Sinumerik 840D-osnove

Uputa osnovnog korištenja programa SINUMERIK 840D

1/25

1. Osnovni prozor Sinumerik 840D Osnovni prozor Sinumerik 840D 1

2

3

4

5 7

6 9

8

10 11

1 10

10 10 10

12

podijeljen je u nekoliko cjelina: 1- Prikaz aktivnog radnog područja

2- Prikaz aktivnog kanala 3- Prikaz načina rada 4- Ime i putokaz odabranog programa


5- Status kanala

6-Poruke kanala

7-Status programa

8- Display statusa kanala 9-Alarm sa kodom poruke

10-Radni prozori

11-Vertikalne funkcijske tipke

12-Horizontalne funkcijske tipke

2/25


3/25

2. Radni prozor Sinumerik 840D Radni prozor je podijeljen u više cjelina i ovisi o načinu rada u kojem se trenutno nalazi. Postoje tri načina rada JOG, MDA i AUTO. JOG – upotrebljava se za ručne operacije, kod set-up postavljanja NC stroja MDA – (Manual Data Automatic) poluautomatski način rada u kom se programira i radi blok po blok. AUTO – automatski način rada u kojem se odabiru gotovi programi, pokreću, korigiraju i zaustavljaju. Ovi načini rada mogu se birati pomoću miša, tipkovnice, funkcijskih tipki ili preklopnika načina rada.

3. Rad u programu Sinumerik Rad na Sinumerik 840D je organiziran kroz podizbornike (menu-e) osnovnog izbornika (Menu select) koji se nazivaju radna područja: - Machine - Parameter - Program - Services - Diagnostic


4/25

U HELLER-u su još menu-i : Tools, HELLER, Start-up U drugom redu horizontalnih funkcijskih tipki se nalazi se MTV, Pallets i EXIT, u 3. redu WUP tipka. Ova radna područja se prikazuju u osnovnom izborniku u horizontalnoj liniji funkcijskih tipki. Radno područje Machine Parameter Program Services Diagnosis

Izvršne funkcije Ručno upravljanje strojem Izvršenje programa na obratku Uređivanje podataka za programiranje i podataka o alatima Pisanje i uređivanje programa Učitavanje programa i podataka Prikaz alarma i poruka

Osnovni izbornik Pritiskom na tipku u osnovnom prozoru Menu select će se pojaviti osnovni izbornik. Tom tipkom osnovni prozor može biti pozvan iz bilo kojeg izbornika. Ponovnim pritiskom tipke vraćamo se u prethodno korišteni izbornik. Osnovni izbornik na prvoj srranici: Horizontalne funkcijske tipke Machine Parameter Program Services Diagnosis Tools Vertikalne funkcijske tipke vezane su za prvi podizbornik Machine AUTO MDA JOG REF Single block

3.1 Radno područje

Machine

Ovo područje prikazuje sve funkcije i utjecajne faktore koji djeluju na alatni stroj i njihovo stanje. Postoje tri radna područja:

3.1.1 JOG način rada upotrebljava se za ručne operacije,izmjenu alata. Moguće ga je aktivirati preklopnikom načina rada i izborom pozicija. Određivanje nul-točke Preklopnik je u poziciji za nuliranje stroja i korištenjem tipki za pomicanje potrebno je polagano doći do nul-točke.


5/25

Određivanje inkrementa posmaka Postavljanjem preklopnika u položaj JOG moguće je pomicanje alata u svim pravcima odabirom osi i korištenjem tipki za pomicanje + ili -. Brzina pomicanja određena je položajem regulatora posmaka. Ako je potrebno gibanje u brzom hodu potrebno je dva puta brzo kliknuti tipku Rapid.

Određivanje inkrementa posmaka Zbog što točnijeg pozicioniranja alata veličina posmaka se može mijenjati korištenjem preklopnika načina rada. 1 1/1000 mm pritiskom na tipku 10 1/100 mm pritiskom na tipku 100 1/10 mm pritiskom na tipku 1.000 1 mm pritiskom na tipku 10.000 10 mm pritiskom na tipku

3.1.2 MDA način rada (Manual Data Automatic) upotrebljava se za pisanje programa i testiranje programa blok po blok , najčešće za izvođenje jednostavnijih radnji.

