Eolski reljef
Reljef oblikovan destrukcijskim i akumulacijskim djelovanjem vjetra naziva se eolski reljef . Oblikovanje ovog reljefa uvjetovano je destrukcijsk im radom vj etra koje se očituje srtuganjem Zemljine površine česticama stijena nošenih vjetrom. Prostire se na 31 ,4 mil. km² – 22% Zemljine površine (umjereni pojas 7 mil. km², tropski 17 mil.km² i suptopski 7,4 mil. km² - Sahara7 mil. km²). U tj ec aj v je tr a k ao d omi na nt no g n a o bl ik ov an je r el je fa i z r a ž e n j e u a r i d n i m područjima, odnosno u pustinjskim i polupustinjskim područjima. Klimatske značajkeima ju bitnu ul og u, a oč it uj u se u ne do st at ku obor in a (veći dio Sahare manje od 20mm - Kebir 2,4 mm, Atakama <10 mm, Namib 23 mm, Kara kum 60 – 150 mm, Gobi50 – 200 mm) i visokim amplitudama temperature (apsolutne tz: Libijska pustinja –oaza Aziz 58º C, Kara kum 50º C, Dolina smrti 55º C, dnevna koleb anja u Saha ridosežu 35º C, najizrazitija u pustinji Gobi oko 45º C), te jakim zagrijavanjem podloge(Port-Sudan 83,5º C). Visoka kolebanja temperature stijenske pod lo ge po go du junjenom mehaničkom razaranju. Vjetar prenosi materijal na dva načina:
Deflacija – proces odošenja sitnih čestica (prah) vjetrom (pasati prenose pijesak iprašinu na na udaljenosti i od 2000 – 2500 km) Korazija – proces struganja stijenskim česticama,a ovisni su o njegovoj brizini Pustinje se dijele na: - kamene - šljunčane - pješčane - glinovite
Kamene pustinje ili hamade (Sahara, Gobi i dr.) predstavljaju ravne ili slaborasčlanjene gole stjenovite predjele čija je osnovna značajka nedostatak vode i vegetacije. Djelomično su pokrivene fragmentima stijena koje su nastale kao rezultat termičkog razaranja. Pješčane pustinje ili ergovi (Sj. Afrika ili kum u Centralnoj Aziji) predstavljajupodručja «živog» pijeska koji je nanešen vjetrom u obliku manjih, niskih uzvišenja. Kao posljedica utjecaja vjetra reljefni oblici su podložni dinamičnim promjenama.
Glinovite pustinje (takir u C. Aziji; najpoznatije su Beptak –Dala i Usjurt u Aziji, te d i j e l o v i p u s t i n j s k i h p r e d j e l a u S A D ) j a v l j a j u s e u o k v i r u d r u g i h p u s t i n j a n a m a l i m površinama. Također predstavljaju rubna područja velikih jezera i unutrašnjih mora. Oblikovane su na dnu velikih potolina u kojima se zadržava voda poslije kratkotrajnih oborina. Površina im je ravna, a glinoviti pokrivač raspucan uslijed isušivanja vode. Šljunčane pustinje (sesiri plitke depresije u Libijskoj pustinji u S. Africi) p r e d s t a v l j a j u o n e d i j e l o v e a r i d n i h p o d r u č j a č i j a j e p o v r š i n a p r e k r i v e n a s i t n i m dr obin sk im ma ter ij al om koj i je nas ta o kao posl je di ca termičko g drobljenja stijenske osnove, dok je sitni (pijesak i prah) materijal odnešen