Reader’s Digest Zašto pirati vole
papige?
e k k t e n o g a Z a n i i
r o v o n
i g e e d j j e i n n j O j Ë u d e t a a n a ba v n i j j o t a v i v i z z æ j g a o n v n d n e k o a v s
David Feldman
k e Zagone t k
Zagone t ke David Feldman
O dg o v o r i na
j Ëu d n i j e i na jzab av ni je ta jn s v ak od nev nog æ i v ot a na
e
Reader’s Digest
Beskrajna potraga za odgovorima na obiËna æivotna pitanja . . . . . . . . . . . . . . . .6
Ljudi
8
2. Æivotinje
82
1.
.................................................... Zaπto imamo uπne resice? A umnjake? Zaπto nam curi nos? Zaπto nam se koæa jeæi? Zaπto imamo malu udubinu na sredini gornje usne? Tu su odgovori na desetke pitanja o nama samima.
........................................... Zaπto psi imaju crne gubice? Misle li tvorovi da drugi tvorovi smrde? Zaπto papige oponaπaju ljudski govor? Otkrivene su tajne æivotinjskog carstva!
3. Hrana i piÊe
................................ Zaπto kiselo vrhnje ima rok trajanja? Tko je poËeo poklanjati Ëokoladne zeËiÊe za Uskrs? Zaπto nas luk tjera na plaË? Poπto ovo proËitate, veËera vam nikada viπe neÊe biti ista kao prije.
146
sad
4. ObiËaji i navike
......................... Tko odreuje granice meu oceanima? Zaπto u salutiranju 21 puπkom ima 21 puπka? Kako je u engleskom jeziku ≈Xmas√ postalo zamjena za ≈Christmas√? Stiæu rjeπenja za zbunjujuÊa pitanja svakodnevnog æivota.
192
5. Strojevi i ureaji
264
6. Svakodnevne stvari
324
7. Priroda i znanost
364
8. S port
404
...................... Zaπto su svjetla na semaforima crvene, æute i zelene boje? Zaπto klavir ima 88 tipki? Koja je razlika izmeu muπke i æenske britvice? Razotkrivamo malo poznatu istinu o pomagalima modernog æivota.
................ Zaπto Ëiste stvari ≈cvile√? Zaπto vuna ima tako grozan miris kad je mokra? Zaπto se na stropnim ventilatorima skuplja praπina? Evo odgovora na ta i druga nasumiËna zapaæanja.
..................... Kako aspirin pronae glavobolju? Kako se teflon zalijepi za tavu? Zaπto munja ide u cik-cak? Znanost daje spasonosne odgovore!
............................................... Zaπto su teniske loptice Ëupave? Kako se upravlja saonicama? Odakle se pojavio leptirov stil plivanja? Ta Êe pitanja zbuniti i najgorljivije sportske navijaËe.
æaj
Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 446 Biljeπka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 463
6
Zagonetke
Beskrajna potraga za odgovorima na obiËna æivotna pitanja Jeste li se ikad upitali zaπto psi jedu stojeÊi, a maËke sjede dok jedu? Ili zaπto elektriËni vodovi zuje? A gdje je Stari Zeland? Neki ljudi mogu mirno proæivjeti Ëitav æivot, nikad ne doznavπi odgovore na ta pitanja. Na æalost, ja nisam jedan od takvih. Od malih sam nogu izluivao sve oko sebe jednostavnim pitanjem: ≈Zaπto?√. Tako sam se jedne subote prije dvadesetak godina naπao u supermarketu, u odjelu sa æitnim pahuljicama. Bio sam na dijeti i pokuπavao pronaÊi niskokaloriËne pahuljice, no shvatio sam da nikad zapravo nisam paæljivo prouËavao tablice hranjivih vrijednosti na proizvodima. Na moje veliko iznenaenje, praktiËki svaki je proizvod u 30 grama imao toËno 480 kJ. Pitao sam se kako Kellogg’s Corn Flakes i Kellogg’s Frosties mogu sadræavati baπ identiËan broj kilodæula? Na putu kuÊi na pamet mi je pala rijeË ≈zagonetka√, koja se mogla odnositi na sve te male misterije svakodnevnog æivota koje nas izbezumljuju. Nikada ne saznamo odgovore na ta pitanja, jer ne znamo gdje moæemo potraæiti odgovore ili zato πto nam misli zaokupe druge dosadne stvari, poput odlaska u πkolu ili na posao. Zakleo sam se da Êu prikupiti sve te zagonetke, misterije o kojima se ne piπe u standardnim udæbenicima i priruËnicima, te da Êu pronaÊi odgovore uz pomoÊ struËnjaka za pojedina podruËja. Cilj mi je bio razotkrivanje zagonetki, demistifikacija svakodnevnog æivota. U potrazi za odgovorom na nedoumicu vezanu uz pahuljice, nauËio sam vaænu lekciju: odgovori su Ëesto jednostavniji no πto mislimo i puno zanimljiviji no πto oËekujemo. U sluËaju pahuljica odgovor se pokazao sramotno jednostavnim. (Samo da znate, evo odgovora: jednaka koliËina svih ugljikohidrata i bjelanËevina sadræi jednak broj kilodæula: 16 kJ po gramu. Nije vaæno
uvo
Uvod
jesu li to jednostavni ugljikohidrati, poput rafiniranog πeÊera, ili pak najzdravi ja cjelovita æitarica na planetu ∑ kad je rijeË o jedinici energije, sasvim je svejedno koja je vrsta ugljikohidrata.) Kad sam objavio svoju prvu knjigu, zavrπio sam je pozivom Ëitateljima da mi poπalju neka svoja zanimljiva pitanja. Od toga trenutka joπ uvijek odgovaram na pitanja svojih Ëitatelja. Ljudi koji su kupili moje knjige mogu se podijeliti u dva tabora: na one koji noÊu ne mogu zaspavati sve dok ne otkriju odgovor na svoju zagonetku i na one koji se nadaju da Êe moje knjige odvratiti njihove bliænje od maltretiranja okoline u potrazi za odgovorima na svoje opsesije. (Ako pripadate prvoj skupini i imate nedoumice koje biste rado razrijeπili, molim vas da mi ih poπaljete na
[email protected]. Ako ste prva osoba koja mi poπalje zagonetku koju Êemo uvrstiti u iduÊe izdanje, poslat Êu vam besplatan primjerak i spomenuti vas u zahvalama u iduÊem izdanju.) Zabavni dio mojega posla jest razgovor sa struËnjacima iz najrazliËitijih podruËja ∑ od policajaca do dizajnera pliπanih medvjediÊa; od neurologa do najboljih svjetskih struËnjaka za gusare. Ti ljudi, koji su mi poklonili toliko vremena, stup su mojega rada. Davno sam odustao od zablude da Êu iskorijeniti zagonetke: Ëim se jedna rijeπi, veÊ vrebaju druge dvije. No odluËio sam borbu protiv njih gledati na pozitivan naËin. Svaka takva bitka nov je izazov. A nakon viπe od dva desetljeÊa suËeljavanja sa zagonetkama, shvatio sam da se neki od odgovora mijenjaju ∑ pojavljuju se rezultati znanstvenih istraæivanja i miπljenja struËnjaka koji bacaju novo svjetlo na veÊ postavljena pitanja. U svojoj posljednjoj knjizi ≈Zaπto gusari vole papige?√ neke od veÊ objavljenih odgovora osvjeæio sam novim saznanjima. Mnoga od njih uvrπtena su i u ovo izdanje, na kraju veÊ danih odgovora. Ako jedva Ëekate da doznate odgovor na bilo koje od pitanja koja sam postavio u ovom uvodu (a sva ona imaju svoje odgovore u ovom izdanju), uvjeren sam da Êete lako otkriti do kojega sam zakljuËka doπao: dok si god znatiæeljan, neÊe ti biti dosadno.
d
David Feldman
7
lj
Kojiput je komplicirano biti samo
Ëovjek. Zaπto nas toliko boli kad se poreæemo na papir? Zaπto nam se
ne jeæi koæa lica? Zaπto nas koæa svrbi? Zaπto nas vruÊina tijekom dana uspava, a noÊu nam ometa san? Pripremite se na odgovore jer su Ëesto Ëudniji od pitanja.
di
Ljudi
10
Zagonetke
Zaπto mnogi slijepi ljudi nose tamne naoËale?
Brailleov institut svake godine objavljuje popis 10 najneobiËnijih pitanja koja pristignu na njegovu adresu. S ponosom moæemo reÊi da je meu naπim Ëitateljima to pitanje bilo deveto po popularnosti 1993. godine (uz deseto najpopularnije pitanje: ≈Smiju li se slijepe bebe?√). Odgovor Brailleovog instituta na to pitanje istiËe kako veÊina sluæbeno slijepih ljudi ipak poneπto vidi:
‘
‘
Nisu svi sluæbeno slijepi ljudi doista potpuno slijepi. Viπe od 75 posto sluæbeno slijepih ljudi ima nekakvu sposobnost vida. SljepoÊa je odsutnost vida, no ne nuæno i odsutnost svjetla.
Alberta Orr, iz AmeriËke zaklade za slijepe osobe, dodaje: ≈Mnoge osobe oπteÊena osjeta vida vrlo su osjetljive na jako svjetlo i bljeπtanje, pa nose tamne naoËale da bi smanjile koliËinu svjetla koje ulazi u mreænicu.√ Neki slijepi ljudi nose tamne naoËale iz estetskih razloga: æele prikriti loπ izgled svojih oËiju. Sve viπe slijepih ljudi odriËe se tamnih naoËala, no tamne naoËale Ëesto povezujemo sa slijepima jer ih nose mnoge poznate slijepe osobe, poput Stevieja Wondera. No Ëak se i to mijenja ∑ kad smo posljednji put vidjeli Josea Feliciana na televiziji, nije nosio naoËale, unatoË jakim reflektorima.
© t o znaËi da je vid 20 ¬ 20 ili 20 ¬ 40? Prvi broj za oznaËavanje oπtrine vida uvijek iznosi 20. Broj 20 oznaËava udaljenost u stopama od mjesta gdje se sjedi ili stoji do tablice za ispitivanje oπtrine vida. Ta udaljenost nije sluËajna. Zrake svjetlosti su paralelne upravo na 20 stopa (oko 6 m) od tablice, stoga je miπiÊ, kojim se u oku regulira leÊa u zdravom oku, na toj udaljenosti relativno opuπten pri pogledu na tablicu. Drugi broj oznaËava udaljenost pri kojoj bi zdravo oko trebalo normalno vidjeti slova u tablici. TreÊi redak odozdo na veÊini tablica odgovara normalnom vidu 20 ∑ 20. Ako slova u tom retku moæete normalno vidjeti, imate normalan vid, 20 ∑ 20. Ako je drugi broj oπtrine vida veÊi od 20, vid je oπteÊen. Ako je vid 20 ∑ 50, moæete tek razabrati slova koja drugi ljudi
tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada? koji?
Ljudi
mogu normalno vidjeti s dvostruko veÊe udaljenosti, na 50 stopa (15 m). Ako je kod vas zabiljeæeno 20 ∑ 10, normalno moæete vidjeti slova koja drugi ljudi vide tek na upola manjoj udaljenosti. Dobili smo odgovor na joπ jednu zagonetku vezanu uz test oπtrine vida koja nas je muËila: je li moguÊe da ne vidite jedno slovo u retku, a ipak dobijete ≈bod√, kao da dobro vidite? MoguÊe je, jer vaæno je prepoznati veÊinu slova u jednom retku kako bi lijeËnik zakljuËio da ste u moguÊnosti proËitati taj redak. Da su nam barem uËitelji u πkolama tako blagonakloni!
T ko je stavio E na vrh tablice za ispitivanje oπtrine vida? I zaπto?