3.1.3 AUTO način rada u kojem se programi izvršavaju potpuno automatski. Preduvjeti za izvođenje programa su: - program je učitan u kontrolnu jedinicu - referentna točka je postavljena - potrebne korekcije su napravljene (postavljanje nul točke, korekcija alata,…) - aktivirane su sigurnosne mjere (zatvorena su vrata,…)

3.2 Radno područje

Parameter

U radnom području Parameter moguće je upisivati i uređivati podatke koji su potrebni za program te izvršiti korekciju alata. Četiri horizontalne funkcijske tipke vezane za podizbornik Parameter su: Tool offset R variables Setting data Work offset

3.2.1 Podaci o alatu Tool offset Postavljanje alata se obavlja pritiskom na vertikalnu funkcijsku tipku New za izbor novog alata. U prozoru se pojavljuju dvije opcije: New tool edge nova oštrica alata New tool novi alat


6/25

Izborom jedne od opcija otvara se slijedeći prozor koji nudi postojeće alate: T number – broj alata Tool type –

tip alata -tipovi alata su ponuđeni u listi

Tipovi alata: Milling tools – alati za glodanje Drilling tools – alati za bušenje Grinding tools – alati za brušenje Turning tools – alati za tokarenje Special tools – specijalni alati

Svaki tip alata (Tool type) nudi svoj novi prozor s određenim alatima 1xx Milling tools - alati za glodanje 100 Alat za glodanje CLDATA 110 Glodalo s okruglom glavom 120 Vršno glodalo (bez kutnog zaobljenja) za poravnavanje 121 Vršno glodalo(bez kutnog zaobljenja) za poravnavanje 130 Kutno glodalo (bez kutnog zaobljenja) 131 Kutno glodalo (sa kutnim zaobljenjem) 140 Čeono glodalo 145 Navojno (narezno) glodalo 150 Obodno glodalo

Po odabiru glodala (npr. T1 120 – glodalo za poravnavanje površine) otvara se novi prozor u kojem se daju svi parametri alata


7/25

T number – Broj alata tj. pozicije u koju će biti smješten u revolverskoj glavi D number – Broj korekcije. Alat može imati više korekcijskih brojeva No. of c.edges – broj D-number za alat Tool type – tip alata Tool name – ime alata (može sa dati bilo kakav naziv alata) Tool length comp. – kompenzacija duljine alata Geometry – dimenzije radnog dijela alata Wear – devijacija od geometrijske vrijednosti Base – dimenzije držala alata Zbroj vrijednosti geometry, wear i base je ukupna vrijednost korekcije Radius compensation – kompenzacija polumjera alata Radius – polumjer alata

3.2.1.1 Mjerenje i korekcija alata Programiranje alata T – broj alata D – korektivni broj alata Svaki broj alata T može imati do 9 korektivnih brojeva Upravljanje Sinumerik 810D/840D daje korekciju alata D kao rub, ali to ne znači rub pojedinog zuba glodala, nego korektivni podatak koji je pridodan tom alatu. Alat može imati nekoliko korektivnih bojeva D, jer se isti alat može koristiti za različita glodanje i tada se upotrebljava u programu T1 D1 ili T1 D2. Komanda T..D.. poziva korekciju alata iz registra alata (duljina alata, polumjer alata,…), ali se alat još nije promijenio. Promjena alata M6 – naredba za promjenu alata Komanda M6 radi automatski sva gibanja potrebna za promjenu alata. Da bi se izbjegle kolizije alat se mora prije podignuti. Primjer: G0 X200 Y120 Z80 ; gibanje alata do mjesta promjene T4 D1 ; poziv novog alata sa korektivnim brojem M6 ; promjena alata


8/25

Korekcija duljine alata i pravac korekcije

Korekcija duljine alata je duljina L1 okomita na radnu površinu (G17 površina XY, G18 površina XZ, G19 površina YZ). Glavna primjena korekcije duljine alata kod vertikalnih glodalica je u ravnini XY – G17, odnosno korekcija po osi Z. Korekcije duljine alata mijenja nul točku alata sa referentne točke alata N na vrh alata. Time su sve pozicije postavljene u odnos sa vrhom alata. Na većini glodalica referentna nul točka alata je u osi rotacije na čelu alata.

