Med. sociologija – Zdravstveno ponašanje
Prof.dr.sc. Stipe Orešković Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”
Definicije osnovnih oblika zdravstvenog ponašanja
Zdr dra avs vsttve ven no ponašanje - sociologijski, psihologijski i ekonomijski pojam kojim izražavamo oblike ljudskog ponašanja koji su potaknuti, motivirani i povezani s pokušajima pojedinca ili zajednice da poboljšaju vlastito zdravlje, preveniraju pojavu bolesti, te dijagnosticiraju i/ili izliječe bolest ili spriječe smrt
Oblici zdravstvenog ponašanja:
Pozitivno Poziti vno zdra zdravst vstven veno o ponaša ponašanje nje – zdr zdrav av životni stil Preventivno zdravstveno ponašanje Bolesničko ponašanje ili ponašanje pri traženju pomoći
Ponašanje u ulozi bolesnika
Korištenje zdravstvene zaštite/usluga
Opća teorija o ponašanju
Zajedničke karakteristike koje određuju konkretno ponašanje: Postoji poticaj (ponašanje je nečim uvjetovano) Postoji motiv (ponašanje je motivirano) Postoji cilj (ponašanje je ciljno uvjetovano) Svako ponašanje ima neke osobne odlike, što su određene prirodom osobe koju analiziramo
Vanjski čimbenici koji djeluju na ponašanje – filtriraju se kroz osobnu spoznaju , predodžbe i motivaciju pojedinca: grupni pritisci, raspoložive informacije, iskustva, uloge... Koncept selektivne percepcije – biranje informacija koje pojedincu odgovaraju, ignoriranje nepovoljnih Razlika u interpretaciji informacija izme đu pojedinaca Spoznajni sustav pojedinca – uvjetovan širokim skupom varijabli Razlike u motivaciji između pojedinaca
Čimbenici zdravstvenog ponašanja (Kast and Rosenzweig, 1979)
Teorije o zdravstvenom ponašanju
Model zdravstvenih uvjerenja Mechanicova opća teorija ponašanja pri traženju pomoći
Suchmanov model faza u doživljaju bolesti
Koncept bolesničke karijere
Situacijsko-adaptacijski model
1.
Model zdravstvenih uvjerenja pojedinac ne poduzima ni jednu zdravstveno-zaštitnu aktivnost ukoliko ne raspolaže minimalnom razinom relevantne zdravstve ven ne motiv iva acije i znanja; ukoliko sebe ne vidi kao potencijalno ugroženu osobu te ukoliko ne uviđa korist od korištenja nekog oblika zaštite elementi:
subjekt ktiivno stanje “spremnosti na poduzimanje akcije” pojedinačna pr pro ocj cjen ena a na namj mjer erav ava ano nog g zdr drav avsstv tven eno og ponašanja neki se “mig za akciju” mora pojaviti da potakne odgovarajuće zdravs vsttve ven no ponašanje
zdravstvena akcija koju poduzima pojedinac zavisi od njegove percepcije o tome je li osobno osjetljiv na neku bolest i o tome bi li pojava bolesti imala neke teže impl im plik ika aci cije je oso sob bne pri riro rod de pretpostavka je tog modela da je rezultat poduzete akcije smanjenje osjetljivosti na bolest ili, uk ukoliko se bol oles estt po poja javi vi,, ubl ublaž ažav avan anje je nj njez ezin ine e tež ežin ine e model pokazao veliku vrijednost kod analize preven enttivn vno og ilili//i pozitivnog zdravstvenog ponašanja , primjenjiv i za analizu bolesničkog ponašanja
Model zdravstvenih uvjerenja (Becker and Maiman, 1975:12, 1985)
Modell zd Mode zdra ravs vstv tven enih ih uv uvje jere renj nja a pr prililag ago ođen ob obja jašn šnje jenj nju u bo bole lesn sniičkog ponaša pon ašanja nja (Be (Becker cker et al., al., 1979 1979:26 :263) 3)
Modell zd Mode zdra ravs vstv tven enih ih uv uvje jere renj nja a pr prililag ago ođen obja jaššnje jen nju ponašan anja ja u ulo ulozzi bolesnika (Becker et al., 1979:266)
2.
