Pavlović Aleksandar Pavlović, 18, iz Priboja kod Leskovca, poslao je elektronskom poštom niz korisnih podataka, ali samo o skorijem poreklu svoje porodice. Pročitao je naš prilog o Pavlovićima i porodici Kulize, pa ističe da njegova porodica "nije poreklom od Kuliza". O "daljoj prošlosti" familije zna jedino da su u Priboj doseljeni "za vreme Osmanskog carstva" iz mesta Pertate, takođe kod Leskovca. Napominje, kao posebno važno, da "svi Pavlovići znaju predanje o preseljenju" i da ih, otkako i njegov pradeda zna za sebe, nazivaju "Pertaćanima". Ali, "svi u Priboju" slave Sv. arhanđela, a Pavlovići iz Pertata - Sv. Petku. Aleksandrovo interesovanje, kao i drugih veoma mladih ljudi koji nam se javljaju, zaista je za svaku pohvalu. Samo, mi smo o Pavlovićima, iz dva razna kraja, verovatno i različitog porekla, pisali u dva maha - u aprilu 2007. i oktobra prošle godine. To su bili odgovori g. Miroslavu Pavloviću, iz Frankfurta, rođenom u selu Prebrezi, kod Blaca, i Radenku Pavloviću, iz Lucerna, poreklom iz sela Polokce, Vranovina, kod Novog Pazara. Pavlovići iz prvog priloga mogli bi, i kao prostorno bliži, biti "grana" istog korena, ukoliko familija g. Aleksandra to prezime nije stekla nezavisno i u neko drugo vreme. Naime, ime Pavle je vrlo često u svim srpskim krajevima, i kod pravoslavnih i kod katolika, pa tako imamo mnogo, uglavnom nesrodnih, porodica sa prezimenima iste osnove - Pavlovići, Pavelići, Pavletići, Pavlići, Pavlovci, Pavlovski. U tom tekstu, inače, uopšte nismo spominjali mogućnost porekla Pavlovića iz Blaca, sa slavom Lučindan, od Kulize - grupe familija, a ne porodice. Oni su se u južno Pomoravlje doselili pre oko 120 godina sa ogranaka Zlatibora, a starije poreklo vode iz Crne Gore. Nekad im je prezime bilo Bojović, ali nismo uspeli da utvrdimo od kojeg su bratstva, jer su - prema Vukoti i Aćimu Miljaniću, autorima "Prezimena u Crnoj Gori", jedni - starinom Rajevići iz Kuča, drugi - Gagovići, ogranak Raičevića "iz grupe Vlastelinovića, zvanih "Šaranci" ili "Šarenci", iz Plane u okolini Bileće u Hercegovini, dok su treći poreklom iz Pipera. U svakom slučaju, u Srbiju je prešao Pavle Bojović, po kome su dobili porodično ime Pavlović. Todorović Čitateljka Zarifa Bilić, iz Nojetinga, navela nam je da potiče iz mešovitog braka, da joj je majka Milja Todorović poreklom iz Gornje Morače, ali da su u porodici, koja je živela među pravoslavnima u mestu Murino, pored očevog bajrama, slavili i majčinu slavu ali ne zna koji je to svetac. U Crnoj Gori prezime Todorović nije retko i ima bar nekoliko različitih korena, pa mnogi Todorovići nisu ni dalji rođaci. U oblasti Polimlja i Potarja, u mestu Trnovce, zabeleženi su Todorovići, kao starosedeoci, od Zečevića, koji slave Jovanjdan. U monografiji Atanasija Pejatovića, pod prezimenom Zečević naišli smo na podatak da su se doselili iz Morače i da su nastanjeni u Meljaku, takođe sa slavom Jovanjdan. Očigledno je da su prezime Todorović dobili prema imenu nekog znamenitijeg pretka koji se doselio u Trnovce, kao i da im je dotle prezime bilo Zečević. Prema nekim tumačenjima oni su od Zečevića, iz Vasojevića, gde postoje Murine, ali ovi Zečevići, kao i svi Vasojevići, slave Aranđelovdan i nemaju mnogo veze sa Moračom, pogotovu Gornjom. Nama se, ipak, čini da je bliža istini druga verzija o kojoj govore i Miljanići, u svojoj knjizi "Prezimena u Crnoj Gori": da su Todorovići poreklom iz Banjana, od Banovića, koji su došli najpre u Nikšićko prekovođe, a odatle u Gornju Moraču. Ovaj podatak sasvim korespondira sa prvim o Todorovićima (Zečevićima) koji slave Jovanjdan, jer je Sv. Jovan Preteča i Krstitelj slava najmanje polovine svih familija Banjana.
Eto, gospođo Bilić, Vaša porodica je, pored očevog Bajrama, svakako slavila Jovanjdan, 20. januar. Pošto ste rekli da su ostali iz Murina, pravoslavni, dolazili kod vaših roditelja, na slavu, to sigurno nije bila Vasojevićka slava Aranđelovdan, jer niko ne ide u goste susedima, ako i sam slavi. Jedino su mogli, eventualno, da se posećuju trećeg dana slave, kako bi održali dobrosusedske odnose i razmenili gostoprimstvo. Lukić G. Dragan Lukić, iz Jagodine, pitajući za svoje poreklo, navodi jedino da je zavičaj njegovog oca Osečina kod Valjeva, a porodična slava Sv. Nikola. Dodaje da Lukići zovu i Boduši, jer, navodno, potiču od zetskog kraljevića Bodina! U Osečini i Dragijevici, Lukići sa slavom Sv. Nikola su najstarija porodica zadružnog tipa u ovom kraju. Smatra se da su tu bar poslednja četiri veka, a neka predanja navode da su odavde išli na Kosovo u vreme naše najčuvenije i zaista najveće bitke sa Turcima. Oni su deo šire porodice Vasiljević koja obuhvata veći broj porodica u Starom Selu, Lopatanju, kao i u više sela oko Obrenovca. To su: Radovanovići, Lukići, Karajovići, koji su ovo prezime dobili po dedi Kara-Jovi, kako su ga zvali Turci, zatim Bogdanovići, Jeremići i Bojići. Početkom 20. veka bilo ih je oko 28 domaćinstava i svi su slavili Nikoljdan. Vasiljevića ima u Veliševcima, i na rečici LJig, ali samo jedna kuća, jer su se ostali iselili u Rudnički okrug. I oni slave Nikoljdan. I u Divcima, na putu Valjevo-Obrenovac, ima Vasiljevića sa slavom Nikoljdan, srodnih sa Vasiljevićima-Lukićima u Osečini. Prema nekim etnološkim razmatranjima, Lukići potiču iz Bratonožića i doselili su se u valjevsku oblast pre više vekova, svakako posle Kosovske bitke. I zaista, u plemenu Bratonožići, Lukići su potomstvo Stamata, Raslava sina Progonova koji i danas žive u Brskutu. Dele se na više bratstava među kojima su i Šainovići u koje se ubrajaju i Lukići. Nikolić Gospođa LJubica Nikolić, čija porodica, sa slavom Aranđelovdan, navodi da potiču iz sela Krnjeva, kod Smederevske Palanke, "odakle su se pradeda Živojin i prababa Pavlija doselili oko 1903. godine u Šabac". Interesuje je odakle su se odselili u Krnjevo, gde je od paroha saznala imena nekih predaka za koje ranije nije znala. Poreklo porodice nisu mogli da joj kažu, uz objašnjenje da su doseljenici, u strahu od osvete, krili odakle dolaze. Krnjevo nije nije oduvek na mestu na kome je danas. Ranije su stanovnici Trnovče, Velikog Orašja i Livadice bili nastanjeni u Selištu, između Velikog Orašja i Trnovče. Tu postoji i staro groblje. Kad su Turci došli u ove krajeve, stanovništvo se sklanjalo na skrovitija mesta, pa su jedni prešli Morave i u lugu osnovali naselje Livadice, drugi Veliko Orašje, a treći došli u šumu oko Savanovca. Ali, kako ni ovde nisu bili mirni od Turaka, ponovo su se raselili - jedni bliže Moravi, gde su osnovali selo Trnovču, drugi su otišli dublje u šumu, do Čuklinovskog potoka, i osnovali selo koje se sada zove Staro Krnjevo. Iz njega se vremenom razvilo današnje Krnjevo. U Krnjevu je početkom prošlog veka zabeleženo 12 domaćinstava Nikolića zvanih Bubanjci. Slave Sv. Aranđela i kažu da im se predak doselio krajem 19. veka iz Nesvrata, u južnoj Srbiji. U mestu Trnovči, koje je sa Livadicom, Velikim Orašjem i Krnjevom ranije činilo Selište, živeli su Nikolići nepoznatog porekla, ali se zna da su i oni slavili Aranđelovdan i da su imali još i prezimena Pašić i Ristić. U Udovicama, selu u istom kraju, zabeleženi su Nikolići sa istom slavom čiji je predak, "pred turski rat", došao iz Vranja. Po svemu bi se mogao izvesti zaključak da su Nikolići sa slavom Aranđelovdan
poreklom sa juga Srbije. Zato smo ih tamo i potražili. Mesto Nesvrat, zavičaj Nikolića u Krnjevu, leži u Vranjskom Pomoravlju, gde smo u selu Rataje naišli i na porodice Ristin i Pašalijinac, odnosno Ristić i Pašić, za koje se navodi da su srodnici Nikolića u Trnovči. Pošto gđa LJubica kaže da se njen deda Jovan iz Krnjeva oženio babom Dostanom, Vlahinjom, nije isključeno da su neke od etapa u kretanju prema Krnjevu bila i mesta u istočnoj Srbiji, u Timočkoj Krajini ili Mlavi. Vukadinović Iz Kačareva, kod Pančeva, Siniša Vukadinović želi da sazna što više o svojim korenima. Piše da potiču iz sela Tromeđe kod Kumanova, u Makedoniji, gde ih i danas ima. NJegov otac se rodio u Trgovištu kod Vranja. Slave Sv. Jovana Krstitelja, 20. januara. Najdalji predak čije ime znaju je njegov pradeda Peša. Pre mesec i po dana, 26. maja, u odgovoru gđi Mariji iz Hamburga, pisali smo Vukadinovićima iz Bosne, iz okoline Dervente. Između ostalog da su, kao pravoslavni Srbi, zabeleženi u mnogim parohijama i sa nekoliko slava, a oni koji Sv. Jovana Krstitelja u parohijama Gradina i Šljivno kod Banjaluke, Draksenić kod Dubice i Mašići-Romanovci kod Gradiške. Vukadinovića, prirodno, ima i u raznim krajevima u Srbiji, od Metohije i Kosova, preko Pomoravlja, Podrinja, Šumadije, Posavine, Podunavlja, do Srema, Bačke i Banata, oblasti koje su vekovima naseljavane i iz dinarskog područja. To važi i za široki pojas austrijske Vojne granice severno i severozapadno od Like. Prema Radoslavu Grujiću, Vukadinovići su na prostoru Ličko-krbavske županije, početkom Prvog svetskog rata, evidentirani u Brlogu i u Korenici i u devet sela u njenoj okolini. Pola veka kasnije, Milan Radeka u "Karlovačkom vladičanstvu" navodi da Vukadinovići u Lici, Baniji, Kordunu, Krbavi i ostalim oblastima ove eparhije slave Sv. Kirijaka Odšelnika i Sv. Jovana. G. Siniša piše da je koristio knjigu Miljanića "Prezimena u Crnoj Gori", ali ni s njom nije daleko odmakao u istraživanju... Uvažavajući ogromni i pošteni trud Akima Miljanića koji je započeo i obavio najveći sakupljački deo posla oko pripremanja knjige o prezimenima u Crnoj Gori, i njegovog sinovca Miljana koji je njegov rad priveo kraju, moramo istaći da oni nisu ni imali ambicija da stvaraju naučni rad pa im ne možemo zameriti što nisu navodili krsne slave porodica i njihovu veroispovest i što su Crnu Goru predstavljali u savremenim granicama. Zbog toga g. Siniša i nije našao "trag" za kojim je tragao. Da podsetimo da se srpsko stanovništvo iz zapadnih krajeva - od Crne Gore, Hercegovine, Bosne - još pre Prvog svetskog rata spontano naseljavalo najpre u oslobođene krajeve na jugu Srbije, a onda i na Kosovo i u Metohiju i u današnju Makedoniju, nekad Staru Srbiju. Posle Prvog svetskog rata, naseljavanje ovih oblasti je nastavljeno i planski sa granica Slovenije na severu, i obronaka Karpata na severoistoku. Znači, pojava Vukadinovića ne treba da iznenađuje do Trgovišta kod Vranja. Možda su prethodno boravili i južnije, ali je izvesno da se tamo doprli iz bratstva Bandića, plemena Komana, iz ranijeg jezgra stare Crne Gore, Katunske nahije. Jovan Erdeljanović u "Staroj Crnoj Gori" kaže da ovi Bandići slave upravo Jovanjdan, a jedna od njihovih familija su i Vukadinovići. U svakom slučaju, bez dvoumljenja možemo reći da je ovo prezime izvorno srpsko, pri tom i prilično često, što potvrđuje i njegova osnova - lično ime Vukadin. Ovo ime, kao i Vuk, Vukota i slična, mada su prethrišćanska, paganska, dopušta samo pravoslavna crkva, dok ih katolička ne odobrava, a muslimani, kao izrazito srpska - uopšte ne koriste. Pantelić Iz Minhena, g. Dragomir Pantelić, rođen 1927. godine u selu Zakuta, u Gruži, pitajući za poreklo porodice, naveo je da su mu preci iz obližnjeg Petropolja, gde su se doselili
u 17. veku. Slave Sv. apostola Tomu, 19. oktobra. Napominje da se u Karađorđevom rodoslovu pominju Milija i Sara Pantelić. Čitaoca smo zamolili da nam dopuni ove podatke, ali se nije ponovo javio. Zato ćemo pokušati da pomoću dva raspoloživa pokazatelja - slave, Sv. Toma, i rodoslova Karađorđa - dođemo do nekog zaključka, budući da ni u literaturi nema više podataka od ovih koje nam je g. Pantelić ponudio. Sv. Toma je rudarska slava i nije baš česta u našim srpskim zemljama, osim u rudarskim regijama i vezuje se za takozvane Kulize, karakterističnu grupu porodica poreklom iz Stare Srbije, a starinom iz Saksonije, pa ih nazivaju i Sasima. Naše je čvrsto uverenje - zbog njihovog lakog stapanja sa srpskim stanovništvom u krajevima u koje su stizali - primanja pravoslavlja, uključujući krsnu slavu, i "balkanskog"srpskog jezika - da su, u stvari, u pitanju bili Lužički Srbi, samo površno ponemčeni. Za Karađorđeviće se u narodu verovalo da su nekog "tamnog", nedokučenog porekla, pa su ih mnogi svojatali i pripajali svojim plemenima - Vasojevići i Kuči, pa Raška, da su od Sjenice, a postojala je i teza da su Klimenti ili - kako su se neki od njenih tvoraca izrazili - da su poreklom iz Albanije. S obzirom na to da se etničke i političke, administrativne, granice tokom istorije nikad nisu, ili su se samo retko poklapale, uvek bilo i biće - kao što smo u svojim malim studijama o poreklu porodica često naglašavali - pripadnika različitih naroda u političkim okvirima državnih tvorevina drugih naroda. A kako istina o poreklu Karađorđevića nikad do kraja nije sasvim rasvetljena, u svakoj od ovih "teorija" ima zrnce istorijske istine. Jedina prava istina je, međutim, da su oni najstariji supstrat srpskog stanovništva koji je nastanio Staru Srbiju u koju spadaju i Kosovo i Metohija, današnja Makedonija, Severna Grčka i Albanija. Upravo u vreme stvaranja nemanjićke Srbije i jačanja atributa njene državnosti, uključujući prostor Stare Srbije, u njene rudarske centre se doseljavaju spomenuti Sasi, znalci rudarskog zanata, kakvi su bili i kasnije Kulize, stanovnici Kule na Skadarskom jezeru, koji su svoj posao obavljali u službi Vizantije. U monografiji o Gruži, Milorad Dragić piše da su Pantelići u Petropolju, između ripanjske i kačerske površi, deo šire grupe porodica poznate pod zajedničkim prezimenom Veličković koju čine Pantelići, Markovići, Pavlovići, Veličkovići i Lazarevići. Svi oni su sredinom 20. veka živeli u nekih petnaestak domaćinstava u Veličkovića mahali. Prema predanju, Milovan i Petar su se doselili iz Deževe, ali su u vreme Kočine krajine prebegli u Srem, da bi se posle nekoliko godina naselili u neko šumadijsko selo, ali su se na kraju, na navaljivanje čukunbabe, vratili u Petropolje. Od njih su Simovići u Drlupi. I jedni i drugi slave Sv. Tomu. Naša pretpostavka da su Pantelići poreklom od rudara, Sasa, pokazuje se osnovanom već samim podatkom da potiču iz oblasti Deževe i Novog Brda. Ne znamo, nažalost, odakle su Pantelići, odnosno Veličkovići, došli u Deževu, ni gde su se potom razilazili, pošto je srednjovekovna srpska država potpala pod tursku vlast, jer se nisu zadržali samo na granici Raške, Kosova i moravske Srbije. Veza sa Karađorđem Petrovićem takođe ostaje da bude objašnjena za neko drugo vreme, ali odmah se može uvideti da su im se putevi više puta ukrštali, pa ne bi bilo nikakvo čudo i da su pre ili kasnije stupali u međusobne bračne veze.
S
Sabaći, u Ulcinju Sabe = Sabo, u Kotoru Sabini, Kotor 1330. god. Sabinić, Škaljari (Kotor)
Sabitović, Pljevlja 1897. god. Sabić, Meljine, Herceg-Novi; Kotor po nahočetu Sablić i kao: Sabljičić, Dobrota (Kotor); Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore Sabličić, Ratiševine i Igalo, Herceg-Novi Sablja, od Vignjevića u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), jedni se odselili u Srbiju Sabljenović, Drobnjak iselili Sabljić, Mul (Tivat) i Ratiševina, Herceg-Novi Sabljičić i kao: Sablić, Dobrota, Igalo (Boka Kotorska) su iz Korjenića (Trebinje) Sabo = Sabe, u Kotoru Sava (Gornjevuk), predak bratstva Gornjevuka Savaljić, Nikšić, vidi: Savović Savević, Nikšić, vidi: Savović Saveti, u Kotoru 15. v. Saveljić, Gradina i Martinićko Gostilje (Bratonožići), vidi: Savović Savin, Nikšić, vidi: Eraković; Kotor Savinić, Herceg-Novi, po nahočetu Savijević, kod Herceg-Novog iz Hercegovine Savinović, Herceg-Novi, po majci Savinčić, Herceg-Novi, po majci Savić, Rubeža (Nikšić), od njih u Rudom (istočna Bosna) i drugi; Podgorica 1894. god.; Lukovo, Dragovoljići i Nikšić, starosjedioci, jedni kasnije i kao: Šućur; Drobnjak iz grupe Srbljenovića - Novljana; Bare, Ritošići i Strmac (Pljevlja) a u područnom Maoču su Vasojevići i kao: Obradović - Rajević iz grupe Kovačevića; ogranak Lazovića iz Kuča u Pasji Pastor i Lopužje (Novi Pazar); Dračevice (Šestani), Krajina su od Pecića doseljenika iz Škrelja; ogranak Guberinića iz Vasojevića u Novi Pazar; ogranak Božovića prešli u Albaniju; Ulcinj 1907. god.; Zagaraču; Gluhi Do (Crmnica) iz grupe Maslončića; Bar; ogranak Boškovića iz Bjelopavlića odseljeni u Srbiju kao: Garašanin; ogranak Bulatovića iz Rovaca preseljenih u Orašac (Šumadija) kuća u kojoj je 1804. god. dogovoren Karađorđev ustanak 19. v.; jedni su iseljenici iz Bjelopavlića u Gradac (Valjevo); iz Borkovića (Piva) jedni odselili u Šumadiju kao: Savić Garašanin; iz Kuča iselili u Drobnjak kao Kudeza - Marković; iz grupe Ćesac Roca iselili u Plav, Vojno Selo (Plav); ogranak Draškovića iz Čeva (Cetinje) odselili se u Gajtan (južna Srbija); Njegovođe (Piva); iz Pive iseljeni u Crnču (Sokolska nahija); Pusto ostrvo (Mala Crna Gora), Piva ogranak Mulina (Čalmonja) ranije Čurović doseljenih iz Tušine (Žabljak); Brezojevice (Plav); Kotor (Boka Kotorska) su iz područnih Bogdašića; Ubli i Krivošije, HercegNovi su 1687. god. doselili iz Korjenića (Trebinje); Kosijeri (Cetinje); od Herceg-Novog odselili se u Novi Sad; ogranak Vujačića iz Pipera u Valjevo; Dajkovića Lomila (Ceklin) Savićević, Pješivci, ranije Šteković - Babić, od njih su u Straševini (Nikšić); Nikšić ogranak Markovića iz Pješivaca, starinom su iz Hercegovine; drugi u Nikšiću ogranak Markovića, došli iz Dobre Vode (Bar); Sotonići (Crmnica) iz Paštrovića; Kosijeri (Cetinje) i kao: Kosijer iz Radomira (Rijeka Crnojevića); kod Spuža (Bjelopavlići); Vitasovići (Pješivci) doseljenici iz Kuča; ogranak Božovića u Zagaraču (Danilovgrad); Zalaz (Kotor); ogranak Vojvodića u Građanima kod Rijeke Crnojevića; u Bjelopavlićima; u Zeleniku ogranak Brajovića, ogranak Košutića, ogranak Pavkovića, ogranak Jovanovića, ogranak Balevića u Bratonožićima Savićevići - Božovići, bratstvo u Zagori Savićevići, bratstvo u Pješivcima Savićevići, bratstvo u Sotonićima Savicki, Klinci i Zelenika, Herceg-Novi Saviček, Bar Savičić, Bata (Cuce), Cetinje i kao: "Jebizima"; Budva Savičići (Jebizime), staro bratstvo na Bati Savković, Piperi potomci Lužana, od njih su u Lužanima (Zeta) i Lužanima (Užice), Srbija, a jedni u Lipovac (Aranđelovac); u Čečavi (Teslić) porijeklom su iz Danilovgrada (Crna Gora) Savkovići, starosjedioci u Podgorici (Tološi), porijeklom iz Bratonožića Savo Raslapčević, predak bratstva Sjekloća Savo Markov, brat vladike Petra I Savović, ogranak Papića u Komarnici (Šavnik), a u Crkvičkom polju kao: Vranić, vidi: Papić u Petrovićima; u Nikšiću i kao: Savević, Savaljić i Saveljić; Herceg-Novi po vanbračnom djetetu; Dugi Do (Njeguši), Cetinje; Crnci (Piper), a u nekim područnim selima su ogranak Janića iz grupe Stanjevića od njih su u Budvi kao: Savović; Kuči ogranak Vujoševića iz grupe
Drekalovića, od njih su u Ulcinju 1911. god. i područnoj Darzi i Mikulićima; Goražde (Berane) porijeklom iz Kuča od Savovića - Popovića; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Krnjice (Krajina); ogranak Brakočevića u Šekularima odakle su se jedni preselili u Peć; Paštrović; Ubalac (Kuči) ogranak Vujoševića - Mrnjavčevića, vidi: Čarapić; Bar; Jablanica (južna Srbija), grana Vujoševića sa Momča (Kuči), pa kao: Dragović prešli u Slivovo (Lugovi), Uroševac Savovići, staro bratstvo u Dugom Dolu Savčić, Herceg-Novi, po nahočetu Sager, Herceg-Novi Sagur, i, (Sagurović), 13. v. u Baru i kao: Sagurija = Zaguri = Čaguri, u Kotoru kao: Zagurović Sagurija, vidi: Sagur Sadagić, Pljevlja doselili iz područnog Tvrdoša Sadik, Nikšić Sadiković, Potrlica i Pljevaljsko Polje (Pljevlja); Rasova (Bijelo Polje); Podgorica 1880. god. Sadić, kod Plava i Gusinja Sadović, u Pljevlja su se doselili iz područnog Tvrdoša 1864. god. Sadopić, Pljevlja 1862. god. Saijnović (Šainović), Budva 1650. god. Saiti, Nikšić Saičić, grana Mijomanovića u Vasojevićima; Bjelopavlići; Cetinje Saje, u Kotoru 1330. god. Sajić, iseljenici iz Pive u Grčiće (Srbija) Sajčić, Vasojevići, starosjedioci; Vinicka (Berane) Sakar, i, Ponari (Zeta) doseljenici iz Đinovića (Kosijeri), Cetinje gdje su starosjedioci, od njih su i u selima Vrake (Skadar), a odseljeni u Vasojeviće prezivaju se Đinović Sakarević, Bar Sakić, u Žabljaku na Skadarskom jezeru Saković, ogranak Rajevića - Raketića u Vasojevićima Sakrapos, u Podgoricu doselili se iz Grčke Sal, Peraška naselja, doseljenici iz Italije Salagić, u Lješkopolju, Podgorici, Tuzima i Skadru, iz Anadolije (Turska) Salaj, Šas (Ulcinj) i u područnom Katrkolu i kao: Solaj Salaković, Dobre Vode (Bar) Salambros, u Rijeci Crnojevića iz Grčke Salapura, Nikšić Salaić, u Podgorici jesu iz Azije; Mrčevo (Grbalj) Salatić, Zelenika i Kuti, Herceg-Novi su iz susjednih Konavala Salahanović, Nikšić Salac, Ljubotinj, Srednja Sorotima; Zaljev, Bar Salva, i kao: Salve i Salvi, u Kotoru i područnim Škaljarima Salve, vidi: Salva Salvi, vidi: Salva Saldo, Nikšić Sal, e, Cukovići i Velji Ostros (Primorska krajina) Salević, iz grane Novakovića u Vasojevićima Saliagić, Podgorica Salimon, i, (Solimon), Budva iz Smedereva 1650. god. Salić, kod Ulcinja, Komorača i Gusinja (Skić) su iz Klimenata (Albanija) Saliu, Podgorica Salihović, Boljanići (Pljevlja) Salović, Rožaj doseljeni iz Nikšića Salhanović, Nikšić Saljić, Plav Saljuk, Zagonja (Ulcinj) Samardžić, Cetinje; Krivošije (Boka Kotorska) potomci Sava Ivanova, grana Orlovića (Strahinjića), jedni u Blagaj (Hercegovina) pa u Karlovce (Srem); Čarađu (Gacko) porijeklom su iz grada Sokola (Bosna), jedno vrijeme u Cucama i Bajicama (Cetinje), od njih su u Podgorici, od Komnena Bajice, pretka bratstva Samardžića, u Krivošijama (jedni i kao: Samardžić - Komnenović) i Rijeci Crnojevića kao: Osmanagić i Čakić; Samardžić u Kusidima i
u Nikšiću; i kao: Samardžić u Komanima (Podgorica). Kobilji Do (Cuce), Cetinje doselili od Nevesinja (1878. god.), porijeklom iz Pive; Gusinje; Pljevlja i okolina; kod Perasta (Boka Kotorska), iz Krivošija Samardžići, bratstvo u Krivošijama Samardžici u Podgorici Samardžići, porodica u Kobiljem Dolu u Cucama Samatović, Nikšić Samac, Podgorica Sambolec, Podgorica Sambrailo, Nikšić odselili 1721. god. u Buiće (Dubrovačku Župu), Martinoviće i Mokoš (Dubrovnik) Samović, iz Raške u područje Duklje, 492 - 540. god., kasnije od Sama (vlastito ime) i dalje do 843. god. kao: Samovladović i Svevladović Samoili, 13. v. u Baru Samovladović i Svevladović, vidi: Samović Samotvor, Kotor Samohod, Herceg-Novi Samuel, u Kotoru Samuelis, u Kotoru Samuk, Zagonja (Ulcinj) porijeklom iz Albanije Sangič = Sankta, u Kotoru Sandaljević, u Antibari (Bar) 1444. god. Sandić, Malinsko (Žabljak) ogranak Abazovića; ogranak Jovića iz Drobnjaka preselili se u: Krašljevo, Ograđenicu i Bobovo (Pljevlja) pa jedni u područni Meštrovac; Popov Do, Zasad (Bobovo), Pljevlja; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru ogranak Dakića Sanković, vlastela 1382. god. i u sjeverozapadnom dijelu Crne Gore, ranije kao: Draživojević; Bajice (Cetinje); Paštrovići 1712. god. Sankovići, staro bratstvo u Bajicama Sankovići, bratstvo u Pažtrovićima Sanli, Rose, Herceg-Novi Santini, Kotor Santo, Ulcinj Santović, Bar Santrač, Nikšić Sapurić, Oputne Rudine (Nikšić) Sarabić, Tušine (Žabljak) Saravelja, Tušine (Žabljak) odselili se preko rijeke Tare Sarajlija, Bijelo Polje Sarajlić, Vranjina na Skadarskom jezeru; Nikšić; Bijelo Polje Sarani = Saranin = Saranus, u Kotoru Saraović, Njeguši (Cetinje) Saraor, Mirac (Njeguši), Cetinje Saraori, stari rod u selu Mircu Saraorić, Nikšić Sarap, Bogute (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića i kao: Sorapa, doseljeni iz Sarapovića (Sarajevo), razgranati na: Vukićević, Vujanović, Markišić, Laličić, Banović, Kaluđerović, Vučković, Karadaglić, Popović i u Peroj (Istra) Sarapa, Bogute (Cetinje) 1465. god. doseljenici iz Sarapovića (Sarajevo) razgranati u 8. bratstava, vidi: Sarap Sarapi, bratstvo u Ljubotinju Saratlić, potomci Novljana u Drobnjacima Sarac, Šušanj (Bar) Saracenis, Kotor, 9. v. Saračević, Nikšić i jedni odselili u Rašku Sarvan, Pljevlja 1864. god. Sardelić, Kotor Sarić, ogranak Milića iz grupe Srbljanovića u Zukvi, Borovcu i Markovcu (Drobnjak); u Banjane su doselili iz Velestova (Cetinje); iz Pive odselili u drugoj polovini 18. v. u Gružu Kragujevačku; kod Kotora i kao: Šućević ranije Pašarović od njih jedni odselili u Goševo pod