3.2.2 R parametri R parameter – aritmetički parametri R parametri su varijable koje se mogu upotrijebiti kao proračunski parametri u programima. Oni se ručno upisuju u tablicu ili definiraju programski.

3.2.3 Postavljanje nul točaka stroja work offset Karakteristične točke stroja, obratka i alata Kod programiranja bitno je poznavati karakteristične točke upravo onog A.S. za kojeg radimo NC program. Razlikujemo slijedeće 4 vrste karakterističnih točaka stroja, obratka i alata: Nul-točka stroja je čvrsta (nemože se mjenjati) točka na stroju postavljena od strane proizvođača stroja. Predstavlja i ishodište koordinatnog sustava. Referentna točka stroja je točka u radnom području stroja točno određena graničnicima. Prilikom pokretenja stroja potrebno je prvo postaviti stroj u referentnu točku (nula mjernog sustava). Nul-točka obratka (programa) je točka u kojoj je definirano ishodište koordinatnog sustav obratka tj. točka koju određuje programer (može se mijenjati) a ovisno o načinu kotiranja (crtež). Odabir polazne baze. Postavljanje nul točaka obratka obavlja se naredbama G54 – G57. Grubo podešavanje Kod većine alatnih strojeva ova veličina je osigurana protiv neautoriziranih promjena s ključem. Fino podešavanje Upotrebljava se za fine korekcije (npr. kod korekcije zbog trošenja alata) i nije posebno osigurano protiv promjena. Ulazna veličina finog podešavanja je limitirana s ±1mm Krajnje podešavanje nul točke je suma grubog i finog podešavanja.


9/25

Slika prikazuje prozor podešavanje nul točaka

za

$P_UIFR[1] je sistemska varijabla – postavni oblik za naredbe G54-G57 i G505-G599. 1 je npr. broj koji definira nul točku.

Programsko određivanje nul točke ima oblik: N20 $P_UIFR[1]=CTRANS(X,-250,Y,223,Z,899,B,0); translacija 1. nul točke G54 Ili se može definirati za svaku os posebno: N100 $P_UIFR[1,Y,TR]=223 ; translacija 1. nul-točke po Y osi

Vertikalne funkcijske tipke : WO+ i WO-

odabiru traženu nul točku G54 – G57.

Selected WO aktivira odabranu nul točku u MDA ili Auto načinu rada. Accept position za unos.

omogućuje

upisivanje pozicije po osi u polju

Reject poništava i Save memorira nove vrijednosti

Base WO točke.

4. Radno područje

otvara prozor u kojem je moguće podešavanje osnovne nul

Program

U radnom području Program pišu se programi, ispravljaju se i njima se upravlja. Aktiviranjem horizontalne funkcijske tipke Program otvara se prozor: Tipovi programa su:


