DUBRAVE DONJE
Huso Jašarević 1
UVOD Sva naselja možemo podijeliti na seoska-ruralna i gradska-urbana. Za seoska naselja se upotrebljava pojam ruralno od lat. riječi rus, ruralis, što znači polje, poljski. Za gradska naselja urbano od riječi urbs, što znači grad. Današnji izgled i običaji u selu se znatno razlikuju u odnosu na nekadašnja sela. Izgled i položaj kuća, izgled dvorišta, putevi i druge karakteristike znatno se razlikuju, jer se današnje kuće grade po svim savremenim propisima, materijali za gradnju kuća su kvalitetniji, dok se prijašnji način i materijal za gradnju odlikovao jakim primitivizmom i slabijim kvalitetom. Današnje ponašanje i zanimanje ljudi bitno se razlikuju od ponašanja i življenja ljudi prije pedeset godina. Proces napuštanja ili smanjenja seoskih naselja nije vezan samo za pojedine dijelove nego je karakterističan za cijeli svijet, što znači da to postaje globalni problem našeg vremena.
2
I.POLOŽAJ SELA Mjesna zajednica Donje Dubrave pripada općini Živinice. Na istoku se mjesna zajednica graniči s Gornjim Dubravama, granica je potok Velakovica koji se ulijeva u Jelaču, a Jelača u Spreču. Sjeverna granica sa općinom Tuzla je atar sela Vršana, a na zapadu granicu sa ParSelom čini potok Vršanka. Ovaj potok nastaje od tri izvora Krčana, Majdan i Jelica. Vršanka kao i Velakovica ulijeva se u Spreču. Mjesnoj zajednici Donje Dubrave pripada i dio Sprečanskog polja. Na jugu granica je rijeka Spreča.
Topografska karta općine Živinice R 1:50 000
3
Danas mjesna zajednica ima oko 2. 360 stanovnika i oko 836 domaćinstava od čega je 187 hrvatska, a 689 muslimanska domaćinstva. Tabela 1: Nacionalna struktura stanovništva u mjesnoj zajednici Donje dubrave prema podacima iz 1991. i 1997. g.
1991 1997
Bošnjaci 1.992 1.754
Hrvati 682 594
Srbi 18 8
Ostali 353 -
Teren ovog područja se blago uzdiže od juga ka sjeveru, od Sprečanskog polja prema sjeveru. Ovo blago uzdizanje terena je naročiti uočljivo kada se krene sjeverno od asfaltne saobraćajnice Tuzla- Živinice- Kalesija- Zvornik. Najveću nadmorsku visinu ima sjeverni dio zaseoka Milića 396m, a najmanju visinu ima područje oko rijeke Spreče 213m. Klima je ovdje umjereno- kontinentalna sa umjereno hladnim zimama i dosta toplim ljetima. Najkišniji mjesec je juni, a najsuši januar. Prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se od -3 do +8 oC, s tim što je najsuši period vezan za najhladnije godišnje doba. Temperaturna kolebanja su velika i najveća su u proljeće i u jesen, sa srednjom godišnjom temperaturom od 10 oC. Raspored padavina je prilično uravnotežen tokom godine sa 1030 mm/god. Dnevni maksimum taloga je 77 mm sa prosječno 139 kišnih dana u godini, od čega 32 dana sa padavinama iznad 10 mm.Preko ljeta ima najviše padavina. U ljetnim mjesecima nekada se pojavi i grad koji zna da nanese i katastrofalne štete poljoprivredi. Vazdušna strujanja su različita, uglavnom dominira sjeverozapadni vjetar NW=29,7%, jugoistočni SE=22,8% i sjeveroistočni NE=15,4%. Stanovništvo mjesne zajednice Donje Dubrave se snadbijeva vodom sa dva izvora Djedovača i Dračić.
Sl. 1 Izvor Djedovača
i
Izvor Dračić
Područje Donjih i Gornjih Dubrava se 1981/82. godine priključuju na tuzlanski vodovod „Zatoča“. U ljetnom periodu godine zbog manjkavosti vode izvor Dračić presušuje, pa se stanovništvo uglavnom snadbijeva vodom s izvora Djedovača koji nikada ne presušuje.
