiv iz naslova taele. 4, I%bor boja
?a pregledan je itno kako ukominovati pozadine, intenzitet i oju linija, ali je takoe itno iizor koju grafikona oju koristimo. 1ai primer, kada )elimo oju da prika)emo odreene pojave , mo)emo koristiti nijansu jedne iste oje od svetlo do tamno plave, na primer. ! druge strane, kada poredimo podatke koji su meusono nezavisn i, najolje je da za svaku kategoriju koristimo različitu oju, kako ne i zunili čitaoca. 1emojte da preterujete sa ojama. %judski mozak ne mo)e da procesuira mnogo oja, zato je najolje da grafikon ima elu ili neku neutralnu pozadinu, a sve ostale oje trea da se uklapaju, a ne da mnogo odskaču jedna od druge.
5 polju Design $Dizajn( i %a>out $3aspored(, mo)ete naći mnoštvo opcija da podesite grafik. Izmeu ostalog tu su ponuene i odreene podrazumevane oje.
5, U'inite slo$a 'itlji$im
1emojte iskošavati ili prikazivati imena u vertikalnom polo)aju. 5 tom slučaju, čitalac mora da okreće glavu kako i pročitao šta piše.
5 situacijama kada su imena podataka suviše dugačka, koristite trakaste umesto stuičasti grafikona.
- mo)ete i okrenuti vertikalno ili za odreeni ugao, ako kliknete desnim tasterom miša na nji, pa na Format -xis $2likuj osu(, pa odaerete.
6, I%bea$ajte 4D rafikone2 ako ne %nate /ta ra"ite
Nrafici u tri dimenzije mo)da izgledaju kul, ali ne doprinose uvek informisanosti čitaoca. 1jiova preterana upotrea mo)e da zasmeta. 7, Istaknite bitne %aklju'ke
1ikada nije naodmet da odma u grafikonu istaknete glavne zaključke, i to najolje u naslovu, a mo)ete uaciti i dodatni tekst. 6o je naročito pogodno u situacijama kada čitalac nema mnogo vremena da se uduljuje, pa )elite da udete sigurni da je primetio to što grafik poručuje.
8, Istaknite bitne po"atke "irektno u rafikonu
2dreeni podatak mo)e da značajno odstupa od proseka, ili da ukazuje na početak neke promene. ?ato je, u odreenim situacijama, itno da istaknemo te podatke, na primer, kod analize vremenski serija ili trendova. 1agli sunovrat prodaje se mo)da desio zog prirodni nepogoda, pa )elimo da to istaknemo, jer i nas, u suprotnom, ti podaci mogli da navedu na pogrešan zaključak.
!toga je pogodno da odma na grafikonu istaknemo itne podatke. 6o radimo tako što dva puta kliknemo na tačku itnog dogaaja, pa potom desni taster miša i Format Data 4oint $2likuj tačku podatka(.
6u uključimo marker, podesimo mu oju i slično.
6ekst uacujete tako što kliknete na tačku desnim tasterom miša, pa na -dd Data lael $Dodaj oznaku podatka(, potom prekucate )eljeni tekst preko podatka. 9, Nije u$ek "o$oljan je"an rafikon
4rilikom izrade izveštaja mo)emo da odemo u dve krajnosti. Ili koristimo previše grafikona, za svaku moguću vezu, ili pokušavamo da sve prika)emo na jednom grafikonu, koji posle ispadne totalno konfuzan i prenatrpan. Bitno je da naete optimum, da prika)ete što više informacija, na što jednostavniji način.