Golijom (Raška) Saričić, Bjelopavlići Sasović, Herceg-Novi, po majci Sasojević, 1692. god. doselili se iz Sasojevića (Pješivci) i Kameno (Boka Kotorska) Sauček, Herceg-Novi Safavić, Pljevlja Safija, Kravari (Ulcinj) Saftić i kao: Softić, u Pljevljima Sačar, Kotor Sačer, Kotor Sašar, Kotor Sašić, i kao: Sošić, Rakita (Bijela Polje) Sbutega, Baošići i Prčanj (Boka Kotorska) Svacio, u Bar a u Ulcinju Svačio iz Svača (Ulcinj) Svačio, vidi: Svacio Svevladović (Smovladović) vidi: Samović Svekler, Kotor Svenda, Kotor Svetiko, 1398. god. u Paštrovićima Svetloća, Limljani, Crmnica i kao: Svjetloća; Nikšić Svilanović, Kruševice, Herceg-Novi starosjedioci Svin, u Ulcinju Svinčić, Bar Svirala, Polja (Mojkovac) Svironja, Velestovo (Cetinje) iz Zete Svirčić, Kotor, po nahočetu Svičević, u Podgorici Svniligaj, Kumbor, Herceg-Novi Svobod, a, Kotor; Herceg-Novi i područne Crkvice Svorcan, Nikšić iz Hercegovine; u Oputnim Rudinama (Nikšić) i kao: Sforcan Svrzić, Podgorica Svrkić, Rasova (Bijelo Polje) Svrkota, Boljanići, Bobovo, Svrkote (od njih Svrkota u Hadđićima - Goražde), Bukovica i Moranca (Pljevlja) i u Podgorici Sdrul = Sdrulis, u Kotoru Sead, Nikšić Searani, Kotor Sevasto, u Ulcinju Seganović, Crmnica Segarić, Budva, doselili iz Bara Sedović, Nikšić; Kameno i Dobrota (Boka Kotorska) Seifer, Prčanj (Boka Kotorska) Sejda, Nikšić Sejdanović, Plav Sejdić, Nikšić pa u Zmijanac i Rasovu (Bijelo Polje) Sejnveber, Herceg - Novi Sejfović, Pljevlja Sekić, Orahovo (Kuči) i jedni su prešli u Podgoricu, ogranak Lukačevića, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Sekla, Kotor Seklar, Kotor Seklac, Fraskanjeli (Ulcinj) Sekler, Kotor Sekloća, u Podgorici 1882. god. Seknić, Orahovo (Kuči) i jedni preselili u Tuzi i Podgoricu; ogranak Lukačevića u Zeti Sekulić, grana Bezdanovića u Bandićima (Komani) potomci Sekule Radonje Ivanova, grane Orlovića (Strahinić), a jedni su (1888. god.) preselili u Zagonje i Donje Mikuliće (Ulcinj) i Zaljev (Bar); u Borič Stari (Skadar) i kao: Panbuki iz Komana; Zabrđe (Berane) i kao: Sekulić - Šćepović; Nikšić; Bar; Gornja Morača, jedni od njih odseliše u Kruševac; Bjeloši
(Cetinje); u Bjelopavlićima srodni Mihailovićima; Cetinje; Danilovgrad; Podgorica; Kuči, od njih su u Zagrađu (Berane) i Zaton (Bijelo Polje), od njih su kod Vršca (Banat) i kao: Crnjanski; Pavino Polje (Bijelo Polje); od oko 1800. god. iz Bjelopavlića kao: Sekulić; Glibaći i Gorica (Pljevlja) iz područnog Maoča; ogranak Miranovića u Zeti i Lješkopolju; vidi: Ulić Sekulići, bratstvo u Bjelopavlićima Sekulići, bratstvo u Bjelošima Sekulići ("Bandići"), bratstvo u Bandićima Sekulović, Josice, Dobrota i Kameno (Boka Kotorska) 1693. god. iz Nevesinja; Bijela (Boka Kotorska) iz Hercegovine; grana Branilovića u Pivi; Nikšić 16. v., od njih su u Vranjskoj dolini i kod Mojkovca; Brskut (Bratonožići), od njih su u Podgorici; Gusinje; Kruševice, Herceg - Novi; Kotor; kod Ivanjice (Srbija) i kod Novog Pazara jedni kao: Burija iz Kuča (Podgorica) Sekulovići iz Pive (Seljani), starosjedioci Sela, Kotor Selaj, Braiša i Široke (Krajina) Selaković, Momišići (Podgorica); Kuči; Morača, od njih su u Drobnjacima Selalović, Dabezići (Bar) Selanović, u Dobroti (Kotor), kao: Dulović (potomci Dula Obrenova) iz Trnovice (Sarajevo) Selac, Fraskanjeli (Ulcinj) Selezanik, Kotor Selenati, Kotor Selenatić, Kotor Selenić, Kotor, po nahočetu Selimanać, Ulcinj Selimanović, Berane Selimanjin, Plav Selimadžović, Goričani (Zeta) iz Graha Selimbegović, Ulcinj Selimović, Klanac (Rožaj) ogranak istoselskih Murića; Plav; kod Rijeke Crnojevića do 1760. god. Selinderović, u Zetu iz Zambeze (Crmnica) Selit, Ulcinj Selić, manje bratstvo od Vlahovića, pleme Rovca. Danas naseljeni širom svijeta. U Crnoj Gori (Kolašin, Podgorica, Bar, Budva, Ulcinj), Srbiji (Beograd, Novi sad, Kraljevo, Kula, Lovćenac, selo Kruščić), Francuskoj (Lyon, Tuluz), Švajcarskoj, Boliviji, Kanadi itd. Svi slave sv.Luku i vode porijeklo iz Rovaca, selo Trmanje. Srednja škola u Kolašinu se zove "braća Selić". Pukovnik u Boliviskoj vojsci Andrija Selić, vodja hapšenja čuvenog revolucionara Che Gevare. Selići su dali tri plemenska kapetana, više plemanskih barjaktara i Crnogorskih ordonosaca. Prezime su dobili po Seli, koja je mlada ostala udovica jednoga Vlahovića, pa su njeni potomci dobili prezime Selić. Tokom kolonizacije veliki broj Selića koloniziran je u Vojvodini, selo Kruščić, opština Kula - Bačka.(prilog poslao Dejan Selić
[email protected] ) Selmanović, ogranak Dupljaka iz Derače (Lozna), Bijelo Polje iselili u Paralovo (Novi Pazar); ogranak Tomaševića kod Pljevalja; Pljevlja 1813. god.; Kosanica (Pljevlja) prešli u područne Židoviće i Kričak, a jedni u Mileševo (Zlatar) Selmanović, iz Zete prešli u Podgoricu, Lješkopolje, matično pa u Podgoricu, Berane i Zagonja (Ulcinj) Selmović, Pljevlja 1872. god. Selović, Vladimir Selhanović, Nikšić; Momišićima i Podgorica 1881. god. rod Kobasičića Selčan, Štoj (Ulcinj) Selčanin, Briska Gora, Sustjel i Reč (Ulcinj) Semenderi, bratstvo u Boljevićima (Crmnica) Semerad, Kotor Sen (ken), Ulcino = Ulcinj Sendović, Bar Senić, Donja Ržanica (Berane) iz područnih Šekulara; Trešnjevo (Cuce), Cetinje, od njih su kod Avtovca i Fojnice (Hercegovina) (potomci Živkovi) najbliži su im u Trubjeli (Nikšić); Crvenka (Bačka), Igalo, Topla i Peraška naselja (Boka Kotorska); Čevo (Cetinje), od njih su u Rovcima; ogranak Pešića doselili kod Berana iz Bjelopavlića a porijeklom su iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Praćevcu i Bastasima; Vukove Zgrade (Ceklin), Rijeka Crnojevića; u Vraki
(Skadar) iz Bjelica (Cetinje) Senići u Hercegovini i u Boki Sentenčić, Herceg-Novi, Mrkovi, Brgula i Ljuštica (Boka Kotorska) Senčević, Boka Kotorska Senčić, Đenovići, Herceg-Novi, drugi po majci; doseljenici iz Konavala Senfert, Herceg-Novi Seortić, Herceg-Novi po nahočetu Sepalina, u Baru Serakić, Podgorica, potomci Milinjića iz Bjelopavlića Seranigović, Paštrovići 1398. god. Seratlić, ogranak Tomića-Balotića u Gornjoj Bukovici, Previšu i Provalijama, Drobnjaku potomci Novljana; u Podgoricu došli iz Trebinja i drugi iz Drobnjaka Sergi, u Kotoru Sergius, Boka 1328. god. Sergota, Prčanj (Boka Kotorska) Serdarević, Dobrota (Boka Kotorska); Herceg-Novi (17. v.) ranije Vojinović, pa u područne Srbine Serdarović, ranije: Bošković, u Orjoj Luci (Bjelopavlići) vidi: Mijajlović, jedni se iselili; u Plavu 1889. god. Serden, ogranak Kneževića u Cucama (Cetinje) Serdeni, rod u Hercegovini Serdilo, u Baru (Antibari) 1306 - 1311. god. Serišević, Kotor Sermanin, Riječ (Ulcinj) Serta, Herceg-Novi Serhatlić, od Kolašina odselili u Kosurić (Novi Pazar) Sesnović, Kotor; Podgorica 1886. god. Sesta, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), preci Koslina i Radiša, rodonačelnika više prezimena Sestan, Paštrovići 1398. god. Sestan = Šestan, u Baru i Kotoru iz Šestana (uz Skadarsko jezero) Setenčić, Mrdari (Tivat) iz Hercegovine, vidi: Sentenčić Sefer, Herceg-Novi Seferagić, Koće (Kuči) iseljenici kod Gusinja i Plava Seferović, Kuti, Bijela, Morinj i Sasovići (Boka Kotorska) doseljenici iz Kuča; Herceg-Novi; u Piperima ranije Memetović - Petrović, odselili u Podgoricu (1687. god.), u Kuti, Herceg-Novi, a drugi kasnije u Nikšić, Skadar i Carigrad; Podgorica, Šame i Zetu gdje su i kao: Husić; Peraška naselja su iz Stare Crne Gore; Kotor; Bijela, Herceg-Novi su iz Pipera; Grdovići, Dobra Voda i Krute (Crnogorsko primorje), srodni Nikičićima; Paučine (Rožaj) su iz Graša (Đakovica) Sefić, Arbaneš (Primorska krajina); Sozina (Sutomore), Bar Sefović, Ćurke (Ulcinj) doselili iz Zadrima Sec = Zec, u Kotoru Sešeković, Kotor Sivnupović, kod Nikšića, 1695. god. Sierković, Baošić - Herceg-Novi Sijamić, Boljanići (Pljevlja) Sijarić, Godijevo (Gornji Bihor), Bijelo Polje starinci; Rasova (Bijelo Polje) Sijerkov, Strpa (Risan), a u područnim Bijeloj, Jošići, Baošiću, Kostanjici, Đenovićima, Morinju i Kumboru i kao: Sijerković, razgranati od onih iz Strpa, a porijeklom iz Nikšića, ogranak Pilatovaca iz Oputnih Rudina Sijerković, vidi: Sijerkov Sikimić, ogranak Pilatovaca iselili iz Oputnih Rudina (Nikšić) u Drobnjake, od njih su u Žljijebu, Herceg-Novi Sikić, ogranak Dakića u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo) na ušću Sušice u Taru Siković, Bar 1431. god. Silbo, u Kotoru 15.v. Siloć, Peraška naselja, starosjedioci Silvić, Jošica, Baošići i Herceg-Novi (Boka Kotorska) su iz Konavala Sima, Štoj (Ulcinj) Simaković, Lješkopolje (Podgorica)
Siman, i, Bar Simanić, Gornje Polje (Nikšić); Oputne Rudine (Nikšić) i kao: Zimonjić Simanov, Salč (Ulcinj); Bar Simanović, Bratica i Krute (Ulcinj); Cetinje; Beran Selo (Berane); Zaton (Bijelo Polje); iz Pive u Cerovo (Valjevo) Simaček, Tivat; Mojdež, Boka 1726. god. iz Hercegovine Sim, en, on, Štoj (Ulcinj) Simental, Dobrota (Kotor) Simeone = Simeonis = Simonis = Simesu, u Kotoru Simeunović, Bihor (Bijelo Polje), od njih su u Brajkovcu (Lajkovac) Simić, Nikšić; u Velikom Crljenu, Kalenićima i Tomanima kao: Simić (Radomirović) Šumadijska Kolubara jesu iz Crne Gore; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković Simićević, Aluga (Šaranci), Žabljak ogranak su Simića = Raičevića (Miloševića), doselili iz Plane (Kolašin), a porijeklom iz Plane (Bileća), "starinom iz Kuča", od njih su u Vraneškoj Dolini (Bijelo Polje) Simović, Cuce (Cetinje) ogranak Miljenovića (Gradinjana) doseljenih iz Čarađa (Gacko); Herceg-Novi doselili su se iz Miljevca, Nevesinje; Saš, Morača ogranak Rakočevića, od njih su u Beloševcu, Lepenica; u Lipovu (Kolašin), posebni; Cetinje; Podjahorina, Miljevina i Brusna (istočna Bosna), ogranak Vuičića od Grahova (Nikšić). Istorodni u Lipiku (Gacko) i Montani (Amerika); ogranak Đurišića - Kovačevića, Vasojevića a drugi su ogranak Pantovića Kovačevića, Vasojevića, od njih su u Sebečevu (Novi Pazar); Vraneška Dolina (Bijelo Polje), srodni Kljajićima i Raščanima; Pobor i Svojčevo (Pljevlja), a u područnim Židovićima i Lučici njima su nesrodni; Cerovo (Bijelo Polje); Crnci (Piperi); iz Pive iseljeni u Radljevo (Valjevska Tamnava); Škaljari (Kotor) su iz Stare Crne Gore, a od njih su u područni Muo i u Milu (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) prešli u Dragovoljiće (Nikšić) oko 1811. god. Zatim jedni pređu u Glibaće (Pljevlja), a drugi u Rumuniju Simovići, grana bratstva Miljenovića u Cucama Simoj, u Grilu (Vraka), Skadar iz Crne Gore, ranije kao: Rajčević Simon, Pistula (Ulcinj) doselili se iz Miridita (Albanija) Simonov, Kotor 1330. god. Simonovac, Donja Bitina (Uroševac), od Gusinja Simonović, Jasenovo (Donja Morača) iz grupe Jasenovčana, doseljenih iz Popova Polja (Hercegovina), jedni od 5. barat doseljena; Kuči iselili u Darzu (Ulcinj) 1878. god., a odatle jedni u Ulcinj 1900. god.; Bratica, Ulcinj; Bar; Kotor 1552. god.; Nikšić; Nikšićka Župa potomci Trebješana; Andrijevica 1880. god.; Šekulari (Berane) jesu potomci Lužana iz Bjelopavlića; Velika (Plav) iz Šalja (Albanija); Gostilje (Zeta) su ogranak Vujadinovića iz Bjelopavlića; ogranak Kusarovića - Radulovića u Bjelopavlićima Sim Parma, Krče, Ulcinj Simu, Bigovo i Kubasi (Tivat) su iz Stare Crne Gore Simunović, Darza (Ulcinj) su iz Bjelopavlića, vidi: Simonović. Stubica (Piva) od Branilovića, od njih su u Vrh Prače (Rogatica); Pošćenje (Šavnik) Simunovići iz Pive (Stubica), starosjedioci Simućević, potomci Novljana, vidi: Simićević Sinan, ov, Ulcinj; Štodra (Bar) Sinanović, od Kurpejovića, ranije Pejović u Biševu (Rožaje), jedni kasnije i kao: Đozović, od istih su i u Srđevac i Dobri Dub (Novi Pazar), porijeklom iz Morače; Rožaj 1893. god.; u Ćeklićima (Bojkovići), Cetinje, ranije Androjević (Marojević); Kuči, 16. v. ranije Kutević, porijeklom iz Klimenata (Albanija), od njih su u Podgorici; Ulcinju; Plavu; Nikšić; Ćeklići (Cetinje) ogranak Marojevića, od njih su u Kotoru; Rastić i Ljeskovac (Ulcinj); Pašića Polja (Bijelo Polje); Kričak (Pljevlja); Pljevlja 1854. god.; kod Plava i kao: Sibanović, grana Hota Sinanovići, rod u Ćeklićima Sinanovići (Adrojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Sindik, Gornja Lastva (Tivat); Tivat iz Istre Sinović, vidi: Adžisinović u Podgorici Sinđelić, Kolašin; Bihor (Bijelo Polje) od njih su: Ropčevac podnožje Kosmaja; Trbušnica (Šumadijska Kolubara) Sinđić, Piva jedni iselili u drugoj polovini (18. v.) u Toponicu (Gruža Kragujevačka); Kuči iselili u Stapare; Rovca; Sokolac (Bijelo Polje)
Sinimotović, iz Zete preselili se u Podgoricu Siništaj, Dušice (Podgorica); Tuzi, i kao: Sinseštaj Siništović, Gornja Zeta iz Gruda Sinobad, Herceg-Novi Sinobrad, u Budvu došli iz Knina Sinoj, u Grilu (Vraka), Skadar i kao: Rašković, iz Crne Gore Sinković, Herceg-Novi Sinimonović, Zeta; Podgorica Sinjanović, Plav Siraković, u Baru Siritković, Nikšić Sirković, iz Bihora (Bijelo Polje) odselili se u Ropčevo (Šumadijska Kolubara) Sirobanović, Podgorica Sirovina, Boljanići (Pljevlja) Sirović, Perast (Boka Kotorska) Sirota, Herceg-Novi Siropa, Bar Sirčić, Nikšić i Kolašin Sisa, Herceg-Novi Sisoe = Sisoje, u Kotoru Sisol, u Kotoru 15. v. Siti, Kotor 1432. god. Sitić, Herceg-Novi Sihar, Podgorica Sičo, u Kotoru 15. v. Sišić, Herceg-Novi Sjever, Herceg-Novi Sjeverić, Boronjino, Bjelopavlići Sjeverović, Donji Kraj (Čevo), Cetinje Sjeverović, Kuti, Herceg-Novi, po majci Sjeverovići, staro bratstvo u čevskom Donjem Kraju Sjekar, Nikšić Sjekloća, Dobrsko Selo, Cetinje; Vranjina na Skadarskom jezeru; Limljani (Crmnica); Nikšić porijeklom iz Hercegovine Sjekloće, grana bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu Sjekloće na Cetinju, na Vranjini, u Limljanima, Podgorici, Nikšiću, Beogradu i Vojvodini Skadranin, Nikšić; Danilovgrad; Grbalj Skanata, Gornja Lastva, Tivat Skaljić, Kotor Skvarica, iz Grahova (Nikšić) kao: ogranak Kovačevića odselili se u Stražište i Šume (Trebinje) Skejan, Murići uz Bojanu iz Krajine u Štuf (Ulcinj) Skejović, u Bar iz Ćeklića (Cetinje); Gostilje (Zeta) i kao: Skobaljević Skejovići, muslimani u Baru Skender, vidi: Sklender Skener, Paštrovići iz Albanije Sklavi = Slavi = Slavine, kasnije Mankini u Kotoru Sklender, Režović (Paštrovići) došli od Skadra Skoval, Zelenika, Herceg-Novi Skenderović, Trpeze i Boljevac (Berane); Brskut, Bratonožići preselili se u Bihor, rođaci su im: Ramdedović i Dervović Skerlić, od Bijelog Polja odselili se u Lipovicu (Jasenica); Skerlić u Migovcu (Šumadija) i okolini Nikšića jesu iz Drobnjaka Skersović, Kotor Skefić, Kotor Skit, Kotor 1419. god. Skifić, Kotor Sklender, Reževići (Paštrovići) došli od Skadra, i kao: Skender Skobal, Zelenika, Herceg-Novi
Skobaljević, Gostilje (Zeta), srodni: Prenkićima i Markitovićima, doseljenih iz Albanije, porijeklom iz Stare Crne Gore Skok, u Podgorici Skoka, Sipanja (Bijelo Polje) Skonc, Kotor Skordul, a, u Baru Skorza, Podgorica Skorimir, uKotoru Skorjanin, Međurečje (Ulcinj) Skorović, u Budvi Skorupan, Pljevlja; Podgorica Skoci, Gornji Bihor (Bijelo Polje) Skočajić, Nikšić Skočić, Nikšić i Kolašin Skočković, Mokro (Šavnik) Skrobanović, Mojanovići (Zeta) došli iz Bera (Lješkopolje); Ubli (Kuči) i Podgorica ogranak Vujoševića = Drekalovića Skrobalj (Skrobaljević), Gostilje (Zeta) Skrobljaljević, vidi: Skrobar Skromput, vidi: Skromut Skromut, Put, (Skrobut), Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) Skronjan, Međurečje (Primorje Crnogorsko) Skulić, Savina, Herceg-Novi Skuletić, Duba (Piva) došli iz Drobnjaka Skura, Gorani (Primorje) Slav, u Ulcinju 1242. god. Slavić, Nikšić; Perast (Boka Kotorska) Slavoni = Slavoli, u Kotoru Slavković, ranije: Đurašković u Velici i Skiću (Plav) i Gornjem Polimlju i jedni i kao: Lušcanin, od njih su u Ljevašima (Peć); vidi: Đurašković; Prijelozi i Vrbica (Bijelo Polje); Vojno Selo (Plav); u Plavu 1912. god.; Podi, Herceg-Novi iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.; Ropočevo (Obrišna - Sopot), Šumadija došli iz Bihora (Bijelo Polje) Slavonina, Paštrovići 1712. god.; Sušćepan, Herceg-Novi Slavujević, preci: Matović i Kruščić, u Banjanima (Nikšić) 1687. god., od njih su u Šidu i Sremskoj Mitrovici; u Drobnjacima ogranak Dančulovića Sladović, Grbalj; Sušćepan, Trebjesina i Kameno (Boka Kotorska) Sladojević, Nikšićka Župa iz Hercegovine; Nikšić; Grahovo (Nikšić); Sušćepan (Boka Kotorska) su iz Popova (Trebinje) Slakovci, Međurečje (Primorska Krajina); Ćeklići (Cetinje) Slaović, Krašići (Tivat) Sklender, Paštrovići Slatković (Dragutinović), Ubas (Ćeklići), Cetinje; Sasovići, Boka iz Popova (Hercegovina) Slatkovići, staro bratstvo na Ublu Slijepčević, Orah (Piva), jedni se preselili u Samobor (Gacko); od njih u Rioce (Bileća); Sasovići, Herceg-Novi iz Popova (Hercegovina) 1692. god.; Nikšić; ogranak Raškovića u Fundini (Kuči), od njih su susjedi Perović Slović (Petrović), ogranak Tomića u Drobnjacima, jedni su odselili u: Bijelo Polje, Zaoke (Donje Dragačevo), Srbija; Nikšić Slomović, ogranak Madenica kod Mojkovca Smailagić, Zeta; Podgorica; Bojka (Ulcinj); Kolašin (1879. god.) odselili se u Sandžak; Berane Smailović, Bijka i Vladimir (Ulcinj); Plav; Kričak (Pljevlja); Kradenik (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Novšići (Gusinje) Smajić, Miloševići (Piva); Novšići kod Plava; Gusinje i Plav su od Klimenata Smajići (Osmajić) iz Pive (Miloševići), starosjedioci Smajlević, u Plavu 1897. god., vidi: Bander Smajlj, i, Štoj (Ulcinj) Smajović, u Podgoricu iz Carigrada (Turska); Goričani, Grbovci (Zeta), Podgorici, Skadru i Carigradu, grana Martinovića iz Bajica (Cetinje) Smak, a, Nikšić
Smakić (Osmanbegović), Gornji Bihor (Bijelo Polje) pa jedni u Novi Pazar Smaklik, Podgorica Smaković, u Podgorici su iz Gruda (Tuzi); Tuzi i Skadru ogranak Đedovića, od njih: Methadžović i Džaković Smakočević, kod Plava i Gusinja Smalovi, Perast (Boka Kotorska) Smalota, u Kotoru i kao: Smolota Smaljanović, Kotor Smekija, kod Risna u 16. v.; Perast i peraška naselja su iz Konavala Smečija, u Kotoru Smilović, Kotor Smiloević, kod Perasta (Boka Kotorska), starosjedioci Smiljanić, Blatina (Kolašin) i Vraneška dolina Smiljanović, ranije Čović, u Jablanovo (Vraneška dolina) i Bijelom Polju; Kuči Smiljić, Nikšić Smjepović, u Zeti Smovladović, srpska vlastela, vidi: Samović Smodlaka, Špiljari (Kotor) Smol, Polja - Mojkovac i kao: Smolović Smolac, Ravna Rijeka (Mojkovac), prešli u Pošćenje (Pljevlja) Smolović, vidi: Smol, Polja (Mojkovac) 1760. god.; Nikšićani, ranije Ivanović, od njih su u Timaru (Drobnjak) pa Gajtan (Južna Srbija) i oni u Poljima, Prenčane i Maoče (Pljevlja), Okladi (Bijelo Polje) Smoličić, Kotor Smolota, vidi: Smalota Smoljan, u Podgorici Smoljević, Nikšić Smorinić, Kotor Snegal, Kotor Sover, Bar Sović, Podgorica; Meteh (Plav) Sovo, u Rožajima, kasnije Bosanac, doselili iz Banja Luke (Bosna) Soderina, u Kotoru iz Firence (Italija) Sozin, a, u srednjem vijeku iselili iz Zete (pod pritiskom Ilira i Tatara) i kasnije pleme Suta, i nastanili na Sutorine na Sozini (Sutorman) iznad Spiča (Sutomore), Bar, a kasnije odatle se preselili u južnu Italiju Sokić, Mataruge (Pljevlja) Soković, Pljevaljsko Polje pa u Peštrovac i Marande (Pljevlja); u Svetozarevu (Srbija), Pljevljima i područno Potpeće, Bobovi i Ograđevini srodnici, koji su iz Uskoka (Žabljak) kao: Kršikapa, tamo iz Pive kao: Koprivica, potomci žene vojvode Miloša; ogranak Jankovića u Ljutićima (Pljevlja); ogranak Jovića u Drobnjacima Sokolić, kasnije: Sokolović u Pivi Sokolović, i kao: Sokolić, Očinići i Dubovik (Cetinje); Dujevo i u Zeti kao: Češljar - Crmnica a kod Rijeke Crnojevića kasnije i kao: Vučetić; iz Bajica (Cetinje) u Vraku (Skadar) kao: Martinović; odselili i u Skadar, Sarajevo, Ulcinj, Podgoricu, svojataju se sa Martinovićima iz Bajica (Cetinje) Grahovo (Nikšić); iz Kuča se odselili u Mojkovac; kod Andrijevice; Pljevlja 1865. god.; Kotor iz Stare Crne Gore Sokolovići, stara begovska porodica na Očinićima Solar, Nikšić Soldatović, Podgorica Solić, ranije: Jahdedić, u Plavu 1904. god. Solomonija, Kotor 1569. god. Sombolac, Podgorica Sorat, n, i, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i Mrkojevići (Bar) su kasnije Salac iz Čaira (Salač) u Ljubotinju, porijeklom od Sarajeva; Cetinje 1871. god.; vidi: Sarapović Sorea, Kotor Sotirović, Podgorica Sotonići, pleme u Crmnici Sofijanić, Drobnjaci, od njih su kod Ivanjice (Srbija)
Sofović, Pljevlja (1864. god.) doselili se iz Podgore (Plav) Sofran, Dobrsko Selo (Rijeka Crnojevića) iselili u Grbalj Softić, iz Bosne doselili u Gusinje; Berane; Vrba (Bihor), Bijelo Polje; Potpeć (Pljevlja) Sočica, od Đukanovića, ogranak Branilovića u Pivi Sočice iz Pive (Plužine, Goransko), starosjedioci, matica Plužine Sošić, Nikšić; Rakota i Pripčić (Bijelo Polje) Spada, Budva Spaić, vidi: Spahić Spajić, Brskut (Kuči) matično; ogranak Nikšića u Nikšiću i okolini; Poblaće pa područno Poblovo i Potkovač (Pljevlja); Gojevići (Bijelo Polje) i kao: Bungur, doselili iz Prizrena (Metohija); Igalo, Herceg-Novi Spajkić, u Podgorici Spalević, i kao: Spalić, potomci Komnena barjaktara - Radmuža u Šekularima (Gornji Vasojevići); Vojno Selo (Plav) Spalek, Bar Spalić, vidi: Spalević Spalović, iseljenici iz Kuča u Sevojno (Užice), Srbija Span, u Kotoru iz Lješa (Albanija) Spanović, Sotonići i Građani (Rijeka Crnojevića), starosjedioci Sparavalo, iseljenici iz Kuča u Šume (Trebinje) Spasović, sa Durmitora odselili u Erčege, na Goliji Spasić, Martinići (Bjelopavlići), jedni su se preselili u Vračević (Ljig), Šumadija; od Bijelog Polja preselili se u Topolu i Jasenovac (Šumadija) Spasić, u knjizi Ljubomira Pavlovića „Kolubara i Podgorina“ piše da su Spasići doselili u prvoj polovini XIX veka iz sela Martinića zbog krvne osvete. Trenutno u Vračeviću ima 7 kuća Spasića, 3 kuće u susednom selu Latkoviću, po 2 porodice žive u Valjevu i Lazarevcu, i po jedna porodica u Lajkovcu i Beogradu. Ja živim trenutno u Lazarevcu i zaintresovan sam za moje porodično stablo. Imam 52 godine i došao sam do pouzdanih podataka da se moj praded Josip prezivao Radovanović do 1900 godine kada je promenio prezime u Spasić i živeo je od 1868 do 1945 u Vračeviću gde je i sahranjen. Njegov otac tj. moj čukunded se zvao Blagoje, koji je sahranjen u Vračeviću, i samo znam da je ima dva sina Lazara i Josipa no neznam da li se on doselio iz Crne Gore ili je to učinio njegov otac Spasoje (čiji grob neznam da li je u Vračeviću). (prilog poslao Jezdimir Spasić) Spasojević, ogranak Babića ranije Šćeković, iz Pješivaca prešli u Banjane (Nikšić) pa u Gacko kao: Tasovac, a oni u Straševini (Nikšić) su od srodnika Peše; Velestovo, Markovina (Cetinje); Nikšić; u Tupan (Banjani), Nikšić; Cetinje; Jablanica (južna Srbija) pa u Veliku Dobrinu (kod Uroševca), Kosovo, porijeklom iz Crne Gore; Ubli (Kuči) ogranak Živkovića; ogranak Neradovića iz grupe Raketića u Vasojevićima; Morača, od njih su u Zabojnici i Arapovićima u Gruži Šumadijskoj; Berane; Boka Kotorska; Petrovo Selo, u planini Midžor (istočna Srbija), grana Bulajića iz Zagore (Grahovo), Nikšić Spasojevići, bratstvo u Pješivcima Spahija, Velje Selo (Bar) Spahijić, Pobrežje (Bihor), Bijelo Polje, od njih su u Novom Pazaru Spahić, Gornje Rovine, Trešnjevo i Grab (ovdje matično) u Cucama (Cetinje) i kao: Spaić; Nikšić iz centralne Hercegovine; ogranak Đuričića u Komanima, porijeklom iz Hercegovine, u Zupcima (Trebinje) u oba oblika, a jedni kasnije i kao: Asanović; kod Bijelog Polja; Rožaj 1883. god.; iz Rovaca odselili se u Gajtan, južna Srbija; Grbalj; Pelinkovići (Ulcinj); u Žabljaku na Skadarskom jezeru Spahići, staro bratstvo u Malim Cucama Spahići, bratstvo u Zupcima Spahići, staro bratstvo na Grabu Spahović, ogranak Ćulafića ranije Novaković, Vasojevići Spetzer, Kotor Spier, Škaljari (Kotor) Spižić, Rošići i Bijelo Polje (Bjelopavlići) 1666. god. potomci Lužana; Leskovac (Ulcinj) Spinola, Kotor 16. v. Spitzer, Škaljari (Kotor) Spica, ogranak Radulovića u Milojevićima (Pješivci) "Spica", bratstvo u Milojevićima
