Starčevačka kultura • • •
• •
Kulturu je na osnovi nalaza s lokaliteta Grad u Starčevu definirao 1939. g. M. Grbić Eponim: Starčevo – Grad (Rit), istočno od Pančeva na lijevoj obali Dunava, južni Banat-Vojvodina Iskopavanja 1931.-32. vodili su u ime Narodnog muzeja u Beogradu M. Grbić i u ime Harvard University & American School of Prehistoric Research University of Harvard W. Fewkes (rođen kao Vladimir Jaroslav Fuks u Češkoj 1901. a umro u Americi 1941.), Hetty Goldman i Robert W. Ehrich Prva objava 1930. M. Grbić, a potom 1933. u Bulletin of American School of Prehistoric Res. 9/1933.; 1954. Draga ArandjelovićGarašanin: Starčevačka kultura, Ljubljana Ponovna istraživanja 1969.-1970. vodili su D. Garašanin u ime Narodnog muzeja u Beogradu i R. V. Ehrich u ime Smithsonian Institution Washington
•
•
Prvi nalazi u Hrvatskoj otkriveni su još 1894. u Vukovaru prigodom gradnje zgrade Gimnazije, ali tada još nisu bili tako definirani nego samo proslijeđeni Arheološkom muzeju u Zagrebu. Oko 1900. g. Milan Turković pronalazi starčevačku keramiku u Požeškoj kotlini nedaleko od Kutjeva i u Draganlugu, daruje je AMZ i objavljuje crticu u VHAD ns. IV 1899/1900. Prva objava starčevačkih nalaza, prepoznatih kao identičnih onima u Starčevu i najdonjim slojevima Vinče nalazi se u monografiji R.R.Schmidta Die Burg Vučedol. U njoj autor spominje i ostatke starčevačkog naselja na položaju ciglane Eltz koje je on sam obišao i još zatekao u najdonjem sloju 1940. g. (spominje ulomak crvene keramike s crno slikanim trokutom ispunjenim mrežastim uzorkom, te barbotinsku keramiku). Schmidt je međutim i tijekom svojih iskopavanja na Vučedolu 1938., na položaju Gradac ustanovio postojanje najstarijeg sloja pripadnosti starčevačkoj kulturi, kao i na Sarvašu u iskopavanjima 1942.- 43. Godine 1997. K. Minichreiter navodi ukupno 60 lokaliteta starčevačke kulture u Hrvatskoj (problematični: Bapska, Tomašica), a 2007. stotinjak
Rasprostranjenost • Vojvodina: Starčevo, Kozluk, Krstićeva Humka kod Zrenjanina, Donja Branjevina u Bačkoj, Golokut-Vizić, Obrež-Baštine, Dobanovci, Zlatara-Ruma u Srijemu • uža Srbija: Vinča,Grivac, Pavlovac kod Vranja, Divostin kod Kragujevca Mala Kopašnica kod Leskovca, Bubanj kod Niša, Crnokalačka Bara kod Kruševa, Drenovac kod Ćuprije, Vinča, Lepenski Vir, Padina, Hajdučka Vodenica, Vlasac • Oltenija: Cirçea • Transilvanija: Gura Baçiului, Letz
• •
• •
• •
