Prevencija društvenih konflikata Pitanja i odgovori: 1. Granice možda nisu uzrok rata, ali je racionalno sugerirati da one stvaraju određene strukturne razlike i prilike kojima je mir vjerovatan Tačno 2. Prevencija konflikata se preduzima u svim fazama konflikta? Tačno
3. Kapitalistička ekspanzija moze biti jedan od uvjeta rata ali nema dovoljno dovoljno pokazatelja da kao ekonomski sistem perse i njegov dovoljan uvjet: Tačno 4. Veliki broj teorija konflikta zasnovan je na pravljenju veza iz među unutarnjeg i vanjskog neprijatelja . Jedna od teorija naziva se Teorija žrtvenog jarca
5. Kompromis je osnovna značajka sljedeceg modela donošenja odluka: Arrowow paradoks 6. Ne postoji jedinstven teorija oružanog sukoba ali postoje različite teorije koje oružani sukob objašnjavaju na slijedećim nivoima: -INDIVIDUALNI NIVO, -NIVO MALI GRUPA, -NIVO NACIJE DRŽAVA -NIVO MEĐUNARODNIH ODNOSA. 7. Lojalnost grupi i izbjegavanje kontraverznih pitanja osnovne su značajke slijedečeg modela donošenja odluka: GRUPNO MIŠLJENJE. 8. Vrste političkog poretka per se nije onaj presudni faktor koji spriječava izbijanje rata, već bi ključni faktor mogao biti; POLITIČKA DISTANCA izmeđ različitih političkih poredaka. 9. Teorije oržanog sukoba na nivou malih grupa obuhvataju BIROKRATSKI POLITIČKI MODEL I GRUPNO MIŠLJENJE
slijedeće
sadržaje;
10. Vjerovatno će zadovoljenje bioloških potreba u svakoj situacciji biti na vrhu prioriteta ali ono u čemu će se ljudi pojedinačno razlikovati jeste NAČIN njihovog zadovoljenja. 11. Koji su uslovi potrebni da se pređe iz konfliktne strukture u konfliktnu situaciju? Str. 96.
Događaj, volja 12. Konflikt je relacija između dvije ili više strana koje imaju ili smatraju da imaju SUPROSTAVLJENE CILJEVE. 13. Definicija društvenog sukoba. Konflikt je relacija između dviju ili više strana koje imaju ili smatraju da imaju suprostavljene ciljeve.
14. Uzroci građanskog rata po Aristotelu? Socijalni sukob bogatih i siromašnih Prevelik broj stanovništva unutar polisa
15. Situacija u kojoj jedna država unapređuje svoje vojne ppotencijale,posebno one odbrambene, dok se ta unapređenja doživljavaju kao prijetnja drugim državama nazivamo Sigurnosne dileme 16. Postoje tri slučaja uravnoteživanja iili balansiranja moći: TESTIRANJE STATUSA QUO, MANIFESTACIJA MOĆI I PRILAGOĐAVANJE SILE
17. Situacija koja se odnosi na koncetraciju ili odsustvo nacionalne moći unutar sistema međunarodnih odnosa naziva se: Polarnost 18. Navedite i objasnite disjunktivne grupne interakcije: kompeticija (takmičenje) konflikt (sukob) KOMPETICIJA – predstavlja jednu vrstu „takmičenja“ tj. Vrsta konflikta koji je društveno koristan i kao takav ovaj vid konflikta je društveno prihvatljiv. KONFLIKT - jeste sukob na relaciji pojedinac - grupe koji su suprostavljenih ciljeva.
19. Navedite i objasnite konjugtivne procese grupne interakcije: a) kooperacija b) akomodacija c) asimilacija Saradnja ili kooperacija je oblik grupnog rada u kojem postoji saradnja među članovima u postizanju zajedničkog cilja. Kooperacija počiva na zajedničkim interesima, što obezbjeđuje grupnu koheziju, funkcionisanje i uspješnu djelatnost, što donosi i zadovoljstvo članovima grupe. Akomodacija (prilagođavanje) predstavlja proces međusobne suradnje,dublji vid kooperacije. Jedna grupa se prilagođava drugoj. Asimilacija znači da se jedna ili više društvenih grupa, spoji, asimilira u jednu grupu. Prihvataje se norme i pravila one grupe u koju se vrši asimilacija. 20. Treći nivo realnosti konflikta? Treći nivo konflikta je nivo mnifestnog konflikta ili konfliktnog ponašanja. Dakle je karakteristično prethodno postojanje konflikta, konfliktne strukture, a ovaj nivo se odnosi na naše ponašanje u konfliktu, i našu spremnost prilagođavanju konfliktnoj situaciji. OVO bi na neki način dovelo da balansiranja moči sukobljenih strana.
