EKSPERIMENTALNI-NACRTI

EKSPERIMENTALNI NACRTI 

okvir za zaključivanje o uzročno-posljedičnim vezama



posoje osnovni !povi na"ra#!povi konrole N$ i $$



iz%or vr&imo na emelju isra'ivačko( pro%lema i )ipoeze

*ITNI +I,EL$I EKSPERIMENTALN. ISTRA/I$A0K. NACRTA 

pro%lem



)ipoeza



varija%le- zavisna i nezavisna



meoda- eksperimenalni uvje!1 konrolni uvje!

KAK +2I + PR*LEMA3 

izvor pro%lema je neznanje



puko!na u znanju u nekomu'em ili &irem području4 nekonzisenni empirijski nalazi1 neo%ja&njeni poda"i



re%a ima! znanje5

KAK SI LAK6ATI TRA/EN,E PR*LEMA 

&o je ve7i ook znanja1 dulji je o%alni pojas neznanja 8,o)n +onne9



pro:esional"i najvi&e pro%lema imaju s PR*LEMM

KAK ;NATI ,E LI NEKI PR*LEM +*AR3 

do%ar pro%lem je onaj uz koji mo'emo veziva! 8do%ru9 isra'ivačku )ipoezu



pro%lem re%a :ormulira! &o jednosavnije1 a česo se preporučuje da %udu posavljani u o%liku pianja

8do%ra9 ISTRA/I$A0KA
 je ona koja se se mo'e provjeri!4 provjeri!4 =9 Ako se sve varija%le varija%le u )ipoezi odnose odnose na pojave1 pojave1 svari1 svari1 do(a>aje do(a>aje koje koje mo'emo opa'a! opa'a! 8mjeri!9 8mjeri!9 ?9 Ako je :ormuliramo :ormuliramo na akav akav način da je mo(u7e mo(u7e savi! savi! u odnos odnos njezine komponene komponene e e donije! odluku o supnju njezine vjerojanos! vjerojanos!



)ipoezom isra'ivač pokazuje na koji način 'eli od(ovori! na posavljeni pro%lem



zao u )ipoezi re%a naves! varija%le1 način nji)ova opa'anja i mjerenja1 e preposavi! odnos me>u njima 8isra'ivanje predsavlja provjeru posavljene )ipoeze9

EKSPERIMENTALNI NACRTI Osnovni tp jednosavnog jednosavnog eksperimenalnog eksperimenalnog nara

NACRT ISTRA/I$AN,A  u

&irem smislu- svi posup"i i odlue pri planiranju i provo>enju isra'ivanja - "ilj1 pro%lem1 )ipoeze1 oda%ir N$1 oda%ir ;$1 popula"ija1 uzorak1 meode

u



u'em smislu- način na koji se isra'uje 8opa'a ili mjeri9 odnos izme>u N$ i ;$

od(ovara na pianje kako isra'ivač planira konrolira! one relevanne :akore 8$$9 čiji uje"aj nije mo(ao isključi! nekim pre)odnim posupkom

CIL, 

maksimalizira! dio varijan"e rezulaa mjerenja koji se ne mo'e o%jasni! djelovanjem N$



o znači da se redu"ira varijan"a po(re&ke i pod konrolom dr'i uje"aj sisemaski) :akora



;$ sadr'i pravu vrijednos i vanjske :akore

@AKTRI  K,IMA $ISI +A*IR EKSPERIMENTALN. NACRTA

=9 P2I CIL, EKSPERIMENTA 8ISTRA/I$AN,A9 

Pre"iznos i slo'enos mjerenja ◦

isra'ujemo posoji li uop7e uje"aj N$ na ;$ ili ispiujemo prirodu odnosa

◦

imamo li = ili vi&e N$1 npr uječe li po)vala na učinak u zadaku 8koliko čes!na1 koliko način id9

?9 $RSTA 8PRIR+A9 $ARI,A*LI 

kod neki) je varija%li mo(u7a ri(orozna konrola 8la%or eksperimen9 a kod neki) nije ◦

ako %araamo Bziolo&kim ili psi)oBziolo&kim varija%lama ve7e su mo(u7nos! konrole unuarnje valjanos!