Spič, Sutomore; Široke, Krajina primorska Spiča, u Kotoru iz Spiča (Sutomore), Bar Spičanović, Gluhi Do (Crmnica), od njih su u Balabanima (Zeta) a porijeklom su iz Spiča (Sutomore), Bar; Bar Spičanović, pribraćeni Vuletićima u Gluhom Dolu Spošek, Bar Spremo, Nikšić od Bileće Spuža, Vladimir (Ulcinj) Spužanin, Spuž (Podgorica) Spužanić, Ulcinj Srbica, Kotor Srbljaković, rod u Drobnjacima Srbljanović, Milić, a drugi: Carić, u Drobnjacima jesu od Novljana, od Srbljanovića su: Sarić, Raonić, Drobnjak (u Bučju - Priboj) Srdan, Šćepoševići, Herceg-Novi Srgotić, Bijela, Herceg-Novi Srdanović, Gornje Polimlje (u 14. v.) jedni preselili u Peđane kod Bileće i kasnije kao: Srdanović - Milošević; Velika i Komorani kod Plava i Gusinja; Meteh i Jari (Plav) 1855. god.; srodnici su im u Istiniću (Peć); Kosorići u Kosorićkoj Bistrici (Šavnik); potomci Novljana ogranak Kosorića; Nikšić; Dobrsko Selo i Dobrska Župa (Rijeka Crnojevića), porijeklom su iz Peći; Zagarač (Danilovgrad) ogranak Bogetića iz Pješivaca (Nikšić) Sredan, predak bratstva Tomanovića u Rovinama Sredanović, potomci Dobrilovića u Dobrskom selu (Rijeka Crnojevića), od njih su u Ulcinju 1890. god.; Cetinju; Cuce (Cetinje) ogranak Krivokapića, od njih u Nikšiću i Kotoru Sredić, Herceg-Novi Srednjak, ac, Očinići (Cetinje) Srednjaci, bratstvo u Očinićima Sredojević, od Sjenice doselili se u Resnik i Rasovu (Bijelo Polje) Srezić, Herceg-Novi Srezojev, kasnije Srezojević, potomci Gojaka Nikšića iz Nikšićke Župe pa u Rovca, srodni Šćepanovićima, Bulatovićima i Vlahovićima Srezojević, vidi: Srezojev, od njih su Ilić u Rovcima i srodni Radovanovići u južnoj Srbiji Sremić, u Podgoricu iz Kuča Sretenović, ogranak Pantovića iz Vasojevića preselili se u Sebečevo (Novi Pazar); Nikšić Sretković, vidi: Jaćimović; iz Drobnjaka preselili se u Novi Pazar u prvoj polovini 19. v.; iz Kuča doselili u Ostrovicu (Tutin) Srećković, Ropočevo (Sopot), Šumadija iz Crne Gore; odseljeni iz Kuča u Stanišiće (Slavonija) Srećuša, Pljevlja 1854. god. Srešić, Igalo, Herceg-Novi; vidi: Strešić Srzentić, ranije Ćude (Ćudić), u Paštroviće doselili se iz "Stare Srbije", od njih su: Ulcinj 1892. god.; Sotonićima (Crmnica); Budvi Srzentići, bratstvo u Sotonićima Srna, Pljevlja Srnadičić, Pješivci "Srnadičići" ("Selištani"), bratstvo u Pješivcima Srošinski, Herceg-Novi Stravičević, Herceg-Novi, kasnije Mandić Stavran, Džalić, (Boljanović), Pljevlja 1859. god. Stagnević, Budva 1650. god. Stailović, Ulcinj Stajić, Kolašin Stajić, moj otac (Milivoje), njegov otac (Krsta) i njegov djeda (Simion-Sima), dakle moj pradjeda živjeli su u Dabiševcu, opština Priština na Kosovu. 1950. godine migrirali su u Vojvodinu, Banat, mjsto Kovin (60km od Beograda). Po nekima prezime Stajići je izvedeno iz opisa onih "koji čvrsto stoje" koji su neoborivi, neustrašivi i nepomični - vjerovatno se aludira na vrijeme turske vladavine i izbjeglištvo mnogih srpskih porodica pod najezdom Turaka) porijeklom iz Hercegovine gdje ih ima u velikom broju. Veliki broj Stajića je migrirao u Vojvodinu gdje postoji čak i mjesto Stajićevo nazvano po velikom broju porodica Stajić. (prilog
poslao Dragutin Stajić
[email protected] ) Stajka, Široke (Krajina) Stajkić, u Podgorici, u Starom Bariču i kao: Foljeta, a u Barič Mali i kao: Lazoja iz Crne Gore; u Skadar, porijeklom iz Crne Gore Stajković, Piperi, ogranak Petrovića - Lutovaca Stajović, Piperi ogranak Milikića (Petrovića - Lutovaca); ogranak Majovića u Bistrici i Ponarima (Zeta), porijeklom sa Čeva (Cetinje); Gornja Gorica (Lješnjani), porijeklom iz Primorja Stajčić, Nikšić Stajšić, Komorani (Plav) u 14. v. Stakeljić, Bjelopavlići Stakić, i kao: Ljačević, u Berovu (Kuči) i u Podgorici; iz Pipera odselili se u Savkoviće (Srbija); iz Pipera u Vraku i Skadar (Albanija), vidi: Stokić; u Dubravskom (Šavnik) Staljević, Petrušinović (Bjelopavlići); u Golubovcima, Zeta; Močioc (Klikova), Ivanjica Stamatović, Piperi, starosjedioci, od njih su u Osoje (Zagarač), Danilovgrad, u Pipere iz Bratonožića; Berane; Brezojevice (Plav); Andrijevica; Herceg-Novi; Nikšić; Bar; Cetinje; Danilovgrad Stamatovići ("Miloševići") - Radmanovići - Đurići, bratstvo u Zagarču Stamenković, Baošići (Boka Kotorska) Stanarevići, rod u Užičkoj Crnoj Gori Stanače = Stanica, u Kotoru Stanić, u Podgorici i Zeti; Goveđi brod, Botun, Cijevna (Sliv), Mataguži, od njih u Nikšić, Fraki i Kragujevcu, Užicu, Lici, Skadru (Albanija); u Stijeni (Piperi); Pošćenje i Sirovac (Šavnik); u Budimliji (Višegrad), od Anđića iz Cikota (Kuči) Stanići, iz Prošćenja kraj Mojkovca, koji su inače porijeklom iz Kuča od Drekalovića, prije nekih 300 godina se preselili u Prošćenje kraj Mojkovca, đe su zadržali slavu Sv. Nikole. Danas su se ti Stanići raselili od Mojkovca, preko Cetinje, Budve, Podgorice, Herceg Novog, Beograda, Lazarevca, Sarajeva, Hercegovine (đe su konvertirali u katolike), a dosta naših se iselilo i u Južnu Ameriku (pogotovo poslije Božićnje pobune) i danas su u Argentini i Paragvaju. Čak je Danitza Autero Stanić danas najpoznatija manekenka Paragvaja. (prilog: Mirko Stanić) Stanica, vidi: Stanača Staniša (Rogan), predak bratstva Roganovića Stanišić, Paštrovići, doselili se od Niša; Mišići u Spiču (Sutomore), Bar. Oni su iz Stare Srbije. Jedni kasnije i kao: Zec. U Podgorici, potomci Staniše, od čijih sinova: Asana Milutinović, od Nika i njegovih potomaka: Jelenić, Brković, Dakić i Milačić u Podgorici; Obala Stanišića (Budva), grana Herakovića (potomci popa Staniše Aleksina Radonjića) sa Njeguša (Cetinje). Od Stanišića žive na Prekornici (Cetinje), Bjut Montani (Argentina), u Solunu (Grčka) i Australiji; Jedni od njih i kao: Miš; Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje, jedan njihov ogranak se prezivao Aćimović; Oko 1860. god. preselili se u Kotor; Nikšićka Trepča, a odseljeni u Konjarnik (Prokuplje) kao: Raičević, odseljeni u područje Durmitora zadržali su svoje prezime; Roca (Podgorica); Berane; Njeguši (Cetinje) od 1682. god. ogranak RadonjićaHerakovića iz grupe Guvernadurovića. Od njih su u područnoj Prekornici, Lastvi (Tivat); Ogranak Gvozdenovića u Crmnici; Komani (Podgorica), njihovi srodnici u Cucama (Cetinje); Područje Bjelopavlića (Maleša), potomci Malonšića, pa jedni kao: Budalović i Drakulović. Ima ih iseljenih i u: Spužu, Podgorici, Nikšiću, pordučje Romanije. Jedni su ogranak Bubića. Od jednih i drugih ima u: Međulužje (Mladenovac) 1863. god. i kao: Mitrović; kod Svetozareva poslije 1878. god. kao: Đurić; Petrovac (Srbija)oko 1820. god.; Barajevo i Guncati (Beograd) oko 1863. god.; Vrapce (Dobitak) i Rakovica (Beograd) oko 1878. god.; Beograd; Grocka; Štimlje i Rašanci (Kosovo); Bukovica (Pljevlja); Bjelušina, Zubač, Bovan, Oskoruša i Boranović (Višegrad). Oni su od Čarapića doseljenika iz Jezera (Žabljak); Azanja (Gornji Bihor) i Mojstir (Bijelo Polje). Oni su iz područnog Ivanja; Rošca (Bijelo Polje). Oni su ogranak Raičevića iz Vasojevića; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Dobrilovina (Mojkovac), po majci Staniši, porijeklom iz Rovaca; Berane; Gračanica (Berane) iz Bratonožića, kao što su u: Bišćanima (Zeta) 1879. god. i Zagaraču (Danilovgrad); Sa područja Crne Gore u: Lazarev Park (Čačak); Ivan Kula i Kosaonici (Srbija), Srebrenica (Bijeljina) i Tuzla (Bosna); Srbovran (Đurakovac), Đakovica; Odseljeni iz Drobnjaka (oko 1700. god.) u Tijanje (Donje Dragačevo), Srbija. Oni su ogranak (Ćalova) - Ćalovića; Piperi grana bratstva Miš, srodni Peunovićima; Mišići (Grbalj) 1614. god. od njih su u Tivtu; Kotor (natpis na crkvi Sv. Aranđela); Donji Stoliv (Kotor); Topla i Igalo, Herceg-Novi, a u Herceg-Novom jedni su iz Glavske (Trebinje); Cetinje; u Zeti kao: Bišćanin ili Balabanac; Mišići (Spič), Bar; Danilovgrad iz Bandića (Komani); Dragomi Do
(Ćeklići), Cetinje naznačeni kao: Petrović i jedno vrijeme i kao: Aćimović "Stanišić", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Stanišići, staro bratstvo u Dragomi-dolu Stanišići, bratstvo u Njegušima Stanišići u Kotoru Stanišići, bratstvo u Bandićima Stanišići iz sela Vinici - Bjelopavlići Stanko Stijepov, otac kneza Danila Stankov, Lješansko područje u 14. v.; Cetinje Stanković, Selišta, Britvići i Zagorčani (Pješivci), ranije Britvić, u 17. v. Od njih su: Vitković 1614. god., patronimik Vitko. Doseljenici od Sjenice (Raška). Valjda zato jedno vrijeme i kao: Vasojević. Srodni Đukićima i Jankovićima u Pješivcima, a prešli u Kotor kao: Vukadinović a drugi u Dragomi Dolu kao: Đurević; Omari (Skadar) i kao: Ograja, iz Crne Gore; Rošca (Vražegrmci), Bjelopavlići. Srodnici tamošnjih Popovića i Stankovića. Rije Rošca živjeli su u područnim Barama Šumanovića. Od njih su u Zagaraču (Danilovgrad), Kolašinovići i Brajovići Bjelopavlići. Jedni su iselili u Gračanicu (Andrijevica) i kod Berana, drugi u Begaljice (Beograd) i Gradac (Valjevo); u Komanima ogranak Bandića; Iz Bratonožića iseljeni u Moraču; Iz Pive u 18. v. iseljeni u Podgorinu (Valjevska Kolubara); Mokro (Šavnik) su iz grupe Kalabića (Novljana); Nikšić; odseljeni iz Drobnjaka, ranije Ćalov (Ćalović), srodni Miletićima u: Tijanje, Donje Dragačevo kod Ivanjice; Šiljci i Penezići (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Marojevića; Grana Ljumovića - Đurovića u Piperima. Od njih su u: Lajkovićima, Šćepovića kućama i Kurilu (Zeta); Sotonići (Crmnica). Od njih su u Šušanj (Bar); Goričanima (Zeta) i Vraka (Fraka), Skadar; Donji Šestani (Krajina Gornja); Mokro (Šavnik) grana Trepčana; Radovanovići (Tivat); Kotor, po nahočetu; Baošići i Prčanj (Boka Kotorska); Karanikići (Bar); Lopari (Kuči) i Matagužima (Zeta) ogranak Purovića Stankovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Stankovići, rod u Ćeklićima Stano, Sutomore (Bar) 1852. god. Stanov, Kotor 1335. god. Stanović, Srbina i Baošići (Boka Kotorska); Grana Radulovića u Komanima. Od njih su u Bratici i Salču (Ulcinj) koji su iz Livara (Primorska Krajina); Doseljeni u Boku Kotorsku iz Korjenića (Trebinje) i kao: Stanojević; U Grudama (Tuzi), srodnici Vulovića iz Kreševa; Mahala (Bijelo Polje) i Gostilje (Zeta) doselili iz Ubala (Kuči), a jedni se presele u Vraku (Skadar). Jedni i kao: Rkočević, a ranije Macanović iz Kuča; Komanima (Podgorica) iz grupe Orlovića Stanovići, su iz Mahala (Bijelog Polja) i Gostilja, iz Zete su od Macanovića, ali ne iz Kuča već Nikšićke Župe, sela Lapovo. (prilog: Milan Stanović
[email protected] ) Stanovčić, iz Zubaca (Trebinje) doseljeni u Kameno i Ubla, Herceg-Novi Stanoević, Baošići i Kotor (Boka Kotorska) Stanojev, Kotor 1440. god. Stanojević, Bratonožići; Crnuće (Pljevlja). Oni su iz Pive, kao i odseljeni Stanović u Bojovu Dolinu (Srbija); Crnouzi i Trebov Do (Pljevlja). Oni su od Niša; Velestovo (Čevo), Cetinje i kao: Stanojević - Vučinić; u Kučima grana Drekalovića u Šumadijsku Kolubaru; Baošići (Boka Kotorska); Nikšićka Župa ogranak Milića odselili se u Sakulj (Šumadijska Kolubara), od njih su Ranković i Stanojević. Od ovih su Jakovljević i Rajković u Orajši (Topola) Stanojevići, bratstvo u Velestovu Stanojevići - Vučinići, bratstvo u Velestovu Stanojlović, Resnik (podnožje Avale) od Podgorice Stanoš, Prčanj (Boka Kotorska) Stancel, Đuraševići (Tivat) Stančić, Podborova i Krupice (Pljevlja) Stanšić, u Podgorici Stanjević, Kazanci (Golija), Nikšić, iz Bjelica (Cetinje), ogranak Andrića = Kankaraša; Piperi (Podgorica). Od njih su u Lješkopolju (Podgorica). Jedni su i kao: Todorović - Petrović. Od njih su i u drugim mjestima; Paštrovići (Budva) jesu ogranak Andrića iz Bjelica (Cetinje), isti su u Budvi; Donja Lastva i Krtolska naselja, u Grblju su iz Konavala; Pobori (Budva), vidi: Kapisoda; Odseljeni iz Vasojevića u Sandžak; Cerovica (Gradac), Pljevlja; Stanjevići (Paštrovići) i Budva, potomci Stanka Andrije Crnca, jedni pređoše u Grbalj, a drugi u Lješkopolje (Podgorica)
Staparan, iseljeni iz Kuča u druga mjesta, uzeli su po njemu i novo prezime Starović, Kotor; Ogranak Abazovića u Pošćenju (Drobnjak) i iseljenici iz Pive u Samobor gatački Starovlas, i, Kričak (Pljevlja) Starovlah, Vrbica i Prenčane (Pljevlja); U Vasojevićima su ogranak Đurišića i Kovačevića Starosta, Herceg-Novi Starc, Risan Starčević, Krtole i Radovići (Grbalj), potomci Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Starčeva uz Skadarsko jezero; Bobovo, Svrkote, Kalušići (Pljevaljsko polje), starinci. Od njih su u Ratarima (Mladenovac), Ograđenici, Novom Selu, Miljevcima sve u Pljevaljskom području, kasnije i kao: Jelovac, Ćirković, Popadić, Džuver i Milićević, navodno da su potomci Strahinjića, sa Kosova Stacija, Risan u ranom vijeku Stašević, kod Rožaja i dalje, došli iz Kuča; Brezojevice i Boru (Plav); Prijevorac, Zubača na Višegradskom Starom Vlehu, porijeklom iz Pive Steberg, Budva Stevan Kaluđer, predak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima Stevan Delja, predak bratstva Delja Stevano (Grnčarski), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore. Vidi: Markov Stevanović, kod Rijeke Crnojevića (17. v.) kao: Stefanović ogranak Lopičića, grana Liješevića iz Pipera; Goločelo (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Bjelopavlića; u Uskocima (Žabljak), došli iz Pipera, ogranak Božovića; Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Komarnice (Piva); Latkovići (Ljig), Šumadija, doselili se iz Martinića (Bjelopavlići); doseljenici iz Velike (Gornje Polimlje); Čestinje (Gradac), Pljevlja, došli iz Bosne; Batkovići (Pljevlja) i kao: Mimović kasnije Ćosović, a odseljeni u područni Majdan kao: Kolašinac oni su doseljenici iz Kolašina, od njih su jedni u Prnjavoru (na Rudniku), Šumadija, kao: Kolašinac; Čelebići (istočna Bosna), ogranak Leovaca iz Leovog Brda sa Ljubišnje, a tamo su grana Mandića iz Drobnjaka; Boljevići i Goleša (Pljevlja), od kojih su Ristanović i Bojević; Zamčanj (Podibar) doseljenici iz Bihora (Bijelo Polje); Cetinje; Drenac (Gajtan), južna Srbija, potiču iz Župe Nikšićke; kod Valjeva porijeklom iz Banjana (Nikšić); Grahovo (Nikšić) srodnici (od brata) rodonačelnika Perišića iz Cuca (Cetinje); ranije Obrenović, iz Medina (Srbija), došao u Riđane (Nikšić) pa u Donje Polje (Lukavaca) i Zovi Do (Nevesinje), Hercegovina; ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić) pa u Kazance (Gacko) kao: Perović Stevančević, u Komarnici (Šavnik), do 1812. god. odselili se u Srbiju Stevendić, kod Nevesinja (Hercegovina), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić) Stević, Nikšić Stevo Mitrov, predak bratstva Stevovića u Cucama Stevović, Trešnjevo (Cuce), došli iz Riđana, skraj Nikšića, a tamo kao: Ljaković sa Meduna (Kuči). Ima ih još u Malim Cucama (Cetinje), Donjem Trešnjevu, Brveniku i Kobiljem Dolu, od kojih su i kao: Laković - Stevović, njihovih Stevovića ima i u: Riđane, Brestice i Trepča (Nikšić), Zeleniki, Herceg-Novi i u Toplici (južna Srbija); Podgora i Ninkovići (Drobnjak), došli sa Stijene Piperske, kasnije Tunguz. Od njih su u Bosni, od 1790. god.: od Stevovića, iz Cuca ima naseljenih u Mačagaj (Čepo), Argentina; Srni Do (Broćanac), Nikšić; Risnu i Cetinju Stevovići, bratstvo u Cucama Steger, Budva Stegić (Rastegić), Krtole, Radovići i Rošić (Grbalj) u 16. v. potomci Dapca, doseljenika iz Starčeva (Skadarsko jezero) Steziona, Podgorica Stekić, Sremčica (Beograd) doselili iz Vasojevića Stela, Kotor i Risan Stelja, Vrbica i Babine (Pljevlja) Stenišković, Podgorica u 15.v. Stendl, Kotor Stepani, vidi: Stefani Stepanović, Kotor (14.v.) i Perast; Kostajnik (Valjevo), Srbija, potiču iz Pive, Crna Gora Stepković, Paštrovići 1625.god. Stepović, Perast (Kotor) Ster, u, Kotor Steriša, Čela, Herceg-Novi
Sterla, Zelenika, Herceg-Novi Stern, vidi: Ster Steručević, Đenovići, Herceg-Novi Stefan, Bar Stefani = Stepani, u Kotoru Stefanić, Kotor Stefanović, Kotor i Škaljari 1458. god.; Morinj (Risan); Budva potiču iz okoline Skadra (Albanija); Tršić (Mačva) ranije Karadžić grana Rajević iz Crne Gore; Bastići i Orahovo (Crmnica), ogranak Bastića, od njih su u Kotoru; Luge (Berane), ranije Šunjević; Podkrš (Bratonožići) ogranak Balevića Lješnica (Bijelo Polje); Područje Rijeke Crnojevića (17.v.) kasnije: Stevanović, grana Liješević doseljeni iz Pipera Stešević, Gornji Vasojevići, potiču sa područja Rijeke Crnojevića; kod Plava: Velika i Veliko Selo (Gornje Polimlje); Zagrad i Vemića Krš, grana Ćoraca Stiepanović (Stijepanović), Ceklin 1582. godine (Rijeka Crnojevića) Stijević, Risan; u Zeti; Salč (Ulcinj) Stijepić (Stijepčić), Kameno i Trebjesin, Herceg-Novi; Rijeka Reževića (Paštrovići), vidi: Stjepčević Stijepo, u Kotor došli iz Dubrovnika Stijepović, Rujeva glava i susjedna Rijeka Crnojevića u 15.v. i kasnije jedni kao: Riječanin, po predanju porijeklom u Ceklin iz Drobnjaka; U Paštrovićima 1600. god. kao: Stjepčev, grana Belića još kasnije Lukšić; Bajice (Cetinje) ogranak Tomaševića, ranije Martinović; Dujevo (Paštrovići) ogranak Tomića, od njih su u Morači; Dugi Do (Njeguši), Cetinje u Donjoj Morači, ranije Tomić (1252. god.), pa pređu jedni u Gornju Moraču (Starče) i kao: Stijepović, odatle jedni pređu u Komarnicu, pa brat Mićo ode u Srbiju, a ostali u Komarnicu (Šavnik), Javorje i Motički Gaj (Žabljak). Od njih su Ćirović u Tušini (Žabljak); Bjelopavlići, ogranak Škerovića, od njih u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje; u Risan (1692. god.) došli iz Banjana (Nikšić); Kotor Stijepovići, bratstvo u Bajicama Stijepovići, bratstvo u Dugom Dolu Stijepčić, vidi: Stijepić Stijepčević, Avtovac (Gacko), iz susjednog Samobora, pa jedni u Čelo Brdo (Crmnica) porijeklom iz Gacka (Hercegovina) i kao njihovi ''saplemenici'' Vujačić i Janjević; Berislavci i Lajkovići u Zetu došli iz Mrka (Piperi) Stijetić, Rijeka Reževića (Paštrovići) Stijović, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića; u Podgorici, ranije Novaković doseljenici iz Drobnjaka Stiković, Izbičine, Toci i Đuraševići (Pljevlja); Baošići, Herceg-Novi Stiović, što i Stijov, u Vasojevićima. Pripadaju grupi Mijomanovića (Miomanovića), naselili se u Ratare (Donje Dragačevo), Srbija, kao i njihovi srodnici u Ivanjici (Srbija) jedni kasnije i kao: Arnaut i Tomović Stipanić, Podgorica Stipanović, vidi: Stjepanović Stipić, Herceg-Novi Stipković, Paštrovići (1398. god.), porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića) Stipćević, Kotor Stirić, Kotor, po nahočetu Stitar, u Paštrovićima porijeklom iz Štitara (Rijeka Crnojevića) Stiti = Štiti, u Kotoru Stitić, Herceg-Novi Stjelović (Vujičić), u Koćima (Kuči), doselili se iz Rovaca (Podgorica) Stjepanov, Banjani (Nikšić) u 16. v. Stjepanović, Njeguši (Cetinje), Buljarice (Paštrovići), Ceklin (Rijeka Crnojevića) i kao: Stipanović; kod Nikšića, 1695. god. Stjepančević, i kao: Šćepančević, Brajići (Budva) Stjepin, Salč i Krute (Ulcinj) Stjepović, u Paštrovićima Stijepović, Banjani (Nikšić) Stjepović, u Bečićima (Budva) ogranak Bečića Stjepčev, vidi: Stjepčević
Stjepčević, Optočići (Crmnica), pa jedni pređu u Lastvu Grbaljsku, drugi u Rustovo i Čelobrdo (Paštrovići) 1890. god. i kao: Stjepčev; u Gornju i Donju Lastvu (Tivat) doseljenici iz Hercegovine Stovrag, Bukovice (Kovačevići), Pljevlja Stogrivić, Ograde (Dražojević), Lješkopolje, a ranije Draževac Stožinić, ogranak Radulovića iz Kolašina prešli 1830. god. u Sirovac (Uskoci), Drobnjak, porijeklom iz Komana (Podgorica); u Morači su potomci Bogićevi; Mojkovac Stoinić, u Zetu iz Spuža (Bjelopavlići) Stoišić, u Peraškim naseljima (Boka Kotorska) Stojadinović, Župsko Polje (Vilicka), Prijepolje, ogranak Vukovića iz Morače (Kolašin). Ima ih u Podgorici Stojaković, Brajkovac (Šumadijska Kolubara), ogranak Čarapića iz Kuča, od njih su Stojanović, područno Stojanac, Herceg-Novi Stojanović, uz rijeku Bresticu (Piperi); Baći (Piperi), istorodni sa Vukotićima i Mećikukića, označavani kao: Baći; Nikšić; Cetinje; u Gornjoj Morači srodnici Dragovića; Danilovgrad i Orja Luka, ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); Pažići (Bjelopavlići) i kao: Stojanović - Brdar; a u područnom Zagaraču i kao: Stojanović - Lulaš; Utrg (Crmnica); Gornjacima (Boljevići), srodnici Lukšića i Jova (Lekića); Orasi (Lješkopolje), Podgorica, srodnici Pejovića i Đurovića; Limljani (Crmnica), došli iz Cuca, pošli u Ulcinj; u Podgorici, vidi: Kukavčević; Gornje Selo (Sotonići), Crmnica, grana Mitrovića; ogranak Radojevića (Marojevića), grana Vojkovića u Ćeklićima, doseljenika iz Zete. Od Stojanovića ima u Mostaru, Kruševicama (Herceg-Novi), Gornjem Polju (Nikšić), Donjem Podrinju, ''u Gluhom Dolu (Crmnica), kao: Ćeklić''; Bistrica (Zeta); Brajići (Budva) ''iz Stare Crne Gore'', od njih su u Budvi, Ulcinju, Herceg-Novom (od 1892. god.), jedni su odselili kao: Brajić; Čeoča glava (Trešnjevo), Andrijevica, grana Lopoćana; Danilovgrad; Donja Bukovica i Kosorići (Šavnik), ogranak Lijovića, grana Kosorića; Ulcinj 1887. god.; vidi: Stojaković, na Ponarima i Bistrici (Zeta), ogranak su Stanišića sa Njeguša (Cetinje); Šipačno (Nikšić); Staro Selo (Župa Nikšićka); Srbina, HercegNovi; u Vasojevićima ogranak Laketića, grana Lopoćana; Ropa (Sopot), Šumadija ranije Nedić iz Crne Gore Stojanovići u Brajićima Stojanovići - Lulaši, bratstvo u Zagarču "Stojanovići", rod u Zagarču Stojanovići, bratstvo u Orasima Stojanovići, bratstvo u Crmnici Stojanovići, bratstvo u Sotonićima Stojanovići, staro bratstvo u Limljanima Stojanovići, bratstvo Pričelje - Stijena piperska Stojić, Lipovac (Aranđelovac), porijeklom iz Pješivaca; Podkupić (Pješivci). Od njih su u Danilovgradu, Podgorici, Nikšiću, Glasincu, Srbiji i Orahovinama (Pljevlja); Godljevo (Kosjerić), ogranak Gagovića iz Pive Stojićević, Mačkovo (Pocerina), Šabac, doseljenici iz Miloševića (Šavnik), jedni kao: Osmajić Stojka, Široke (Krajina), doseljeni iz Zadrmlja (Albanija) Stojkić, Čevo (Cetinje), vidi: Šabanović u Vraki i tu jedni iz Lješanskog područja; u Podgoricu došli iz Zete Stojkov, starinci u Boki, od njih su u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj); Radojevo (sjeverni Banat), iz Crne Gore Stojković, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Ćorojevića pa u Skadar (Albanija); Herceg-Novi, pa (u 16. v.) u Baošiće, Đenoviće, Zabrđe i Ljušticu (Tivat); Risan, područni Morinj; Kotor; Kod Gusinja i toj varoši i Plava došli od Bijelog Polja (Polimlje); grana Lopoćana u Vasojevićima Stojnić, Batkovići (Pljevlja) Stojović, u Bjelopavlićima, ogranak Vukšića; Pelev Brijeg (Bratonožići), od kojih su u Krnjicama (Krajina); u Zetu iz Ceklina (Rijeka Crnojević) drugi u Zetu ogranak Raičevića Stojovići, bratstvo iz Gostilja, Bjelopavlići Stojčić, Nikšić Stojšin, Komoran (Plav) u 14. v.; Ćeklići i Njeguši (Cetinje) u 16. v. u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), iz Crne Gore, ranije Arsen (Srsin). Vidi: Markov Stokić, Vagani i Krajčenović (Pljevlja) i kao: Stakić Stokuća, u Podgorici