Mechanicova opća teorija ponašanja pri traženju pomoći Mec ech han anic ic zdr dra avs vsttve ven no pon ona aša šanj nje e de defi fini nira ra ka kao o "… "…sv svak ako o stanje koje uzrokuje, ili bi moglo uzrokovati, da se neki pojedinac zabrine za svoje simptome i zatraži pomo ć" Interes:
Objasniti varijacije u bolesničkom ponašanju Ponašanja simptomatskog pojedinca i njegova zna čajnog drugoga koja prethode traženju profesionalne pomoći
Usmjerena na dva faktora:
Percepciju (definiciju) zdravstvene situacije od strane konkretnog pojedinca i njegovog značajnog drugoga sposobnost pojed edin incca (ili njegovo vog g značajnog drugog) da da tu situ si tuac aciju iju (p (pod od)no )nosi si
Teza: bolesničko ponašanje je kulturalno i društveno naučen eno o – ob oblik likuj uje e se se kro krozz učenje, socijalizaciju i prošlo iskustvo Model pogodan za predviđanje odluka pojedinca u vezi kont ko ntak akti tira ranj nja a lilije ječnika (ili ne kontaktiranja), međutim ne omogućuje objašnjava van nje kasnijih fa fazza zdravs vsttve ven nog ponašanja
Donošenje odluka o traženju pomoći Determinante bolesni čk og ponašanja*
Kategorij Kate gorij e determinanti determinanti bolesni čkog ponaša ponašanja nja
P erce ercepcij pcija a sim simpt ptom oma a
Vidljivost, pre prepoznat poznatljivost ljivost i opa opažena iz izrraženost simptoma/znakova Stupan anjj op opa ažen ene e ozbiljn ozbiljnosti osti sim simpt ptom oma/znak a/znakov ova a Informacije, znanje Informacije, znanje i ku kult lturaln uralno o razum razumijevan ijevanje je simptoma/znakova
P rir riroda oda sim simpt ptom oma a
Stup upanj anj por porem eme ećaja obit obiteljskih eljskih,, radn radnih ih i dr drug ugih ih dr društ uštv ven enih ih aktiv akt ivnost nostii zbog sim simpt ptom oma/znak a/znakov ova a F rek rekv venc encija ija poj pojav avljiv ljivanj anja a i traja rajanje nje sim simpt ptom oma/znak a/znakov ova a P rag toler oleranci ancije je pr prem ema a sim simpt ptom omim ima/znak a/znakov ovim ima a
Interpretacija Interpr etacija si sim mpt ptom oma/z a/znakova nakova
Negiranje sim simpt ptom oma a Druge pot Dru otrreb ebe e poj ojed edin inca ca koj oje e su kon onk kuren enci cija ja rea eak kci ciji ji na bolest Kon onku kure renc ncija ija razl razliičit itih ih int interp erpret retacija acija simp simpttom oma/znakov a/znakova a
Reziidualna kategorija Rez
*
P si sih hološk škii i materijalni trošk ško ovi (cijena u novcu, izg zgu ubljenom vre rem men enu u i napor naporu; u; cijen cijena a u socijalno socijalnojj di dist stan anci, ci, stigm stigmii i osjećaj aju u pon oniiženosti)
Determinante Determinant e boles bolesni ničkog ponašanja se javljaju na dvije razine: (1) definiranje zdravstvene situacije od strane simptomatskog pojedinca i (2) definiranje zdravstvene situacije od strane značajnog drugog.
3.