21. Teorija tranzicije moći
Tvorac ove teorije A.F.K Organski , koji tvrdi da su ključ ove teorije promjene u međunarodnom sistemu. Po njemu je uzrok rata ralika u veličini i stopi rasta članova sistema. Konflikti su intezivniji u tranzicijskim područjima. Smatra se da kukoliko je povečana produktivnost , ukoliko je povečan stepen industralizacije, povečana kolićina radne snage, ukolikom je zabilježen demografski rast utoliko je mogučnost konflikta veća. 22. Objasnite i šematski prikažite faze konflikta – instrument analize konflikta. U suštini konflikt je jedna dinamična društvena pojava koja se mijenja u zavisnosti od situacije i vremena. Da vismo neki događaja mogli okarakterizirati kao konflikt an potrbno je da on prođe kroz nekoliko faza. Konflikt se mijenja tokom vremena polazeći kroz različite faze aktivnosti, intenziteta, tenzija i nasilja. Pretkonflikt – nekompatibilnost ciljeva dviju ili više strana, što može voditi otvorenom konfliktu. Konflikt je skriven, generalnog stanovišta. Konfrontacija – konflikt postaje otvoreniji. Kriza – vrhunac konflikta, kada tenzije i / ili nasilje postaje intenzivnije. Rješenje – na jedan ili drugi način kriza vodi ka određenom rezultatu. Postkonflikt – situacija je riješena na način da vodi završetku bilo kakve nasilne konfrontacije. Međutim, ako se pitanja i problemi koji nastaju iz njihovih suprostavljenih ciljeva ne tretiraju adekvatno, ova faza može u konačnom voditi ponovnom izbijanju sukoba. ( slika 18. Str.118).
23. Uzroci konflikata su različiti, višestruki. Iako matricu dubokih uzoraka konflikata čine - Neigurnost - NEJEDNAKOST - PRIVATNI POTICAJI - PERCEPCIJE - Nesigurnost - Strah - Nepovjerenje - Predhodni sukobi konflikti ??? duboki uzroci rata moraju pronaći u individualnim, psihološkim karakteristikama pojedinih nacionalnih lidera i da svi ljudi u tom smislu nisu isti. Dopuštajući korjeniti su nesigurnost kao rezultat međugrupne strategiske dileme, slabljenje države, siromaštvo, ekonomski pad, horizontalna nejednakost, relativno onemogućavanje. Neposredni uzrozi nasilja: mobilizacija elita s ciljem da uvečaju svoju ekonomsku ipolitičku moć, politička demagogija to jest istrumentalna uotreba motiva , historije. Omogućivaći: iznenadna promjena skrivenih uvjeta tj. (promjena režima , brz ekonomski pad), humanitarna ili izbjeglička kriza, eskalacija nasilja.