◦

kod npr so"ijalno-psi) varija%li javlja se ve7i %roj relevanni) :akora 8$$ koje prijee N$9

9 M,EREN,E ;$ 

Meode i e)nike kojom mjerimo ;$ ◦

opa'anje pona&anja1 Bzikalni ili psi)olo(ijski insrumen!

D9 0INAK N$ 

Trajanje učinka ◦



du(oročni e:ek!- učenje1 vje'%a1 umor

$rsa učinka ◦

e!čka pianja vezana uz sudjelovanje u isra'ivanju

D KL,0NE PRCE+RALNE +LKE K,E +E@INIRA, NACRT

=9 Mjerenje ZV treba učini i prije i poslije manipulacije NV ili samo nakon manipulacije NV -npr znanje1 sav1 raspolo'enje

Na"r Fprije-poslijeG ili F s ponovljenim mjerenjemG

;$ = pua

N$ ;$ ? pua

? ZV 1. put

? NV

?

ZV 2. put ?

?9 Na svakoj skupini ispitanika primijenjeno 1 razinu NV (ili kombinaciju NV, ako imamo više NV)  NEZV!"N! N#$% (me&u'rupni)

ILI

 

"vaka skupina ispitanika obiva sve vrijenos NV (ili sve kombinacije NV, ako se rai o više NV)   ZV!"N! N#$% (unutar'rupni)

NE;A$ISNI NACRT

= skupina

N$H --------- ;$

? skupina

N$=  ;$

= skupina ;$ = pua

N$ ;$ ? pu

;$ = pu

N$H ;$ ?pu

? skupina

-o%je skupine moraju %i! u ISTIM uvje!ma

;A$ISNI NACRT

ZV 1. put

NV

ZV 2. put

9 roj N1 # = jedosavni na"r = slo'eni na"r 8 :akorijalni na"r59

D9 Način *ormiranja kontrolne skupine 

slučajni oda%ir



ekvivalenni parovi



ekvivalenne (rupe

*A;I0NI NACRT s dvije skupine SN$NA S$R
es!ra! neku empirijsku )ipoezu kroz sa!s!čku analizu vrijednos! ;$ izmjereni) u ? skupine ispianika



od(ovaramo na pianje razlikuju li se ? skupine u mjerama ;$



od( ra'imo u pro%a%ilis!čkom 8sa!s!čkom9 smislu



radi se o emeljnom eksp na"ru



podrazumijeva ? po slučaju :ormirane skupine 

sisemasko opa'anje podrazumijeva skupine različi!) karakeris!ka

Slučajna raspodjela ispianika u konrolnoj i eksperimenalnoj skupini Podrazumijeva4



da je eksperimenaor opera"ionalizirao N$ u ? razine 

H il =



? vrijednos!

? vrijednos! N$ predsavljaju ? uvjea1 remana ili meoda

Isra'ivačko je pianje4 +a li a ? uvjea različio djeluju na ;$3

N$H---------------------;$ Konrolna skupina

N$=;$ Eksperimenalna skupina

;a&o nam re%a sa!s!ka3



 jer mjerenje uključuje i P.RE6K mjerenja 8z%o( slučajno( variranja i nepre"iznos! mjerenja9



 jer isra'uju7i neki uzorak zaključujemo o popula"iji

+eBniramo popula"iju koju 'elimo isra'i! i iz koje slučajno %iramo uzorak sudionika

;aključivanje -nalaz do%iven na slučajnom uzorku emelj je za zaključivanje o popula"iji -o ljudima dana&nji"e op7enio -o 'enama1 dje"i1 radni"ima1 učeni"ima

!avisni vs" ne#avisni nar 

 Mo+e se rei a na svijetu postoje - skupine ljui .oni koje stalno ljui ijele u - skupine ljui i one koji to ne čine/ ($/ enc0ele)

NE;A$ISNI NACRT 

u svakoj skupini apli"iramo N$



%azični na"r = E skupinaJ = K skupina

N$

Razina =

 

Razina ?

Isp =

Isp ==

Isp ?