10/25

Workpieces – izradak u ovom kontekstu se smatra direktorijem (folderom) koji uključuje programe ili podatke Partprogram – glavni program je slijed naredbi za obradu izratka. Subprogram – potprogram je program koji može biti više puta pozvan iz glavnog programa. Ciklusi su vrsta potprograma. Standard cycles – standardni ciklusi su potprogrami koji se ne mogu mijenjati. Oni se izvršavaju ponavljanjem koristeći strojne korake. User cycles – korisnički ciklusi koje korisnik sam može pisati prema svojim potrebama Clipboard - privremena memorija Tipovi file-ova i direktorija su: ime.MPF glavni program ime.SPF podprogram ime.TOA podaci o alatu ime.UFR postavljanje nul točke / okviri ime.INI fajl za inicijalizaciju ime.COM komentar ime.DEF definicija korisničkih podataka i makroi ime.DIR zajednički direktorij koji sadrži programe ime.WPD direktorij izratka koji sadrži programe i podatke koji pripadaju izratku ime.CLP KLIPBOARD direktorij MOŽE sadržavati sve tipove spisa i direktorija 4.1 Workpieces – direktorij izratka otvara prozor koji omogućuje: New - otvaranje novog direktorija otvara prozor u kom treba upisati ime novog direktorija i potvrditi ili odustati . Automatski mu se pridružuje ekstenzija WPD. Copy - kopiranje direktorija – pojavljuje se poruka: Paste - umetanje direktorija – pojavljuje se prozor u kojem se treba upisati ime novog direktorija i potvrditi ili odustati Delete - brisanje direktorija – pojavljuje se prozor u kojem se treba potvrditi brisanje odabranog direktorija ili odustati . Rename - preimenovanje direktorija – pojavljuje se prozor u kojem se treba upisati novo ime direktorija i potvrditi ili odustati Alter enable - omogućiti mijenjanje oznakom «X». Ako je oznaka X u koloni Enable tada se može raditi u tom direktoriju i mijenjati sve prema potrebi. Workpeace selection - omogućiti mijenjanje direktorija obratka. Po upisu imena direktorija otvara se novi prozor u koji je novom direktoriju uključeno ime.WPD. Pritiskom na INPUT tipku ili dvostrukim klikom miša po nazivu direktorija otvara se prozor u kojem je moguće pisati programe ime.MPF Korištenjem vertikalnih funkcijskih tipki moguće je pisati novi program New , kopirati Copy , umetati Paste , brisati Delite , preimenovati Rename , dozvoliti ili zabraniti mijenjanje Alter enable , birati programe Program selection , ili se vratiti u prijašnji prozor Back .


11/25

Po otvaranju novog programa (New ) upisuje se njegovo ime.MPF i otvara se slijedeći prozor. Pisanje komandi novog programa moguće je u označenom redu .

Horizontalnim funkcijskim tipkama moguće je umetati Paste , označavati blok Mark block , umetati blok Paste , prenumerirati Renumber , zatvoriti Close , dok horizontalne funkcijske tipke omogućuju uređivanje Edit , skok na Go to , nađi i zamijeni Find/Replace , podrška Support , te 3D ili 2D simulaciju izvršavanja programa 3D-View ili Simulation . Support Pritiskom na horizontalnu funkcijsku tipku otvara se novi prozor koji omogućuje rad s ciklusima. 3D-View i Simulation Pritiskom na horizontalnu funkcijsku tipku ili otvara se novi prozor koji omogućuje simulaciju u 3D ili 2D. 4.2 Part programs – prozor za pisanje pojedinih programa: Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu . 4.3 Subprograms – prozor za korištenje postojećih podprograma te za pisanje novih podprograma: Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu. 4.4 Standard cycles – prozor za korištenje i pisanje standardnih ciklusa: 4.5 User cycles – prozor za korištenje i pisanje specijalnih osobnih ciklusa često potrebnih u radu: 4.6 Clipboard – prozor za privremeno spremanje pojedinih programa. 5.

Kompenzacija alata


12/25

Za planirani rad moraju se odabrati potrebni alati te se u bazu podataka alata trebaju upisati potrebne dimenzije. Čelo alata ja od referentne točke držača alata N udaljeno za duljinu +Z i time se dobiva korektivna točka P. Alat je definiran i svojim polumjerom R.

Vrijednosti duljine Z i polumjera R upisuju se u bazu podataka za odabrani alat T pod Parameter, Tool offset

6. Planiranje i priprema

Kod uspješnog NC programiranja su bitni slijedeći koraci:

1.

Radionički nacrt izratka sa svim podacima


13/25

2. Plan stezanja obratka sa predviđenim nul točkama na steznoj napravi koje su vezane za određenu paletu putem menia Pallets

3.

Plan rezanja – putanja pojedinih alata

4.

Plan rada sa izabranim materijalom obratka, alatima i parametrima


14/25

obrade

Nakon toga se pristupa programiranju. Program se podiže u radnu memoriju, veže se za paletu i slijedi izvođenje operacija.