24. Proces konfliktne situacije ima 3 vida - Suprotstavljanje moći
-
Uravnoteživanje moći Stvarna ravnoteža moći
25. Objasnite kako se društvene i političke implikacije anarhije objašnjavaju analogijom „lova na jelene“ u kojoj se mjesto ljudi nalaze države. Ova analogija prikazuje situaciju u kojoj trenutni pojedinačni nacionalni interes prevladavaju u odnosu na kolektivni,odnosno na racun drugih država. Nepostojanje svjetske vlade omogućuje ovakvo ponasanje država. Lov na jelene - u takvoj situaciji više „igrača“ moraju uskladiti strategije jer tek tako dolaze do ekvilibrijske točke, no sada postoje dvije, s tim da je jedna sigurna, ali donosi manje dok je druga nesigurna, ali donosi više. No, svaki ima mogućnost i sam poduzeti strategiju bez dogovora i ostvariti manje, ali onda drugi ne dobivaju ništa. Ovo se može u potpunosti primijeniti na države u pogledu međunarodnih odnosa. 26. Coser zaključuje „...ono što prijeti ravnoteži takve strukture nije konflikt kao takav nego sama rigidnost koja dopušta da se neprijateljstva akumuliraju i da budu kanalisana duž jedne linije rascjepa“ objasni navedenu konstataciju: Mnogostrukost konflikta je obrnuto proporcijalna njegovom intenzitetu, odnosno intenzitet konflikta koji napada samu koncenzusnu osnovu grupe je u vezi sa rigidnošću njene organizacije. 27. Coser zaključuje: mnogostrukost konflikata obrnuto je propocionalna njegovom intezitetu. Pojasnite navedenu konstataciju? To znači da je intezitet konflikata koji napada samu konsenzusnu osnovu grupe u vezi s rigidnošću njegove organizacije. Ono što prijeti ravnoteži takve strukture nije konflikt kao takav, nego sama rigidnost koja dopušta da se neprijateljstva akumuliraju i da budu kanalisana duž jedne glavne linije rascjepa kada izbiju u konfliktu. 28. Latentna konfliktna faza Faza 1 ili latentna konflikta faza predstavlja transformaciju sociokulturnog (konfliktnog) prostra u suprotstavljene interese. Da bi došlo do pomenute transformacije, potrebno je da konflikt prođe kroz tri podfaze. Prva podfaza predstavlja sociokulturni prostor koji u sebi sadrži značenja, vrijednosti, norme te društveni prostor koji predstavlja statusnu i klasnu komponentu. Ono što je potrebno za formiranje drugog podnivoa ili strukture konflikta jeste svjesnost jednih o drugima, koja potencijalnost suprostavljenih dispozicija i stavova pretvara u njihovo realno suprotstavljanje. Treća podfaza ili konfliktna situacija, u njoj dolazi do stimulacije naših stavova, koji po svojoj prirodi nisu aktivne kategorije. Ono što aktivira naše stavove jesu određene potrebe koje želimo zadovoljiti, što za rezultat ima pretvaranje naših stavova u interese, u vektore moći.
29. Dinamika konflikta se prema Rumelu sastoji od 5 faza. Objasnite „fazu ravnoteže moći“ Faza 4 ili faza ravnoteže moći započinje stvaranjem novog statusa quo, koji biva medijem ispitivanja teorijskog odnosa snaga i procjene isplativosti. I istoriji strukture očekivanja postoje dva perioda: kongruentni, za čije vrijeme struktura blisko odražava fazu balansiranja i
nekongruentni, kada struktura zaostaje za promjenama u interesima sposobnosti i volji. No osim disruptora, postoje i događaji koji na izgled ne nose značajn potencijal, ali koji, takođe, mogu narušiti uspostavljenu strukturu očekivanja. Ove događaje nazivamo okidačima. Što je tenzija veća, to je više beznačajan okidač koji će dovesti do novog sukoba. 30. Rumel peta faza konflikta ( Faza disrupcije)? Za ovu fazu je karakteristično postojanje događaja koji u prvom trenutku i ne moraju biti toliko značajni ali ipak mogu da naruše strukturu i promijeniti slijed događaja. Te dogđaje bi smo mogli nazvati okidačima ili disruptorima jer u suštini oni dovode do eskaliranja sukoba. Disruptor ili okidač može biti bilo koji događaj, dakle ako je tenzija veća i naj beznačajniji događaj može poslužiti kao okidač.
31. Nacrtajte i objasnite instrument analize konflikta pod nazivom „koncentrični krugovi“ Vanjski krug (sta se kaze da se zeli)- sadrzi pozicije i one su izrazene javno Unutrasnji krug sadrzi interese(ono sto se zaista zeli )- ove interese strane zele ostvariti iz pojedine situacije. Centar (ono sto se mora imati)- u njemu se nalaze najvaznije potrebe koje se zele zadovoljiti. U vrijeme opasnosti osnovne potrebe mogu biti skrivene, jer da su otkrivene mogle bi ukazati na slabost jedne od strana.
32. Odnos prevencije konflikta i rjesenja konflikta Prevencija konflikta - cilj je prevencija izbijanja nasilnih konflikata. Rješenje konflikta - tretira uzroke konflikta i traži izgradnju novih i trajnijih odnosa između neprijateljskih grupa.