Isp =?





Isp =H

Isp ?H

;A$ISNI NACRT 

svakom ispianiku apli"irane su sve razine N$

N$ Razina =

Razina ?

Isp =

Isp =

Isp ?

Isp ?





Isp =H

Isp=H



,E+ NACRT = N$ 8%ez o%zira na %roj razina9



Ako N$ varira samo na ? načina koris!mo ? skupine podaaka -es za zavisne i nezavisne uzorke



Ako N$ varira na vi&e od dva načina koris!mo vi&e skupina AN$A

NE;A$ISNI NACRT 

prednos!4 =9 *udu7i da je svakoj skupinji apli"irana samo = razina N$1 = razina N$ ne mo'e konaminira! e:eke ? razine 8na pona&anje ispianika9  %olja unuarnja valjanos ?9 Kra7e raje 8mo(u7nos vi&e mjera ;$1 manji zamor i opad ispianika9



nedosa"i

podrazumijeva

ve7i %roj ispianika i SL0A,NI raspored u skupine  opasnos da se radi o NEEK$I$ALENTNIM SKPINAMA

;A$ISNI NACRT 

ima prak!čne 8a ne eorijske9 prednos!4 =9 pore%an manji %roj ispianika ?9 dulji posupak- svaku skupinu r%a uves! u eksperimen 9

 jedini iz%or za neke spe"ijalne malo%rojne popula"ije ljudi 8neka kriminalna skupina ili sl9

D9 in:eren"ijalna sa!s!ka uzima u o%zir inerindividualne razlike 8korela"ija9 Pa su manje razlike svarne 

nedosa"i  =9 ima op7enio sla%iju unuarnju valjanos u odnosu na nezavisni na"r ?9 SERI,ALNI E@EKTIučin"i redoslijeda siua"ija 8aplika"ija neke razine N$ osavlja

rajneJireverzi%ilne posljedi"eJ mijenja ispianika9 

neprikladni za isra'ivanje učenja1 pam7enja1 :ormiranja savova



prikladni za isra'ivanje osjea i per"ep"ije

KNTRLA SERI,ALNI< E@EKATA 

ne mo'emo i) iz%je7i1 mo'emo nji)ov uje"aj uravnoe'i! roa"ijom ispianika u siua"ijama svi ispiani"i

prolaze sve siua"ije1 ali različi!m redoslijedom 

? meode roa"ije4 =9 A**A ujednačavanje djelovanja serijalni) e:ekaa vje'%e i umora savljamo u

ravnoe'u nji)ovo djelovanje  koris!mo kada imamo ? razine N$ ?9



PTPN RA$NTE/EN NACRT4 svaka razina N$ mora %i! apli"irana jednaki %roj pua i jednaki %roj pua

slijedi! dru(e razine N$  računamo pomo7u :akorijela 8n59 

+,ELMI0N RA$NTE/EN NACRT4 %iramo samo neke redoslijede1 a osi(uravamo jednaki %roj pojavljivanja

svake razine N$ na svakoj pozi"iji  meoda LAT K$A+RATA 8svaka razina se pojavljuje na svakoj pozi"iji najče&7e is!m redoslijedom9

NE!A$ISNI $S" !A$ISNI NACRT% METO&E KONTROLE 'N'TARN(E $AL(ANOSTI

+A*IR NACRTA





ovisi o istra+ivačkom problemu  kojim se %avimo 

:ormiranje savova1 pam7enje  nezavisni na"r



per"ep!vne varke1 lokaliza"ija zvuka1 ude&avanje  zavisni na"r

i mo'unosma kontrole 

meode konrole serijalni) e:ekaa preposavljaju linearan rans:er

$ELI0INA ;RKA 8%roj mjerenja9 

pri%li'no ju pro"jenjujemo na emelju lieraure ili vlas!!) predpokusa



N ovisi o isra'ivačkom području 

manje varija%ilne varija%le za)jevaju manju N 8 o su varija%le koje su pod uje"anjem manje( %roja N$@9