7. Programiranje NC stroja Programiranje se vrši na osnovi standarda DIN 66025. Siemens je dodao svoje specifične funkcije. Proizvođač strojeva HELLER je dodao dodatne funkcije, osobito neke M funkcije. Osnovna pravila kod pisanja NC komandi Za NC programski jezik dvije stvari su od velike važnosti: Kakvo je kodiranje dozvoljeno Po kojim pravilima će se pisati programske rečenice – SINTAKSA Siemens i Heller imaju svoje specifične sintakse. 7.1

Kakvo je kodiranje dozvoljeno

Kod NC programiranja uvijek se kombinira riječ koja ima slovo (adresu) i brojčani izraz. Primjer NC riječi: G90 Više riječi tvori programsku rečenicu ili blok Primjer NC bloka G01 X123.45 Y55.66 Z-2 Kodna slova (adrese) nam kazuju način kodiranja i dijele se u: Glavne funkcije: G određuje putanju alata M strojne funkcije


15/25

Dopunske funkcije: F brzina kretanja alata - pomak, posmak I kružna funkcija - paralelna sa osi X J kružna funkcija - paralelna sa osi Y K kružna funkcija - paralelna sa osi Z N redni broj naredbe T broj alata X gibanje po osi X Y gibanje po osi Y Z gibanje po osi Z … … ...

7.2

Pravila po kojim se pišu programske rečenice – SINTAKSA 1. 2. 3. 4.

Svaka programska riječ ostaje pravovaljana toliko dugo dok je ne zamijenimo novom Svaka programska rečenica mora biti u svojem redu. Nakon izabrane glavne funkcije slijede, po potrebi, riječi dopunskih parametara upravljanja, jedna iza druge, uvijek odvojene najmanje jednim praznim mjestom Dozvoljeno je pisanje komentara koji se odvajaju znakom ; (točka-zarez)

7.2.1 Struktura programa Sinumerik 840D Osim navedenih dozvoljeno je pisanje slijedećih znakova: %0 - %9999 glavni programi za Simens Kod HELLER-a: %_N_PROBA_1_MPF ;$PATH=/_N_WKS_DIR/_N_PROBA_STANDARD_WPD Gdje je PROBA_1 naziv glavnog programa, a PROBA_STANDARD naziv mape u kojoj se nalazinazivni program L1 – L999 potprogrami Kod HELLER-a nazivi programa i podprograma mogu imati max. 24 znaka AB_123 N0 – N9999 redni brojevi blokova Struktura programa se sastoji od : Broja programa (naziva programa i mape za program - HELLER) Uvodnih funkcija Programskih cjelina ovisno o programskim koracima Završetka programa Broj programa Glavni program može imati broj npr. %100. Svrha je da se identični programi, koji se često koriste, mogu pohraniti kao podrutine (potprogrami). Kao takovi mogu biti pozivani i izvršavani koliko je potrebno. Ovim se pojednostavljuje programiranje. Uvodne funkcije To su naredbe koje vrijede za cijelo vrijeme izvršavanja programa. Najčešće su to naredbe: G70 mjerni sustav u inchima ili G71 mjerni sustav u milimetrima G90 apsolutni mjerni sustav ili G91 inkrementni mjerni sustav G54 – G57 određene nul točke Sistemski je određeno da su postavne vrijednosti naredbi G90 i G71.


16/25

Programske cjeline Programske cjeline smatraju se naredbe pojedinih dijelova programa koje su potrebne da se s nekim alatom obradi predviđeni dio obratka. Završetak programa Naredba M30 označava završetak glavnog programa Kod HELLER-a : N123 CS_WPC N124 M30 7.4

Pisanje programa

Prema nacrtu, planu stezanja, treba napraviti plan rezanja (plan putanje alata) za odabrani alat. Odabrani alat je glodalo za poravnavanje Ø 40 x 20 Točka 1 odgovara nul točki obratka W. Za odabrani alat treba sa odmaknuti za -20 mm po osi X i za -10 mm po osi Y i pozicionirati se u točku 2. Kako alat nije u zahvatu, koristi se naredba za gibanje alata po pravcu u brzom hodu G0 ili G00. Naredbe:

G0

ili G00 linearno (pravocrtno) gibanje u brzom hodu Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G0 X… G0 X… Y… G0 X… Y… Z… ili u polarnom sustavu:

Redni broj NC naredbe

Oznaka kraja bloka


17/25

G0 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut polarni radijus

RP – Radius Polar -

Čelo alata je postavljeno u ravnini s gornjom površinom obratka, te se u točki 2 mora spustiti po osi Z za dubinu rezanja. Za gibanje alata po putanjama 3, 4 i 5, alat je u zahvatu, koristi se naredba za pravocrtno gibanje alata u radnom hodu G1 ili G01.

