ILIRIZAM Stanko Vraz (1810 –1851) Slovenac,koji se oduševio idejom ilirskog pokreta,te mu pristupa zanesen stvaranjem velike ilirske književnosti.Nije ga zanimala politička strana pokreta,već isključivo književnost.Dolazi u suko sukobb s Gajem Gajem,j ,jer er nije nije odob odobra rava vaoo njeg njegov ovoo podr podređ eđiv ivan anje je knji knjiže ževn vnos osti ti polit politič ički kim m ciljevima, ciljevima,tako tako da 1842.pok 1842.pokreće reće časopis časopis « Kolo» zajedn zajednoo s Rakovc Rakovcem em i Vukotin ukotinovi ovićem ćem.U .U poeziju je unio najviše individualne crte, i nastojao udomaćiti što više elemenata iz stare književnosti.Odbijao književnosti.Odbijao je pisati po zahtjevu hrvatskih domoljuba budnice i davorije (pr."Odgovor (pr."Odgovor braći što žele da pjevam davorije").Prva njegova zbirka « Đulabije» (grč.ruža), 1840.,prva je knjiga ljubavne poezije u novijoj hrvatskoj književnosti.Posvećena je Ljubici Cantily (Gajevoj nećakinji) i napisana je poljskim krakowjakom (8stihova po 2 strofe).U njima pjeva o voljenoj Ljubici, susretima, nadi, i tu je on izvrsno povezao motiv ljubavi prema ženi i ljubavi prema domovini.Erotika je isprepletena slovenskim i hrvatskim pejzažima.Kad se LJubica udala,te kasnije kasnije umrla umrla nadovez nadovezao ao je 3. i 4. dio.U 3. dijelu dijelu slika slika svoje svoje duševn duševnoo stanje stanje nakon nakon njene njene udaje,a u 4.ljubav prema LJubici uzdiže u ljubav prema narodu i čovječanstvu.Balade i dubrave žeravinske žeravinske», 1841.Zbirka « Gusle i romance okupio je u drugoj zbirci « Glas iz dubrave tambure», 1845.sastoji se od 4 ciklusa : Prvo lišće,romani Cvijeće i voće,prijevodi Iza mora,ciklus mora,ciklus Povjestice Povjestice.Napisao je i 48 soneta « Sana posvećenih ih zagrepča zagrepčanki nki Sanakk i istin istinaa» posvećen Karvan Karvančić čićevo evoj,u j,u kojima kojima je više više izraže izraženo no divljenje divljenje prema ljepoti ljepoti i dobrot dobroti,n i,noo što je to mladenačka zanesenost kao u Đulabijama.Pisao je i satiru i epigrame: » Komari i obadovi», «Ose», «Cigani».Neki epigrami se nisu smjeli tiskati ni nakon 15 god.On je želio dići našu knj.na razinu europske i smatrao je da ona ne smije biti odraz europske književnosti ,već plod naših prilika.Začetnik je i kritike : « Sud o slogu» , «O dubrovčanima».Napisao je i putopis «Put u gonje strane» 1844.
Petar Preradović (1818-1872) Bio austrijski vojnik,postigao čin generala.U 22.god.se nacionalno osvještava,nakon susreta s I.K. I.K.Sa Sakc kcin insk skim im,k ,koj ojii ga upoz upozna nava va s ilirs ilirski kim m pokr pokret etom om i uz pomo pomoćć koje kojegg reko rekons nstr trui uira ra zaboravljeni materinjski jezik.Javlja u drugoj polovici ilirskog pokreta kada mlađa generacija stup stupaa na scen scenu, u,ii kad kad aktu aktual alno nost st davo davori rija ja i budn budnic icaa sve sve više više ustup stupaa mjes mjesto to liri lirici ci iskrenih,i iskrenih,intimni ntimnihh doživljaja doživljaja,, i stvarnih stvarnih poetskih poetskih inspiracij inspiracija.Nje a.Njegovo govo strvaralaš strvaralaštvo tvo možemo možemo podijeliti na 3 faze: 1.faza pjesništva na njemačkom jeziku (1834-1843.),a tu spada i njemački ciklus ljub.poezije Lina-Lieder(1850-1851.);2.faza se poklapa s dolaskom u Zadar,i Zadar,i suradnjom u « Zori dalmatinskoj» (pj.Zora puca) (1843/44-51.),i 3.faza sve do smrti 1872.U 1.fazi imamo pjesme nastale pod utjecajem schillerovih ideje,te izravnim utjecajem Byrona i češkog pjesnika Mache. Mache.T To su pjesme pjesme s motivim motivimaa sanjiv sanjivee sreće sreće,be ,bezgr zgrani anične čne ljubav ljubavi,o i,osam samlje ljena na pjesni pjesnika ka svjetskog bola prožete subjektivizmom i individualizmom.2.faza je ujedno najznačajnija, u kojoj kojoj nastaj nastajuu njegov njegovee zbirke zbirke Prvenci 1846. i Nove 1851.U U toj fazi fazi prevla prevladav davaa Nove pjesme pjesme 1851. domoljubna tematika,iskrena patriotska osjećanja,melankolija,ali i ljubavne radosti.Pjesme su ispunjen ispunjenee romantični romantičnim m motivima motivima noći,tame noći,tame,aleg ,alegorijsk orijskim im slikama slikama izgubljen izgubljenog og sina, sina, koji se vraća majci domovini,i aluzijama na političku neslogu.Tematski tu poeziju možemo podijeliti na rodoljubnu,ljubavnu i refleksivnu,ali s tim da svaki taj krug nije nastao posebno,već su se međusobno prožimali.Piše pjesme pune ljubavi upućene jeziku ( Rodu o jeziku,Jeziku roda ).Stvorio je mesijanističku filozofiju ,u kojoj određuje slavenstvu ulogu spasitelja,tj.ono mog ).Stvorio 1
ima zadaću da pomiri narode i ostvari humane odnose među ljudima,koji će biti puni radosti.U konkretizaciji sveslavenske ideje poseže za motivom Kraljevića Marka,te piše istoimeni epsko epsko-dr -drams amski ki spjev spjev.U .U 3.fazi 3.fazi piše piše epske epske pj.i pj.i spjevo spjevove ve s idejom idejom sudbi sudbine, ne,sp spirit iritist ističk ičkogogmističnog.U spjevu Prvi ljudi,1862.,je prikazao evolucijsko kretanje zemlje ka savršenstvu,te je prisutna ideja razumne mjere,te ljubavi na kojoj sve počiva.U razdoblju apsolutizma na alegorijski način izražava svoja razočaranja i strahovanja ( Car Dušan),a nakon njega postaje glasnikom oslobodilačkih narodnih narodnih težnji.Napisao je niz toplih ljubavnih pjesama niklih iz tuge i osamljenosti: Mrtva ljubav,Miruj,miruj srce moje.O ljudima,o životu : Smrt,Bogu, Nada .Niz pjesama pjesama prigodom godišnjica godišnjica smrti :Svojoj Svojoj prvoj supruzi,Svo supruzi,Svome me prvorođen prvorođencu,Svo cu,Svojoj joj kćeri Jelici.Domoljubne pjesme: Zora Zora puca, Putnik, Dvije ptice.
Ivan Kukuljević Sakcinski (1816-1889) Javlja se u književnosti 1837. pjesmom «Tuga za tobom»,Danica.Tri faze stvaralaštva:1.18381848-ciklus intimne lirike Koraljke , Sarčanice, Kupine, 4.pripovijetke (hajdučko-turska novelistika) i najvežnije drame Juran i Sofija,1839. (ili Turci kod Siska), koja je ujedno prva dram dramaa izve izvede dena na na štok štokav avsk skom om u Sisk Sisku, u,na na potic poticaj aj D.De D.Deme metra tra.. Slavljanke 1848.U 2.fazi,vrijeme apsolutizma,povlači se iz politike,okreće se književnim istraživanjima,pokreće ediciju starijih hrvatskih pisaca,te putuje po Europi;građa za putopise od 1858-objavljene po novi novina nama ma i časo časopi pisi sima ma,k ,kas asni nije je knji knjiga gama ma.T .Tad ad imam imamoo slab slabij ijaa dram dram.d .dje jela la Nenadani sastanak ,Ženiti se ili ne,te novela Dva slavena,1859.Važni su njegovi govori,pogotovo njegov govor u saboru 1847.na hrvatskom jeziku,nakon kojeg on postaje službeni.U 3.fazi se se opet okreće drami ( Poturica 1867;Marula), te zrelom pjeseništvu Povijesne pjesme,te je u njima tiskao tiskao konačnu konačnu redakciju redakciju Slavljanki,te objav objavio io 3 ciklus ciklusaa Povjestica : 1.cikl 1.ciklus us Hrvatom, 2. Hrv.slike Hrv.slike (sumorna zbilja), 3. Grobovi hrvatski.1860.bio je najizvođeniji pisac.Najveći dio Različita djela ,1842-1847.Njegovo svog rada objavio u 4 knjige pod naslovom Različita ,1842-1847.Njegovo stvaralaštvo nije novo, niti umjetnički vrijedno.Novost je što u povijesti traži uzroke nevolja, i upozorava na opasnost međusobnog nerazumijevanja.
Dimitrije Demetar (1811-1872) Porijeklom Grk.U mladosti piše na grčkom jeziku,i sa 16 godina napisao dramu Virginia,te intimnu liriku.Kasnije se priključuje ilirskom pokretu i piše na hrvatskom.Poznat hrvatskom.Poznat kao kazališni čovjek-dramaturg,utemeljitelj Hrvatskog Hrvatskog narodno narodnogg kazališta kazališta,na čiji je i zagovor izvedena u Sisku Kukuljevićeva drama Juran i Sofija.On je već u početku uočio važnost kazališta u provođen provođenju ju ilirske ideje,jer ideje,jer je smatrao smatrao kako ono dopire dalje,neg dalje,negoo sama knjiga.On knjiga.On sam je poznat kao pisac pisac prve značajnije povijesne povijesne tragedije « Teuta», 1844. s rodoljubnom tematikom i istaknutom porukom o važnosti sloge. Dramaturška pokušenja I i II, 1838.i 1844. su prerada Gleđev Gleđeviće ićevih vih i Gundul Gunduliće ićevih vih drama. drama.Naj Najusp uspješ ješnij nijee djelo djelo mu je Grobničko Grobničko polje 1842.; napisano u povodu 600.obljetnice bitke na Grobničkom polju,gdje su prema legendi Hrvati porazili Tatare.Stih je izmjena 10-eteraca. i 12-esteacar.Uz Vukotinovića i Kukuljeića začetnik je hrvatske novele,gdje ima aktualnih misli,moralnih pogleda. Novele : Ivo i Neda, Otac i sin, prva hrvats hrvatska ka ope opera ra) 1846 i Jednu noć,Vijavica noć,Vijavica.Napisao je libreta « Ljubav i zloba», ( prva «Porin»,koje je uglazbio V.Lisinski.Pokrenuo časopise Slavenski jug, Sudslavishe Zeitung i Hrvatski sokol.
2
Antun Nemčić (1813-1849) Rodom Mađar,al odmah pristupa ilircima.Autor je Putositnica,beletrističkog putopisa ,beletrističkog putopisa (od ZgLudbreg-Ri-Venecije-Padove do Verone) u kojem bilježi vlastita osjećajna stanja pobuđena u susre susretu tu s novim novim sredin sredinama ama.Ro .Rodol doljub jublje lje je temelj temeljno no izvori izvorište šte iz kojeg kojeg se rađaju rađaju njegov njegovee reminiscencije (prisjećanja) i meditacije na ovom putu.Stilom,i načinom bilježenja ističe se iznad prosjeka.Uočljiv i didaktički element, sklonost humoru, kritiziranju. Kvas bez kruha ili «Tko će biti veliki sudac», 1854. prva je izvorna komedija na novoštokavskom, to je komedija zabluda;vidljiva povezanost povezanost s komedijskom komedijskom tradicijom : imena junaka junaka predstavljaju i njihove karkterne osobine.Suvremeno je to što je prvi put prikazan suvremeni socijalni i politički život na sceni.Autor sceni.Autor je i prvog romana, romana, koji je ostao ostao nedovršen nedovršen 1854. Udes ljudski.Neven.Bogović mu posmrtno izdaje zbirku Pjesme A.Nemčića,1851.
Ivan Mažuranić (1814-1890) Književnik,političar,koji se knjževnošću bavio samo u mladim danima,tj.do 1848.Dopunio je Gundulićevo 14.i 15.pjevanje «Osmana».U početku je pisao pjesme,ali klasična naobrazba i pozn poznava avanje nje suvrem suvremene ene knjiže književno vnosti sti su utjec utjecale ale na njih,p njih,paa su mu prve prve pjrsme pjrsme .u duhu duhu klasicizma,s klasičnom metrikom i motivima iz klasičnih djela. ( Veneri,Melpomeni ,..),također se ugledao na dubrovačke pjesnike,te talijanske (soneti),a posebno na narodnu deseteračku poeziju.U stihovima iznosi misli ilirskog pokreta: važnost sloge,slavne prošlosti,potiče vjeru u budučnost,veliča budučnost,veliča narodne vrijednosti pred stranima.Njegovo glavno djelo je spjev Smrt Smailage Čengića 1846.,almanah Iskra,za koje mu je rad na «Osmanu» bio stvaralačka priprema. Mažuranić je boj između S-age Čengiča i Crnogoraca (1836.)uzeo kako bi opisao patnju i stradavanja vl.naroda,odstupivši od povijesne istine i stvarnih zbivanja.Građen je od 1134 deseteračko-osmeračkih stihova ,u 5 nejednakih pjevanja, u kojima prikazuje zlodjela Smailage Č.nad Č.nad zarobljen zarobljenim im Crnogorcim Crnogorcimaa (Agovanj (Agovanje), e), njihovo njihovo spremanje spremanje na osvetu osvetu (Noćnik), (Noćnik), sakupljanje osvetničke čete (Četa), napad na zločinca i njegovu smrt (Harač), te silnikov udes poslje smrti (Kob).Središnje mjesto spjeva je govor starca svećenika (u Četi),koji on drži junacima s ključnim motivom domovine,kao mjestom gdje su živjeli preci, i slobode kao jedinog oblika sretnog sretnog života. Djelo je prožeto prožeto i općeljudskim smislom o vječnoj čovjekovoj čovjekovoj borbi protiv nasilja.Ovo je najzrelije djelo hrvatskog romantizma.
Matija Mažuranić (1817-1881) Napisao putopis Pogled u Bosnu ,1842.Po konciznosti jezičnog izraza i stilu to je jedno od najboljih djela što ih je u ovoj knj.vrsti ostvario ilirizma.Na svjež i originalan način on u toj knjižici opisuje javni i privatni život Bosne svog vremenaDao je u njemu opise običaja i svakodnevnog života,slike vezirskih dvorova paša i aga,ali i narodnih meha,razmišljanja o svakodnevnici života,smrti i ljubavi,te svoje poglede na odnose između Turaka i Bošnjaka, isla islama ma i kršć kršćan anst stva va,, i to skla skladn dnim im naro narodn dnim im jezi jeziko kom. m.Nj Njim imee se posl posluž užio io i njeg njegov ov brat brat I.Mažuranić u pisanju svoga spjeva «Smrt S-age Č.». 3
PREDREALIZAM ili protorealizam
Ante Starčević (1823-1896) Još za života nazvan" Ocem domovine",zagovornik građanskih prava,hrv.nacionalnosti;najslavljeniji hrv.političar.Utemeljitelj HSP.U početku piše pjesme s romantičkim karakterisitkama i versifikacijom ,koja je uvažavala starohrv.renesansu i baroknu paradigmu. Poznate su njegove jez.polemike u «Narodnim novinama» 1852., u kojima se zalaže za posebnost i povijesnu afirmiranost hrv.jezika.Piše da ljude upozori na opasnost (pro (prosv svje jetit titel eljs jske ke tend tenden enci cije je), ),da da uoče uoče vrij vrijed edno nost st rada rada,, prav pravde de,, slog sloge. e.Od Od svih svih teks teksto tova va najvri jvrije jedn dnij ijii su mu poli politi tičk čkii čla članci, nci,es eseeji i me memo moar ari, i,te te polit olitič ička ka satir atiraa Pisma Magjarolacah,1879., studija njegovo transkribiranje srednjovjekovne pravne isprave Razvod istarski s glagolice u latinicu,kojoj je napisao i zanimljiv predgovor.Tijekom 1851-52.napisao 4 drame pučkog karaktera,od koji su ostale očuvane dvije Porin 1851., Selski prorok ,1852.,te ,1852.,te se smat smatra ra inag inagur urat ator orom om pučk pučkog og igro igroka kaza za u nas; nas;na na scen scenuu uvod uvodii obič običan an puk puk i njem njemuu je usmjeren,a nudi govor kakv susrećemo i u novelistici : lokalnu ličku ikavicu.1852.završava prvi moderni prijevod Svetog pisma.
Adolf Veber Tkalčević (1825-1889) Pripada razdoblju protorealizma.Javlja se u Danici 1847. Kratki opis duga puta ( PeštaBakar) časkajući uzgred o rodoljublju,narodnosti,jeziku.U rodoljublju,narodnosti,jeziku.U apsolutizmu pise u «Nevenu».Bio je prevoditelj, kritičar , kritizirao društvene i kulturne prilike.Poznat je njegov člank Nješto o kazalištu,Danica,1848,u kojem on traži da se u repertoar naših kazališta uvedu prvenstveno slavenske drame,a tek potom tal.,fran.i njem.Dalje je pisao putopise : Listovi o Italiji, Put na Plitvic.Bio je osnivač zagrebačke filološke škole,radio na objedinjavanju 3 narječja u jedan :jezično jednistvo.Prvi postavio da se naša metrika treba zasnivati na akcentu.Također bio je nove noveli list st,m ,međ eđuu prvi prvima ma zaro zaroni nioo u aktu aktual alnu nu prob proble lema mati tiku ku svog svogaa vrem vremen ena: a: Nadala Bakarka,1871.,Avelina Bakranina ljuvene zgode i nezgode, 1855., Zagrepkinj,1855.Prvi je poče počeoo pisati pisati djela djela s antihe antiheroj rojem em i bez bez sretno sretnogg završ završetk etka;n a;nago agovje vješta štava va realis realistič tički ki pristu pristupp književnosti (suvremeno!).U njegovim novelama naglašenije etička,nego rodoljubnja poruka prvi znak predrealističkog modela u hrv.knj. hrv.knj.
Mirko Bogović ( 1816-1893)
4
Javlja Javlja se u književn književnosti osti 1841.njem 1841.njemačko ačkom m lirikom (Croatia,1841. (Croatia,1841.),a ),a potom potom i hrv.poe hrv.poezijom zijom (Dan (Danic ica, a,18 1841 41.) .)Bi Bioo je ured uredni nikk Neve Nevena na i 1853 1853.. i zatv zatvar aran an zbog zbog obja objavl vljiv jivan anja ja pjes pjesam amaa milj ljee i kovi kovilj ljee1847.,pre I.Filip I.Filipovi ovića ća.Zb .Zbirk irkee su mu Ljubice 1844.i Smi 1847.,pretežn težnoo refleksivn refleksivnog og karaktera, u kojima se osjeća utjecaj dubrovačkih pjesnika,te Domorodni glasi 1848. u kojim se javio kao domoljubni pjesnik s tematiziranjem potrebe sloge,ljubavi prema narodu i jeziku,te otpor prema tuđincu.Nakon apsolutizma piše 4 knjige Vignage I-IV 1861-1878. ,u kojima su kao i u Strjelicama 1878., anakreontske i satirične teme (vino,zabava,stari/mladi). U novelam je su pretežno hajdučko-turske teme (kao i Kukuljević,Demetar,Vukotinović) : Hajduk Gojko ,Crnogorska osveta, Krvavi most u Zagrebu, dok je Šilo za ognjilo novela iz suvremenog života prožeta humorističkim tonom.Od drama napisao je 3 petočine povijesne tragedije u dese desete terc rcuu prep prepun unee figu figura ra iz usme usmene ne juna junačk čkee epik epike, e,ss poli politi tičk čkim im nabo naboje jem m i izra izrazi zito to protuhab protuhabsbur sburških ških stavova stavova Frankopan 1856 1856.( .(bo borb rbee za hrv hrv,pri ,prije jest stol olje je i dovo dovoođ ođen enje je Stjepan,po ,poslje sljednj dnjii kralj kralj bosans bosanski ki 1857., Habsb Habsburg urgova ovaca ca na njega njega.), .), Stjepan 1857.,nap napisa isana na je prema prema šekspirovskim šekspirovskim tematskim matricama: Machbet.a središnja tema je propast Bosne ne samo zbog navale Turaka,već zbog unutarnje nesloge. Matija Gubec,kralj seljački ,1859.,na ,1859.,na temelju temelju pov.podataka dramatizira zbivanja iz seljačke bune 1573.,uvodi likove iz puka;oštra granica između poz.i neg.značajkiUredio poeziju A.Nemčića.Želi očuvati nacionalnu svijest koju su probudili ilirci,te u članku « Naša knj. u novije doba »,1852.optužuje one koji su napustili knj.u korist politike,pa je nastalo mrtvilo.Smatra da je knj.narodni borac na svijetlom polju duha i prosvjete.Njegova prosvjete.Njegova literarni rad nema presudnih presudnih umjetničkih vrijednosti. vrijednosti.
A.P.Kazali ( 1815-1894.) U Zadru urednik lista « Glasnik dalmatinski».Bio je avangardni pisac svoga doba,čije je pje pjesn sniš ištv tvoo ma manj njee pove poveza zano no s hrv hrv. ilir iliriz izmo mom m i roma romant ntiz izmo mom, m,aa više više s euro europs psko kom m knj.1 knj.19.s 9.st., t.,pog pogoto otovo vo s Byrono Byronom.O m.Odli dlikuj kujee se šaroli šarolikoš košču, ču,te te sklado skladom m kozmop kozmopoli olitan tansko skogg i lokalnog,općeg i osobnog,racionalnog i intuitivnog te raguzeizmom.U «Zori dalmatinskoj objavio je pripovijest Sirotica lopudska ,koju je kasnije izdaje u Zg.pod nazivom Lopudska sirotica i oznakom roman.Napisao je i pjesancu Zlatka 1856,.u kojoj prikazuje ljubav između udane dubrovkinje i poljskog časnika,tematika je općeljudska,a općeljudska,a ne nacionalna,a oblik je sinteza rista vicah vicah udovica udovicahh 1857.je epsko epskog, g, lirskog lirskog,, dramsk dramskog, og,te te je stih stih i me metar tar raznov raznovrsa rsan. n. Trista domoljubno intonirana drmaska pjesanca u kojoj je uzeo temu iz legende o Tristo Vica udovica,nakon nesreće dbk.brodova kraj Alžira 1541.Osim odjeka stare knj.u djelu imamo i prisjećanja iz tal.i eng.knj.19.st.Pjesanca «Glas iz pustinje» napisana je u 10-etercima,to je golema elegija o slvenstvu,u kojoj se preporodne misli i osjećaji domoljublja isprepliću s unutarnjim nemirom.Tom tematskom krugu pripada i pjesma Dvie vile, u kojoj velebitski i nevesinjska vila razgovaraju o narodu i njegovim ciljevima.Ep « Grobnik » 1863.posvećuje Strossmayeru i Anki Zmajićevoj,i to je evokacija hrv.pobjede hrv.pobjede nad mongolima 1242. Prevladava osjećaj narodne tragike,slobodarstva. Deseterci se izmjenjuju s 8-smercima. Njegovo životno djelo je ep Ćoso, pisao ga od 1840-80.,a sastoji se od 24 pjevanja i ima 23120 stihova,pisana oktavama,stih epski,narodni epski,narodni deseterac.Imamo i rukovet lirskih pjesama (u ostavštini ) Paljetci, Marunko II i Novi Marunko,spjevovi Cviet neimeni i Izgnanik . Govorio da sami sebe moramo otkriti,a ne kopirati druge.Prvi preveo 1.pj. «Ilijade»,te cijelog «Julija Cezara».Ogled Literatura i civilizacija jedan od najboljih eseja 19st.
Luka Botić (1830-1863)
5
U knj.se javlja u Nevenu 1854.pripovijetkom « Pobratimstvo» ,za koju dobija nagradu nagradu za koju su glasa glasali li čitate čitatelji lji,te ,te 3.krać 3.kraćee pj. i pripov pripovije ijetko tkom m iz saraje sarajevsk vskog og života života Dilber Hasan»,a 1861.pripovijesti Bijedna Mara i Petar Bačić 1862. Piše u duhu narodnog preporoda.Svjestan kobne 1848.i zavedenosti Hrvata,zbog čega je Dalmacija ostala odvojena.Zanesen idejom slobode,pobratimstva,ravnopravnosti.Ogorčen razjedinjenošću i neslogom.Na Bijednu Mar» (ljubav Mare i Adela,6.pjevanja.)utjecalo je Marko Kazotijevo djelo Miljenko i Dobrila,te narod narodna na pj. Zlosretki njom Botić Botić tema temats tski ki preki prekida da tradi tradici ciju ju Zlosretkinja nja Mare Mare Biteljinka Biteljinka» i s njom hrv.knj.,koja hrv.knj.,koja je crno prikazivala sve što je tursko, muslimansko,a bijelo što je kršćansko.Htio kršćansko.Htio je stvoriti stvoriti živa čovjeka čovjeka s obje str.,te str.,te afirmirati afirmirati ideju bratstva,l bratstva,ljubav jubavi.Ima i.Ima vizionarski vizionarskihh motiva npr.san npr.san pjesnika Bogtulija –autoportret-nositelj bratstva i ljepote.
Mato Vodopić (1816-1893) Poče Počeoo pisa pisati ti u gimn gimnaz azij ijii na tal. tal.je jez. z..P .Prv rvaa hrv hrv.pj. .pj. Razgovo 1851.,.,Robinjica Razgovorr pastier pastiersk sk i 1851 1875.stih 1875.stihovan ovana,rom a,romantič antična na priča o hercegov hercegov.robi .robinjici njici zarobljeno zarobljenojj kao dijete,ko dijete,koju ju spašava spašava brat,napisana je u c-bijeloj tehnici.Prvo prozno djelo mu je Marija Konavoka Konavoka 1893.,pokušaj otmice djevojke,roditeljska privola,mladićeva strast.Monotona radnja,naivni zapleti,papirnati likovi,ali likovi,ali je vrijednost vrijednost u etnografs etnografskim kim detaljima, detaljima,pučk pučkom om govornom govornom jez.,opis jez.,opisuu patrijahaln patrijahalnog og konavoskog života.Kratki roman Tužna Jele 1868,,napisana po istinitom događaju puna je realist.po realist.pojedin jedinosti osti iz gruškog-p gruškog-pomors omorskog kog života.V života.Vrijed rijednost nost u ilustraciji ilustraciji primorskog primorskog mjestamjestazaljeva,b zaljeva,brodog rodogradili radilišta,o šta,oskud skudica, ica,duh duh kršćansko kršćansko-patri -patrijahal jahalnog nog morala morala i obitelj.ob obitelj.običaja ičaja,radn ,radnii svijet koji živi skromno,škrto,ali pošteno,autentičan prikaz dbk.puka 19 st.« Na dobroskijem razvalinam»188 »1881. 1.-r -rom oman an o davn davnim im bosa bosans nski kim m vrem vremen enim imaa XVI XVI st., st.,od odno noss Turak urakaa i kršćana,pisan kršćana,pisan c-b.tehnikom,nadovezujući c-b.tehnikom,nadovezujući se na hajdučko-tursku novelistiku.