Hermann Snellen, nizozemski profesor oftalmologije, stavio je slovo E na vrh tablice 1862. godine. Iako su tablice prije toga na vrhu imale slovo A, Snellen je ubrzo sastavio novu tablicu sa slovom E na vrhu. Snellen je naslijedio dr. Fransa Cornelisa Dondersa na mjestu ravnatelja Nizozemske oËne klinike. Donders je tada bio najveÊi svjetski struËnjak na podruËju geometrijske optike. Snellen je pokuπao naËiniti standardizirani test za dijagnozu oπtrine vida, kako bi izmjerio koliko malenu sliku oko moæe vidjeti dok percipira samo pojedinosti te slike. Dondersove sloæene formule temeljile su se na tri paralelna retka; od svih slova abecede veliko E bilo je najsliËnije recima koje je Donders temeljito prouËavao. BuduÊi da je Donders prije odredio na koji naËin oko percipira slovo E, Snellen je veÊinu svojega matematiËkog rada temeljio na petom slovu (nizozemske) abecede. Tri vodoravne crte slova E odvojene su jednakim bijelim prostorom. U Snellenovoj izvornoj tablici postojao je omjer jedan naprama jedan izmeu πirine i visine slova, a razmaci i vodoravne crte slova E bili su jednako dugi (u nekim novijim tablicama srednja crta je kraÊa). Louanne Gould iz tvrtke Cambridge Instruments kaæe da slovo E, za razliku od otvorenih slova poput L ili U, potiËe promatraËa da razlikuje bijelo i crno, πto je vaæan dio dobroga vida. Bez te sposobnosti slovo E poËinje nalikovati na slova B, F ili P te mnoga druga. Naravno, Snellen nije mogao sastaviti tablicu samo od slova E, jer bi u protivnom svi pacijenti imali oπtrinu vida 20 ∑ 10. No Snellen je shvatio da
kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?
11
12
Zagonetke
je vaæno u tablicu uvrstiti ista slova nekoliko puta, kako bi bio siguran da se pacijentova nemoguÊnost vienja slova temelji na oπteÊenju vida, a ne na tome koliko su teπka pojedina slova. Ian Bailey, profesor optometrije i ravnatelj Klinike za oπteÊenje vida na kalifornijskom sveuËiliπtu Berkeley, kaæe da nije toliko vaæno nalaze li se u tablici najlakπa ili najteæa slova. U veÊini tablica nalazi se samo deset razliËitih slova, ona koja su zapravo najlakπa. Danas mnoge tablice ne poËinju slovom E ∑ i ne postoji tehniËki opravdan razlog zbog Ëega bi slovo E moralo biti prvo ∑ no to je ipak sluËaj kod veÊine tablica. Dr. Stephen C. Miller iz AmeriËkoga optometrijskog druπtva tvrdi kako veÊi broj tablica koje poËinju slovom E odraæava teænju optiËkih tvrtki ka standardizaciji tablica za ispitivanje oπtrine vida. A nama je baπ drago zbog toga. Lijepo je znati da Êemo, iako nam se vid moæe itekako pogorπati, barem uvijek pogoditi slovo u prvom redu.
© t o uzrokuje pojavu mrlja u oku? S unutraπnje strane oka nalazi se velika πupljina punjena æelatinastom tekuÊinom zvanom staklovina. FlotirajuÊe mutnine su male proteinske mrlje, pigmentni ili zametni ostaci (zarobljeni u πupljini tijekom nastajanja oka) koji se zadræavaju u staklovini. Malene mrlje pojavljuju se pred okom jer su poluprozirne flotirajuÊe mrlje vidljive samo kad dospiju u liniju vida. VeÊina ljudi kod kojih vjero jatno postoje takve mrlje zarobljene u staklovini ne primijeti mrlje. OËi se mogu prilagoditi nesavrπenostima, πto vam moæe potvrditi svatko tko nosi naoËale i ima prljave leÊe. Mrlje se najlakπe primijete kad gledate u jednoliËnu pozadinu, primjerice crnu ploËu, bijeli zid ili nebo. ©to se moæe uËiniti protiv tih mrlja? Povremene mrlje su obiËno bezopasne, iako one kojiput mogu upuÊivati na oπteÊenje retine (mreænice). Mrlje se najËeπÊe mogu sprijeËiti lijekovima iz kuÊne radinosti. AmeriËka akademija za oftalmologiju predlaæe:
‘
Ako se mrlja pojavi ravno u vaπoj liniji vida, najbolje je kolutati oËima, Ëime Êe se unutraπnja tekuÊina zavrtjeti i tako odmaknuti mrlju iz linije vida. Naviknuti smo pomicati
tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada? koji?
‘
Ljudi
oËi lijevo-desno, no i pomicanjem oËiju gore-dolje moæe se uzrokovati kretanje tekuÊine, te tako bolje pomaknuti mrlju.
Iako ste svjesni toga da mrlje postoje, iznenaujuÊe je teπko vidjeti mrlje onda kad u njih gledate odvojeno od okoline. BuduÊi da su mrlje zapravo unutar oka, one se pomiËu kako se pomiËu i oËi, i Ëini se da nestanu kad god pokuπate gledati ravno u njih.
Zaπ t o oËi bole kad ste umorni? Ovisnici o televizoru puno su zaposleniji no πto moæete zamisliti. Dok leæe na trosjedu, Ëitaju strip ili gledaju Zekoslava Mrkvu prouËavajuÊi negativan utjecaj nasilja na djecu, oni zapravo koriste, kako bi to oftalmolog James P. McCulley rekao, ≈neke od najaktivnijih miπiÊa u tijelu√. U oËima se naime nalaze tri skupine miπiÊa. • Svako oko ima πest ekstraokularnih miπiÊa (izvan oka) povezanih s vanjskom stranom oËne jabuËice, kojima pokreÊemo oËi u svim smjerovima. Ekstraokularni miπiÊi moraju usklaivati svoje pokrete kako bi oba oka gledala istovremeno u istom smjeru. • Sfinkter i miπiÊi dilatatori zatvaraju i otvaraju zjenice te odreuju koliko Êe svjetla uÊi u oko. • Cilijarni miπiÊi nalaze se uz oËnu leÊu. Kontrakcijama i opuπtanjem mi jenjaju oblik leÊe, Ëime se mijenja njezin fokus. Koncentrirano Ëitanje ili usredotoËen rad zahtijevaju aktivnost tih skupina miπiÊa koja bi oduπevila i trenera aerobika. Naæalost, i ovdje, kao i u aerobiku, vrijedi uzreËica ≈bez muke nema nauke√, a optometriËar Steven Mintz objaπnjava:
‘
Ljudsko je oko tako oblikovano da Êe, ako je savrπene grae, stvoriti na mreænici (na straænjoj strani oka) jasnu sliku bilo kojeg udaljena predmeta bez upotrebe veÊ spomenutih oËnih miπiÊa. No da bismo jasnije vidjeli bliæe predmete, moramo upregnuti miπiÊe. Ekstraokularni miπiÊi moraju okrenuti oko prema unutra; miπiÊi sfinktera moraju smanjiti zjenicu; a cilijarni miπiÊi moraju se zgrËiti kako bi leÊa promijenila oblik i stvorila jasniju sliku.
kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?
13
14
Zagonetke Ovaj minimalni miπiÊni rad sam je po sebi znaËajan. Ipak, nijedno ljudsko oko nije savrπeno oblikovano i te nesavrπenosti samo Êe poveÊati koliËinu napora potrebna da se proizvede kvalitetna slika. Primjerice, dalekovidni ljudi moraju viπe naprezati svoje cilijarne miπiÊe. Kod mnogih ljudi postoji neravnoteæa u ekstraokularnim miπiÊima zbog koje se oni moraju viπe naprezati. PraktiËki svaka osoba nakon Ëetrdesete godine æivota pati od ukoËenja leÊe unutar oka, zbog Ëega se cilijarni miπiÊi moraju joπ viπe naprezati. »itanje pri neprikladnu osvjetljenju (prevelikom ili premalom) natjerat Êe sfinkter i miπiÊe dilatatore da viπe rade. Upravo kao πto nakon odraenih stotinu sklekova bole miπiÊi ruku, tako bole i miπiÊi oËiju. Dodajte tome Ëinjenicu da Êe nakon nekoliko sati intenzivnog rada miπiÊi u cijelom tijelu biti umorniji, a vaπa tolerancija na bol u umornim oËima bit Êe niæa nego kad ste odmorni i svjeæi.
‘
Oftalmolozi s kojima smo razgovarali nagaaju da je veÊi dio umora oËiju uzrokovan zapravo suhoÊom oËiju. Dr. Ronald Schachar iz AmeriËke udruge za razvoj oftalmologije kaæe da kad je netko umoran, smanjuje se broj treptaja i oËi nisu dovoljno podmazane. UsredotoËen rad takoer utjeËe na smanjenje broja treptaja. Specijalisti za oËne bolesti primijetili su da ljudi koji rade na raËunalu rjee trepÊu. Upravo zbog toga preporuËuju odmor od raËunala barem jednom svakoga sata. Dok veÊina nas jedva Ëeka da nakon nekoliko sklekova odmori miπiÊe, svoje oËi svakodnevno tjeramo da trËe maraton.
© t o uzrokuje podoËnjake? Evo krivaca, poËevπi od najËeπÊih: 1. Naslijee. Upravo tako. Ujutro neÊete izgledati kao rakun zato πto ste proveli noÊ vani. Za sve su krivi vaπi roditelji, djedovi i bake. Neki se ljudi raaju s viπkom masnih jastuËiÊa i tekuÊine ispod oËiju. 2. Zadræavanje tekuÊine. Na oËnim kapcima koæa je najtanja i najosjetljivija na cijelom tijelu, i to Ëak Ëetiri puta osjetljivija od ≈prosjeËne√ koæe. TekuÊina se ËeπÊe nakuplja na dijelovima gdje je koæa tanja. ©to
tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada? koji?
Ljudi
U kojem su smjeru okrenute naπe oËi dok spavamo? ObiËno prema gore. Dok spavamo, oËni nam se miπiÊi opuste, a prirodna tendencija oËiju, zvana Bellovim fenomenom, jest da se one okrenu u svoj uobiËajeni poloæaj. Naravno, dok smo u REM fazi sna, oËi nam se pomiËu naprijed-natrag.
uzrokuje nakupljanje tekuÊine? Meu krivcima su lijekovi, problemi s bubrezima i jetrom, unos soli te vrlo Ëesto alergije. Dermatolozi i alergolozi mogu za velik broj pacijenata u najveÊoj mjeri zahvaliti kozmetiËkoj industriji. UobiËajeni uzroci patnjama alergijske su reakcije na maskaru i olovku za oËi. 3. Starenje. Koæa lica, a pogotovo oko oËiju, s godinama se opusti. Puno je veÊa vjerojatnost da Êe podoËnjaci nastati kao posljedica starenja koæe, a ne zbog neispavanosti ili umora. 4. Previπe mrπtenja i smjeπkanja. Mrπtenjem i smijanjem ne nastaju samo podoËnjaci, veÊ i bore oko oËiju. Dr. Tom Meek s AmeriËke dermatoloπke akademije za The New York Times na manje je fascinantan naËin objasnio nastanak vreÊica ispod oËiju: ≈Krugovi su vjerojatno posljedica sjene koju baca svjetlo iznad glave.√
Zaπ t o vidimo ¬ sve zvijezde pri udarcu u glavu?
Æelite li vidjeti zvijezde? Toplo preporuËamo odlazak iz grada, u nenastanjeno podruËje, gdje nema svjetla i gdje za vedra vremena na nebu moæete vidjeti bezbroj zvijezda. Ako vam pogled prema vedrom noÊnom nebu nije dovoljno nadahnuÊe, moæete pokuπati glavom udariti o neπto. No takvim naËinom neÊete si za jamËiti uæivanje u pogledu na mnoπtvo svjetlucavih zvijezda, za razliku od pogleda na nebo ∑ zvijezde, naime, moæete, ali i ne morate vidjeti. A tu se javlja i problem glavobolje. BuduÊi da nismo bili sigurni vidimo li zvijezde zbog oπteÊenja oËiju ili ozljede u mozgu, zamolili smo nekoliko neurooftalmologa za objaπnjenje. Ispada da postoje male kontroverze oko toga pitanja, ali veÊina se, Ëini se, slaæe oko toga da je rijeË o prividu u oËima.
kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?