4
Pored ova dva izvora u zaseoku Selimi ima još dva bunara, bunar Jozićka i Salihbegovića bunar. Sl. 2 Spomenik u zaseoku Selimi podignut šehidima Donjih Dubrava Kroz selo pored rijeke Spreče protiču još dva potokaVelakovica i Vršanka koji se ulijevaju u rijeku Spreču. Zemlja za obradu je manjim djelom smještena oko samih kuća, a nešto dalje se nalaze veće parcele za obradu na kojima stanovnici uglavnom siju kukuruz, pšenicu i krompir, grah, luk i dr. Ove ratarsko- povrtlarske kulture stanovnici uglavnom siju na sljedećim njivama: Japage, Oskoruša, Krčevina, Kućište, Velakovica, Brdo, Dolovi, Krušik, Šljivice, Jozići, Gajevi, Bare, Gribaje, Spreča i dr. Kukuruz se uglavnom sije od 23. aprila do 6. maja. Kukuruz se okopava dva puta, počne sazrijevati od 15. avgusta, a bere se do kraja septembra. Na ovim prostorima se uglavnom sije ozima pšenica, čija sjetva počinje krajem septembra. Ječam i zob se skoro i ne siju, dok se proso na ovim prostorima već odavno ne sije, još za vrijeme austrougarske uprave. Krompir se sije u retke. Sije se bijeli i crveni krompir. Razmak između redova je uglavnom jedan korak. Od voća na ovom prostoru najzastupljenije su šljive, jabuke, kruške i trešnje, a ima oraha i dudova. Pedološki sastav u ovom području je raznovrstan. U Donjim Dubravama najzastupljenija je crna prahulja, a sa desne strane željezničke pruge ima i bijele prahulje. Osim prahulje na ovim prostorima zastupljena je još ilovača crvenica i sionica. U ovom području ima malo livada, više su zastupljene oranične površine. Domaćinstva koja drže goveda uglavnom siju djetelinske trave, jer su isplatnije. Stočarstvo je slabo razvijeno, jer se stanovništvo sve više uključuje u industriju i rudarstvo i produžava školovanja u srednjim, višim i visokm školama, te odlaze na privremeni rad u inostransvo. Od goveda se uglavnom drže krave, i to jedna ili dvije. Uzgajanje konja i svinja je u opadanju. Konji se upotrebljavaju za obrađivanja oranične površine, te i transportu dobara. Mliječne proizvode stanovništvo ovog područja upotrebljava u vlastitoj ishrani ili prodaju domaćinstvima koja ne drže stoku. Mjesna zajednica Donje Dubrave je dobila struju 1957. ili 1958. godine. 1951/52. godine Inžinjerske jedinice JNA-e na području općine Živinice pristupaju gradnji puta Živinice- Donje Dubrave- Gornje Dubrave. To je prva dionica građena od tvrdog materijala koja će poslije nekoliko godina biti i asfaltirana. Put Živinice-Donje DubraveGornje Dubrave kasnije će se nastaviti graditi u dva pravca: Donje Dubrave preko Krojčice za Tuzlu i Gornje Dubrave- Vukovije-Međaš, gdje se povezuje sa putem Tuzla-PožarnicaTojšići-Zvornik. Asfaltni put kroz zaseok Selimi rađen je 2001. godine.
II.TIP SELA
5
Prema teritoriji koju obuhvataju Donje Dubrave su veliko naselje sa dosta razbacanih zaseoka. Donje Dubrave pripadaju zbijenom tipu naselja, jer su kuće građene jedna uz drugu s obje strane saobraćajnice Tuzla-Kalesija-Zvornik. Kuće su takođe građene i duž seoskih puteva koji povezuju zaseoke s asfaltnom saobraćajnicom Tuzla-Kalesija-Zvornik. Zaseoci koji postoje u ovom naselju su: Markelići, Đulabići, Petrovići, Milići, Selimi, Šabići, Hadžići i Šljivići. Zaseoci su dobili nazive uglavnom po prezimenima. U zaseoku Selimi zastupljena su prezimena: Dropić, Avdić, Ahmetbegović, Jašarević, Omerčić, Ramić, Mujčinović, Kalajevac, Pašić, Hajdarbegović, Brkić i dr... U zaseoku Hadžići: Beširović, Hadžić, Pašić, Imširović, Kalajevac, Hodžić, Halilčević, Bećirović, Mumić, Mevkić, Karić... U zaseoku Šljivići uglavnom porodice Šljivić i Hadžić, a u zaseoku Šabići porodice Mustafić i Šabić.U zaseoku Hadžići 1913. godine angažovanjem mještana i uz neznatnu pomoć vlasti podignuta je prva školska zgrada. Inicijator izgradnje je bio Božo Petrović, jedini školovani čovjek tada sa ovog područja koji je bio i službeni predstavnik naroda ovog kraja u tadašnjoj austro-ugraskoj vladi. Zgrada je podignuta na raskrsnici puteva Tuzla-Zvornik-Živinice, imala je dvije učionice sa pratećim prostorom. 