Janko Jurković (1827-1889) Svestrani Svestrani književni književnik,ure k,urednik dnik časopisa časopisa «Naše «Naše gore list»,pisa list»,pisaoo komedije, komedije,poez poeziju,p iju,putopi utopisne sne crtice,itd.U knj.se javlja 1854.Neven s novelom Da's ostala što jesi,iako se je već u sjemeništu objavio prvu pripovijest «Janješce».T «Janješce».Tematizira ematizira malograđansku sredinu od kojih je najznačajnija «Pavao Čuturić» ili «Ulomci i iz lomna i krševita života jednog starovjerskog učitelja» ,Neve ,Neven, n, 1855., 1855.,koj kojaa ima sve elemen elemente te mod modern ernee pripov pripovjed jedačk ačkee strukt strukture ure i tako tako prekid prekidaa s hajdu hajdučk čko-t. o-t.nov noveli elisti stikom kom .Kroz .Kroz njegov njegovee pripov pripovije ijesti sti prolaz prolazee uglavn uglavnom om seosk seoskii učitel učitelji ji («Timotije Patkov» 1872.,»Seoski mecenat» cenat» 1880.(sim 1880.(simbol bol nesretnika nesretnika P.Čuturić,k .Čuturić,koji oji život ppro rovo vodi diuu nesk neskla ladu du s vl.ž vl.žel elja jama ma i mo mogu gućn ćnos osti tima ma,s ,sve ve na gran granic icii iron ironij ije, e,tr trag agik ikee i komike kom ike),s ),sveć većeni enici, ci,đa đaci, ci,sel seljac jaci.P i.Prom romatra atrajuć jućii društv društven enuu str.ži str.život votaa on otkriv otkrivaa kroz kroz likove likove nelo nelogi gičn čnos osti ti i defo deform rmac acij ijee u svojo vojojj sred sredin ini. i.U U svoj svojim im član članci cima ma « O meta metafo fori ri naše našegg jezika»,»Misli o jeziku1855.,Neven»,»Moja o kazalištu»1855.,Neven oštro se zalagao protiv dilentantizma,a za više više estets estetske ke kriter kriterije ije u knj.,t knj.,tee oštrij oštrijuu kritik kritiku.I u.Isti stica caoo važnos važnostt majke majke u jez jezič ično nom m odga odgaja janj njuu djec djece. e.Sm Smat atra ra da su trag traged edij ijee dost dostaa neuv neuvje jerl rlji jive ve,n ,ned edos oslj ljed edna na psiholo.uvjerljivost i da treba pisati komedije,koja ima dosta tema,a zad.su visoko iznad zabav zabave. e. Komedi Komedije je « Pradjedova previš išee su dida didakt ktič ične ne i Pradjedova slika», «Čarobna Čarobna bilježnica bilježnica», prev moralne.Pisao je feljtone « Tuskurlandije »,1860,i predhodi Šenoinoj feljtonistici,,knjiž.mora biti odraz događanja.Znao je kako treba pisati i o čemu,ali mu je falilo stvaralače snage da to i sprov rovede ede u svoji vojim m djeli jelima ma.P .Put utoopis pis « Mikr Mikrosk oskop opičn ičnee crtic crticee pu putop topisn isne, e,od od Zg,d Zg,doo N.Sada»,1862. 6
Rikard Jorgovanić (1853-1880) Od samog početka dobro prihvaćen,Šenoin ljubimac,a Harambašić se pozabavio oko izdanja njegovih djela.U njegovo doba osjećaju se novi pogledi na tematiku, estetsko vrednovanje, izraz (Šenoa,1865,Naša knjiž.),ali još uvijek i nac.oslobođenje.On je prvi izrazitiji (izuzev nešto nešto Vraza) raza) subjek subjektivn tivnii ljubav ljubavni ni pj.kod pj.kod nas,ko nas,koji ji pjeva pjeva tužnim tužnim stihov stihovima ima o sebi sebi i svom svom udesu.Dok su početničke balade bile proivzvod literarne mode,kasnjiji elegijski stihovi su odraz njegove duše.Do njega je ljubavna poezija bila škrta,usmjernea imaginarnom simbolu (dom (domov ovin ina= a=že žena na), ),te te on proš prošir iruj ujee gran granic icee ljub ljubav avne ne poez poezij ije. e.Ra Razv zvio io je kult kult žens ženske ke ljepote,nedostižnog ideala,jedan od onih,koji najiskrenije ljubi. I proz prozaa je krea kreati tivn vnaa čežn čežnja ja da se nađe nađe indi indivi vidu dual alni ni um umje jetn tnič ički ki izra izraz. z.Pi Piše še u ma mani niri ri njem.r njem.roma omanti ntizma zma i zap.s zap.sent entime imenta ntaliz lizma. ma.Raz Razvij vijaa krimina kriminalni lni roman roman « Crne Crne niti niti»,mistiku «Ljubav na odru»,spletke i nenadani obrati « Žena i ljubovca»,ali je radnja često bez psih psiholo ološke ške motivi motivirno rnosti sti;ud ;udovo ovolja ljava va public publici.U i.Unio nio je po mod modii njem. njem.rom roman antizm tizmaa motive motive iz aristokrat aristokrat.ples .plesa.Nje a.Njegov gov roma « Mlinar ekim odlom dlomcciam iam je opis opis sela iz Mlinareva eva djeca djeca» u nekim Korak napr naprije ijedd», «Purgar i «Reg «Regis istr trat atur ure» e».P .Pis isao ao je i žive žive,d ,duh uhov ovit itee felj feljto tone ne « Korak hrv.versifikaciji,graditelj stiha.Nasljeđuje ga Harambašić.Novim Harambašić.Novim motivima građanin».Pridonio hrv.versifikaciji,graditelj predstavlja pokušaj europizacije naše knj.Harambašić izdao « Sabrane pjesme,1890;Sabrane pripovijesti,1889.
Juraj Carić (osnivač hrv.pomorske beletristike) Nau Nautič tičar ar s Hvar Hvara, a,za za čije čije ime ime čuje čujemo mo tek tek u Pomo Pomors rsko kojj enci encikl klop oped ediji iji,1 ,195 955. 5.,j ,jer er ga je pov.knj.izbjegavala,iako je on dao prvi značajniji zapis o našem čovjeku na moru!Njegova djela vezana su uz more,otoke,ljude.Karakterističan je njegov opis vjetrova,plima,vreve na ulici,valova,oluja (realizam).Kao narodnjak zalagao se za slogu Srba i Hrvata « Krvava osveta .Tu su još još djela jela o naši našim m oto otočani čanim ma « S naši u Boki Boki Koto Kotorsk rskoj oj».Tu našihh ostr ostrva va»,»Obitelj rudžbi Matice rom roman « Kris kap.Opovića».Izdaje po narud Kristo tofo forr Kolu olumb mboo i otkr otkrić ićee Amerike»,1892.Svoja pomorska iskustva i doživljaje beletristički-putopisno opisao u « Slike iz »,1884 84 «Preko 1885 Prek pomors pomorskog kog života života»,18 Preko Sredoz Sredozem emnog nog mora,i 1885 Prekoo Crnog rnog mora mora i Atlantika.Jedno od najboljih putopisno-beletrističkih djela. Franjo Marković (1845-1914) Javio se u knj.1860.pj «Noćno pitan tanje» je» u đačkom časopisu «Domovina»,a 1864.p 1864.prog rogram ramats atskom kom pj.»An pj.»Anđeo đeo slavlj slavljans anstva tva»» izraža izražava va svoje svoje slave slavenof nofils ilstvo tvo.U .U kasni kasnijoj joj mladenačkoj lirici gdje prevladavaju romance i balade osjeća se itjecaj Byrona,Puškina i posebno Mickiewicza,te po uzoru na njegov ep «Pan Tadeusz» i Puškinova «E.Onjegina» piše svoj idil idilič ični ni spjev jev u 3.pj. .pj.»» Dom i svije »1865. 5.uu jamp jampsk skim im pent pentam amet etrim rimaa s rimom rimom ijet»186 aabbcc.,objavljena tek 1883 u kojem prikazje društveni i pl. život u vrijeme apsolutizma.Drugi ep «Kohan i Vlasta» 1868.u 5.pj.jampski jedanaesteri prikazuju život baltičkih polapskih Slavena,u vrijeme prisilne germanizacije,s jasnim aluzijama na svoje vrijeme.Bio je kazališni kritičar kritičar (Vijena (Vijenac186 c1869-187 9-1870.)Pv 0.)Pvri ri počeo počeo znanstven znanstvenoo i metodički metodički tretirati tretirati kritiku..1 kritiku..1972.k 972.kad ad kratkotrajno i uređuje časopis objavljuje 2 petočine pov.tragedije « Benko Bot»praiz.1899. i «Karlo Drački» praiz.1894.,koja praiz.1894.,koja je i uvod u četverodijelni četverodijelni neostvareni ciklus izvan kojega kojega je 7
i 5.čina pov.trag. « Zvonimir Zvonimir kralj hrvatski i dalmatinski» dalmatinski» ,nastala povodom 800. obljetnice Z.krunidbe Z.krunidbe.U .U «Benko «Benko B.»radnja B.»radnja u 13.st.pod 13.st.podcrtana crtana klasicist klasicist.corn .corneillov eillovom om dilemom dilemom između između ljuba ljubavi vi i dužnos dužnosti,č ti,čast astii i dostoj dostojans anstva tva,a ,a u Zvonim Zvonimiru iru sukob sukob na opreci opreci kraljkralj-čov čovjek jek,do ,dokk u «K.Dračkom» zastupa ideju slobode individualnog duha u sukobu s nametnutim dogmatskim mišlje mišljenji njima. ma.Piš Pišee i estets estetsko ko kritič kritičke ke raspra rasprave ve o Gundul Gundulići ići,De ,Demet metru, ru,V Vrazu,i razu,itd. td.Kao Kao đak Zimmermana Zimmermana i Herbarta Herbarta (njem.fi (njem.filozof lozofaa i estetiča estetičara) ra) u svojoj svojoj je esteti estetici ci « Prilog estetičkoj 1903.. bio bio izra izrazi zitt nauc naucii o bala baladi di i roma romanc ncii» 1899. i «Razvoj Razvoj obćeni obćenite te estetik estetike» e» 1903 formalist,smatrajući formu tijelom kojem se svako umjetničko djelo mora prilagoditi.Zalaže se za literarne literarne motive,za motive,za apsolutnu apsolutnu ljepotu, ljepotu, (umjetnik (umjetnik treba idealizirat idealizirati,odb i,odbacuje acuje realizam), realizam),ii nadvremenost umjetničkog djela.
August Šenoa
(1838-1881)
Okušao se u gotovo svim knj.vrstam:romau,noveli,feljtonu,polemici,putopisu,lirskoj i epskoj poeziji,d poeziji,drami, rami,kritici kritici i esejistici. esejistici.Zače Začetnik tnik feljtonistik feljtonistike,pr e,pretvar etvaraa ga u literarni literarni žanr.Felj žanr.Feljtoni toni «Zagrebulje» u kojima komentira aktualne neg.pojave u zg.svakodnevnici: odnarođenost, moraln moralnaa odstup odstupanj anja,i a,itd. td.Bio Bio je i kazali kazališni šni kritič kritičar ar,a ,a u ma manif nifest estuu O Hrvats Hrvatskom kom kazali kazalištu štu,, 1866.d 1866.daj ajee progra program m njegov njegovaa buduće budućegg razvit razvitka. ka.Ant Antige igerma rmansk nskii raspol raspolož ožen en traži traži okret okret ka franc,tal.i slav dramskoj knj.,te izvornoj hrv.,doveo hrv.,doveo na scenu Shakespearea , Moliera; Schillera, Goethea.Napisao je samo jednu dramu:komediju iz zg.života u 3 čina « Ljubica»,1866.-prvi poku pokušaj šaj da se na sceni sceni prikaž prikažee suvrem suvremen enii zg.živ zg.život, ot,aa drugo drugo dramsk dramskoo djelo djelo je traged tragedija ija Najveći domet Slavka,nedovršen. ostvario je kao romanopisac-odgajatelj čitateljske publike.Njegova stvaralačka kretivnost je usmjerna kako stoji u kritičko-polemičkom tekstu « Naša književnost književnost», Glasonoša,1865.) ka građi građi iz nacio nacional nalne ne pov.,t pov.,tee na suvrem suvremen enee događa događaje. je.Nap Napisa isaoo je 5 pov.rom pov.romana ana:: Zlatarovo zlato,1871.,Čuvaj se senjske ruke,1875;Seljačka buna,1877; Diogeneš,1978.,Kletva,188081-nedovršen.-tipični akcijski romani s burnim zapletima i razvedenom radnjom,dok su likovi u duhu romantičarskih modela pr.hrabri vitezovi,fatalna žena,intrigant (osnovno mu je da zapliće i raspliće radnju),poštena i plemenita žena.-djela slijede model pov.romana,koji pov.romana,koji je uvoe W.Scott .Scott.-b .-bit it je u vjerno vjernojj rekons rekonstru trukci kciji ji pov.zb pov.zbiva ivanja nja,na ,na temelj temeljuu pov pov.vrela .vrela.U .U Šenoin Šenoinim im pov.romanima uvijek se inzistira na analogiji pov. i sadašnjosti, jer taj pov.događaj je ključ za rješ rješav avan anje je aktu aktual alni nihh nac. nac.ii soci socija jaln lnih ih prob proble lema ma.N .Nag agla laše šena na je i mo mora raln lnoo-od odgo gojn jnaa komponenta.Šenoa komponenta.Šenoa je idealizirao neke dijelove hrv.prošlosti hrv.prošlosti s cilje da čitatelj pobudi plemenitost, optimizam, patriotizam i osjećaj vl.moralne odgovornosti.Njegov model mod el pov.ro pov.roma mana na izvrši izvršioo je velik velikii utjeca utjecajj na hrv.pr hrv.pripo ipovije vijednu dnu prozu prozu.Sr .Srtuk tuktur turaa romana romana,, pos poseb ebno no fabu fabula la najč najčeš ešće će je roma romant ntič ična na,a ,ali li je veći većina na likov likova, a,po pogo goto tovo vo iz građ građan ansk skih ih i malograđanskih sredina realistički vrlo uvjerljiva. Pisao je i povjestice(u stihu s motivima iz pov.) : Propast Venecije, Petar Svačić, Šljivari, narodne predaj predajee Kameni svatovi, Kugina kuća, Postolar i vrag.I Anka Nerevanka; ili iz narodne mali ma li su isti isti cilj cilj kao kao i pov pov.rom .roman ani, i,aa to je da budu budu sred sredst stvo vo naci nacion on.o .odg dgoj ojaa i prav pravaa šk.r šk.rod odol olju jubl blja ja,p ,paa uvije uvijekk sadr sadrže že aktu aktual alnu nu notu notu i jasn jasnuu idej idejnu nu poru poruku ku.U .U roma romani nima ma i pripovijetkama s temom iz suvremenog života,tematizira socijalne,političke, i etičke probleme svog vremena:odnos selo-grad Prosjak Luka,odlazak seljačkih sinova ba školovanje u grad,i njihovo uzdizanje ili propadanje na društvenoj ljestvici Prijan Lovro, Vijenac, 1973.,nemoral i rasipništvo u građanskim krugovima, Ilijina oporuka,1876;tragedije i zanose naših učiteljica u selima Branka,1881.U tim djelima inzistira na psihološkoj i socijalnoj motivaciji.Likovi su vezani za konkretnu sredinu i domaće tlo.U pripovijetci Prijan Lovro načeo je temu o problemu intelektualca neshvaćenog u sredini u kojoj živi.Bio je 8god.urednik Vijenca,otkrio Vijenca,otkrio je niz talenata i dao im potporu u radu.Bio je toliko snažan ličnost hrv.knj.19st.da se čitavo 8
razdoblje od 1865-1881,naziva njegovim imenom (Šenoino doba).Zaslužan je za stvaranje domaće dom aće čitate čitateljs ljske ke publike publike,za ,za afirma afirmacij cijuu romana romana.Pi .Pisao sao je standa standardn rdnimim-što štokav kavski skim.. m..ii promovirao ga.
REALIZAM Ante Kovačić (1845-1889) Javio se u književnosti poetskim tekstovima,i to u đačkom litografiranom listu»Nada» 1871. i «Bunjevačke i šokačke vile»1873.ali ti tekstovi nemaju neku umjetničku vrijednost.U zreloj i kvalitetnijoj literarnoj fazi predstavio se kao žučan satiričar koji se posebno obrušio na narodnjake i njihovu političku opciju(travestij Smrt Babe Č.na poznati Mažuranićev ep.)Vodio je polemike ,i najpoznatije su one s Šenoom i R.Jorgovanićem-no više se one bile na političkoideološkoj osnovi ,no književnoj.U tim početcima osim poezije,bavio se i feljtonistikom,koju piše s naglašeno satiričko-ironijskim odnosom prema aktualnim i političkim zbivanjima.Serija feljtona «IZ bombaja»,1879 »,1879-18 -1884, 84,ka kaoo niz slika slika iz društv društveno enogg života života gdje gdje kritiz kritizira ira kako kako stranačke ,tako i karakterne osobine narodnjaka (Mažuranića,Štrosmajera,Šenou).Prvo veće Baruničina ina ljubav ljubav» (Vije pro prozn znoo djel djeloo je «Barunič (Vijenac nac.18 .1877) 77),ko ,koja ja je strukt strukturi uriran ranaa kao mod model el trivijalnog romana:tajna društva,dvoboji,otmice,samoubojstva,ubojstva i lik fatalne žene,kao simbol simbol zle sudbine sudbine gl.junaka,k gl.junaka,koji oji se provlači provlači kroz sva njegova njegova djela,npr djela,npr.to .to je u ovom djelu grofica Greštajn,u Fiškalu Elvira,u «U Registraturi» to je Laura.Drugo djelo je « Fiškla»1882,te «Među Žabari»-kritizira aristrokraciju i malograđanstvo.,čijim epizodama i opsima najavljuje njegovo najznačajnije djelo « U Registraturi(Vijenac,1888)On (Vijenac,1888)On u svojim djelima problematizira odnos selo-grad,/uprao jer on sam potječe iz te relacije),ali to se odnosi na kompleksne pro promj mjen enee koje koje selo selo doži doživl vlja java va u zbli zbliža žava vanj njuu s grad gradom om,p ,prv rven enst stve veno no se to odno odnosi si na promjene.seljaka,tj.dolazi do toga da seosko stanovništvo u dodiru s gradom mijenja ne samo svoje navike već i karakterne osobine,te tako stvara tip polinteligenta ,kojeg izvodi iz seoske sredine(kakv se u to vrijeme i počeo uz njegovoj sredini kristalizirati),koji u okvirima grada i gradskih odnosa,i građanskog morala (taj seoski čovjek) ne dopire dalje od poluinteligenta,i to ne samo u intelektualnom smislu,već još više u formiranju osobnih moralnih kvaliteta.Takav poluinteligent je lik kumordinara Žorža,Ivičin ujak,,zatim Karolina i Vilko «Fiškal»,pjesnik Imbric Imbricaa Špiček Špiček »U regist registrat raturi» uri»,za ,zaim im u «Među «Među žabari žabari»ih »ih prona pronalaz lazimo imo niz.Ro niz.Roma mann « U registraturi» (pri (prika kazu zuje je prob probija ijanj njee selja seljaka ka u grad gradsk skoj oj sred sredin ini) i) jeda jedann je od najb najbol olji jihh 19.st.,posebnost je osim u likovima u tome što Kovačić razbija kompoziciju romana,koja se do njega uvijek odvijala ravnolinijski,bez odstupanja od normalnog vremenskog tijeka..on u tom pogle pogledu du donos donosii novost novost,i,i vrieme vriemensk nskii tijek tijek je takav takav da on epizod epizoduu koja koja prema prema stvarn stvarnom om vremenskom slijedu dolazi na kraju pripovijedke,on stavlja na početak i njome nas uvodi u roman,pa se opet vraća na početak i razvija fabulu,U registraturi on stvara oblik tzv,okvirne pri prippovij ovijes esti ti..Prvi Prvi dio pisa isan u prv prvom lic licu,Iv u,Ivic icaa sam prič riča,dru ,drugi gi i tre treći pisa isan u 3.licu»sveznajući»pripovjedač. 3.licu»sveznajući»pripovjedač.Prvi Prvi dio je i najbolji i njega se i uzima kad se govori o najboljem djelu 19.st.,jer u 2.i 3.ima dosta sentimentalno-romantičarskih epizoda,koje se teško uklapaju u cjelinu romana,i mjestimično nisu bolje od proze 60/70god.Specifičan je svojom tehnikom opisa,kovanicama i neologizmima,kao i uvođenje kajkavskih elemenata u štokavski standardni j.što dovodi do stvaranja sočnog knj.izraza.
9
Eugen Kumičić (1850-1904) Pripada razdolju realizma,u knj.ulazi pripovjetkom «slučaj»,pisanu pod pseudonimom E.K Bersečanin u sušačkoj «Slobodi»1879.Njegovo stvaralaštvo možemo podijeliti na 3 interesna kruga: pripovijetke i romani iz istarskog života i povijrsni romani.U pripovijetkami i romanima r omanima iz ist.života fabula se ne odvija na morau.,na brodovima,već na kopnu crtajući domaći puk(male poštene ribare,ili prostodušne i neiskvarene djevojke),te strance aristokrate,trgovce (uglavnom talijane) i to crno bijelom tehnikom :strano:negativno, domaće pozitivno,na taj način osnovna intencija mu je bila prikazati ljud z naše sredine u odnosu sa strancima.(idila koju ruše stranci svojim dolaskom)-tu prepoznajemo njegovu pravašku ideologiju..priče iz tog bosiljak 1905,Primorci 1882. kruga kruga su:Začuđeni svatovi 1883,Jelkin bosiljak 1882. itd.Istarsk itd.Istarskii roman :»Preko mora»,1889.Pisao je i naturalističke romane (romani iz ZG.života).Svoje poznavanje naturalizmma i Zolinog maniesta «le roman experimental» pokazao je u članku « O romanu» (Hrv.vila,1883).Nastojeć (Hrv.vila,1883).Nastojećii ostvariti naturalistički model piše romane iz i z Zg.života « Olga i Lina» ( prikaziva prikazivajući jući olgu dobrom dobrom hrv.,a hrv.,a Linu neg.stran neg.strankinjom kinjom),188 ),1881,» 1,» Gospođa Sabina»,1883,s koji kojima ma on izno iznosi si slik slikuu suvr suvrem emen enog og grad gradsk skog og živo života ta sa svim svim njeg njegov ovim im salo salons nski kim m intrigama,konverzacijama koje se svodi na isticanju najnižih ljudskih strasti,ili spletke kako doći do novca,,,Ali budući je Zg.u to vrijeme bio provincijski grad u odnosu na Pariz Kumičić je morao morao pribje pribjegav gavati ati mašti.. mašti..U U povije povijesn snom om romanu romanu «Kraljica Lepa»192 iznosi epopeju propa propasti sti hrv.sa hrv.samos mostal talnos nosti, ti,aa u «Uroti zrinsko-frank »18944 trag tragič ičan an kraj kraj dviju dviju zrinsko-frankopansk opanskoj oj»189 velik likašk aških obit obiteelji lji iz 17.st 7.st.K .K.i .ika kaoo dono donosi si avanga angard rdnne misli isli za našu knj. knj.on onog og doba,pribjegavajući naturalističkoj metodi ipak ostao zarobljenikom tradiciomnalnih i u ono vrijem vrijemee zasta zastarij rijeli elihh stilov stilovaa /senti /sentime ment. nt. I romant romant./, ./,ist istoo kao što je nacio nacional nal.te .temat matika ika ostala ostala dominantna od socijalne.Bio je tendenciozna pravaški u svojim djelima
Josip Kozarac (1858-1906) U početnoj fazi njegova su djela plod lektire i književnog utjecaja ( Tartufov unuk,Turci u Karlovcu),a jedinos u Priče djeda Nike nastale promatranjem života,problematike sela,ali ipak ipak prevla prevlada dava va didakt didaktika ika.U .U njegov njegovoo doba doba jača jača strani strani kapita kapital,a l,a Hrv.ek Hrv.ekono onomsk mskii ovisi ovisi o Mađarskoj,te propada selo u koje dolazi tuđin;propadanje patrijahalnih zadruga osiromašivanje seljaka, nemorala zbog utjecaja stranaca (Tena)On (Tena)On piše s tezom-želi upozoriti da smo i mi sami krivi,a ne samo tuđin.U Beču,u vrijeme studija upoznaje ideje Darwina i Smitha i provodi ih kroz svoja djela Mrtvi kapital,1889;Među svjetlom i tminom, 1891;Slavonska šuma, 1988; Tena, 1894.On je za gospodarsku i moralnu obnovu radom.Razočaran Khuenovim režimom počinje počinje pisati pisati psihološke psihološke novele,te se smatra smatra začetnikom začetnikom nove psihološ psihološke ke pripovijes pripovijesti,te ti,te pjesnikom žene,jer je među prvima oživio ženske likove,kao individue Oprava,1899, Mira ,1890.Nakon on pada Khuenaova Khuenaova režima piše Žive kapitale Kodolićeva,Do Kodolićeva,Dona na Ines,1890.Nak kapitale ne bi li čovjeka vratio prirodi,selu.Bavios e socijalnom i ekonomskom problematikom.
Vjenceslav Novak (1859-1905)
10
U svojim svojim djelima djelima prikazuj prikazujee široke široke i panora panoramsk mskee slike slike društve društvenog nog života života i prilik prilikaa u nas nas (hrv.Balzac),te (hrv.Balzac),te uz temu propadanja propadanja plemstva među prvima uvodi proleterijat proleterijat u hrv.knj.,te hrv.knj.,te je mnogo pisao o malim ljudima:žandarima,kuharicama,gazdaricama.Motivski ljudima:žandarima,kuharicama,gazdaricama.Motivski opisuje rodni Senj (Pod Nehajem,Posljednji Stipančić,1899, Pavao Šegota),te je zbog senjskih motiva prozvan sinjskim Šenoom;opisuje podgorje sa specifičnim svijetom prosjaka i progovara o moralu (Fiškalova ispovijed,Podgorička pripovijest,1889);te imamo gradske motive kojima crta građanski i malograđanski svijet,inteligente i poluinteligente,činovnike,birokraciju,i prikazuje Dva svij svijet etaa,1901;Tito ito Dorč Dorčić ić,1906-odnos njihov nemoral i ograničene vidike ( Dva malograđ.sredine prema umjetniku)Zalazi i u svijet radničke sirotinje-socrealizam ( Nezasitnost i bijeda,U glib,Iz velegradskog podzemlja).U djelima često ima fantastičnih i mističnih elemenata.Gl.problem njegovih djela je sreća pojedincaU romanu Posljednji Stipančići,slika društveno-politička zbivanja,te proces osiromašenja senjskog gospodarstva-RI postala glavna luka,te senjsko patricijsko društvo lagano propada s propadanjem senjske pomorske trgovine.U romanu su najuspjeliji ženbski likovi Valpruga-majka,te Valpruga-majka,te pogotovo kći Lucija-koja je projekcija djevojke koja je odgojena u izrazito patrijahalnom smislu,lišena osnovnih ljudskih dimenzija, sukobu sa stvarnošću doživljava psihički šok.
Ksaver Šandor Đalski (Ljubomir Tito Josip Franjo Babić) (1854-1935) Bio je jedan jedan od najzn najznača ačajni jnijih jih prdsta prdstavni vnika ka hrv.re hrv.reali alizma zma.Me .Međšu đšu suvrem suvremeni enicim cimaa se ističe ističe temats tematskom kom raznol raznoliko ikošć šćuu i intele intelektu ktualn alnom om širino širinom!! m!!Gj. Gj. je prošao prošao različ različite ite literar literarne ne faze: faze: oduševljavao se Šenoom,Turgenjevom,Flaubertom,ali je reagirao i na struje koje su došle s razdobljem moderne.Tako da ga je prihvatila i generacija mladih i isticala kao svoj uzor (Neh (Nehaj ajve ve,D ,Dež ežma man) n).S .Sur urađ ađiv ivao ao je u mo mode dern rnis istič tički kim m časo časopi pisim sima: a:»M »Mla lado dost st», »,»H »Hrv rvat atsk skii salon,Na salon,Nada,S da,Savrem avremenik enik,Živo ,Život.U t.U književno književnosti sti se javlja javlja s novelom novelom Illustrissimu Illustrissimuss Batorych Batorych (Vijena (Vijenac,18 c,1884.)N 84.)Njego jegovo vo stvaralaš stvaralaštvo tvo možemo možemo podijeliti podijeliti na nekoliko nekoliko tematskih tematskih krugova krugova : Tematski kruh s zagaorskim motvima iz zagors.plemenitaškog života,zatim povijes.romani i pripov.iz šire društvene problematike,te nekoliko romana i prip.s naglašenom psihološkom moti mo tiva vaci cijo jom m i mist mistič ični nim m akce akcent ntom om.U .U orvi orvi tem. tem.kr krug ug prip pripad adaa nave navede dena na nove novela la,t ,tee portreti,zapisi,novele objedinjene objedinjene u zbirke « Pod starim krovovima» 1886.,»Iz varmedjinskih dana» 1891. i Diljem doma 1899.,te romani U dvoru(Vijenac,1885.) i Na rođenoj grudi (1890.)To je bilo vrijeme kad su se događale velike društvene promjene koje su neizostavno dovele do propadadanja svijeta u kojem je gj.odrastao i živio,tj.došlo je do nestajanja i propadanja plemenitaškog svijeta,što u njemu stvara poriv da to vrijeme zaustavi i spasi od zaborava nešto što se zauvijek rušilo.Ta djela su pisana pod utjecajem Turgenjeva i njegova poe poets tsko kogg real realiz izma ma,i ,i prož prožet etaa su njeg njegov ovim im impr impres esio ioni nizm zmom om:s :spo poso sobn bnos ostt uočv uočvan anja ja detalja,stvaranja atmosfere,psihološko nijansiranje likova.Važnu ulogu ima pejzaž koji je u funkci funkciji ji karakt karakteri eriza zacij cijee likova likova.Po .Povij vijes esni ni roman romanii nemaju nemaju veliku veliku liter liter.vrije .vrijedno dnost, st,al al njome njome nastavlja šenoinsku historijsku fikciju (« Za materinsku riječ,1906. U osvit 1892.,Dolazak Hrvata,1924.Njego interes za moderna strujanja dovodi do europeiziranja,moderniziranja i intelektua intelektualizira liziranja nja hrv,proz hrv,prozee unoseći unoseći nove tematska tematska područja. područja.U U djelima djelima unosi unosi ideje nekih nekih filozofa (Šopenhauer,niče,hartman),znanstvenika Darwina,spiritista Du Preala .Napisao je !. Hrv, roman ideje «Janko Borislavić» u kojem prikazuje hrv.intelektualca šopenhauerskog tipa,gdje nastoji proniknuti u tajnu hrv,duše...na tom tragu imamo i roman Radmilović prvi hrv Kunstlerroman,probl.umjetnika i njegov nezavidan položaj u društvu.Njegov najbolji roman je U noći (vijenac 1886.) ujedno i jedna od najboljih realističnih romana kod nas,gdje badahnut ppol olit itik ikom om kriti kritizi zira ra i anal analiz izira ira polit politič ičke ke prili prilike ke i daje daje slik slikuu hrv hrv.dru .društ štva va u kojem kojem vlad vladaa nemoral,korupcaj,kraijerizam.a nemoral,korupcaj,kraijerizam.a meta kritika je bezidejna omladina,obrušaav omladina,obrušaav se i na pravaše..tu je razrađen dobro lik ..??Piše i fantastične novele s metafizičkim ,okultističkim motivima: San 11
Zadnje djelo mu je političko-ž političko-žurnal urnalistič istički ki dr.Mišića,Kobna ljubav,Ljubav lajtanata Milića.Zadnje roman Prone «Hrvat at»1 »192 925. 5.,k ,kao ao rezu rezult ltat at obra obraču čuna na s vl.p vl.pol ol.i .ide deja jama ma i Pronevjer vjereni eni ideali ideali «Hrv iluzijama.,pogotovo iluzijom jugoslav.Napisao i 2,autobiografije Za moj životopis 1898 i Rukovet autobiografskih zapisaka,1923.