15
16
Zagonetke
Lenworth Johnson, neurooftalmolog na Institutu Mason Eye na SveuËiliπtu Missouri u ameriËkoj dræavi Columbiji, odgovorio nam je da, kad udarimo glavom, zatrese nam se staklovina, æelatinasta masa u unutraπnjosti oËiju. Staklovina, koja se nalazi uz mreænicu, zatim ≈poljulja√ mreænicu. Mreænica je osjetni dio oka koji mozgu πalje informaciju o koliËini, vrsti i boji svjetla. To poljuljanje πalje mozgu ≈zvjezdane√ signale. ≈Ta je pojava sliËna osjetu boli na povrπini koæe kad vas netko πtipne jer se u mozgu nalaze æivci koji takav podraæaj registriraju kao bol√, kaæe Johnson. Draæenje mreænice mozak ne prepoznaje kao bol, iako Scott Forman, docent na odsjeku za oftalmologiju, neurologiju i neurokirurgiju na Medicinskom fakultetu u New Yorku, objaπnjava:
‘
Dojam da vidimo zvijezde nakon ozljede glave vjerojatno se odnosi na ono πto struka naziva fotopsijom. Taj se naziv odnosi na vizualne poremeÊaje koji su posljedica iznenadna ubrzanja/usporavanja oËne jabuËice (koja slijedi nakon udarca u glavu). Time nastaje gravitacijska sila na staklovinu.
Poπto staklovina nadraæi mreænicu, πto bi se i dogodilo da na mreænicu djeluje sila, mreænica Êe se lagano nabrati. MehaniËku deformaciju mreænice neÊemo osjetiti kao bol jer na mreænici nema osjeta boli. Ipak, nastaje val depolarizacije, promjene u elektriËnom naboju ili elektriËnoj aktivnosti fotoreceptornih slojeva na mreænici koji sadræe elemente koji primaju svjetlost iz okoline. MehaniËka deformacija ima jednak uËinak kao i svjetlost koja ulazi u oko. Dakle, nadraæena mreænica πalje signal do optiËkoga æivca, a upravo zahvaljujuÊi centru za vid u mozgu (u straænjem reænju, te ostalim centrima u mozgu zaduæenima za podraæaje) mi nakon udarca ‘vidimo’ zvijezde, munje, iskre i ostale pojave.
‘
Æelite li da netko drugi vidi zvijezde, najbolje je pogledati neki od crtanih filmova braÊe Warner (iliti Warner Brothers) ∑ likovi bezbroj puta dobiju ËekiÊem po glavi, nakon Ëega vide zvijezde. No sportaπi, ærtve nesreÊe ili kriminalnih radnji koji pretrpe potres mozga (udarac mekog moædanog tkiva o tvrdu lubanju) takoer Ëesto vide zvijezde. Prema nekom istraæivanju gotovo 30 posto
tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada? koji?
Ljudi
sportaπa koji su pretrpjeli ozljedu glave od izravnog udarca u glavu vidjelo je zvijezde ili neobiËne boje. EpileptiËari kojiput vide zvijezde tijekom napadaja, a kojiput i nakon njih. Kao πto smo vidjeli, zvijezde moæete vidjeti nakon izravna poremeÊaja u mozgu koji ne mora imati veze s mreænicom, no velike su πanse da Êe vam, za razliku od Toma i Jerryja, za svaki udarac u glavu od kojeg vidite zvijezde biti potrebna hitna lijeËniËka pomoÊ.
© t o su jamice? I zaπto ih imaju samo neki ljudi?
Jamice su opÊi naziv za udubine na povrπini koæe. Javljaju se kad su miπiÊna vlakna priËvrπÊena za dublje slojeve koæe, primjerice na obrazima ili bradi, ili ondje gdje je koæa vlaknima povezana s kostima, primjerice na laktovima, ramenima ili leima. Jamice se najËeπÊe pojavljuju na mjestima gdje je koæa najËvrπÊe vezana uz kost ispod nje. Dr. William Jollie, profesor i predstojnik katedre za anatomiju na Medicinskom fakultetu u Virginiji kaæe da su ≈jamice vjerojatno posljedica neke pogreπke u vezivnom tkivu koje povezuje kost i koæu√. ZnaËi, jamice koje smo s divljenjem promatrali zapravo su anatomska pogreπka! A sklonost jamicama je, Ëini se, nasljedna. Za to Michael Douglas moæe kriviti svojega oca.
»emu sluæe umnjaci? Umnjaci su dar stomatolozima koji su plaÊeni da ih vade. InaËe su umnjaci opÊenito nepoæeljni i smatraju se potpuno suviπnima ljudskom rodu. No buduÊi da nam priroda ipak rijetko kad priuπti neki dio tijela koji baπ niËemu ne sluæi, potraæili smo odgovor koji Êe nas viπe zadovoljiti. Tijekom evolucije ljudski je mozak postajao sve veÊi, a poloæaj lica pomicao se prema dolje i unatrag. Otprilike u doba kad se Ëovjek uspravio i poËeo kretati na straænjim nogama, dogodile su se neke dodatne promjene na licu. Izraæena se Ëeljust pomaknula unatrag i skratila, te nije bilo mjesta za umnjake. »eljusti veÊine ljudi nisu dovoljno velike da bi se u njima smjestili umnjaci.
kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?
17
18
Zagonetke
K oja je svrha malog udubljenja na sredini gornje usnice?
Ponosit Êete se time πto znate da mala udubina na sredini gornje usnice nema neku svrhu. William P. Jollie s Medicinskog fakuleta u Virginiji kaæe:
‘
Udubina na sredini gornje usne je brazdica koja se stvara u embrionalnoj fazi kad se spajaju lijeva i desna strana tijela te stvara gornja Ëeljust. Ta brazdica nema funkciju, kao πto nemaju ni mnoge druge udubine na povrπini nekih organa. Na naπem se tijelu nalazi nekoliko takvih udubina: srediπnja udubina duæ povrπine jezika, rupica na sredini brade ili udubina na sredini nepca. Postoji i nekoliko takvih tvorbi u genitalnom podruËju, i kod muπkaraca i kod æena. Udubina na gornjoj usnici ima anatomski naziv: philtrum To je zanimljiva rijeË koja potjeËe iz grËke rijeËi philter koja i na engleskom znaËi ljubavni napitak. Moram priznati da ne vidim vezu izmeu znaËenja rijeËi i same udubine na usni, no mnogi anatomski nazivi imaju neobiËno, ako ne i smijeπno, podrijetlo.
‘
Zaπ t o mnogi stariji ljudi, pogotovo oni koji nemaju zube, izgledaju kao da stalno neπto ævaËu?
Dr. John Rutkauskas iz AmeriËkog druπtva za gerijatrijsku stomatologiju koji je razgovarao s dvojicom svojih kolega, dr. Saulom Kamenom i dr. Barryjem Ceridanom, rekao nam je da se tik ævakanja javlja iskljuËivo kod ljudi koji su izgubili zube. U rijetkim prilikama neka sredstva za smirenje i antidepresivi (koji pripadaju skupini fenotijazina) mogu uzrokovati nuspojave zvane tardivna diskinezija, nemoguÊnost kontrole pokreta koje obiËno moæemo kontrolirati. Takvi pokreti Ëesto ukljuËuju nos, usta i Ëeljusti. Dr. Rutkausas smatra da je u veÊini sluËajeva ævakanje neuromiπiÊna reakcija na nedostatak zuba, tj. pokuπaj usne πupljine da nekako nadoknadi taj nedostatak. Takvi ljudi joπ dodatno nastoje namjestiti gornju i donju
tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada? koji?
Ljudi
Ëeljust u poloæaj koji bi im bio πto ugodniji. Kad je zubalo potpuno, zubi zadræavaju gornju i donju Ëeljust na njihovu prirodnome mjestu. Naravno, veÊina ljudi koji ostanu bez zubi taj nedostatak nastoji nadoknaditi noπenjem umjetnoga zubala. A veÊina se na njih i navikne. No stomatolog Ike House rekao nam je da znaËajan broj starijih ljudi nije sposoban nositi proteze zbog prevelika gubitka koπtane mase:
‘
‘
Oni usta mogu zatvoriti bolje nego kad bi nosili proteze. BuduÊi da im je teπko postiÊi normalan poloæaj od 2 do 3 milimetra izmeu gornjih i donjih prirodnih ili umjetnih zubi, stalno traæe taj poloæaj.
Mnogi stariji ljudi koji nose proteze misle kako one jednostavno nisu normalne. Nelagoda u ustima dovodi do toga da mijenjaju poloæaj donje Ëeljusti i doimaju se kao da ≈ævaËu zrak√. Dr. House kaæe:
‘
Da imate dvije stvari u rukama, primjerice dva novËiÊa, vjerojatno biste se njima igrali ili ih nekako pokretali. Kad, primjerice, ne upotrebljavamo olovku, nego je samo dræimo, obiËno nam se ruka njome igra. MoguÊe je da se ljudi koji nose zubne proteze stalno na neki naËin poigravaju njima, jer predmete koje dræimo, a ne koristimo, Ëesto nesvjesno pomiËemo i njima se poigravamo. Imam praujaka koji puπta da mu gornja proteza padne izmeu dviju rijeËi, a zatim je ponovno podigne prema nepcu. Njegova obitelj umire od srama! Znam da neki stariji ljudi ne mogu podnijeti proteze u ustima, osim kad jedu, jer jednostavno ne mogu a da ih ne miËu i poigravaju se njima.
‘
Barnet B. Orenstein, profesor stomatologije na Stomatoloπkom fakultetu SveuËiliπta u New Yorku, rekao nam je da jezik Ëesto potiËe ≈ævakanje√:
‘
‘
Stariji ljudi Ëesto pokreÊu Ëeljusti kao da ævaËu jer nakon gubitka svih zuba jezik viπe nema ograniËen prostor u usnoj πupljini. Jezik se πiri i zapravo postaje veÊi. Ono πto se doima kao ævakanje zapravo je nesvjestan pokuπaj da se pronae udobno mjesto za jezik.
kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?
19
20
Zagonetke
Kada smo posljednji put bili kod dr. Phila Kleina, sluæbenoga stomatologa ekipe Imponderables, zamolili smo ga da razmisli o toj misteriji dok nam popravlja kutnjake (i razmiπljali smo moæemo li posjet njemu odbiti od poreza na dohodak pod opravdanjem da je rijeË o istraæivanju, i o troπkovima lijeËenja). Laknulo nam je kad se dr. Klein sloæio s navedenim teori jama, no spomenuo je i joπ nekoliko objaπnjenja, ukljuËujuÊi rijetke neuroloπke poremeÊaje i πkrgutanje zubima zbog toga πto gornja i donja Ëeljust ne ≈sjedaju√ dobro jedna na drugu. Klein je spomenuo i da vjeËni problem starijim ljudima predstavlja suhoÊa usta i nedostatak sline, pa mnogi pomiËu usta kao reakciju na suhoÊu.
A onda nam je rekao da nemamo karijes.
Moramo li stvarno toplomjer stavljati pod
jezik? Zar ga ne moæemo staviti iznad jezika ako su nam usta zatvorena?