Naredbe: G1 ili G01 linearno (pravocrtno) gibanje u radom hodu Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G1 X… G1 X… Y… G1 X… Y… Z… ili u polarnom sustavu kao. G1 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar – polarni radijus

NC naredba

Kod naredbe G1 u istom bloku može se ako je potrebno upisati F - posmak

i

Kod naredbe za pravocrtno gibanje G0 ili G1 moguće je umetnuti zakošenje ili zaobljenje. Naredbe: G1 X… Y… CHF… G1 X… Y… CHR… G1 X… Y… RND… Zakošenje će biti umetnuto nakon bloka u kojem je napisano. Uvijek se nalazi u G17 ravnini. Umetnuti će se simetrično u konturi ugla. Zaobljenje će se biti umetnuto nakon bloka u kojem je napisano. Uvijek se nalazi u G17 ravnini. Umetnuti će se u konturi ugla sa tangencijalnim spojem.


18/25

Zaobljenje će se umetati kod svih slijedećih kontura dok se ne poništi naredbom RNDM=0, Naredbe:

T – adresa alata D – broj korekcije alata

S – adresa vratila – broj okretaja vratila F – posmak mm/min M3 – rotacija vretena u smjeru kazaljke na satu M4 – rotacija vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satu M6 – naredba za izmjenu alata NC program je: %100 ;

broj programa

N0010 G54 ;

Prebacivanje strojne nul točke M na nul točku obratka W (slike 8.9, 8.10, 8.11, 8.12) Programski dodan pomak u nul točku (2)

N0020 G55 X-20 Y-10 ; ili N0020 TRANS X-20 Y-10 ; N0030 Z-1 ;

Naredba za pozicioniranje alata po visini

N0040 T1 D1 M6 ;

Naredba za odabir alat na poziciji T1 s korektivnim brojem D1, naredbom M6 pozicionira se odabrani alat

N0050 S2000 F500 M3 ;

Naredba za brzinu vretena od 2000 o/min, posmak od 500 mm/min, rotacija vretena u smjeru kazaljke sata

N0060 G1 X70 ;

Naredba za radni hod po osi X (3)

N0070 Y-40 ;

Naredba za radni hod po osi Y (4)

N0080 X-20 ;

Naredba za radni hod po osi X (5)

N0090 M30 ;

Naredba za kraj glavnog programa

NC programiranje omogućuje rad s kružnim interpolacijama naredbama G2 kružno gibanje u radnom hodu u smjeru kazaljke na satu i G3 kružno gibanje u radnom hodu u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu Programiranje s početnom točkom (A), krajnjom točkom (B) i radijusom kružnice (r):


19/25

Naredbe: G2 ili G02 / G3 ili G03 kružno gibanje u radnom hodu Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G2 (ili G3) X… Y… Z… CR=±… X, Y, Z – krajnja točka (B) slika 8.3.2 CR – radijus kružnice CR=+ za kutove do 180°, CR=- za kutove preko 180°.

ili u polarnom sustavu: G2 (ili G3) AP… RP… AP – Angle Polar – krajnja točka polarnog kuta (B) RP – Radius Polar - polarni radijus je i radijus kružnice

Početna točka (A) je mjesto gdje se alat nalazi u trenutku poziva funkcije G2/G3.

Programiranje s početnom točkom (A), krajnjom točkom (B) i točkom centra kružnice (S): Naredbe: G02 ili G02 / G3 ili G03 kružno gibanje u radnom hodu Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G2 X… Y… Z… I… J… K… X, Y, Z – krajnja točka (B) slika 8.3.2 I, J, K – koordinate centra kružnice (S) u inkrementnom sustavu ili I=AC(…), J=AC(…), K=AC(…) u apsolutnom sustavu od radne nul točke (0)


20/25

Programiranje s početnom točkom (A), krajnjom točkom (B), točkom centra kružnice (S) i kutom kružnog luka (AR): Naredbe: G02 ili G02 / G3 ili G03 kružno gibanje u radnom hodu Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G3 X… Y… Z… AR… G3 I… J… K… AR… X, Y, Z – krajnja točka (B) slika 8.3.4 I, J, K – koordinate centra kružnice u inkrementnom sustavu

AR – kut kružnog luka

Na slici su prikazane naredbe G2 i G3 u različitim ravninama G17 (XY), G18 (XZ), i G19 (YZ).