Josip Eugen Tomić Tomić (1843-1906) (1843-19 06) U poeziji je krenuo sigurnim putem,patriotsko-ljubavnim motivima o kojima je progovorio otvore otvorenij nijee nego nego drugi, drugi,jed jedina ina mu je zbirka zbirka Leljinke,.Piše ,.Piše dramske dramske tekstove, tekstove,nast nastavlja avljajući jući demet demetrov rov i Šenoin Šenoin rad.Pi rad.Piše še lake lake kom komade ade Bračna Bračna ponuda ponuda,po ,pokuš kušaj aj društv društvene ene drame drame Novi Novi red,pičku dramu Pastorak.Ali zbog naglašenih soc.,patriot.,rodoljubnih i didaktičkih tendencija nema nemaju ju veći veći znač značaj aj.P .Piš išee i pov pov.rom .roman anee (pro (prosv svje jeće ćenj nje, e,na nac. c.vr vrij ijed edno nost st))- Zmaj od Bosen,Kapitanova kći,Emin-agina ljuba,Za kralja-za dom ( u II.dijela : Pretorijanac, 1894., Žrtva ,1895. 5.). ).Nj Njeg egov ovoo je najb najbol olje je djel djeloo suvr suvrem emen enii druš društv tven enii roma romann Žrtva zabl zablud udee,189 ,1899,izmjena jena društvene društvene kronike kronike :propast :propast aristokrat aristokrata,us a,uspon pon građana, građana, s psihologij psihologijom om Melita,1899,izm posrnule žene ,koja ne mogavši obuzdati nagone upropašćuje sve oko sebe (vamp ženasoci sociol ološ oški ki i psih psihol ološ oški ki mo motiv tivir iran ana) a)-m -mel elita ita jedn jednaa od najz najzao aokr kruž užen enij ijih ih žens ženski kihh likov likovaa 19.st.Dovršio Šenoin roman Kletva.
Fran Mažuranić (1859-1928) Vječni lutalica,koji u svojim putovanjima traži smisao života i ljudske egzistencije.Napisao 2 zbirke Lišće,1887; i Od zore do mraka,1927;sastavljene od pjesama u prozi i crtica u kojima bilježi uspomene, refleksije o životu, i o svrsi ljudskog postojana,s neprestanim osjećajem nezadovljstva i traženjem izlaska iz njega.Pisao o problemima,domovni,itd.,aliterarni izraz je pronašao u kratkom,sentimentalnom kratkom,sentimentalnom i zgusnutom izrazu crtica.On je prvo ime u toj formi.
Josip Draženović
(1863-1942)
Javlja se u književnosti po prvi put u bakarskom listu Vragolan 1881.pod pseudonimom Ivša i Dinčić-Senjčad ljuta.Objavljivao i u «Hrv.vili», Savremeniku, Iskri, Balkanu, Slobodi, Vijencu, Vijencu, Hrv.kolu,itd.Uz F.Mažuranića najplodniji je hrv.crtičar u doba realizma:Gotovo cijeli njegov opus crtica (Iskrice,18 e,1887 87.) .)je je mo mono nolo logg pisc piscaa sa sami samim m sobo sobom, m,ot otkr kriv ivan anju ju smis smisla la života,rje života,rješava šavanja nja bitnih problema,it problema,itd.U d.U nekim pripovijet pripovijetkama kama ( Crtice iz hrv.života,1884.) naslućuje se nova tematika koju će potpuno afirmirati Leskovar,a to je riječ o suvišnom čovjeku,okrenutom čovjeku,okrenutom prošlosti,tj.fatalnije opterećenog njome,ptoklestvo koje čovejk nosi kao dio svog karaktera.U nizu crtica i novela obrađuje teme vezane za senjski ambijent ( Crtice iz primorskog malograđanskog života,1893.),a junaci su mali ljudi,oriđinali karakterističnio za provincijska mjesta.Bogatstvo jez.izraza,osjećaj jez.izraza,osjećaj za sinonime, i neologizme,naglašena neologizme,naglašena dinamika i rita ritam m reč. reč.ne neke ke su on njeg njegov ovih ih kara karakt kter eris isti tika ka.P .Pis isao ao je i roma romane ne Povijest Povijest jednog jednog 12
vjenčanja,1901 ,koji čini najbolji dio njegova opusa..U pripovijesti Nova era piše s očitom tende tendenci ncijom jom izvrg izvrgava avanju nju ruglu ruglu senjs senjske ke malogr malograđa ađansk nskee sredin sredinee koja koja se otkrila otkrila u trenut trenutku ku smjenjivanja vojničke uprave civilno.Tu dolazi do izražaja njegov humor,čak i satira (čime je prethodnik Kalebovih novela).Predstavio se kao slikar primorskog ambijenta svojeg doba i tipičnih likova te sredine.
August Harambašić (1860-1911) Pripada razdoblju realizma.U književnosti se javalja već kao srednjoškolac,u dječjem časopisu «Smilje «Smilje».1 ».1877 877.,d .,daa bi se ozbiljn ozbiljnijo ijom m knjiže književn vnom om surad suradnjom njom počeo počeo baviti baviti u središ središnje njem m knj.časo knj.časopisu pisu Vijenac ijenac 1879.Kao 1879.Kao đak se oduševlja oduševljavao vao pravaškim pravaškim nacionaln nacionalnim im i političkim političkim programom,te su mu njegov teperament i sposobnost govora donijeli ranu slavu.Već u 20esetim uređuje Hrvatsku vilu,a u 30-etim je doživio pjesnički uspjeh.Postaje popularizator pravaškog programa i piše po zahtjevima strnke domoljubnu liriku,budnice i davorije ,tako da imamo zbirku domoljubne lirike Slobodarke,1883.Po tome je bio najviše poznat i cijenjen a s opadanjem slave stranke prava i sam doživljava neuspjeh pred kraj života.Lakoća baratanja stihom nerijetko ga je odvodila u puki verbalizam i banalnost.Ciklus pjesama intimno ljubavne lirike posvećenih ženi,ljubavi i vinu pripadaju zbirkama Tugomilke 1887., Ružmarinke,i Sitne pjesme 1884,Nevenke..,ko ..,koje je su uglavn uglavnom om trenut trenutačn ačnih ih raspol raspolože oženja nja i kao kao odjek odjek vanjsk vanjskih ih događaja prije nego refleksija stvarnih unutarnjih doživljaja pjesnika.Pisao je i pj.za djecu Smilje i kovilje,zbirka pjesama i priča Mali raj 1891.Njegova lirika ima samo knj.-povijesni značaj,jer je intimnu iskrenost prevladala nacionalna retorika i podređenost trenutku,al je ipak značajna u razvitku hrv.poezije kao most između Šenoe i Kranjčevića.
S.S.Kranjčević (1865-1908) Javlja se u knj.1883.pjesmom Zavjet u Hrv.vili.On u punom smislu znači temeljit raskid s dugom tradicijom hrv.poezije.Prva zbirka mu je Bugarkinje 1885,. koja je još na tragu tradic tradicion ionaln alnee šenoin šenoinsko sko-ha -haram rambaš bašiće ićevsk vskee rodolj rodoljubn ubnee poezij poezije,a e,all već tad pokazu pokazuje je crte crte origin originaln alnog og pjesni pjesnika. ka.T To se poseb posebno no vidi vidi u tome tome što pišući pišući o poznat poznatoj oj temi temi rodolj rodoljubn ubnog og karaktera ne ostaje isključivo u okivirima vl.zemlje i naroda,već naslućuje neke općeljudske vrednote i probleme.Novost je što rodoljublje promatra kroz prizmu socijalnog,te svoj otpor prema tuđinstvu razvija do meditacija o probl.tiranstva uopće.Među prvima uvodi lik radnikate već u toj prvoj zbirci prisutan pj.konflikt između relig.i mater.shvaćanja života.Zbirka «Izabrane pjesme»1898. predstavjla najveći domet hrv.lirike 19.st.u kojoj se on iz pjesnika rodoljubl rodoljublja ja transformira transformira u pj.Čovjeka pj.Čovjeka,Čov ,Čovječa ječanstva nstva,pj.s ,pj.svemirs vemirskih kih vizija.Prije vizija.Prijelaz laz prema tim kozmičkim motivima čini njegova satirična lirika (Gospodskom Kastoru i dr.),nastala kao reak reakci cija ja na stan stanje je u Bosn Bosni, i,uu kojo kojojj prov provod odii veći većinu nu živo života ta.U .U najb najbol oljim jim pj.r pj.rje ješa šava va neka neka bitna,egzistencijalna pitanja (Mojsije,Posljednji Adam).On smatra da pjesnik mora biti mesija vl.naroda,on mora shvatiti što je običnom čovjeku nedostupno,te izvesti narod iz patnji i neznanja,te otkriti svrhu i smisao ljudskog postojanja.Rješenje vidi u radu,a Radnik postaje spasitelj,ideal čovječanstva.Čest motiv njegove lirike je Krist (inače u svom poetskom opusu zadržava biblijsku metaforiku i leksik),koji je poetski simbol ljudske pravde i ljubavi.U njemu 13
je prisutan sukob između religioznog i materijalnog i oslobađanje sebe kao ličnosti,tj.rješenje pronalazi u poistovjećivanju čovjeka čovjeka s Bogom.U Bogom.U završnoj fazi fazi imamo zbirke Trzaji 1902. i Pjesme 1908.,u kojima je prisutan pesimizam i sumnje,tj.posustajanje sumnje,tj.posustajanje u toj nadljudskoj borbi,te pj.traži smiraj,predah,te tad nastaje nekoliko inzvanrednih intimnih,ljubavnih pj.Tragika što stru struji ji iz njeg njegov ovee cjel cjelok okup upne ne poez poezij ijee nije nije rezu rezult ltat at filo filozo zof. f.st stav avov ova, a,ve većć posl poslje jedi dica ca K.osobno K.osobnog,tra g,tragično gičnogg doživljaja doživljaja čovjeka čovjeka i svijeta.Sv svijeta.Svojom ojom tematikom, tematikom,kozmo kozmopolita politansko nskom m i vizionarskom približio tokovima tadašnje suvremene europ.literature.
MODERNA Janko Leskovar (1861-1949) Otvara knj. moderne s Matošem u vrijeme kad još nazočna tematika nacionalne i društvene probl problema ematik tike,t e,tada ada dom domina inantn ntnee realis realistič tičke ke paradi paradigme gme,un ,unato atočč psiho psihološ loško kojj prozi prozi kasnog kasnog realizma.Njegovo stvaralaštvo možemo podijeliti na 2 faze:1891. objavljuje u Vijencu novelu «Misao »,zatim m sljede sljede novele novele « Katastrofa» 1892., 1892.,»»Poslije nesreće Misao na vječn vječnost ost»,zati nesreće»,1894,te romani «Propali dvori», 1896.,»Sjena ljubavi», putopisna crtica « U Bišću».Druga faza traje riča o ljub ljubav avii», «Patnik »,» Bez doma doma»,»Izgublj Izgubljeni eni sin»,Kraljica od 1900 1900-1 -190 9055 .«Priča »,»Bez zemlje,itd.Prvu fazu odlikuje sumornost i pesimizam u središte stavlja pojedinca, koji je u emotivnom sukobu, tj.gl.junaci su rastrzani,bezvoljni ,promašeni ljudi,zapravo intelektualci okrenuti pogledima isključivo u prošlost,na uspomene,koje su se nadvile nad njima kao tragični t ragični udes udes pret pretva vara raju jući ći ih u pasi pasivn vnee prom promat atra rače če živo života ta,n ,nes espo poso sobn bnee da se akti aktivn vnoo uklj uključ učee u stvarnost.U njegovim djelima je izraženao psihološko produbljivanje pri čemu dolazi do zanemarivanja širokih fabula s društv.-pov.okvirima,fabula ostaje sporedni detalj i zato je jednostavnu,upravo jednostavnu,upravo jer se iznose samo osjećaji junaka,kao rezultat određenih događaja.Tipiča događaja.Tipičann takav jedan junak je je Đuro Martić «Misao na vječnost».Leskovar prekida s prošlošću društvene analize,a usredotočuje se na duševne događaje događaje likova.U drugoj fazi vraća se staroj tematici,ali s elementima koji idu do naglašene socijalne dimenzije (Patnik,1900) i problema društvenog pokreta u «Hrv.zagorju» (Izgubljeni sin,1903.)On je svojevrsni nastavljač psihološke proze kasnog realizma,ali realizma,ali i razbijač relalističkog kanona i s M.otvara razdoblje moderne. moderne.
ANTUN GUSTAV GUSTAV MATOŠ MATOŠ (1873-191 (1873 -1914) 4) Javlja se u knj.1892. s pričom «Moć savjesti»,Vijenac.,koju je kasnije uvrstio u svoju prvu zbirku «Iverje» 1899.Njegov opus dijelimo na 2 tematska kruga zagorsko-zg.sredina i realni junaci koje je sretao bizarni sadržaj čudaci, idividualci.Oba kruga povezuje naglašena lirska nota i prisutnost ljubavne lj ubavne tematike,dakle to je produbljivanje crtičko-novelističkog rada krajem 19.st.Pripovijetke iz oba tematska kruga nastajele su paralelno,jer on nastoji na različitim temama iskušati i ostvariti»stilske studije» Motivacija je vanjska,socijalna vanjska,socijalna i psihološka,u prvom krugu novela,ta karakteristika izrasla je na društvenoj i političkoj pozadini Hrvatske «Naši ljudi i krajevi».Posebnost motiva u 2.krugu očitovat će se u sužavanju fabule,u analizi pojed pojedina inačni čnihh sudbi sudbina na,un ,unoše ošenju nju nevjer nevjerova ovatnih tnih ljudi. ljudi.Psi Psihol hološk oškaa motiva motivacij cijaa zasje zasjenju njuje je Camao,Miš, iš,Igla Iglasto sto čeljade čeljade).Pr soci sociol ološ ošku ku,n ,nag agla laša šava vaju ju se simbo simboli li ( Camao,M ).Proz ozaa popr poprim imaa širi širi kozmopolitanski karakter.Najveće karakter.Najveće domete ostvario je u pripov.s pripov.s motivom ljub.čežnje « Balkon» , «Cvijet s raskršća» .Naješći motiv njegova opusa jeste pejzaž,koji je dominantan u svim formama izražavanjaOn ga obrađuje kao samostalnu literarnu temu..i njemu svaki krajolik
14
razvij razvijaa asocij asocijac acije ije za razmiš razmišlja ljanje nje i razmat razmatran ranje je posve posve različ različitih itih proble problemama-to to je izrazi izrazito to impr impres esio ions nsiti itičk čkaa crta crta,g ,gdj djee kraj krajol olik ik dobi dobiva va odre određe đenu nu funk funkci ciju ju.....M .Mat atoš oš mu odre određu đuje je smisao,udahnjuje smisao,udahnjuje mu život,humanizira život,humanizira ga,i obrnuto pejzaž je djelovao na stvaraoca,njegov stvaraoca,njegovaa emotivana stanja i asocijaceij pomoću kojih pisac izražava svoja raspoloženja.Poezijom se počeo baviti kasnije,pj.Hrastovački nokturno (kojim obilježava poč.hrv.dijalektalne poezije 20.s 20.st. t.)) obja objavl vlju juje je 1900 1900 u okvi okviru ru prip pripov ovije ijetk tkee « Nekad »,dokk se Nekad bil bilo-sa o-sadd se spominj spominjalo alo»,do kontinuirano počinje javljati poezijom tek oko 1906,i do kraja života napisao je oko 80-estak pj.Na Matoša je utjecao Baudelaire,od kojeg je preuzeo niz formalnih elemenata,tj.formu sone soneta ta,k ,koj ojuu je M.do M.dove veoo do savr savrše šens nstv tva, a,za zatim tim smis smisao ao za mu muzi zika kaln lnos ostt stih stiha, a,os osje jeća ćajj za sinesteziju,ritam,te izmjene govorne i pijevne intonacije.Inzistiranje na vanjskim poetskim efektima zvučnosti stiha (onomatopeja),igrom riječo,vodilo ga je i u čisti artizam.Njegovo djelo povezuj povezujuu 2 značajke značajke,iako ,iako nije pripadao pripadao pokretu mladih,os mladih,ostvario tvario je neke njihove osnovne osnovne intencije: moderan izraz, nove mogućnosti jezika,dao važnost formi,ali pokazao je da nema dobre literature bez povezanosti s tradicijom.Kod njega je jak autobiogr.momenat..za njeg je svak svakii oblik oblik izra izraža žava vanj njaa (kri (kritik tika, a,po poez ezij ij,p ,pro roza za)) bila bila um umje jetn tnos ostt iz koje koje izbi izbija ja osob osobno nost st stvaraoca.osnovne karakteristike poezije: poetske slike,bogatstvo metafora,koje se pretvaraju u simbole,naglašen ton sjete,melankonije i pesimizma,predosjećaj smrti,i stravični osjećaj nečeg nedo nedore reče čeno nogg i tamn tamnog og.p .put utop opis isii ,fel ,feljto jtoni ni,e ,ese seji ji : «Vid «Vidic icii i pute putevi vi», »,19 1907 07,N ,Naš ašii ljud ljudii i krajevi,1910.,»Pečalba» krajevi,1910.,»Pečalba» 1913., Oko Lobora 1907.,Od Zg do Bg 1906.,Kod kuće 1907, Iverje 1899,Novo iverje 1900,Umorne priče 1909.
Vladimir Vidrić (1975-1909) Prve dvije pjesme Lovoru i Putnik domu svome objavljuj kao učenik 6.razreda,1889.u đačkom listu «Lovor»,,koje su napisane u duhu preporoditeljskih budnica,ali se u njime naziru tematski pravci kojke ćemo naći u Vidrićevoj zreloj lirici : oživaljavanje povijesti i starine (rimskih i grčkih) u pj.Lovoru ,te interes za prirodu u dr.pjesmi.Središnju dr.pjesmi.Središnju jezgra njegova njegova lirskog opusa od oko 40-etak pj.čine pj.nastale od 1896.-1907.a objavljene u jedinoj zbirci « Pjesme» 1907.U njegovoj lirici imamo nekoliko tematsko-motivskih linija.U prvom on tematizira samu poeziju i pjesnikov status (U oblacima,Plakat).Pjesnika vidi kao posrednika između nebeskih,idealnih sfera i mučne,vezanosti uz zemlju,patnju,smrt.Ne prevladava tragičan ton,nego duh «silnih vidika»Drugi tematski krug,koji je i dominantan su pj.s temom starine (grčki,rimski,slavenski moti mo tivi vi)) u koji kojima ma in doča dočara rava va konk konkre retn tnee povi povijs jsno no-ž -živ ivot otne ne situ situac acij ije-l e-lir irsk skaa kamu kamufl flaž ažaa sadašnjosti,(Perun,Na Nilu,Pompejska sličica...)Pejsaž se javlja kao najčešći motiv njegove poez poezije ije,ko ,kojeg jeg donosi donosi u oštrom oštrom kontra kontrastu stu svjetl svjetlost ost-ta -tama ma (Pejsa (Pejsažž I,Pejs I,Pejsaž až II).Uz II).Uz Matoš Matošaa i Domjanića jedan je od začetnika žanra lirskoga pejsaža u hrv.pjesništvu.Imamo i pj. erotskoljubavne tematike,usredotočene tematike,usredotočene na fenomen ženskog tijela (Dva levita,Romanca,Notturno..) levita,Romanca,Notturno..) ,zatim trubadurske pj. (Bosket,Adieu,Kipovi),a jedna od najljepših hrv.pj. je pj. «Na Nilu» ,lju ,ljuba bavn vnaa situ situac acij ijaa iz žens ženske ke pers perspe pekt ktiv ive, e,pa pa pj. pj. tzv tzv. «lir «lirsk skii port portre reti ti»» ( Gonz Gonzag agaasv.Franju,Perun,itd.).Svojim pjesmama slika,te se vizualno načelo očituje kao kontrastiranje svjet svjetlos losti ti i tame,t tame,tako ako da su mno mnoge ge pj.kom pj.kompon ponira irane ne tako tako da svijet svijetli li stihov stihovii zamjen zamjenjuj jujuu tamne.Vidrić je pjesnik koji uz ograničen vokabular slika,i postiže izvornost pjesama,koje su jednostavne i koncizne u izrazu,u zbitosti stiha,te nadasve muzikalne,a tu muzikalnost ne postiže postiže nikakvim nikakvim formalno-met formalno-metričkim ričkim,slog ,slogovnim ovnim ili rimovanim rimovanim načelima,v načelima,već eć nizanjem nizanjem verba verbalni lnihh slika slika ,na kojima kojima gradi gradi ritam i melodi melodiju ju pjesme pjesme.,i .,i njegov njegov stih čini čini prijela prijelazz od Matoševog formaliziranog stiha prema modernom slobodnom stihu Šimićeva tipa.
15
Vladimir Nazor (1876-1949) Javlj Javljaa se 1893.p 1893.pjes jesmom mom u zadars zadarskom kom «Narod «Narodnom nom listu» listu»,a ,a 1900.o 1900.obja bjavlj vljuje uje prvu prvu knjig knjiguu «Slavens Slavenske ke legende legende»,a zadnje djelo mu je esej « Čitaju Čitajući ći Kranjč Kranjčević evićaa»,objavljen posmrtno1950.,u tom vremenskom radoblju nastao je širok literarni opus različitih formi pisanja od dnevničkih zapisa,pjesama,romana zapisa,pjesama,romana ,eseja,putopisa do igrokaza i pj.za djecu.Njegovo stvaralaštvo možemo podijeliti podijeliti na nekoliko faza.Prva je do I.sv.rata I.sv.rata kada izdaje nekoliko zbirki pj. Slavenske Slavenske legende,1900.,ep Živana,1902.,Lirika,1910..Hrvatski Hrvatski kraljevi kraljevi 1912., Nove pjesme 1913.,i dr. od proze roman Krvavi dani 1908,Veli Jože 1908,te Istarske priče 1913.,zn 1913.,znači ači prva faza je uglavnom uglavnom lirska i to je vrijeme vrijeme kad su u nas modernisti modernistička čka strujanja strujanja najjača i kad subjektivni pesimizam vlada cijelom tom literaturom,a Nazor se javlja sa svojom poez poezijom ijom punom punom vedri vedrine, ne,sim simbo bola, la,leg legend endii i mitolo mitologij gije,t e,tee ditira ditiramps mpskim kim hvalos hvalospje pjevim vimaa prirodi,zemlji i čovjeku,radujući se pobjedi svjetla nad tamom i dobra nad zlim,tu imamo svije svijetle tle boje, boje,živ životn otnaa radost radost.U .U prvoj prvoj zbirci zbirci,pi ,pišuć šućii stihom stihom u kojem kojem miješa miješa heksame heksametra tra i pen penta tame meta tarr s našo našom m buga bugarš ršći ćico com, m,st stva vara ra slik slikee i vizi vizije je poga pogans nski kihh bogo bogova va,s ,sla lave vens nske ke mitolo mitologij gije,, e,,stv stvara arajuć jućii melodi melodijoz joznu nu vedru vedru poeziju poeziju,ko ,koja ja je bila bila u supro suprotno tnosti sti s tmurni tmurnim m i sentimentalnim raspoloženjima lirike dr.pjesnika npr.Begovića,Domjanića..sam Nazor kaže da je htjeo želio u toj poeziji izraziti radost divljenja čovjeka pred svijetom koji ga okružuje.U toj fazi nastaju i radovi koji se bave nacionalnom problematikom i tu spadaju alegorijskosimboličk simboličkaa pripovijes pripovijestt Veli Jože,alegorijsk ,alegorijsko-eps o-epski ki spjev spjev Medvjed ,kao i zbir zbirke ke Medvjed Brundo Brundo,kao Hrvatski kraljevi i Nove pjesme....ali on je tu ostao u sferama nerealnog sagledavanja stvarnosti,koja je nadolazila svršetkom rata,u romantičarskim intoniranim zanosima i iluzijam bez stvarne osnove.U drugu fazu dovodi ga spoznaja o rušenju vl.iluzija i to je intimnorefleksivna faza koja započinje s dvjema zbirkama Intima 1915. i Pjesni ljuvene 1915. u kojim se prijašnji motivi ivi bezgraničnih pros rostora sužavaju sitne ispovijed jedi pje pjesn snia iak, k,raz razmi mišl šlja janj nja, a,me medi dita taci cije je.n .naa njeg njegov ovuu samo samoan anal aliz izu, u,te te njeg njegov ovoo povl povlač ačen enje je u vl.s l.svije vijet, t,oosam amlj ljeenost nost..te je sklono lonosst k aleg legorij orijsskom iska iskazzu očitij itijaa (ep (ep Utva zlatokrila,1916;zbirka priča Stoimena,1916;Legenda o Sv.Hristoferu,1922;Pjesme o četiri arhanđela 1927;Dvije knj.pripovijedaka Priče iz djetinstva 1924;S ostrva,iz grada i sa planine1927, gdje bilježi bilježi uspomene iz djetinstva,te knijga poezije Niza od koralja Crikveničk ičkee proze proze (Tri (Tri pripov pripovijet ijetke ke iz jednog jednog dječjeg dječjeg doma doma,1929;roman Šarko) 1922,Crikven tematski i kronološki znače nastavak pričanja o samome sebi. Pjesme o četiri arhanđela 1927; vrhunac je krize u njegovom životu,gdje progovara tamnim,mističnim motivima,nakon koje se vraća izrazito socijalnim temeam,koje će ostati osnovno obilježje njegova stvaralaštva do kraja života. Pjesme o bratu Gavanu i seki Siromaštini ,1931;ciklus feljtonističkim stilom pisanih novela o sirotinji sa zagrebačke periferije- Zagrebačke novele,1942.Piše ep Ahasvera. Zbirka Riječ o oluji,govori o II.sv.ratu kad gdje uočava kako je čovjek postao nečovjek.Na području stih stihaa eksp eksper erim imen enti tira ra u tom razd razdob oblj lju, u,ra razn znii su ritmo ritmovi vi i stro strofe fe Deseterci,1930. Topuske elegije,1933,...a tad počinje pisati i dnevničke zapise,putopise,studije i eseje,tad nastaje i njegov najopsežniji roman Pastir Loda 1938/39.(o rodnom otoku).Priključuje se partizanima 1942. s I.G.Kovačičem, i tad piše Pjesme partizanke 1944.,dnevnik S partizanima 1945., te 1946.Išao šao svoji svojim m putem, putem,bio bio svoj, svoj,nij nijee se priklj priključi učivao vao nikakv nikakvim im Lege Legend ndee o drug druguu Titu Titu 1946.I pravcima...bla bla bla...