Svatko tko je vidio dijete kako se meπkolji u oËajniËkim pokuπajima da zadræi toplomjer pod jezikom, vjerojatno se upitao: ≈Zaπto lijeËnici æele da mjerimo temperaturu na najnelagodnijim mjestima na tijelu?√ Ne, doista nema razloga zaπto bi temperatura pod jezikom ili, kad smo veÊ kod toga, u rektumu, bila toliko vaæna da se mora mjeriti baπ tu. Cilj je mjerenja tjelesne temperature odrediti temperaturu unutraπnjosti tijela. Rektum i jezik najdostupnija su mjesta za mjerenje tjelesne temperature. Povremeno se temperatura moæe mjeriti pod pazuhom, no pazuh je izloæeniji hladnijem okolnom zraku i moæe pokazati niæe vrijednosti. Naravno, uzimanje topla napitka, kako znaju mnogi πkolarci, moæe uspjeπno podiÊi temperaturu tijela. No podruËje pod jezikom puno je krvnih æila i gotovo je jednako precizno kao mjerenje u rektumu, samo je ugodnije.
Koje su, dakle, prednosti mjerenja temperature pod jezikom? Nabrojat Êemo ih. Stavljanjem toplomjera pod jezik ograniËava se utjecaj vanjske temperature zraka ili hrane. Dr. E. Wilson Griffin kaæe: ≈Zbog okolnoga zraka isparila bi vlaænost u ustima i na toplomjeru te bi se
1. ToËnost.
tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada? koji?
Ljudi
pogreπno smanjile vrijednosti temperature. Vaæno je toplomjer dræati pod jezikom, a ne ga valjati po ustima jer æiva u toplomjeru automatski reagira na temperaturu tekuÊine ili krute tvari oko nje.√ 2. Brzina. Meko tkivo i krvne æile jezika idealno su mjesto za
mjerenje temperature. Dr. Frank Davidoff, izvrπni potpredsjednik AmeriËke lijeËniËke udruge, kaæe da za razliku od koæe pazuha, koja je deblja i ima manje krvnih æila, meko nezaπtiÊeno tkivo pod jezikom Ëvrsto obloæi toplomjer te tako ubrzava mjerenje tjelesne temperature.√ 3. Udobnost. Iako moæda ne vjerujete, dræanje toplomjera na jeziku nije baπ tako udobno. Tvrdi toplomjer Êe, umjesto da se ugnijezdi u mekom tkivu ispod jezika, udariti o tvrdo nepce. Dr. Davidoff priznaje da u krajnjim situacijama i nije baπ takva katastrofa toplomjer staviti na jezik:
‘
‘
U principu biste mjerenjem na jeziku dobili relativno toËne vrijednosti tjelesne temperature ako niste pritom disali na usta, te prethodno jeli ili pili, ako relativno Ëvrsto dræite toplomjer izmeu nepca i jezika te ako ga dræite dovoljno dugo.
Zaπ t o su nam glasovi piskutavi i smijeπni kad se nadiπemo helija?
Ako ne æelite izgledati kao tipiËni pijani partijaner, nagutajte se helija i bit Êete zabavni i zvuËat Êete poput patuljaka iz »arobnjaka iz Oza . U æelji da doznamo zaπto je tako, razgovarali s nekoliko kemiËara i fiziËara. Svi su odgovorili jednako. No moæda nam je najpotpuniji odgovor dao George B. Kauffman. Evo πto je rekao:
‘
Zvuk je podraæaj proizveden stimulacijom organa sluha vibracijama koje se prenose zrakom ili drugim medijima.
kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?
21
22
Zagonetke
Niskofrekventni zvuk Ëujemo kao dublji zvuk, a visokofrekventne zvukove kao visoke, pa i piskutave zvukove. Frekvencija zvuka ovisi o gustoÊi medija kroz koji se vibracije πire; πto je medij rjei, veÊa je frekvencija vibracije, pa stoga i viπi zvuk.
GustoÊe plinova izravno su proporcionalne s njihovom molekularnom teæinom. BuduÊi da je gustoÊa helija znatno manja od gustoÊe zraka, koji je mjeπavina od oko 78 posto duπika i oko 20 posto kisika, glasnice vibriraju puno bræe (na viπoj frekvenciji) u heliju nego na zraku, pa stoga Ëu jemo piskutave glasove. Taj se efekt puno bolje primjeÊuje kod muπkih glasova, koji su dublji od æenskih. Glas moæe postati dublji udisanjem plina iz skupine plemenitih plinova (kojoj pripada i helij) koji je teæi od zraka...
‘
Brian Bigley, kemiËar u tvrtki za proizvodnju alternativnih oblika goriva Systech Environmental Corporation , rekao nam je da se smjese helija koriste u lijeËenju astme i drugih bolesti diπnog sustava. Pacijenti s tegobama diπnoga sustava smjesu helija mogu podnijeti puno lakπe nego normalan zrak, a miπiÊi pluÊa ne moraju se toliko naprezati kao kad pacijent udiπe zrak.
Zaπto nam se gadi dlaka u ustima? Naπa korespondentica Ilona Savastano æarko je æeljela razrijeπiti ovu zagonetku:
‘
‘
Kako to da moæemo progutati bilo koju vrstu hrane, kojiput i velike koliËine, a opet, Ëim osjetimo siÊuπnu dlaËicu u ustima, odmah poprimamo gadljiv izraz lica? Vjerujem da i najmanja dlaËica izazove kod svih ljudi jednaku reakciju gaenja.
Pitanje smo proslijedili naπim stomatolozima koji su navikli na gadljive pacijente (neki se veÊ mrπte katkad Ëak i prije no πto saznaju πto Êe im se
tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada? koji?
Ljudi
Zaπto æene Ëesto imaju viπi glas od muπkaraca? Zaπto niæi ljudi obiËno imaju viπi glas od visokih ljudi? Daniel Boone, profesor na SveuËiliπtu u Arizoni i struËnjak za glasovne mehanizme, daje nam odgovor: ≈Temeljna frekvencija ili razina glasa izravno je povezana s duljinom i debljinom glasnica svakog pojedinca√. Duljina glasnica prosjeËnog muπkarca je otprilike 18 mm; prosjeËna duljina æenskih glasnica je oko 10 mm. Visoka osoba bilo kojeg spola vjerojatnije Êe imati dulje glasnice od osobe istog spola koja je neπto niæa.
raditi na zubima). Prva reakcija stomatologa bila je naglaπavanje osjetljivosti usta. Stomatolog Ike House kaæe:
‘ ‘
Naπa su usta najosjetljiviji dio tijela, pogotovo tijekom roenja i u djetinjstvu. Djeca koriste usta za hranu (hranjenje), osjeÊaj udobnosti (sisanje palca ili dude), uæitka (djeca hranu isprobavaju guranjem prstiju u usta) i istraæivanje (djeca nepoznate stvari stavljaju u usta da ispitaju πto je to). BuduÊi da su od ranog djetinjstva usta sredstvo upoznavanja svijeta i stimulacije, ona su vrlo osjetljivo mjesto.
Sada kad smo ustanovili koliko su naπa usta osjetljiva, mogli bismo se zapitati i postoji li neπto doista odvratno u dlakama da nas toliko smetaju kad nam se nau u ustima. Da, postoji, kaæu struËnjaci. Stomatolog Barnet Orenstein iz Stomatoloπkog centra David B. Kriser pri SveuËiliπtu u New Yorku objaπnjava:
‘
‘
Dlaka ima dva oπtra kraja koja stimuliraju vrlo osjetljivu sluznicu usne πupljine. ©toviπe, tanki promjer i zaobljeni oblik dlake omoguÊuju joj da se zalijepi za sluznicu. Odljepljenje vrhom jezika praktiËki je nemoguÊe.
kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?
23
24
Zagonetke
Do refleksa gaenja doÊi Êe teæe ako su usta puna nego kad se u njima nalazi samo jedna dlaka. Viπe Êe nas draæiti i πkakljati lagani dodir pera na povrπini koæe nego trljanje ËvrπÊeg predmeta o koæu. No glavni uzrok gaenja na dlaku daleko je iznad usta. Svi stomatolozi tvrde da je glavni uzrok psiholoπke naravi. Dr. House kaæe da je Ëesto mogao smanjiti ili otkloniti gaenje kod paci jenta jednostavno razgovorom o tom problemu. I smatra da vrsta stranog predmeta u ustima uvjetuje naπu reakciju na njega:
‘
Primjerice, za naπa usta nema velike razlike izmeu πpageta i crva (pod pretpostavkom da imate ODLI»AN umak i da su crvi mrtvi i ne migolje se), no veÊina ljudi bi se zgrozila nad samim zamiπljenim prizorom. VeÊina ljudi smatra dlaku neËim prljavim; pogledajte samo reakcije ljudi kad u hrani pronau dlaku. Ipak, za vrijeme voenja ljubavi dodirivanje partnerove kose ili dlake ustima moæe predstavljati uæitak.
‘
Zato se smirite. Naravno, moæda neÊete moÊi kontrolirati svoje gaenje zbog jedne dlake, no svalite krivicu na onoga tko πalje poruku (mozak), a ne na samu poruku. Dr. Orenstein kaæe da gadljivost moæe biti i pozitivna:
‘
‘
Refleks gaenja jedan je od mnogih obrambenih mehanizama koje nam je priroda Ëudom podarila. Da nema toga mehanizma, mnogi bi od nas umrli zahvaljujuÊi nekom predmetu koji nam je zapeo u grlu i zatvorio dotok zraka.
Zaπto se ljudima ne jeæi koæa na licu?
Budite sretni πto vam se na licu koæa ne jeæi. To je jedna od malobrojnih stvari koje nas razlikuju od Ëimpanza. Koæa nam se jeæi samo na onim dijelovima tijela na kojima imamo dlaku. Uloga dlake na tijelu jest zaπtita od hladnoÊe. No kad nam dlaka ne pomaæe da se zagrijemo, mali miπiÊi na dnu svake dlake se stiπÊu, a dlaka se podiæe.
tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada? koji?
Ljudi
Kod æivotinja koje imaju krzno to znaËi da je stvoren zaπtitni krzneni sloj. Hladan zrak je zarobljen meu dlakama umjesto da dotiËe osjetljivu koæu. Dlaka na taj naËin πtiti æivotinje od smrzavanja. Iako su ljudi izgubili veÊi dio dlaka na tijelu, radi zaπtite od hladnoÊe aktiviraju se isti ti mali miπiÊi u koæi. Sve πto imamo jest nekolicina pramenova i ≈toËkice√ na koæi kad se najeæimo. Kad se lav najeæi, uzdignute dlake njegove grive izgledaju priliËno jezivo; a kad se Ëovjek najeæi, samo izgleda ranjivo.
Zaπ t o nam curi nos kad je hladno? Otolaringolog dr. Steven C. Marks iz AmeriËkog rinoloπkog druπtva objaπnjava fiziologiju:
‘
‘
Nos i sinusi obloæeni su sluznicom u kojoj se nalaze ælijezde koje luËe sluz te male stanice zvane mukozne stanice, koje takoer luËe dio sluzi. Ta se sluz normalno proizvodi u sluznici i na mjestima koja su inficirana ili upaljena.
Mnoge zdravstvene tegobe, poput bakterijskih ili virusnih infekcija i alergija, mogu uzrokovati curenje nosa. No reakcija na hladno vrijeme je drukËija. Dr Marks kaæe:
‘
‘
Sluznice u nosnoj πupljini i sinusima stimulirane su æivcima koji do odreene mjere kontroliraju koliËinu sluzi. Reakcija na hladan zrak u nosu djelomiËno je posljedica refleksne reakcije tih æivaca. Sluznica osjeti hladan zrak te podraæaj πalje u mozak, koji zatim taj signal vraÊa natrag prema sluznici: rezultat je luËenje sluzi.
Koju nam korist donosi curenje nosa, osim πto moramo kupovati maramice? Keith Holmes, specijalist za uho, grlo i nos, vjeruje da je ≈zaπtita tople sluznice nosa prirodni fizioloπki fenomen√, jer hladnoÊa iritira sluznicu. Marks smatra da ≈poveÊana koliËina sluzi moæe biti nuæna za ovlaæivanje i ËiπÊenje zraka u hladnu okruæenju.√
kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?