1955. godine ova škola je prerasla u šestogodišnju, da bi 1961. godine ušla u sastav jedinstvene škole na nivou Dubrava, u čiji sastav ulazi i škola u Gornjim Dubravama koja je izgrađena 1955. godine. Udružena osnovna škola dobija naziv Mitar Trifunović Učo. Prve školske godine u školu je upisano 50 učenika, među kojima je bilo vrlo malo ženske djece. Prvi učitelj bio je Ivo Odrić. Broj učenika se iz godine u godinu povećavao. Tendencija porasta se nastavila do školske 1976/77. godine, potom je uslijedilo opadanje broja učenika. Najveći broj učenika bio je 1348, dok trenutno u školi ima oko 700 učenika. Škola je promijenila svoj naziv u Osnovnu školu Dubrave. Pored vaspitno-obrazovnog rada škola je postigla vidne rezultate u slobodnim aktivnostima preko kulturno-umjetničkih sekcija, sportskog društva i raznim nastavno-predmetnim aktivnostima. Kvalitet nastave se poboljšava iz godine u godinu i trenutno procenat prolaznosti je 97,95% i srednja ocjena je 3,44. Uslovi za rad su veoma dobri, pa se s pravom očekuju još bolji rezultati.
Sl. 3 Osnovna škola Dubrave
III.PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
6
Donje Dubrave su po teritoriji i broju stanovnika dosta veliko naselje. Prema podacima iz 1981. godine ovo naselje je imalo ukupno 2. 459 stanovnika, a prema podacima iz 1991. godine ovo naselje je imalo 3. 045 stanovnika. Stanovništvo po nacionalnom sastavu su Bošnjaci i Hrvati. Broj stanovnika se konstatno povećavao od 1948. godine do 1981. godine. 1948. godine ovo naselje je imalo 867 stanovnika, 1981. naselje je imalo 2. 450 stanovnika. Na ovom području se održala legenda da su ovdje živjeli Grci, a poslije njih Mađari. Glad i kuga ih je otjerala sa ovih prostora. Od muslimanskih porodica danas u ovom naselju žive : Salihbegovići, Hajdarbegovići, Ahmetbegovići, Isabegovići, Ramići, Šljivići, Šabići, Imširovići, Dropići, Beširovići, Hadžići, Mujčinovići, Avdići, Brkići, Jašarevići, Karići, Mumići, Mevkići ... Salihbegovići su porijeklom iz Đurđevika a na ove prostore su se doselili prije 250 godina. Isabegovići su porijeklom iz Donjih Rainaca. Omazići su porijeklom iz Tuzle. Ramići su porijeklom iz Užica, na ove prostore se se doselili za vrijeme migracija muslimanskog stanovništva iz Srbije na prostore Sjeveroistočne Bosne. Hukići su doselili iz Užica, u isto vrijeme kad i Ramići. Šljivići su porijeklom iz Mađarske, doselili su ovdje prije 260 ili 270 godina. Imširovići su porijeklom od Šabića, ali za vrijeme austrougarske vladavine promijenili su svoje prezime. Avdići su porijeklom iz Vukovija (zaseok Ćiva). Jašarevići su porijeklom iz Hercegovine. Bećirovići su porijeklom iz Pasaca. Porodica Kalajevac se doselila iz Kalajeva (mjesto blizu Plana). Zukići su jedna od najstarijih porodica u Donjim Dubravama, ali danas je skoro zamrla. Porodice Mevkić, Mumić i Karić doselili su iz Gornjih Dubrava, ali o njihovom porijeklu se nezna mnogo. Takođe nezna se mnogo o porijeklu porodica Šabići, Dropići, Pašići i Halilovići. U Donjim Dubravama žive sljedeće hrvatske porodice: Markelići, Antunovići, Perići, Đulabići, Grgići, Tadići, Milići, Božići i drugi. Najintenzivniji period doseljavanja na prostor Donjih Dubrava bio je u periodu između 1961. 1965. godine. Tabela 2. Stanovništvo prema rodnom kraju u periodu 1961. i 1971. godine Donje Dubrave
Godina popisa
Ukupan br. stanovnika
Od rođenja stanuje u istom mjestu
Doseljeno u naselje stalnog boravka
1961
1.721
1.403
Iz iste općine 122
1971
2.346
1.910
75
Iz druge općine 180
Iz druge RS 16
332
25
Izvor: Popis 1961 i 1971, Migraciona obilježja knjiga VII, Beograd,1966; Migraciona obilježja knjiga IX, Beograd, 1973. Popis 1961 i 1971 Na ovom području su intenzivne dnevne migracije, najintenzivnije su prema Tuzli i Živinicama kao i drugim mjestima tuzlanskog subregiona. Dnevne migracije su naročiti 7
intenzivne prema Tuzli koja svojim urbanim mehanizmom privlači radnu snagu i đake putnike.