O$la"ajte Excel3om pomo.u nare"ni) +sa$eta u Trikovi i u"utstva A
Excel je prilično koristan program, koji umnogome mo)e da nam olakša posao i pomogne da analiziramo i izvučemo zaključke iz mnoštva podataka. !vako čiji posao ili učenje zateva aratanje taelama trea da zna arem osnove Excela. !premili smo za vas dvanaestak trikova i saveta za Excel, koji će vam pomoći da savladate osnovne funkcionalnosti, ali i da se podsetite, ako ga odavno niste koristili. +, Pre'ice preko tastature
Excel ima širok spektar prečica preko tastature koji nam mogu pomoći da udemo efikasniji u radu. =eo spisak prečica mo)ete naći ovde, a mi smo izdvojili nekoliko za koje smatramo da mogu iti korisne. 1ajolje je da pronaete one koje vam najviše odgovaraju u radu. F9 S preračunati sve podatke u taelama. =63% T !UIF6 T 2 S selektovati sve podatke sa komentarima -%6 T Enter S dodati novi red unutar jedne ćelije =63% T V S u ćelijama prikazuje formule umesto rojeva i ornuto. =63% T -%6 T ' S uključuje dijalog specijalnog nalepljivanja. =63% T S selekcija cele Excel sveske. =63% T $tačka i zarez( S uacuje današnji datum u ćeliju. F/C S uključuje se !ačuvaj kao meni. -, Formule u Excelu
Excelove funkcije su mnogorojne. 2ne oavljaju proračune, preuzimaju podatke i informacija. 4rilično su moćan alat u analizi podataka. Da uacite neku funkciju, jednostavno kliknite na ikonicu 5metni funkciju iz menija za funkcije. 2 nekim trikovima u radu sa funkcijama smo već pisali ranije.
4, Imenujte rupu po"ataka
Wednoj celog grupi podataka mo)emo da damo zajedničko ime, i to mo)e da umnogome olakša naš rada sa formulama. Nrupi podataka damo ime, i onda mo)emo da u formuli koristimo samo to ime umesto da aratamo grupom podataka. 'idite kako smo na primeru grupi podataka dali ime.
- potom smo upotreili to ime u funkciji.
Ao)emo imenovati grupe podataka koje se nalaze na različitim mestima u ćeliji $nije potreno da udu već jednizadata poredimena drugi(, potreno je samo da i selektujemo dr)eći dugme. Wednom mo)emo lako da rišemo tako što ćemo otićipritisnuto na 1ame=63% Aanager $Aenad)er imena( i tu mo)emo risati već iskorišćena imena.
'iše o svemu mo)ete pročitati i ovde. 5, Automatsko naleplji$anje funkcija
Xesto su funkcije u taelu unose po sličnom principu, vrednost se nalaze u jednoj koloni a funkcija u drugoj i slično. ?ato je i Excel olakšao nalepljivanje funkcija. Dovoljno je da unesemo ručno posle mo)emo tu funkciju preko ostali prazni ćelija, prvu i ona funkciju, će se tačnoa iskopirati. 'iditesamo kakoda to prevučemo izgleda na slici.
6, Kreiranje loi'no sle"a po"ataka pre$la'enjem .elija
Xesto su nam u Excelu potreni podaci koji logično slede jedan za drugim, na primer, narajanje od / do sto, ii unošenje datuma i slično. 7od takvi podataka Excel nam je olakšao da ne moramo sve da ručno ukucamo, već mo)emo da nastavimo logičan sled samo prostim prevlačenjem ćelija. 7,
:amr%nite
kolone
ili
re"o$e
Imena kolona se uglavnom uvek nalaze u gornjim ćelijama, pa ako je taela velika, i nalazimo se na njenom dnu, mo)e nam iti teško da znamo u kojoj se tačno koloni nalazimo. Isto va)i i za redove. 5 takvim situacijama je uodlična zamrznemo kolone redove, takojednostavno. da uvek udu vidljivi nezavisno od toga kom seideja deludataele nalazimo. 6o seiliradi veoma 4otreno je da selektujemo red ili kolonu posle onog koji )elimo da ude zamrznut, pa onda da odemo na 'ieP S Freeze 4anes $?amrzni okna(. 8, :amr%nite formulu ili funkciju
4onekada )elimo da zamrznemo vrednosti u formuli ili funkciji. 6o koristimo kada )elimo da kopiramo ili nalepljujemo funkcije na više mesta, pa ne )elimo da rizikujemo da Excel, prilikom kopiranja, nešto sam poremeti.