manje pouzdane ;$ za)jevaju i ve7i %roj mjerenja

varija%le koje su pod uje"ajem manje( %roja različi!) :akora 8 koje imaju ve7u pouzdanos9 imaju čvr&7e veze s dru(im varija%lama 

odre>uju vanjsku valjanos eksperimena 8isra'ivanja9 

psi)oBzička1 %iolo&ka  manji N



so"ijalna1 &kolska1 klinička  ve7i N

SL0A,NI ;RAK 

=- slučajno oda%rani) jedinki popula"ije



slučajni oda%rani klaseri popula"ije 8npr &kolskirazredi1 sela1 (radovi9



slučajni oda%ir jedinki unuar deBnirani) srauma popula"ije 8npr razine o%razovanja1 o%ieljsko( sausa9

PRI.+NI ;RAK 

prisuni ispiani"i koji čine eksp skupinu 8alko)oličari1 dje"a koja odrasaju u ins!u"ijama9 i kompara%ilna

skupina slični) karakeris!ka 8spol1 do%1 o%razovanje9 MET+E @RMIRAN,A EJK SKPINE 

slučajni oda%ir



prisuni ispiani"i

CIL,

o

meoda ekvivalenni) skupina

o

meoda ekvivalenni) parova

? meode uskla>ivanja 8izjednačavanja9 skupina



uskladi! skupine u onim varija%lama koje visoko koreliraju sa ;$

E2V!V3EN%NE "245!NE  

skupine sa!s!čki izjednačavamo u relevannim oso%inama

E2V!V3EN%N! 5$6V! 

ra'imo parove ljudi izjednačeni) po relevannim :akorima  okvir za :ormiranje E  K skupine 8svakom nalazimo par9

;AKL,0AK4 ;A$ISNI $S NE;A$ISNI NACRT 

;A$ISNI4 o

prednos!4 pore%no manje ispianika1 kra7e vrijeme eksp1 manja varijan"a- či&7i e:ek! 8veze me>u ispi!vanim varija%lama9

o

nedosa"i4 mo(u7 rans:er izme>u eksp siua"ija1 A**A savlja u ravnoe'u samo linearne serijalne e:eke1 sve meode konrole serijalni) e:ekaa preposavljaju simeričan rans:er1 popuna konrola uje"aja redoslijeda ponekad nije mo(u7a



NE;A$ISNI4 o

prednos!4 nije mo(u7 rans:er izme>u eksp siua"ija1 nisu pore%ne meode roa"ije1 meode izjednačavanja smanjuju razlike me>u skupinama1 slučajan raspored ispianika po skupinama

o

nedosa"i4 mo(u7e razlike me>u skupinama1 pore%no vi&e ispianika1 eksp dulje raje1 meode izjednačavanja skupina za)jevaju vrijeme i rud i preposavljaju da ne uječu na unuarnju valjanos isra'ivanja

SLO)ENI EKSPERIMENTALNI NACRTI% *AKTORI(ALNI NACRT



na"r4 ponovljenamjerenja s konrolnom skupinom'



mjerenje ;$ re%a učini! i prije i poslije manipula"ije N$



PSTPAK4 =9 Slučajan oda%ir svi) ispianika iz popula"ije i za!m slučajan raspored u E i K skupine ?9 Re:erenično 8počeno9 mjerenje ;$ kod o%je skupine 9 Primjena N$ kod E skupine D9 Mjerenje ;$ u o%je skupine



? polazi&ne preposavke o

E i K skupina su izjednačene 

(aran"ija je slučajanoda%ir 8mo(u7e je koris!! i meode izjednačavanja skupine9

o



pore%an je dovoljno velik %roj ispianika u svakoj skupini



o%ično su izjednačene po %roju ispianika

Izme>u re:erenično( i ponovljeno( mjerenja ;$ nakon aplika"ije N$ u eksp skupini1 sve &o se de&avalo s eksp de&avalo se i s K skupinom 

mjerenje ;$ u o%je skupine re%alo %i %i! isodo%no1 po mo(u7nos! zajedno za o%je skupine



primjena N$ ne smije %i! u inerak"iji s mjerenjem ;$



konrolna skupina izme>u ? mjerenja ;$ mora ima! konrolni reman 8siua"ije moraju po svemu %i! usporedive osim po N$9