Stolica, Kotor; u Nikšićkim Trepčama i kao: Manojlović, Tupan (Banjani), Granice (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova (Nikšić) Stolić, Kotor, Bar Storf, Kotor Stočević, Cetinje (1858. god.) došli iz Stoca (Hercegovina) Stočić, Bobovište uz Skadarsko jezero (Krajina), prešli u Albaniju Stočković, Sjenica, porijeklom iz Kuča, ogranak Ivanovića Stošković, Trojice (Pljevlja) 1761. god. Stošović, Prijevor (Višegrad), ogranak Bajagića iz Pive Stradić, Kotor, po nahočetu Strainić, Rogami (Piperi), od kojih su u Mačagaj (Čapo), Argentina Straisalić, u Podgorici Straković, Budva Stratiko, Topla, Herceg-Novi Strahinja, Zagoram (Grbalj), starosjedioci; Kotor; Utrg (Podgora), Crmnica; Budva Strahinjić, Malena Banjska (Kosovo) oko 1389. god. potomci Nazrin bana 1389. god.; srodnici Kosovčića u Drobnjacima; Kubasi i Bigovo (Grbalj) u 17. v.; u Bjelopavlićima potomci Bana Strahinjića. Od njih su u Dljinu (Donje Dragačevo), Srbija i kao: Ćebić, Radisavljević, Pantelić (Bujanić), Jovanović i rođaci Rogošić, Gavrilović, Petrović sa ogrankom u Ratarima: Teofilović, Simonović, Nikolić (sa Đovalaković), Jašović (Marinković), Vučećević, Alkeić, Sretenović i Ristivojević Stratimirović (vidi: Bogić), u Ulcinju 1391. god.; Kulpin i Zmajevo (Ker), Bačka i kao: Bogić, ranije i kao: Strašimirović - Balšić, Stratimirović a u Herceg-Novom i kao: Stratinović, odakle su prešli u Kulpin (Bačka); Srbina i Podi, Herceg-Novi Strašimirović, vidi: Stratimirović Strvinić, Poblaće (Pljevlja) Strevhaska, u Crnogorskom primorju Streit, Herceg-Novi Strelica (Tomović), iz Golije (Nikšić) pošli u Moraču (Kolašin), pa jedni odu u Srbiju Strehović, u Anamalskom polju (Selišta), Ulcinj Strešić, Igalo, Herceg-Novi Strikić, u Podgoricu došli iz Zete Striković, ranije: Vukićević, u Stubici (Pješivci). Od njih su u Svetozarevu (Srbija); Bijela, Ograde Jovića, Pljevaljsko polje (Meštrovac); Dobrikovo (Bijelo Polje); Kraljevo (Srbija); Bijeloj (Šavnik); Nikšiću; Riđanima (Nikšić) 1901. god. Strikovići, bratstvo u Gornjim Pješivcima "Strikovići", rod u Gornjim Pješivcima Strilić, Podgorica Strinić, Šama, Bjelostavica (Zeta) i Goričanima, ranije Jusić, kasnije Efović i Mandić u Podgorici; Nikšić Stricel, Herceg-Novi Stričević, Đenovići, Herceg-Novi i kao: Strnčević; Peraška naselja došli iz Konavala Strmenović, Prošćenje (Mojkovac) Stroganov, Praskvica (Paštrovići), došao iz Rusije (monah), ostao do kraja života Strosalić, potomci Malonšića i kao: Strisalić u Kosiću (Bjelopavlići) i u Zagaraču (Danilovgrad) Strugalo, u Podgorici Strugar, Strugari, Ulići, Dodoši, Meteruzi, Mraceljima, Dušićima, Rvaši (Rijeka Crnojevića) i Zabjelo (Zeta). Porijeklom iz Pipera, ranije Liješević. Od njih su u Cetinju, Podgorici, Ulcinju i kod Mojkovca Strugonja, Bar i Kotor Strujić, Pljevlja 1881. god.; Maoče i Prenćani (Pljevlja) Strukanović, Đuraševići (Grablj) i Perast Strukar, prispjeli u Šumadiju iz Pipera, koji je nosio struku Strum, Bar Strunjaš, ranije Savić, grana Srbljanović, u Bijeloj (Šavnik), Vranješkoj dolini (Bijelo Polje), kod Mojkovca, Maoče i Potpeće (Pljevlja); Kriva Reka (Čajetina); Starom Vlahu, najranije su se prezivali Tomić Stubličević, Podgorica
Stubo, vidi: Sijerić Stubović, Herceg-Novi, po nahočetu Studen, Peraška naselja Studenović, Kotor 1440. god. Stumberger, Baošići, Herceg-Novi porijeklom iz Šmarja, pri Jelašah (Slovenija) Stupa, Orašani od Rijeke Crnojevića prešli u Đinoviće (Kosijeri), Cetinje Stupar, Cerovo uz Obošticu (Pješivci); Pljevlja (1912. god.) i područna Lever Tara Stupnikar, Bar Sturin, Cetinje Sturić, Kotor, po nahočetu Stuhec, Kotor Sćepančević, Bjelaševina (Cetinje) u 16. v.; u Brajićima (Budva) i kao: Šćepančević, doseljenici iz Stare Crne Gore Sćringer, Budva Sćuit, Budva Suanis, Budva Suarbat, Budva Subašić, Bobovište (Krajina), iz Kastrata (sjeverna Albanija); Kumbor (Kotor) Subašinović, Bobovište (Krajina) Subotić, Brčeli (Crmnica), od kojih su u Grblju; Ledenice (Risan) i Grahovu (došli 1650. god.) iz Čeva (Cetinje). Od njih su u: Risnu, Kotoru, Glavatima (Tivat), Banjanima (Nikšić), HercegNovom, Cetinju, u Obiliću (Kosovo polje) iz Boke Kotorske; Gornje Ledenice (Risan) Subotići, bratstvo u Brčelima Subotići, bratstvo s Ledenica u Boki - porijeklom iz Vrbe kod Gacka Subraimović, Mali Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina) Subrašnović, Bobovište i Mali Ostros (Krajina) Sudar, Pljevlja 1870. god.; Nikšić; Podgorica Sudarević, Nikšić Sudigija, Kosići (Bar) Suduta, u Kotoru 1396. god. Suća, vidi: Suđa, Kotor Suđa, Paštrovići Suđić, ranije: Junković, grana Lovača = Glavača u Paštrovićima Suergucović, Paštrovići 1398. god. Suiković, Herceg-Novi Sujić, Pljevlja Sujković, Koće (Kuči) i kao: Nuculović, zatim: Redžić, Mekulić (Mekulović), Ulić (u Gusinju), Šerkinović, od kojih su kasnije u Plavu Sujović, Lješkopolje i Balabani (Zeta); Tuzi Sujovići, muslimani sa Krusa Suka, Ulcinj; Kotor Sukal, Krute (Ulcinj) Sukalić, Vladimir (Ulcinj) Sukanović, Jasen i Stabna (Piva); Đuraševići (Tivat), vidi: Stukanović Sukar, Kotor Sukić, Pljevlja 1877. god.; Nikšić 1877. god. Suknović, Orah (Piva), srodnici Ruđića, Božovića i Gagovića. Od njih su u Bosni; u Vasojevićima, ranije Rugovac, kod Gusinja, grana Klimenata Suknovići iz Pive (Stabna - zasel. Jasen), starosjedioci Suković, Bukovice, Vladanja, Vranj, Tuzi (Zeta), potomci Kajoša iz Dinoša (Grude), Tuzi Suktar (Suktari), Herceg-Novi Sukulić, Vladimir (Ulcinj) Sula (Sulić), Gorani (Ulcinj) iz Kuča Sulagija, u Kosićima (Primorska krajina) doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija) Sulatić, Herceg Novi Sulever, Žabice (Hercegovina) ogranak Gaćina, vidi: Gaćinović. Porijeklom od Herceg-Novog Sulejmanaga, Ulcinj Sulejmanović, Bar Suletić, Budva
Sulić, vidi: Sula Suličić, Bar Sulmujović, Tijana (Primorska krajina) Suloalo (Suljoalo), Ulcinj Sulović, Bušince (Kosovska Kamenica), porijeklom iz Kuča; Mide (Ulcinj) Sulja, Ulcinj; u Skadru i Tirani (Albanija), iz Crne Gore Suljević, Nikšić; Gostinja, Kanje i Lozna (Bijelo Polje) Suljevići, selo Kanje kod Bijelog Polja Suljić, Nikšić; kod Novog Pazara, porijeklom iz Kuča Suljković, Berane Suljović, kasnije: Nurković, u Seoštici (Rožaje), ranije u područnoj Lučici Suma, Paštrovići (u 13. v.) porijeklom iz Sume (Albanija) Sumović, Mide i Kosići (Primorska krajina) Sunara, Herceg-Novi Sundetić, Kotor Sundečić, Risan i Kotor; Golinjevo (Livno), Bosna, doselili se ispod Trebjese (Nikšić), ogranak Šundića Sunder, Meljine, Herceg-Novi Supić, Smriječno (Piva), ogranak Varezića iz Žabljaka (Drobnjak), ranije Njeguš iz Njeguša, Vrbe i Bjelica (Cetinje) Surjan, Podgorica Surović, Podgorica; Plav (1870. god.) i okolina (1890. god.) ogranak Osmanćevića (Đuričana) porijeklom od Đuraševića, iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Suruliz, Pljevlja 1851. god. Surutka, Dabovići (Crmnica), ogranak Vulića odseljenih u Mrkojeviće (Crnogorsko primorje); u Podgorici Susić, Joševice (Risan) Suta, u Zeti, Sutorini i Spiču (Primorje) pa u južnu Italiju Sutvarić, Kotor, po nahočetu Suterinić, Herceg-Novi, po nahočetu Sutović, iz Ciknića (Fundine), Kuči u Cikniće (Glavatoviće), Grbalj, ogranak Glavatovića; kod Rožaja, ranije Zejnelagić iz Selaca (sjeverna Albanija) Suton, u Podgorici Sutonić (Sutović) ranije: Ciknić, iz Kuča, kasnije Glavatović; u Zeti, Podgorici, Kučima i drugdje Sutorčić, Herceg-Novi, po nahočetu Suhić, Podgorica Suhor, Kotor Suč, Kotor Sučić, Nikšić Suša, u Nikšić došli iz Mostara Sušić, Gornji i Donji Kazanci (Golija), Nikšić, jedno vrijeme u Čarađu. Od njih su u Garevu (Gacko). Od njih su Nikolić (Sušić) u Goliji i Nikšiću; Herceg-Novoi, po nahočetu; Jošanice i Kuti, Herceg-Novi, došli iz Petrovog Dola (Stara Crna Gora) kao: Uljarević, oko 1687. god.; Cetinje Sćringer, Budva Sćuit, Budva Sforcan (Svorcan), u Oputnim Rudinama, Nikšić
V
Vabić, Baošići, Herceg-Novi; u Nikšiću Vavis, Podgorica Vavić, u Kruševicama, Herceg-Novi; u Nikšiću Vaga, Herceg-Novi Vagas, i, Kotor 1350. god.
Vagner, Herceg-Novi Vadić, Herceg-Novi, po nahočetu Vadotić, Podgorica Vadjon, Berane i Budva Vajat, Nikšić Vajdić, Herceg-Novi Vajzović, Pljevlja 1854. god. Vajmeš, u Šekularima (Vasojevići) Vajmeši u Šekularima (Gornji Vasojevići) su Drobnjaci! Vajmeši i Babići su Ćetkovi potomci. Vajmeši su: Pantovići sa ogrankom Aleksići (prezime), Markovići, Ivovići, Milunovići, Devići, Miloševići sa Nedovićima, Radoševići i Đorđijevići. Vajmeši su i Stijovići (Brunčevići, Brunci) koji su ranije živjeli u Budimlji. Babići su: Babići, Đorovići, Tomovići i Mlađenovići. Slave Đurđevdan, a prislužuju sv. Iliju. Ovim bratstvima su rod Asovići iz Donje Ržanice i Šekularci iz Gornjih Sela. Izvor/ prenijeto iz knjiga: Blaža Ralevića – Kaludra 1676 – 1976, Beograd 1976, i Mirka Raičevića – Gornja sela, naselja i stanovništvo, Beograd 1994. Vajner, Kotor Vakleš, u Kotoru Vaknituki, Kotor Vala, Herceg-Novi Valac Gornjevuk, predak bratstva Gornjevuka u Dobrskom Selu Valengino, Herceg-Novi Valentin, Ulcinj Valentinović, Kotor 1534. god. Valentinčić, Kotor Valenčić, Kotor Valeri, Budva Valetić, Herceg-Novi Vales, Kotor Valijero, Kotor Valosenjori, u Šasu (Ulcinj) Valčić, Kotor; Budva Valšić, Kotor Valjato, u Baošićima, Herceg-Novi Valjari, rod u selu Bioskoj u Užičkoj Crnoj Gori Vamović, Bes, uz Skadarsko jezero, porijeklom su iz Bratonožića Vanacek, Kotor Vandup, kod Mojkovca Vanđević, u Kotoru iz Crne Gore Vanid, Herceg-Novi Vanis, vidi: Vano Vano = Vanis, Bar Vancek, Kotor Vaporić, Kotor Varaga, u Potarju (Mojkovac), potomci su saskih rudara iz 13. v. Varagić = Verović, iz limske doline preselili se oko 1700. god. u Krivak (Dragačevo) u Srbiji; Podgorica; Nikšić; iz Pitomine (Žabljak), u: Lekovine (Bijelo Polje), Arilje (Užice), Kragujevac i Beograd, svi u Srbiji Varajić, Nikšić Varajići, nekada su živjeli u Čevo kod Cetinja a poslije oslobođenja Nikšića od Turaka prešli su u Ozriniće (Turjača). Žive u gradu Nikšiću, tri porodice u Beogradu i jedna u Novom Sadu. Varvarić, Herceg-Novi, po nahočetu Varezi iz Pive (Smriječno 5 kuća), doselili se na miraz izgleda iz Drobnjaka; slava: sv. Nikola Varezić, na Njeguše (Cetinje), i kao: Njeguš, preselili se u Drobnjak, odatle jedni u Smriječno (Piva), drugi u Žabljak (Drobnjak), u Vrbi i Čemernom (Gacko), kao: Supić; u Beogradu i drugim mjestima
Varošković, Herceg-Novi, po majci Vasa, u Pistulama (Ulcinj); u Sutomoru kod Bara porijeklom su iz Albanije Vasga, i kao: Voka, Bar Vasekić, Mojkovac Vasel, Kotor Vaser, Kotor Vasiljević, Koleško i Crgovo (Nevesinjsko polje), iz Banjana (Nikšić), Njeguši (Cetinje) u 14. v., ogranak Ivaniševića iz Njeguša (Cetinje), preselili su se u Petroviće (Nikšić), oko 1600. god. u Viluse, od njih: Nikšić, Srbiju, Beograd; Kotor (1399. god.) i odatle jedni su se preselili u Dubrovnik, rodonačelnik im je Vasili iz Kotora; Brskovo (Mojkovac); Bjelopavlići u 16. v.; Kotor (1299. god.) prvo kao: Basila, pa 1399. god. kao: Blašlević i kasnije: Vasiljević; Morinj i Ubla (Risan); Danilovgrad; Podi, Srbina i Jošica, Herceg-Novi; Risan; iz Pive su se preselili jedni u valjevski kraj (južna Srbija), drugi u Stepen (Gacko); Berane 1871. god.; Jošice (Kamenari), Risan posebno lokalno prezime, drugi su se doselili iz Ubala i Đenovića, Herceg-Novi (u 17. v.) pa jedni pređu u Kotor; Stepen (Gacko), ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić); Oko 1879. god. iz Rovaca su se jedni preselili u Gajtan (južna Srbija); Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad); ogranak Čalambaba, iseljenih iz Vasojevića u Šaronje, pod Golijom; Bjelopavlići 1549. god.; Riječani (Nikšić); Jablanovo Polje, Jablanica u južnoj Srbiji, porijeklom iz Kuča; Barajevo (Lipovica i Glumčevo brdo), Šumadija i kao: Topalović, porijeklom od Nikšića (Crna Gora); Baroševac (Šumadija) iz Crne Gore, bliži Petrovićima (Karađorđevićima) u Topoli i Mihailovićima u Zeokama (Lazarevac) Vasiljevići (Zagorčani), bratstvo u Markovini Vasiljevići, bratstvo u Musterovićima Vasiljevići - Samardžići, bratstvo u Krivošijama Vasiljić, Kotor Vasić, Gorana (Ulcinj); Bar; ogranak Adžića iz Pive preseljeni u Lukavicu i Moćevine (Sarajevo); Bistrica (Mojkovac), porijeklom su iz Bajica (Cetinje). Odatle su se jedni preselili u Užičku Požegu; Ropočevo (Šumadija), ranije: Živković, porijeklom od Kolašina (Crna Gora) Vasići, rod u Užičkoj Požezi Vasković, Kostić i Lončanik (Valjevo), oni su ogranak Inđića iz Kuča; Bjelice (Oputna Rudina) Vaslikov, Cetinje Vaslić, ih, Ulcinj 1869. god. Vasović, Prijevor (Grbalj), 9-14.v starosjedioci; Iseljenici iz Velike i Gornjih Sela (Vasojevići), u Ropočevo i Popoviće (kosmajski kraj), kasnije kao: Arsenijević, Marković, Stevanović, Jeremić i Ranković; grana Laketića u Vasojevićima; Budva; grana Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Štirnom (Piva), pa jedni dalje u Zarožju, Sokolac (Srbija), a u Gacku i kao: Zvizdić, u Nedžarićima (Sarajevo), vidi: Gagović; Paštrovići; Medun (Kuči); iz Ostroga (Bjelopavlići) odselili su se u Vučjak (Novi Pazar); Podgorica; Polja i Žari (Mojkovac); potomci Novljana, iz Banjana, odselili su se: jedni oko 1800. god. iz Petrovića (Banjani) u Polja (Mojkovac), a drugi u Drobnjake, najbliži su im područni Đurići i Vukojevići; Vijenac, Ranče i Rudinice (Pljevlja), porijeklom su iz Vasojevića; iz Vasojevića odseljeni u Grab (Donje Dragačevo), Srbija; u Lijevoj Rijeci (Podgorica) Vasovići iz Pive (Budanj 7 kuća, Brljevo 13 kuća), potiču iz Banjana iz s. Petrović ; slava: sv. Arandjeo Vasojević, Kotor 1475. god.; ogranak iz Lopata (Podgorica), odseljeni u Boljevac (Beograd) i Novi Sad; Gornje Polimlje, kasnije plemenski naziv. Od njih su u Sandžaku; Gornji Bihor (Bijelo Polje). Odatle su se jedni naselili u okolinu Peći (Metohija); Ulcinj 1892. god.; Baošići, Herceg-Novi Vasos, ogranak Brajovića, iz Bjelopavlića preseljni u Grčku i kao: Brajović - Mavrovynitos Vasta, i kao Voka, kod Ulcinja Vata, Štoj (Ulcinj) Vatić, Tuzi; Kotor, po nahočetu Vaton, Kotor; Zatrijebač (Kuči) rod Ljušđurovića iz Gruda Vatrić, Herceg-Novi, po nahočetu Vatrićević, Bjelopavlići Vaćelik, Kotor Vaca, Kotor
Vaška, Herceg-Novi, po nahočetu Veber, Herceg-Novi; Kotor Vegerer, Tivat Vegović, Kotor, po nahočetu Vezirović, Nikšićka i Busak (Nikšić) Veiner, Paštrovići Veinkof, Kotor Veja, Mratinje (Piva) Vejan, Njeguši (Cetinje) Vejnilagić, Herceg-Novi, doselili se iz Berana 1896. god. Vejsilović, Bijelo Polje Vejsović, Andrijevica 1900. god. Veković, Frutak (Danilovgrad), srodnici Staljenovića; Lužac (Berane), ogranak Đuraševića, označeni i kao: Đurđevac. Porijeklom su iz Rovaca (Podgorica); Seoca (Andrijevica), ogranak Folića Vela, Budva Velagić, Podi, Herceg-Novi Velaj, Štoj (Ulcinj) Velaš, Herceg-Novi Velašević, grana Mitrovića na Granici (Bjelopavlići); Podgorica Velević, Cetinje Veliagić, Ulcinj 1884. god. Velija, Podgorica 1523. god. Velijević, u Medaniće (Gacko) došli iz Nikšića (Crna Gora) Veliman, iz Krajine sišli u Muriće, uz Skadarsko jezero; Dragačevo (Srbija) i kao: Arnaut i Arnautović, porijeklom su iz Velike (gornji Vasojevići) Velimirović, Seošice (Bratonožići), pa odatle u Zagarač (Danilovgrad). Oni su potomci Radmana iz Bratonožića; Danilovgrad; Vir (Bjelopavlići), ogranak Đurovića, grana Matiješevića iz grupe Pavkovića (Bubića); Podgorica; Cetinje; Pritot (Srbija) i kao: Popović Velimirović, u Sibiru i Medisonu (Sjedinjene Američke Države) Velimirovići (Đurići, Radmanovići), bratstvo u Podnopolju Velić, Orahovica (Risan), najstariji naseljenici; Kotor; Mide (Ulcinj), vidi: Veljić Veličanin, ogranak Petrovića u Velici (Plav) u 19. v., odatle su se preselili u Suvi Do (Novi Pazar) Veličković, Nikšić; Njegnjevo, Oluje, Jablanovo i Prenćane (Bjelice i ''Vrh iz Brda'') bjelopoljsko područje; Rasova (Bijelo Polje) Velidžiknić, ogranak Raketića (Lopoćana) u Vasojevićima Velišević, Onogošt (Nikšić) 1458. god.; Iz Čeva (Cetinje), jedni su u Petrovom Selu, na Miroč planini Velikan, Kotor 1200. god. Velović, Crmnica u selima Boljevići i Godinje i kao: Veljović; ogranak Vujovića u Ćeklićima (Cetinje); Kotor; Bes i Gorana (Ulcinj); Tuđemili (Bar), doselili su se iz Limljana (Crmnica); Bar Velovići, muslimani u selu Karuču Velovići (Vujovići), bratstvo u selu Ublu Velovići, bratstvo u Boljevićima Velojević, Pješivci u 15. v. Velčić, Kotor; Dobra Reka (Plav) Veljević, Piva, iz Bosne, drugi na Mojci Veljekrajci (Veljokrajani, Veljekrajani), bratstvo u selu Veljem Kraju Veljić, Babino i Dolac (Berane), porijeklom su od Bukmira (Bratonožići), srodni susjednim Vujovićima, Latićima i Uremovićima Veljić, lić, područje Bistrice (Bijelo Polje); Vladimir (Ulcinj) Veljković, ogranak Bulatovića, iz Rovaca odseljeni u Kišicu, Bihor, i Biševo, Grižicu i Bijelu Crkvu (Rožaj), kao: Bulatović; Bar; vidi: Veljović Veljović, Ćeklići (Cetinje); ogranak Bulatovića, vidi: Veljković. Od njih su i u Crnokrpama i Bašči (Rožaje), a jedni i u Rastovnici (južna Srbija); Pelev Brijeg i Boljesestra (Bratonožići). Od njih su u Podgorici; ogranak Makojevića. Od Nikšića su se preselili u Guberevo (Nova Varoš); Boljevići (Crmnica) i kao: Veljović; Bes (Ulcinj), porijeklom iz Gruda (Tuzi);
Podbišće i Polja (Mojkovac), porijeklom sa Kosora (Kuči); Polja (Kolašin); Velika (Plav), porijeklom sa Kosora (Kuči); Plužine (Piva), porijeklom su iz Bosne Veljovići, iz Grizića kod Rožaja Veljokrajac, vidi: Vemić Veljčaj, pa i Memčaj i Memčević, Zatrijebač (Kuči) Vemić, Bukovica, Zaljug i drugdje u Drobnjacima, pojedini su se odselili na Glasinac (Romanija), ogranak Žugića, iz grupe Milanovića (Novljana), doseljenih iz Banjana (Nikšić); Velji kraj u Njegušima (Cetinje), označeni i kao: Veljokrajci Venedeti, Budva Vendramio, Paštrovići Veni, Kotor Venier, Paštrovići Venerio, u Kotoru 1488. god. Vencel, Kotor Venturina, Kotor Veragić, Bliškovo (Bijelo Polje) Verban, Kotor Vergović, Borkovići (Piva) ogranak Delića, od njih su bili na Cetinju Veresija, Ćebalije (Pljevlja) Vergo, da, xta, Kotor Vergovići iz Pive (Liječevina-Brijeg 1 kuća), od Delića iz Borkovića; slava: sv. Jovan Verizović, Nikšić i Župa Nikšićka. Jedni su se preselili u Skadar Vernac, a, i, Budva; Herceg-Novi Vernoza, Kotor Veron, Škaljari (Boka Kotorska), ogranak Škaljorina iz grupe Grgurovića, vidi: Veroni Verona, Prevlaka i Prčanj (Kotor) 1167. god.; Budva i kao: Ferona; Meljine, Herceg-Novi; Mratinje - Piva; vidi: Veroni Veronez, i, Bar; Cetinje 1871. god. Verones, i, Bar Veroni, Gornja Lastva (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Verona, porijeklom su iz Italije; Kotor; Herceg-Novi Verstavčević, Lješevići (Grbalj) 9 - 14. v. Vertović, Piva, grana Delića Verun, Mratinje (Piva) Verusi i kao: Veruh, u Izbučnje, Zalut, Dušmanići i Čadinje (Pljevlja) Verusi iz Pive (Mratinje 1 kuća) doselili od Prijepolja; slava: sv. Luka Veruh, vidi: Verusi Vesel, Kotor Veseliković, Mažići (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; kod Mojkovca Veselinović, Piperi, jedni su se doselili iz Kuča, odakle su se drugi preselili u Novi Pazar; Mojkovac, ogranak Tmušića i odatle su se jedni odselili u Brodarevo i Tmušiće, kod Prijepolja; Kotor Veselić, Herceg-Novi, starinci, vidi: Šabović; Tušina (Šavnik), pa u Soleš kod manastira Dovolje uz rijeku Taru i otišli u Potpeće (Pljevlja) i u Nikšić, kao: Šabović i kod Prijepolja kao: Veselić Veseličić, Mažići (Pljevlja) doseljenici iz Drobnjaka Veselković, u Podgorici 1399. god. Veselović, Kotor, po nahočetu Vesković i kao: Đurđevac i Božović, u Vasojevićima. Ogranak Đuraškovića iz Rovaca; Zabrđe i Slatina (Andrijevica), oni su Srbljaci iz Gusinja; Berane, doseljenici iz Kostića, sa Bihora; Zagrade (Bijelo Polje), ogranak Božovića iz Kuča, od njihovih rođaka u Srđevicu (Bihor), Bijelo Polje, jesu i oni u Lušcu (Berane); Berane 1888. god.; Podgorica; Cetinje; Vrbica (Oputne Rudine), Nikšić Vesentini, u Kotoru Vesencini, u Kotoru Vesović, Seoca (Budva); Kusovac (Gruža Kragujevačka), doselili su se iz Boara, sa Bihora (Bijelo Polje); Borač, Gruža Kragujevačka, doseljeni iz Bjelopavlića, kasnije kao: Dimitrijević, Đoković, Lukić, Milosavljević, Milošević i Topalović Vesnić, Buljarice (Paštrovići); Batkovići, Odžak i Potpeće (Pljevlja), porijeklom iz Nikšića, od
njih su kod Novog Pazara; Lješnjani, ranije: Vukčević u Vraku (Skadar) i Ponare (Zeta) Vetica, Pljevlja 1868. god. Vetula, ranije: Vuković i Podgoričanin, u Podgorici, a zatim prešli u Paštroviće i odande u Italiju kao: Podgoričanin i njihovi potomci: Vechia Vehnić, Njeguši 1595. i 1601. god. Vechia, i kao: Vetula, vidi: Vetula i Vuković (Podgoričanin) Veckovići, bratstvo u Bjelopavlićima Večeković, Slatina (Bjelopavlići) i područni Danilovgrad; ogranak Krivokapića iz Cuca, odseljeni u Skadar kao: Cucić Večerić, Herceg-Novi; Luštica (Boka Kotorska); Mrkovi (Grbalj) u 15. v. doselili su se iz Hercegovine Večerović, Previši (Kamenjača Kujundžića) na Ivici (Večerović njive), Drobnjak Večković, ogranak Krivokapića, iz Cuca. Od njih su i oni u Kosovom Lugu, Madežu i Danilovgradu (Bjelopavlići), pa odatle jedni preseljeni na Konjarnik (Beograd) i u Soko Banju Vešković, Kisjelica (Bratonožići); Zagarač (Danilovgrad) Vešović, ogranak Raketića iz grupe Lopoćana u Vasojevićima, pa i kao: Vuković, na Crnom Vrhu (Berane), na Cetinju i u Zagonji (Ulcinj), ovi su jedno vrijeme živjeli u Kučima Vivad, Kotor; Risan i kao: Vivat Vivaneli, Herceg-Novi Vivat, vidi: Vivad Vial, i, Kaljaj (kod Štoja), Ulcinj Vivian, Herceg-Novi Vid, Kotor Vida, Kotor i područni Trebjesin Vidaković, Ćeklići (Cetinje), iselili se u Momišiće i Tološe (Podgorica); Trnjine (Cuce), starosjedioci, jedni su se 1687. god. odselili u Podi, Meljine, Toplu, Srbinu i Trebjesinu, Herceg-Novi. Neki se spominju 1285. god. u Rudinama (Banjska visoravan), kasnije kao: Banjanin iz Drobnjaka; Štitarice, Dobrilovina, Lepenac i Prošćenje (Mojkovac), grana su Spajića iz plemena Nikšići, doselili su se iz Prekotarja; Drobnjaci, u Uskocima polovinom 19. v., nepoznato porijeklo; Budimlije (Višegrad), ogranak Knjaževića od Kolašina; kod Donjeg Kolašina (u Sandžak) doselili su se iz Ržanice (Vasojevići); Zagonje (Ulcinj), porijeklom iz Kuča; Kotor i kotorska naselja 1687. god.; Strip (Risan) Vidakovići (Crnogorci), bratstvo u selu Danićima Vidakovići, bratstvo iseljeno iz Trnjina u Boku i u Hercegovinu Vidakovići, bratstvo u bokeškim selima: Trebesinu, Savini, Podima i Srbini Vidanović, Herceg-Novi Vidijaš, Kotor Vidinić, Markovina (Cetinje) i Zagarač (Danilovgrad), srodni su im: Mandići, Mitrovići i Pavlićevići Vidić, Vilac (Bratonožići). Od njih su u Andrijevici, Podgorici i Nikšiću; Herceg-Novi, doselili su se iz južne Hercegovine u 17. v.; Budva, po nahočetu; Curovo (Pljevlja) Vidmar, Kotor; Nikšić Vidnići (Mandići, Mitrovići, Pavličevići), bratstvo u selu Markovini Vidović, Banjani (Nikšić) 15. v.; Grahovo (Nikšić); Ledenice (Risan); Ubla, Ljuta i Kuti (Krivošije); okolina Nikšića; područje Herceg-Novog; Perast i Risan (Boka Kotorska); Tivat, područna Lastva i Stoliv; Đenovići, Herceg-Novi; Kotor, 14. v.; Kotor 1195. god., naziv na zadnjim vratima crkve Svetog Luke; iz Banjana su se preselili u zapadnu Bosnu i područje između Pečuja i Arkanja (Mađarska), pa jedni i kao: Bošnjak Vidojević, Banjani, 15. v., jedni su se preselili u Gacko i okolinu, kasnije kao: Manjak i u Risnu; drugi u Prošćenje i Bjelojevicu (Mojkovac) i Tijanu (Pljevlja); iz Vasojevića odseljeni u Drenovu (Prijepolje) Vidosalić, Banjani 1469. god. Vizatili, Kotor Vizeale, i, Kotor Vizemano, i kao: Mikieli, Paštrovići Vizentini, Kotor Vizin, Prčanj (Boka Kotorska) i Lastva (Tivat), porijaklom su iz Istre, u 15. v. Vizomino, Paštrovići Vićarević, Limski Gradac 1402. god.