Suchmanov model faza u doživljaju bolesti
Omogućuje praćenje svih faza bolesničkog ponašanja
Reakcija na bolest uključuje 5 faza:
Doživljaj simptoma
Preuzimanje (usvajanje) uloge bolesnika
Kontakt s medicinskom zaštitom
Ulogu zavisnog pacijenta
Oporavak i rehabilitaciju
Faza isku Faza iskustv stva a simp simptom toma a - ukl uklju jučuje svijest o fizičkoj prom pr omje jeni ni;; vre vredn dnov ovan anje je pr prom omje jene ne u po pogl gled edu u st stup upnj nja a težine; oblik emocionalne reakcije pove vezzane s vrednovanjem Reakcija:
poricanje
prihvaćanje simptoma i ulazak u drugu fazu
odgoda – pojedinac ne može donijeti odluku – čeka daljnji razvoj simptoma
Preuzimanje uloge bolesnika – odluka o prilago đavanju ulozi bolesnika; bolest postaje društveni fenomen – bolesna osoba traži suglasnost od drugih osoba za svoju bolest
Druge osobe u laičkom referalnom sustavu odbijaju zahtjev bolesne osobe za prihvaćanjem uloge bolesnika Prihvaćanje bolesti i privremena bolesnička ul ulog oga a – vo vodi di k tre trećoj fazii – kon faz kontakt taktu u s medicin medicinskom skom zašti zaštitom tom
Faza kont Faza kontak akta ta s med medic icin insk skom om zaš zašti tito tom m - bo bole lesn sna a osoba osoba napušta sustav laičke zaštite i ulazi u sustav profesionalne zaštite
Liječnik uskraćuje potvrdu zahtjeva za ulogom bolesnika – pacijent prihvaća – paci pacijen jentt odbija odbija (fenomen (fenomen “kup “kupovan ovanja”) ja”) Potvrda bole Potvrda bolesti sti – pot potvrda vrda zah zahtjev tjeva a za ulog ulogom om bol bolesn esnika ika - ulaz ulazak ak u sljedeću fazu fazu – ulo uloga ga zavis zavisnog nog pacij pacijent enta a
Uloga zavisn zavisnog og pacijent pacijenta a – boles bolesna na osoba osoba donosi donosi odluku odluku o liječenju svoje bolesti i postaje pacijent
Otpor pacijenta prema režimu liječenja – nep neposlu oslušni šni pac pacijen ijentt – “kupovanje” Ovisan pacijent se nedovoljno zalaže za ozdravljenje Pacijent i liječnik zajednički rade rade na opor oporavku avku – pos postup tupno no obnavljanje normalnih uloga
Ozdravljenje i rehabilitacija –
Izlječen enje je – pa pacij cijen entt prih prihva vaća svoje normalne aktivnosti
Postupno izlječenje
Pro roce cess op opor orav avka ka - na napu pušt štan anje je ul ulog oge e bo bole lesn snik ika a - - kr kron oniični bolesnici/simulanti Pozitivni ishod liječen enja ja – pa paci cijen jentt se prik priklju ljučuje zdravima
Faze u doživljaj Faze doživljaju u bolesti bolesti – proc proces es odlu odlučivanja (Suchman, 1965; prema Wolinsky 1988:122)
Koncept bolesničke karijere
4.
Bolest – nemoć - uključuje promjene u društvenom identitetu i u očeki kivvanjima povezanim ima a s ponašanjem Koncep Konc eptt kari karije jere re – st stat atus usni ni pro prola lazz – po poje jedi dina nacc se kre kreće od jednog društvenog identiteta do drugog
Sveukupni zbir statusa = karijera
Bolovan Bol ovanje, je, starenj starenje, e, umiranje umiranje - spe specifi cifične karijere
Karije Kari jera ra bo bole lesn snika ika - pr prol olaz azni ni st stat atus usii (s (soc ocij ijal alni ni id iden enti tite teti ti)) i cilj bolesničke karijere zavise od karaktera bolesti, vrste bolesnika i socijalno-kulturalnih okolnosti u kojima se bolesnička karijera razvija
Osnovne odluke povezane s promjenom socijalnih identiteta u karijeri bolesnika: Osnovna lini Osnovna linija ja stanj stanja a zdravlj zdravlja a – raz razliličito značenje pojma “biti zdrav”
1.
Odluka da se po pojavila promjena u od odnosu na normalno - zdravo stanje
2.
Odluka da je neka promjena značajna (od odsstu tup panje od zdravl vlja ja)) - prosud prosudba ba o težini/ težini/ozbiljn ozbiljnosti osti simptom simptoma a ovisna ovisna o:
3.
-
razmjeru u kojem simptomi zadiru u normalne aktivnosti; jasno ći simptoma; pragu tolerancije; upoznavanju konkretnih simptoma; pretpostavki o uzroku, prognozi; interpersonalnom utjecaju; drugim životnim krizama
4.
Odluka da je pomoć potrebna
5.