Ivo Vojnović
(1857-1929)
16
Javlj Javljaa se u knjiže književno vnosti sti s 1880.k 1880.kad ad mu Šenoa Šenoa u «Vije «Vijencu ncu»» objavl objavljuj jujee dužu dužu pripo pripovij vijest est «Geranium»,izrazito protomodernističkih obilježja i koja je nadahnuta dbk.podneblje,koje će biti osnovna preokupacija njegova stvaralaštva,njegov lajt motiv .Slijede pripovijetke Perom i olovkom 1884.,i kraći roman Ksanta 1886.Napisao je i zbirku Lapadski soneti (nastala od 1891-190 1891-1901.)u 1.)u kojoj kojoj 2.od 7 jedanaes jedanaesterač teračkih kih soneta soneta Prelude 1898. i Na Mihajlu Mihajlu 1892. uokviruju Dubrovačku trilogiju 1902.Salonska troočina prozna komedija Psyche 1889,negov je dram dramsk skii prvj prvjen enac ac(lj (ljub ubav avne ne intri intrige ge,b ,beč ečki ki salo saloni ni)) s temo temom m ženin ženinee žrtv žrtvee za više više idea ideale le-moderni rnistič tički pris ristup.Njegova dramska faza može se grupirati u 3 skupine. U prvi krug spadaju drame iz dubrovačkog života : Ekvinocij 1895., Dbk.trilogija1902. ,Maškarate ispod kuplja.1922. Drugi krug čine drame kozmopolitanskog,eksp kozmopolitanskog,eksperimentalnog erimentalnog karaktera : Psyche 1889.Gospođa 1912.-lik lik fartal fartalne ne žene žene u mon monde denim nim i mletač mletačkim kim mon monden denim im krugov krugovima ima.. sa suncokretom suncokretom1912.Treći krug drame s nacionalnopolitičkih koncepcija pisane prema motivima narodne pjesme : .1913U 3Ure ređi điva vaoo je u Zg. Zg. 1909 1909-1 -191 910. 0. Smrt Sm rt mjake mjake Jugov Jugović ić1907., Lazarovo Lazarovo Vaskrsenje askrsenje.191 « Hrvatsku pozornicu»,prvi kazališni časopis.Vojnovićeva djela obilježena su naturalizmom i simb simblo loiz izmo mom, m,po pose sebn bnoo Suto Suton. n.A A u posl poslje jedn dnje jem m djel djeluu (bez (bez pose posebn bnog og uspj uspjeh eha) a) Prolog nenapisane drame,uočava se čak i avangardni stilski naglasak-simbolički elementi. U ranim prozama uočljivi su posebno u opisu čovjekove nutrine,a naročito u pejzažnim slikama koje obiluju bojama,zvukom,mirisom dbk.podnevlja.Salonskom komedijom Psyche 1890 obilježava se zaokret hrv.scenske hrv.scenske literature od realizma bečkog bečkog podrijekla te najvaljuje i u nas salonskokonverzacijaksa drama franc.škole-riječ o ženi koja se ubija za više ideale,iz toga vojnović oblikuje Jelu (Ekvinocij) te Dešu i Pavu (Trilogija).Važan je jezik,dbk.govor,gdje V.jezičnim difere diferenci nciran ranjem jem očituj očitujee razl.s razl.sloj lojeve eve,np ,nprr.govor .govor pučana pučana od govora govora vlaste vlastele-t le-tali alijan janizm izmi.U i.U (Ibsen),ekvinocij=oluja u jesen,stanje u Ekvinociju se isprepliču naturalistički i simblo.elementi (Ibsen),ekvinocij=oluja duši. duši.Dbk Dbk.tri .trilog logija ija je najbol najbolje je djelo djelo mod modern erne.R e.Rad adnja nja u Dbk. Dbk. 19 st. I.dio I.dio 1806,I 1806,II.d I.dio io pad Republike 1832.,III.dio 1900.Jednočinka je karakteristična za razdoblje moderne,jer moderna teži sažeti dramsku kompoziciju.Začetnik je Strinberg,kod nas Dežman,Ne Dežman,Nehaje hajevv,Tucić, ,Tucić,Bego Begović,O vić,Ogrizo grizović.U vić.U Dbk.trilogi Dbk.trilogiji ji dramsko dramsko vrijeme vrijeme poklapa poklapa se s kron kronol ološ oški kim, m,dr dram amsk skaa radn radnja ja traj trajee koli koliko ko i njena jena izve izvedb dbaa na pšoz pšozor orni nici ci.R .Rij iječ eč je o posljepodnevnim posljepodnevnim satima,a svaki dio završava zalaskom sunca.I likovi govore o suncu što tone i zalasku «sunca slobode».Naturalizam je uočljiv u Orsata za kojeg se kaže da je ako majka.U prvom dijelu Allons enfants (Naprijed sinovi domovine...) stih franc.himne,koji na kraju kao zvučna kulisa simbolički označava kraj republike,propada država,u..u drugom Suton,propada ekonomski i s jasnom najavom genetske propasti,propadaju njezini posljednji vlastelini,a u 3. Na taraci jasno je genetsko uminuće.A pučani sa zdravom logikom uspijevaju.Već u 2.dijelu pučani su važni likovi,to su bogati Hercegovci,koji kupuju plemićke palače,kako bi je pretvorio u skladište brašna...itd.,na ove se teme kasnije naslanja MAŠkarata ispod kuplja gdje se kroz snov snoviđ iđen enja ja evoc evocira iraju ju poet poetsk skee slik slikee Dbk Dbk nako nakonn 1815 1815.,.,ob obil ilje ježe žena na tragi tragičn čnim im suži suživo voto tom m posljednjih plemića i njihove na smrt bolesne sluškinje.Najveća je V.zasluga što je u našu lite litera ratu turu ru unio unio novi novi stil stilsk skii izra izrazz i našu našu dram dramuu diga digaoo na visi visine ne euro europs psko kogg dram dramsk skog og Začetnik moderne hrv.drame hrv.drame . stvaralaštva. Začetnik
Dijalektalna Dijalektalna poezija u razdoblju moderne se značajno razvila (na kajk.i čak.dijalektu),i najreprezentativniji predstavnici su :D.Domjanić,Fran Galović i V.Nazor.Pojavu dijalektalne poezije poezije mogolo mogolo bi se objasniti objasniti svojevrs svojevrsnom nom nesavršen nesavršenošću ošću standarsn standarsnog og štok.knj. štok.knj.jezik jezika,sv a,svee većom kliširanošću pj.izraza moderne,te tematskom vraćanju pjesnika zavičaju,pri čemu se ritmička euforička struktura dijalekta pj.nametnula kao snažni stvaralački izazov i zazov..
17
Dragutin Domjanić (1875-1933) Jedna je od predstavnika dijalektalne poezije u razdoblju moderne.Prva zbirka « Pjesme» 1909.,napiana je na štokavici,da bi sljedeće tri napisao na kajkavskom,a to su « Kipci i 1917.,»»V suncu i senci» 1927 1927.. i posm posmrt rtno no obja objavl vlje jena na « Po dragomu kra ju» popevke» 1917., 1933.Svoju poeziju D.doživljuje kao spas od nestajanja,prolaznosti,koja ostaje gl.motivom njegovih poetskih preokupacija i dubokih unutrašnjih nemira i on u svojim pjesmama pokušava zaustaviti tijek vremena koje neizbježno prolazi.Njegov ideal skladnosti života mogao je ostvariti jedino u svojim pjesmama,i to vraćajući se u prošlost.Težnja za skladom dovela ga je do mo moti tiva va,k ,kro rozz koji koji je dao dao najv najvre redn dnij ijaa i najb najbol olja ja poet poetsk skaa ostv ostvar aren enja ja,a ,a to je tema tema pejsaža.Opisujući pejsaža.Opisujući pejsaž rodnog kraja jezikom rodne sredine dolazi do punog izražaja izražaja njegov smisao za boju,zvuk,melodioznost,ritam,osjećaj za impresiju,što je i dalo tim motivima snagu pune pune umjetn umjetničk ičkee vrijed vrijednos nosti. ti.Jes Jesen, en,zim zima,m a,mrak rak,no ,noć,ž ć,žalo alost, st,smr smrt-kl t-ključ jučne ne su riječi riječi njegov njegovee kajkavsek lirike.
Ante Tresić Pavičić (1867-1949) U književnosti se javlja pod pseudonimom Mosorski Guslal od 1888.poezijom koja je spoj klasicističke tradicije sa stiliziranom intonacijom narodne pj.Prva zbirka mu je « Glasovi s »,1891 91.M .Met etri riku ku smen smenee epik epikee i liri lirike ke prim primjn jnit it će u zbir zbirci ci « Djul mora mora Jadran Jadranskog skog»,18 Djulii i preteča.Najorginalniji su mu soneti»1900.gdje slavi energiju prirode i života,te je tako Nazorov preteča.Najorginalniji utjecajem Vojnovićevih Vojnovićevih L.s.Piše i romane koji ćine najslabiji Sutonski soneti 1904.,nastali po utjecajem dio njeogva opusa: Sudbina izdajice 1892.-poraz Teute u borbi protiv Rimljan; « Izgubljeni »,Pros osvj vjet etaa 1893 1893..-au auto tobi biog ogra rafs fska ka,h ,hrv rv.s .stu tude dent ntii u Beču Beču,p ,pol ol.o .obo boje jena na;; « Pobjeda ljudi»,Pr krijeposti»,apologija pravaštva,» Moć ljepote», Nada,1902. himničkom patetikom pokušava ostva ostvariti riti sinkre sinkretiz tizam am mud mudros rosti, ti,lje ljepot potee i etike. etike.Pis Pisao ao je i putopi putopisnu snu prozu prozu objavl objavljiv jivanu anu po časopisima od 1895-1907 : « Po Bosni i Hercegovini» 1896,Po Lici i Krbavi» 1895.,» Po moru»,1897.,»Poleti oko Biokova»1902.,»Po Ravnim kotarima»,1906.,»Preko Atlantika do je i nekoliko tragedija klasicistički koncipirane,s Pacifika»,1907.Napisao rimskom,na rimskom,naciona cionalnom lnom ili židovskom židovskom tematikom, tematikom,troči tročinke nke ili peteročin peteročinkeug keuglavno lavnom m pisene pisene jedanaestercem,tj.kombinacijom ovog stiha i proze,ali i dr.antičkim metrima.Prema osnovi F.Markovića nastaje « Ljutovit Posavski»,1894.(protuaustrijskog i pravaškog tona),» Simenon Veliki»,1895.,»Katarina Zrinska»,1899.-n »,1899.-njego jegova va najuspje najuspjelija lija drama drama ,nosi ,nosi protuhabs protuhabsburš burške ke stavove.Pokreće u St. časopis « Novije vijek » 1897.,kojeg i uređuje do krja 1899.,a 1903.u Trstu rstu tjedni tjednikk «Jadra «Jadran». n».Nap Napisa isaoo i 2 progra programat matska ska teksta teksta u kojima kojima iznosi iznosi svoje svoje izrazi izrazito to postmodern. Dramaturgijeske stavove : Rane otadžbine,1899., «Katarsa i teknika Katarine Zrinske»,1900.
Milan Begović (1876-1948) Bio je suurednik «Kritike»(s Wiesnerom) i «Savremenika» (sa Šimićem),uredio antologiju Hrv.proza XX.stoljeća.(Zg.42,43.)Ravnatelj HNK 1927-28.,ali smjenjen zbog dramatizacije Šenoinog «Diogeneša»,koja je bila s aluzijama na S.Radićevo ubojstvo.U knj.se javlja kao 16esto esto godišn godišnjak jak,u ,u zadar zadarsko skom m Narodn Narodnom om listu listu pj.»Nad pj.»Nad spome spomenik nikom om viških viških junak junaka» a» 1891. 1891. Prizn Priznanj anjee za pjesni pjesništv štvoo posti postigao gao je zbirko zbirkom m « Knjiga Boccadoro 1901.Zbog bog mod modern ernih ih Boccadoro» 1901.Z 18
orjentacija,hedonističko-erotske komponente,uzbrkao je stare i mlade,pa ga stari njegovu liriku proglašavaju «bolsenom»,dok «bolsenom»,dok su je mladi istaknuli kao reprezentativno reprezentativno djelo hrv.moderne..i hrv.moderne..i upravo upravo zbog larplurlarti larplurlartizma,e zma,erotsk rotskih ih opisa,lju opisa,ljubavn bavnih ih čeznuća, čeznuća,slav slavljenj ljenjaa ljeptoe ljeptoe uživao uživao je njihovu simpatiju,ali doživio i napade pseudomoralista.Ostale zbirke pj.»Gretchen»1893;»Pjesme,1896;»Hrva »,1900;te humanističk humanističko-pac o-pacifistič ifistički ki Hrvats tske ke pjes pjesme me»,1900;te ciklus ciklus «Život za cara» 1904., 1904.,zb zbirke irke « Vrelo»,1912,»Izabrane Izabrane pjesme»1925,nisu izazvala burna kritička očitovanja.Dramska kvaliteta najjasnije se očituje u dramama « Pustolov pred vratima» 192 1926 (bli (blisk skaa pira pirand ndel elov ovsk skoom kaz kazališ alištu tu i Fre Freudov udovom om psih psihoonali naliti tiččkom istraživanju.);»Bez »1933; 3;dr dram amat atiz izac acij ijaa posl poslje jedn dnje jegg pogl poglav avlj ljaa roma romana na « Giga Bez treć trećeg egaa»193 Barićeva»,u kojoj on psihologizira odnos jedina 2 lika Gige i Marka,koji nemoćni da shvate jedno jedno drugo drugo završa završavaj vajuu tragič tragično no zbog zbog njego njegove ve slijep slijepee ljubom ljubomore ore.Na .Napis pisao ao je i kom komed ediju iju «Amerikanska jahta u splitskoj luci»1930,»Dva prstena»1935;»Stana Binčić»,1909; »Božji čovjek »,1924;» »,1924;»I Lela će nositi kapelin»,1941;Niz manjih mladenačkih komada skupljen je u knjizi «Male komedije»1921;gdje se očituje njegova sklonost erotici,karakterizaciji ženskih likova.Bio i uspješan kazališni kritičar « Kritike i prikazi» 1943.Prevodio je dosta.Prozni rad sastoji se od 3 romana,novela,humoreski,pripov.,knjiga putopisa.U lirskom romanu (ljubavna tematika,opisi vrličkog krajolika i folklora,kratkoća rečenica,,odlomaka i poglavlja.) « Dunja u kovčegu» 1921. 1921. impres impresion ionist ističk ičkim im i dramsk dramskim im sredst sredstvim vimaa nastoj nastojii protum protumač ačiti iti duhov duhovne ne i emoc em ocij ijon onal alne ne osobi sobito tost stii gl.j gl.jun unak aka, a,te te naru naruša šava va uobi uobiča čajn jnaa prav pravil ilaa i komp kompoz ozic icij ijsk skaa načela.Psihološko-ljubavni roman « Giga Barićeva» se sastoji od niza novela u kojima pisac poli. poli.,dr ,društ uštven vene,i e,i socij socijaln alnee odnos odnose,k e,koris oristi ti kao pozadi pozadinu nu za podsv podsvjes jesni ni i društv društveni eni opis opis likova,individua.U romanu « Sablasti u dvorcu»1952,obrađuje propast hrv goofovske obitelji i Nasmija ijano no srce srce» 1923;Kvartet,1936;Puste njih njihov ovaa posj posjed eda. a.Zn Znač ačaj ajne ne zbir zbirke ke nove novela la « Nasm 1943.. Napi Napisa saoo i libre libreto to za oper operuu « Ero želje1942;Umjetnikovi Umjetnikovi zapisi 1943 Ero s onog onog svij svijet etaa» (Gotovac).Napisao je i dramu « Hrv.Diogeneš» u povodu srpskog ustanka 1928. (pucanje na Radića ispred sabora) Putopis « Put po Italiji»1942.
Milutin Cihlar Nehajev
(1880-1931)
Već kao kao gimnaz gimnazija ijalac lac objav objavlju ljuje je u litogra litografira firanoj noj Nadi Nadi i Novoj Novoj nadi.1 nadi.1898 898.U .U Hrvats Hrvatskom kom zemaljskom kazalištu izvedena mu je jednočinka « Prijelom»,a nekoliko mjeseci iza i drama «Svjećica».Stu .Studdira irao je u Beču, eču,gd gdje je je akti aktiva vann sudio udionnki bečk ečke skup skupin inee hrva rvatsk tskih modernista.Unosio modernista.Unosio je u hrv.knj.europske hrv.knj.europske vidike i čvrste estetske parametre.Napisao je tektove o Gjaloskom,Leskovaru,Nazoru Gjaloskom,Leskovaru,Nazoru i eseje o Strinbergu,Tolstoju,Ibsenu,Flau Strinbergu,Tolstoju,Ibsenu,Flaubertu,te bertu,te esej « Studija o Hmaletu»,Sav »,Savrem remeni enik,1 k,1915 915,u ,u koje koje traži traži korjen korjenee Hmalet Hmaletove ove pasivn pasivnost ostii i fatali fatalizma zma,tu ,tu se izmjenjuje analiza H.karaktera s osobnom ispovijedi.Na temelju teoriskih promišljanja iz ove studije proizlaze i neki likovi kasnijih Nehajevih proznih i dramskih djela.Pisao je novele,od kojih je glavnina okupljena u knjizi « Veliki grad»,1919,i u kojima je ocrtana psihologija malih ljudi,gubitnika u životu i razočaranih intelektualaca.U nekim novleama pogodio je duhovno određenje moderne sa svim karakterističnim očitovanjima:nervozom,nemirom,tjeskob očitovanjima:nervozom,nemirom,tjeskobama,umorom,osjeća ama,umorom,osjećajem jem nemoći,sklonošću nemoći,sklonošću autoanalizi i kontemplaciji.(Godiva,Zeleno more).U dr.novelama tematizira socijalno i etička pitanja ratnog i poratnog razdoblja. Njegovo najznačajnije djelo je roman « Bijeg»1909.,u kojem on daje psihoportret neurotična pasivna i hipersenzibilna intelektualca koji se ne zna nositi sa praktičnim životnim problemima, i zahtjevima sredine.Protagonist Đuro Andriješević bježi od života,nije sposoban donjeti važne životne odluke,a kad se od njega očekuje akcija on se prepušta snatrenju i kontemplaciji..Osnovni kontemplaciji..Osnovni sukob je smješten u samom liku,kao i napetost.Nehajev je ovim djelom 19
nastavio proces defabularizacije hrv.pripovijedne proze koju je započeo Gjalski.Fabularni tijek je fragmetiziran,a sve veći prostor zauzimaju junakove refleksije i uspomene,te opisi njegovih psihički psihičkihh stanja.U stanja.U povijesno povijesnom m romanu romanu «Vuci»1928. »1928.opi opisan sanii su događa događaji ji ključn ključnii za Hrv.u Hrv.u 16.s 16.st. t.Os Osno novn vnaa pozo pozorn rnos ostt je usmj usmjer erne neaa na portr portret et Krst Krstee Fran Franko kopa pana na,z ,zna nači či bez bez veli veliki kihh pov.kompozicija,koji je prikazan kao simbol «Vjekovne sudbine hrv.zemlje».I u ovom romanu je pažnja usmjernea na psihologiziranje likova i njihovih reakcija.,čime je on značajno inovirao hrv.po hrv.povv.roma .romann šenoin šenoinsko skogg tipa.N tipa.Nap apisa isaoo je i nekoli nekoliko ko drama drama : Prijelo Prijelom m 1898.,Svječica 1898;Život,1907;Spasitelj 1910. u kojima imamo dosta nedramatskih dijelova ,meditacija i dugi dugihh mo mono nolo loga ga.N .Nap apis isao ao je i kome komedi diju ju «lak «lakog og stila stila»» « Klupa Klupa na mjesečin mjesečinii»1928.,gdje prikazuje kazališni svijet i ljude..Dramatizirao je i Šenoin «Čuvaj se senjske ruke».
Srđan Tucić (1873-1940) Prvo rvo djelo jelo mu je mlade ladena načk čkaa roma romanntič tičars arska četve tveroči ročina na proz proznna dram rama Barun Korilov,1895,koja nije izvedena.U knj.moderne ulazim lirskim crticama verističke intonacija s motivima ljubavi,osamljenosti,straha i očaja ( Bijeda Čovjekova tragedija,Vijenac1898.),što će ostati temeljna obilježja njegovih kasnijih noveleta i pripovijedaka objavljenih u zbirkama «Knjiga života» 1900. s Nikolićem i « Pod bičem života»,1911.Njegovo »,1911.Njegovo najznačajnije djelo je drama s naturalističkim naglaskom i izraženom socijalnom crtom « Povratak »,nastala »,nastala pod utjecajem njemačkog naturalizma (Hauptmann) i prožeta Tucičevom motivskom sastavnicom: snažnom snažnom erotikom erotikom koja nerijetko nerijetko vodi do kriminalnih kriminalnih posljedica posljedica.,a .,a dramskom dramskom strukturom i uvjerljivim dijalogom predstavalj vrhunce modernističke drame u nas.Piše na prijelazu st.niz dramskih skica i jednočinki,koje uglavnom obajvljuje u Vijencu (Propalica,Magda,Sujet,..) ,..)ko koje je su kao kao nejg nejgov ovoo dram dramat atur uršk škoo vjež vježba bali lišt štee na koje kojem m je isprobavao dijaloge i iskušavao stilske pravce..neke su kasnije uz manje izmjene objavljene u knjizi proza i drama « Pod bičem života»1911.Drugo značajno djelo mu je « Truli dom» 1898 1898.n .nas asta tala la pod pod utje utjeca caje jem m Tolst olstoj ojev evih ih « Moć Moć tmin tminee»,a i radnja je smještena u Rusiju,fascinaciju Tolstojem izražava i dalje,jer piše dramu «Kozaci»,Vijenac,1913,nastalu na kao kao drama dramatiz tizaci acija ja T.isoti .isotimen menee novele novele.Pi .Piše še i natura naturalis listič tički ki usmjer usmjerene ene tročin tročinee prozne prozne drame: Svršetak ,Zg, , Zg,18 1899 99., .,m motiv otiv stra strasstve tvene ljub ljubav avi, i,pprelj reljub ubaa i ubo ubojstv jstvaa,te ,te « Bura» (Zg.1901.)zavičajne (Zg.1901.)zavičajne slavonske intonacije.Nakon njihova neuspjeha odlazi u Sofiju,po povratku piše proznu trilogiju «Kroz život» s 3 jedn jednoč očin inke ke : Amerikanka,Niz strminu,Pred noć ,varirajući naturalističke motive.Kao odgovor na loš prijem ovog djela piše fantastičnu priču u 5 slika «U carstvu sanja» (Zg.,1912.) ,kao obračun s kritikom i publikom.Simbolična tročina prozna drama «Golgota»1913.,gdje uvodi biblijsku tematiku,te « Osloboditelj»1914.,.gdje se dotiče tematiziranja mogućnosti suživota Bugara i Srba.(zabranjen tekst).Otišao u Ameriku kao povrijeđeni emigrant,Matoš ga poziavo nazad!
Milan Ogrizović (1877-1923) Nakon srednjoškolskih pjesama,javlja se s tročinskom dramom « Dah»(HNK,1901).,u kojoj pod dojmom Ibsenove lektire i suvremenih knj.raspri tematizira problematiku sukoba između stariog i novg u društvu i knj., te tetralogijom « Godina ljubavi» (1907,u knjizi 1909.) s temom ljubavi ,a tvore je jednočinke : Proljetno jutro 1903., Ljetno popodne1904., Jesenje veče 1903. i Zimka noć 1906.U ciklusu se ističe Jesenje veče sa «slikama iz rimskog života» gdje se s temom ljubavi miješa i satira na taštinu i dvoličnost pučkih tribuna.Prvo desetljeće 20.st.dosta 20
je surađivao i s dr.književicima.S Zvonimirom Vukelićem piše satirične priče « Trgovina ideja» 1901. i « Nova trgovina ideja»,1902.S Marijom Kumičić,udovicom E:K.piše povijesnu dramu «Propast kraljeva hrvatske krvi» 1905; prema Kumičićevu romanu «Kraljica Lepa»,a s A:Milčinovićem dramu «Prokletstvo» (Savremenik,1906.). Napis Napisao ao je i prigod prigodnu nu «drams «dramsku ku ilustr ilustraci aciju ju Bukovč Bukovčeve eve zavjes zavjese» e» «Slava 1905;i ;i Slava njima njima» 1905 jedno jednočin činku ku «Sujet» 1906 1906.,.,na nako konn čega čega post postiž ižee uspje spjehh « Hasanaginicom»,ko »,koju ju piše piše na narodnom predlošku,i koja postaje jedna od najizvođenijih drama.To je romantična priča o simbolička drama o čežn pro prokl klet etim im ljuba ljubavn vnic icima ima koji koji se sjed sjedin inju juju ju tek tek u smrti smrti, , simbolička ežnji za višim,onostranim iskustvima,zatim društvena kojoj su sučelj sučeljava avaju ju Hasana Hasanagič gičina ina društvena drama-u kojoj aristo aristokra kratsk tskaa susteg sustegnut nutost ost i Hasan Hasanagi aginn plebej plebejski ski vitali vitalizam zam i politička ,koja je u politička drama ,ko Hrv.snažno odjeknula nakon praizvedbe što se vremenski poklopila s vrhuncem aneksijske krize i Radićevim zagovaranjem hrv.prava na BiH.« Banović Strahinja» 1912,i « Smrt Smailage Čengića»1919.ponovno »1919.ponovno dramatizira epske predloške,koji znatno zaostaju za H.Napisao je i povijensu dramu o Dioklecijanovom odnosu prem kršćanima i kršćanstvu,koja je bila izvedena pod 2 naslova « Car Solinjanin» (ST,1913.) i Car Dukljanin (Zg,1913.) a objavljena je kao knjig apod naslovom « Car Dioklecijan»1944.Piše još snoviđenje u 3 slike « Objavljenje» 1917.,gdje kroz ljubavni trokut problematizira odnos duhovne ljubavi i želje za smrću sa tjelesnom ljubavi i željom za životom (ima citata iz N:Z).Posljednja velika drama je « Vučina» 1921,u kojoj je dao sliku individualca ,koji nije pokleknuo prd okolinom već je izašao kao pobjednik,on je utjelovljenje strasti i divlje neuništive snage.(posvetio samome sebi,jer je konačno stvorio gl.junaka,koji je u borbi protiv okoline prešao preko svih zapreka i ostao moralni pobjednik-vrhunac piščeva individualizma.Sedam najboljih novela objavljeno je u ajna vrata vrata» 1917 knjizi «Tajna 1917.,.,te tema mats tski ki pove poveza zane ne trag tragan anje jem m za neki nekim m nedo nedoku kuči čivi vim m idealom,najčešće u ljubavi..Ističe se i esej o Matoševim «Vidicima i putovima» i Krležinom «Panu».Napisao i «50 god.hrv.kazališta»1910. i «Hrv.opera» 1920.,pisao je i libreta i dječje igrokaze.
Dinko Šimunović (1873-1933) Javi Javioo se u zada zadars rsko kom m «Lov «Lovor oru» u» 1905 1905.s .saa prip pripov ovij ijet etko kom m « Mrkodol»,izd »,izdao ao je istoim istoimenu enu pripovijetke» 1922; « Sa Krke i Cetine» 1930. i zbirku,te jos zbirke Đerdan 1914; « Dvije pripovijetke «Posmrtne Posmrtne novele» 1936; te 2 romana « Tuđinac» 1914; i «Porodica Vinčić» 1923; i dvije knjige uspomena « Mladi dani» 1919. i «Mladost» 1921.čak se iskušao i u drami « Romilda i »,1926.Vijenac.U svojim pripovijestima na jednoj na jednoj Stojana»1926, «Momak-djevojka»,1926.Vijenac.U strani prikazuje regionalne i folklorne osobitosti cetisnkog kraja,zadržao se na tradicionalnim suprotonostima između sela-grada,stranog-domaćeg,starog-novog,te je idealizirao patrijahalni način način života života.S .S dr.st dr.str, r,raz razrad radio io je bogate bogate psihol psihološk oškee portre portrete te i dojmlj dojmljive ive impres impresion ionist ističk ičkee krjolike.On spaja tradiocionalne teme s modernističkom obradom.Tradicionalan novela teži jedinstvu društvene i psihološke uvjetovanosti lika,a Šimunović modernizam se temelji upravo na razgraničenju.Događaji ovise o junakovu razmišljanju,njegovim sumnjama i teškoćama da nađe mjesto u svijetu.Svi njegovi likovi nose u sebi tragičnu,dramatsku crtu i svi unatoč individualnim osobinama,imaju zajedničke zajedničke neke osobitosti : fatalno osjećanje slabosti i nemoći u borbi sa životom i prirodom,nemoći kojoj nisu oni izravni krivci,te iz tog sukoba s društvom i priro prirodom dom proizla proizlaze ze i njihov njihovii unutar unutarnji nji sukob sukobi,t i,tuge uge,tj ,tjesk eskob obe., e.,te te podvoj podvojen enost ost vl.lič vl.ličnos nosti. ti. (pr.Sa (pr.Salko lko,Ru ,Rudic dica;M a;Mulj uljika ika... ...)Nj )Njego egovim vim junaci junacima ma vlada vlada sudbin sudbina,o a,oni ni njome njome ne vladaj vladaju.U u.U «Porodici Vinčić»,poguušava ostvariti i šire teme društvenog karaktera,u kojem sukob selo grad rad,iz ,izraža ražavva svo svoju opre opreddjelj jeljen enos ostt za patr patriijah jahaln alno., o.,dok dok u roma romannu « Tuđinac »( autobiograf.),prikazuje kako čovjek otrgnut iz sredine kojoj pripada gubi orjentaciju i ne snalazi se u životu. 21
Ivan Kozarac
(1885-1910)
Javio se u knj.1903.u Vijencu pj.» U život»Stvralaštvo mu možemo podijeliti u 2 bloka.Od 1902-06 kad nastaju crtice i pjesme ,koje objavljuje u raznim glasilima: Vijenac,Hrv.kolo,Savremenik,Naša sloga,itd.Dtugi blok obuhvaća prvu knjigu kratkih proza Slavonska ska krv»,te «Slavon »,te tri tri knj. knj.ob obja javl vlje jene ne nako nakonn njeg njegov ovee smrt smrtii 191 1911.« 1.« Pjesme»,»Izabrane »,kojim m je privuk privukao ao pozorn pozornost ost.T .Too je roman roman pun pripivijetke» i roman « Đuka Đuka Begović Begović»,koji slavonizama,provincijalizama,tuđica slavonizama,provincijalizama,tuđica i onomatopejskih riječi,dok se na nekim mjestima govorni jezik isprepliće sa ritmom slvonskog bećarca.To je psihološki roman okrenut pojednicu ,i ujedno slika slavon.društvenu stvarnost krajem 19.st.Gla.lik je Đuka koji se izduže iznad drugih,iznad sredine,ali propada u tijesnim okovima.Prikazuje okovima.Prikazuje slom čovjeka,propast čovjeka,propast društvenog života.Pobuna protiv društva završava slomom pojedinaca.Motiviran socijalno,psihološki i biološki krvlju,(uzavrela slavonska krv pobjeđuje).,Moderan-simultanost pobjeđuje).,Moderan-simultanost vremene,ispreplitanje prošlosti i sadašnjosti,retrospekcije.Jer sadašnjosti,retrospekcije.Jer sve pokazuje kroz jednog lika.