Vijedra, Risan Vik, Kotor Viksaović, Herceg-Novi Viktorović, Bistrica (Mojkovac); kolašinsko područje, porijaklom su iz Bosne Vikur, Kotor 1435. god. Viktura, Kotor Vilaret, i, Bobovo, Višnjica i Prenćane (Pljevlja). Srodnici su im Kitići, Nikitovići i Tešovići u područnom Zabrdju i Batkovićima Vilać, Dobrota (Kotor) Viliman, Ulcinj Vilić, iz okoline Pljevalja preselili se u Kablar (Užice); Brajićevi (Gacko), odeseljeni u Malinsko i Strug (Žabljak); Bezuje (Piva) Vilov, i, iz Korjenića (Trebinje) sišli u hercegnovsko područje Vilović (Virović), Budva i Kotor; Herceg-Novi; Murići (Donja Krajina) Vilotijević, ogranak Abazovića, Bezuje (Piva); Drobnjaci i Nikšić Vilotić, Nikšić. Kod Pljevalja: Bobovo, Višnjica, Zabrdje i Vitkovići i Prenćani, kao: Kruškonja i Stanković Viljri, Staro Selo (Župa Nikšićka) Vimer, Cetinje Vinarić, Boljanići (Pljevlja) Vinela, Kotor Vinzetić, Sutomore (Bar) 1903. god. Vinis, vidi: Vino Vinić, Bjelopavlići Vinkašević, Nikšić Vinkler, Kotor Vino = Vinis, u Baru Vinom, Mojdež, Herceg-Novi Vinković, Nikšić Vincek, Podgorica Vinčenica, Herceg-Novi, po nahočetu Viole, a, Lepetane i Kotor (Boka Kotorska) Virdakov, Nikšić Virđilio, Paštrovići Virijević, iz plemena Kuča, koji danas žive u Srbiji, a koji su porijeklom iz Vir Pazara. Prema nekim podacima, neprovjerenim, vode porijeklo od Mrnjavčevića preko Drekalovića i ono što je sigurno, nastanjeni su bili u Zečevićima u blizini Ibarskog Kolašina. Trenutno su nastanjeni na prostorima Kosova i Metohije i krajevima oko Aleksinca. Virt, Herceg-Novi Visenti, ni, cini, Kotor Visin, Prčanj (Boka Kotorska); Perast i Kotor, starosjedioci Visković, Pošćenje (Viskovina i Viskovića Gaj), davno su se odselili (Žabljak); Boka Kotorska 1799. god. Visoković, Cetinje Viscini, vidi: Visenti Vita, Kotor 1335. god. Vitaić, Kotor Vitali, Kotor Vitan, i, Piperi Vitani, vidi: Vitan Vitanović, Police (Risan) Vitarel, i, Bar Vite, vidi: Viti Vitez, Njivice, Herceg-Novi u 15. v. Vitezović, Piva, porijeklom sa Kosova. Iz Pive su se jedni naselili u Vitezoviće, Kosjeri Vitek, Kotor i Herceg-Novi Viti = Vito = Vite, Kotor
Vitić, i kao: Vatuša, Perast (Boka Kotorska) oko 1440. god.; Kufin (Bijela Smokva) Paštrovići, vlastela oko 1500. god. Šušanj (Bar); Sutomore (Bar) 1850. god. Vitko, vojvoda, predak Selištana i Zagorčana Vitković, kod Herceg-Novog (u 17. v.) doselili su se iz Hercegovine; Trebinjsko polje, starosjedioci, od njih su u Andjelićima (Bileća) i Mirušama (Nikšić). Srodnici su Mucovića i Kebeljića Vito, vidi: Viti = Vite, Kotor Vitojević, Cuce (15. v.) i kao: Vlatković Vitomir = Jović, Ridjane (Nikšić) i Budva (u 17. v.) a u susjednim Mainama; Herceg-Novi kao: Lombardić iz Bosne Vitomirov, kasnije: Vitomir, iselili su se iz Budve u Lopud (Dubrovnik) 1614 - 1667. god. Vitomirović, Nikšić Vitorović, Ridjane (Nikšić); Podgorica; Kotor i područna Ratiševina Vićentijević, Lever Tara (Pljevlja). Od njih su u Barzilovici (Šumadijska Kolubara), rodjaci Tomaša, Ivančevića i Dimitrijevića Vićković, Budva Vićović, vidi: Muzuguz Vic = Vici = Vicio, u Nikšiću Vicin, Budva Vicić, Budva Vick, Kotor Vicković, Zupci (Bar), starosjedioci; Budva; Zuganjci (Ulcinj); Cetinje; Herceg-Novi; Dobrota, Zabrdje, Lepetane, Kotor i Perast (Boka Kotorska), i Klinci (Grbalj); Vučji Do (Nikšić), a u Ćeklićima (Cetinje), i kao: Vučedoljanin ogranak Subotića, kasnije u Ledenicama (Risan) i na Cetinju; Bar Vickovići (Vučedoljani), bratstvo u Vučjem Dolu Vickovići, dio bratstva Vickovića u Vučjem Dolu Vicović, Cetinje Vičević, Kotor i Risan Višeslavić, Zeta (Zahumski knez do 931. god.) i dalje jedni njegovi u krajini (Prečista) i u primorju Višković, Viškovići u Mainama (Budva); Muo (Kotor) Višni, Prčanj (Boka Kotorska) Višnić, Herceg-Novi, po nahočetu Višnja, Pobrisijević (Mojkovac) Višnjevac, Krstac (Golija) porijeklom su iz Višnjeva Višnjići, bratstvo u Hercegovinip Višević (Zahumski), vlastela i na području Risanovića (Banjana) u Crnoj Gori Višnjić, grana Ninkovića, iz Drobnjačkih jezera (tamo iz Donjih Banjana); Ninko i Petko Ninković sa sestrom Višnjom uteknu u Banjane (Nikšić), pa predju u susjedne Viluse i Grahovo. Višnjin sin Jovan sa majkom predje u Goliju (Nikšić). Od Jovana su svi Višnjići (od prije 1651. god.). Od Višnjića jesu: Golijanin u Nevesinju i Bosni; Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i Mrdak = Mrdaković; vidi: Mrdak. U Rasovo (oko 1875. god.) doselili se iz Trešnjice (Zatarje). Od njih su u Nikšiću; Kuči, matronimik od Višnje. Ima ih u Kotoru kao: Bjeladinović; Crnuša u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), starinci i u Potkrajcima i Lozni (Bijelo Polje), iseljeni iz Rovaca u Brajkovac i Avruze (Kragujevac) kao: Višnjić, Petrović i Maksimović; grana Banovića iz Banjana (Nikšić) Vjekonić (Vitković), u Kotoru Vjeladinović, vidi: Višnjić Vjerda, Kotor Vjerla, Ulcinj Vjetrnak, vidi: Ivanac Vjetrović, Trešnjevo (Cuce) Vjetrošići, negdašnje bratstvo u selu Tospudama Vladav, Nikšić Vlade, i kao: Vulčinjo, u Ulcinju Vladečić, u Kotor su se doselili iz Venecije Vladimir, vidi: Predimirović Vladičić, Kotor
Vladisavljević, Piperi. Odseljeni u Bujačiće (Boječiće), Valjevo, srodnici Savića; Jasenik (Gacko) 1388. god. Od njih su se 1699. god. jedni preselili u Boku Kotorsku Vladislav, sin Ivana Borojevića, predak bratstva Lajislajića - Ivanovića Vladislavić i Vlaislavić, Ostrog (Bjelopavlići) i kod Herceg-Novog. Porijeklom su iz Gacka (Hercegovina), u Banjanima (Nikšić) kao: Vladislavić - Dučić Vldaica, Paštrovići Vladnić, Zabrdje i Luštica (Boka Kotorska), starosjedioci; ima ih i kao: Vladović; HercegNovi Vlado, Kotor 14. i 15. v. Vladović, Boka Kotorska, vidi: Vladnić, Nikšić; Donji Manastir, Kosjeradići, Velji Do i Zanugline u Bjelopavlićima 1666. god.; Paštrovići Vladojević, Grahovo (Nikšić) 1399. god. vidi: Vujčić; iz Banjana su se preselili u Drobnjake, kasnije Rakaetić u Dobrim Selima (Šavnik) i u Nikšiću; Nikšić 1276. god.; Ozrinići (Čevo), Cetinje u 15. v., Njeguši (Cetinje) 1445. god. Vladopijić, u Kotoru Vlaislavić, vidi: Vladislavić Vlaišić, Kotor, po majci Vlaćević, cetinjsko područje Vlajković, Bukovik (Arandjelovac), kao: Ivović, ranije Crnogorac, krajem 18. v. doselili su se iz Bjelopavlića Vlaović, Rudinice i Polja (Mojkovac), porijeklom su od Vlahovića iz Rovaca; Štitarice (Mojkovac), porijeklom su od Dulovića iz Gornje Morače; Majstorovine (Bijelo Polje); Sutorina, Prijevor i Mojdež, Herceg-Novi, porijeklom iz Hercegovine; Kotor, doselili su se iz Dubrovnika Vlas, i, kao prezime srijeće se u poveljama srednjeg vijeka, Nikšić i Cetinje Vlasi, staro romansko stanovništvo po Crnoj Gori Vlasočev, Štrpce i Lipljan (Kosovo), porijeklom su iz Bjelopavlića Vlastelinović, Plana (Bileća), jedni su prešli u Muževice na obroncima Njegoša, kao: Šaranac = Šarenac, a u Bjelopavliće kao: Raspopović = Popović = Radović, otišli u Planu (Kolašin), razgranali se i preselili u Drobnjake; na lijevoj i desnoj obali Tare i od njih je pleme Šaranci. Razgranalo se u niz prezimena na širim prostorima; okolina Nikšića oko 1690. god. od kojih su u Perastu (Boka Kotorska); kod Cetinja u 17. i 18. v.; uz rijeku Taru, kod Kolašina; Risan, potiču iz Trebinja; Kotor; Prevlaka (Djuraševići), Tivat; Vrela (Cetinje); Risan Vlastelinovići, staro bratstvo na cetinjskim Vrelima Vlastelinovići, negdasnje bratstvo u Risnu "Vlasteličići" (Vastelinovići), iz Risna Vlatko, Herceg-Novi Vlatković, potomci Malonšića u Bjelopavlićima 1492. god.; Cuce u 15. v.; Trebinje (Hercegovina), ranije: Milojević, iz grupe Ratkovića, iz Trešnjeva (Cuce); Šišići (Grbalj), starosjedioci; u Banjanima (Nikšić) 1379. god.; Ulcinj, 1896. god. doselili su se iz Djenovića, Herceg-Novi Vlaćević, Miruše i Viluse (Nikšić) Vlah, Cetinje i Herceg-Novi; Buljarice (Paštrovići) kao: Vlahović, 1685 - 1704. god. Vlahić, Herceg-Novi Vlaho, Herceg-Novi Vlahović, potomci plemena Nikšići u Župi Nikšićkoj, grana Trebješana (Nikšić), od njih su u Trmanju i drugim naseljima Rovaca i okolini Mojkovca, Bijelog Polja i Berana i kao: Vlh i Vlaović; u Balčaku i Konjarniku u Šumadiji; u južnoj Srbiji, Paragovu (Novi Sad) i Bačkoj, gdje i kao: Vlaović; Ulotina (Andrijevica). Jedni su se odselili u Boliviju (Južna Amerika); Konjuhe (Konjusi), Andrijevicu, ogranak Kastratovića; Vojno Selo (Plav) 1906. god.; HercegNovi; vidi: Vlah; ogranak Smolovića u Drobnjacima, doseljenici, preko Tare, jedni sišli u Moraču; u Višu (Bjelopavlići), ogranak Djurovića, Lješnica (Bijelo Polje); u Kotoru; Sopoćani (Crmnica) i kao: Laović; Bar; u Podgorici iz Rovaca, Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Bulatovića; Peć (Metohija); kao: Vlh u Buljarici (Paštrovići); vidi: Vlah Vlahović ('Laović), bratstvo u Sotonićima Vlahovljak, Boljanići (Pljevlja) Vlačić, Police (Tvrdoš), Huli u Hercegovini, grana Polaka, porijeklom iz Ridjana (Nikšić), iz grupe Kolaka, ima ih u drugim djelovima Crne Gore i u Podgorici; vidi: Popovac
Vlašić, Kotor i područna Dobrota Vlašković, Buronje, starinom iz Metohije Vlh, vidi: Vlahović Voglić, Ulcinj Vognato, Petrovac na Moru Vogner, Kotor Vodali, i kao: Vodalović Vodalije (Vodale, Vodalovići), dio bratstva Punoševića u Njegušima Vodalovići (Odalovići), bratstvo u selu Glibavcu kod Nikšića Vodalovići, prvobitno prezime bratstva Odalovića Vodić, Herceg-Novi, po nahočetu Vodovar, Šobajići (Bjelopavlići). Od njih su u Dobrim Vodama (Bar); Zvečevo (Krivošije) potomci Vujičića, pa u Peraškim naseljima i Herceg-Novom Vodovari, bratstvo u Krivošijama(Boka) Vodomija, ogranak Punoševića u Njegušima (Cetinje) Vodopija, Kotor 1332. god. i kao: Vodopić; u Njegušima (Cetinje) Vodopić, ogranak Ivezića u Podgorici, porijeklom su iz Gruda - Tuzi; vidi: Vodopija u Kotoru; Tuzi; Podgorica i Skadar, svojataju se sa : Ibričevićima i Abdovićima (Hadrovićima) Vozarević, i kao: Gvozdenović, u Kotoru Voivodić, Djenovići, Herceg-Novi Voinić, i kao: Vojinić, Lokanje Brdo (Budva); vidi: Vojnić i Vojinić Voinović, Bar; Herceg-Novi Voisavljević, vladaoci Duklje, kralj Mihailo u 11. v.; Pješivci 15. v. Voisalić, Kameno, Herceg-Novi (1692. god.) i ranije u Banjanima (Nikšić) Vojašević, u Dinoše (Tuzi) jesu iz Sume (Skadarska Malesija) i od njih su u Skadru Vojvodić, Budva, potomci vojvode Jaše; i Vojvodić u Radomiru i Gradjanima (Rijeka Crnojevića). Doseljeni oko 1550. god. iz Velje Luke (Vučitrn), Kosovo. Od njih su se iz Krša iznad Dupila preselili u Gluhi Do (Crmnica); kod Gruža (Dubrovnik) oko 1813. god., kod Pule (Istra), u Ulcinj; u Pivi grana Trebješana; u Morači ogranak Radovića iz Pipera; u Baru; u Buljaricu (Paštrovići) takodje u 18. v. pa u Krstac (Donje Dragačevo), Srbija, kasnije kao: Bogićević, Karić, Milovančević i Tijanić; Herceg-Novi i područni: Sutorina, Kumbor, Morinj, doselili su se (oko 1687. god.) iz Brda; Kotor; ogranak Kastratovića kao: Lakićević iz grupe Kovačevića, u Vasojevićima; Voak, Herceg-Novi; Morača, ogranak Radovića; Nikšić; peraška naselja, doseljenici iz Crne Gore; Djenovići, Herceg-Novi; Viš (Bjelopavlići), ogranak Djurovića, grana Matijaševića i Bibića, potomci vojvode Ćurana; potomci Trebješana iz Župe Nikšićke preselili se u Vojvodiće (Piva), srodni Nikovićima; Bojište (Bijelo Polje); Sutomore (Bar); u Morači (potomci vojvode Mine). Od njih su u Raškoj, Peći, Prokuplju, Beogradu, Zagrebu, Bačkoj i Americi; u Morinju (Risan); u Ulcinju kao: Voje Vojvodići, bratstvo u Građanima Vojvodići iz Pive (G.Crkvica 4 kuće), doselili iz Trebješana; slava: sv. Luka Vojvodići, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu Vojinin, u Kotoru 1397. god. Vojinić, i kao: Vojnić i Voinić, Lukanje Brdo i Podličak (Budva); Liješnja (Lješkopolje), jedni su odatle odseljeni u Vojniće (Čevo), pa od njih potom u Liješnje i Brezu (Rovca) 16. v. Vojinović, u 14. v. vlastela u Crnoj Gori; Vrbica (Njeguši), Cetinje i kao: Vojinović = Punošević (u 15. v.), i u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića), potomci Vuja (praunuka Strahinje); porijeklom su iz Vučitrna (Kosovo); ogranak Maslovara u Šekularima (Gornji Vasojevići), porijeklom su iz Hercegovine; kod Risna (u 17. v.) doselili su se iz Popova (Hercegovina); Pošćenje (Šavnik); Uskoci (Melinsko) - Žabljak; Ćeklići (Cetinje); Berane i Vraneš, istorodni, Trepča (Berane); Dučica (Župa Nikšićka), potomci Duke Šćepanovića iz Rovaca; iz Prenćana (Pljevlja) u Žabljak i susjedno Rozvršje i Malinsko; potomci Adama Abazovića, od kojih jesu: Bašović, Radulović, Duković i Simunović; Berane 1877. god.; Trepča (Andrijevica); ogranak Maslovara u Šekularima i Beranama, porijeklom su sa Kosova, jedni su otišli u Vraneš (Bijelo Polje), od njih su: Šošović; Piva, ogranak Branilovića, a u područnim Vojinovićima su posebni; Bijelo Polje i područni Vraneši, porijeklom su iz Pive; Rovca, doseljeni iz Pljevalja;Mratinja (Piva), od njih: Glasinac na Romaniji, ogranak Djokovića, a dalje u Bosni kao: Šošović i Bošković. U Drobnjacima su potomci Novljana; Šoćeva glavica (Ljubotinj), vidi: Vujović od Vojinovića; vidi: (Pero Jokov) Martinović u Bajicama; Bobovo, Višnjica, Židovići, Podgorje i Kulušići (Pljevlja), srodnici su im u Kotoru. Potomci su
Nikše (pretka plemena Nikšići), porijeklom iz Mletička Nikšićkog. Od njih su i oni u Ravnoj Rijeci (Bijelo Polje) i Podibru; Nikšićko Prekovodje; Župa Nikšićka, kasnije: Đilas, po babi Đisni; okolina Risna (u 17. v.) porijeklom iz Popova (Hercegovina) Vojinović Bogdan Punošev, predak bratstva Bogdanovića Vojinovići iz Pive (Vojinovići 12 kuća), starosjedioci, matica Plužine; slava: sv. Jovan Vojinovići (Vukčevići), bratstvo u selu Pod Stranom Vojinovići (Tomasevici), dio bratstva Martinovića u Bajicama Vojinovići, s Kosova Vojinovići, dio bratstva Vickovića u Vučjem Dolu Vojinčević, Paštrovići i Budva i kao: Vojnović Vojisavljević, narodna vlastela u staroj Zeti i Primorju i Humu; a u 15. v. u katunskom području i Ceklinu kao: Vojislavljević Vojihna, Kotor 1394. god. Vojičić, Nikšićko Prekovođe i područni Srni Do, jedni su se preselili kod Kosovske Mitrovice Vojkić, i kao: Bojkić, Lukanje Brdo (Paštrovići), Budva Vojković, Kotor; Ćeklići, grana Marojevića iz Zete; Boka Kotorska. Porijeklom su iz Zubaca i Bobana (Hercegovina); vidi: Bojković Vojkovići Zećani, preci bratstva Marojevića Vojkovići, bratstvo koje je živjelo u selu Vojkovićima Vojner, Kotor Vojnić, i kao: Vonić i Voinić, Paštrovići i Budva, porijeklom su iz Stare Srbije Vojnović, u hercegnovsko područje doselili su se u 17. v. iz Zubaca (Trebinje), a drugi iz Bobana (Popovo Polje), u Herceg-Novi, i srodni su onima u Zupcima. Iz Boke Kotorske su se neki odselili u Dubrovnik. U Herceg-Novom jedni se spominju 1362. god.; Gradište (Paštrovići), i kao: Vojinčević Vojović, Žabljak na Skadarskom jezeru Vojsalić, u hercegnovsko područje doselili su se iz Hercegovine Vojsković, Herceg-Novi, po nahočetu Vojtović, Herceg-Novi Voka, vidi: Vasra Voknicki, Kotor Vokša, i, grana Drekalovića, uže Beriša, u Kučima, oni što su se preselili u Vokšu (Đakovica) Volgel, i, Kotor u 15. v. Volk, Podgorica Volović, Paštrovići Volojević, Podgorica i Paštrovići u 15. v. Volfram, Kotor Voličino, u Ulcinju 1278 - 1282. god. Voljalo, Dobrota (Kotor) Vones, Herceg-Novi Vonehcki, Kotor Vonić, vidi: Vojnić Vorka, Herceg-Novi Vorko, Herceg-Novi Vorotović, ogranak Terića u Glibavcu (Nikšić) Vorfa, Širike (Donja krajina), porijeklo iz Malesije (Albanija) Vosila, Herceg-Novi Votruba, Kotor Vrabec, Kotor Vragić, Rožaje, ranije: Nokić Vražegrmac, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići), preselili se u Zatrijebač (Kuči), i drugdje, potom u Podgoricu iz Kuča Vrak, ić, Bar Vrakija, Prčanj (Boka Kotorska) Vrakić, vidi: Vrak Vrakjen (Vrakljen), Kotor 1396. god.; Paštrovići Vramšton, Ledenice i Krivošije (Risan), doseljenici iz Banjana (Nikšić) Vran, Paštrovići Vrana, Pljevlja
Vraneta, i kao: Lapčić, u Lapčićima (Budva), porijeklom su Francuzi Vraneš, i kao: Vranješ, Vranješi (Bijelo Polje). Iseljeni u Židoviće, i drugi koji slave sv. Nikolu, Jugovo, Krnjaču, Potpeć i Poćetkoviće (Pljevlja), Liku u Hrvatskoj, račacki Donji Lapac (Korenica). Od njih su i oni Starom Đurđevu (Bačka), ima ih u drugim mjestima, odseljeni su i u Bosnu, prvo kod Sarajeva i kao: Vranješ; jedni su iy Vranješa i kao: Popović u Kotoru Vranešević, Grahovo (Nikšić), doseljenici iz Vrh Bosne Vraneščić, Izbičine (Pljevlja) Vranić, Sinjac i Vranići, lješansko područje. Od njih su i oni u Podgorici, drugi ogranak Ajdarkučevića; Piperi, ogranak Tomaševića; Piva, ogranak Savovića (Papića) iz Komarnice (Šavnik); Mojstir (Bijelo Polje), ogranak Sokolovića Vranići iz Pive (Žeično - D.Crkv. 3 kuće; Polje - D.Crkv. 4 kuće), doselili iz Drobnjaka; slava: sv. Jovan Vranići, iseljeno bratstvo iz Bajica Vranicki, Bar; Kotor i Tivat Vranković, Perast (Kotor); Herceg-Novi i područni Đenovići, porijeklom su iz Dalmacije Vranović, Branovići (Grbalj) Vranski, Herceg-Novi Vrančić = Vranjčić, kasnije i kao: Đuraš, pa Đurašević po Đurđu Iliću iz Zete, vitez u cara Dušana 1331. god.; Klinci (Grbalj) u 14. v., vidi: Vranjčić Vranja, Bukovice (Pljevlja) Vranješ, vidi: Vraneš, Risan; Kotor, pa iseljeni i kao: Popović; Rijeka Štrbačka (Višegrad) i kao: Popović iz Vranješa (Bijelo Polje) Vranješević, Podgorica, doseljeni iz Vranješa (Bijelo Polje), odakle su i u Budimlijama (Višegrad) Vranjinski, u Vranjini na Skadarskom jezeru 1420. god. Vranjić, Ivanje (Dobrinje) - Bijelo Polje Vranjčić, u Vranjini na Skadarskom jezeru 1270. god.; od njih su: Đurašević u Zeti, oko 1300. god. i dalje, Ilići 1326. god. u Zeti, Crnojević 1351. god. i dalje: Đurašević = Crnojević 1413. god. i Đurašević - Gojčinović 1540. god., pa i: Skenderbeg 1513. god. u Zeti i Albaniji Vratnica, Stanisalići u Ćeklićima, Cetinje. Odatle su se jedni preselili u Tološe i Donju Goricu (Podgorica), pa odatle neki u Mačagaj (Čapo) u Argentini Vračar, iz Pive, ogranak Đurđića, Bojovića i Taušane, srodnici Gagovića, odselili se u Sokolac (Romanija) Vračari iz Pive (Bezuje 9 kuća, G.Brezna 2 kuće, g.Crkvica-Sarići 4 kuće), potiču od Gagovića; slava: sv. Nikola Vračarić, Piva, od njih su i u Kremnima (Užice) Vračken, Kotor Vraš, Jugovo (Pljevlja) Vrbanić, Meljine, Herceg-Novi Vrbarac, Piva i odatle jedni produžili u Primčiće na Romaniji Vrbićan, Vrbica (Bijelo Polje), odatle su jedni naseljeni u Kamenici (Podibar) Vrbica, Vrba (Vravac) u Njegušima (1875. god.) - Cetinje, patronimik od Vicko, porijeklom su iz Hercegovine. Srodni su Vučkovićima u Goliji (Nikšić), u Podgorici, u Veljem Selu (Bar), u Ulcinju i Nikšiću; Meljine, Herceg-Novi i Kotor Vrbice, bratstvo u naselju Vrbi Vrdoljak, Dobrota (Risan) i Prčanj (Boka Kotorska) Vreva, Zaton (Bijelo Polje) Vrević, Pešića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su od Foče (Bosna) Vregančić, Zupci (Bar) Vreta, u Kotoru 1553. god. Vretenčić, Zupci (Bar) Vrijež, Pobrđe (Grbalj) Vrmuž, u Podgorici 1551. god. Vrpoč, u Grblju 1335. god. Vrpčić, Boljanići (Pljevlja) Vrpčević, Podgora (Pljevlja) Vrtar, Ulcinj; Herceg-Novi i područni Đenovići Vruć, i, Arbanaš (Đenčić) - Debela krajina uz Skadarsko jezero