vjetrom. Polupustinje predstavljaju prijelazno područje s rijetkom vegetacijom i zaslanjenim tlom (veće isparavanje nego količina oborina) s malo humusa. Les ili prapor – s a s t a v l j e n o d č e s t i c a k v a r c a , g l i n e , f e l d s p a t a i k a r b o n a t a (najpoznatiji les u centralnom dijelu Kine gdje doseže debljinu i do 200 m). Nastao jeta lo žen jem pra ha iz podr uč ja obuhv aćen ih leđ en jem, podru čj im a bez ve ge ta cije .Drobinskog materijala, jezerskih i riječnih nanosa. Tijekom vremena gubi karbonatnu komponentu (otapanje) i prelazi u lesnu ili prapornu glinu. EOLSKI DESTRUKCIJSKI - EROZIJSKI OBLICI Sitni materijal nošen vjetrom oblikuje na stjenovitoj podlozi niz mikroreljefnih oblika.Među njima se ističu: - Uglačane površine koje su oblikovane kao posljedica struganja (korazija) sitnih čestica na kompaktnoj stijenskoj podlozi. - Drajkanteri ili trobridnjaci nastaju struganjem čestica u kamenim pustinjama. Njihovo oblikovanje posljedica je djelovanja dugotrajnih i intenzivnih vjetrova istogsmijera. Uslijed dugotrajne korazije strane otpornijih stijenskih blokova postaju uglač ane, dok su im bri dov i oštri. Već i bro j uglača nih ploha uk azuje da su na određenom području učestali vjetrovi iz više smijerova. - Pustinjsko saće nastaju u pustinjama za koje je karakterističan heterogen sastavstijena. Uslijed toga dolazi do selektivne korazije, pa otporniji dijelovi stijena strše,dok na mjestima izgrađenim od mekših stijena (ili minerala) nastaju ovalna udubljenja(promjera do 20 cm), a koja su međusobno odijeljena tankim stjenovitim stranama. - Tafoni su veća udubljenja oblikovana korazijskim djelovanjem vjetra. - Prozorci su oblikovani na onim stijenskim dijelovima koji su uzdignuti i t a n k i . Oblikovani su selektivnom korazijom heterogenih stijenskih blokova na mjestima gdjesu oni najuži, ili sastavljeni od najmekših stijena.
- Jardang p r e d s t a v l j a f o r m u k o j a j e o b l i k o v a n a p o p u t ž l i j e b a d u g o t r a j n i m i s to s mj e rn i m d j e lo v a nj e m vj e tr a . U p r av i lu j a vl j aj u se u g ru p a m a , a d u b in a o v ih žlijebova doseže i do 6 m. - Gur predstavlja stjenovite forme koje imaju izgled poput gljive. To je posljedica togašto vjetar čestice pijeska prvenstveno prenosi do visine od 1,5 m. Uslijed toga donjidijelovi su suženi struganjem dok su viši dijelovi stijena širi. - Wadi predstavljaju suhe, fosilne riječne doline koje su duge i po nekoliko desetakakm. Samo povremeno kroz njih protječe voda, zapravo rijetko «blato» sastavljeno odvode pijeska i praha. - Deflacijske (ispuhne) kotline su oblikovane u onim pustinjskim područjima koja sui z g r a đ e n a o d m e k š i h stijena. Među njima se izdvaja kotlina Karin – Jarik u Kazahstanu (dubine do 142 m, duga 142 km, a široka 2 – 10 km.)