25
Ljudi
mogu definirati o kojem se reprezentacijskom sustavu kod pacijenata radi, te da mogu otkriti jesu li pacijenti stvarali nove slike ili se prisjeÊali starih prije no πto su i otvorili usta ∑ i to promatranjem samo njihovih oËiju.
Ti su pokreti oËiju sada kodirani. Postoji sedam osnovnih pokreta oËiju, a svaki odgovara upotrebi odreenog osjetnog mehanizma. No valja imati na umu da se ti migovi odnose samo na deπnjake; oËi ljevorukih ljudi obiËno se pokreÊu u suprotnom smjeru. Osim toga, oznake ≈lijevo√ i ≈desno√ oznaËava ju smjerove iz perspektive promatraËa. Smjer gledanja
Proces razmiπljanja
gore desno gore lijevo u ravnini desno u ravnini lijevo dolje desno
slike vizualnog pamÊenja vizualno zamiπljene nove slike zvukovi i rijeËi auditivnog pamÊenja auditivno zamiπljeni novi zvukovi i rijeËi auditivno, zvukovi i rijeËi (ono πto se Ëesto naziva ≈unutraπnjim dijalogom√) kinestetiËki osjeti (koji mogu ukljuËivati miris i okus)
dolje lijevo
Postoji joπ jedna vrsta pokreta, toËnije ne-pokreta. Nekoj osobi moæete uputiti pitanje, a ona Êe vas gledati ravno u oËi, bez odvraÊanja pogleda. To znaËi da ta osoba vizualno percipira informacije. Isprobajte ovo na prijateljima. Upalit Êe. Postoji viπe iznimaka i komplikaci ja, a ovo je, doduπe, samo pojednostavljen saæetak neurolingvistiËke metodologije. Primjerice, ako zamolite nekoga da vam opiπe svoj prvi bicikl, oËekivali biste pogled prema gore desno jer se osoba pokuπava sjetiti kako je bicikl izgledao. No, ako osoba zamiπlja da upravo sjedi na biciklu u restoranu u kojem se nalazite, oËi se mogu okrenuti prema gore lijevo, jer prijatelj pokuπava stvoriti novu predodæbu sa starim predmetom. Najbolji naËin jest pitati ga na koji je naËin uspio sastaviti sliku. Neurolingvistika je joπ novo i neistraæeno podruËje, no uistinu je fascinantno. VeÊinu informacija u ovom poglavlju pronaπli smo u djelima Richarda Bandlera i Johna Grindera. Ako æelite saznati viπe o toj temi, preporuËamo vam njihovu knjigu Frogs Into Princes (≈Od æapca do princa√). No da se vratimo na poËetno pitanje ∑ zaπto ljudi Ëesto gledaju prema gore dok razmiπljaju? Odgovor, Ëini se, leæi u tome πto veÊina nas pokuπava odgovoriti na neka pitanja vizualiziranjem odgovora.
kako? tko? zaπto? πto? kada? koji? kako? tko? zaπto? πto? kada?
81
Kazalo 3-D naoËale i 3-D filmovi, 307 ∑ 308 7-Up, 161
A abeceda podrijetlo slova, 194 ∑ 198 raspored slova, 194 ∑ 198 abecedni red, 194 ∑ 198 A.D., 208 akumulatori, 309 ∑ 310 alkohol i pospanost, 43 aluminijska folija, 346 ∑ 347 amalgamske plombe, 337 ambalaæa sprejeva i dezodoransa, 338 ameriËki nogomet naziv gridiron, 413 ∑ 414 skupljanje u krug i, 412 ∑ 413 amputacije vidi fantomski osjet uda arapski brojevi, 394, 414 ∑ 415 aspirin, 388 ∑ 389 astrologija, vidi datumi znakova zodijaka astronauti fotografije zvijezda, 376 ∑ 377 svrbeæ i Ëeπanje, 45 ∑ 47, 49 ∑ 52 aukcija, govor voditelja, 231 ∑ 233 automobil, zvuk pokazivaËa smjera, 269 automobil(i) efikasnost goriva, 267 ∑ 268 kazaljka na pokazivaËu spremnika za gorivo, 266 ∑ 267 miris novog automobila, 269 ∑ 270 spremnik za gorivo, 266, 268 tlak u gumama i, 267 ∑ 268 veliËina akumulatora, 309 ∑ 310 zvuk pokazivaËa smjera, 269
B baletani i balerine gledanje u jednu toËku i, 437 ∑ 438 ples na vrπcima prstiju i, 261 ∑ 263 baloni od gume za ævakanje, 184 ∑ 185 balsovina, 394 ∑ 395 banane, 173 ∑ 174 bare led na povrπini, 366 ∑ 367 Mjesec i, 379 ∑ 380 plima i oseka i, 379 ∑ 380 zadræavanje vode u, 383 ∑ 384 baterije Ëetvrtaste, 308 ∑ 309 glasnoÊa zvuka na radiju i, 309 od devet volta, 308 ∑ 309 veliËine A i B, 308 baterije veliËine A, 308 baterije veliËine B, 308 bebe kipuÊa voda za poroaj, 229 ∑ 230 plavo i ruæiËasto za, 230 podrigivanje, 74 san i, 70 ∑ 71 tamnjenje kose, 72 treptanje i, 71 ∑ 72 vidi i djeca bejzbol dresovi japanskih igraËa, 414 ∑ 415 kuÊna baza, 415 bejzbolski dresovi japanskih igraËa, 414 ∑ 415
Kazalo
bicikli prazne gume, 273 ∑ 274 razlika izmeu muπkih i æenskih, 272 ∑ 273 πkljocanje pri okretanju pedala unatrag, 273 biË, pucketanje 311 bijela (boja) kirurπka odjeÊa, 256 odjeÊa medicinskih sestara, 256 papinska odjeÊa, 251 ∑ 252. 254 pojas u borilaËkim vjeπtinama, 430, 431, 432, 433 blizanci DNA blizanaca, 75 otisci, 747 ∑ 6 blizanci, dvojajËani, 75 blizanci, identiËni, DNA, 75 boca za keËap, 172 ∑ 173 boce za pjenuπac, 186 ∑ 187 Boeing, brojevi, 278 ∑ 279 boja crvene oËi na fotografijama, 311 ∑ 312 Ëips od krumpira, 178 gondola, 243 izmet ptica, 116 kiπni oblak, 368 kompjutorske πtampane ploËice, 294 ∑ 295 kosa kod djece i dojenËadi, 72 kraljevi i, 255 ∑ 256 krπÊanstvo i, 250 ∑ 252, 254 kuhana govedina, 163 ∑ 164 kuhani jastog, 162 kuhano jaje, 249 majica s Tour de Francea, 428 ∑ 429 muæjaci i æenke ptica, 116 ∑ 117 odjeÊa kirurga, 256 odjeÊa medicinskih sestara, 256 odjeÊa za sveÊenike, 250 ∑ 252, 254 oguljene jabuke i kruπke, 174 ∑ 175
ohlaena mast, 166 ∑ 167 ohlaeni maslac, 159 papinska odjeÊa, 251 ∑ 252 parfem, 338 ∑ 339 pileÊe meso, 162 ∑ 163 plavo za djeËake, 230 pojas u borilaËkim vjeπtinama, 429 ∑ 433 pseÊe usne, 86 ptice, 116 ∑ 117 ruæiËasto za djevojËice, 230 sapunica, 339 semafori, 288 svjetla na brodu, 281 ∑ 282 svjetla zrakoplova, 281 ∑ 282 tetovaæe, 53 ∑ 54 vene, 52 ∑ 53 vlaæna odjeÊa, 336 ∑ 337 voda iz slavine, 314 boks Ëetvrtasti ≈ring√, 433 ∑ 434 disanje kroz nos i, 434 ∑ 435 boksaËki Ëetvrtasti ring, 433 ∑ 434 bol aspirin za, 288 ∑ 289 porezotina od papira i, 42 ∑ 43 toplina za, 39 ∑ 40 bolniËka odjeÊa, 356 ∑ 358 BoæiÊ, 238, 240 britvice, 319 brodovi crvena i zelena svjetla na, 281 ∑ 282 prozori na, 282 sidra podmornica, 284 brodski prozori, 282 brojevi arapski, 394, 414 ∑ 415 mlaænjaka Boeing, 278 ∑ 279 ploËa za pikado, 441, 443 ∑ 444 rimski, 299 ∑ 300, 393 sat, 299 ∑ 300
447
448
Zagonetke
brojevi Beoinga, 278 ∑ 279 brzina pucanj biËa, 311 rukohvat na pokretnim stepenicama, 285 ∑ 286 bubanj stroja za pranje rublja, 305 budilice, 302 ∑ 303
C cijevi ispod kuhinjskog sudopera, 314 cik-cak, izgled munje, 368 ∑ 369 cirkadijal ritmovi, 37 ∑ 38 Coordinated Universal Time, 204 crna (boja) gondole, 243 pojas u borilaËkim vjeπtinama, 430, 431, 432, 433 pseÊe usne, 86 sveÊenici i noπenje, 250 ∑ 251 crvena (boja) oËi na fotografiji, 311 ∑ 112 pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431 prometna signalizacija, 288 pruge na Ëunjevima za kuglanje, 442 crvenilo na obrazima, 79 crveno meso, 163 ∑ 164 crvi boca tekile, 190 kiπa i, 132 ∑ 133 curenje nosa, 25, 76 ∑ 77 cviljenje na Ëistoj podlozi, 340 ∑ 342
» Ëamci vidi brodovi Ëarape, 331
Ëaπa, papirnata, oblik, 347 ∑ 348 vrste vinskih Ëaπa, 187 ∑ 188 znojenje, 400, 402 ∑ 403 Ëembalo, 322 Ëetvrt MjeseËeva, 371 Ëips, krumpir, 178 Ëips od krumpira izvijeni oblik, 179 ∑ 80 zelene nijanse, 178 ËiπÊenje povrπine klizaliπta, 439 ∑ 441 Ëunjevi za kuglanje, pruge na, 442
D Dan D, 199 datiranje prema vladaru, 209 datumi oznaËavanje godina, 208 ∑ 209, 211 Uskrs, 239 znakovi zodijaka, 211 datumi znakova zodijaka, 211 divlji psi, 84 ∑ 86, 91 dizalice, postavljanje 284 ∑ 285 djeca curenje nosa, 76 ∑ 77 nabrekli trbuh, 77 ∑ 78 tamnjenje kose kod, 72 vidi i bebe djeËaci vidi muπkarci djeviËansko maslinovo ulje, 164 ∑ 165 djevojËice vidi æene dlaka na tijelu gubitak dlake kod ljudi, 55 ∑ 57 kovrËave stidne dlake, 57 ∑ 58 oæiljci od cijepljenja i, 57 dlaka u ustima, 22 ∑ 24 dosada i zijevanje, 64, 65 Druidi, 238
Kazalo
drvo pucketanje u vatri, 395 ∑ 396 tvrdo i meko drvo, usporedba, 394 ∑ 395 dupini, san, 134 ∑ 135 dvoboji, 221
E egipatsko pismo, 194 ∑ 195 Elmova vatra, 368 eolski prah, 387 epilepsija, 16 evolucija duljina prstiju i, 28 ljudska dlaka i, 55 ∑ 56 psi, 84 ∑ 85 ptice, 109, 116 ∑ 117 zijevanje i, 64 ∑ 65, 66 zubu umnjaci i, 17