radi se o slo'enom na"ru



=9

N$ je reman 8 msnipula"ija9 nezavisan

?9

N$ je mjerenje 8prvo ili dru(o mjerenje9 zavisan

M,E6$ITI NACRT4 =9 N$ 8 reman9# nezavisni na"r 8uspored%a skupina# iner(rupni varija%ilie9 ?9N$ 8mjerenje9# zavisan na"r 8promjena u ;$# inra(rupni varija%ilie9

 od(vora4 =9 +jeluje li N$ na ;$3 ?9 +jeluje li mjerenje na ;$3 9 Posoji li inerak"ija izme>u = i ? pianja3

INTERAKCI,A 



od(ovor na pianje jesu li promjene različie u eksp i konrolnoj skupini o

djeluje li N$ 8persuazija9 na ;$ 8sav93- razlika E1 K

o

djeluje li N$ 8vrijeme9 na ;$ 8sav93- razlika = i ? mjerenje

 jesu li promjene različie u E i K skupini

 jesu li prav"i paralelni3

@AKTRI,ALNI NACRT 

slo'en na"r1 najvrijedniji u psi)olo(iji



koris! se kad su mo(u7e sve kom%ina"ije me>u svim oda%ranim razinama svake N$



nezavisan na"r



najjednosavnije je da svaka od ? N$ ima samo ? razine



nudi inerak"iju izme>u N$



od(ovaramo na  pianja4 =9

= N$ ;$ 3 1 uječe li prva ili ne

? N$ ;$ 3 1 uječe li dru(a ili ne ?9 9 Posoji li inerak"ija izme>u = i ? N$ 

,edan od janva'niji) kon"epaa1 rasvjeljava mno(e pro%leme1 doprinosi razumijevanju pona&anja



Kakad je od(ovor i ovisi o inerak"iji ne mo'emo dozna! ako da or(aniziramo ? ili vi&e odvojeni) eksperimenaa



Nije nu'no da su (lavni e:ek! 8uje"aj N$9 sami po se%i značajni

*RA+A P+ATAKA 

Slo'ena analiza varijan"e 8AN$A9 o

značajnos (lavni) e:ekaa3

o

značajnos inerak"ije

o

za inerprea"iju i razumijevanje va'ni prosje"i po (rupama i smisao inerak"ije se naj%olje vidi kad je (raBčki prikazana



Najjednosavniji :akorijalni na"r# ?O?



?O id  puno slo'enije



Slo'eno na"r! s vi&e od = ;$4 o

MAN$A- uzima u o%zir korela"iju me>u ;$

EKSPERIMENTALNI NACRT S PN$L,ENIM M,EREN,IMA 

is! prin"ip



kada je dio podaaka zavisan



kod lon(iudinalni) isr s K (rupom o vi&e nije jednosavni zav Na"r



mje&ovi! na"r

M,E6$ITI NACRTI 

Tes!ramo razlike izme>u (rupa-inerindividualne- nezavisni dio



Tes!ramo razlike unuar (rupe- inraindividualni- zavisni dio



AN$A s ponovljenim mjerenjima

Osnovni tipovi kvazi-eksperimentalnih nacrta: Nacrti neujednačenih skupina: 1. Dvokratni nacrt sa netretiranom skupinom -nacrt sa netretiranom kontrolnom skupinom i zamjenskom mjerom u predistraživanju -dvokratni nacrt sa netretiranom skupinom na odvojenim uzorcima 2. Nacrti sa usporedbom različitih zavisnih varijabli 3. Nacrti ponovljenih tretmana 4. ohortni nacrti !. Nacrt re"resijsko" prekida