33. Koji modeli spadaju u nivo malih grupa? Str. 41-46. RAM – model racionalnog aktera. Rat između nacija, u nekoj određenoj tački zahtijeva odluku vlade, dok je samo kreiranje politike grupna aktivnost. U idealnoj situaciji vlade bi trebale provoditi miroljubivu politiku promjenjujući model. Lideri bi se opredjelili za rat samo u situacijama kada bi posljedice neizbora bile pogubnije za zemlju.
Porast – manje kompleksna od RAM, izbjegnuta mogućnost činjenja velikih pogreški, ostavljeno je prostora za postizanje kompromisa. Kreatori politike nisu donosili najbolje odluke, ali jesu najsigurnije Model organizacionog procesa – OPM – on je analogan organizaciji i načinu funkcionisanja velikih firmi čiji je rad regulisan SOP-om. Kada su radnje jednom odabrane postaju do relizacije. Birokratski politički model – vlade ne predstavljaju jedinstvenu jedinicu, već su sastavljene od organizacijskih jedinica i pojedinaca koji imaju različita mišljenja o vladinim političkim opcijama i koje se takmiče o osiguranju vlastitog uticaja na odluke koje trebaju biti donesene. Ovaj proces može rezultirati krizom zbog opstrukcije manjine prilikom implementacije donesenih odluka. Grupno mišljenje – set problema donošenja odluka koji ima efekt na kreatore politike.
34. Objasnite konfliktnu strukturu kroz njene nivoe realnosti i konflikte?
I nivo realnosti predstavlja „prostor mogućih konflikata:oblast potencijalnih suprostavljenih vektora moći“ i te potencijalne konflikte nazivamo konfliktni prostor. Čine ga sljedeći elementi:
Prostor naših značenja, vrijednosti i norme - Komponente religije i filozofije, Etike i zakona, Znanosti, Jezika i lijepe umjetnosti Društveni prostor - Statusne komponente bogatstva, moći, prestža i klasne komponente II nivo je nivo dispozicija i moći. Mogu se razlikovati dva vida konflikta:
Konfliktna struktura – dispozicije koje se suprotstavljaju jedna drugoj unutar konfliktnog prostora Konfliktna situacija – sastoji se od suprodstavljenih moći i njihovog neodređenog balansiranja Društveni konflikti su zasnovani na razlikama u religiji, filozofiji, znanosti, etici, zakonu, umjestnosti, jeziku, bogatstvu, moći itd, odnosno socio-ekonomski status, političke i kulturne distance su linije duž kojih se mogu stvarati suprostavljeni stavovi. Ako stavovi postanu inters aktivirani, njihova snaga prema zadovoljenju postaje interes, vektor moći, a interes koji ide putem drugog nazivamo društveni interes ili društvena moć. Suprotstavljeni interesi ne postoje sami, zahtijevaju se još tri elementa: struktura očekivanja, unutar koje interesi egzistiraju ili su aktivni, sposobnosti strana i njihova volja da postignu svoje interese. Očekivanje je očekivani ishod mogućeg ponašanja. Pored interesa i strukture očekivanja, postoji sposobnost i kredibilitet koje svaki manifestira. U terminima masovnih konflikata se spominje propaganda i indoktrinacija. Propaganda je koncentrisani napor da se stvori određena svijest. Proces konfliktne situacije ima tri vida:
Suprostavljene moći Uravnoteživanje ovih moći – automatsko balansiranje suprotstavljenih vektora unutar date strukture očekivanja (muž-žena, učitelj-učenik), balansiranje inhibicijom ili transformacijom i slučaj da volja teži manifestiranju interesa – moć volje je kombinovana sa snagom interesa, što ujedno predstavlja nivo manifestacije otvorenog konflikta
Stvarna ravnoteža moći Postoje dvije vrste situacija u kojima će ljudi odlučiti da slijede interes preko uspostavljenih očekivanja: Ako se traži novi set očekivanja Kada je postojeća struktura narušena III nivo realnosti je nivo manifestacija, ovo je nivo manifestnog konflikta, konfliktnog ponašanja. Manifestna realnost ima dva oblika, balansiranje ili ravnotežu moći. Strukturu društvenih konflikata čine:
Učesnici u konfliktu Cljevi učesnika u konfliktu Sredstva i načini konflikta Potencijal moći koji se sudaraju Prostor konflikta Nivo konflikta Dužina trajanja konflikta Ishod konflikta Posljedice konflikta
35. U propoziciji 2 pod nazivom „Funkcije konflikta koje čuvaju grupu“, Coser pravi distinkciju između osječaja neprijateljstva i njegove manifestacije razlikujući: Propozicija 2 govori o funkcijama konflikta koje čuvaju grupu i o značaju institucija koje predstavljaju sigurnosne ventile. Ovdje se posebno insistira na pravljenju distinkcije između osjećanja neprijateljstva i njihove manifestacije, navodeći da relevantan izraz ovih osjećanja u ponašanju spada, najmanje, u tri moguće vrste: 1. Direktni izraz neprijateljstva protiv osobe ili grupe koja je izvor frustracije 2. Premještanje takvog neprijateljskog ponašanja na objekte supstitucije 3. Aktivnost olakšanja tenzije koja pruža sama po sebi satisfakciju bez potrebe za objekte zamjene. Ovdje je posebno važno uočiti veliki sociološki značaj između pomjeranja načina i pomjeranja objekta, jer u slučaju pomjeranja načina (što odgovara ovdje ponuđenom trećem načinu,a odnosi se na olakšanje putem dosjetki, ironije, satire i sl.) ne dolazi do realizacije konflikta. No i ova opcija može predstavljati jednu vrsti institucionalnog sigurnosnog ventila koji doprinosi stabilnosti postojeće društvene strukture. Ova propozicija navodi da konflikt nije nužno uvijek disfunkcionalan i da kroz adekvatno uspostavljene institucija sigurnosnog ventila može voditi stvarnom „pražnjenju“ neprijateljskih i agresivnih osjećanja.
36. Propozicija br. 6 U propoziciji 6 se razmatra tvrdnja da što je odnos (u grupi) bliži, to je konfikt intenzivniji. Ovdje se pravi razlika između grupa koje zahtijevaju sveobuhvatnu participaciju individue i onih koje nisu toliko zahtjevne u pogledu pojedinačnih odricanja. Ova distinkcija se najbolje može shvatiti kroz postojanje određenih vrsta građanskih klubova i udruženja, nasuprot vjerskih, nacionalnij i / ili partijskih grupa. Ove potonje, nesumnjivo zahtjevnije u pogledu ličnih odricanja i identifikacija s grupom, bivaju stoga i mnogo „okrutnije“ prema slučajevima „nediscipline“ ili „odmetništva“ . Ovdje se pravi razlika između odmetnika i heretika, navodeći da je stepen neprijateljstva prema odmetniku veliki iz razloga što napuštanje grupe ujedno znači i napuštanje onih standarda koji se
smatraju vitalnim za pojedinu grupu, ali ne rezultira ugrožavanjem njenog postojanja, dok heretik, insistirajući na različitom implementiranju cijljeva grupe, prijeti da ju pocijepa u frakcije i time ugrozi njen opstanak, što sa sobom nosi potencijal daleko veće opasnosti.
37. Objasni propoziciju 7. funkcije konflikta Str. 101. Propozicija 7 govori o djelovanju i funkciji konflikta u strukturama grupe. Temelji se na kritici Simmelove tvrdnje da „...je konflikt komponenta svih društvenih odnosa i da on ispunjava pozitivne funkcije toliko koliko vodi ka ponovnom uspostavljanju jedinstva i balansa u grupi“, praveći distinkciju između konflikata koji se tiču same osnove odnosa i onih koji se tiču perifernih pitanja. 38. Konflikti unutar grupa ( Coser – odnosi se na proporcionalnost – propozija 16.) Propozicija 16, govori o odnosu konflikta i saveznika i započinje tvrdnjom da konflikt stvara asocijacije i koalicije. Coser smatra da ukoliko u se u jednom prostoru ( konfliktnom) nalazi više konflikata utoliko će mogućnost da određenik konflikt eskalira ili dobije šire dimenzije biti manja, što zači da je mnogostrukost konflikta obrnuto proporcionalna njegovom intezitetu.