Vrućević, Kotor, po nahočetu Vručević, Veliko Selo (Bar). Odatle su odseljeni u Budvu i Risan Vrcan, Ulcinj Vrčar, Osojni Orah (Piva) Vrčac, Gola Glavica (Trebinje). Ranije: Ratković u Konjskom (Trebinje), porijeklom su iz Čeva (Cetinje), 1811. god.; Budva, doselili se iz Risna; Kotor 1799. god. Vrčevčović, Risan (Cetinje) i Nikšić Vrška, Bar Vugdelić, Cetinje; Grana Lopoćana u Vasojevićima; Gornje Polimlje kao: Jelić, Vukanić, Perović i Ugrenović, a u Zatonu (Bijelo Polje), kao: Vukdelić Vužas, Kosijeri (Cetinje) Vuzdrag, predak bratstva Gradinjana Vuinović, Trepča (Andrijevica). Od njih su i oni u Pešterima (Raška). Porijeklom su iz Trepče, od Vučitrna (Kosovo) Vuić, Lepetane i Bijela, Herceg-Novi; Gusinje; u Krivošijama i kao: Diđanin iz Diđana Vuica, Nikšić Vuičević, Kosovi Lug (Bjelopavlići) Vuičić, Čevo (Cetinje). Od njih su: Simović u Lipiku (Gacko), u Kaliforniji, pod Jahorinom i na Palama i u Miljevini i Brusni (Foča); Grahovu (Nikšić); u Bijeloj i Baošićima, Herceg-Novi Vujadinović, Piperi iz stabla Stanjevića; Cetinje; Podgorica; Bratešić (Grbalj); Bjelice, iz stabla Milića i kao: Vukčević; Cuce (Cetinje). Od njih su u Grahovu (Nikšić); jedni su u Grblju iz Stare Crne Gore; Ratešić (Grbalj). U 15. v. su doselili iz Zagarača (Danilovgrad); Tupan u Banjanima (Nikšić), kao Jokanović preselili su se u Pivu, pa u Zlaticu i Zatrijebač (Kuči), i Zatarje; Krnja Jela kod Grahova (Nikšić). Preselili se u Granice (Bileća); u Komani (Podgorica), jesu od Nikodoljaca - Radulovića; Andrijevica; Momče (Kuči), ogranak Vujoševića. Jedni su se odselili u Lješnicu i Jošanicu u Bihoru (Bijelo Polje), neki kasnije kao: Ćorović; jedni su se 1879. god. iz Kuča odselili u: Borlovac, Vasiljevo, Mirovac i Lješnicu (Podujevo), pa jedni i kao: Petrović; Podvraće (Bjelopavlići). Od njih su u Bijelom Polju i Peći (Metohija) i kod Užica; Nikšić i područna Rubeča i Grahovo; Podgorica iz Kuča; Bar: Kod Rijeke Crnojevića su kao: Vujanović i Korać; u Bijele Rudine (Bileće) doseljenici iz Krnje Jele (Grahovo) - Nikšić; Istok (Mahala Bajramaj) - Metohija, iz Bjelopavlića Vujadinovići, bratstvo u Cucama Vujadinovići, bratstvo u Cucama Vujadinovići ili Martinovići (Milići), bratstvo u Resni Vujadinovići, u Nikšiću Vujadinovići, u Krivošijama (na Dragalju) Vujadinovići, u Petrovu Selu u Srbiji Vujak, Paštrovići Vujaković, Paštrovići Vujanić, Zabrđe (Piva) Vujanović, Boguta i Donja Sela (Rijeka Crnojevića). Potomci Sarapa; vidi: Sarap i Vukićević. Potomci Sarapa (Sarapovića), porijeklom iz Sarapovića (Sarajevo); u područje Rijeke Crnojevića, Dodošima, Drušićima i Vukmirovićima (Žabljak) na Skadarskom jezeru, Jankovići, Orijišta, a neki u Rijeci Crnojevića i kao: Donjak, porijeklom su iz Pipera, potomci Liješa (pretka Liješevića), jedni su Vujanović i kao: Mašanović, Petričević i Kovač u Ceklinu, odseljeni u Makedoniju kao: Marković. Iseljenih Vujanovića ima u Podgorici, Cetinju, Crmnici, Ulcinju i Berislavcima (Zeta), u Puli (Istra); i u Solunu (Grčka); Čevo (Cetinje); Nikšić; Boljanići (Pljevlja); Grahovo i Rubeža (Nikšić); Podgorica iz Šaranaca (Žabljak) i kao: Kretović Vujatić, Kuči Vujačić, ogranak Vuksanlekića, potomaka Hota, razgranati (vidi: Hot). Ovi Vujačići nastanjeni su u: Golubovcima (Gošići) - Zeta, Ovtočić (Crmnica), Vraki (Fraki), Skadar; Ovtočić (Optoćić), Crmnica; Medin Do u selu Utrgu (crmnička Podgora); u Strugu drobnjačkom ogranak Gavrilovića iz grupe Nikšić, ispod Trebjese (Nikšić), odakle je Stevan Vujačić (1789. god.) u Brda (Bjelopavlići), poslije u Rovca, pa u Donju Moraču (Kolašin), zatim u Gornju Moraču (1792. god.) u selo Ljevišta. Njegovi sinovi (sa majkom Janjom) predju (1797. god.) u Strug. Od njih su jedni u Gajtanu i Leskovcu (južna Srbija) kao: Turović; kod Nikšića, grana Trebješana; od njih u Strugu (Žabljak) i u Rusiju, kod Kijeva (Ukrajina) i kao: Vujačić (Kutlača); Nikšićko Prekovodje; Ulcinj 1689. i 1890. god.;
Sutomore - Bar 1911. god.; Risan; Nikšić (varoš) potiču od Vuka, srodnika Vukalovića iz Bogojevog sela (Trebinje); Rokoče (Sladojev Do) - Cuce i kao: Vujačić - Sladojević. Odatle jedni predju (1748. god.) u Grahovo (Nikšić) i srodnici iz područnih Ridjana (potomci Dragoša, unuka Panta Mrnjačevića, doseljenika iz Kuča) razmnože se na područje Grahova, u susjedne: Viluse, Dubočane, Ubla (Oputne Rudine), Goliju, na Vilusima: Subotić; Prijescima, Kamenom i Kutima, Herceg - Novi, u Kolašinu kao: Vujačić, Maočići i Ridjani, u Cucama kao: Stevović, Cvijetić (u Dobrom Polju) i Bijelić u Trnjinama (Cuce), u Nudolu (Grahovo): Antunović, Dragojević, u Grahovu i Banjanima: Daković, u Risnu: Popović, u Žljijebu (Boka Kotorska): Subotić i Vilusima, u Vrelima (Priština), kod Nevesinja (Hercegovina): Cvijetić, Sladojević i Radović, u Zeti (Dragojevi potomci) i od njih u Vraki (Skadar), jedni u Grahovu (od 1830. god.): Jakšić, Ulog (Gacko) došli iz Nudola (Grahovo), a od Vujačića su u Kijevu (Ukrajina): Stevanović, u Rusiji: Miloradović, u Rudinama nikšićkim: Delibašić i Aćimović; u Ulog (Kalinovik) iz Nudola (Grahovo), Nikšić i u Selinu (Krstac golijski), Nikšić Vujačići, po najstarijem predanju su iz Hota. Iz Hota u Kuče a iz Kuča u Pipere. Tu su se razdvojili. Jedna grupa je pošla u Riđane kod Nikšića (Riđanski Vujačići). Od njih su neki živjeli u Trebjesu, a poslije u Uskocima i Morači. Svi ovi i sada drže staro prezime. Od njih je jedan dio pošao na Grahovo. Od njih su grahovski Dakovići, Bulajići, Vučetići, Jakšići i Cvijetići i golijski Luburići i Perišići i banjski Delibašići i Čolakovići, gotački Stevanovići i nevesinjski Radovići. Od ove grupe su Vujačići u Vrbici kod Bileće i Vujačići kod Konjica. Druga grupa je pošla u Crmnicu u selo Ovtočići - Podgor. Od njih su tamošnji Vujačići a od njih Šćepčevići - danas Stjepčevići i Janjevići. Od ovih crmničanskijeh Vujačića su Vujačići u Grblju i u Lješanskoj nahiji: Vukićevići, Vuksanovići i Bojanići. Od ovijeh Sikmanovići u Ponorima i Aligrudići u Balabanima. Vujačića ima u Zeti, Golubovcima i Tošićima i od njih su Krstovici i Marasi. U njihovom susjedstvu živi albansko-arnautsko bratstvo Otovići-muslimani. Oni se svoje-rođakaju. Vujačići su svi oduvijek slavili slavu Sv. Nikolu. Neki su iz raznih nužda promijenili slavu i prezime, ali svi znaju svoje staro prezime i slavu. Vujačića, koji se još tako prezivaju ima u: Nikšiću, Uskocima, Morači, Grahovu, Vrbici, Konjicu, Zeti, Grblju i Crmnici. Ima ih dosta raseljenih po Bosni i po Srbiji. Ima ih i u Baru i Ulcinju. Vujačići, bratstvo u Grahovu Vujačići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Luburića iz Hercegovine (prilog Radonja Minić) Vujaš, Cetinje Vujaši (Vujoševići), bratstvo u selu Mircu Vujašević, Dugi Do u Njegušima (Cetinje), ogranak Marićevića (Punoševića), pa se preselili na Mirac (Cetinje), neki kao: Miraš; Cetinje; Fundina (Kuči), grana Drekalovića; Godijelji (Žabljak); Mataruge i Zvijezd (Pljevlja), starosjedioci Vujašković, Donja Kržanja (Kuči), ogranak Nikića; Mišići (Grbalj) u 16. v. doselili se kao: Ujašković iz Crmnice Vujin, Paštrovići Vujinović, Herceg-Novi i područni Kuti, Djenovići, Lepetane i Kumbor; ranije i kao: Vojinović (Humski) vlastela i na području Banjana (Nikšić); Vujo Raičev poptomka Brajanova iz 1450. god. (1580. god. i 1610. god. kao: Spahija) iz Vučitrna (Kosovo) i Ljubotinj (Cetinje). Od sinova Vuja Vojinovića jesu: Lekić i Lalić u Komarnom i Trnovu (Crmnica); Brijeg u Rudinicama i Zabrdje (ranije Guja) - Piva. Oni su iz Foče. Jedni su se preselili u Tudjinu (Valjevska Kolubara); Žlijeb (Boka Kotorska) 1) iz Konavala; 2) iz Korjenića (Trebinje), a tamo su iz Župe Nikšićke. Oni su ogranak Draškovića, ranije u Veljem Dubokom (Rovca). Potiču od plemena Nikšići Vujisić, potomci Bogićevi (od Vuja Dobrijeva Bogićeva) u Morači. Odatle su u Štitarici (Mojkovac), Vasojevićima i drugim mjestima; Jasenica (Kuči) Vujić, Baošići, Herceg-Novi, 1690. god., porijeklom iz Stare Crne Gore, i u Meljinama, Herceg-Novi, i Orahovicama (Risan); Risan po majci; ogranak Grupkovića u Bjelopavlićima Vujići (Mileševići), bratstvo u Didama Vujičić, Ninkovići (Žabljak), ogranak Ćetkovića, porijeklom iz Čeva (Cetinje). Od njih su se (1887. god.) odselili u Dobrilovinu, Gojkoviće, Stevanovac, Prenćane (Mojkovac); Vraneši (Bijelo Polje), doselili se iz Kolašinskih Polja; Glavat (Grbalj) u 17. v.; Nikšić; Herceg-Novi; Rovca (Podgorica); Cetinje; iseljenici iz Pive u Tudjinu (Šumadijska Kolubara); u Dolove (Grahovo), prispio Vujica iz Zaslapa (Dobra Bara), Cuce, a ondje iz Zagarača (Danilovgrad), a tamo iz Šobajića (Bjelopavlići). Od njih su u Grnčarevu (Trebinje). Od nji su Zvicer
nastanjeni pod Zvizdom (Cuce), od Vukala su Vujčina brata: Vukalović u Zupcima (Trebinje), a od Vučura: Vučurović u Zupcima (Trebinje), a od brata Ilije: Ilić u Krivošijama, od Miloša: Milošević u Dobroti i Riocu (Boka Kotorska), od njihovih srodnika i: Vodovar navodno u Krivošijama; Zabrdje (Brijeg), Piva, došli iz Foče Vujica, Nikšić Vujko, predak bratstva Vujkovića - Dejana Vujković, Njeguši (Cetinje) u 16. v. doselili su se iz Gacka i kao: Dejan; Mataruge, Pljevlja, doselili se preko Tare; Lukovo (Nikšić); Berane; Deljani (Zatrijebač); Danilovgrad; Paštrovići Vujkovići (Dejani), bratstvo u Vrbi Vujmanović, Nikšić Vujmen, Cetinje Vujmilović, Biskupić (Mojkovac), kasnije: Baletić Vujnović, ogranak Ucovića (u 17. v.) iz Konavala (Dubrovnik) naselili se u područje HercegNovog i u peraška naselja Vujović, ogranak Kaludjerovića i potomci Gojakovića, grana Mitrovića - Petrušinovića u Bjelopavlićima, a u Ublima Ćeklićkim (Cetinje) jesu: Buronjić iz Buronja (Bjelopavlići); Pelinovo (Grbalj) iz Lješanskog područja; iz Nikšića odseljeni u Prerace (Bileća), pa jedni dalje po Hercegovini. Nesrodni sa ostalim Vujovićima na tom području. Jedni kasnije kao: Dokić i Prerad; Mojdež, Herceg-Novi, porijeklom su od Bileće; Prčanj (Kotor); Bijela, Herceg-Novi, oni su iz Ćeklića (Cetinje), srodni Petrovićima iz Bjelopavlića; Ćeklići (Cetinje), ranije Kumburović. Od njih su u Mikulićima (Cetinje) i Grbavcima (Zeta); Budva; ogranak Orlovića; Kotor, jedni su iz Podgorice; Herceg-Novi; Dobra Voda (Bar); u Vraćenovićima (Nikšić) jesu iz Čeva (Cetinje) i Smijevljanima, Todorićima, po Hercegovini i dalje kao: Stevović i više drugih ogranaka; Gornja Dobrota (Kotor); hercegnovsko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Nikšić i područne Kočane; ogranak Rsojevića, potomci Vuja Rsojeva (Bjelopavlića). Od njih su i oni u Grand Čapu (Argentina); Matilni Gaj (Žabljak); Orja Luka i Slatina (Bjelopavlići), potomci Djera Gojkova iz grupe Petruševića. Od njih su u Danilovgradu; Kopilje (Piperi); Dobrska Župa (Cetinje), i kao: Dobrski ogranak Dobrilovića, doseljeni od Peći (Metohija); Područje Rijeke Crnojevića; dolja sela ljubotinjska, Dodoši i Mužovići, zvani: Ljubotinjanin, porijeklom su od Vučitrna (Kosovo); Područje Nikšića, grana Trebješana; Lukovića njive i kao: Tomić. Od njih su u Komarnu, Dupiu, Gluhom Dolu (Crmnica), a u područnim Limljanima i kao: Lalić, isto i u susjednim Tomićima, i oni su od Vučitrna, srodnici su sa Lekićima na Komarnom, kao i sa Vujovićima u Dodošima; Mojdež (Boka Kotorska) u 15. v. iz Banjana (Nikšić); Mikulići (Bjelice) - Cetinje. Od njih su na Cetinju; Jezera Ćeklićka, pa jedni su se preselili u područna Ubla i pripadaju tamošnjim Petrovićima; Lipa (Ljubotinj) - Rijeka Crnojevića, potomci Vuja Radojeva, ranije Dobrilović, porijeklom su od Peći; Štitari (Podgorica) iz Kuča; iseljeni iz Drobnjaka u Glumač (Užička Požega). Vidi: Vukićević iz Drobnjaka u Glumač; Jablan i Pelev Brijeg (Bratonožići), srodni Veljićima, Latinima i Removićima u Beranama, Ulotini i Andrijevici (Vasojevići); Vinicka (Berane); Vraćenovići, Kapavica, Vrbica (Nikšić), drugi, srodnici Kokotovića iz područnih Banjana; Nikšić i okolina; u Kotoru u Zatrijebaču (Kuči) kao: Vukaj; Donji i Gornji Stoliv (Kotor); ogranak Vojinovića, potomci Brajana koji (1450. god.) iz Vučitrna (Kosovo), stiže u Bratonožiće, pa od njega Vujo (1480. god.) sin Raičev (od Raičevog sina Djura jesu u Trnovu - Crmnica) u Šoćevu glavicu (Ljubotinj) - Rijeka Crnojevića, od ovih Vujovića su: Lalić u Limljanima - Crmnica i: Lekić u Komarnu (Crmnica); Zagarač (Danilovgrad) Vujovići, spahije iz bratstva Vujovića u Crmnici i u Riječkoj Nahiji Vujovići, bratstvo u Crmnici i u Riječkoj Nahiji Vujovići, negdašnji muslimani u Bjelicama Vujovići (Lalići) u Limaljanima, dio bratstva Vujovića Vujovići (Petrovići), bratstvo na Ublu Vujovići (Tomovići), bratstvo u Aluzi na Ublu Vujovići, bratstvo u seocu Jovanovu Guvnu na Ublu Vujovići, bratstvo u Mikulićima Vujovići, bratstvo u Ožegovicama Vujovići, bratstvo u Markovini Vujovići (Radmanovići, Dubravljani), bratstvo u Povrpolju Vujovići, bratstvo u Štitarima Vujovići, bratstvo na Danilovu Gradu Vujovići (Ubljani), na Cetinju
Vujovići, bratstvo u Bjelopavlićima Vujovići (Popovići), bratstvo u selu Lipi Vujotić, Duga (Bratonožići); u Piperima i kao: Dužan Vujošević, Ubli Ćeklićki (Cetinje) od Buronjića iz Buronja (Bjelopavlići); Jezera Ćeklićka i kao: Petrović = Petropoljac. Od njih su u Cetinju, Prčanju i Savini (Boka Kotorska); Bjelice (Cetinje); Cetinje, ogranak Drekalovića iz Kuča, od kojih su u Lješnici (Gornji Bihor), jedni u Piperima i Zeti; Kočane (Nikšić), a u Podgorici sa Momča (Kuči); Bar (1361. god.) preselili se u Grbalj; Budva; Buljarica (Paštrovići) 1836. god.; Kopilje (Piperi), ogranak Đurkovića iz grane Ljumovića; Momče (Kuči), ranije Otašević, od njih su u Gusinju; Gusinje (u 17. v.) i Gornja Ržanica porijeklom su iz Kuča kao i oni u Podgrad, Orahovo (Kuči) i Dajbabe (Zeta), jedni ogranak Đurđevića iz grupe Mrnjavčića; Ubli; Premići, Zagrad, Momče, Kosor, Doljani, Fundina (Kuči), ogranak Drekalovića, od njih su u Rasovi, Zatonu i Grnčarevu (Bijelo Polje); iz Kuča u Istok (Guraj Mahala) - Metohija; Zagrad (uzeo ženino prezime) - Bijelo Polje; Darza (Ulcinj), jedni su iz Bjelopavlića, a drugi iz Kuča; Jošice, Herceg-Novi; Kotor, po majci; Berane; Podgorica; Bar; Njeguši (Cetinje); Prčanj, Muo i Savina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje) Vujoševići, bratstvo u Malošinom Dolu Vujoševići (Petrovići), bratstvo na Ublu Vujoševići, bratstvo u Starim Kućištima Vujoševići (Ubljani), na Cetinju Vujoševići, ranije prezime bratstva Gazivoda Vujoševići, bratstvo u Malošinom Dolu Vujoševići (Petrovići), bratstvo na Ublu Vujoševići, bratstvo u Starim Kućištima Vujoševići (Ubljani), na Cetinju Vujoševići, ranije prezime bratstva Gazivoda Vujčić, Baošići, Herceg-Novi; Čevo (Cetinje) i u Godijeljima (Žabljak) Vujoševića Ozidine, vidi: Vladojević Vuk, Kotor Vuk (Vuko) Jovanov Bjeloš (ević), predak bratstva Jovanovića - Bjeloševića Vukadinović, Dragomi Do u Ćeklićima (Cetinje), ranije: Stanišić (Aćimović) i kao: Dragomiljan u Kotoru; Cetinje; Podgorica; Danilovgrad; Zavala (Budva); jedni su u Grblju iz Stare Crne Gore; Ledenice i Herceg-Novi; Komani (Podgorica), i kao: Bandić. Od njih su u Kosijerima (Cetinje), a drugi kod Mojkovca, neki u Kotoru, Cetinju, Nikšiću i Metohiji; Kurilo, Bistrica i Ponari (Zeta). Srodnici područnih Backovića; Vasojevići iz grupe Novakovića; Brajovići i Kolašinovići (Bjelopavlići), doselili se iz Dobretića, lješansko područje; kod Žabljaka, pod Durmitorom, potiču od Dedejića iz Čeva (Cetinje). Od njih su i kod Mojkovca Vukadinovići (Bandići), bratstvo u predjelu Bandićima Vukadinovići, staro bratstvo u Dragomi-dolu Vukazić, Bar i područno Sutomore i kao: Vukezić (u 16. v.) doselili su se iz Zete Vukaj = Vujović, u Zatrijebaču (Kuči) Vukajlović, Riđani (Nikšić), porijeklom su iz Bjelopavlića, od njih su u Mirušima, uz Trebišnjicu i Bezđeđu (Nevesinje); Podi, Herceg-Novi. Doseljeni su iz Popova (Hercegovina), oko 1694. god., vidi: Vujičić; ogranak Lutovaca (Rovaca), naseljeni u Dapsiće (Berane); Azanja u Bihoru (Bijelo Polje) Vukalić, Petrići i Šobajići (Bjelopavlići) 1740. god. Vukalović, Zupci (Trebinje) iz Šobajića (Bjelopavlići), potomci Vuka Brđanina. Porijeklom su iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Riđanima (Nikšić); u Grahovu (Nikšić) kao: Milovići; u područnom Grahovu i Zubcima (Trebinje) potomci Vukole brata Vujice; u Nikšiću su od 1878. god., potomci vojvode Tripka iz Zubaca (Trebinje); njihovi su srodnici u Potkomu (Dabarsko polje); iz Brskuta (Bratonožići), predak Vuko, jedan od četiri brata, naselio se u Zagarač (Danilovgrad). Njegovi potomci su se preselili u Krivošije 1800. god., gdje su se jedni prozvali Ilić. Od njih su u Bogutovom Selu (Zupcima), Trebinje, vidi: Vujičić; Đenovići kod Herceg-Novog Vukalovići, bratstvo u Zupcima u Hercegovini Vukam, Dolja (Gusinje) Vukanić, Vasojevići, grana Jolića, iz grupe Raketića (Lopoćana); Brce u Sutomoru (Bar) Vukanović, Kolašinović (Bjelopavlići); Piperi i u Zeti; Optočić (Ovtočić) - Crmnica i Momišići (Lješkopolje); Ulcinj 1890. god.; Cetinje Vukanović, preseljeni u područje Rijeke Crnojevića, jedni kao: Vukmirović. Od njih su i u
Podgoru, Utrgu (Crmnica), Baru i Doljanima (Otočac), neki kao: Pešković; Dračevica i Kuti (Podgorica); Kotor; Ulcinj 1890. god. Vukanovići, bratstvo u Piperima Vukanović (Petanović), bratstvo i dio sela u Ovtočiću Vukas, Bukovice i Kukavice (Pljevlja) Vukasović, Cuce (Cetinje); Budva, doseljeni iz Lipca; Vranovići (Grbalj), ovi su iz Stare Crne Gore; Orahovica (Risan) u 15. v. doselili se iz Golije (Nikšić), ranije: Šulović; Ljuta, Rastov Do (Orahovac) i Stepen (Kotor); Žljijeb, Herceg-Novi (oko 1695. god.) doselili se iz Popova (Hercegovina); Perast (Boka Kotorska), prešli iz Ubala (Risan) u Herceg-Novi; porijeklom su iz Stare Crne Gore; Orahovice (Kotor) potomci Žlobića iz Golije (Nikšić); hercegnovsko područje: Topla, Herceg-Novi i Đenovići, Kruševice, Baošići, Orahovica i Bijela; u Morači (Kolašin) ogranak Rakočevića Vukasovići, bratstvo u Cucama Vukašević, Perast i okolina, starosjedioci; Herceg-Novi i područne Kruševice; Orahovica (Risan), odatle su jedni prešli u Vranovo (Grbalj); Gađi (Rijeka Crnojevića); Vranjina i Pranjani, uz Skadarsko jezero i susjedno Dujevo; Podgorica; Mali Borič (Vraka) - Skadar i kao: Maljaj Vukašinović, u Njegušima (1593.god.) i kao: Dobrijević u Čevu (1690. god.) - Cetinje, a u Cuce 1549. god.; Muo (Kotor), iz Cuca (Cetinje); Ljuta (Kotor); Orahovica (Risan) u 16. v. doselili se iz Kuča; Kotor, Mul (Grbalj), svi su iz Stare Crne Gore; Lepetane (Tivat); Bjelice (Cetinje). Od njih su u Dobroti (Kotor), vidi: Lučić - Vukašević; Podgorica; Paštrovići; Bijelo Polje (grad) 1470. god.; Mrke (Piperi). Od njih su u Lajkovićima (Zeta); ogranak Raketića = Rajevića, ogranak Bakića, grana Novakovića - Vasojevića; Kosovi Lug (Bjelopavlići). Od njih su odseljeni i u Krstac (Donje Dragačevo) - Srbija; iseljeni iz Vraneši (Bijelo Polje) u Srbiji; Mataruge, Zvijezd, Kričak i Orahovica (Pljevlja); Velje Selo i Ljuta (Orahovica), Kotor; Komani, grana Radulovića; Sopot (Šumadija), iz Crne Gore Vukašinović, rod u Mulu (Boka) Vukašić, Kotor, po nahočetu Vukac Popović, predak bratstva Popovića - Kašćelana Vukac Strainjić, predak bratstva Kustudija i Božovića Vukdelić, ranije Jolić = Đurišić, Berane (1893. god.) srodni: Vukanić, Ugrenić i Martinović u Vasojevićima Vukela, Gusinje, sišli iz Klimenata Vukelić, Herceg-Novi u 16. v.; Bjelopavlići, iselili se Vukezić, vidi: Vukazić Vukelj, kod Rožaja, postupno se doseljavali iz Vuklji (Albanija) Vukeljić, na Glavi Zete (Bjelopavlići), ogranak Đuretića, grana Brajovića, od njih su i kod Čačka (Srbija) Vuki, Srna Gora, kod Štoja (Ulcinj) Vukin, a, Ulcinj Vukić, Vorsko Selo, Dobrska Župa i Popratnica (Rijeka Crnojevića), grana Dobrilovića, koji su se doselili od Peći (Metohija); Krnjice (Primorska Krajina), potomci Vuka oko 1750. god.; Igalo, Herceg-Novi, po nahočetu; Ubla i Kuti, Herceg-Novi; Stažilko (Piva); Karuč (Crmnica) 1521. god.; Cetinje; Budimlja (Berane) 1485. god. ogranak Račića (Novakovića). Od njih su u Krnjicama, Krutama i Leskovcu (Ulcinj); Mojkovac i područna Polja, ogranak Dabetića iz Sutivana (Bijelo Polje); Orahovica (Bijelo Polje); Nikšić Vukić selo Krnjice u Crmnici Vukićević, Cerovo - Pješivci, matično, Bogdanovi potomci. Od njih su neki odseljeni u Dragotine (Pula), drugi u Straševinu (Nikšić), a u Uble (Krivošije) 1680. god. i odatle jedni u Krupinac, Sasoviće i Baošiće (Boka Kotorska) oko 1760. god. u Svetiće - Kragujevac i druga mjesta; Budva i kao: Vukičević; peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Dobro Selo (Cetinje); Ubli, Herceg-Novi. Oni su od Sasovića nevesinjskih, doselili su se oko 1692. god., srodnici Ivovića i Vukovića; Perast i Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska); Šćepetići (Lješkopolje), srodni Vuksanovićima i Vujačićima u Crmnici; iz Crne Gore odseljeni u Oparić (Šumadija), područje Gledećkih planina; Krš i Šljivansko (Žabljak), ranije: Šljivančanin, iz grupe Novljana, grana Zlatnopojasevića. Od njih su neki prešli u Otanju i Glumač (Užička Požega) i kao: Vukićević i drugi, zvani Drobnjak; Drugi su iseljeni polovinom 18. v. iz Bjelopavlića i nastanjeni u Guberevci, Donjoj Jarušici, Lukanju i Svetliću (Šumadija); u Andrijevici (Vasojevići); neki su iseljeni iz Kolašina i nastanjeni u Alugama