Bosna (sjev.ist. i srednja): Gornja Tuzla VIa, VIb, Obre I Slavonija: Kneževi Vinogradi, Sarvaš, Erdut, Vukovar, Vučedol, Lipovac, Vinkovci, Podgorač, Našice, Slavonski Brod-Galovo, Igrač, Gornja Vrba, Zadubravlje, Pepelana kod Virovitice, Cernička Šagovina kod Nove Gradiške sjev.zap. Hrvatska: Ždralovi, Stara Rača, Kaniška Iva, Kapelica južna Transdanubija (Mađarska): Lánycsók, Barcs, Becsehely I i Becsehely II, Dombóvár, Bóly, Kaposvár, Medina, Szekszárd, Harc-Nanyapuszta, Gellénháza, Vörs-Mariaasszonysziget (najmlađe naselje već s dosta elemenata buduće transdanubijske LTK) Austrija: Brunn an Gebirge najjužniji prodor: Crna Gora: Kremeštice u selu Petnjiku kod Ivangrada (gruba i monokromna keramika, nema fine slikane, vj. treba sinkronizirati s Protostarčevom II po Srejoviću, odn. linear A po Dimitrijeviću, odn. St. IIa po D. Garašanin; špilja Odmut na Pivi (Odmut IIa i IIb – miješa se i s jadranskim utjecajima, ali su oni slabiji od starčevačkih); Madžari kod Skopja (Makedonija)
•
•
Sjeverna granica – neprestano se pomiče; Dimitrijević je 70tih g. stavlja na Dravu, nalazi u Mađarskoj Transdanubiji pomiču je sjevernije do linije Nagykanizsa – Kaposvar – Szekszard (Kalicz 79./80.), no istraživanja između 1980. i 1990. otkrivaju lokalitete još sjevernije, na južnoj obali Balatona. Zapadno od Balatona najsjeverniji je lokalitet Gellénháza kod Zalaegerszega u luku rijeke Zala. Stoga bi trenutačna sjeverna granica išla od Zalaegerszega južnom obalom Balatona do doline rijeke Sio (ukupno 18 lokaliteta). Brunn an Gebirge (kod Beča)
• Sjeverna granica – neprestano se pomiče; Dimitrijević je 70tih g. stavlja na Dravu, nalazi u Mađarskoj Transdanubiji pomiču je sjevernije do linije Nagykanizsa – Kaposvar – Szekszard (Kalicz 79./80.), no istraživanja između 1980. i 1990. otkrivaju lokalitete još sjevernije, na južnoj obali Balatona. Zapadno od Balatona najsjeverniji je lokalitet Gellénháza kod Zalaegerszega u luku rijeke Zala. Stoga bi trenutačna sjeverna granica išla od Zalaegerszega južnom obalom Balatona do doline rijeke Sio. (ukupno 18 lokaliteta). • Brunn an Gebirge (kod Beča)
Donja Branjevina – Gura Baçiului
Naselja • podižu se na riječnim terasama, na blagim osunčanim padinama koje se spuštaju do potoka i izvora, u ravnicama na ocjeditim povišenim gredama, dakle obvezatno uz vodotokove koji pružaju temeljne uvjete za život: pitku vodu, mogućnosti navodnjavanja, ulova ribe, veliki izbor riječnog kamenja za izradu oruđa i oružja, trgovačke putove plovnim prometnicama • naselja nikad nisu jako udaljena jedno od drugoga, štoviše najčešće su grupirana na najvećoj udaljenosti 35 km • nema naselja s potpunom vertikalnom stratigrafijom koja bi pružila sliku cjelokupnog razvitka starčevačke kulture. Najpotpuniju vertikalnu stratigrafiju ima Rudnik u Metohiji
• naselja su najčešće mala, seoska, s najviše stotinjak stanovnika. Pokazuju unutarnju organizaciju po sektorima, primjerice stambeni, radionički, spremišni itd. (Vinkovci, Zadubravlje, Galovo).