F fantomski osjet uda, 54 ∑ 55 feniËko pismo, 195 ∑ 196 film odbrojavanje, 313 πirina, 312 ∑ 313 vidi i fotografije filmovi, 3-D, 307 fluorescentna svjetla, 287, 289 folija, aluminijska, 346 ∑ 347 fore (golf), 407 fotografije crvene oËi na, 311 ∑ 312 poza desne ruke u kaputu, 31 ∑ 32 smijeπak na starim, 33 ∑ 36 zvijezde i, 376 ∑ 377
fotografski film odbrojavanje, 313 πirina, 312 ∑ 313 fototropizam, 396, 397 francuski rog, 317 ∑ 318
G gazirana piÊa, ≈para√ 160 ∑ 161 genetika jednojajËani blizanci i, 74 ∑ 75 maËke i, 93 ∑ 94 vidi i naslijee geotropizam, 396, 397 glas Ëuti vlastiti glas, 26 ∑ 27 glasnoÊa i baterije radija, 309 muπki, 22, 23 udisanje helija i, 212 visoki, 22, 23 æenski, 22, 23 glasovni prikaz slova, 194 glasovni prikazi, 194, 195 glavobolja i aspirin, 388 ∑ 389 glazbena ljestvica, 260 ∑ 261 glazbeni instrumenti francuski rog, 317 ∑ 318 gitara, 318, 320 ∑ 321 klavir, 321 ∑ 323
449
450
Zagonetke
gljiva od eksplozije 391 ∑ 393 gmazovi i opekline od sunca, 117 ∑ 118 vidi i zmije golf 18 rupa i, 406 ≈fore√ u, 407 jamice na loptici, 407 promaπaji, 406 golubovi beba, 113 ∑ 114 zviæduk, 111 gondole, 243 gorila, udaranje po prsima, 141 ∑ 143 gorivo, efikasnost, 267 ∑ 268 gorivo, kazaljka na pokazivaËu spremnika, 266 ∑ 267 grËki alfabet, 196 ∑ 197 Greenwich mean time, 204 gridiron, vidi ameriËki nogomet grlo boce, 350 ∑ 352 grob, dubina 253 groæice, u kutiji æitarica, 154, 156 gume automobil, 267 ∑ 268, 399 ∑ 400 bicikl, 273 ∑ 274 gusari hod po dasci i, 221 ∑ 226 nauπnice i, 227 ∑ 229 papige i, 226 ∑ 227 gustoÊa vode, 366 guπteri, 117 ∑ 118
H helij, udisanje, 21 ∑ 22 Herculaneum, 387 heroin, 389 ∑ 390 hijeroglifi, 194, 195 Hinomaru, 245 ∑ 246
hladnoÊa kockice leda i, 402 ∑ 403 maslac i, 159 mast i, 166 ∑ 167 mlijeko i, 156 noge pingvina i, 107 ∑ 108 okus peËenih kolaËa i, 168 ∑ 169 vremenski uvjeti, 25 znojenje Ëaπa i, 400, 402 ∑ 403 vidi i led hod po dasci, 221 ∑ 226 hodanje brzo, 420 ∑ 423 cirkulacija i, 58 natjecanja u brzom, 420 ∑ 423 ptice i, 110 ∑ 111 Holandija, 242 hrana, æudnja za 68 ∑ 70
I idejni prikazi, 194 identiËni (jednojajËani) blizanci, 74 ∑ 76 imela, 238 indijski oraπËiÊi, 175 irska prezimena, 198 izlazak sunca, 370
J jabuke, tamnjenje, 174 ∑ 175 jaguari, 95, 96 jaja crvene toËke na, 148 dvostuko æumance, 148 promjena boje pri kuhanju, 149 jamice loptica za golf, 407 ljudi i, 17
Kazalo
japanske zastave, 245 ∑ 248 jastozi boja kuhanog, 162 spretnost, 137 ∑ 138 jednojajËani blizanci 74 ∑ 76 jeleni, ponaπanje, 102 ∑ 103 jet lag i ptice, 109 ∑ 110 jezera led na povrπini, 366 ∑ 367 plima i oseka i, 379 ∑ 380 zadræavanje vode u, 393 ∑ 394 jezik nedostatak zuba i, 29 termometri i, 20 ∑ 21 zmije i, 118 jogurt, sirutka, 157 judo, pojasevi, 429 Juæni pol kazivanje smjera s, 203 ∑ 204 kazivanje vremena na, 204 ∑ 205
K kalendarsko brojenje godina, 208 ∑ 209, 211 kalkulatorske tipke, 296 ∑ 297 kape, sveÊeniËke, 252, 254 kapica za tjeme, 252, 254 karate, pojasevi, 429, 431 kaπljanje insekti i, 131 ∑ 132 pregled kile (hernije) i, 60 ∑ 61 keËap, oblik boce, 172 ∑ 173 kihanje kukci, 131 ∑ 132 ljudi, 73 papar i, 167 ∑ 168 zmija, 118 kihanje od papra, 167 ∑ 168 kikiriki, 175 ∑ 176
kila (hernija), pregled, 60 ∑ 61 kilt, 240 ∑ 242 kiselo vrhnje, rok trajanja, 158 kiπa boja kiπnih oblaka, 368 crvi na ploËniku i, 132 ∑ 133 leptiri i, 132 miris poput, 367 ∑ 368 kitovi i san, 134 ∑ 135 klamerica, 297 ∑ 298 klavikord, 322 klavirske tipke, 321 ∑ 323 klima vidi vremenski uvjeti knjige naslovne stranice, 258 ∑ 259 uvod i predgovor, 259 ∑ 260 koËije, 271 ∑ 272 kokice, 180 komarci hrana za, 124 podloænost ugrizu, 125 ∑ 126 svrbeæ nakon ugriza, 48 komina, 165 ∑ 166 kondenzacija, 400, 304 konji mjerenje visine, 99 ∑ 100 poloæaj spavanja, 98 ∑ 99 potkivanje, 100 koplja za zastavu, 355 koplje, zaπiljenih vrhova, 416 ∑ 4117 korzeti, 62, 63 ∑ 64 koπarkaπka lopta, πavovi, 412 kotaËi kola, 270 ∑ 271 koæa gmazovi, 117 ∑ 118 jamice, 17 porezotine od papira, 42 ∑ 43 psi, 93 smeæuranje nakon kupanja, 43 ∑ 44 svrbeæ, 44 ∑ 52 krafne s rupom, 171 ∑ 172
451
452
Zagonetke
kraljevi, boja, 255 ∑ 256 kravate, 330 krave, 101 kreda, oznaËavanje poloæaja trupla, 214 ∑ 215 krekeri, 150 krπÊanstvo boja odjeÊe i, 250 ∑ 252, 254 datumi i, 208, 209, 239 promjene imena pape i, 254 ∑ 255 simbol X i, 201 kruh kvasac i, 148 ∑ 149 mijeπenje, 149 ustajali, 149 ∑ 150 kruljenje u æelucu, 40 ∑ 41 kruπka, tamnjenje 174 ∑ 175 krvne æile, plave, 52 ∑ 53 kuÊna baza, bejzbol, 415 kuÊni ljubimci vidi maËke; psi; ribe kuharska kapa, 190 ∑ 191 kukci naËin letenja, 122 u braπnu i voÊu, 129 vidi i pod imenom npr. komarci
kukuruz, vrste, 180 kukuruzne pahuljice, 151 ∑ 154 kuπanje, 156 kvasac i kruh, 148 ∑ 149
L laringitis (pas), 90 lavovi kroÊenje lava, 143 ∑ 145 maËja trava i, 95 ∑ 96 led povrπina jezera i bara, 366 ∑ 367 proziran i zamuÊen, 402 ∑ 403 leptiri kihanje i kaπljanje i, 132 kiπa i, 132 stil plivanja, 427 levisice 501, 333 lice najeæenost, 24 ∑ 25 zvjezdaËa i, 138 ∑ 139 lijekovi, reakcija na, 26 lijeva strana tijela francuski rog i, 317 ∑ 318 marπ zapoËet lijevom nogom, 219 ∑ 220 ruËni sat na, 249 ∑ 250 vojne medalje na, 218 ∑ 219
Lj ljepilo lijepljenje unutar ambalaæe, 352 ∑ 353 ≈superljepilo√ u usporedbi s obiËnim, 353 teflon i, 398 ∑ 399
Kazalo
M M&M, logo, 182 macadamia oraπËiÊi, 175 maËke crvene oËi na fotografijama, 311 ∑ 312 izlaganje suncu i, 118 maËja trava i, 95 ∑ 96 patuljaste, 93 ∑ 94 plivanje i, 96 poloæaj hranjenja, 91 madagaskarski siktavi æohari, 131 ∑ 132 majmuni vidi primati makadamija, 175 marπiranje, 219 ∑ 20 maska za kisik (u zrakoplovu), 275 ∑ 276 maske za ronjenje, 304 ∑ 307 maslac od kikirikija, 176 ∑ 178 maslinovo ulje, 164 ∑ 165 maslinovo ulje, ekstra djeviËansko, 164 ∑ 165 masovna histerija, 63 ∑ 64 mast, Ëvrsta, 167 medalje, 218 ∑ 219 Meunarodna hidrografska organizacija, 202 ∑ 203 meko drvo i tvrdo drvo, usporedba, 394 ∑ 395 mescal, 190 metan i proizvodnja vode, 384 Mickey Mouse, prsti 359 ∑ 360 mirisi (ne)ugodni dolazak kiπe, 367 ∑ 368 hrana za pse, 345 ∑ 346 novi automobil, 269 ∑ 270 ruËnik za brisanje, 326 tvor, 104 ∑ 106
vlaæna vuna, 334 vidi i loπ zadah, tjelesni mirisi mirisi vidi loπ zadah, tjelesni mirisi, neugodni mirisi miπiÊi oko, 13 ∑ 14, 15 ptica, 162 πiπmiπ, 139 mitra, 354 Mjesec Ëetvrtina, 371 jezera, bare i, 379 ∑ 380 Mjesec nas slijedi posvuda, 375 obzor i veliËina, 373 ∑ 375 polovica, 371 voænja tijekom noÊi i, 375 vidjeti Mjesec tijekom dana, 372 ∑ 373 mlijeko hladno i okus, 156 koæica na vruÊem, 156 ∑ 157 poticanje sna, 157 mora i oceani ∑ razlika, 381, 383 motorna vozila vidi automobili mravi, 130 mrlje i temperatura vode, 335 ∑ 336 muhe 122 ∑ 123 munja, 368 munja, izgled, 368 ∑ 369 muπkarci i muæjaci baletani na vrπcima prstiju, 261 ∑ 263 bicikli za, 272 ∑ 273 boja ptica, 116 ∑ 117 britvice za, 319 glas i, 22, 23 gubitak svijesti i, 62 ∑ 63 komarac, 123 plavo za, 230 udisanje helija i, 22 vjeπtine bacanja, 444 ∑ 445
453
454
Zagonetke
N
O
najeæenost koæe, 24 ∑ 25 naoËale 3-D, 307 ∑ 308 slijepi ljudi i, 10 naranËasti pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431 naslijee jamice i, 17 podoËnjaci i, 14 vidi i genetika naslovna stranica (knjiga), 258 ∑ 259 nauπnice, gusarske, 227 ∑ 229 neurolozi, 79 ∑ 80, 81 New York, 387 Nizozemci, 242 Nizozemska, 242 noÊni leptiri naËin letenja, 122 privlaËnost æarulje, 127 svjetlost i, 127 nogomet ameriËki, 412 ∑ 414 europski nogomet, 410 ∑ 412 nokti polumjeseci na, 29 rast, 29 ∑ 30 nokti na nogama polumjeseci na, 29 rast, 29 ∑ 30 nos(evi) curenje, 25, 76 ∑ 77 krave, 101 pseÊi vlaæni, 88 ∑ 90 zeËevi, 97 ∑ 98 novine ËiπÊenje prozora i, 342 ∑ 344 razderati, 344 ∑ 345 noæ, vrh, 235