(Gruža Kragujevačka); Ubli (Risan); Vasojevići: 1) grana Raketića - Lopoćana; 2) grana Mijanovića; u Vranjini na Skadarskom jezeru; Bogutu i Prekornici, područje Cetinja, i u Budvi, pripadaju Sarapima, doseljenim iz Sarapovića (Sarajevo); Duboki Do u Đinovićima, sa Kosijera (Cetinje); jedni su se preselili u Lastvu (Tivat) Vukićevići, bratstvo u Cerovu Vukićevići (Pravilovići), bratstvo u Ublicama Vukićevići, bratstvo u Šćepetićima Vukićevići iz Ljubotinja - Riječka Nahija, selo Boguti; nekada su nosili prezime Sarap Vukičević, Kotor; u Budvi i kao: Vukićević Vukla, i, u okolini Rožaja, doseljenici iz Vukli, sjeverna Albanija Vukmanovići, bratstvo u selu Utrgu Vukmarković, Gornji Šestani (Dedići) i Pinčići (Primorska krajina) Vukmilović, Kulizići (Mojkovac) Vukmirović, Paštrovići 1592. god.; u području Rijeke Crnojevića i od njih u Zeti iseljeni, kao: Vukmirović = Dragojević; Vukmirović, Kraljević i Ukmanović (odseljeni u Liku i kao: Vukmirović); Doljani (Otočac) - Lika, predak Liješevića iz Pipera, doselio se u Bobiju, pa se od njega namnožili Vukmirovići i drugi, kao Donjaci u riječkom kraju (Ceklin); Nikšić; Crkvice (Nikšić) ogranak Popovića sa Kuta (Kučevo) - Cetinje; u Drobnjacima Vuko Bandić, predak Bandića Vukobrat, Mojkovac Vukov, Paštrovići; Boka Kotorska doseljeni su iz Hercegovine; Nikšić Vuković, Vasojevići: Vuković = Vešović (šire: Popović - Raketić - Rajević), Vuković = Babović; Vuković = Pečenjac, Vuković = Mijomanović, Vuković = Stojanović; u Peovcima, doseljenici sa Biora (Bihora) - Bijelo Polje; u Velici i kao: Manjić koji su iz grupe Novakovića; u Banjanima (Nikšić) 1465. god. i kao: Vuković = Banjanin; u Podgorici su kao: Vuković = Podgoričanin, ranije: Đurić, potom u Rijeci Crnojevića, Cetinju i u Italiji, kasnije kao: Vechie ili Vetula; jedni su još u 12. v. sišli u Krstac i Čelni Do (Paštrovići). Još nije istraženo kako se i gdje razgranala ova izuzetno značajna porodica u razvoju kulture naših naroda; Cuce (Cetinje) u 1537. god., ogranak Radulovića. Od njih su neki odseljeni u Riđane (Nikšić), pa jedni (1904. god.) u Pasjače (Toplica), a odatle neki u Ratkovo (Bačka), a iz Riđana u Vrbas (Bačka). Jedni u Cucama su ogranak Krivokapića; Njeguši, Cetinje u 16. v.; Cetinje; Buljarica (Paštrovići), i Petrovac na Moru; ogranak Bulatovića, jedni su se naselili u okolinu Prijepolja i područnog Brodareva, a drugi u Konjarnik (južna Srbija); Veliko Duboko (Rovca); Nikšićko Prekovođe; ogranak Baćovića iz Banjana (Nikšić), preselili se u Meku Grudu (Bileća); Podgorica 1465. god.; u Kotoru 1594. god. i u Njegušima (Cetinje); Ceklin (Rijeka Crnojevića), ranije Vuličević; u Zetu prešli iz Lješkopolja; u Pivu došao je predak iz Čeva (Cetinje), od kojih su Miletić u Bosni, Pivljanin u Pljevljima, Neimarević u Hercegovini, Šimun u Mratinju (Piva), Pantović u Brijegu, Mratinju i Crkvicama (Piva); od Nikšića u Štedimu (Nikšić) kao: Lazarević i Vuković, od kojih su kod Valjeva (Srbija); pod Ranjevom glavicom (Pelin Do) - Broćenac nikšićki; Breze (Liješnja) - Rovca, i kao: Vuković Jovanović, doseljenici iz Liješnja (Lješnjani) u 16. v. preselili se u Vojniće na Čevu (Cetinje); ogranak Andrića = Kankaraša u Predišima (Bjelice); u Bjelopavlićima i kao: Kaluđerović; Ogranak Dedića u Šestanima (Primorska krajina), porijeklom iz Škrelja (Albanija); Deljani u Zatrijebaču (Kuči); Dobrilovina, Polja i Štitarice (Mojkovac), jedni su potomci popa Vuka, a drugi od nekog drugog Vuka; iz Banjana, srodnici Ivovića, sišli u Boku i kao: Vukićević; Gluhi Do (Crmnica); Gradjani (Rijeka Crnojevića), i kao: Lipovac, porijeklom su od Prizrena; grana Lazarevića i kao: Djurović u Piperima, porijeklom su iz Lutova (Bratonožići); iz Pješivaca (1840. god.) odselili su se u Ulcinj; Kotor; Strp (Risan); Petrušinovići (Bjelopavlići), oni su ogranak Radmanovića iz Graba (Zagarač); Pažići (Bjelopavlići), grana Petrušinovića, potomci kaludjera Gojka; ogranak Jovanovića, iz grupe Pavkovića. Oni su u Slatini, Vučici, Tarašu, Glavici Pavkovića u Bjelopavlićima, Umčarima Gročanskim i Kančarima (Šumadija); Bistrica (Bijelo Polje); izmedju Zatona i Crnče (Bijelo Polje) iz Liješnje (Rovca); Bijela, Žljeb, Kuti i Ubli (Boka Kotorska), porijeklom su od Nevesinja, srodni sa Ivovićima; iz Zlatnog skupa (Kolašin), odselili su se u Bajčetine - Gruža Kragujevačka; Nikšić, iz Šobajića (Bjelopavlići); Kubasi (Grbalj); Zaostrog (Berane), doseljenici iz Bratonožića, označavani i kao: Bisminac; iz Gradjana (Rijeka Crnojevića), preselili se u Lisinju (brdo), pa u Dobru Vodu (Vukovići) i Kostanje (Bar); iz Biora (Bihora), Bijelo Polje preselili se u Peovce (Andrijevica); potomci Šarenaca (Vlastelinovića), jedno vrijeme u Morači, pa nastavili u Kolašinska Polja i Boljaniće, Jugovo, Bušnje, Potpeć, Gotovuše, Đule, Meštrovac i Maoče,
pljevaljsko područje; iz Pive su se preselili u Borovac (Žabljak); Malinska (Žabljak), iz Pive; ogranak Grbovića, grana Novljana; grana Maleševića u Drobnjacima; u Pivi, jedni su ogranak Blečića, a drugi porijeklom iz Čeva (Cetinje), i po doseljeniku nose prezime; iz područja rijeke Tare preselili su se u Gružu Kragujevačku, pa su jedni Radovanović; Trešnjevik u Lepenici (Šumadija), doselili su se iz Crne Gore 1878. god.; Bijela (Šavnik), iz Rovaca (Podgorica), a u područnoj Bukovici su grana Milutinovića, potomaka Novljana, vidi: Hranić Kosača; u Matičnom Gaju (Žabljak) sa nadimkom Morika oni su od Vuka Milutinovića, polovinom 17.v.; Borovac (Žabljak), oni su iz Pive; Morača, i kao: Moljević, iz Drobnjaka; Morača, doseljenici iz Podgorice; Marulji, Dobra Sela (Žabljak) starosjedioci, a u područnom Matičnom Gaju su ogranak Dobrilovića; Liješnje i Velje Duboko (Rovca); Pljevlja 1859. god.; Bijelo Polje i područno Pavino Polje i Tomaševo; iz Rovaca preselili se u Crnču (Bijelo Polje); Ivanje u Bihoru (Bijelo Polje); Štitarice (Mojkovac), a u područna Gornja Polja ogranak Dedejića, porijeklom iz Čeva (Cetinje), ranije: Raosavljević; Bušnja i Stožer (Pljevlja). Oni su iz Morače doseljenici, jedni su Ljubenković, drugi Lapović i treći Đaković; Zukve (Šavnik), porijeklom su iz Pive; Brazilovina (Šumadijska Kolubara), doselili su se iz Pive; Gradina (Kuči); drugi odoše u Radulje i kao: Milošević, a treći Vuković = Vukević; Zaostro (Berane), potiču iz Kuča; Rogače (Nevesinje) došli iz Broćanca (Nikšić), a tamo iz Broćanca grahovskog; kao: Malonšić u Podgorici 1492. god.; u Cucama (Cetinje) grana Bajkovića; Kotur (Paštrovići), ogranak Riježevića (Reževića), starinci; Ulcinj; Dobrota (Kotor); u Morači iz Hercegovine; Kotor, porijeklom su iz Šapca, naseljeni iz Stare Crne Gore; Bijela (Boka Kotorska) 1693. god., doselili su se iz Korjenića (Trebinje); iz Gacka (Hercegovina) 1693. god. doselili su se u Sasoviće, Herceg-Novi, pa odatle u područnu Savinu i Kruševice; Muo (Kotor) iz Stare Crne Gore; Ubli, Herceg-Novi, i odatle u područne Kuti i Žljijeb; grana Bojanića iz Krivošija, sišli u Bijelu, Herceg-Novi; Baošići, Lepetane i Trebesin (Boka Kotorska), doselili se iz Ubala (Gacko), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Kameno, HercegNovi; Mul (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; Naležići (Grbalj) 1614. god.; Kameno, Herceg-Novi (1692. god.) doselili se iz Podgorice; Muo (Kotor); Muo; Sutomore (Bar) 1900. god.; u durmitorskom području su: Šaranac, ranije: Vlastelinović, od njih su jedni: Vuković=Šarenac, Šaranac i Bojović u Šarancima; u području Drobnjaka; Hercegovačka vlastela i sa teritorije Banjana i Pive; U Dobrim Selima (Drobnjak) doseljenici iz Bijele (Boka Kotorska); Vuković=Podgoričanin, ranije u Gorici (Starčevo) uz Skadarsko blato, vidi: Vuković, ranije Đurić. Vukovići, bratstvo u Bjelopavlićima Vukovići, rod u Drobnjacima Vukovići, grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu Vukovići (Andrići), bratstvo u selu Andrićima Vukovići (Krivokapici), bratstvo u Cucama Vukovići u Reževicima, Paštrovići Vukovići iz Pive (Mratinje 15 kuća, Pišče 9 kuća, Zagrađe 3 kuće, Papratište 7 kuća, Šćepan Polje 6 kuća), doselili sa Čeva iz Crne Gore, matica Mratinje; slava: sv. Arandjeo Vukojević, kod Mojkovca. Doselili su se iz Tušine (Žabljak), a porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Najbliži su područnim Đurišićima; u Ljuškopolju (Podgorica) Vukojičić, Lješkopolje 1526. god.; Kotor; Priboj, Prijepolje i Trešnjevak (Lepenac) u Srbiji, doselili su se iz Crne Gore; Riđani (Nikšić). Od njih su neki u područnom Grahovu, pa u Kisini u Tulima (Trebinje), i područnim Kurajicama, ovi kao: Todović; Židovići, Zamršten, Krnjača, Grevo, Milunići i odatle produžili u Jugovo - pljevaljski kraj, pa jedni u sjenički kraj, a drugi na Glasinac (Romanija), dok su u susjednom Sokolcu od Kolašina Vukomirović, Riđani (Nikšić) 1438. god.; Kod Rijeke Crnojevića, srodni su im područni Kraljevići; Paštrović u Bečićima Vukorepović, i kao: Biljurić, Kuči i susjedne Kupusine i Brskut Vukosavić, Ježevići i peraška naselja (Boka Kotorska) Vukosavljević, Kuči, grana Drekalovića; Seljani (Piva), ogranak Blečića, grana Branilovića; Kuti i Žljijeb, Herceg-Novi 1687. god.; Grahovo (Nikšić); Iz Tmušića (Mojkovac), srodnici Veselinovića, preselili se u Tmušiće (Maleševa), ogranak Tmušića; Bijelo Polje Vukosavljevići iz Pive (Seljani 8 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan Vukosavović, Bajice (Cetinje); Limljani (Crmnica), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pipera; u područnim Sotonićima i Potpratnici su posebni Vukosavovići, bratstvo u Limljanima Vukosavovići (Mitrovići), bratstvo u Sotonićima Vukosavovići (Proročice), bratstvo u Vucem Dolu
Vukosavovići (Tomaševići), dio bratstva Martinovića u bajičkom Donjem Selu Vukosalić, Cuce i Gornji Mirac (Cetinje); Dapsići i Mačeta (Mašte), Berane i kao: Vukosaljić 1485. god.; u Paniku (Banjani), Nikšić 1543. god. Vukosanović, Krnja Jela u Gornjoj Morači (Kolašin) Vukoslavić, i kao: Drekalović, Kuči Vukoslavčević, iz Ceklina preseljeni u Dupilo i Papratnicu (Crmnica) Vukoslavčevići, bratstvo u Papratnici Vukota, Perast (Boka Kotorska), doselili se iz Stare Crne Gore; Budva 1777. god.; Pađtrovići Vukotić, u Piperima: 1) srodnici Lazarevića, 2) potomci Baće, 3) doseljenici iz Lutova (Bratonožići), grana Mandića; Ćeklići (Cetinje), ogranak Proročića; Komani, grana Mandića; Kotor u 15. v.; Kruse (Lješkopolje) 1494. god.; Rijeka Crnojevića i kao: Vukotić Širočanin, porijeklom iz Široke (Primorska Krajina); Ravni Šušlijac (Gatačka sela), iz Crne Gore, kasnije kao: Hebib; Medanići (Gacko) iz Cernice i kao: Hebić, porijeklom iz Kčeva (Čeva), Cetinje; u Paštrovićima 1488. god.; Kruse (Podgorica) 1494. god.; Piper (Kotor) 1442. god.; Čevo (Cetinje), označeni kao: Tatar i Kešić, od njih su u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); Čevo i kao: Čobanović. Od njih su u Gostilju (Zeta), a od ovih u Dodošima (Podgorica); Prijevor (Budva); Maine (Budva) i Novoselje (Paštrovići), od Jovanovića iz Bjeloša (Cetinje) i kao: Šoljaga; Paštrovići, doseljeni iz Čeva (Cetinje); Petrovac na Moru iz Novoselje i kao: Šoljaga (Paštrović), jedni su ogranak Milića (Bjelice) iz Bjelica (Cetinje); kod Nikšića; Košljun (Budva); Ljuta (Donja Orahovica), Kljavić (Gornja Orahovica), Kotor, starinom iz Čeva (Cetinje); Grbovići (Tivat), i odatle u Kotor, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Njeguši (Cetinje), i kao: Vučetić preselili se u Lastvu Grbaljsku; u Pivi ogranak Blagojevića; Sutvara (Tivat), jesu iz Čeva (Cetinje); Cetinje; Ratešić (Grbalj) u 15. v. iz Zagarača (Danilovgrad); vidi: Aleksić u Raškovićima; Prijevor (Grbalj), iz Njeguša (Cetinje); Ljuta (Kotor); Zupci (Bar); Krnjice (Primorska krajina), porijeklom iz Peleva Brijega (Bratonožići); Grahovo (Nikšić), oni su iz Boke Kotorske. Od njih su u Rubežima (Nikšić); Bezjova (Kuči), ranije Drakulović, od kojih su kod Gusinja i u Gornjoj Ržanici (Andrijevica); Rovca (Podgorica), prešli u susjedno Lutovo; iz Grahova (Nikšić) u 15. v. preselili se u Drobnjake; iseljeni iz Podgorice u Rusiju kao: Ivanović; Raklje (Bijelo Polje), ranije Ćosa (Ćorac) iz Zatona (Bijelo Polje); kod Gusinja ogranak Drakulovića; vidi: Bečić Vukotić, rod u Paštrovićima (Boka) Vukotići (Bandi), bratstvo u predjelu Bandicima Vukotići, bratstvo u Dodošima, Ceklin, Riječka Nahija (Cetinje) Vukotići, bratstvo u Kčevu Vukotići, bratstvo u Boki Vukotići ogranak Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Predak im je Vukota. Vukosavić, Kotor i područne Orahovice i Kostanjica Vukosavljević, Berane 1870. god.; Herceg-Novi; Herceg-Novi, po nahočetu Vukosavović, Bioče (Kuči), ogranak Ilikovića - Drekalovića. Od njih su u Podgorici Vuksageljić, Grude (Tuzi), preci nekih bratstava u Grudima Vukosalević, Lastva (Tivat) Vukosalić, Banjani (Nikšić) i Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Bogdašić (Grbalj) 1547. god. Vukotin, Paštrovići Vukočević, u Njegušima (Cetinje) 1599. god. Vukoš, Kotor, po majci Vukošić, krtolska naselja u 16. v.; Podgorica; Vojno Selo (Plav) Vuksalekić, Zeta (u 17. v.) iz Hota, kasnije: Vujačić, Gošić = Krstović, Mojanović i Maraš Vuksaletović, ogranak Hota kod Tuzi Vuksaljević, Kotor i kao: Kuksaljović Vuksan, Herceg-Novi Vuksan, nov, Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Cetinje, ovi su iz Like; Herceg-Novi; Kuti, HercegNovi, ogranak Kraljevića iz Lovreča (Klobuk); Paštrovići; Štoj (Ulcinj) Vuksanović, Ratešići (Tivat) 16. v.; ogranak Maraša iz Mirca (Cetinje); Bratešić (Tivat); Donja Lastva (Tivat); Kotor i područni Zalaz; Tivat; Risan; Herceg-Novi, po majci; HercegNovi; Kuti, Herceg-Novi, jedni su iz Tvrdoša (Hercegovina), ranije kao: Cuović; u Kučima: 1) Kosor, grana Drekalovića i u Bioču i kao: Vukoslavić; 2) Donje Stravče, Ubla i Veruša, ogranak Lazovića; 3) ogranak Ilikovića - Drekalovića. Jedni su se preselili (1888. god.) u Ulcinj; iz Morače odseljeni u Vranješe (Bijelo Polje) i neki dalje u Metohiju; Donja Morača, od
njih su: Milutinović u Jugovićima (Župa Nikšićka); Rovca; Nikšić (u 16. v.) i u područnoj Pragi; u Drobnjacima; Lepenac (Mojkovac); Andrijevica; Paštrovići, ranije: Buksanović; Sutomore (Bar) u 16. v. prešli iz Crmnice, ranije Ukanović; iz Bjelopavlića su se odselili (1878. god.) u Badnjevac (Lepenica), od Brajovića kasnije: Tomičić; u Bjelopavlićima: 1) ogranak Brajovića 2) Glavica Spasojevića, ogranak Djuričkovića iz Zagarača 3) selo Mrdjani, ranije Odžić. Od njih su se odselili u Samokov (Rusija); Zaton (Bijelo Polje) u Ćeklićima (Cetinje) grana Radojevića iz grupe Marojevića; Nikšić 1554. god.; Gornja Jela, Kolašin, ogranak Rakočevića, u Trebinje (Cetinje) i kao: Usanović, preci iz Pipera (Crna Gora); Rijeka Crnojevića područni Ulići i Markov Do, porijeklom su iz Pipera. Od njih su u Vraki (Skadar) i Zeti kao: Lajković; Bajice (Cetinje), porijeklom su iz Čaradja (Gacko); Lješansko područje, srodni su područnim Bojanićima i Vukićevićima; Podgorica; Bar; u Vasojevićima: grana Kovačevića i ogranak Prokića iz grupe Dabetića; Zagarač (Danilovgrad) Vuksanovići, bratstvo u Bjelicama Vuksanovići sa Jovetićima, bratstvo u Vojkovićima Vuksanovići, bratstvo sa Bioča Vuksanovići, bratstvo u Ćepetićima Vuksanovići, bratstvo u Trnovu Vuksanovići, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu Vuksanovići (Đuričkovići), bratstvo u Đuričkovićima Vuksanovići (Đukanovići), bratstvo u Ceklinu Vuksetić, Mandići (Bjelopavlići), oni su od Lužana. Odatle su se iselili 1730. god. Vukčev, Šumer (Kolarovgrad) - Bugarska i kao: Banić, pripadaju grupi Vukčevića iz Lješanskog područja Vukčević, Draškovina (Draževina), Lješnjani, porijeklom su iz Vučitrna. Jedno vrijeme u Lješu (Albanija), pa (sredinom 15. v.) doselili se u Lješkopolje (Podgorica). Od njih su u Boriču Starom (Vrak), Zeti i Podgorici. U okviru bratstva pojedini su potpisivali i imenom uži ogranak, pripisujući ga uz glavno prezime. Iseljenih Vukčevića ima u Šumeru (Kolarovgrad), Bugarska, kao: Vukčev, ranije: Banić, vidi: Vukčev. Rekaš - oblast Temišvara; kod Trstenika (Srbija); kod Dervente (Bosna); u Lici (Hrvatska); Uskoci i Senj (Dalmacija); Njegušima (Cetinje) 1443. god.; Bjelice (Mikulići) - Cetinje, grana Milića; Zalazi u Njegušima (Cetinje), ranije: Hrsović 1437. god.; Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ukčevića; Piperi; Lješnjani Vukčevići su se nastanili u i Grbavcima, pa u Mataguču (Zeta); Podgorica; Žabljak na Skadarskom jezeru; Ulcinj i odatle otišli u Djakovicu; Dečani (Metohija); Beograd i Zemun, odatle u Rusiji; Vrak (Skadar) i kao: Vrsnić, Mali Borič i kao: Malaj, a u Boriču starom kao: Maljaj; Budva kao: Buronja = Vukčević; Dubrava i Golubovci (Zeta); Dobra Voda i Darza (Bar); Kosijeri (Cetinje); Vojinovići (Grbalj); Kotor i područni Zalaz; u Kotoru iz Zete Vukčevići, bratstvo u Veljem Zalazu Vukčevići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Vukčevići, bratstvo u Lješkopolju Vukčevići, bratstvo u Mikulićima Vukčevići, ogranak bratstva Milića u Resni Vukčevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Vukčić, srpska vlastela (u 15. v.) sa sjedištem u Pivi i kao: Kosača i Novom (Boka); Drobnjak 1451. god.; Bar (1442. god.) i iz Primorske krajine dalje u Nikšić; u Zeti 1441. god. Vučković, u Grbalj su se doselili iz Stare Crne Gore Vukšarović, Peluzice (Kotor) Vukšin, lješansko područje u 15. v. Vukšić, Sutvara (9 - 14. v.) i Nalježići (Grbalj), u Zeti vlastela; Tivtu; Riječani (Banjani) Nikšić (1423. god.) iselili se u Drobnjake i kao: Ridjanin; Sutomore i Sušanj (Bar); Bjelopavlići, grana Bubića; Kotor i područne Dračevice; Paštrovići; Škaljari (Kotor) Vukšorović, Kotor Vukšurović, Cetinje Vulaj, srodnici Beriša i Vuksagelića u Grudima (Tuzi) Vulanić, u Gornjem Mircu (Cetinje) Vulanović, u Bjelopavlićima, ogranak Lalevića iz Zagarača, a u Vinićima iz Crmnice; Nikšić i područni Izrinići i jedni odatle odlaze na Donji Busak u Nikšićkim Trepčama, porijeklom iz Čeva (Cetinje) i kao: Marković; Zagorak (Donji Pješivci), potomci Vukosava Bogdanova
Vulanovići, bratstvo u Zagorju Vulaš, i, i kao: Mitarac Čevo (Kčevo), Cetinje Vulaši, bratstvo u seocu Prvetama Vulašević, Paštrovići Vulašić, Kotor iz Crne Gore Vulević, Burtovi i Lajkovci (Zeta). Potiču iz Mrka (Piperi), a u područnim Grudama su iz Grude (Stara Crna Gora). Od njih su u Skadru, srodnici Djakovića, Stanovića i Čulića; Vasojevići, grana Rajevića (Laketića) i kao: Stojaković; Ogranak Cukelića u Lazaricama (Kuči). Od njih su u Gusinju 1913. god.; u Drazi (Ulcinj), 1878. god.; grana Dučića iz Kuča, jedni su se preselili u Ilok, uz Dunav i u Madjarsku; Podgorica; Krtole (Grbalj) Vulezić, Sustaši (Bar) 16. v. iz Kuča. Od njih su u Carigradu; u Darzi (Bar), porijeklom su iz Stare Crne Gore Vuleković, Boljevići (Crmnica), od njih su u Mačagaju (Grand Čako) u Argentini Vulekovići, bratstvo u Boljevićima Vuleta, Piva, doselili su se iz Tuzle, preko Zatarja; Nikšić Vuletin, Paštrovići Vuletić, ogranak Jovanovića, iz Pješivaca, prešli u Kujavu (Bjelopavlići). Od njih su: Ivanović u južnoj Srbiji; Nikšić; Pobori (Budva), iz Stare Crne Gore; iz Herceg-Novog odseljeni u Mijoniće (Trebinje); Cetinje; Paštrovići; a tamo iz Kešeljeva (Grude), Tuzi; Baošići, Herceg-Novi; Podgorica, doselili su se iz Zete; Bare (Baruštica) - Kragujevačka, iz Baruštice sa područja Pipera; Piperi, grana Ljumovića - Djurovića. Jedni su se preselili u Golubovce i Ponare (Zeta), i od njih su u Žabljaku (Skadarsko jezero), gdje su jedni i iz Mataguža; Burgović, Golubovci i Mataguži (Zeta). Doselili su se iz Prifti Grida (Skadar), porijeklom su iz Perkova Dola (Velestovo), Cetinje; Komani, grana Radulovića; Limljani, Mudžnja i Gluhi Do (Crmnica), porijeklom su iz Zete; Dupilo (Crmnica), porijeklom su iz Vasojevića; Grab u Cucama (Cetinje), zvani: Grabljanin. Oni su potomci Miždraga, ka, srodnici Bajkovića. Od njih su u Orahovici (Risan), a drugi su se preselili u toplički kraj (južna Srbija); ogranak Vulovića, od Cetinja, preselili se u Pavino Polje (Bijelo Polje), pa u Novi Pazar; Kulizići (Mojkovac); Gornje Polimlje; Laćan kod Veljeg Ostosa (Primorska krajina) Vuletići, bratstvo u Gluhom Dolu Vuletići, bratstvo u Dupilu Vuletići, bratstvo u Limljanima Vuletići (Grabljani), bratstvo u Veljim Cucama Vuletići, rod u Orahovcu, u Boki Vuletići, rod u Srbiji Vuletići (Jovanovići), u Bjelicama Vulešević, Paštrovići Vulikić, i kao: Vuličić, ogranak Djurovića u Piperima; u Vasojevićima grana Dabetića Vulikići iz Rijeke Piperske Vulin, ranije: Vulinović, Kuti, Herceg-Novi (1692. god.) i područni Baošići, gdje su se doselili iz Korjenića (Trebinje); Buljarica (Paštrovići) u 17. v. Vulinić , Vasojevići, ogranak Dabetića Vulinović, vidi: Vulić Vulić, Nova Župa, Jugovići i Vinići (Bjelopavlići) u 14. v. porijeklom su iz Crmnice. Od njih su u Jugovićima (Župa Nikšićka), na Cetinju, u Kujavi, Danilovgrad, i kao: Djurić; u Pipere doseljeni iz Pješivaca; Nikšić; Bratonožići; Kolašin; Berane 1897. god.; Vasojevići, zvani Katanić, iz grupe Kovačevića; Kuči, iseljeni u Ulcinj 1890. god.; Dabezići (Bar); jedni u Nikšiću su iz Popova polja ( Hercegovina ), drugi kao: Šćepanović - Vulić iz Mokrog (Šavnik) Vulićević, Lješansko područje; Gornji Ceklin, potomci Krstića Ljiješevića; Limljani (Crmnica), odakle su se jedni odselili u Ulcinj i područnu Braticu; a iz Dupila u Gluhog Dola prešli su u Djuroviće (Buljarica) - Paštrovići i Prčanj; Kotor Vulićevići, bratstvo u Ćepetićima Vulićevići (Ulićevići), bratstvo u Brčelima Vulićevići (Ulićevići), bratstvo u Dupilu Vuličević, Kosovi Lug (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića; Ceklin (Rijeka Crnojevića), kasnije: Vuković i Ražnjatović, porijeklom su ispod Klime u Klimentima (Albanija), pripadaju grupi Gornjaka; Kotor Vulman, Cetinje