Vinkovci imaju tri starčevačka lokaliteta: •
• •
tel naselje na lijevoj, višoj obali Bosuta koje se širi od utoka potoka Ervenica u Bosut (položaj Tržnica-Hotel- Robna kuća Zvijezda) uz Bosut duž šetališta D. Švagelja i Duge ulice na zapad do lokacije robne kuće Na-Ma – površina spomenutog prostora iznosi 11 614 m² (1951. g. nivelacija južnog dijela tela poznata pod imenom Tržnica (4); 1955. zaštitna iskopavanja S. Dimitrijevića na Šetalištu D. Švagelja (Ulica 1. maja - 2); 1956. starčevačka jama na Šetalištu D. Švagelja (3); sondažno iskopavanje S. Dimitrijevića 30 m² na telu bivša Tržnica (4), 1973. na položaju Komercijalne banke u dvorištu Duge ulice 2 (10) istražena je površina od 154 m², 1982. u iskopu za robnu kuću Varteks 360 m² (11); 1977. robna kuća Zvijezda 332 m² (6), Hotel Slavonija 2100 m² (7), Cibalae banka 3660 m² (8); robna kuća NaMa 2632 m² (5); krajem 80.tih godina na više položaja u Dugoj ulici kćbr19-21 površina 300 m² (9), kćbr. 27 120 m² (12), kćbr. 24 1250 m² (nažalost veći dio iskopa bio je uništen naknadnom izgradnjom podruma - 13), kćbr. 1 površina 440 m² (tkđ. uništena izgradnjom rimskog hipokausta i podrumima 19. st. - 14); Duga ul. br. 23 76 m² (1), kćbr. 33 160 m² (15); na položajima kućnih brojeva 46 i 51 nije bilo tragova nalaza starčevačke kulture, dakle oni su već vj. izvan dosega naselja. Vertikalna stratigrafija može se pratiti samo na položajima Zvijezda i Hotel Slavonija gdje su utvrđena dva starčevačka horizonta, linear B i po Dimitrijeviću girlandoid, pa spiraloid B. Položaj NaMa očito je rubni dio naselja, gdje se napuštena zemunica koristi za ukopavanje pokojnika naselje na području Ervenice, stotinjak metara jugoistočno od tela od kojeg ga dijeli utok potoka Ervenica u Bosut. Oba starčevačka naselja protezala su se duž Bosuta u duljini od 1 km. sezonsko stanište na položaju Pjeskana smješteno na nižoj, desnoj obali Bosuta
Nastambe •
u ranoj fazi zemunice i poluzemunice (Lepenski Vir IIIa, Vinča, Crnokalačka Bara, Vinkovci, Zadubravlje).
•
nadzemne četverokutne građevine od kolaca, katkad kolci samo pobodeni u temeljni rov (Gladnice) ili je temelj kameni (Lep. Vir IIIb), podovi od nabijene zemlje, jedna ili više prostorija. U Padini su kuće imale trapezni tloris, djelomično su bile usječene u padinu što bi moglo ukazivati na kontinuitet ili prežitak kulture Lep. Vira; VinkovciDuga ulica 23 – iskopavanja 1993. otkrila su ostatke nadzemnog stambenog objekta, ostaci podnice od nabijene ilovače, uz njezin rub četiri rupe od kolaca ukopane u zdravicu, dijelom uništena rimskom lončarskom peći, ali se može pretpostaviti četverokutni tloris, veće nakupine kućnog lijepa; uz sjev.zap. rub podnice, izvan kuće, otkriveno je ognjište koje je u gornjem dijelu imalo premaz od ilovače, dok se ispod nalazila supstrukcija od keramičkih ulomaka
•
U Zadubravlju je u istočnom dijelu naselja uočen red rupa za kolce koji su vj. nosili nadzemni hambar-spremište žita. Pored njih nalazilo se veliko ognjište-vatrište na otvorenom gdje se vj. kuhalo za cijelo naselje, odnosno dio naselja jer u nastambama nema tragova ognjišta ni vatrišta. U sljedećem segmentu nalazile su se ukopane radionice za proizvodnju kamenog oruđa i oružja. U središnjem dijelu nalaze se dva stambena objekta s dvije žrtvene jame. Između njih je kružni zagrađeni prostor nepoznate namjene (okupljalište, tor za stoku). Južnija kuća ima polukružno dvorište u kojem je stajao vertikalni tkalački stan – gomila keramičkih utega. Zapadna strana cijelog središnjeg prostora zaštićena je drvenom ogradom. S njezine vanjske strane nalazio se bunar sa sustavom za izvlačenje vode i ogradom. U zapadnom sektoru istraženog naselja nalazile su se lončarske radionice s lončarskim pećima, jamama za vađenje gline, ali i kupolastim pećima koje su vj. bile krušne.
Pokapanje kosturno u jamama unutar naselja: zgrčeni položaj na boku bez dosljedne orijentacije; prilozi samo iznimno Vinkovci: Hotel – dječji grob s 2 ranovinčanske posude i amuletom od spondilusa 3 odrasla ukopa bez priloga u nedvojbeno starčevačkom sloju Na-Ma – 7 zgrčenaca uz rub zemunice