Odluka Odlu ka o obl oblik iku u (v (vrs rsti ti)) pot potre rebn bne e pomoći
jetti od odre ređenom 6. Odluka o posje agen ag enttu lij ije ečenja
lukka 7. Odlu
o vrs vrstti i st stupnju sura rad dnje
s age agent ntom om lilije ječenja
3 ishoda bolesničke karijere:
Oporavak - izlječenje
nestanu simptomi koji su inicirali liječenje
više ne postoji vjerojatnost da se si simptomi vrate
Oštećenje – invaliditet
prekidanje prekidan je karijer karijere e bolesn bolesnika ika – prih prihva vaćanje uloge zdrave osobe
na kraju bolesničke karijere bolesna osoba se ne smatra bolesnom ali ni potpuno zdravom osobe s invaliditetom imaju status manjine – mogu biti objekti diskriminacije i stereotipiziranja
Umiranje
ishod karijere bolesnika ali i neizbježan svakom živom biću
Situacijsko-adaptacijski mo model (b (bolesničko ponašanje Angela Alonza)
5.
¾
Teza: sv Tez svak akii poj ojed edin inac ac se nos osii s "v "viš išes estr truk ukim im pro robl blem emim ima a u višest višestru rukim kim sit situa uacij cijam ama" a" 4 oblika bolesničkog ponašanja: svakodnevno, akutno, kronično i pri ugroženosti života Svakodnevno bolesničko ponašanje ¾
Koncept obuzdavanja
¾
Termin kompromisne uloge: 4 tipa situacije ¾ ¾
Tip 1: ne stvara simptome i znakove bolesti Tip 2: pote Tip potenc ncij ijaln alno o stva stvara ra stva stvara ra zna znako kove ve i simpt simptom ome e bo bole lest sti, i, psih ps ihol ološ oške ke ililii dr druš uštv tven ene e ne nevo volj lje e (o (opa pasn snos osti ti,, boli) boli) ili ili oz ozlj ljed ede, e, tren trenut utno no ili u bu budućnost
¾
Tip 3: slobodno vrijeme usmjereno znakovima i simptomima
¾
Tip 4: dijagnostički, usmjeren bolesti
Akutno bolesničko ponašanje ¾
¾
¾
¾
poj ojed edin inac ac uočava da se smanjuje njegova sposobnost savladavanja znakova i simptoma u okviru niza situacija pojedinac mora povećati učestalost i trajanje situacija tipa tri ("pr (" prek ekid idii ak akci cije je") "),, pr pres esta tati ti su sudj djel elov ovat atii u ne neki kim m si situ tuac acij ijam ama, a, uključivanje u terapijske situacije tipa IV
Kronično bolesničko ponašanje ¾
Prilagođavanje - sa životnim stanjem "manje-od-normalnog" sa stalnim znacima i simptomima bolesti
¾
Bolesničko ponašanje pri ugroženosti života
Kriza nošenja s bolešću
Dimenzije bolesni čk o g ponašanja
Oblici bolesni čkog ponaša ponašanja nja
Sva Sv akodnevno
Akutno
Kro Kr onično
P ri ugroženosti života
Primarni proces
Obu Ob uzd zda avanje
Noše No šen nje
P rilagođav anje
Podnošenje krize
Odn Od nosi uloga
Kom Ko mpromisn snii
Osllabljeni Os
Ošttećeni Oš
Anomični
Odnos pacije pa cijena natta i liječnika
Indirektan
Vođenje suradnja
Uzajamno sudjelovan je j e
Aktivno Aktiv nost st pasivnost
Izvor: Alonzo, 1984:508.
Andersenov model korištenja korištenja medicinske zaštite
3 komponente:
Predispozicija Predispozi cija – sociosocio-demog demografske rafske varija varijable, ble, stavov stavovii i uvjerenja o zdravstvenoj zaštiti Omogućavajući čimb imbeni enici ci – obi obitel teljsk jskii dohod dohodak, ak, vrstz vrstza a zdr. Osiguranja, dostupnost zdr. Ustanova Zdravstve Zdravs tvene ne potre potrebe be – zdr zdr.. stanje, stanje, nemo nemoć ili dijagnoza dijag noza – fakto faktori ri za za traženj traženje e medicin medicinske ske usluge usluge
Model uspješan u opisivanju razlika u korištenju zdr. Usluga Ne objašnjava zašto se neki procesi događaju