IV.PRIČE I TUMAČENJA IMENA SELA O nastanjenosti područja Donjih Dubrava nema podataka, niti postoje arheološki lokaliteti pomoću kojih bi saznali, nešto više o ovom prostoru. Ne postoje ni karakteristični toponimi koji bi ukazali na starost ovog područja. Dubrave su jedno od najstarijih sela, pominju se u prvoj polovini XVI vijeka kao jedno od 12 sela u nahiji Spreči, koju su u cjelini naselili Vlasi. Riječ >>dub<< označava šumu, znači da su ovi prostori nekada bili prekriveni hrastovim ili cerovim šumama. Najvjerovatnije Dubrave su i dobile naziv zbog ogromnog rasprostranjenja šuma na ovom području jer su Dubrave nastale na krčevinama. Dubrave su staro naselje, pominju se još u XVI vijeku kada se zapadno od Zvornika proširila nahija Spreča, u gornjem toku istoimene rijeke, koju su u potpunosti naselili Vlasi. Vlasi nisu naselili samo malo mjesto Medveđe današnja Međeđa nego su naselili 12 sela Hrasno, Vukovije, Donje i Gornje Okruglo, Dubrave, Vukovice, Dubnicu, Kalesiju, Svojat sa oko 520 kuća.
V.KUĆA, DVOR, OKUĆNICA Ako se uporedi izgled sela danas, odnosno kuća i okućnica prije nekoliko desetina godina uočit ćemo jak kontrast. Današnje kuće su rezultat savremenih tehničkih naprednosti. Uglavnom u dvorištu se nalazi jedna, ili dvije kuće. Kuće su uglavnom građene od bloka, kocke ili siporeksa, pokrivene crijepom. Kuće su građene na dva ili tri sprata. Otvori za prozore se ostavljaju na svakoj sobi. Ulaz u kuću uglavnom se nalazi na sredini kuće. Izgled današnjih kuća se bitno razlikuje od kuća prije trideset ili više godina. Prije kuće su bile proste građe. Građene su na strmom terenu. To su bile tzv. šeperuše sa drvenom konstrukcijom. Kuće su građene na podrum i jedan sprat. Sprat iznad podruma je podijeljen na dva dijela, na kuću i sobu. Kod ovih kuća krov je četverosilni, na četiri vode. Krov je bio prekriven tarabama koje su uglavnom pravljene od tesane hrastovine. Avlije u ovom području su obavezno ograđene. Ranije su avlije bile ograđene prućem ili parmacima, a danas su to uglavnom željezne ograde. Prije u avliji pored kuće bila je još udžera (hudžera), ambar (hambar) i vodenica. Izvan avlije je bila košara (štala) i kokošinjac. Danas u avlijama su izgrađene štale. Uz štale je mjesto za đubrivo. U blizini štale se nalazi kokošinjac i vanjski WC. U avliji je malo zemlje za obrađivanje, jer ljudi imaju zemlju za obrađivanje daleko od kuće, a oko kuće ostatak zemljišta je uglavnom zasađen voćem: šljivama, jabukama, kruškama ...
______________ Hudžera (udžera)- sporedna soba uz kuhinju koja služi kao spremnica Ambar (hambar)- drvena zgrada za zrnastu hranu, žitarice ili sanduk za žito i brašno.
VI. GROBLJA I DŽAMIJA
8
Na prostoru Donjih Dubrava aktivna su muslimanska groblja: Njivica, Vrtić, Selimi, Ložanjak i Karaula. Na groblju Njivica sahranjuju se Hadžići, Šabići, Imširovići, i Mustafići.