Programiranje s početnom točkom (A), među-točkom (M), krajnjom točkom (B):

Naredbe: CIP kružno gibanje u radnom hodu (CIrcle through Points) – kružnica kroz točke Zadano je kao: CIP X.. Y.. Z.. I1=.. J1=.. K1=.. X, Y, Z – krajnja točka (B) I1, J1, K1 – koordinate među-točke kružnice

Spiralna interpolacija

M


21/25

Naredbe: Spiralna interpolacija kružno gibanje u radnom hodu – kružnica se spiralno spušta određeni broj koraka Zadano je kao: G2 X.. Y.. Z.. I.. J.. K.. TURN= G3 X.. Y.. Z.. CR=.. TURN= G2 AP.. RP.. TURN= G2 X.. Y.. Z.. AR.. TURN= X, Y, Z – krajnja točka (B) slika I, J, K – koordinate središta kružnice CR, – radijus kružnice AP, AR – polarni kut i radijus kružnice TURN – broj ponavljanja od 0-999

Kod NC programiranja moguće je biranje radne površine u kojoj će se izvoditi obrada. Najčešća radna površina obrade kod glodanja je G17 XY površina, dok je kod tokarenja G18 XZ površina (slika 8.4.1). Naredbe: G17 – naredba za rad u XY ravnini G18 – naredba za rad u XZ ravnini G19 – naredba za rad u YZ ravnini Osim radne površine moguće je biranje sustava u kojem se programira. To može biti G90 – apsolutni koordinatni sustav ili G91 inkrementni (slijedni, lančani) sustav Naredbe: G90 – naredba za rad u apsolutnom sustavu

Udaljenosti točaka sa slike su: A (10,15) 10 mm po osi X, 15 mm po osi Y od NUL točke B (20,35) 20 mm po osi X, 35 mm po osi Y od NUL točke C (30,35) 30 mm po osi X, 36 mm po osi Y od NUL točke


22/25

Apsolutni sustav ima JEDNU nepromjenjivu referentnu NUL točku Primjer: G90 G0 X10 Y15 ; put od nul točke do točke A G1 X20 Y35 ; put od točke A do točke B G0 X30 Y35 ; put od točke B do točke C

Inkrementni koordinatni sustav Mjere i udaljenosti jedne točke mjere se od druge točke. Početna točka - NUL točka - je mjerodavna samo za prvu točku. Zato se sustav zove inkrementni (prirast) ili slijedni ili lančani. Kako se alat giba od jedne točke prema drugoj tako točka do koje stigne postaje NUL točka slijedećeg gibanja. Kod rada u inkrementnom sustavu potrebno je napisati naredbu G91. Moguće je prelaziti iz jednog sustava u drugi koliko god je puta potrebno. Naredbe: G91 – naredba za rad u inkrementnom sustavu Udaljenosti točaka sa slike 8.4.3 su A (10,15) B (10,20) C (10, 0) Primjer: G91

10 mm po osi X, 15 mm po osi Y od NUL točke 10 mm po osi X, 20 mm po osi Y od točke A 10 mm po osi X, 0 mm po osi Y od točke B

G0 X10 Y15 ; put od nul točke do točke A G1 X10 Y20 ; put od točke A do točke B G0 X10 Y0 ; put od točke B do točke C Inkrementni sustav ima onoliko referentnih točaka koliko ima daljnjih naredbi pozicioniranja tj. svaka operacija ima za referentnu točku (početnu točku) zadnju poziciju prethodne operacije. Naredbama G94 i G95 moguće je mijenjati posmak.