Vladimir Čerina
(1891-1932)
Preds Predstav tavnik nik slaven slavenske ske omadin omadine.U e.Uređ ređiva ivaoo je «Val» «Val» i «Viho «Vihor», r»,,u ,u kojima kojima je iznosi iznosioo svoja svoja političke i literarne stavove,suprotstavljao se pesimističnoj i pasivnoj poeziji moderne,tražeći da se knj.oslobodi sladunjavosti i bježanja od života.I zato mu je Nazor uzor u kojemu nalazi snagu snagu naroda naroda,po ,pokre kreta, ta,vih vihor or otpora otpora..p ..poku okušao šao je stvori stvoriti ti «nazor «nazoriza izam» m» .pisao .pisao je dosta dosta o njemu.Napisao je i studiju o Kamovu.a kasnije i esej « Laži u umjetnosti»(približava se skspersionizmu i dadaizmu).1912. izdaje zbirku «Raspeće»,sa 28 pj. 1913,objavljuje nekoliko samostalniji pj.koje su mu uvrštene u «Hrvatsku mladu liriku»,1914.-izražavao je osjećaj samoće,izgubljenosti,nezadovljs samoće,izgubljenosti,nezadovljstva,čežnja tva,čežnja za daljinama,po formativnim značajkama na tragu je matoševsko-gričke matoševsko-gričke poezije,ali ima i socijalne tematike,pri čemu čini raskorak od svoj teorije do ppra rakkse, se,jer jer se u teor teorij ijii zala zalaggao za sasv sasvim im drug rugačij ačijuu poez oeziju iju,ta ,tako da je u svojim jim pj.tradicionalist.Strofa je zatvorena i rimovana,stih pravilan sa stalnom cezurom.Kanije piše 10 antologijskih pjesama s kojima postiže vrhunac.U rukopisu sačuvana zbirka Osama 1915,ali ono najbol najbolje je u njoj njoj je prerad preradio io i objav objavio, io,aa preoku preokupac pacije ije su iste-o iste-osam samlje ljenos nost,č t,čež ežnja nja za smirenjem,počinkom,ljubavi.Jedan ciklus pjesama iz 1915. naziva « Svjetla u tmini».Najbolje su mu pjesm jesmee « Muka -noćno no ,str ,strah ahot otno no buđe buđenj njee duše duše,, koja koja iz svoj svojee tame tame Muka tamnice tamnice» -noć neobuzdano stremi za svjetlošću.Dostigao sigurnost izraza.« Poslije mučenja»-možda jedini trenutak opojnosti,zaborava,smirenja.ali sav taj zanos,klicanje djeluje kao obmana,takvu slavu suncu,cestama,oračima,mogao suncu,cestama,oračima,mogao je izreći samo onaj tko je propatio,sam u tami.» Ardenza»-jedna od najčis čistij tijih pjesama,sve je usklađeno ,stoplje ljeno.Sve je koncentrir rirano na tišinu,miris,boju.Izražen doživljaj klonulosti ,rezignacije.U pjesmama nakon 1921. nema raniji osobina.Tad je vizionarniji,prodorniji « Tuga nomada»-pjesma čovjeka koji je pjevao salvu sviju domovina i očekivao svečani marš pobjede.,nije dočekao ništa i u pustati se pita tko je i što tu radi.Kako je bio društveni,tako je bio i knji.pobunjenik..
22
Fran Galović (1887-1914) Javio se u knj. stihovima 1903.Najznačajnija 1903.Najznačajnija mu je zbirka,tj.nedovršen zbirka,tj.nedovršen kajkavski kajkavski ciklus “ Z mojih zbregov”,sastavljena četverodijelno,a svaki dio je posvećen jednom godišnjem dobu (pramalet,leto,jesen i zima),trebalo je biti 30 pj.,no pj .,no uspio je samo 22.,za zivota nije objavio kajkavsku poeziju,već je Krleža objavio cjelokupan ciklus u “Književnoj republici” 1925.U toj zbirci imamo imamo motive motive iz njegove štokavske poezije:dramatiku odlaska i neostvarivosti neostvarivosti povratka,nedostižnost sreće,tjeskobu zbog gubitka korjena,tragiku prolaznosti..U nekim pj.pretežu impresion.slike zavičaja,a neke nalikuju ekspresionističkim minijaturama (usamljenički osjeća smrti,nepoznato “nešto”,likovna i zvukovna groteska).Smiraj od tjeskobe zbog odlaska-smrti pronalazi u vjerovanju da smrt nije ništ drugo do spajanja sa prirodom,s vlastitim pejsažem,tj.povratka u njih.Zato je pejsaž osnovni motiv njegove kajkavske poezije s kojom je on stopljen,on sam je pjesnik,jer je on sastavni dio pjesnika i njegovo neprestano vraćanje njemu,ali preljevajući se u krajolik daje mu obilježje tragičnog spoznavanja prolaznosti.. Umjetničku Umjetničku vrijednosti i sugestivnu snagu snagu njegovih pjesama daje daje ritam,i to što se oslobodio od metričkih shema Dramski radovi balada “ Tamara”1907,naturalistička seoska drama Mati 1911.,nacionalno povijesna tragetija Mors Regni 1908.,simbolistički misterij Marija Magdalena.,1912. Proza U suton 1908;Nesreća,1908; Genoveva 1911,pretežno su u maniri naturalizma I crtičarskog feljtonizma.U dužoj pripovijesti Začarano ogledalo 1913,ukinuo je neke oblike tradicionalnog fabuliranja,a I pripovijedač postaje impresionistički nepouzdan.U ismboličkovizionarskoj pripovijesti Ispovijed 1914.vidljive su avangardne naznake. Najuspjelije štokavske pj su Zrcalo i Child Harold,kojam je zastupljen u zbirci modernog pj.H pj.Hrv rv.ml .mlada ada lirika lirika 1914. 1914. Sonetn Sonetnii ciklus ciklus Četiri 1913.nadahnu ahnutt je helenistič helenističkim kim Četiri grada grada 1913.nad motivima i dekorom.
Janko Polić Kamov (1886-1910) Prvom Prvom zbirkom zbirkom pjesama pjesama Psovka izazva izazvaoo je šok.i šok.ili li najbla najblaže že rečeno rečeno opću opću sablaz sablazan an,ka ,kaoo i «Ištipanom hartijom»,objavljene iste god.1907.,koja je bila u totalnoj suprotnosti sa svim pravi pravilim limaa stiha, stiha,ritm ritmaa i poetsk poetskee motivi motivike. ke.Umj Umjes esto to poezij poezijee sklada sklada i ljepot ljepote,t e,too je poezija poezija bunta bunta,kr ,krik ik čovjek čovjekaa koji koji traži traži potpun potpunuu i neogra neogranič ničenu enu,ni ,ničim čim spita spitanu nu slobod sloboduu i ličnos ličnosti ti uopć opće.Sl e.Služ užeć ećii se bibl biblio iojjskom skom term termin inol olog ogij ijoom uda udara po sveti vetim m dogm dogman anaa isto istogg društva.,propovijedajući društva.,propovijedajući suprotrono od Bibilije.Njegova Bibi lije.Njegova « Pjesma nad pjesmama» he pjesam o slob slobod odi, i,st stra rast sti, i,bl blud udu, u,ne neza zako koni nito tojj ljub ljubav avi, i,pr prel elju jubu bu,a ,a slič slično no je i s mo moti tivi vima ma Mojs Mojsija ija i Joba.Pos Joba.Posvuda vuda izraz bunta,kao bunta,kaotično tičnosti,n sti,nereda ereda,mahn ,mahnitost itosti,koja i,koja graniči graniči s apsurdom. apsurdom.On On svojom svojom poezijom stvara svojevrsnu antipoeziju,izražavajući svoj neg.odnos prema društvu i njegovim normama urlikom,negacijom svega tradicionalnog. Modernost njegove proze u koju je prenio ista obilježaj očituje se u novim strukturalnim i kompozicijskim zahvatima.Osnovu radnje čine digresije,ubacivanje novih radnji,simultanost događaja.pripovjedačka tehnika je unutarnji monolog najčešće ili autorov komentar u obliku napomene.U prvim dramama Tragedija mozgova,Na rođenoj grudi izričito izričito govori o svome buntu protiv društvenih normi,dok u ostalim Samostanske drame i Mamino srce on ostvaruje svoje svojevrs vrsni ni antite antiteata atarr.On je pisac pisac-pr -prokl okletn etnik, ik,koj kojii je u nepres neprestan tanoj oj unutr unutrašn ašnjoj joj vručic vručici,s i,s apokaliptičnom vizijom svijeta i života,bez perspektive i naslućivanja budućnosti,i uhvatio se u koštac sa društvom i literarnom tradicijom,i postao psovač i buntovnik.
23
On bludilište i birtiju ne vidi samo u bordelima i krčmama,nego i u obitelji,u Hrv.Smatrao Hrv.Smatrao da je sve sve to lažn lažnoo i da se iste iste radn radnje je odig odigra rava vaju ju i kući kući:: loče loče se,o se,opi pija ja,u ,ubi bija ja novo novoro rođe đenč nčad ad,, razbijam,otkrivaju incestuozne i homoseksualne homoseksualne želje. U romanu «Isušen (pisann 1906-0 1906-09), 9),pto ptoble blema matiz tizira ira egzist egzistenc encija ijalno lno iskust iskustvo vo Isušenaa kaljuž kaljužaa» (pisa knji knjiže ževn vnik ikaa koji koji u svii sviije jetu tu koji koji se sve sve više više otuđ otuđuj ujee i u koje kojem m su polj poljul ulja jane ne star staree vrijednosti,pokušava uspostaviti zdraviju i novu scenu i života i rada i književnosti.,u svom suludom i destruktivnom činu. S njim počinje hrv.knj.avangarda.
SUVREMENA KNJIŽEVNOST i (od 1914. do 1941.) A.B.Šimić
(1898-1925)
Javl Javlja ja se u knji knjiže ževn vnos osti ti 1913 1913.u .u časo časopi pisu su »Luč »Luč». ».Za Za živo života ta izda izdaje je samo samo jedn jednuu zbir zbirku ku pjesama.»Preobraženja» 1920.Ostatak rada mu je razasut po časopisima : eseji,knj.i likovne kriti kritike ke,p ,pol olem emik ike, e, proz prozni ni i dram dramsk skii frag fragme ment ntii ,te ,te nedo nedovr vrše šeno no roma romann « Dvostru Dvostruko ko lice» Juriš,191 Juriš,1919. 9. Najznačaj Najznačajniji niji je predstavn predstavnik ik ekspresio ekspresionistič nističke ke faze hrv.knj hrv.književn iževnosti, osti,aa utjecaje utjecaje i potic poticaje aje je primao primao preko preko bečkog bečkog časopis časopisaa Der Sturm, Sturm, i negira negirati ti će tradicij tradicijuu i bilo bilo kakvu kakvu povezanost knj.s društvenim problemimaSvoje programatske članke je objavljivao u sojim časopisima Vijavica 1917-19 i Juriš 1919,još je izdavao časopis Književnik 1924.,te uređivao Savremenik DHK-a.Smatrao je kako knj. ne može biti angažirana niti tendenciozna ,jer je ona umjetn umjetniko ikova va subjek subjektivn tivnaa istina istina,i,i kako kako umjetn umjetnost ost teži teži jedino jedino da bude bude umjetn umjetnost ost.Un .Unio io je slobodni,nevezani stih,jer pjesnik da bi izrazio svoja emocionalna stanja mora biti slobodan od svih spona , koje bi ga mogle sputavati u izricanju poetskih vizija ,zato se i suprotstavlja isključivosti pravilnog stiha i ritma,jer su neadvekatni ekspresivnom izrazi,ali nije u potpunosti isključivoa mogućnost njihove uporabe, vezanog stiha,rime i impresionističke uporabe boja (žuta i modra),tj.samo onda kad je to odgovaralo stvarnom doživljaju i nije imalo vizualnu funkciju. Osnovni motivi njegove poezije su ljubav i smrt ,tijelo (tipično egzistencijalni egzistencijalni m.),s time da na smrt gleda kao na prirodan fenomen,u kojem ne pronalazi ništa mistično,prekogrobno ili nadnaravno,već kao što jednostavno postoji život,tako postoji i smrt.Ciklus o siromasima obuhvaća njegovu posljenju fazu stvaralaštva,tj.izrazito socijalna tema,kojom će progovoriti o bijednim i siromašnim.Nestajanje tijela siromaha,i osjećanje tog tijela kao tereta Š.je doživio kao ljudsku ljudsku i socijalnu socijalnu nepravdu nepravdu,kao ,kao što je i njegova njegova tragična tragična spoznaja spoznaja da mu tijelo lagano lagano nestaje,a duh ostaje zdrav stvorila osjećaj nepravde.
STILSKA obilježja ekspresionizma -škrto -škrtost st izraza izraza,ra ,racio cional naliza izacij cijaa riječi riječi,od ,odbac baciva ivanje nje deskri deskriptiv ptivno nog;-d g;-doja ojam m krika, krika,unu unutra trašn šnje je dinamike i pokreta što ostvaruje naglašenom uporabom glagola,rečeničnih nizova,eliptičnim izrazom;-sl izrazom;-slobod obodan an stih,išče stih,iščezava zavanje nje interpunk interpunkcije;-v cije;-vizua izualni lni izgled,gra izgled,grafička fička forma pjesme pjesme ppos osta taje je sadr sadrža žajn jnoo važn važna; a;-k -kol olor oris isti tičn čnos ost: t:Ja Jake ke i jark jarkee boje boje,b ,boj ojee svje svjetlo tlosti sti,k ,kol olor oris istič tički ki kontrasti.Boje dobivaju vrijednost simbola,osobito plava boja koja otvara obrise metafizičkog svijeta;-najčešće stilske figure : sinestezija,hiperbola,metafora;-uranjanje u sadržaje svijseti: vizije,slutnje,halucinacije,nestvarne vizije,slutnje,halucinacije,nestvarne slike. 24
Ulderiko Donadini (1894-1924) S Šimić Šimićem em zače začetn tnik ik hrv hrv.eks .ekspe pers rsio ioniz nizma ma,j ,jer er svoj svojim im časo časopi piso som m «Kok «Kokot ot»» 1916 1916-1 -177 u progr program amats atskom kom smislu smislu je njen njen začetn začetnik, ik,koj kojuu će do kraja kraja obliko oblikovat vatii Šimić. Šimić.Poč Počeo eo je pod utjecajem Matoša,njegovih bizarnih pričam (Miš ,Camao),te izdao knjigu «Lude priče» 1915. (eleme (elementi nti fantas fantastič tičnog nog,ira ,iracio cional nalnog nog.)U .)U toj je knjizi knjizi i novel novel Đavo Đavo gospo gospodi dina na Andr Andrije ije Šetrovića,u kojoj kao i dr.novelama je naglasak na individualnoj psihologiji s korištenjem iracionaln iracionalnog., og.,ali ali se približava približavaju ju groteski,d groteski,destru estrukcija kcija građansk građanskog og morala.No morala.Novlea vlea Dunja je sl.obilježja (autobiogr.-erotsko-fantast. (autobiogr.-erotsko-fantast. s lirskim i sotonostičkim motivima –Poe,Baudelaire).Do –Poe,Baudelaire).Do 1917 napisao feljtone,polemike,pamflete,objavljene u knjizi « Kamena s ramena»1917-Dva romana Sablasti (1922.pd nazivom Bauk ) i Vijavice objavljene objavljene iste god.1917 god.1917.,u .,u kojima prodire prodire u psihu junka istražujuć istražujućii tamne tamne str.čov str.čovjeko jekovih vih emocional emocionalnih nih intenziteta intenziteta-juna -junaci ci se sudar sudaraju aju sa svojim svojim dr.ja dr.ja,sa ,sa svojom svojom sviješ sviješću. ću.(ur (uran anjan janje je u Ja koji koji je na putu putu za ludilo ludilo).U ).U Kroz šibe šibe»1921. aurobiogr aurobiograf.rom af.romanu anu « Kroz »1921. supro suprotst tstavl avlja ja se građa građansk nskom om učmalo učmalom m čudore čudoređu đu i licemj licemjerj erju,p u,prik rikazu azujuć jućii i vl.psi vl.psihič hička ka odstup odstupanj anja,o a,opću pću ljudsk ljudskuu deform deformaci aciju, ju,ugr ugrađe ađenu nu u pol.nemo pol.nemoral ral i društven društvenuu laž,prikaz laž,prikazujuć ujućii korz gl.junaka gl.junaka hrv.polu hrv.poluintele intelektua ktualca.N lca.Napis apisao ao je i nekoliko drama Bezdan 1919.(motiv podvojena pojedinca), Igračka oluje 1921. (polemika na kazališne prilike),a najbolja mu je drama Gogoljeva smrt 1921.- simbolični teatar, motivi stvarnog i nestvarnog,te scena sna. Bunt,borb Bunt,borbwnos wnostt i težnja težnja za aktualnoš aktualnošću-o ću-osnov snovni ni dojmovi dojmovi koje ostavljaj ostavljajuu prvi br.Koko br.Kokota, ta, »hrabre i borbene pštice koja navještava novi dan»-reče Donadini.Kokot Donadini.Kokot je značio novi dašak u ustajaloj hrv.knj.,jer je pokrenuo niz pitanja i aktualnih knj.problema,te svojom borbenošću uzbrkao našu umrtvelj.knj.i pokrenuo ponovno pitanje: «u kojem smjeru razviti,kako uskladiti nacionalne težnje s literaturom,a da to ne budu stari oblici i šablone i stari sadržaji,već da to bude bude u prvom redu umjetnost. umjetnost.»» Iste godine godine i «Hrvatska «Hrvatska njiva» njiva» časopis-Dragu časopis-Dragutin tin Prohaska Prohaska knj.kritičar komentira povremeno knj.prilike.
Miroslav Krleža (1893-1981) 1914.objavljuje prvu dramu Legende,u Književnim novostima,M.Marjanovića.1919.u svom časopisu Plamen tiska članak Hrvatska knj.laž-obračunava se s hrv.literarnom tradicijom u cjelin cjelini,p i,pose osebno bno s Gajevi Gajevim m «iliriz «ilirizmom mom»-p »-prih rihvać vaćaa samo samo stvara stvaratel telje je poput poput Kranjč Kranjčevi evića ća i J.Križanića koji su se svojim djelom nametnuli kao duhovni svjetlonoše. « Sukob Sukob na knj.ljevic knj.ljevici i »: sukob između pisaca koji su zastupali tezu o potrebi utilitarnog shvaćanja knji.(Stevan Galagoža i čitav pokret tzv.socijalne literature),i Krleže koji se borio za slobod sloboduu stvara stvaralač lačkog kog čina,a čina,ali li istodo istodobno bno je zastu zastupao pao i tezu tezu o nužnos nužnosti ti tendin tendincio ciozn znost ostii u knj.Vrhunac je bio Krležin esej-predgovor umjetničkoj mapi Krste Hegedušića Podravski ,1933.Pokreće časopis Pečat,1939,i u njemu članak Dijalektički antibar barus-protiv motivi ,1933.Pokreće knj.i knj.i politič političkih kih dogmat dogmatiča ičara. ra.-re -refer ferato atom m na kongre kongresu su knjiž književn evnika ika Jug.u Jug.u Ljublj Ljubljani ani,19 ,1952, 52,te te plenumu knj.1954.definitivno je izvojevao i zvojevao pobjedu. Poči Počinj njee stih stihov ovim im i dram dramsk skim im teks teksto tovi vima ma.P .Prv rvaa poet poetsk skaa ostv ostvar aren enja ja Pan,1917,Tri ,1917.,ratna tna lirika Pjes ,1918.,1919.-s 19.-sukob ukob svjetla svjetla i simfonije,1917.,ra Pjesme me I,Pj I,Pjes esme me II,P II,Pje jesm smee III,1918.,19 tame,ditiramb životu. Prvi Prvi ciklus ciklus njegovih njegovih drama Legende, 1914 1914;;Saloma, 1918 1918;;Kraljevo, 1918 1918;;Michelangelo Buonarotti,1919 i dr.je prožet vizualnim efektima,simboličko-ekspresionističkim i apstraktnim 25
razmatranj razmatranjima,s ima,s više poetskih, poetskih,no no pravih pravih scenskih scenskih rekvizita. rekvizita.,u ,u kojem tematuizir tematuiziraa probleme probleme društv društvaa svog svog vremen vremenaa i sredin sredine.1 e.1924 924,po ,pokre kreće će Knjiž Književn evnuu republ republiku iku,a ,a noveli novelisti stički čki opus opus objavljuje u 2 knjige Hrvatski bog Mars-ratni motivi i teme ,psihologija malog čovjeka (seljaka) i intelektualaca i njihovo snalaženje u ratnom kaosu,1922 i Novele,1923.Roman ,1924,kao i zbirka Novele proširuje tematiku i na zg.malograđansko zg.malograđansko društvo. Vražji otok ,1924,kao ,1923-tematski Drugi dramski ciklus Golgota,1922; Galicija (kasnije U logoru),1922 i Vučjak ,1923-tematski su vezana uz rat ili njegove posljedice. Treći dramski ciklus trilogija Gospoda Glembajevi,1928,U agoniji,1928; Leda,1931.-prelaz prema prema društveno-psihološkoj drami skandidavskog modela (Ibsen,Strinberg).-dao sliku uspona i pada Glembaja zadiranjem u predjele ljudske psihe,te naturalističko-psihološkom metodomCrta tragiku ljudskog pretovreno u animalno i patološko.U ovim dramama se ističe zagrebačko-agramerski žargon u govoru,te je ostvario autentičnu atmosferu sredine u kojoj je smijestio junake. Roman Povratak Filipa Latinovicza,1932. predstvalja uzorak modernog hrv.romana.,prije svega svega zbog zbog destru destrukci kcije je fabula fabularne rne strukt strukture ure i nagla naglašen šenog og eseji esejizma zma.-t .-tema ematsk tskii to je roman roman povratka.,kao i roman umjetnika,slikara. Balade Petrice Kerempuha-kajkavski jezik. 1933 izdaje časopis Danas s Milanom Bogdanovićem.,tih godina objavljuje Moj obračun s njima,1932; knjigu političkih eseja Deset krvavih godina,zbirku pj.Pjesme .Pjesme u timni,1937., timni,1937.,U romanima Na rubu pameti,1938 i Banket u Blitivi,1939.tematizira svoje političke poglede na probl probleme eme diktat diktature ure,de ,demok mokrac racije ije,dr ,društ uštven venog og ustroj ustrojstv stva,t a,tee o sudbi sudbinam namaa ljudi ljudi u takvim takvim okruženjima.1963.objavljuje posljednju dramu s izrazito esejističkim obilježjima Aretej ili Legenda o sv.Ancili. Iste godine izlazi i roman -rijeka Zastave-ogromna društvena freska,u kojoj on promatra i analizira Hrv.putem svojih junaka (Kamilo Emerički),od vremena raspada turske i sloma Austrije,do rasula Madžarske i stvaranja državne tvorevine SHS. Pisao je i dnevničke zapise od 1914-1977. Prije trideset godina (1917-1947);Davni dani (191421);Djetinstvo u Agramu (1902-03),1952.Zapisi (1902-03),1952.Zapisi sa Tržiča,1988;Dnevnik,1977,i Tržiča,1988;Dnevnik,1977,i dr.
August Cesarec (1893-1941) Istu Istupa paju jući ći s Krle Krležo žom m u njeg njegov ovom om «Plam «Plamen enu» u» knj. knj.pu putt je podre podredi dioo svoj svojoj oj politi političk čkoo komu komuni nist stič ičko kojj opci opciji. ji.U U svoj svojim im rado radovi vima ma je razm razmat atra raoo suvr suvrem emen enaa polit politič ička ka pita pitanj njaa Hrv.pol.života (Stjepan Raduć i republika)..najbolji esej mu je Dostojevski-Lenjin (Dva pola ruskog imperijalizma),izrazio velike simpatije prema Doastojevskom i njegovoj stvaralačkoj metodi,pod čijim utjecajme je napisao nekoliko knj.tekstova.Izrazitim knj.radom se počinje baviti nakon I sv.rata.1919.objavljuje zbirku « Stihovi» (vizulne ,impresionističke slike pejzaža i atmosfera u duhu moderne do ekspresion.vizija i zaleta u vl.ličnost),,u kojem se pjesme kreću od predim predimenz enzion ionira iranih nih,go ,gotov tovoo kranjč kranjčevi evićan ćanski skihh vizija vizija i doživl doživljaj jajaa svemir svemiraa i Zemlje Zemlje do konkretnih socijalno-političkih problema. Rana novelistika tematski proizlazi iz životnog iskustva I.sv.rata i promatranja čovjeka u ratu i poslje njega,pr.»Za novim putem»1926.ili u romanu « Careva kraljevina» 1925.,autobiogr.lik 1925.,autobiogr.lik Ilija Ilija Koren Koren ,kroz ,kroz čiju čiju sudbin sudbinuu traži traži rješe rješenje nje vl.dil vl.dilema ema,sp ,spaja ajajuć jućii konkre konkretne tne činjen činjenice ice sa simb simbol olim imaa onog onog što što priž prižel eljk jkuj uje. e.Na Napi pisa saoo je još još roma romane ne « Zlatni 1928-- slika Zlatni mladić mladić» 1928 malograđansku sredinu,široki društveni zahvati i analize, i psihološka razmatranja likova,koji su određeni određeni socijalnim socijalnim odnosima. odnosima.«« Bjegunci» 1933.1933.-na nakon kon teških teških sukoba sukoba i dilema dilema junaci junaci pronalaze vl.revolucionarno opredjeljenje.U ova dva romana politički dogmatizam nerijetko pre prevl vlad adav avaa um umje jetn tnič ičko ko nada nadahn hnuć uće, e,ii oni oni su prij prijel elaz az prem premaa zavr završn šnoj oj fazi fazi,n ,nap apuš uštju tjući ći ekspr ekspres esion ionist ističk ičkii način način pisanj pisanjaa i vraća vraća se u prošlo prošlost, st,leg legend endee « Izraelov Izraelov izlaza izlazakk i druge druge legende» 1938.-socreal.pisac,koji upozorava na akutne pojave suvremenog društva.Pisao je i putopise : « Španjolski susreti»1938., «Današnja Rusija» 1938, i « Putovanje po Sovjetskom 26
Savezu» 1940.Napisao je i dramu jednočinku « Otkriće» 1919,veći dramski tekst « Krčma Široko grlo»,a najbolje scensko djelo mu je « Sin domovine» gdje opisuje Eugena Kvaternika tragič tragičnu nu ličnost ličnost hrv.po hrv.pol.ž l.živo ivotata-kro krozz kojeg kojeg daje daje simbo simboličn ličnuu sliku sliku sudbin sudbinee hrv.na hrv.napre predni dnihh intelektualaca.
Augustin (Tin) Ujević (1891-1955) Javlja vlja se u Hrva rvatsk tskoj mlad ladoj liri liricci 1914 1914.. ..T To je poe poezija zija pod pod utje utjeca caje jem m Mato Matoša ša s impresionističko-simboličkim obilježjima.Iste godine kad Krleža objavljuje programatski tekst «Hrv.knj.laž» u svome «Plamenu»,tad i Ujević piše svojevrsni svoj manifest Ispit savjesti 1919.,objavljen 1923.u kojem se deklarira kao čovjek dubokih unutarnjih nemira,potpunu usamljenik «koji cijelu ljudsku sudbinu promatra kroz vedrine i pijanstva ljudske duše».Prvom zbirkom «Lelek sebra»1920.pokazuje orginalnost svoje poezije,i u formalnom i sadržajnom smislu.Kroz cijelu zbirku se proteže svojevrsni lajtmotiv usamljenosti (bol i vapaj),kojeg pjesnik kao prokletstvo,teret nosi kroz život ,izraženo formom koja je lamentacijski oblik sličan stiliziranoj narodnoj naricaljki, što je originalan doprinos hrv.stihu u ovoj fazi.Zaokupljen samim sobom i usamljenošću,prodire u dubine vl.bića i tamo otkriva ljepotu ljubavi prema imaginarnoj ženi,čiji je rezultat ciklus pjesama koje čine najlješi ljubavni kanconjer hrv.poezije hrv.poezije objavljenih u zbirci « Kolajna» 1926.a izrasla na neopetrarkističkoj i trubadurskoj tradiciji,te hrv.renesansno hrv.renesansno-baroknoj -baroknoj baštini.,on sam je naziva «poezijom grča,požara,ljubavi,smrti,očaja grča,požara,ljubavi,smrti,očaja i propalih iluzija.» Tride ridese seti tihh godi godina na okre okreće će se prir prirod odii traž tražeć ećii u njoj njoj ne samo samo izla izlazz iz usml usmlje jeno nost stii i introvertiranosti,već mogućnost prodora u visine,i simboličke svemirske prostore (zbirke Auto na korzu 1932. i Ojađeno zvono –refleksivno-filozofske preokupacije,1933. ),i usamljenost prestaje prestaje biti teret,prok teret,prokletstv letstvo,ve o,većć postaje postaje prkos životu,boli životu,boli uopće,bij uopće,bijedi.. edi...i.i se njome izdiže izdiže izna iznadd slab slabos osti ti i vrać vraćaa vjer vjeruu u samo samoga ga sebe sebe,t ,tee mu stih stihov ovii post postaj ajuu rado radosn snii pokl poklic icii životu,svijetu,radu. Žedan kamen kamen na studen studencu cu» 1955., Zadn Zadnja ja mu je zbir zbirka ka « Žedan 1955.,koj kojaa pokazu pokazuje je očito očito njegov njegovoo smiriv smirivanj anje,n e,njeg jegovo ovo pom pomire irenje nje sa svemiro svemirom m i prihva prihvaćan ćanje je života života sa svim svim dobrim dobrim i lošim lošim stranama.Smatrao je da smisao poezije nije u pronalaženju vječne ljepote,već da ona bude dokument i svjedočanstvo. svjedočanstvo. Eseji Ljudi za vratima gostionice 1938,Skalpel kaosa ,1938.