oblaci boja kiπe, 368 kapljice oblaka i, 367 oblak u obliku gljive nakon ekspolzije bombe, 391 ∑ 393 oblak u obliku gljive nakon eksplozije, 391 ∑ 393 oceani granice, 202 ∑ 203 mora i, 383 slanost, 382 oËi crvene na fotografijama, 311 ∑ 112 kihanje i, 73 miπiÊi u, 13 ∑ 14, 15 mrlje u, 12 ∑ 13 oπtrina vida, 10 ∑ 11 podoËnjaci, 14 ∑ 15 razmiπljanje i, 79 ∑ 81 san i, 15 umor i bolovi u, 13 ∑ 14 zamor oËiju, 13 ∑ 14 æabe, 119 vidjeti zvijezde i, 15 ∑ 17 vidi i slijepi ljudi i tamne naoËale odjeÊa Ëarape, 331 kravate, 330 skupljanje, 333, 335 sveÊenici, 250 ∑ 252, 254 πkrob (πtirka) za, 332 traperice, 332, 333 vlaæne mrlje, 336 ∑ 337 oksidacija maslaca, 159 Oktoberfest, 243 ∑ 244 okus peËenih kolaËa, 168 ∑ 169 olimpijske baklje, prenoπenje, 416
Kazalo
opekline od sunca guπteri i, 117 ∑ 178 zakaπnjela reakcija i, 390 ∑ 391 orasi, 174, 175 ∑ 176 osjeti peËene namirnice i, 168 ∑ 169 razmiπljanje i, 79 ∑ 81 vidi i oËi; nos(evi), mirisi oticanje trbuha, 77 ∑ 78 otisci prstiju jednojajËanih blizanaca, 74 ∑ 76 ozljede glave nogomet i, 410 ∑ 412 privienje zvijezda, 15 ∑ 17 oznaËavanje godina, kalendar, 208 ∑ 209, 211 ozon, 367 ∑ 368 oæiljci od cijepljenja, 57
P palac, podizanje, 210 pape noπenje bijele boje, 251 ∑ 252 pokrivala za glavu za, 252, 254 promjene imena i, 354 ∑ 355 papige gusari i, 226 ∑ 227 oponaπanje, 114 ∑ 116 par avion, 236 para iz gaziranog piÊa, 160 ∑ 161 parfem boja, 338 ∑ 339 nanoπenje, 31 pasje hodanje u krug, 86 ∑ 87 patuljaste maËke, 93 ∑ 94 pauci, 123 ∑ 124 pËele, 119 ∑ 121 petak trinaestoga, 211 ∑ 214 philtrum, 18
pijetlovo glasanje, 111 pikado, brojevi na ploËi, 441, 443 ∑ 444 piletina, 162 ∑ 163 pingvini koljena, 106 ∑ 107 smrzavanje i, 107 ∑ 108 piruete u umjetniËkom klizanju, 437 ∑ 438 pivski vrË, poklopac, 188 ∑ 189 pjena od sapuna, 339 pjena od tjestenine, 166 pjenuπac, boce 186 ∑ 187 plakanje rezanje luka i, 155 sretni zavrπeci i, 78 ∑ 79 planeti koji ne trepere, 376 ∑ 379 plastiËne Ëaπe, oblik, 347 ∑ 348 plava (boja) djeËaci i, 230 krvne æile, 52 ∑ 53 pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431 plesaËi gledanje u jednu toËku i, 437 ∑ 438 na vrπcima prstiju, 261 ∑ 263 plima i oseka, jezera i bare, 379 ∑ 380 pliπani medvjediÊi, 361 ∑ 363 plivanje maËke i, 96 stil leptira, 427 plombe, 337∑ 338 pljuvanje u masku za ronjenje, 304 ∑ 307 podloga za tintu, 345 podoËnjaci, vreÊice ispod oËiju, 14 ∑ 15 podrigivanje male djece, 74 pojasevi za borilaËke vjeπtine, 429 ∑ 433 pokladnice s rupom 171 ∑ 172 poklopci na kriglama piva, 188 ∑ 189 pokopi u gradu, drevni, 386 ∑ 388
455
456
Zagonetke
policajci dræanje svjetiljke, 215 ∑ 217 iscrtavanje kredom, 214 ∑ 215 polumjesec, 371 poljubac imela i, 238 simbol X za, 201 ∑ 202 Pompeji, 387 porezotine od papira, 42 ∑ 43 poriv za nejestivim tvarima, 70 pospanost alkohol i, 43 obilni obroci i, 43 stajanje i, 59 ∑ 60 toplo vrijeme i, 37 ∑ 38 poπta vidi zrakoplovna poπta pothranjenost, 77, 78 potkivanje konja, 100 povijesno datiranje, 208 povrπinska napetost, 152 pr. Kr., 208, 209 prag, prenoπenje mladenke preko, 230 ∑ 231 praπina, stropni ventilator, 327 ∑ 328 praznovjerje petak trinaesti, 211 ∑ 214 plavo za djeËake, 230 poljubac ispod imele, 238 prenoπenje mladenke preko praga, 230 ∑ 231 ruæiËasto za djevojËice, 230 predgovor (knjiga), 259 ∑ 260 prezimena, irska, 198 primati ËiπÊenje dlake, 141 udaranje u prsa, 141 ∑ 143 zijevanje i, 65, 67 ∑ 68 probijanje zvuËnog zida helikopteri i, 280 ∑ 281 pucanje biËem i, 311
prometna signalizacija boja, 288 æarulje, 286 ∑ 287 prostaglandini, 389 proteinske kalorije, nedovoljan unos 77 prozori brodski, 282 na zrakoplovu, 276 ∑ 277, 283 novine za ËiπÊenje, 342 ∑ 344 prsti duljina, 28 ∑ 29 Mickey Mouse i, 359 ∑ 360 pseÊa hrana, miris 345 ∑ 346 psi crne usne, 86 divlji, 84 ∑ 86, 91 evolucija, 84 ∑ 85 hodanje u krug, 86 ∑ 87 hrana, miris 345 ∑ 346 izloæenost suncu i, 118 laringitis i promjene u glasu, 311 ∑ 312 osjetljiv sluh, 87 ∑ 88 poloæaj hranjenja, 91 pripitomljavanje, 84 ∑ 85 refleks Ëeπanja, 92 tjelesni miris, 93 vlaæna njuπka, 88 ∑ 90 ptice boja, 116 ∑ 117 evolucija, 109, 116 ∑ 117 golubovi, 111, 113 ∑ 114 hodanje i skakutanje, 110 ∑ 111 izmet, 116 koljena, 106 ∑ 107 kukurikanje pijetlova, 111 migracije, 109 ∑ 110, 113 mirovanje, 112 oponaπanje, 114 ∑ 116 pingvini, 106 ∑ 108
Kazalo
poloæaj za spavanje, 112 promjena vremenskih zona (jet lag), 109 ∑ 110 sjedenje, 112 smrzavanje i, 107 ∑ 108 stajanje na jednoj nozi, 112 tjelesna temperatura i, 109 uoËavanje mrtvih ptica, 113 zijevanje i, 65 znojenje i, 108 ∑ 109 ptice, oponaπanje, 114 ∑ 115 ptiËji izmet, 116 pudlice, 84 ∑ 86 purpurna (boja) kraljevi i, 255 ∑ 256 pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431 pusti otok, ostavljanje na 222, 224
R raspukline na ploËniku, 353 ∑ 354, 356 raspukline od pomicanja zgrada, 328 ∑ 330 razina mora, 380 ∑ 381 razmiπljanje, 79 ∑ 81 reakcija na strah, 103 refleks Ëeπanja, 92 refleks gaenja, 24 religijsko datiranje, 209 ribe spavanje i, 133 ∑ 135 spremnici za kisik za, 135 πljunak u akvariju, 135 ∑ 136 uriniranje i, 136 ∑ 137 zijevanje i, 65 rimske koËije, 271 ∑ 272 rimski brojevi, 299 ∑ 300, 393 rimski kalendar, 208 ∑ 209 rimski ostaci, 387 rimsko pismo, 197 ∑ 198
ring, 433 ∑ 434 ris, 96 riæini vafli, 150 ∑ 151 roendanske svjeÊice, ponovno samostalno paljenje, 398 ruËni satovi, 249 ∑ 250 ruËnici dvije strane, 326 ∑ 327 miris, 326 ruine, zakopane drevne, 386 ∑ 388 rukohvat na pomiËnim stubama, 285 ∑ 286 rupica na vrhu igle, 315 ∑ 317 ruæiËasto za djevojËice, 230
S salutiranje 21 puπka, 220 ∑ 221 vojno osoblje, 217 ∑ 218 saonice, upravljanje, 436 satovi mjerenje vremena, prije, 300 ∑ 303 rimski brojevi na, 299 ∑ 300 smjer kazaljke, 303 ∑ 304 ure nasuprot, 299 vidi i ruËni satovi
457
458
Zagonetke
satovi, usporedba, 299 vidi i ruËni satovi satovi s uæetom, 302 Scotland Yard, 259 senzor na benzinskoj crpki, 268 Seven-Up, 161 sidra, podmornice, 284 simbol X, 200 ∑ 202 simbol(i) BoæiÊ, 201, 250 ∑ 251, 254 X kao, 200 ∑ 202 sirutka, 157 Sjeverni pol kazivanje smjera od, 203 ∑ 204 kazivanje vremena na, 204 ∑ 205 skakanje s motkom, 423 ∑ 426, 428 skupljanje odjeÊe u pranju, 333, 335 skupljanje pamuËne odjeÊe, 333, 335 slagalice, dijelovi 358 ∑ 359 slamke, 348 ∑ 350 slamke za piÊe, 348 ∑ 350 slana mora, 382 slavine vruÊa voda i zvuk iz, 315 zamuÊena voda iz, 314 slijepi ljudi i tamne naoËale, 10 slijepo crijevo, 41 ∑ 42 slogovno pismo, 194 slonovi, 101 ∑ 102 sljezovi kolaËiÊi, 181 smei pojas u borilaËkim vjeπtinama, 430, 431, 433 smeæuranost, nakon kupanja, 43 ∑ 44 smijeπenje na starim fotografijama, 33 ∑ 36 snovi, 38 snjeæni leopardi, 95, 96 sok od naranËe i pranje zubi, 158 ∑ 160 spajalice u klamerici, 298
spavanje bebe i, 70 ∑ 71 dupini i, 134 ∑ 135 kitovi i, 134 ∑ 135 pokreti oËiju i, 15 poloæaj konja, 98 ∑ 99 poloæaj ptice, 112 ribe i, 133 ∑ 135 snovi i, 38 toplo mlijeko i, 157 toplo vrijeme i, 37 ∑ 38 vidi i pospanost splasnuÊe soufflea, 170 srËani ritam, podruËje mjerenja 31 srebrne plombe, 337 ∑ 338 stabla na nizbrdici, 396 ∑ 397 stajanje i umor, 59 ∑ 60 staklo, razlomljeno, 401 starenje nedostatak zubi i, 18 ∑ 20 podoËnjaci i, 15 tik ævakanja i, 18 ∑ 20 stariji ljudi manjak zubi i, 18 ∑ 20 podoËnjaci kod, 15 umjetno zubalo i, 18 ∑ 20 start u razmaku, 417 ∑ 420 start utrke u razmaku, 417 ∑ 420 stidne dlake, 57 ∑ 58 stijeg, 355 stopala oticanje, 58 ∑ 59, 60 pingvinska, 107 ∑ 108 ptice, 107 ∑ 108, 109, 112 putovanje zrakoplovom i, 58 ∑ 59, 60 sunËane naoËale i slijepi ljudi, 10 superljepilo obiËno ljepilo, usporedba, 353 teflon i, 398 ∑ 399 suze vidi plakanje suzenje oËiju zbog luka, 155
Kazalo
sveÊenici odjeÊa, 250 ∑ 252, 254 pokrivala za glavu, 252, 254 vidi i pape svemirska odijela, 45 ∑ 47, 49 ∑ 52 svijeÊe, roendanske, 398 svijeÊni sat, 302 svijest, gubitak, 61 ∑ 64 svjeÊice koje se ponovno same pale, 398 svjetiljka, dræanje, 215 ∑ 217 svjetla fluorescentna, 287, 289 noÊni leptiri i, 127 zrakoplov, 277 ∑ 278, 281 ∑ 282 svjetlost zvijezda, 376 ∑ 377, 378 svrbeæ astronauti i, 45 ∑ 47, 49 ∑ 52 razlozi za, 44 ∑ 45 ugriz komarca i, 48 SysRq na kompjutorskoj tipkovnici, 293 ∑ 294