9, Uslo$no formatiranje .elija
4onekada odreene u ćeliji razlikuju od ostali na )ute, osnovu pravila. 1a primer,)elimo )elimodadasesve ćelije savrednosti vrednostima ispod neke granice udu doknekog su vrednosti iznad te granice crvene. Ili )elimo ćelije koje imaju tačno odreenu vrednost udu različite oje. 6ako mo)emo da lakše uočimo trendove, odstupanja i itne vrednosti. 3učno ojenje mo)e da oduzme mnogo vremena i koncentracije, ali sve to mo)emo da uradimo automatski, koristeći opciju 5slovnog olikovanja $=onditional formatting(. 5vod u uslovno olikovanje mo)ete pročitati i ovde. ;, Formatirajte $rstu po"ataka u .eliji
Wedan od prolema sa kojim se često suočavamo u Excelu je da se podaci menjaju sami od see. 6o se dešava kada nije doro podešena vrsta podataka u Excelu, ili se odnekud slučajno prekopira. 4rolem rešavate tako što podesite vrstu podatka. 6o radite tako što kliknete desnim klikom na jednu ili grupu ćelija, pa na Format =ell $2likuj ćeliju(.
4osle odaerete vrstu podatka, da li je to roj, tekst, procenat itd. Eksperimentišite sami.
+<, Po"esite list
%istove, sveske iliti šitove u Excelu mo)ete da preimenujete, kopirate, rišete i ojite. !amo kliknite desnim tasterom miša na )eljeni list da pristupite opcijama. ++, Umetnite ili obri/ite re"o$e2 kolone ili . elije
5 početnom meniju se nalaze veoma korisne opcije koje se koriste za risanje i uacivanje novi redova, kolona ili ćelija. +-, Pra$ilno /tampanje
7ada štampamo Excel, ilo u 4DF format ili na papir, često nam se desi da je tale presečena, to jest, nije sve stalo na jednu stranu. 6o lako mo)emo rešiti tako što u opcijama za štampanje pronaemo opciju da se sve stane na jednu stranicu. 5 meniju sa desne strane imate pretpregled kako izgleda Excel sveska, kad se uklopi na jednu stranicu, pa mo)ete videti kako izgleda pre štampanja. 2vo nije sve, Excel pru)a još mnoštvo drugi različiti mogućnosti, ali o njima ćemo u nekim narednim člancima. Po$e!imo se
?apratite nas
E-mail
excel, microsoft, office tutorijali oje sve a"likacije i sajtovi imaju "ristu" va#em Koogle nalogu: 6ajbolji an-#"ijunski "rogrami No comments yet.
(ea$e a Repl=
:ou must e logged in to post a comment. Po$e!imo se
?apratite nas E-mail
'o"ular
ako "odesi "roveru "ravo"isa u Oordu:ctober @A, *A@V
ako da vidite i obri#ete #i$re sa!uvane u Microso\ Edge-u:ctober X, *A@V
ako da Microso\ Edge koris Koogle kao "odrazumevani "retra8iva!:(e"tember *Q, *A@V
ako la8ira K'( lokaciju na ;ndroidu:?uly =A, *A@V
"era 2'6 – "romenite &' adresu na ;ndroidu ili ra!unaru (e"tember *U, *A@V
ako da "ovu!ete "osla za>tev za "rijateljstvo na 5ejsbuku:(e"tember **, *A@V
ako blokira ili odblokira nekoga na O>atsa""u:?uly =@, *A@V
ako na"ravi gru"u kontakata u Kmail-u:?anuary @V, *A@X
ako koris Koogle 0>rome ekstenzije u re8imu Fbez ar>iviranjaG: ?uly =A, *A@V