Slavko Kolar
(1891-1963)
Pojavom na samom početku I.sv.rata označio je nastavak hrv.humoristične proze,koju su kroz 19.st.razvijali Vilim Vilim Korajac,J:Jurkovič,te J.E.Tomić.a J.E.Tomić.a s mnogo više elemenata groteske i satire Kranjčević i Kovačić.Bio je pripovijedač koji je znao iskoristiti sve razine smijeha od one pov površ ršne ne koja koja se zasn zasniv ivaa na jefti jeftini nim m komi komičn čnim im sred sredst stvim vimaa (feljt (feljton onsk skii i aneg anegdo dots tski ki humor,lakrdija),pa do onog dubljeg u kojem smijeh nije sam sebi ciljem,jer ga nosi humornotragična slika života.»vidljiv smijeh,kroz nevidljive suze»,I.G.Kovačić suze»,I.G.Kovačić o Kolarovoj prozi. U svojoj prvoj fazi dominira humor koji je sam sebi svrha,u neočekivanoj situaciji ,ili čistoj komici...(Nasmijane pripovijesti,1917.).Već u toj prvoj zbirci kreira tip junaka «čovjek bez fizionomije»,koji će biti biti centralni protagonist protagonist i u dr.fazi dr.fazi stvaralaštva.
27
Najbolji dio su zbirke « Ili jesmo-ili jesmo-ili nismo» 1933.,te « Mi smo za pravicu» 1936.su najzreliji dio njegova opusa,i obuhvaćaju naše selo i provinciju. te oblikuje likove,koji pripadaju seoskoj i malograđanskoj sredini,u vremenu nakon I.sv rata, imamo likove poluinteligenata,malih karijerista s megalomanskim idejama, laktašima,te kompromiserima-ljudi bez fizionomije, kao glav glavni nim m prot protag agon onis isti tima ma.T .Tuu crta crta i kajk kajkav avsk skuu regi regiju ju s tipi tipičn čnoo kajk kajkav avsk skom om dušo dušom m i mentalitetom,te se vješto koristio dijalektom.Antologijska mu je pripovijetka « Breza»,tragična priča o sudbini nesretne mlade žene u zaostaloj seoskoj sredini.Gl.Janica.-kontrast lik Roža iz Svoga tela gospodar. Posljednjoj fazi pripadaju zbirke « Perom i Drljačom»,1938.;Natrag u naftalin naftalin 1946;Glavno 1956 s gradsk gradskom om tematik tematikom om iz vremen vremenaa rata,a rata,ali li nema nema umjetn umjetničk ičkii da je kapa na glavi 1956 snagu,kao one 2 knjige između dva rata. Nakon II.sv.rata II.sv.rata pisao je i drame Sedmorica u podrumu,Svoga tela gospodar 1995,te filmske scenarije scenarije,te ,te pripovjetk pripovjetkee za djecu djecu Na leđima delfina 1953, Jurnjava na motoru 1961.. Jezik,kajkavski Jezik,kajkavski iz kojeg proizlazi humor-najbitnije. humor-najbitnije.
Ivo Kozarčanin (1911-1941) Počeo je objavljivati već 1928.U ranom razdolju pisao djeci i mladeži zbirka novela« Mati čeka»1934. »1934. i zbirka zbirka pjesama, pjesama,Sviram u sviralu ,1935.nakon čega se počinje baviti knj.za odrasl odrasle., e.,su surad radnik nik je Hrv.re Hrv.revij vijee ,Savre ,Savreme menik nika.U a.U knjizi knjizi « Lirika» koau koauto torr s Donč Dončev ević ićem em,, Nizeteom i Žilićem) 1935.objavljuje 1935.objavljuje ciklus pjesama Tuga ljeta.1938.samostalna .1938.samostalna zbirka Mrtve oči.-moti .-motivv nesul nesuliše išene ne ljubav ljubavi,s i,samo amoće, će,int inten enziv zivni ni erotiz erotizam, am,aa slike slike pejza pejzaža ža parale paralelno lnoee su s osjećajim lirskog subjekta..-utjecao na pjesništvo krugovaša 50-esetih. Napisao je romane «Tuđa Žena» 1937. pod dojomom F.Latinovicza-umjetnik koji se vraća u provinciju provinciju,vez ,vezaa s ljubavnico ljubavnicom,pro m,provincij vincijska ska malograđa malograđanštin nštinaa preosjetlji preosjetljivog vog junaka junaka vode u osamljenost praćenu rezignacijom i depresijom.Važni su socijlmo-kritički komentari u kojima se analizira opće stanje hrv.društva,te hrv.društva,te otkrivaju politički stavovi pisca. Taj spoj spoj soci socija jaln lnoo-kr krit itič ičko kogg i psih psihol ološ oško ko-a -ana nali liti tičk čkog og izve izvede denn je u roma romanu nu « Sam »1937.,to je tzv.Bildungsromana,gl.junak mladić koji dolazi iz provincije i nastoji se čovjek »1937.,to integrirati u više građanske slojeve,al ne uspjeva i završava kao rastrojeni ubojica (osobnim slomom završavaju i junaci Kovačića,Novaka,Gjalskog,Nehajeva i dr.)Roman se sastoji od 2.cjeline : Mračna mladost -dječaštvo -dječaštvo Valentinovo,te Valentinovo,te gimnazijsko školovanje u gradu,drugi dio: Buga plače je nakon gimnazije,posao i nesretni brak s Bugom.Svi događaji su iz Valentinove perspektive.Najbolji su dijelovi u kojima analizira ljudsku osamljenost i nemogućnost da se uspostve harmonični odnosi s drugim ljudima pa ni sa ženom. Zbirka novela « Tihi putovi» 1939. se također bavi hipersenzibilnim junacima. Njegovi junaci su hipersenziblni ljudi,individualci,uronjeni u same sebe i svoj svijet i svoja melan me lankol količn ičnaa i crna crna stanja stanja,ko ,koji ji ne mog moguu uspost uspostav aviti iti harmo harmonič ničan an odnos odnos sa nemora nemoralno lnom m i licemj licemjern ernom om provin provincij cijsko skom m ili građan građansko skom m sredin sredinom, om,te te na kraju kraju propa propadaj daju.K u.Koza ozarča rčanin nin- primarno lirsko-psihološka proza,kojoj je u drugom planu socijalni kontekst života.
Đuro Sudeta (1903-1927)
28
Javlja se u knj.1919.pjesmom Suton u katoličkom časopisu Luč.Za života objavio je dvije knj.pjesama Osamljenim stazama ,1924., Kućice u dolu 1926.,a posmrtno Sutoni 1929. To je poezija u kojoj Sudeta osjećajući svoj odlazak,jer je bolovao od tuberkuloze doživljava susret sa smrću ne kao Šimićev bunt tijela i duha,već pobožno,kršćanski smireno., (Misao na smrt, mrt,Ka Kadda um umre rem m,Ug ,Ugasio asio se dan. dan..) .) ,sti ,stihhovi ovi odiš dišu nosta ostalg lgič ično noššću,s ću,sut utoonski nskim m atmosf atmosfera erama, ma,se seosk oskim im romant romantičn ičnim im idilam idilama, a, te motivs motivski ki obnavl obnavlja ja sjećan sjećanje je na djetin djetinstv stvo, o, spaja spajajuć jućii u harmon harmoničn ičnuu cjelin cjelinuu sebe sebe i prirod prirodu.N u.Nast astav avlja ljačč je nekih nekih katoli katolički čkihh pjesni pjesnika ka moderne.Svoj odlazak doživljava kao spajanje s vječnošću i prirodom. Od proze najznačajnija je pripovijest Mor 1930.s autobiografskim obilježjima ,lirizirana i ritmizirana proza, koja se bavi posljedicama čovjekova raskida s prirodom.Priča u kojoj se miješaju fantastika i realnost-i kojom se želi naglasiti kako čovjekov sukob s prirodom neminovno vodi u katastrofut,.težnja za materijalnim probitcima,napredak tehnike i privrede znači zapravo gubitak izvorne ljudskosti,prirodne sreće i životne harmonije.Mor je himna prirodi ,čistoći i dobroti.Posmrtno su još izašle dvije knjige izrazito lirske i i autobiografski intonirane proze.
Josip Kosor
(1879- 1961)
Pisac Pisac prvog prvog dramsk dramskog og teksta teksta s izrazit izrazitoo ekspr ekspresi esioni onisti stički čkim m obilje obilježji žjimama-zag zagovo ovorni rnik k ekspresio ekspresion,.p n,.pripad ripadnik nik moderni.s moderni.struja trujanja.P nja.Pisao isao proz,dram proz,drame,pje e,pjesme,e sme,eseje seje,kriti ,kritiku ku i putopise.U putopise.U početku intenzivo piše prozu,malo poeziju. Optužba 1905-novela, Crni glasovi 1905.,roman Rasap 1906.,izdaje u časopisima Obzor,Savremenik u nastavcima romane Radnici ,Cupalo.obil obilje ježe žena na inte intere reso som m za konk konkre retn tnee čovj čovjek ekov ovee prob proble leme me,m ,mje jest stim imic icee se udal udalju juje je od socij.tematike i okreće problemima duše.,npr.roman Rasap,s podnaslovom socijalni roman iz suvre suvremen menaa života života,im ,imaa prikaz prikaz raspa raspada da indivi individua dualne lne svije svijesti sti.Pr .Pripo ipovije vijesti sti su utemel utemeljen jenee na realističnoj fabuli,prožete iracionalnim elementima (mistika,halucinacije,vizije).U (mistika,halucinacije,vizije).U zbirci Mime 1916.prevladava unutrašnja mistika, kao i u romanu Razvrat 1923-pol.roman-ekspr.vizije gl.j gl.jun unak aka. a.Pi Pisa saoo je i dram dramee Pomirenje 1911.t.1926, Žene 1911,t.1920, Mask Maskee na paragrafima.1928,t.1978.-uspješno suprotstavlja realno i irealno,a rezultat kritika pol.prilika Jugosl. 1910.,najveći jveći uspjeh,i uspjeh,izvođ zvođen en u inozemstv inozemstvuu dosta.T dosta.Too je hibridna hibridna tvorevina tvorevina Požar strasti 1910.,na naturalističkog,ekspresionističkog i simboličkog.Polazi od naturalističkog koncepta čovjeka i njime motiviran motiviranee akcije,od akcije,od uvjerenja uvjerenja da likovi da likovi djeluju djeluju prema svojim svojim temeljnim osjetilnim,nagonskim i primitivnim stanjima. Naturalizam (strast,nagon)+simbolizam (dobro /zlo,k /zlo,kroz roz dvije dvije slavno slavnosk skee obitel obitelji) ji) + ekspre ekspresio sioniz nizam am pr.ur pr.urlik lik se miješa miješa sa životi životinjs njskim kim glasanjem pr.divljači pr.divljači urlik divljačkog karaktera Guše Rigalina. Dobro pobjeđuje zlo,ali na nasilan način.Drama s tezom.Ova drama spaja natural.-simbo,(hrv.moderna) i ekspresion. (hrv.anangarda). Napisao i knjigu putopisa Atlantikom i Pacifikom 1926.
Ljubo Wiesner (1885-1951) Pošao putem modernog pjesništva ali ostao uokviren formalnom stegom-sonetskom. Nema Nema šarol šaroliko ikosti sti motiva motiva,em ,emoci ocija, ja,ide ideja, ja,refl refleks eksija ija.. Prevla Prevladav davaa seosko seosko okruž okruženj enje:š e:šume ume,, crkve,vrtovi.Potkraj života u taj naivni,nevini ambijent prodire prodire melankonija,blagi melankonija,blagi pesimizam 29
(Ikarov (Ikarov odgovor). odgovor).Piše Piše dosta dosta soneta:naiv soneta:naivna na rima,šablo rima,šablona, na, pokoja pokoja glosa,ekolo glosa,ekologa ga ili balada i nekoliko narativnih narativnih pjesama pjesama (Kip Domovine). Naj Najzn znan anij ijii po prog progra rama mats tsko kom m uvod uvoduu u «Hrv «Hrv.. mlad mladoj oj liric lirici» i»,, 1914 1914.J .Jed edin inaa zbirk zbirkaa «Pjesme»,1926.Proučavao »,1926.Pro učavao Matošev život-uzor. život-u zor.
Gustav Krklec (1899-1977) Prva Prva knji knjiga ga mu mu je « Lirika»,1919.Izraz mu je jednostavan,približa jednostavan,približava va se govoru,te govoru,te svježina svježina koju postiže kolorizmom (boje:crvena,žuta,crna povezane sa stvarima i odnosima). Zbirkom «Srebrena cesta» 1921 osvaja javnost-jednostavnost,prošlost,čista vedra poezija a opsjednuta smrću I .sv.rat.Smrt se u ranijim pjesmama javlja kao odbljesak vanjskih zbivanja,a ne kao stvarno pj.stanje.,pa nema težinu pesimizma-to će doći kasnije u vrijeme II.sv.rata.U zbirkama «Nove ,1928. 8.,o ,osi sije jeća ća se nega negaci cija ja Nove pjes pjesme me»,1923.»Ljub Ljubav av ptic pticaa»,1926,Izlet u nebo,192 stvarnosti,nepomirenje,bijeg u iluziju.Dio socijalne lirike izlazi u zbirci « San pod brezom», 1940.,osjeća se majstorstvo stiha,a u središtu je vraćanje u zavičaj-retrospekcije na djetinstvo i dotada dotadašnj šnjii život. život.Pre Preokr okret et u « Tamnicama»,19 »,1944 44.. i «Darovi Darovi za bezime bezimenu nu»,1944.-najbolja ostvarenj ostvarenja.Dru a.Drugi gi sv.rat sv.rat , očaj,smrt, očaj,smrt,strah strah,a ,a jedina jedina je utjeha utjeha sjećanje sjećanje na djetinstv djetinstvoo ,zavičaj, ,zavičaj, Bezimenu (najdublja čovjekova ljubav).Posljeratna lirika,lirski ciklusi « Zapisi o zemlji» ili «Žubor života» (43-54) odiše optimizmom i vedrinom.Piše i epigrame u listu «Borba»,U Bg. Izdaje «Sabrana dela».1932. Proza Proza : dramska dramska rapsodija rapsodija u 3 dijela dijela : « Grobnica»,1919,roman « Beskućnici»,1921. i poema «Tamnica vremena»-panorama ljudske sudbine».
Ivan Goran Kovačić (1913-1945) Najmlađi predstavnik predstavnik dijalektalnog pjesništva 30-esetih 30-esetih godina.U zbirci zbirci kajkavskih stihova stihova prožima pejzažne pejzažne zavičajne zavičajne slike,ugo slike,ugođaje đaje,intimn ,intimnee preokupa preokupacije, cije,sjeć sjećanja anja na Ognj Ognjii i rože ože prožima djetinstvo,u koje je ulljučio goranske ljude i njihove portrete,te socijalni kontekst njihova goranskog života.Na antitezi ljeote i težine života,ljupkosti i oporosti pejsaža,svijetlih i tamnih tonova,mekoće i tvrdoće jezika gradi slike svijeta koji je najvaljen već u naslovu zbirke.Ova zbirka je nastavak zbirke pripovijetki Dani gnjeva,1936.u kojoj kojoj se likovi bore za svoj cilj,a to je je otpo otporr zlu zlu i nasi nasilju lju,d ,dru rušt štvu vu i njeg njegov ovim im pred predst stav avni nicim cima, a,ta tako ko da mu je proz prozaa dost dostaa soci socijal jalna na.N .Nje jego govo vo najb najbol olje je pj.d pj.dje jelo lo je poem poemaa Jama (10 (10 pjev pjevan anja ja,1 ,100 mu muče čeni ničk čkih ih postaja),kojojm je opjevao zločine nad nedužnim ljudima,i u kojoj predočuje strah,bol,patnju i dubinu ljudske iznenađenosti zlom kojej je predočeno u metaforiziranom glasu krvnika i bljesku njegova noža.On želi scnema klanja probuditi čitateljevu svijest te da ga prikazom patnj patnjee nedužn nedužnih ih učini učini boljim, boljim,ple plemen meniti itijim. jim.Jam Jamaa je prože prožeta ta lirskim lirskim,ep ,epski skim m i dramsk dramskim im elementima,s brojnim asonancama,aliteracijama,poredbama asonancama,aliteracijama,poredbama,metaforama,simbolima ,metaforama,simbolima..
Mile Budak (1889-1945)
30
Svojim pisanjem se nastavlja na realističku tradiciju,iako t radiciju,iako imamo ekspresionističkih psihološkoanalitičkih dijelova,lirskih pasaža i simboličkih detalja.Relist.se očituje u epskoj strukturi,širini kompozicije,način kompozicije,način stvaranja likova li kova realist.postupcima akcije, deskripcije, dijaloga,te jeziku kao otisku društvene sredine.Tematski sredine.Tematski je vezan za rodnu Liku i u svojim djelima opisuje njene ljude koji su izašli iz romatnične i surove prirode,te potekli od škrte zemlje i socijalno ugrožene egzistencije (život malog čovjeka na prijelazu 19/20st.).Značajan je jezik,lička ikavica koja prožima njegova djela,pr.zbirka Opanci dida Vidurine,koja je samo preddjelo Budakovom životnom djelu « Ognjište»,gdje prikazuje ličko selo i mukotrpni život malog čovjeka te sredine.Nastavak je roman Musinka 1941.Djela s ličkom tematikom su još romansijerska trilogija Kres ,sastoji se od: Kresina I,1944;Gosp Kresoj ojić ićaa soj soj Gospod odin in Toma oma ,II,1944;Hajduk,III,1945. Napisao je i nekoliko romana s gradskom,urbanom tematikom,i dajući kritiku suvremenog života građ.i malograđ.društva. Rascvjetana Rascvjetana trešnja trešnja 1939;Direktor Križanić 1938.,a među najus najuspje pjelij lijim im je autobi autobiogr ografs afska ka proza proza Na vulkani vulkanima ma,1941;Ratno Ratno roblje roblje ,1941;-opisuje dramatični «albanski križni put austrougarskih zarobljenih časnika.
Nikola Polić (1890-1960) Javlja se u knj. pj. Zastori i slijepa djevojka,1911.u Zg.časopisu Hrv.đak.Matoševac,iako se branio da nije.Njegovo pjesničko obilježje je muzikalnost,a nedaće podnosi bez protesta,za razliku od brata mu buntovnika. Bijeg-njemu u čast.Sputan je konvencionalnom gradnjom stihova,nije temperamentni rušilac kao brat.Tvorac strogo vezanih oblika,a kao glazbenik nije se znao osloboditi glazbene zamamljivosti.Nastojao zaokružizi glazbu i pjesništvo-glazbenost prilagoditi pjesništvu.Lirska melodičnost najvidljiviji znak artizma,rime pravilne,akustične,a Jučerašnji nji grad»,1936,pj.Zgversi versifik fikasc ascija ija kadika kadikadd dograđ dograđiva ivana na barok baroksiz sizmim mima.Z a.Zbir birka ka « Jučeraš a,Matoševa Gornjeg grada i suvremene Zg.periferije.Pisao pod pseudonimom Drug Flavije narodnoo narodnooslobo slobodilač dilačke ke pj.skuplj pj.skupljenje enje u knjizi knjizi « Nad ukoćenim gradom» .Memoari : Moje djetinstvo, Moj prvi boravak u Zg,Vojnik Zg,Vojnik i civil. Marginalia,1921-feljtoni, kritike, esejistika -Matoševac i po feljtonima razasutim po novinama. Kamov brat.
Vjekoslav Majer (1900-1975) Javlja se nakon I.sv.rata,pripada prvoj posljeratnoj generaciji knj.U duhu tradicije i stilskih znača značajki jki Matoše Matoševe ve šk.raz šk.razvij vijaa svoju svoju lirsku lirsku intimu intimu,al ,alii ubrzo ubrzo se okreće okreće vanjsk vanjskom om svijet svijetuu i motivima rodnog grada-URBANIZIRANA poezija,iako u suštini ostaje Matoševac i njegove evokacije Zg-a i Griča nastaju sjećanjem na Matoša.Prvu pj. «Dan» objavljuje 1919. u Luči ,a pokreće pokreće i knj.revij knj.revijee «Ozoni»,1 «Ozoni»,1923, 923,ss Cesarićem; Cesarićem;»Lite »Literatura ratura»,19 »,1924;»A 24;»Antena ntena»,19 »,1926,k 26,koji oji su kratkog vijeka,ali se imena u njima kasnije afirmiraju:Cesarić,Batušić.Živi u beču od 192837,»posrednik» 37,»posrednik» između naše i austrijske književnosti.Opisuje suvremenu periferijsku sirotinju : tuberkulozni stanovnici,nezaposleni radnici,smetlari,ruševne zgrade,itd.Unosi u knj.tretiranje novih novih proble problema ma i obrad obraduu neuobi neuobičaj čajnih nih motiva motiva;no ;nove ve me metaf tafore ore (ko mok mokro ro tijelo tijelo mok mokrog rog psa).Karakterizira ga vizualno zapažanje i snažen asocijacije,bez dubeljg misaonog opsega.U nove novela lama ma i roma romani nima ma piše piše o svak svakid idaš ašnj njim im doga događa đaji jima ma,b ,bez ez slož složen enij ijih ih dram dramsk skih ih sukoba,psiholoških dimenzija s tipiziranim licima,uz spajanje humora i suosjećanja,iako je 31
njegov njegovaa spozna spoznaja ja svije svijeta ta tragič tragična na crta crta je s kom komičn ičnim im osobi osobinam namaa i dobroć dobroćudn udnoo kariki karikira ra (nehotice).Kompozicija (nehotice).Kompozicija jednostavna,stil lagan,narativan.Piše i feljtone. Zbirke:Lirika, Pjesme zabrinutog europejca .Posljeratne : Pjesme, Breza,kanarinci,kiša ; Otvaram prozore. Pepićć u pros prosto toru ru i vrem vremen enu, u,Ži Živo vott pu puža ža;; Dnev Dnevni nikk Očen Očenaš ašek ekaa ;U utro utrobi bi Romani: Pepi Zg,gore;Dnevnik malog Perice.
Nikola Šop ( 1904-1982) Suradnik pri Akademiji.Do 70-esetih nije baš poznat,jer je smatran nepoćudnim.Stil mu je zaseban jer je odmaknut od poetičkog pomodarstva i programski utrtih staza.Stvaralaštvo mu se dijeli na 2 dijela : -do kraja II.sv.rata,u kom nastaje lirika,koja je intimna,tradicionalna i receptivna,te se lirski subjekt kreće svijetom običnosti i svakodnevnice,a protagonisti su mali ljudi : prosjaci,siromašni,slijepi.Tu imamo i religiozne dimenzije Šopova stvaralaštva,koje se ogleda najviše u zbirci «Isus i moja sjena»,1934.Druga faza : od 50-etih godina do smrti-to je faza faza bijega bijega k zvijez zvijezdam dama,a a,a motivs motivski ki se okreće okreće apstra apstrakci kciji, ji,te te je lirski lirski subjek subjektt oslobo oslobođe đenn zema zemalj ljsk skih ih okov okovaa i putu putuje je duž duž kozm kozmič ičke ke odre odredn dnic icee – svem svemir irsk skii spje spjevo vov; v; Osvajanje poema.U .U drama dramatsk tskom om dijelu dijelu kocke,1987-poema,Svemirs Svemirski ki pohodi pohodi, Kući Kućice ce u svem svemir iruu- poema stvaralaštva zamjećuju se pirandelovske preokupacije.Usamljenost preokupacije.Usamljenost je osnovni doživljaj. Zbirke: Pj.siromašnog sina,1926;Nocturno,1925; Isus i moja sjena,1934; Od ranih do kasnih kasnih pijetlova pijetlova,1939; Za kasnim stolom,1943;Astralije,1961;pjesnička proza Tajanstvena prela,1943. ostalo : Pohodi,1972, Dok svemiri venu,1975; Tremenda,1988.
Dobriša Cesarić (1902-1980) Javi Javioo se stih stihov ovim imaa poč poč 20-e 20-ese setih tih god. god.ii obja objavi vioo neko nekolik likoo zbirk zbirkii Lirika,1931,Spasena ,1960.Lir Lirika ika mu se odliku odlikuje je jednos jednostav tavnoš nošću ću i svjetla,1938;Pjesme,1951;Izabrane Izabrane pjesme,1960. muzikalnošću stiha,te primarnim doživaljajem svijeta kao slike.Najviše je zaokupljen temom čovj čovjek ekaa u grad gradu, u,te te obič običnim nim,s ,sva vako kodn dnev evni nim m živo životn tnim im poja pojava vama ma,p ,pro roeo eobr braz azba ba obič obično no u neobično,te više ga zanimaju pojedinosti nego cijele pojave,više trenutci života neko cijeli njegovi isječci.Temeljno izvorište inspiracije njegove poezije je u osjećaju bola i doživljaju svjetlosti kao skladnih,ujednačenih pokretača ljudskih životnih manifestacija.Zabrinut je za čovjekovu sudbinu,što je osnovni motiv njegove poezije,napisao je niz socijalnih pjesama (Vagonaši,Balada iz predgrađa),tako iznoseći osobni protest protiv socijalne nepravde svoga vremena. Moj prijatelj,1966;Svjetla za daljinom,1975;Slap ,1970 (izbor), Voćka poslije posli je kiše,1980.
Dragutin Tadijanović Tadijanović (1905) Poče Počeoo je pisa pisati ti već već s 13 godi godina na,a ,a prvu prvu pj Tužna užna jese jesenn obja objavi vioo je usre usredn dnjo joj. j.ča časo sopi pisu su Omladina,1922,pod pseudonimom Margan Tadeon, tek 1930 u Književniku i Hrvatskoj reviji počin počinje je objav objavlji ljivati vati pod vl.ime vl.imeno nom.Z m.Zbir birke ke su mu Lirika,1931,Su Sunc ncee nad nad orani oranica cama ma, Intimna izložba izložba crteža iz 1933,Pepeo srca,1936;Dani djetinstva,1937; Tuga zemlje,1942;Intimna ,1986; idr.Po idr.Poezi ezija ja mu je svoje svojevrs vrsna na Raba,1955, Prijateljstvo Prijateljstvo riječi,1981, Kruh Kruh svagdan svagdanji ji,1986; 32
autobiografija u stihovima.Tematski je možemo promatrati u 2 razvojne faze: -1.od Lirike zaklj zaključn učnoo s Dani djetinstva ,koje motivs motivski ki obuhva obuhvaćaj ćajuu zaviča zavičajni jni krajoli krajolikk («Viso («Visoka ka žuta žuta djetinstva,koje žita»);obitelj u Rastušju («Dugo u noć...»),djetinstvo («Da sam ja učiteljica»),tihe,ljubavne patnje («Sam»,»Lelija»),selo-grad («Balada o zaklanim ovcama»),socijalna dimenzija urbane stvarnosti (Daleko su oranice od mene). 2.faza obuhvaća pj.nastale 50-estih god. I zbirke ,1981,i Kruh ,1986,ko koje je su reflek refleksiv sivne ne i kontem kontempla placij cijesk eskee i Prijateljstvo Prijateljstvo riječi,1981,i Kruh svagdanji svagdanji,1986, pj.subjekt se udaljuje od ruralno-zavičajne tematike.Zagovornik je slobodnog stiha,sa strogim doziranjem stilskih figura.Njegovu poeziju karakterizira izrazita melodičnost i jednostavnost (jed (jedno nost st.le .leks ksik ik i ravn ravnaa sint sintak aks) s),k ,koj ojuu post postiže iže komb kombin inac acij ijom om zvuk zvukov ovno nog, g,le leks ksič ičko kogg i sintaktičkog,pri čemu se izdvaja načelo ponavljanja,izdvajanja i suprotstavljanja,te pažljivo pozicion pozicioniranj iranjee interpunkc interpunkcija ija i pauza.Sl pauza.Slobod obodne ne stihove stihove organizira organizira u disthe,te disthe,tercete rcete,katr ,katrene, ene,uu tzv tzv.glu .gluhe he sone sonete te (be (bez rime rime). ).O Oslan lanja se i na stih stihoove naro naroddnog nog metratra-os osme mera racc i Hrv.moderna lirika lir ika », 1955; deseterac.Suradnik deseterac.Suradnik je poznatih antologija modernog hrv.pjesništva hrv.pjesništva « Hrv.moderna »Četrdesetorica»,1955 i « Antologija hrv.pj.u prozi»,1958.