Sl. 4 Groblje Vrtić Sl. 5 Groblje Njivica Groblje Vrtić se nalazi na sjeveru sela. Na ovom groblju se sahranjuju Kalajevci, Šljivići, Pašići i Mujčinovići. Selimi su dosta staro groblje. Na ovom groblju se sahranjuju Omerčići, Dropići, Brkići, Jašarevići ... Groblje Ložanjak se nalazi kod osnovne škole s desne strane asfaltne saobraćajnice TuzlaKalesija. Groblje Karaula se nalazi s desne strane asfaltne saobraćajnice Tuzla-Kalesija u blizini zaseoka Dom. Ovdje se sahranjuju umrli članovi porodice Salihbegovića, Hajdarbegovića i Ahmetbegovića. Na prostoru Donjih Dubrava nalazi se samo jedna džamija. Izgradnja džamije je završena 1975. godine, a otvorena je 1976. godine. U ovom naselju su dva mekteba, nezna se tačno koje godine su tačno izgrađeni. U početku su bili drveni, a obnovljeni su 1957/58. godine.
Sl. 6 Džamija u Donjim Dubravama zaseok Selimi
VII.ZANIMANJE STANOVNIŠTVA
9
Glavno zanimanje ljudi je vezano za industriju, trgovinu i rudarstvo gdje radi većina ljudi. Na sjeveru naselja je površinski kop „Dubrave“ koji zapošljava veliki broj stanovništva ne samo sa područja Donjih i Gornjih Dubrava nego i sa područja općine Kalesija. Površinski kop „Dubrave“ pokriva prostor od 2020 ha, ugljeno ležište zauzima površinu od oko 185 ha. Ugljeno ležište ima oblik nepravilne poluelipse sa dužom osom u pravcu zapad- istok. Ugljeno ležište je sa sjvera ograničeno planinom Čaklovica, a sa juga dolinom Spreče odnosno sjevernim padinama planine Konjuh. Sa zapadne odnosno istočne strane područje je ograničeno tokovima desnih pritoka Spreče, potok- Rijeka i potok Gribaja. U naselju ima nekoliko zidara, kamenorezaca i mlinara, ove zanate rade pojedinačno. Zbog sve veće nezaposlenosti ljudi se okreću ka poljoprivredi kako bi sebi obezbijedili vlastitu egzistenciju. Znači stanovništvo pored svog glavnog zanimanja obrađuje i zemlju. U selu nema krčmara niti mutavdžija.
ZAKLJUČAK
10
Donje Dubrave imaju povoljan geografski položaj jer se nalazi u blizini Tuzle koja je ne samo privredni nego i administrativni, zdravstveni i univerzitetski centar Sjeveroistočne Bosne. Znatno povoljniji položaj je i zbog asfaltne saobraćajnice koja povezuje Tuzlu sa Kalesijom, Zvornikom i Živinicama. Naselje se sastoji od sljedećih zaseoka Markelići, Đulabići, Petrovići, Milići, Selimi, Šabići, Hadžići i Šljivići. Stanovništvo je uglavnom muslimansko i hrvatsko. Prema podacima iz 1981. godine ovo područje je imalo2.459 stanovnika. Klima u ovom području je umjereno- kontinentalna sa umjereno hladnim zimama i dosta toplim ljetima. Najkišniji mjesec je juni, a najsuši januar. U geomorfološkom pogledu teren se blago uzdiže od sprečanskog polja ka sjeveru. Nadmorska visina se kreće od 213 metara uz Spreču do 296 metara sjeverni dio Milića. Dubrave se pominju u prvoj polovini XVI vijeka. Glavno zanimanje ljudi vezano je za industriju, trgovinu i rudarstvo gdje radi većina ljudi, ali zbog sve veće nezaposlenosti ljudi se više okreću ka poljoprivredi kako bi sebi obezbijedili vlastitu egzistenciju.
LITERATURA
11
1. Handžić, A., Tuzla i njena okolina u XVI. Vijeku, Sarajevo, 1975. 2. Salih Kulenović, Etnologija Sjeveroistočne Bosne 3. Vlado Radulović, Ilija Iveljić, Površinski kop „Dubrave“ Tehnologija i mehanizacija Tuzla, 2003. 4. Živinice kroz istoriju, revoluciju i socijalističku izgradnju, Živinice, 1988. 5. Usmena predavanja mještana naselja Donje Dubrave
12