Naredbe:


G94 – naredba za posmak u mm/min – glavna primjena kod glodanja G95 – naredba za posmak i mm/okretu – glavna primjena kod tokarenja

8. Naredbe 8.1 G – naredbe G naredba je riječ koja predstavlja uvjet puta ili G-kod. Ovisno pojedini G-kodovi imaju različite naredbe. Funkcijom G-koda definirana je namjena bloka u kojem se spominje (analogija subjektu u rečenici). Prema namjeni mogu biti funkcije za: - Definiranje gibanja alata (G1,G2, G3 itd.) - Veza između koordinatnog sustava stroja i izratka - Definiranje tehnološki parametara (posmaka, brzine rezanja, broja okretaja) - Mjerni ciklusi za alate itd. G0 ili G00

linearno (pravocrtno) gibanje u brzom hodu

G1 ili G01

linearno (pravocrtno) gibanje u radom hodu

G2 ili G02

kružno gibanje u radnom hodu u smjeru kazaljke na satu

G3 ili G03

kružno gibanje u radnom hodu u smjeru obrnutom kazaljki sata

G4

kratka stanka u radu. Ide sa F u sec. ili sa S u okretajima

G17

izbor radne površine XY

G18

izbor radne površine XZ

G19

izbor radne površine YZ

G40

isključena kompenzacija alata

G41

uključena kompenzacija alata LIJEVA

G42

uključena kompenzacija alata DESNA

OFFN=

odmak od konture

G54 – G57 , G505-G599 određene nul točke G53

poništava djelovanje nul točke

SUPA

postavlja stroj na prvobitne vrijednosti stroja

G70

mjerni sustav u inchima

23/25


G71

mjerni sustav u milimetrima

G90

apsolutni mjerni sustav

G91

inkrementni mjerni sustav

G94

naredba za posmak u mm/min

G95

naredba za posmak i mm/okretu

G64 G60

točno pozicioniranje brzo pozicioniranje

8.2 M – naredbe (strojne) M3 – rotacija vretena u smjeru kazaljke na satu M4 – rotacija vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satu M5 – zaustavljanje rotacije vretena SPOS=

-pozicija vretena

M6

– naredba za izmjenu alata, kod HELLER-a je CS_TOOL(„XXX“)

M8

-uključivanje rashladnog sredstva oko radnog vretena

M9

- isključivanje rashladnog sredstva

M50 -uključivanje ispuhivanje zrakom M21 M121-M127

-uključivanje kroz vreteno rashladnog sredstva

M30 - naredba završetak glavnog programa M17 ili RET –naredba završetka podprograma

8.3 Dopunske naredbe, kratice %0 - %9999 glavni programi TRANS /ATRANS– programirana nul točka ili G58/G59 ROT/ AROT

-rotacija koordinatnog sustava

SCALE/ ASCALE -skaliranje koordinatnog sustava

24/25


MIRROR/ AMIRROR

25/25

-zrcaljenje koordinatnog sustava

CHF – umetni zakošenje CHR – umetni zakošenje. Kod HELLER-a je RNDM=vel. radijusa u uglu. Da se bi funkcija deaktivirala: RNDM=0 CIP - kružno gibanje u radnom hodu (CIrcle through Points) D – sa brojem je pozivanje korekcije alata u vretenu (D0 je za poništavanje korekcije alata) F – posmak mm/min L1 – L999 -potprogrami N100 L7100 P5; pozivanje podprograma više puta,ovdje 5 puta N0 – N9999 redni brojevi blokova RAD – umetnuti zaobljenje RNDM – poništiti zaobljenje

S – broj okretaja vratila TX – adresa alata za pripremu ili sa CS_TP(„XX“) gdje je X broj alata R0-R999

-varijable brojčanih vrijednosti

8.4 Bitni ciklusi HELLER CS_PAW1 - ciklus izmjene paleta (starije) CS_WPC

- ciklus izmjene obradaka (paleta) u bloku prije završnog u kojem je M30

CS_TOOL(„ABC_123“)

-ciklus izmjene alata HELLER

N200 CALL GV_PWT_CNC; pozivanje varijabli Kod pozivanja ciklusa npr. bušenja za više rupa koristi se N... MCALL NAME(SPF).....npr. L81 N... X1 Y10 N...X.. Y.. N... MCALL ..... Mogu se koristiti algebarske i komparacijske operacije.

Sinumerik 840D-osnove

Recommend Documents