Viktor Car Emin
(1870-1961)
Bio je zakašnjeli realist,vjeran realističkim stilskim postupcima,kao i temama tipičnim za realističko razdoblje,te tamatski nastavlja Kumičićevo prozno stvaralaštvo iz kruga istarskih i primorski primorskihh motiva.Obj motiva.Objavlju avljuje je romaneskn romanesknuu trilogiju trilogiju Pusto (propadanje je kapetana kapetana Pusto ognjišt ognjištee (propadan Bartola Šimetića i njegove obitelji pred naletomnovih gospodarskih odnosa),1900; Usahlo vrelo, 1904 plimee 1913 1904 (suk (sukob ob star starii-no novi vi svij svijet et); ); Iza plim 1913 (kao (kao i pred predho hodn dnii roma romann ali ali s porukom,kako naš čovjek prodaje zemlju tuđincu bez razmišljanja o nacionalnoj budućnosti), gdje daje sliku Istre na prijelazu 19/20 st.s nizom likova pomoraca,isluženih kapetana i mornara.N mornara.Njego jegovv najbolji najbolji roman je Danuncijada,velika ,velika romansiran romansiranaa kronika kronika 1946,u 1946,u kojoj opisuje događaje 20-etih god.u Rijeci.Zbirka novela Starci 1907.u kojoj danje dertaljne opise interijera i eksterijera,antologijska novela Budakova želja-Budak ide u grad kupiti zemlju koja je nekoć nekoć pripad pripadala ala njegov njegovoj oj obitel obitelji. ji.U U roman romanuu Naša 1932.. slik slikaa Istru Istru za virj virjem em Naša Mare Mare 1932 tal.okupacije..Napisao je i 3 pov.romana: Pod sumnjom, Presječeni put i Suor Aurora Veronika-kći Petra Zrinskog. Od dramskih tekstova najbolje mu je Zimsko sunce,1903,s domoljubnom motivikom (iz Istre).
Drago Gervais (1904-1957) Prvu zbirku kanconjer Čakavski stihovi,1929,tiskao na Nazorov nagovor,a prožeta je istarskim motivima: ribari,kmetovi,novice.Novo ribari,kmetovi,novice.Novo je što ih prikazuje na svoj humoran način i za razliku r azliku od Balote i Ljubića ne poistovjećuje se sa stvarima,ljudima,već im prilazi izvana.Humornost je lišena zlobe i ironije,krije neizrecivu tugu,potresnost koju otkriva u sličicama,deminutivima (kućice,dolćići,vrapćići),kojima je neupadljivo emotivan.Ocrtavao je i humoristične portrete malih ljudi(Tri nonice,Stari mladić).Pisoa i komedije : Reakcionari,1949,Brod je otplovio,( ove dvije s Ujak iz Amerike čine trrilogiju)1950; Radi se o stanu,1951.Najbolje dramski djelo Karolina riječka. Putopis S puta po Istri
33
Mate Balota (1898-1963) Prva zbirka Dragi Kamen,1938.Njegova čakavska lirika je zavičajno pejzažna slikovnica,a kronika svakodnevnog života lirskih subjekata-istarskih težaka težaka,pa ,pasti stira, ra,mor mornar nara,d a,drva rvara, ra,kam kameno enorez rezaca aca.U .U pj.evo pj.evocir ciraa toplin toplinuu djeti djetinst nstva, va,no no pretež pretežuu socijalne teme i slike života,u koje je unosio socijalnu dramu istarskog čovjeka,pogotovo između dva rata.Svoje glas je digao i do socijalnog protesta i bunta (Stipe piva).Napisao ciklus ,koji sadrž sadržee ključn ključnee motive motive njegov njegovee poezij poezije,s e,s dosta dosta autobi autobiogr ografs afskih kih Zemlja,Ljudi,Mati,koji eleme elemenat nataa : ljubav ljubav pram pram majci, majci,ii svojima svojima,če ,čežnj žnjaa za Istrom Istrom.. Proz Prozaa i poez poezij ijaa,1959.Napisao autobiografski roman Tijesna zemlja,pisan kao naivna pučko-didaktička proza,kao dokument o vremenu i prostoru i samom piscu.Kapitalno znanstveno djelo Matija Vlačić Ilirik ,pisano ,pisano naučno-esejistički.Prvo naučno-esejistički.Prvo ime Mijo Mirković .
Pere Ljubić (1901-1952) Prvu zbirku Bodulskih pisan izdaje 1927. i pisana je jezikom njegova kraja.To je oproštaj od djetinstva,od pok.majke.U tim pjesmama otkriva novi svijet topline i svijetlosti,svijeća,ptića,kampanela,a ljudi ga od svog nemira ne primjećuju.Ovom zbirkom je označen početak moderne čakavske poezije.U drugoj zbirci Na pojih i putih prikazuje dva svijeta: stari i novi; smjena generacija. Pj. Dva svita,dva vika.
Nikola Pavić (1898- 1976) Klasik dijalektalne poezije-pjesnik Međimurja.Prva zbirka Lirika,1922,objavljuje na hrv.standardnom knj.jeziku-ekspresionistički stil ,a1923 izdaje Pozableno cvetje,zbirku kajkavskih stihova.Pjesnik je međimurskog čovjeka,njegova odnosa prema zemlji,suočavanja sa svijetom.Da bi ga izrekao obraća se pejzažu,godišnjim dobima,bregovima,crkvicama,te zalazi u birtije i pjeva o ljubavi i smrti na svoj,ali i na njihov način.Međimursku zemlju doživljava s ljudima na njoj,domjanićevski sjetno,pavićevski groteskno.Imamo i misli o smrti (zbirka Popevke),često se osjeti dašak domaćeg,izvornog-ljubavni stihovi («žalosno srce»),vinske pjesme («Pajdaši»,»Martinje»).Pjesnik je vezanog stiha,iako prividno dominira slobodni-tendira na naglašeni metrički stih. Napis Napisao ao je još zbirke zbirke “Zlatni orasi”,”Popevke”,1940.,Međimurska zemlja,1951.,Zviri voda,1957.,Izabrane pjesme,kajkavske,1962.,Prsten zveknul,1968.
SUVREMENA KNJIŽEVNOST II (od 1941.dalje)
34
Petar Šegedin ( 1909-1998) Javio se u knj.u Krležinom Pečatu,1938.Književnu afirmaciju postiže nakon drugog sv.rata izlaskom romana Djeca božja,1946 i Osamljenici Osamljenici,1947.U svojim djelima je pokazivao kako pisac ne smije ići za nikakvim uzorima i teorijama.S ova dva romana on je preteča suvremene hrv.knj.koja će se osloboditi okova i idejnih i teorijskih zabluda.Fabule nema u tradicionalnom smislu,što znači da realistički okvir postoji,ali se prava radnja odvija u svijesti junaka: totalna svijest svijest : psihološk psihološkoo mikroskop mikroskopiranje iranje i struja struja svijesti.N svijesti.Njegovi jegovi junaci su likovi,koj likovi,kojii u sebi nose iskrivljene slike svijeta.Sva svijeta.Sva djela je prožeta prožeta istim osjećajem čovjekova čovjekova tragičnog položaja u životu životu i teži teži da ga čovjek čovjek prevla prevlada. da.-ci -cijel jeloo njego njegovo vo dj.je dj.je okrenu okrenuto to čovje čovjekuku-hum humani anistič stička ka str.književnosti..Napisao je još romane ,1969-epistolarni Crni smiješak ,1969-epistolarni roman;Izdajnik ,1993,te ,1993,te zbirke novela Na istom putu,1963; Sveti vrag,1966. Pisao je i eseje Riječ u riječi ,Čovjek u riječi,tid. Putopisi susreti,1962.
Ranko Marinković (1913-199?) Javlja se novelama u Krležinom Pečatu,a knj.afirmaciju postiže dramom Albatros,1939;napisana 1937.Prva knjiga mu je zbirka novela Proeza,1948,te Ruke 1953.u kojim kojimaa prik prikaz azuj ujee prov provin inci cijs jsku ku,o ,oto točk čkuu sred sredin inu, u,re real alis istič tične ne konc koncep epci cije je i psih psihol ološ oško kogg produbljivanja viških oriđinala i bizranih likova..Najbolje novele su mu Ruke, Anđeo, Prah, koje razvij razvijaju aju me metafo taforu ru života života kao kao glume, glume,svi svijet jetaa kao kao kazal kazališt ištaa s Zagrlja Zagrljaj, j, Mrtve Mrtve du duše, še,koje naglaskom na apsurdnim detaljima i crnohumornim situacijama.Njegovo remek djelo je roman Kiklop Kiklop,u ,u kojem kojem temati tematizir ziraa tjesko tjeskobnu bnu atmosf atmosferu eru Zg-a Zg-a uoči uoči nadola nadolaska ska rata:e rata:egzi gziste stenci ncijaln jalnii strah,dehumanizacija,raspad strah,dehumanizacija,raspad etičkih vrijednosti ,društveni kaos i dezorjentacija u intelektualnim krugovima.Naslov –jednooko,mitološko biće simbolizira ljudsku animalnost.Drugi roman mu je Zajednička kupka,1980-bavi se egzistencijalnom problematikom,te zadnji roman Never ,1993 –doga –dogaša šaji ji iz novije novije prošlo prošlosti sti-ju -junak nak putuje putuje vlakom vlakom,re ,retro trospe spekci kcije, je,itditd-zav završa ršava va more,1993 Albatr tros, os,Po Poli litea tea ili ili insp inspek ektor torove ove njeg jegovim ovim utap taplja ljanjem. jem.N Napis apisaao je 4 dram rame : Alba spletke,1977, Pustinja,1980 ,te Glorija,1955,njegova najbolja drama,mirakul u 6 slika.Bio je esejist i kritičar knjige Geste i grimase,1951,Nevesele Nevesele oči klaunove klaunove,1986 spadaju u vrhunac hrv.esejistike.
Vladan Desnica (1905-1967) Afirmirao se u knj. nakon II.sv.rata.Kritika ga nije dobro prihvatila,ali zato mlađa generacija knjiže jiževvnik nika jest jest.N .Naapisa pisaoo je oko oko 30-e 30-eta takk nove novela la izda izdani nihh u 4 zbirke irke Olup Olupin inee na 1956;;Frat suncu,1952;Prolje Proljeće će u Badrov Badrovcu cu,1955; Tu,odma u,odmahh pored pored nas, 1956 Fratar ar sa zele zeleno nom m bradom,1959.U jednom dijelu novela obrađuje ruralnu dalmatinsko-primorsku sredinu i njeno zaleđe (dalmatinska zagora),u središtu je svakodnevnica učmale sredine,banalni događaji,i sl.D sl.Dru rugi gi dio dio nove novele le je psih psihol ološ oško ko-m -med edit itat ativ ivni ni.L .Lik ikov ovii i doga događa đaji ji nisu nisu konk konkre retn tnoo smješteni,lokalni je kolorit izostao,a dominiraju esejizam i psihološka analiza.Središnji dio njeova stvaralaštva čine romani Zimsko ljetovanje (na meti socrelističke kritike),1950. i Proljeće Ivana Galeba,1957.U prvom romanu slika mračne prilike sela u ratnom okruženju.U to zabito mjesto od bombardiranja se sklanja i grupa građana,te tako imamo psihološku analizu dva svijeta: seljaka i građana.Drugi roman je moderni roman esej (asocijativno-monološki roman).Pripovijedač I.Galeb ,umjewtnik,leži u bolnici,piše svoj životopis i retrospektivno se 35
vraća u djetinstvo,mladost,pri čemu važnu ulogu imaju asoci asocijac jacije ije,at ,atmos mosfer fere,m e,miri irisi, si,boj boje.. e..Jed Jednim nim dijelo dijelom m je to i roman roman o umjetn umjetniku iku i umjetn umjetnost ostii tzv.Kunstlerroman,jer tzv.Kunstlerroman,jer tematizira specifične probleme umjetničkog u mjetničkog stvaranja. Jednia mu je zbirka pjesama Slijepac na žalu 1956.,te jedina drama Ljestve Jakovljeve 1961.
Mirko Božić (1919-1995) Javio se u knj.još prije II.sv.rata,a za vrijeme kojeg piše drame sa slikama iz partizanskog života.A nakon njega piše drame u kojima se bavi egzistencijalnim pitanjima ljudi sinjskog kraja u ratnom vihoru : Most,1927; Povlačenje ,1950; Skretnica,1951),nakon čea mijenja tematski interes i piše psihološke drame Ljuljačka u tužnoj vrbi,1957; i Svilene papuče ,1960; u kojim slika urbani život,iluzije i razočaranja ljudi u gradu i nezdrave međuljudske odnose.Najbolje odnose.Najbolje mu je drama Pravednik ili kolo oko fontane,1961.s problemom slobode, (ne) mogućnosti izbora i moralnog djelovanja pojedinca u kriznim situacijama.Središnji dio njegova stvaralaštva je «kurlanska trilogija» s romanima Kurlani, 1952; Neisplakani, 1955; te Tijela i duhovi,1981.To su romani kolektiva, Sinja i Cetinske krajine,satkani od niza individualnih sudbina i psihoportreta,ističu se ženski likovi (Anđelija,Gara,Perka).U središtu je odnos selograd,analiza mentaliteta,drama čovjeka i bitka za golu egzistenciju.Romani su neobičan spoj modernog i tradicionalnog.Značajan je i jezik,miješanje drevnog leksika i zavičajnog idioma sa modernim. Napis Napisao ao je još romane romane Colonnelo,1975;Bomba,1976;Slavuj ,1990.,te ,te novele novele sa Slavujii i šišmiši šišmiši,1990. satiričnim elementima Kipić,Djevojka i hrast,Šetnja.
Novak Simić (1906-1981) Bosanac,doselio u Zg.Javlja se u knj.pjesmama u Vijencu,kasnije okupljene u zbirci O čađi i travama,1940.Njegove prve pripovijetke i romani tematski su vezani isključivo uz Bosnu : Nepozna Nepoznata ta Bosna,19 Bosna,1936;Su 36;Suton ton tašlihana, tašlihana,1937 1937;roma ;romann Voćnjak,k oćnjak,kasnij asnijee prerađen prerađen u Brkići Brkići iz Bare,194 Bare,1948.,Iz 8.,Izaa zavjese, zavjese,1946 1946;Zako ;Zakoni ni i ognjevi, ognjevi,1957 1957,Braća ,Braća Kumiri,195 Kumiri,1955.Po 5.Pokren krenuo uo i časopis časopis Književna kočnica,ali ubrzo uapljenjen.Početak je obilježen tematikom iz nepoznatih zaselaka Bosne i Sarajeva,njihovih tašlihanskihobitewlji u raspadu,pojedinac u sukobu s tradicijiom i novim socijalnim sukobima.tematski se potom teritotirjalno proširuje-od starovremenske Bosen do urbane atmosfere i prikaza psihofizičkog života bolesno osjetljivih intelektualaca.U romanu Braća i kumiri imamo u II.dijelu unutarnji monolog na bazi struje svijest-napisan analitičko sintak sintaktič tičkim kim postup postupkom kom s mno mnogo go unutar unutarnje nje dinami dinamike, ke,teh tehnik nikom om unutar unutarnje njegg mon monolo ologa ga i istaknutom analizom likova.
Ivan Dončević (1909-1982) Urednik Republike (49-72).pseudonim Nikola Mraz.Djela nastala na temeljima tradicionalnog realističnog-pripovijednog realističnog-pripovijednog modela.Tematizira modela.Tematizira život malih ljudi novelistička novelistička zbirka Ljudi iz Šušnja,1933.,na istu temu se nastavlja i roman Horvatova kći,1935.-obiteljska kronika,prati 36
materijalno raspadanje imućne patrijahalne obitelji pred naletom kapitalizma,novi odnosi na selu,odlazak u grad u potragu za boljim životom,nakon rata prerađen i izdan pod naslovom Životopis bez svršetak 1948.Roman Biser i svinje,1938; je svojevrsni nastavak a tematizira tamne str.gra str.gradsko dskogg života,sv života,svijet ijet bijede, bijede, moralnog moralnog posrtanja posrtanja-prost -prostitucij itucija.Rom a.Roman an Propast (zemlja,voda,vjetar), 1936.-isto ima oblik obiteljske kronike,izmjenjuju se grubi naturalistički prizori s psihološkom analizom karaktera.U zbirci novela Bezimeni 1945. prikazuje hrabrost malih ma lih,b ,bez ezim imen enih ih ljudi ljudi u ratn ratnom om viho vihoru ru,i ,i to je jedn jednoo od kult kultni nihh djel djelaa naše naše part partiz izan ansk skee proze,kasnije je i nekoliko puta proširivana.,tako da je izdanje pod naslovom Cigani i druge ,1951,sadržavalo i 15 novela. priče o bezimenima ,1951,sadržavalo Najveći domet mu je roman Mirotvorci 1956.u kojem opisuje tipičnu malograđansku sredinu pun punaa mrač mračni nih, h,po poti tisn snut utih ih stra strast stii i dao dao anal analiz izuu svij svijst stii i uzro uzroke ke mo mora raln lnee degr degrad adac acij ijee hrv.ma hrv.malog lograđ rađans anstva tva ,prije ,prije početk početkaa II.sv II.sv.ra .rata, ta,te te crta crta tipičn tipičnee likove likove te sredin sredine: e: krojač krojačee , gostioničare, trgovce,žandare.. trgovce,žandare.. Zadnji mu je roman Krvoproliće kod Krapine,1968.-problematizira suvremenog čovjeka i njegove deformacije u potrošačkom društvu. Kao pjesnik Klonuće 1935,Haganjske priče,1935. U središtu svih njegovih djela je mali čovjek,bezimeni čovjek.
Vjekoslav Kaleb (1905-1996) Pojavio se uoči II.sv.rata zbirkama Na kamenju,1940 i Izvan stvari, 1942 ,u kojima opisuje svijet i život Dalmatinske zagore,al je metoda realistična,on je inovira,i to potiskivanjem fabu fabule le,k ,koj ojaa nika nikadd nije nije u prvo prvom m plan planu, u,ra radn dnje je goto gotovo vo i nema nema,, a jezi jezikk je zgus zgusnu nutt i ekspresivan.Realizma je određen psihološko-analitičkim prodiranjem u svijet likova, jer slika emotivna i psihička stanja i svijest ljudi iz zaostale ruralne sredine, njihovo vegetiranje, pasivno prihvaćanje života.Njegove su novele psihološke studije, ali i socijološke i socijalne, jer se radi o ljudima na rubu preživlja preživljavanja vanja,, koji nemaju neke zahtjeve zahtjeve,već ,već su više vrsta vrsta fiziološkog trajanja.Pisao je i ratnu prozu.zbirka novela Brigada,1947.Romane ratne tematike 1950.kasn asnije ije pod naslov naslovom om Poniže ,1969.,kraći aći romani romani Divota Ponižen Poniženee uli ulice ce 1950.k Poniženi ni grad,1969.,kr prašine,1954,Bijeli kamen 1954.-u kojima je radnja smještena u Dalmatinskoj zagori.U Divoti prašine gl.likovi su Goli i Dječak,koji se probijaju kroz divljinu kamenjara kako bi pronašli put do svoje izgubljene brigade. U svojim svojim djelima djelima Kaleb Kaleb kom kombin binira ira realis realistič tičkei kei simbol simboličk ičkee elemen elemente, te,te te podiže podiže društv društvene ene probleme na razinu egzistencijalnih čovjekovih pitanja
Antun Šoljan (1932-1993) Najznačajnija je osobnost krugovaške generacije.Uređivao časopise «Međutim»,»Krugovi»,»Književnik». «Međutim»,»Krugovi»,»Književnik». Piše poeziju s temeljnim temama ljudske bespomoćnosti, samo samoće će,t ,tje jesk skob obno nogg doži doživl vlja jaja ja prol prolaz azno nost sti, i,os osje jeća ćaja ja bezi bezizl zlaz azno nost sti, i, čime čime se svrs svrsta tava va u egzistencijalističku poetiku, zbirke Na rubu svijeta,1956, Izvan fokusa,1957, Gartlic za čas kratiti,1965.,Gaze Gazela la i drug drugee pjes pjesme me,1970;Čitanje Ovidijevih Ovidijevih Metamorfoza, Metamorfoza,1976,Bacač kamena,1985;Prigovori,1992. Pjesme su prožete ironijom,cinizmom,te ležernim humorom i vice vicem. m.U U nove novela lama ma i roma romani nima ma teme teme su mu ugla uglavn vnom om urba urbane ne,a ,a sred središ išnj njii liko likovi vi su 37
buntovnici,nezadovljnici buntovnici,nezadovljnici i asocijalni ljudi koji bježe od ukalupljenosti i društvene odgovornosti i osporavaju konvencionalne konvencionalne strukture, te afirmiraju kolektivni duh klape.T klape.Tuu imamo začetke jeans proze s poč.70-esetih.Djela su mu pisana u maniri američke tzv.» tvrdo kuhane» proze (Hemi Heminngway gway,D ,Doos Pas Passos)os)-je jeddnost nostaavne vne,čit ,čitke ke i stil stilsski dotj dotjer eraane reč rečenic enicee,nem ,nemaa ukrasa,metaforike,kolokvijalna ukrasa,metaforike,kolokvijalna sintaksa. Romani : Izdajice,1961; Kratki izlet,1965; Luka,1974;Drugi ljudi na Mjesecu ,1978. Novele:Specijalni izaslanici,1957; Deset kratkih priča za moju generaciju,1966; Obiteljska večera,1975. Dramski opus: Devet drama,1970.
Slobodan Novak (1924.) Pokrenuo je i uređivao časopise časopise «Izvor»,»Krugovi».Pripadao «Izvor»,»Krugovi».Pripadao krugovaškoj krugovaškoj generaciji.Njegov generaciji.Njegov knj.o knj.opus pus nije nije velik, velik,ali ali je visoke visoke umjetn umjetničk ičkee vrijed vrijednos nosti.J ti.Javi avioo se zbirk zbirkom om pj. Glasnice Glasnice u oluji,1950;nakon čega se okreće prozi-prvi kratki roman Izgubljeni zavičaj,1955. –tematizira doga događa đaje je iz djet djetin inst stva va prov proved eden enaa na otok otoku. u.Zb Zbir irka ka nove novela la Tvrd Tvrdii grad grad,1961.-model egzistencijalisitičke proze,jer tematizira granične situacije,npr situacije,npr.tjeskoba,strah .tjeskoba,strah ( Živci),umiranje (Treba umrijeti logično),traumatična ratna iskustva ( Dolutali metak -kratki -kratki roman,koji je dodan zbirci).Najznačajnije djelo mu je Miris,zlato Miris,zlato i tamjan,1968.(vrijeme priče:18 dana između 2 Madonina Madonina «pražnjen «pražnjenja»). ja»).Gl.lik Gl.lik je srednjovje srednjovječni čni intelektual intelektualac,k ac,koji oji ispašta ispašta grijehe grijehe i zablude zablude pro prošl šlos osti, ti,ii na simb simbol olič ičan an nači načinn se čist čistii od navi navine ne vjer vjeree i ideo ideolo logi gijs jske ke zatu zatuca cano nost sti, i,od od bezbožništva i dogmatizma- traži odgovore na egzistenicjalna pitanja,potaknut srazom između ideala i stvarnosti.Ovo je moralistički roman,pisan je tonom sarkazma i ironije,a osnovni osjećaj je sartreovska mučnina i gađenje prema svijetu. Jednosmjerno more, Školjka šumi, Nekropola). Roman triptih Izvanbrodski dnevnik ,1977: ,1977: ( Jednosmjerno -ironizira poziciju čovjeka u suvremenom svijetu.Opisana 3 putovanja,na relaciji Otok-KopnoOtok.Pisao je i radio drame Strašno je znati,1961; Majstore kako vam je ime?,1966; Zakrivljeni Zakrivljeni prostor ,1969). ,1969).
Ivan Raos (1921-1987) Izdvaja se od knj.klime posljeratnih godina bizranim temama i karakterima koji se u tom trenu nalaze van društvenog interesa.Slijedi tradicionalni,realistički pripovijedni model,izdvaja se humorom,l humorom,lirizmo irizmom m i folklornim folklornim elementima elementima.Najb .Najbolje olje djelo romaneskn romanesknee trilogija trilogija Vječno ,1965 (Vječn žalosn žalosnii smijeh smijeh,19 Vječnoo nasmi nasmijan janoo nebo nebo,1957;Žalo Žalosn snii gosp gospin in vrt vrt,1962; Smijeh izgubljenih djevojaka,1965.,autobiografski intonirana kronika djetinstva,dječaštva i mladosti. Osim autobiografskih obilježja unosi i elemente vl.zavičaja-imotske kranjine;u Prosjacima i sinovima 1971,prati zgode i nezgode stanovnika tog kraja,s velikim br.likova i slika iz društveno društvenogg života,pri života,prikazu kazuje je psihologi psihologiju ju ljudi koji stvaraju stvaraju vl.kozmop vl.kozmopolitan olitansku, sku, specifičnu specifičnu životn životnuu filozo filozofij fijuu u dodiru dodiru s gradom gradom.Zb .Zbirk irkaa «neobi «neobični čnihh priča» priča» Gaudamada,1956 imamo suvremenu hrv.fantastičnu proz;a u zbirci Izabrat ćeš gore se bavi odnosom spolova i prikaz bra bračn čnii odno odnosa sa.U .U dram dramsk skom om opus opusuu se istič ističee psih psihoa oana nali litič tička ka dram dramaa Dvije Dvije kristal kristalne ne ,1953.,odnos zločinca-žrtve,te tragedija Autodafe mog oca-tema očeve mučeničke smrti. čaše,1953.,odnos Prve knjige Volio sam kiše i konjanike,te Korak u stranu izlaze tek 1956.
38
Matko Pejić Stručnjak Stručnjak za likovne likovne umjetnost umjetnosti,pis i,pisao ao monografi monografije.Is je.Istaknu taknuoo se putopisnom putopisnom prozo prozo Skitnje, 1967.1967.-dol dolaz azii do izraža izražaja ja smisa smisaoo za poetič poetičnos nost,o t,osje sjeća ćajj za sliku, sliku,bo boju ju i krajoli krajolik,b k,boga ogatst tstvo vo asocijacija i bujna metaforika,te esejističke cjeline.Razdradio poetiku putopisa-usporedivi s mozaikom.Jesen u Poljskoj,1969; Crno zlato,1974.Ljubav na putu-od Drave do Jadrana, 1984.Evropske skitnje,1985.
Ivan Aralica (1930) Javlja se u književnosti 60-esetoh godina sa suvremenom tematikom iz zavičajne dalmatinske zagore,živio u Zadru,van knj.zbivanja.Afirmaciju postiže 1979 sa suvremenim povijesnim romanom Psi u trgovištu,te nastavlja nizati romane s istom tematikom Duše robova,Put bez sna,Graditelj svratišta,Ambra, i za njihovo pisanje upotrebljava arhivsku građu,franjevačke i dr.kronike-pov.sredstvo da progovori o suvremenim problemima.(precizno opisuje običaje,nošnje,oružje,itd.)Piše i romane sa suvremenom tematikom,zaokuplja ga odnos pojedinca prema vlasti i obratno ,romani Okvir za mržnju,1987,Majka Marija,1992,Četverored,1997. Nedjeljko Fabrio (1937) Spaja Spaja povijesnu povijesnu temeatiku temeatiku sa suvremenim suvremenim zbivanjim. zbivanjim.U U pov.roma pov.romanima nima Vježbanje Vježbanje života (podnaslov Kronisterija,po uzoru na V.C.Eminovu Danuncijadu i fabularno se s njimepodudara u dolasku G D'Anunzija u RI),1985 i Berenikina kosa,1989.prikazuje hrv.-tal.odnose hrv.-tal.odnose na području RI,te individualne individualne ljudske sudbine čiji su tragični životi posljedica posljedica nacionalnih,pol. nacionalnih,pol. i ideo ideolo lošk ških ih suko sukoba ba.P .Pov ovij ijes estt smat smatra ra izvo izvorom rom zla, zla,st stra rada danj njaa i patn patnje je,a ,a čovj čovjek ekaa je žrtv žrtvaa povijesti,marioneta kojom upravlja vlast i ideologija.Pozornost posvećuje jeziku i stili,pa tako koristi koristi postupke postupke iz glazbe: glazbe: kontrapun kontrapunkti,e kti,eufoni ufonijski jski efekti,te efekti,te se koristi koristi postmoder postmodernistič nističkim kim efektima: samosvijesna samosvijesna naracija,dupliranje naracija,dupliranje narativnih glasova.itd,a koristi se i pov.izvorima pov.izvorima :novinski članci,govori,stenografi,itd.Oba romana završavaju bijelom bojom.zadnji roman mu Smrt Vronsko ronskoga, ga,1994 je Smrt 1994..-pr prob oble lem m domo domovi vins nsko kogg rata rata,s ,sta tavl vlja ja ga me među đu raza razara rate telj ljee Vukovara.Intertekstualno ukovara.Intertekstualno se naslanja na Anu Karenjinu. 4 knji knjige ge nove novela la Pa Parti rtite te za proz prozuu ,1966; Labilni Labilni položaj položaj,1969;Lavlja usta,Izabran usta,Izabranee pripovijetke,1990.Pokrenuo časopis Kamov. Drame :Reformatori,1967,Meštar,1970. mirakul- Čuješ li svinje kako rokću u ljetnikovcima naših gospara?,1969.Pisao i radio-drame Admiral K.Kolumbo.