© πafran, 168 πampon boja pjene, 339 nastanak pjene, 340 πeÊer nemoguÊnost kvarenja, 183 u grumenima, 184 πiπmiπi, vise naglavce, 139 ∑ 140 πkakljivi dijelovi tijela, 58 πkripanje kuÊe, 328 ∑ 330 πkrob, 332 πtakori, 98 πtapiÊi kao pribor za jelo, 235 ∑ 236 πtapovi za skijanje, izvijeni, 435 ∑ 436 πtirka, 332
T tae kwan do, 432 tamnjenje dlake, 72 tanjuri, oblik, 234 ∑ 235 tanjuri za jelo, 234 ∑ 235 teflon lijepljenje za tavu, 397 superljepilo i, 398 ∑ 399 tekila, crvi u, 190 telefonska æica, uvrtanje, 299 temperatura (tijela), 20 ∑ 21, 38, 109 vidi i hladnoÊa; toplina tenis Ëupave loptice, 409 ∑ 410 sustav bodovanja, 407 ∑ 409 tenis, dvoranski, 408 tenis na travi vidi tenis tetovaæe, 53 ∑ 54 tigrovi, 95, 96 tinitus, 26 tipka ≈SysRq√, 293 ∑ 294 tipke pisaÊeg stroja, 292 ∑ 293 tipkovnica QWERTY, 292 ∑ 293 tipkovnica, raspored tipki, 296 ∑ 297 tipkovnica telefona, 296 ∑ 297 tjelesna temperatura mjerenje, 20 ∑ 21 ptice i, 109 san i, 38 tjelesni mirisi ljudi, 30 pas, 93 tvor, 104 ∑ 106 vidi i zadah toplina aluminijska folija i, 346 ∑ 347 crvenilo na obrazima i, 79 koæica umaka i, 157 koæica na mlijeku i, 156 ∑ 157
459
460
Zagonetke
odræavanje klizaliπta i, 439 ∑ 441 okus peËenih kolaËa i, 168 ∑ 169 san i, 37 ∑ 38 ublaæavanje boli i, 39 ∑ 40 Zemljina jezgra i, 385 ∑ 386 Tour de France, majica, 428 ∑ 429 traperice levisice 501, 333 pijesak u dæepovima, 332 tri muπketira, 360 ∑ 361 troskok, 428 trudnoÊa poriv za hranom tijekom, 68 ∑ 70 snovi tijekom, 38 trzaji i nemir, 36 ∑ 37 tvor, vonj 104 ∑ 610 tvrdo drvo nasuprot mekom drvetu, 394 ∑ 395
U uËestalost treptanja, 14, 71 ugaritsko pismo, 195 ukoËenost od straha u æivotinja, 103 umak, koæica na, 157
umor vidi pospanost Uskrs datumi, 239 Veliki Petak, 239 ∑ 240 uskrsni Ëokoladni zeko, 183 usne pseÊe, crne, 86 udubljenje u sredini, 18 uπi osjetljivost kod pasa, 87 ∑ 88 zvonjava u, 26 uπne resice, 27 ∑ 28 uπni vosak, 26 uvod (knjiga), 259 ∑ 260
V Veliki petak, 239 ∑ 240 vene, plave boje, 52 ∑ 53 venska tromboza, 60 ventilator stropni, praπina, 327 ∑ 328 vezice na cipelama, 330 ∑ 331 vid 20 ∑ 20/20 ∑ 40, 10 ∑ 11 vid, tablice za ispitivanje oπtrine, 11 ∑ 12 videovrpca, strane, 310 ∑ 311 vino aluminijska folija na grlu, 186 ∑ 187 bijelo od crnog groæa, 186 suho, 185 ∑ 186 vino, ≈suho√, 185 ∑ 186 vinske Ëaπe, vrste, 187 ∑ 188 visina glasa, 23 visok zvuk, 22, 23 visoki glas, 22, 23 vlaænost, 367 voÊe kukci u, 129 rast banane, 173 ∑ 174 tamnjenje jabuka i kruπaka, 174 ∑ 175
Kazalo
voda proizvodnja, 384 zadræavanje u jezeru i bari, 383 ∑ 384 zamuÊena iz slavine, 314 vidi i oceani; bare voda vruÊa, poroaj kod kuÊe i, 229 ∑ 230 vodno lice, 383 ∑ 384 vojska marπ zapoËet lijevom nogom, 219 ∑ 220 medalje, 218 ∑ 219 salutiranje iz 21 puπke, 220 ∑ 221 salutiranje rukom i, 217 ∑ 218 vremenska razlika od pola sata, 205 ∑ 207 vremenske zone Sjeverni i Juæni pol, 204 ∑ 205 vremenska razlika od pola sata, 205 ∑ 207 vremenske zone vidi vremenska razlika od pola sata vremenski uvjeti curenje nosa i, 25 hladno vrijeme, 25 toplo vrijeme, 37 ∑ 38 ugoda i, 40 vedro vrijeme nakon oluje, 370 ∑ 371 vidi i kiπa vrijeme prije pojave satova, 300 ∑ 303 reakcija koæe na sunce, 390 ∑ 391 zalazak i izlazak sunca, 370 vruÊe vrijeme, 37 ∑ 38 vuna miris vlaæne, 334 skupljanje u pranju, 333, 335
Z zadah, 39 zadræavanje tekuÊine nateËena stopala i, 59, 60 nateËeni trbuh i, 77 podoËnjaci i, 14 ∑ 15 zalazak sunca, 370 zamorci, 98 zarazno zijevanje, 64 ∑ 68 zastave japanska, 245 ∑ 248 na pola koplja, 248 ∑ 249 stijeg 355 zaπtitna maska za lemljenje, 294 ∑ 296 zeËiÊ, uskrsni Ëokoladni, 183 zeËja njuπka, 97 ∑ 98 Zeland, 244 ∑ 245 zelena (boja) Ëips od krumpira, 178 kirurπka odjeÊa, 256 kompjutorske πtampane ploËice, 294 ∑ 296 pojas u borilaËkim vjeπtinama, 430, 431, 433 prometna signalizacija, 288 svjetla na brodu, 281 ∑ 282 svjetla na zrakoplovu, 281 ∑ 282 zemlja ponovno zatrpavanje rupe u tlu, 356 ∑ 358 zemlja, 356 ∑ 357 zemlja, 356 ∑ 357 Zemljina jezgra, 385 ∑ 386 zmije kihanje, 118 ∑ 119 pruæanje jezika, 118 znoj, ptice i, 108 ∑ 109 znojenje Ëaπa, 400, 402 ∑ 403
461
462
Zagonetke
zrakoplovi i putovanje zrakoplovom brojevi Boeinga, 278 ∑ 279 maske za kisik i, 275 ∑ 276 nateËena stopala i, 58 ∑ 59, 60 raspored prozora i, 276 ∑ 277 unutarnja svjetla, 277 ∑ 278 vanjska svjetla, 281 ∑ 282 zvuËni signali i, 237 ∑ 278 zvuk helikoptera, 279 ∑ 281 zrakoplovna poπta, 236 zubalo, umjetno 19 zubi nedostatak, 18 ∑ 20 tik ævakanja i, 18 ∑ 20 uloga umnjaka, 17 zubi umnjaci, 17 zubna pasta, 158 ∑ 159, 160 zubne plombe, srebrne, 337 ∑ 338 zucchetto, 252, 254 zujanje elektriËnih vodova, 290 ∑ 292 zvijezde, fotografije, 376 ∑ 377 zvjezdaËa, 138 ∑ 139 zvjezdaËe (morske zvijezde), 138 ∑ 139 zvuËni signali u zrakoplovu, 237 ∑ 238 zvuËni signali za opasnost, 237, 238 zvuk disanje boksaËa kroz nos, 434 ∑ 345 elektriËni vod, 290 ∑ 292 fluorescentno svjetlo, 287, 289 helikopter, 279 ∑ 281 kruljenje u æelucu, 40 ∑ 41 pokazivaË smjera u automobilu, 269 pomicanje zgrade, 328 ∑ 330 pucanj biËa, 311 pucketanje vatre, 395, 396 ruËka za odvrtanje tople vode, 315 souffle, kolaËi i, 170 suprotno okretanje pedale bicikla, 273
tresenje æarulje, 287 zvuk vatre, 395 ∑ 396 zvuk helikoptera, 279 ∑ 281
Æ æabe, 119 æarulje labavljenje, 289 ∑ 90 noÊni leptiri i, 127 prometna svjetla, 286 ∑ 287 vakuum u, 289 zvuk prilikom tresenja, 287 æene i æenke bicikli za, 272 ∑ 273 britvice za, 319 glas i, 22, 23 komarci, 124 korzeti i, 61 ∑ 64 ptice, boja, 116 ∑ 117 ruæiËasto za, 230 udisanje helija i, 22 vjeπtina bacanja, 444 ∑ 445 æice na gitari, 318, 320 ∑ 321 æitarice groæice u, 154, 156 plivanje u mlijeku, 151 ∑ 154 æiva u plombi, 337 æivotinje, vidi pod nazive, primjerice psi æohari madagaskarski siktavi, 131 ∑ 132 poloæaj nakon uginuÊa i, 128 ∑ 129 svjetlo i, 128 æudnja za hranom, 68 ∑ 70 æuta (boja) majica s Tour de Francea, 428 ∑ 429 parfem, 338 ∑ 339 pojas u borilaËkim vjeπtinama, 431 prometna svjetla, 288 ævakaÊe gume, baloni, 184 ∑ 185
O autoru
O au t oru David Feldman odrastao je u Mar Visti u Kaliforniji. Joπ od malih nogu privlaËila ga je popularna kultura. Volio je rock 'n' roll i televizijski humoristiËki πou Leave it to Beaver te nastojao doznati zaπto i kako su te
tekovine moderne kulture postale tako uspjeπne u træiπnom i umjetniËkom smislu. Na sveuËiliπtu je prouËavao knjiæevnost, a posebno su ga zanimali ruski pisci, no bavio se i uvjeravanjem svojih suÊutnih profesora na Grinnell Collegeu (da, upravo ta institucija za visoko obrazovanje) da mu dopuste neovisno studirati i popularnu kulturu. Dobivπi stipendiju Thomas J. Watson Fellowship koja mu je omoguÊila studij popularne kulture u Europi, bacio se na Dostojevskog te krenuo na sveuËiliπte Bowling Green State University, koje je u to vrijeme bilo jedino visoko uËiliπte na svijetu koje je nudilo poslijediplomski studij popularne kulture. Ondje je dræao kolegij o televizijskim sapunicama, prvi sveuËiliπni predmet takve vrste u svijetu. Nakon preseljenja u New York raspitivao se o moguÊnostima zaposlenja u ameriËkoj televizijskoj kuÊi ABC, no zaposlio se u uredniπtvu televizijske mreæe NBC, gdje je radio na ureenju dnevnog i veËernjeg programa. Bio je i joπ uvijek jest opsjednut televizijom, no nije izabran za urednika televizijskog programa. Stoga je odluËio uπtedjeti neπto novca i poËeti se baviti pisanjem. Odlazak u supermarket inspirirao ga je da piπe Imponderables (vidi uvod). Nakon toga slijedi uspjeπna karijera koja traje veÊ viπe od dvadeset godina. Dave æivi u New Yorku. Nije oæenjen, ali se, uz posao, bavi i mnogim drugim hobijima: odlazi na turnire bridæa, sluπa svoju neiscrpnu glazbenu kolekciju, u vjeËnoj je potrazi za dobrom hranom na svakom koraku, Ëita, æivcira prijatelje, uæiva u svim obliËjima popularne kulture i piπe autobiografske crtice u treÊem licu.
463