Nacrti prekinutih vremenskih nizova: 1. #ednostavni nacrt 2. Nacrt vremenskih nizova sa neujednačenom kontrolnom "rupom 3. Nacrt prekinutih vremenskih nizova sa različitim zavisnim varijablama Nacrti neujednačenih skupina $rovjera učinkovitosti neke intervencije redovito počiva na usporedbi skupina od kojih je  jedna bila izložena nezavisnoj varijabli% a dru"a nije. &akav klasični tip istinsko" eksperimentalno" nacrta zahtijeva% me'utim% raspodjeljivanje ispitanika u kontrolnu i eksperimentalnu skupinu po slučaju. ad nije mo"u(e% "ovorimo o kvazi-eksperimentalnom nacrtu neujednačenih skupina. ) takvom se nacrtu me'usobno uspore'uje "rupe čija je  početna izjednačenost upitna% te je mo"u(e da se razlikuje ne samo prema izloženosti nezavisnoj varijabli ne"o i mno*tvu dru"ih obilježja. Dvokratni nacrt sa netretiranom skupinom  Nacrt u kojem se neki oblik tretmana ili intervencije procjenuje mjerenjem prije i poslije izla"anja te usporedbom sa neujednačenom netretiranom skupinom% jedan je od najče*(ih kvazi-eksperimentalnih nacrta u psiholo"iji. oristi se u slučajevima koji traže uporabu eksperimentalnih metoda% ali istodobno iz nekih razlo"a nije mo"u(e provesti raspodjelu u skupine po slučaju. +vaj nacrt otklanja sve prijetnje unutarnjoj valjanosti% izuzev onih vezanih uz različite oblike interakcije sa izborom ispitanika , sazrijevanje% povijest% instrumentacija% statistička re"resija. Nacrt sa netretiranom kontrolnom skupinom i zamjenskom mjerom u predispitivanju #edna od brojnih varijacija dvokratno" nacrta sa netretiranom "rupom jeste i nacrt u kojem se umjesto dvokratno" kori*tenja istovjetno" instrumenta pribje"ava primjeni paralelnih ormi testa ili čak mjerama koje ne zahvataju identično obilježje% ve( neku sa njime povezanu osobinu ili pona*anje. +snovna te*ko(a sa zamjenskim mjerama jest *to se nalaze u nižim korelacijama sa mjerama dru"o" testiranja ne"o je to slučaj sa istovjesnim testom. Niža korelacija ujedno znači i ve(u varijancu po"re*ke kojom je optere(en takav eksperiment te je za dokazivanje učinkovitosti tretmana potrebna mno"o ve(a razlika me'u skupinama ne"o bi to bilo potrebno pri kori*tenju jedne mjere u dva testiranja. Dvokratni nacrt sa netretiranom skupinom na odvojenim uzorcima /esto nam praktične okolnosti ne dopu*taju dvokratno testiranje istih ispitanika. ) tom slučaju koristi se nacrt u kojem skupine ispitanika testirane prije i poslije provo'enja tretmana nisu istovjetne% ali su dio iste populacije. Nacrt se u pravilu koristi u dvjema situacijama% kad

istraživač nije u mo"u(nosti dvokratno ispitati iste ispitanike ili kad sumnja da (e samo  predispitivanje utjecati na rezultate naknadno" testiranja. +no *to potencira slabost ovo" nacrta je0  pitanje uzorkovanja statističko kolebanje zbo" "re*ke uzorka mo"u(a pristranost  prijetnje unutarnjoj valjanosti vezane uz početnu neujednačenost kontrolne i eksperimentalne skupine.    

Nacrti sa usporedbom različitih zavisnih varijabli $onekad smo prisiljeni neki pro"ram ispitati na samo jednoj "rupi% bez iz"leda da njezine rezultate usporedimo sa onima netretmanske "rupe. Ni tu nismo posve bespomo(ni jer nam  preostaje da učinkovitost tretmana provjerimo usporedbom mjera pona*anja za koje% sukladno teoriji% očekujemo da (e se promijeniti% sa onima kod kojih se takve promjene ne očekuju.