Pavao Pavličić (1946) Pripada Pripada generaciji generaciji fantastiča fantastičara,up ra,upravo ravo svojim svojim prvim pripovijet pripovijetkama kama Lađa Lađa od vode vode,72,i ,1975, 5,pr pred edst stav avio io se kao kao fant fantas astič tičar ar.U .U treć trećoj oj zbir zbirci ci Dobri Vilin ilinski ski vatrogas vatrogasci ci,197 obri duh ,1976,miješa ša fantastiku fantastiku sa postupcim postupcimaa tipičnim za kriminalistič kriminalistički ki roman,a na tom Zagreba,1976,mije tragu nastaju i romani Večernji akt,1981;Slobodni pad,1982;Sretan kraj,1989; Koraljna vrata,1990;Rupa na nebu ,1992 i dr.Napisao je i nekoliko tipičnih kriminalističkih romana 39
Plava ruža,1977;Stroj za maglu,1978;Rakova djeca,1988.,te romani koji se bave aktualnom društvenom problematikom Umjetn Umjetnii orao,1979;Krasopi,1987, Kraj Kraj mandata mandata,1984.Koristi postupke postupke karakteris karakteristične tične za tzv.zaba tzv.zabavnu vnu književno književnost:fab st:fabule ule dinamične dinamične,pun ,punee neočekiva neočekivanih nih obrat,likovi plošni,izraz jednostavan i komunikativan.
Zvonimir Majdak (1938) Jedan je od začetnika tzv.jeans proze.,koju karakterizira urbana tematika i upotreba žargona,s izrazima karakterističnim za sleng mlađe generacije.Kultni roman Kužiš stari moj,1970.,u kojem se pojavljuje mladi pripovijedač,koji izgrađuje svoj osebujan stil na temelju govora gradske omladine i osporava tradicionalne i postojeće društvene i kulturne strujture.Junaci su u tipičnom ambijentu kafića,kina;te imamo erotsko-seksualne scene i naglašeno karakteriziranje likova šatrovačkim govorom.Likovi su svakodnevni,mali i temperamentni ljudi,koji žive ne razm razmiš išlj ljaj ajuć ućii puno puno o živo životu tu : žive žive jedn jednos osta tavn vno, o,vo vole le ili ili mrze mrze...... Igrač,1969; Lova do krova,1984; Muška kurva,1986;Krevet,1990 i dr. Napiso je i više romana u žanru pornografskog romana koje je objavio pod pseudonimom Suzana Rog,Gospođa,1988;Ševa na žuru,1989. Stjepan Čuić (1945) Debitirao zbirkom poezije Iza bregova,1965.Proslavio se proznom zbirkom Staljinova slika i druge priče,1971,koja se bavi sudbinama i događajima u neimenovanom Gradu,kojim vlada tota totali lita tarn rnaa vlas vlast. t.Ov Ovom om zbir zbirko kom m se uvrš uvršta tava va u krug krug fant fantas astič tičar ara, a,ii to zbog zbog nara narativ tivno nogg redukcionizma:odbacivanje psihologizacija i opisa ambijenta,pa je pripov.svedena na gole odnose junaka,vlasti i anonimne mase. hrv.ambijentom i Dnevnik po novom Tridesetogodišnje priče,1979.-prvi put se izrjekom bavi hrv.ambijentom kalendaru¸ pisan pisan 1972/73,tiskan 1980.najuspjelija 1980.najuspjelija je knjiga takve vrste U romanu Orden bavi se političkom tabu-temom,nacionalnom pomirdbom,tj.prijateljstvom starog partizana i ustaše,i ona postaje njegova najpoznatija knjiga zbog toga što je uvrštena u komunističku Bijelu knjigu, partijski dokument o kontrarevoluciji u kulturi.Nakon 1990.rijetko objavljuje.,Društvenom tematikom se razlikuje od borgesovaca,pa ga dio fantastičarske kritike zbog toga odbacuje.
Goran Tribuson (1948) Afirmirao Afirmirao se 70-esetih 70-esetih fantastičn fantastičnim im novelama, novelama,zaok zaokuplje upljenn temama temama okultnog, okultnog, ezoteričn ezoteričnog, og, čudesnog i grotesknog, zbirke Zavjera kartografa,1972; Praška smrt, 1975;Raj za pse,1978. u znaku borgesove fantastike su i njegovi prvi romani Snijeg u Heidelbergu,1980;, i Čuješ li nas,Fr nas,Frido ido Štern? Štern? ,198 ,1980. 0.Ka Kasn snije ije piše piše krim krimić iće( e( uveć uvećin inii gl.j gl.jun unak ak Niko Nikola la Bani Banić, ć,bi bivš všii policajac,istražitelj) Zavirivanje,1985; Made in USA,1986,itd ,1986,itd.,čak .,čak i avanturist avanturistički ički roman ,1982; 2; ili ili gots gotski ki roma romann Potonu 1990.P .Piš išee i roma romane ne o svoj svojoj oj Rusk Ruskii rulet rulet,198 Potonulo lo groblj groblje, e,1990 mladosti,generaciji odgojenoj na kulturi rocka,filma i stripa : Polagana Polagana predaja predaja,1984; Legija stranaca,1985;Povijest pornografije, pornografije,1988-romansirani esej.Prijelaz u esej imamo u knjizi s Rani dani dani,jedna istom tematikom tematikom Rani ,jedna od najbol najboljih jih knjiga knjiga eseja eseja o pop-ku pop-kultu lturi. ri.Rad Radoo mijenj mijenjaa tematike,žanrove i književne pristupe. 40
Marijan Matković (1915-1985) Plodan dramatičr,već s 18 napisao dramu Slučaj maturanta Wagnera,1934.Dugo stvarao pod Krležinim utjecajem.Urednik Foruma.Dramski ciklus Igre oko smrti,1955 sastavljen je od 10 drama,ističe se drama Na kraju puta-najuspjel najuspjeliji iji izraz krležijans krležijanske ke inspiracij inspiracije. e. Dramaska Dramaska trilogija I bogovi pate,1962.,k ,1962.,koju oju čine drama Prometej,Heraklo i Ahilova baština čine zaokr zaokret, et,ant antičk ičko-m o-mitol itološk oškee teme teme s jasnim jasnim aluzij aluzijama ama na aktual aktualne ne proble probleme me i odstup odstupanj anjaa u suvremenom svijetu,čime se pridružuje onim europskim dramatičarima (Sartre,Gi (Sartre,Giraudo raudoux,A ux,Anouil nouilh),ko h),koji ji osuvreme osuvremenjiva njivanjem njem antičkih antičkih tema izražavaj izražavajuu psihologi psihologiju ju modernog čovjeka i potcrtavaju njihovu sl.s mitskim junacima. Trojom uklete,1972,monodrame za ženske likove. Suvremenom tematikom se bavi u romanu Vašar problem umjetničke snova,,1959-etičke dileme današnjeg čovjeka.; drami Jationov san,1971san,1971- problem slobode,te pov.drama,zrinsko-frank.tema pov.drama,zrinsko-frank.tema General i njegov lakrdijaš-demistificira nacionalne mitove,1970 (zadnje dvije u ciklusu Ikari bez krila,1977.).Bavio se kritikom i esejistikom,a vrhunske domete je ostvario u putopisnoj prozi Američki triptih,1974.
Ivo Brešan (1936.) Središnja osobnost suvremene dramske knj.»Grotesknom tragedijom» Hamlet u selu Mrduša Donja,1971.postiže uspjeh.Često koristi literarne arhetipove,posuđuje tuđe zaplete,kako bi stvori stvorioo nove nove vrijed vrijednos nosti,t ti,tee se tako tako žanro žanrovsk vskii pribli približuj žujee farsi. farsi.Za Zaoku okuplj pljen en je uglav uglavnom nom problemima vlasti,ideologije,kritikom kulta ličnosti,te razotkrivanjem naličja socijalističkog druš društv tven enog og sust sustav ava. a.Dj Djel elaa su puna puna aluz aluzij ijaa na dnev dnevnu nu poli politik tiku, u,pu puna na crno crnogg humo humora ra i i Nečastivii na filozof filozofsko skom m fakult fakultetu etu»,1975.(goetheov satire.Dra satire.Drama ma «Nečastiv »,1975.(goetheov Faust,kao predložak)kritika je socijal.birokracije i partijskog dogmatizma.U satiričnoj grotesci Smrt predsjednika kućnog savjeta,1978.,prikazuje ljudsku opsjednutost vlašću;u Viđenju Isusa Krista u kasarni V.P.2507,1984;.prikazuje mehanizam ideološke manipulacije ljudima,a u Aneri,1983.prerađuje Racineovu Fedru,i putem njene simbolike pokušava ući u srž socijalističkog morala.Pisao je i filmske scenarije,uglavnom s K.Papićem, Kako je počeo rat na mome otoku,1996.Objavio ,1996.Objavio i 3 knjige: Grotes ,1989; 89; i roma romann Ptice Groteskne kne tragedij tragedijee,1979; Nove Nove grote grotesk skne ne trage tragedi dije je,19 nebeske,1990.
Drago Ivanišević (1907-1981) Pjesništvo mu je nadrealistično i hermetično.Pjesnik je štokavskih i čakavskih stihova Zemlja ,1957.Pisao je i pripovijetke Karte na pod nogama,1940;Kotarica stihova,1951;Dnevnik ,1957.Pisao stolu,1959,koje kao i drama Ljubav u koroti,1958. nije značajan dio njegova stvaralaštva. Svoje ljudske probleme i opsesije pretvara u stihove,unoseći u njih vizionarnim shvaćanjem svijeta nadrealistične elemente.Metaforičan je u modernom smislu,s originalnim i smjelim slikama i usporedbama i predstavlja izraz introvertiranih prodora pjesnika u samog sebe.U posljednjoj fazi imamo zbirke Jubav (jezgra čakavske lirike),1960; Srž,1961;Igra bogova ili 41
pustinje ljubavi,1967;Glasine-satira,bez humora.,1969; Vrelo bez prestanka, 1970.Pisao je pj.s pj.s motivima motivima gradova,n gradova,najviš ajvišee Parizu,V Parizu,Venec eneciji,R iji,Rimu,F imu,Firenci irenci.Piše .Piše i političke političke pj.-prosvj pj.-prosvjeduj edujee protiv nepravde i zločina;nemaju poetsku snagu.Pisao i pj.za djecu « Da sam ptica».Čak je i afirmirani slikar. slikar.
Olinko Delorko (1910-2000) Tipičan matoševski pj.,koji bježi iz konkretnog doživljaja neskladnosti života u poetski i imaginarn imaginarnii svijet svijet apsolutne apsolutne ljepote i sklada.Po sklada.Poeziju eziju doživljava doživljava kao mogućnos mogućnostt ostvaren ostvarenja ja nekonfliktnosti te ljepote i sklada.Na njega je osima Matoša (simbol cijeta-čest u njegovim pj.) utjec utjecao ao i Cesari Cesarić-i ć-impr mpresi esioni onizam zam : pejza pejzažž rodne rodne Dalmac Dalmacije ije,do ,dokk izraz izraz vuče vuče iz tal.ve tal.verse rse:: soneti,vezani stih,te ponekad podsjeća na tal.renesansne pj.,ali je sadržaj originalan-težište na boji boji i muzika muzikalno lnosti sti.Če .Česta sta melank melankoli olijj i pesimi pesimisti stična čna raspol raspolože oženja nja,au ,autoa toanal nalize ize,te ,te bol zbog zbog spoznaje o prolaznosti života i neminovan odlaska,gorčina zbog neostvarenih snova i ideala. Zbirke : Pjesme,1954; Rastužena Rastužena Euterpa Euterpa,1937;Svijetli i tamni sati,1965; Lirski Lirski eden; Izgaranja,1958.Dolaze oblaci,1979; Sve tišim glasom,1995.
Marin Franičević (1911-1990) Piše na standarsnom i čakavskom dijalektu (hvarskom) usporedo.Piše pj.s motivom sudbine i života ljudi-socijalna tematika,te pj.s motivima zavičaja,djetinstva,otočkog čovjeka.Prva čovjeka.Prva zbirka mu je Na putu za novi grad,1937,koja je u duhu otočkih ljudi,te svoje težake,pučane-seljake humorno fiksira.U zbirci Na pojih i putih,1939; daje kontrast poetizirane ljepote zavičaja s Govorenje Mikule Trudnega, rudnega,gdje težinom otočkog života.Napisao poemu Govorenje gdje kroz kroz govore govore pobunjenog pučanina težaka težaka spaja zavičajni i socijalni motiv .Zbirka Povratak borca-borac na povratku kući osjeća dah slobode i treptaj prirode. U zbirka zbirkama ma Blišćav suvremnee nedać nedaćee pokuš pokušava ava prevla prevladat datii motivs motivski ki se Blišćavci, ci,II tako tako sunca sunca suvremn vraćajući u zavičaj.
Jure Kaštelan (1940-1990) Prva zbirka Crveni konj mu je zapljenjena-nagovještaj,slutnja II.sv.rata.Ta lirika puna je nemira,straha i crnih slutnji,ali i bunta.,nosila je tragove t ragove hrv.ekspresionističke hrv.ekspresionističke tradicije (Šimić)i svjetske nadrealističke poetike u posredništvu Lorcine poezije.Osima ta dva utjecaja poseže i za slikama slikama zavičaja zavičaja i jezika,čis jezika,čistog,n tog,narod arodnog. nog. Krugu ratno-domol ratno-domoljubne jubne poezije poezije središnje središnje mj.zauzima pomea Tifusari-svjedočanstvo o ljudskom stradavanju.Nije se zadovoljio ulogom rodoljubnog barda,pa piše intimnu liriku jakih emocija,refleksija o životu,nemoći pojedinca u suro surovo vom m svije svijetu tu.Im .Imam amoo i Haml Hamlet etov ovsk skee dile dileme me mo mode dern rnog og čovj čovjek ekaa biti biti ili ne,-s ne,-sud udbi bina na suvremenog čovjeka,koji gubi dah u borbi sa zlom,ali se ne predaje,zbirka Biti ili ne.Tu se javio glasom najdubljeg ljudskog otpora zločinu,pa je duboki humanitet K.lirike njegova
42
najsnažnija poruka.Zbirke,osim navedenih : Pijetao na krovu (Tifusari), 1950;Malo kamena i puno snova,1957;Divlje oko,1978,Pjesme,1982.,Zvjezdana noć,1966.
Vesna Parun (1922) Prvu zbirku Zore i vihori,1947.dogmatska kritika nije prihvatila,zasmetala ih je njena bujna i raskošna metaforika,te drskost i sloboda pjesnikinje,koja je rat r at prikazivala kao stravičnu bajku,i na svoj način objašnjavala zbilju,i pojmove kao domovina,zemlja,pobjeda.Ta neg.kritika je utjecala na nju da odustane od svoje spontanosti i originalnosti i natjerala je da pjeva na njihov način domoljubno-estradnim pjesmama,te da im podilazi zbirkom Pjesme.Ubrzo se ipak vraća sebi,i put prema osobnom identitetu iz kojeg će iz svoje nutrin rine govoriti o Crna maslina maslina,,1955.-intim sebi, sebi,vre vremen menu,l u,ljud judima ima i životu životu označe označenn je zbirko zbirkom m Crna 1955.-intimna na lirska ispo ispovi vije jed, d, u kojo kojojj iska iskazu zuje je žens žensko ko ljub ljubav avno no pjes pjesni ništ štvo vo,, s otvo otvore reno nom m senz senzib ibil ilno nošć šću, u, ženstveno ženstvenošću, šću,koja koja doseže doseže i rub erotike.Uz erotike.Uz poniranje poniranje u osobne osobne prostore prostore vl.emocion vl.emocionalnos alnosti ti (zatomljeno materinstvo,porazi neostvarenih ljubavi,snova,žudnji),progovorila je i o sudbini suvremenog svijeta i čovjeka,buneći se protiv dehumanizacije svakodnevnog svakodnevnog života, optužujući pritom sve one koji su krivi za ljudske patnje. Zbirke : Ropstvo, Vidrama vjerna,1957; Koralj vraćen moru,1959;Ti i nikad,1959. Bila sam dječak ,itd. ,itd.
Ivan Slamnig (1930) Pjesnik jezične igre,dosjetke,ironijskih obrata,smjelih eksperimenata,koji u svojim pj.nastoji maksimalno maksimalno iskoristiti iskoristiti potencijale potencijale standardn standardnog og jezika,dij jezika,dijalek alekta,ža ta,žargon rgona,go a,govora vora društveni društvenihh grupa,jezika znanosti znanosti i tehnike.U procesu pravljenja pjesme koristi sve što se može iskoristiti iz knj.tradicije i jez.kulture (domaće i strane : ubacuje citate,parafraze poigravanje s metričkim obrascima,stihovima iz narodne lirike,itd.).Sadržaj mu je redovito podređen formi. Svojim igra igranj njem em jezi jeziko kom m demi demist stif ific icira ira poez poeziju iju i iron ironiz izira ira «uzv «uzviš išen ene» e» pj.t pj.tem eme: e: piše piše himnu himnu paradajz paradajzu,uv u,uvodi odi nepjesni nepjesničke čke riječi,naru riječi,narušava šava gramatička gramatička pravila.Ko pravila.Kodd njega njega je bitniji bitniji proces proces konstrukcije pjesme,slaganja i preslagivanja,od konačnog rezultata.Pjesnici stasali 70-esetih ga ističu kao svoj uzor.Piše i novelističke zbirke Neprijatelj,1959,te Povratnik s mjeseca,1964.u kojim kojimaa tema tematiz tizira ira svak svakod odne nevn vnic icuu mlad mladih ih ljud ljudi, i,za zaok okup uplje ljeni nihh trau trauma mama ma koje koje nose nose iz djetinstva.Jedini njegov roman je Bolja polovica hrabrosti,1972; tematski se približava prozi u traper traperica icama ma,a ,a i zanim zanimljiv ljivoo je zbog zbog propit propitiva ivanja nja romane romaneskn sknee forme forme i istraž istraživa ivanja nja kako kako pojedinačne ljudske sudbine pretvoriti u materijal za knj.djelo. Zbirke:Aleja Aleja poslije poslije svečano svečanosti sti,1956;Neprijatelj,1959;Narons Naronska ka siesta siesta,1963; Disciplina mašte,1965; Analecta,1971; Limb,1973; Dronte,1981; Sed scholae,1987, ,itd.
Slavko Mihalić (1928)
43
Naj Najdu dubl blje je opje opjeva vaoo stra straho hove ve,o ,osa saml mlje jeno nost stii i nade nade svoj svojee gene genera raci cije je-r -ref efle leks ksiv ivni ni pjes pjesni nik k egzistenc egzistencijalis ijalističke tičke inspiracij inspiracije.(os e.(osjeća jećajj praznine, praznine,nemo nemoću,b ću,bezizla ezizlaznos znosti,tje ti,tjeskob skobe).Ja e).Javio vio se zbirkom Komorna muzika,1954 (12 pjesama), nastavljač Kranjčevićeva pesimizma i potpune deziluzije.Unatoč «filozofiji negativiteta»,njegov subjekt se ne predaje,nije pasivan sudionik u životu,tj.njegova lirika fokusira čovjeka,koji mirno,strpljivo,dostojanstveno i uzdignute glave podnosi svoju nesreću i poraze pretvara u vl.pobjedu.Kasnije,posebno u zbirkama Posljednja večera,1969;Pohvala praznom džepu,1981;Tihe lomače,1985; motivski se okreće životnoj konkretnosti,čistoj sadašnjosti,svakodnevnici, malim ljudima, građanima drugog reda.,te tako unio u liriku više optimizma i svijetlih tonova.Bitan mu je smisao i tema,ali pažnju posvećuje i formi i pjesničk pjesničkom om jeziku,ko jeziku,koji ji je hermetičan hermetičan,lek ,leksik sik apstraktan apstraktan,bez ,bez ukrasa,s ukrasa,s puno fraza iz svako svakodne dnevn vnog og kom komuni unicir ciranj anja,a a,a ritam ritam se pribli približa žava va govorn govornom om jeziku jeziku.Zb .Zbirk irke: e: Početak ,1987;Zajednička zaborava,1957,Darežljivo progonstvo,1959; Godišnja doba,1961, Iskorak ,1987; šuma,1992,itd.
Viktor Vida Vida (1913-1960) (1913 -1960) Pisao pj.u prozi,feljtone,eseje,jednu novelu.On je subjektivni kroničar vl.intime,a djelo mu se dije dijeli li u 2 dije dijela la ; na poet poetsk skee poče početk tkee u domo domovi vini ni,d ,doo 1942 1942.. i zrel zreliji iji opus opus obja objavl vlje jenn u Argentini.Živio u emigraciji (Italija,Argentina).Osnovni motiv,koji razrađuje je motiv smrti: «nije teško umrijeti,teško je živjeti i lomiti se na asfaltu»;iz pj. Otrovane lokve,koju je napisao 3 mj.prije samoubojstva,dok mu je dr.motiv, koji prevladava čežnja za djetinstvom, domom, domovi dom ovinom nom,za ,zavič vičaje ajem.N m.Njeg jegove ove pje.su pje.su pjesme pjesme zagone zagonetke tke,sf ,sfing inge,k e,koja oja ne daje daje odgovo odgovorr i dvos dvosmi misl slen enoš ošću ću nas nas dovo dovodi di do očaj očaja. a.U U njeg njegov ovim im pj.im pj.imam amoo prož prožim iman anje je trad tradic icio iona naln lnee impres impresion ionist ističk ičkee lirike lirike s postmo postmoder dernis nistič tičkim kim herme hermetiz tizmom mom i intele intelektu ktualn alnim im poetsk poetskim im tendencijama.Jedine tendencijama.Jedine dvije zbirke su Svemir sobe,1951; i Sužanj vremena,1956.
Nikola Miličević (1922) Inspirirao Inspirirao se pučkom pučkom tradicijom,kla tradicijom,klasičn sičnom om kulturom,a kulturom,a i romanskim romanskim pj,poseb pj,posebno no Lorcom (prev (prevodi odioo ga).T ga).Tema ematsk tskoo uporiš uporište te mu je zavič zavičaj, aj,pov povrat ratak ak korije korijenim nima,t a,taja ajanst nstven venaa veza veza s precima,te snažan osjećaj rodnog tla,zemlje,jezika,povijesti,pa tako imamo impresionističke doživljaj doživljaje,a e,a mediteransk mediteranskee slike se miješaju miješaju sa uspomena uspomenama ma iz djetinstva djetinstva,refle ,refleksija ksijama ma o povijesti rodnih Poljica,te vitalnosti i izdržljivosti ljudi tog kraja.Tema zemlje i zavičaja kao sudbine njegov lirski govor približava konceptu egzistencijalističkog pjesništva.Prevladava slobodan stih,čvrsta kompozicija(često rabi sonet),a završetci pj.se često pretvaraju u efektne poante.Pj.gradi na osobnom iskustvu i iskrenoj emociji.U vrijeme afirmacije «misaone lirike» i kont kontro roli lira rane ne em emoc ocio iona naln lnos osti ti,o ,onn vrać vraćaa pjes pjesnič ničku ku djel djelot otvo vorn rnos ostt osje osjeća ćajn jnos osti ti i iskr iskren enoj oj proživljenosti. Zbirke: Obećanja žute zore,1956;Snijeg i crne ptice;1964;Prah zemaljski,1974; Nepovrat, 1984; Pjesma iz tišine,1994.;Ruke pune mošta.
Josip Pupačić (1928-1971)
44
Prva zbirka Kiše pjevaju na jablanima,1955,u znaku je doživljaja rodnog kraja,obiteljskog doma,p dom a,povr ovratk atkaa u svijet svijet djetin djetinstv stvaa i pokuša pokušaja ja obnove obnove čistoć čistoćee prvotn prvotnih ih emocij emocija.T a.Tuu imamo imamo pretežno intimnu pejzažnu liriku, u kojoj dominiraju slike poljičke kranjine (Cetina, Biokovo..). Doži Doživl vlja jajj svij svijeta eta je pant pantei eist stič ički ki:: divl divlje jenj njee prem premaa prir prirod odi, i,za začu čuđe đeno nost st pred pred njez njezin inim im ljepotama,potpuna stopljenost s njome.Osjećaji tragike,egzistencijalne tjeskobe i tamnih slutnji očituju se u zbirkama Mladići,1955 i Cvijet izvan sebe,1958.,te se predstavlja kao pjesnik egzi egzist sten enci cija jali list stič ički kihh preo preoku kupa paci cija ja :pre :prevl vlad adav avaa osje osjeća ćajj nemi nemira ra,, sumn sumnje je,d ,dož oživ ivlj ljaj aj prolaznosti,opsesija smrću.(Tri moja brata i ja,Oporuka).U zbirkama Ustoličenje,1965 i Moj ,1971 naginj naginjee se lirsko lirskojj apstra apstrakci kciji ji i eksper eksperime imenti ntima ma na formaln formalnom om križ križ svejedn svejednoo gori,1971 planu,dok se poetski izraz hermetizira i intelektualizira, s neprozirnim metaforama.Pjesnik «krugovaškog» «krugovaškog» naraštaja Milivoj Slaviček (1929) Okrenut svijetu svakodnevnice,zagledan u male,naoko obične stvari,u sitnice i banalnosti koje okružu okružuju ju urbano urbanogg čovje čovjeka ka..U ..U središ središtu tu je izgubl izgubljen jenii pojedi pojedinac nac pritis pritisnut nut svakod svakodnev nevnim nim brigama,p brigama,proble roblemima mima,kriza ,krizama,n ma,nadama adama,te ,te ga prati u tramvaj,noć tramvaj,noćni ni autobus,k autobus,kavan avanu,uli u,ulicom,u com,u sobi. sobi.U U pj.sti pj.stihov hovii slijed slijedee narati narativni vni ritam,s ritam,s mno mnoštv štvom om umetnu umetnutih tih rečeni rečenica, ca,te te u zagrad zagradama ama pojašnjava smisao pojedinih iskaza i neočekivanih asocijacija.-jezik koji se čuje na gradskom trgu i kafiću.Slaviček smtra da je poezija jedini pravi kontakt s zbiljom i da je njen zadatak da daje smisao besmislu,on u malim stvarima života pronalazi dublje istine.Uočavajući konflikt između svijeta i čovjeka,teži ih pomiriti.Antologijska pjesma Vrijeme je da se napokon događa dostojanstva. čovjek je pjesnički manifest humanosti i ljudskog dostojanstva. Zbirke : Zaustavljena pregršt,1954;Daleka pokrajina pokrajina,1957;Noćni autobus ili naredni dio cjeline,1964;Soneti,pjesme o ljubavi i ostale pjesme,1967;Purpurna pepeljara,naime to i to;1969,Sjaja ne/svakodnevnice,1987.
Danijel Dragojević (1934) Blizak razlogovcima,ali često se razvija usporedo i odvojeno.Pjesnik je percepcije,iskustva i Kornjač jačaa i drug drugii pred predje jeli li,1961,a Svjetiljka jka i predm predmetn etnos osti.p ti.prva rva zbirka zbirka mu je Korn ,1961,a slijede slijede Svjetil spavač,1965,Četvrta Četvrta životin životinja ja,1972;Prirodopis;1974,Razdoblje Razdoblje karbona karbona,1982.Zaokupljen je premoš premošćiv ćivan anjem jem jaza jaza između između predme predmetno tnosti sti i rječit rječitost osti,tj i,tj.os .osvaj vajanj anjee predm predmeta eta riječim riječimaa i njih njihov ovim im preo preobl blik ikov ovan anje jem m u teks tekst. t.Ko Komb mbin inir iraa mo mogu guće će i nemo nemogu guće će,p ,pov ovez ezuj ujee udal udalje jene ne kontekste kontekste,spa ,spaja ja izmišljeno izmišljeno i zbiljsko,s zbiljsko,stvara tvara začudne začudne efekte efekte ( Magnetofonska vrpca,Početak jednog pisam ),te namjerne dvosmislenosti,paradoks,i sl,zbog čega mu je pj.teško razumljiva,ali njena ljepota nas ni ne tjera da je razumijemo.Svojom igrom riječi,koja je puna nepredvidljivih rješenja,neobičnih izmjena on nas suočava ne samo sa svijetom u kojem su stvari drugačije nego nego u stva stvarn rnom om svij svijet etu, u,ve većć i sa neiž neiživ ivlj ljen enom om dime dimenz nzij ijom om sami samihh rije riječi či,p ,pri rito tom m se koristeći, koristeći,jasnim jasnim i konciznim konciznim stihom,pre stihom,precizni ciznim m pj.slikama pj.slikama,proz ,proznim nim govornim govornim ritnom.Piše ritnom.Piše i pjesme u prozu,te lirske mikroeseje,pr. mikroeseje,pr. u knjizi Rasuti teret. Čakavski pjesnici : Mate Balota,Drago gervais,Pere Ljubić;Marin Franičević;Vinko Franičević;Vinko Nikolić. Jure Kaštelan ,Vesna ,Vesna Parun i Petar Šegedin suprotstavili su se diktatu politike u književnosti. 45
46