EOLSKI AKUMULACIJSKI RELJEFNI OBLICI Materijal prenošen vjetrom se akumulira u onim područjima gdje slabi nj eg o va transportna snaga, ili se javlja prepreka. Reljefni oblici nastali utjecajem vje tra brz ose pokreću i mijenjaju, osobito kad se radi o «živom pijesku».P o r i j e k l o m a t e r i j a la p r e n e š e n e n o g v j e t r o m m o ž e b i t i p o r i j e k l o m i z f l u v i j a l n i h , glacijalnih, jezerskih, marinskih naslaga, te fizičkim razaranjem (od kuda je prenešend e f l a c i j o m ) . U o k v i r u o v i h n a s l a g a z b o g d e f l a c i j e n e m a p r a š i n e . O d m i n e r a l a dominira kvarc čije su čestice polirane. Veličina čestica pijeska prenešenog vjetromo b i l j e ž a v a s i t n o z r n a t o s t ( 9 9 % p i j e s k a p r o mj e r a j e o d 0 , 0 5 do 0, 25 mm ), do k im zaobljenost varira od tvrdoće minerala od kojih potječu. Nai me , za me kš e minera le(npr. gips i apatit) karakteristična je zaobljenost, a tvrđih oštrobridost (npr. granat). Nastanak pjeskovitih pustinja – ergova vezan je uz akumuliranje pijeska. Obilježavaju ih reljefni oblici u u vidu raznih brežuljaka. Ergovi nastaju na onim dijelovima Zemljinep o v r š i n e g d j e j e i z d a n s k a v o d a n a m a l o j d u b i n i , t e n a n j i m a d o l a z i d o t a l o ž e n j a pijesaka manje debljine. Upravo blizina izdanske vode i vlaženje pijeska uvjetovanognjenim kapilarnim izdizanjem prema površini dolazi do v laženja pijeska i njeg ov og povezivanja. Kao posljedica toga pijesak postaje umrtvljen, a utjecaj vjetra se uočavau površinskom dijelu pješčanih naslaga.Na Zemljinoj površini morfološki su izrazitiji akumulativli eolski oblici od erozijskih, ato je p o s lj e d i c a n j ih o v e k a r a k te ri s ti č n e fizi ono mij e. Za erg ove kar akt eris tičn i suisključivo eolski akumulacijski oblici. Osnovni tip reljefa eolskog akumulacijskog reljefa predstavljaju dine, p j e s k o v i t a u z v i š e n j a u o b l i k u k u p a s t i h b r e ž u l j a k a i izduženih bedema.Obli ko va nje di na pro la zi kro z ra zl ič ite ev olu cij sk e st adi je , pa se uoč ava i njihovamorfološka različitost.
U prvoj fazi oblikuju se valovite paralelne gredice - Rippl Mark(visoke 1-2 cm). U drugoj fazi oblik uju se leća sta oval na uzv išenj a k oja su blag onagnuta prema pravcu puhanja vjetra i na njima se vrši akumuliranje pijeska, dok je za v j e t r i n a s t r m o n a g n u t a . Tjeme dina je oštro, oblikujući rub u obliku grebena.Postupno vjetar prebacuje pijesak sa privjetrene na zavjetrenu stranu dine pri čemu do la zi do kr et an ja ukup ne pj es šč an e ma se u smije ru puhan ja vje tr a – s el jen ja ili migracije dina. Do obl ik ov anja dina dolazi na mjestima gdje je Zemljina površina neravna (uzvišenja) postoje druge zapreke (grm) što rezultira promjenom u brzini vjetra (usporavanje brzine). Također, slabljenje vjetra pogoduje oblikovanju dina.Naime, uslijed slabljenja snage vjetra dolazi do akumulacije pijeska u obliku manjihuzvišenja, poslije, ovo uzvišenje predstavlja prepreku od koje se oblikuje prava dina. Kao posl je di ca ver ti ka ln og , kovitlastog strujanja vjetra, na zavjetrenoj strnani dine dolazi do pretaloživanja pij es ka duž pod no žj a nj eni h ru bov a, pa din a popri ma lu čni o b l i k . T a k o n a s t a j u t i p s k e p u s t i n j s k e d i n e u o b l i k u p o l u m j e s e c a i l i barhane. Privjetrena strana im je blaga (5-8º), a zavjetrena strma (oko 35º). V is in a i m j er a z l i č i t a ( o d 1 p a d o 3 0 , p r o s j e č n o 1 5 - 2 0 m ) , d o k i m j e d u ž i n a o d 4 0 d o 7 0 m (ponekad 200 do 300 m). Brzina seljenja barhana u Sahari doseže do 10 m godišnje,dok ih jaki vjetrovi pomjeraju i brže (južni Kizil-kum 10-12 m mjesečno).Specifičan obliki dina predstavlja sif. Ove dine se oblikuju u područjima za koje jekarakterističnoza područja gdje pušu vjetrovi različite brzine. Kao posljedica spajanja barhana i sifova u pustinjama može doći do oblikovanja transverzalih dina ili barhamskih grebena. V isin a im dos eže i do 100 m, dužin a i do 700 km, dok su međusobno udaljene i do 3,5 km. N a s r p a s t i m k r a j e v i m a b a r h a n a u s l i j e d p o j a v e k a p i l a r n e v o d e m o ž e d o ć i d o st ab oli zi ra nja pij esk a. Sup ro tn o tome, na središnjem dijelu vjetar prenosi pijesak postupno oblikujući parabolične dine. Dalje, prenošenjem pijeska vjetrom samo sa središnjeg dijela zaostaju duge pjeskovite gredice ili uzdužne – tansverzalne dine.Složen oblik eolskog reljefa predstavljaju piramidalne dine. Karakteristične su zarub ne pust injs ke dije lov e s v išim pla nina ma. N a i m e , t u z b o g su d a r a n j a v j e t r o v a dolazi do oblikovanja nepravilnih dina, sa čijeg se središnjeg, najvišeg dijela radijalnogranaju otri bridovi. Neposredno uz deflacijska udubljenja, u vlažnim područjima oblikuju se garmade. Za ove dine je karakteristično da su statične zbog vezanja pijeska kapilarnom vodom. O ba ln e d in e k a r a k t e r i s t i č n e s u z a f r a n c u s k e , e n g l e s k e i n i z o z e m s k e o b a l e . N a pod ru čj u fr anc usk e obal e nji hovo sel jen je go di šn je dos ež e do 25 m. .Izdanska voda koja je jako mineralizirana, a kapilarno se izdiže na površini oblikuje, taloži tanak sloj otopljenim mineralnih tvari u obliku kore poznate pod nazivom pustinjski lak. Ta mn e je boj e, debl ji ne do 5 mm, a isp ol ir an a je us li je d korazijskogdjelovanja. Njegova pojava karakteristična je pustinje oblikovane u pj eš če nj ac ima iintruzivnim stijenama.I z d a n s k a v o d a p o j a v lj u j e s e i u de p re si ja ma gd je st va ra je z er a – šotove. Z b o g isparavanja šotovi gube vodu,slana su, a često i presušuju. Za kotline u unutrašnjimd ij e l o v im a p u s ti n j a k a ra k t e ri s ti č a n o j e u n u t r a š n e o d v o d n j a v a n j e i l i e n d o r e i z a m . Alogene tekućice iz uzvišenih predjela donose vodu u njih koja se ujezeruje, ili gubiponiranjem-upijanjem u pješčanim nanosima. Mjestimično, na rubnim dijelovima ovihkotlina rijeke oblikuju plavine, a uslijed isparavanja na površinu izbija slano muljevitodno – plaja.
U n o v i j e d o b a s v e j e i z r a z i t i ja dezertifikacija, o d n os n o š ir e n j e p u st in j sk i h n a obradive površine. Pojava dezertifikacije uvjetovana je klimatskim promjenama, ali uznatnoj mjeri pospješuje ju čovjek neodgovornim gospodarenjem. Najveći problemi s dezetrifikacijom danas su na rubnim savanskim područjima Sahare i Somalije. Suprotno dezertifikaciji, promjena klime, ali i čovjek svojom djelatnošću, utjecali su ina smanjenje nekih pustinjskih područja. U slučajevima kad klima postaje vlažnija ili dođ e d o razv oja vege tacij e, pijes ak se prest ane kreta ti pa na taj način dob ivamo m r t v i p i j e s ak . Č o v j e k j e s a d n j o m o d r e đ e n i h k u l t u r a u s p i o s m a n j i t i o d r e đ e n e pustinjske površine (npr. Đurđevački pijesci u Podravini).
Literatura: scribd.com/geomorfologija_i_geologija en.wikipedia.org/aeolian_processes i en.wikipedia.org/desert
Barbara Kovačić, 1.a