Nacrti ponovljenih tretmana Dru"i način da se učinkovitost tretmana provjeri na jednoj jedinoj "rupi jeste da se intervencija ve*ekratno ,najmanje dva puta ponavlja i uskra(uje. Nacrt je upotrebljiv samo onda kada su učinci tretmana prolazni% jer u protivnom nje"ovo kasnije uskra(ivanje nebi imalo smisla. Kohortni nacrti $onekad je umjesto neujednačenih skupina u kvazi-eksperimentima koriste kohorte% skupine ljudi koje istodobno prolaze različite ormalne ili neormalne institucije. $o"odnost kori*tenja kohorti očituje se u tri "lavne prednosti0 1. opažanje različitih kohorti omo"u(uje usporedbu onih izloženih tretmana u odnosu na  prethodne ili sljede(e koje mu nisu izložene 2. kohorte se najče*(e razlikuju tek u manjoj mjeri *to olak*ava uspiredbe 3. usporedbu je često mo"u(e napraviti pomo(u dostupne arhivske "rade prethodne ili sljede(e kohorte. Nacrti regresijskog prekida +vim nacrtom se ispituju učinci specijalnih intrevencija i pro"rama namjenjenih skupinama koje od dru"ih odskaču prema svojim obilježjima ,navi*e ili naniže. a razliku od dru"h kvazi- ili istinskih eksperimentalnih nacrta% u kojima nastojimo u *to ve(oj mjeri osi"urati usporedivost skupina kako bismo pomake u rezultatima mo"li pripisati tretmanu% u nacrtu re"resijsko" prekida unaprijed smo suočeni sa skupinama koje su namjerno učinjene maksimalno različitima s obzirom na predispitivanje. ) slučaju primjene re"resijsko" nacrta% rezultati skupine izdvojene prema ve(im vrijednostima težiti u retestiranju nižem prosječnom rezultatu% dok (e rezultati preostalih na"injati prema ne*to vi*im vrijednostima. Nacrti prekinutih vremenskih nizova $ored zaključivanja o uzročno-posljedičnim vezama usporedbom dviju istovremeno testiranih skupina% imamo i dru"i način pomo(u nactra prekinutih vremenskih nizova. o"u(nost takvo" zaključivanja proizlazi iz ve(e" broja opažanja zavisne varijable prije i poslije uno*enja tretmanske varijable. Najvažniju prednost *to je posjeduju nacrti vremenskih nizova  pred ostalim kvazi-eksperimentalnim nacrtima leži u mo"u(nosti prepoznavanja trenda szrijevanja prije uno*enja tretmanske variajble.

Nacrti vremenskih nizova sa neujednačenom kontrolnom skupinom #edan od načina da učvrstimo na*e zaključke o djelotvornosti tretmana do kojih smo do*li  primjenom nacrta prekinutih vremenskih nizova jest da eksperimentalnoj skupini pridružimo i kontrolnu koja se cijelo vrijeme prati% ali nije izložena tretmanu. Nacrti prekinutih vremenskih nizova sa različitim zavisnim varijablama +vaj nacrt se koristi da se ukloni prijetnja unutarnjoj valjanosti vezana uz povijest% uno*enjem  barem jo* jedne zavisne varijable% koja (e biti kontrola različitih do"a'anja nevezanih uz tretman. NAČN !NA"#$%&AN'A (AK)'!Č&AN'A ! K&A(-$K*"$#+$N,+A  Nje"ova osnovna slabost leži u nemo"u(nosti da posve isključi dru"e aktore kao uzroke  promjena u zavisnoj varijabli. ombinacijom različitih istraživačkih nacrta koji se me'usobno nadopunjavaju isključuju(i različite prijetnje unutarnjoj valjanosti dvije osnovne strate"ije kvazi-eksperimenata0 1. sadržana u nacrtima sa neujednačenom skupinom% temelji se na  pro*irenju osnovno" nacrta ili ve(im brojem kontrolnih skupina% koje nisu izložene tretmanu 2. svojstvena nacrtima prekinutih vremenskih nizova% kontrola se sastoji u ve(em broju mjerenja prije i poslije tretmana. +bje strate"ije služe upravo isključivanjem različitih  prijetnji unutarnjoj valjanosti% tj. odbacivanju dru"ih mo"u(ih obja*njenja pomaka u opaženom pona*anju. +snovna sna"a kvazi-eksperimentalnih nacrta leži u njihovu kombiniranju% kako bi zajednički pružili temelj čvr*(im zaključcima o utjecaju tretmanske na zavisnu varijablu.