S A D R Ž A J UVOD ......................... ...................................... .......................... .......................... ......................... ......................................3 ..........................3 ...................................... ......................... ..............................4 ..................4 1.Pojam i vrste eutanazije ......................... 1.1.Pristupi rješavanju problema eutanazije .....................................6 .....................................6 1.2.Razvoj mediine i njen utiaj ........................ .................................................... ............................66 1.3.!r"umenti i protuar"umenti za eutanaziju ................................#
UVOD &utanazija je tema $oja je vje0no izazivala $ontroverze a ta$o je i danas. Pitanja o smrti idu uporedo sa pitanjima o ivotu. mrt je ivotna 0injenia smrt ne predstavlja ništa dru"o ne"o završeta$ ivota. avremena mediina i njene mo"unosti 0a$ i manipulisanja ivotom rezultuju novim pitanjima i problemima eutanazije. oiolo"ija se te$ nedavno po0ela baviti praenjem mediins$e djelatnosti pa time i problemom eutanazije. &utanazija i problemi $oji s njom dolaze bili su na samoj peri5eriji društveni% do"aanja i interesa. U zapadnoeurops$im zemljama o$o eutanazije se vode burne rasprave do$ naprotiv u 7i8 ova tema nije privu$la ne$u posebnu panju i zanimanje $a$o stru0ne ta$o niti šire javnosti. O eutanaziji $ao i dru"im pitanjima savremene ivilizaije potrebno je raspravljati a ne zazirati od rasprave o ta$vim problemima. O eutanaziji se i danas vode burne rasprave ne$i se zalau za njeno oza$onjivanje a ne$i su pa$ stri$tno protiv to"a. dru"e strane postoji pritisa$ javnosti $oja u veini slu0ajeva $ada je rije0 o eutanaziji navodi mo"unost zloupotrebe nespojivosti lje$ars$o" poziva sa oduzimanjem ivota eti0$e i moralne dileme vjers$a stajališta $oja osuuju i samu pomisao na eutanaziju jer smatraju da je ivot dar 7oji $oji treba 0uvati i odravati. Postoje ar"umenti za i protiv. i"urno još du"o nee biti od"ovora s obzirom na $omple$snost problemati$e ali vrijedno je 0uti sva$o mišljenje. 9ilj rada je iznošenjem razli0iti% "ledišta i pristupa toj problematii.
2
Seminarski rad ne“
„Eutanazija, da ili
1. Pojam u vrste eutanazije Rije0 eutanazija "r0$o" je porije$la : eu- lijepo dobro la$o i thanatos- smrt;. Umiranje s dostojanstvom odnosno eutanazija $roz istoriju i za razli0ite ljude imala je dru"a0ije zna0enje. U po0et$u je ozna0avala 0ovje$ovu elju 0enju i molitvu za bla"om brzom i bezbolnom smru. )atim se odnosila na pozitivnu bri"u zauzimanje i nje"u bolesni% i umirui% $a$o bi mo"li umrijeti bla"om i po mo"unosti bezbolnom smru. pojedina i nje"ova o$olina borili su se protiv boli poštujui ivot i prirodni dolaza$ smrti. avremeno zna0enje pojma eutanazija u$lju0uje izvorno eljeno bla"o i bezbolno umiranje ali sada se planira i ostvaruje prijevremenim nasiljem nad ivotom samilosnim ubistvom. &utanazija je prisutna $roz istoriju u razli0itim društvenim sredinama. U današnjem savremenom društvu nezaobilazno je pitanje prava na dostojanstvo u umiranju i smrti i pravo na bezbolnu smrt. o"unosti savremene mediine $oja pod sva$u ijenu moe produiti ivot smatraju ne$i postaje besmisleno jer to zna0i produenje umiranja i patnji. &utanazija je na0in $ojim se uništava jedin$a $a$o bi se spasila od patnje. pa$ postoji alternativa. Palijativna mediina $oja promoviše $ulturu ivota na nje"ovom $raju i povezuje naj$valitetnija mediins$a dosti"nua sa suosjeajnom bri"om za bolesni$a i nje"ovu porodiu uz emoionalnu i du%ovnu potporu što zna0ajno smanjuje za%tjev za eutanaziju i ona postaje suvišna. Vrste eutanazije?
!$tivna eutanazija@ Pasivna eutanazija@ Dobrovoljna eutanazija@ Oporu0ena eutanazija@ Prinudna etuanazija@ Pravo na smrt@ >odana smrt@ /eratonazija@
!*/V
P alijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne njee bolesnicima s neizlje!ivom boleš"u koja zna!ajno skra"uje životni vijek#
3
Seminarski rad ne“
„Eutanazija, da ili
$oji bi spasio ivot :bolesni$ umire zato što mu smrt nije sprije0ena ia$o je to bilo mo"ue i moralno obvezno u0initi;. P!Vo"unosti savremene mediine u odravanju ivota postale su ta$ve da se dovodi u pitanje smislenosti i opravdanosti ne$i% radnji. Produavanje ivota pod sva$u ijenu smatraju ne$i postaje besmisleno jer ono zna0i produenje umiranja i patnji. PRR/ zna0i pravo 0ovje$a da sam odlu0i o smrti i da ju eventualno izabere. -ovje$ nije duan niti se od nje"a smije za%tijevati podnošenje nepotrebni% patnji ili uniavanja uslijed produene i poniavajue bespomonosti i deterioraije uma i tijela $ada više nema mo"unosti oporav$a. >OAD!R/ je stanje na$on prestan$a 5un$ije središnje" iv0ano" sistema. Vitalne tjelesne 5un$ije odravaju se raznim aparatima te nije rije0 o eutanaziji ve o te%ni0$om postup$u u odnosu na osobu $oja je ve mrtva. /&R!/Oen"elea i poznata B!$ija 4B primjeri su eutanaziranja više deseta$a %iljada djee sa iljem stvaranja nove 0iste rase2.
-edicinski pristup C Obu%vata lje$ars$i zdravstveni postupa$ $oji slui u$lanjanju boli protiv $oje nema moralno" eti0$o" ni teološ$o" ar"umenta te ta$o taj postupa$ nema veze sa eutanazijom ia$o iz ta$vo" postupanja moe nastupiti smrt paijenta. Dunost lje$ara je sva$a$o spašavanje paijentovo" ivota a ne nje"ovo uništavanje. ,oš u 8ipo$ratovoj za$letvi budui lje$ari se za$linju da ni$ome ma$ar "a on i molio nee dati sredstvo $oje donosi smrt niti ta$av savjet. oral je $od ova$ve problemati$e uvije$ dis$utabilan.
1.2.