Vulov, Nikšić; Mardari (Tivat), porijeklom su iz Konavala Vulović, u Banjanima (Rusinovićima - Rusenovićima), Nikšić 1252. god., razgranati; Žanjev Do u Njegušima (Cetinje); Banjani 1262. god. (Nikšić); Budva i područni Brajići; Perast i područna Kostanjica, doselili su se iz Hercegovine u 17. v.; Prčanj, Zalaz, Perast i Dobrota (Boka Kotorska), Herceg-Novi; Sutvara i Pobrdje (Grbalj), iz Stare Crne Gore, u Perastu (Kotor) iz Ženjevog dola (Njeguši) - Cetinje; Okolina Nikšića; Morinj (Risan) 1850. god.; Jugovići (Župa Nikšićka), oni su iz Crmnice; ogranak Brajovića (Bjelopavlići); Drobnjaci (1463. god.) srodni su Kosorićima i Cerovićima; Kričak (Pljevlja); od Kolašina su se odselili u Oplanić (Gruža Kragujevačka); Bijela (Šavnik), kasnije jedni kao: Zorić i Šćepanović; od Bijelog Polja odselili su se u Male Krčmare (Lepenica), Srbija; Jošanica i Lepetane (Boka Kotorska) 1799. god.; peraška naselja, nastanjeni iz Hercegovine; krtolska naselja (Grbalj), potomci su Dapka (Dapca) koji se (u 16. v.) doselio od Skadra (Albanija); Ropočevo (Šumadija), ranije: Stanković iz Crne Gore Vulovići, bratstvo u Veljem Kraju Vulovići, bratstvo u Žanjevu Dolu Vulovići, rod u Drobnjacima Vulovići, na Pobrđu (Boka) Vulčinjo, vidi: Vlade Vuljaj, Tuzi Vurdak, Kotor Vrudešić, kasnije: Urdešić, Mrkovi (Grbalj) Vurt, Herceg-Novi Vuruna, Nikšić Vusanović, Tivat; Prčanj i Dobrota (Boka Kotorska) Vusanj, iz Vukli (sjeverna Albanija), doselili se u Djuričku Rijeku (Plav), odatle u Vusanje (Gusinje) i druga mjesta, kao: Vusanj, Djonbalić i Zosović Vusanjin, kod Plava preko Hota Vusić, Kotor Vutic, Nikšić Vućinović, Lepetane (Boka Kotorska) Vućić, Vražegrmci i Šobajići (Bjelopavlići); u Drobnjacima; grana Trebješana (Nikšić) Vućićević, Kurki i Kanjoši (Buljarica), Paštrovići, sišli iz Crmnice Vuca, Paštrovići; Goslić (Golija) - Nikšić, ogranak Tepavčevića Vucok, potomci Beriša u Grudama (Tuzi) Vučević, ogranak Obradovića u Vasojevićima; Plav (Gusinjsko područje); ogranak Perovića iz Seoca (Crmnica), koji su se preselili u Pinčiće (Primorska krajina), porijeklom su iz Selaca (sjeverna Albanija); Podgorica; u Vasojevićima ogranak Kovačevića Vučedabić, Donji Šestani (Primorska krajina), porijeklom iz Škrelja (sjeverna Albanija) Vučedoljani, bratstvo u Vučjem Dolu Vučeković, Medjice i Danilovgrad (Bjelopavlići) Vurelić, Tihodol (gornje Polimlje) 1485. god.; Vojno Selo (Plav) i kao: Vučeljić; Murino i Gračanica (gornje Polimlje), porijeklom iz Kuča; grana Mijomanovića u Vasojevićima; Klopot i Brskut (Bratonožići), od njih su u Ulcinju i područnoj Zagonji 1888. god.; Podgorica; Cetinje Vučeljić, Buče (Berane); Plav i kao: Vučelić; Zagonje (Ulcinj), doseljeni iz Brskuta (Bratonožići); Cetinje; u Rovcima ogranak Bulatovića Vučendreković, Šestani (Primorska krajina) i Krnjice (Bar), jedni kao: Djonović Vučeraković, Krnjice (Bar), porijeklom iz Krnjičke Kamenice (Lješnjani), Podgorica. Iseljeni su u Skadar oko 1630. god. i kao: Poroba; Cetinje Vučerić, Paštrovići Vučerković, Podgorica Vučeta, pop, predak bratstava Žutkovica, Stanišića i Radovića Vučeta, sin Rajićev, predak bratstva Penda Vučetin, Herceg-Novi Vučetin, Raslav Krivokapa, predak Krivokapića Vučetić, Njeguši (Cetinje) 1537. god. i 1545. god., jedni kasnije: Vukotić u Pivi ogranak Blagojevića; Kovači (Boka Kotorska), doselili se iz Ćeklića (Cetinje); Bogetići (Pješivci), zvani Bucatović; Nikšić; Budva, Baošići i peraška naselja, potiču od doseljenika iz Albanije; Trnjine (Cuce); iz Kuča doseljeni u područje Grahova (Nikšić), ogranak Vujačića u Grahovcu, Vilusima, od ovih u Ulog (Kalinovnik) i Paradju (Golija), Nikšić, Zaslepu, Nudolu, Radešinom
koritu, Osječenici, svi na području Grahova (Nikšić). Od njih su u Čaradju (Golija), Nikšiću, Oputnoj Rudini (Kovači i Vrbica); Lastva (Trebinje); Čapo (Saez Penji), Argentina; Golija (Nikšić), doseljenici iz Bajica (Cetinje); Lastva (Grbalj), jedni iz Hercegovine, a drugi iz Stare Crne Gore; Sasovići (Boka Kotorska), oni su ogranak Draškićevića, doseljenih (1692. god. iz Grahova (Nikšić); Herceg-Novi; Paštrovići; iz Češmara (Ceklin) preselili se u Goričane (Zeta), i kasnije jedni kao: Mirović, drugi u Ulcinj; na području Rijeke Crnojevića su starinci, ranije Sokolović; Brvenice i Pliješevine (Pljevlja); srodnici u područnim Baricama kao: Bošković od kojih su: Kukan. Ovi Vučetići su od Boškovića iz Kolašinskih polja; Štitarice (Mojkovac). Ranije: Ruljković, od njih su Kršikapa, kod Vlasenice u Bosni; Stojnik (Jasenice) u Srbiji, doselili se od Bijelog Polja (Crna Gora); Grahovo (Nikšić) plemićka porodica, iz područnih Ridjana. Ogranak Boškovića iz Polja Kolašinskih i njihovih rodjaka u Baricama (Pljevlja) i okoline; Velika i Vojno Selo (Plav); Mali Mikulići i Sustaši (Primorska krajina); Pistule, Ulcinj, iz Mrkojevića (Bar); Gornji Šestani (Primorska krajina), ogranak područnih Lukića; Kotor; Bijelo Polje; Ulog (Kalinovik), iz Vilusa (Nikšić); Beždjedje (Biograd) iz Zovina i Dolja (Trusina), Nevesinje, Hercegovina, porijeklom iz Grahova (Nikšić) Vučetići, bratstvo u Cerovu Vučetići, negdašnje bratstvo u Trnjinama Vučetići, u Kavacu, u Boki Vučetići, u Lastvi u Boki Vučetović, vidi: Vusanj, u Gusinju; u Kotoru prije 1500. god. Vurina, potomci Beriša u Grudama (Hoti), Tuzi. Njihovih ima kod Nikšića Vučinić, Poprati (Paprati), Pješivci i kao: Papraćanin, oni su od Bogdanovih potomaka; Piperi 1) u Rogamama su iz Peleva Brijega (Bratonožići), 2) ogranak područnih Janjića, iz Vranjskih Njiva, jedni su se preselili u Skadar (Albanija) i tamo su: Vučinjić; u Dinjošu, Podgorici i susjednim Goričanima, rodni Vučinama i njihovim ograncima: Mustagrudić i Aligrudić; Rubeža (Nikšić), grana Mrvaljevića; Kuti i Orahovo (Kuči), grana Drekalovića; Podgorica; Nikšić; Žari i Gojakovići (Mojkovac), ogranak Boškovića, a u područnoj Bistrici srodnici Fuštića i Rajkovića; Cetinje; Bar 1912. god.; Paštrovići; Gonjevo i Mosko, pa Orao i Panik (Trebinje), doseljeni iz Zadubja (Crna Gora), ranije prezime Radjen; Vrsnja Dubrava (Bileća), ogranak Ridjana iz Zadubja (Crna Gora); Dobra Voda (Bar); iz Šestana (Primorska krajina), preselili se u zadarsko područje; ogranak Djuričkovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u Bijelom Polju; Dupilo (Crmnica); Jabuke (Čevo), Cetinje, ogranak Stanojevića; Kotor, doseljenici iz Skadra (Albanija), Muo (Kotor); Kočani i Ljeskova Dola (Nikšić) iz Pješivaca; Donja Bijela (Šavnik) ogranak Maleševića, od njih su kod Pljevalja i Danilovgrada, drugi u Orahu i Paniku (Bileća) i Nevesinje, a odatle u Sarajevo Vučinići (Papraćani), bratstvo u Cerovu Vučinići, bratstvo u Piperima Vučinići (Đuričkovići), bratstvo u Đuričkovićima Vučinići (Stanojevići), bratstvo u Jabukama Vučinjić, vidi: Vučinić Vučić, Šobajići (Bjelopavlići), starosjedioci; Bajice (Cetinje), od njih su u Šestanima, Dračevici i Maloj Gorani (Primorska krajina) i u Vraki (Skadar) i Metohiji. Od Virpazara (Crmnica), odselili su se u Vraku (Skadar) oko 1820. god., porijeklom su iz Vučebabića (Vučići), Livari (Primorska krajina); Zalaz (Kotor) i Kotor; Delići (Primorska krajina), doselili su se iz Podgorice; Kiruševa (Gornje Polimlje) 1485. god.; Nikšićke Rudine; u Omari i kao: Jugu, a u Vraki (Skadar) i kao: Nikaj, iz Crne Gore Vučić, predak bratstva Preobrežana Vučići, katolici u selu Dračevici, u Crnogorskoj Krajini, a iseljeni iz Bajica Vučićević, Njeguši (Cetinje) u 16. v.; Gornji Pješivci, ranije Perović - Striković; Paštrović iz Crne Gore; Gluhi Do (Crmnica) i jedni sišli u Buljaricu, pa na Paštrovsku goru (1860. god.), ranije kao: Novaković, drugi u Čačak (Srbija); Zagora i Šišić (Grbalj), oni i isti u Zeti, kao i tamošnji: Vujić, Marović i Vojvodić u Gluhom Dolu; Sasovići, Herceg-Novi; Lukare (Novi Pazar) iz Vasojevića; Mala Pčelica u Lepenici (Srbija), porijeklom su iz Bijelog Polja (Crna Gora); Borač (Kragujevac), od rijeke Tare, kao: Ranin; Donje Dragačevo (Srbija), ogranak Nikolića, porijeklom su iz Vasojevića; Gotovuša (Pljevlja); Grbalj, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Sutomore (Bar) 1869. god.; Bar; u Podgoricu su došli iz područnog Lješkopolja
Vučićevići ili Strikovići (Perovići), bratstvo u Stubici Vučićevići, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu Vučica, Kotor Vučkalić, Medjice (Bjelopavlići) Vučkačić, i kao: Bobičić, u Miokusićima (Bjelopavlići), ogranak Radonjića - grana Petrušinovića, iz grupe Mitrovića. Od njih su u Podgorici i na Cetinju Vučko, predak bratstva Vučkovica i Vrbica Vučko, Igalo, Herceg-Novi Vučković, Njeguši (Kopito), Cetinje (u 16. v.) srodni su Vrbicama, porijeklom su iz Lješanskog područja; Vrbice (Oputne Rudine) - Nikšić, došli sa Bogdašića, porijeklom sa Čeva (Cetinje); Ljubotinj (Cetinje), od njih su u Skadru; Grahovo (Kotor), srodnici onima u Korjenićima; peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Bogdašići (Vučkovići), Bileća, porijeklom su iz Ozrinića (Čevo), Cetinje. Od njih su u Grahovu (Nikšić) i Korjenićima (Trebinje), kao: Baraković, Stijačić, a u Lisavi (Bileća), i Komarnu (Trebinje) i kao: Janičić u Broćancu (Banjani), a u Ljubomiru (Hercegovina) kao: Mateljević; Budva, ranije: Vukliković, vidi: Vušković, sa Brača; Velika (Gornji Vasojevići), porijeklom su iz Ceklinske župe (Rijeka Crnojevića); Prekornica (Cetinje), ranije: Sarap, porijeklo od Sarajeva; u Matagužima, Mahali i Bogutu (Zeta), Skadru, Ulcinju, Budvi i Istri, od njih su u Golubovcima, srodnici Barjamovića, Božovića, Kolovića, Muslića, Petričevića i Radovića, svi u riječkom području; Žlijeb (Kotor); Sasovići, Herceg-Novi; Podi, Herceg-Novi; Popovići (Stari Bar); Tudjemili i Dobra Voda (Bar), porijeklom su iz Ljubotinja (Cetinje); Kunje (Ulcinj); Škaljari (Boka Kotorska) iz Budve; Prijeradu (Grbalj) i Nalješići (Grbalj) 16. v., porijeklom su iz Mikulića i tamo imaju srodnike u Veljem Selu (Bar), i Goranima (Ulcinj); Donja Orahovica (Kotor); Budva, sišli su iz Markovine (Cetinje); Nikšić; u Podgoricu došli iz Paštrovića, a tamo iz Pipera; u Skadar (Albanija) došli iz Stare Crne Gore Vučkovići, bratstvo u Nelježiću,u Boki Vučkovići, bratstvo u Vrbi Vučkovići, izumrlo bratstvo u Kopitu Vučkovići, iz Ljubotinja dio bratstva ili nekad zvanog plemena Sarapa Vučkovića iz Ljubotinja ( Vučurovići, bratstvo u Krivošijama Vučna, Bar Vučur, vidi: Vučurović Vučurević, iz Dobre Gore (Crna Gora), srodnici Vukalovića, odseljeni u Bogojevo Selo, Ublu i Zupce (Trebinjske); u Ograde u Orahovici Korjenićkoj; u Ive, Prašnje Njive i Zapresjeku, pa u Orah Šume Trebinjske, svi u Hercegovini; Vučurović, Vučur i Vukajlović Vučurović, Šobajići (Bjelopavlići), potomci Vučura Brdjanina (brata Vujice, pretka Vujičića). Odselili su se u Korjeniće, pa u Zupce (Trebinje) i neka mjesta Hercegovine i dalje kao: Vučurević. Srodnici Vukalovića u Dabarskom Polju i drugdje. Imaju srodnike kod Gacka u više mjesta; Krivošije (Risan), od njih u Zlostup (Golija), Nikšić; Nikšić, porijeklom su iz Zubaca - Trebinje; hercegnovsko područje, porijeklom su iz Hercegovine; Vilusi (Grahovo), Nikšić; peraška naselja, porijeklom su iz Stare Crne Gore; vidi: Vučurević, kao: Vučur; vidi: Vujičić Vušanović, Bršno (Župa Nikšićka), porijeklom su iz Vasojevića Vušković, Budva, kasnije: Vučković. Doselili su se iz Supetra (ostrvo), Brač, kao: Vukliković, a porijeklom su iz Duvna (Bosna), vidi: Vučković u Budvi; Gornji Rsojevići (Bjelopavlići), ogranak Rsojevića, starosjedilaca, ranije Rsoja. Od njih su i Vujović u Vujovićima, Kućištima (Danilovgrad); Piperi; Danilovgrad; Kurilo, Dubrave (Donja Zeta) i Vranjina uz Skadarsko jezero, porijeklom su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića) Vušović, Velika (Gornje Polimlje), porijeklom su iz Skadra (Albanija), od njih su jedni u Srbiji, a drugi u Ćulićima (Andrijevica); Bršno (Župa Nikšićka), ranije kao: Potolić; Gornje Polje (Nikšić), od njih su (u 19. v.) u Šaronjama (Novi Pazar); Kolašinovići (Bjelopavlići); Kralje (Grančići), Andrijevica i kao: Garančić Vušur (Usur), treći sin Ivana Borojevića, predak bratstava Vušurovića i Ivanovića Vušurović, kod Cetinja, doselili se iz Starog Vlaha, grana Borojevića. Srodnici su područnim Ivaniševićima, Ivanovićima i Šabanima (Dragoslavljevićima), Cetinje; Terići u Bjelicama (Cetinje); Mužovići u Ceklinu (Cetinje); u Podgoricu prešli iz Dajbaba (Zeta) Vušurovići, bratstvo u Tomićima
N
Navarin = Cvjetković = Baoš, Baošići u Boki Kotorskoj, a u Budvi i kao: Navarini, ogranak Cvjetkovića Navić, Lepetane, Herceg-Novi Naglar, Kotor Nadali (Nadoli), Kotor Nadoba, Podgorica Nadulović, vidi: Mrčarica Naz (Nazit), Sveti Đorđe (Ulcinj) Nazor, Kotor Najev, Ulcinj Nakić (Nakićenović), Kuti i Zelenika, Herceg-Novi (u 14. v.) došli iz Ljubomira (Hercegovina), porijeklom iz Stare Srbije (Raška); Kotor; Ibarac (Rožaje) Nakićenović, ranije Nakić, u 14. v. doselili se na područje Herceg-Novog iz Ljubomira, porijeklom iz stare Raške; Buljarice (Budva) Naković (Niković), Grude kod Tuzi, potomci Beriša Nakša, Sveti Stefan (Budva) Nal (Nale), u Baru 13. v. Nalie (Nalis), Sutomore (Bar) Nalis (Nalie), Budva i Tivat, porijeklom iz Dalmacije (Korčula); Kotor Naletić, jedni kao: Radović, kasnije Nobile, drugi i kao: Rađenović svi u Paštrovićima i Budvi Nalov, Kotor Nalović, Pljevlja Namgalija, Pljevlja Nančić, Budva Naplat, u Kotoru, 14. v. Napoleonović, Herceg-Novi, po nahočetu Narandžić, u Boku Kotorsku doselili iz Hercegovine Nardeli, Kotor; Herceg-Novi i područne Rose Natić, Herceg-Novi Nasirenović (Vlašić = Lašić), Župa Nikšićka Naso, Kotor Nasradinović, Mide i Pistule (Ulcinj) Nastasić, Šumadijska Kolubara, u Kučima Čarapić a njihovi ovdje kao: Pavlović i Nastasić Nastić, Nikšić; Morača; ogranak Miljanića iz Banjana nastanjeni u području Toronta (Kanada) Nastradinović, Vladimir, Kosić i Mide (Ulcinj) Nasufović, Orahovac i Potkrajac (Bijelo Polje) Nasuh, Ulcinj Naunović, Bar; Podgorica Nauč, Podgorica Nahodović, Pljevlja 1864. god. Nac (Naczi), Sveti Đorđe (Ulcinj) Nač (Nači), Podgorica Načić, Bijelo Polje Neverović, Mrkovi (Tivat) Negović, Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak Maslovara Negojević, u Šekularima (Gornji Vasojevići) potomci Komnena Barjaktara Negosavić, u Šekularima (Gornji Vasojevići), ogranak Maslovara; Andrijevica Negri, u Budvi Nedaković, Đurašići kod Tivta 1852.god Nedbal, Kotor Nedeljković, Kostajnik (Valjevo), doseljenici iz Pive; Danilovići i Junake (Rogozna), Novi Pazar, došli iz Slatine (Andrijevica) u 19. v.
Nedić, Donja Bukovica (Šavnik) i Kosorić (Žabljak); ogranak Miljanića iz Dubočaka odselili u Srbiju; ogranak Koprivica iz Banjana; Rovca; Nikšić; Borkovići (Piva) ogranak Vučkovića iz Prekotarja; u Kučima ogranak Živkovića (Živkovića - Mrnjavčevića), vidi: Mihailović; u Vasojevićima grana Mijomanovića Nedićev, i kao: Nedićev - Belanov u Iđošu (Kikinda), sjeverni Banat, porijeklo iz Crne Gore Nedići iz Pive (Brezna 3 kuće, Borkovići 23 kuće), starosjedioci; po nekima od Koprivica iz Banjana; slava: sv. Jovan Nedović, u Šekulare (Berane) došli iz Šavnika (Drobnjak); Prijelog (Zaton) i Femića Krša (Berane) porijeklom iz Zagarača (Danilovgrad), od njih su prešli u Vlah i Pećarsku (Bijelo Polje) i kao: Mijanović Nedog, Herceg-Novi; Nikšić Nezdrilić, u Kotoru po nahočetu Neimarović (Neimarević), u Nikšić došli iz Like; kod Peći (Metohija) došli iz Kuča Nejković, Nikšić Nekić, Budva Neković, kod Gusinja došli iz Kuča Nekočević, u Bar i Gusinje došli iz Ćeklića (Cetinje); Cetinje Nel (Nela = Nelo), Ulcinj Nelević (Neljević), kod Gusinja došli iz Ubala (Kuči). Pripadaju Mrnjavčevićima Nelić, Ulcinj Nelović, Lisna (Ulcinj); Kotor Neljević, vidi: Nelević Nemanić, Herceg-Novi, po nahočetu Nemanjić i kao: Svevladović, 1195. do 1228. godine Bijelo Polje u 13. v.; Đurđevi Stupovi (Berane) oko 1200. god. i kao: Nemanjić - Prvovenčani; Kotor; Ribnica (Podgorica); Luška Župa (Gradina) i Martinići (Bjelopavlići), od kojih kasnije jedni kao: Simović (Radulović); Komani (Podgorica) i u Metohiji, pa jedni u Hrvatskoj, svi potiču od potomka Uroša Dijaka, župana Nemanje Nena, vidi: Nenadović Nenad (Nenada), plemićka porodica u Kučima 1416. god. U Piperima vidi: Vučinić; Bijelo Polje 13. v.; u peraškim naseljima porijeklom iz Hercegovine Nenadić, u 15. v. u Drobnjacima; Barice, Pliješevići (Pljevlja), ogranak Kneževića iz Drobnjaka; u Bjelopavlićima ogranak Damjanovića, jedni kasnije kao: Mandić; u Golubovcima (Zeta) ogranak su Maskića; u Crnogorskom Primorju (Gornja Krajina) i kao: Gašpar = Nenadić Nenadov, (Deljanjin) u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov Nenadović, Brankovina (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; Nikšić; Budva; Lješkopolje (Podgorica) ogranak Kunica = Kuničić, ranije Krivokapić, njihovi su u Ponaima i Berislavcima (Zeta); Rijeka Crnojevića doseljenici od Peći (Metohija); u HercegNovom jedni po majci a drugi i kao: Nena; Goražde (Berane) istorodni sa Mašovićima i Todorovićima koji su u Bijelom Polju; Bijelo Polje i Lješnjani, rod Lukića, prešli u Zetu, a Berislavcima i Ponarima i kao: Nenadović, Ćetković i u Kunici kao: Kuničić Nenadovac, Osečani uz rijeku Jadar, došli iz Pipera (Podgorica) Nenezić, Orahovo (Kuči), od njih u Baru; Velestovo (Cetinje), od njih u: Cetinju, Nikšiću i susjedni u: Broćancu i Pragi, Kotoru, Pješivcima, Donjoj Bijeloj (Šavnik), u Slavoniji i Baniji Nenezići, bratstvo u Velestovu Nenezići, bratstvo u selu Donja Bijela Nener, Herceg-Novi Nenoje, predak bratstava Martinovića i Vuksanovića u Cetinjskom Plemenu Nenojević, u Riđanima (Nikšić) 1440. god.; u Bajicama (Cetinje), kasnije jedni i kao: Martinović Neradić (Negadnić), grana Rajevića u Vasojevićima Neradović (Andželaćanin), u Vasojevićima grana Raketića (Lopoćana) razgranati Nerandžić, Trošnica (Štitare), Sandžak, doseljenici iz Stare Crne Gore i kao: Narandžić; Igalo, Herceg-Novi Nervić, Kotor, po nahočetu Nerdili, Kotor Nerekaj, Klezna (Ulcinj) Nerekić, Kosići i Klezna (Ulcinj); Danilovgrad
Neresna, Nikšić Neretljani, staro pleme Nerić, Trnjine (Cuce), Cetinje i kao: Perišić; Brezovik (Nikšić) doseljenici iz Kuča Nerići (Perišići), rod u Brezoviku kod Nikšića Nerići (Perišići), rod na Glasincu Nesirenović, Mateševo (Kolašin) Nesmašten (Nesmasten) i Medigović, u Paštrovićima Neslan, Češljari (Rijeka Crnojevića) Nestor, Kuči u Dimljanima, Vinickoj, Palama (Romanija), Izbičnja i Pljevaljskom polju; Vranjevo (Novi Bečej), Banat iz Crne Gore Nestorović, od Pljevalja prešli u Resnik, Stić i Lepenicu (Srbija); Kotor Netović, u Herceg-Novi došli iz Hercegovine; Dobrota, Risan i Kotor; Podi, Herceg-Novi Netzmeskaj, Muo (Kotor) Necmeckan, Sutomore (Bar) Necmickal, Dobrota (Kotor); u Kotoru i kao: Nedžmeckal Nešić, Jovanovac (Lepenica), doseljenici iz Crne Gore; Gotovuša i Dovolja (Pljevlja) Nešković, Čajetina (Užice), ogranak Banovića i Banjana (Nikšić); u Opletac (Okletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta iz Crne Gore, od koga: Arsenijević, Đokić, Lazić, Leontijević, Krstić, Matić, Minić, Nikolić i Simić, svi u tome području; Cetinje; Štitarice i Polja (Mojkovac); u Mahalu i Gostilje (Zeta), srodnici Lađića Nešovanović, u Kučima na Medunu (u 16. v.) jedni od njih prešli su na Goliju (Srbija) Nešović, Grivac i Bor u Srbiju došli od Kolašina; Berane (Bijelo Polje) Nešparica, Ljuštice (Tivat) Nigra, u Kotoru oko 1400. god. Nieferović, Podgorica Nik, Bar; Štoj i Rječ (Ulcinj) Nikadimović, u Grbalj sišli iz Stare Crne Gore Nikadinović, Berane Nikadrović - Nikandrović, u Paštrovićima 1565. god. Nikaj (Nikajević), Tuzi Nikaljević, Brčeli (Crmnica), ogranak Rolovića, od njih su u Grblju Nikaljevići, ogranak bratstva Rolovića u Brčelima Nikandrović (Andrović), na području Buljarice i susjednog Petrovca na moru oko 1585. god. Nikarić, u Gornjoj Ulotini (Gornje Polimlje) u 1485. god. Nikac od Rovina (Nikac Tomanović), čuveni junak iz Cuca Nikači, bratstvo u Boljevićima Nikač, Boljevići i Godinje (Crmnica); Nikšić Nikačević, u Kučima i kao: Nikači, grana Mrnjavčevića. U područnom Zatrijebaču (BudziBudezi) i kao: Đuravčević Nikdrehović, iz Crmnice u Donje Šestane, uz Skadarsko jezero, ranije: Pecić Nikđerović, vidi: Nikđokaj u Nik Marašima Nikđokait (Nikđerković), u Nimarašima (Zatrijebač) Nikđonović (Pecić i Lukić), u Šestane, uz Skadarsko jezero došli iz Crmnice Nikđonovići, bratstvo u selu Dračevici Nikđokait, rođaci Bonkeća, a jedni i kao: Nikđerković u Mužečki (Zatrijebač), Kuči Nikezić, grana Mrnjavčevića u Kučima. Od njih su u Donjem Polimlju, Kolašinu, Srbiji. Njihov rodonačelnik Nenada Gojkova Mrnja nastanio se u Gornje Kuče, polovinom 15. v. Kasniji iseljenici, koji su zadržali prezime Nikezić nastanili se u: Barskom Polju i Šušnju (Bar), u Velikim Mikulićima (Bar), Ostros i Goranu (Ulcinj), Bar i kao: Nikin, Sremsku Kamenicu jedni kasnije kao: Niketić, u Baru i susjednom Šušnu (Šušanju) i kao: Peročević Nikelić, Bar Nikeljović vidi: Nikićević Niketić, Krtole (16. v.) Bogišići i Prevlaka (Đuraševići), Tivat potomci Dapca, doseljenika iz Albanije; u Lepetanima, Herceg-Novi doseljenici iz Konavala Niketići, ogranak Minića (po Niku Miniću) Nikin, u Baru, vidi: Nikezić Nikinović, Vignjevići (Ljubotinj), Rijeka Crnojevića, 1657. god. jedni su otišli u Peroj (Pula); Trpina, Herceg-Novi Nikitović, Bobovo, Višnjica, Prenćane, Sjeverin (Pljevlja), Potarje i Polimlje ogranak su
Viloreta; ogranak Milutinovića iz grupe Novljana, u Drobnjacima, kod Nevesinja i kao: "Motika"; od njih su kod Nevesinja i u Pločniku (Borač), Hercegovina kao: Drobnjak; drugi u Komarnicu kod Šavnika došli iz Primorja, od njih su kod Čačka Nikić, Sotonići (Crmnica) od Mitrovića (Vukosavovića) iz područnog Gornjeg sela; Donja Krnjaža ogranak Vujoškovića; Gornji Kuči potomci Nika (Nikole), doseljenici iz Klimenata (Malesija), Arbanija (Albanija); Lazarci (Lazorci), Kuči, ogranak Nuculovića iz plemena Kastrata; Od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru, od 1888. god., Baru i područnom Šušnju i Sutomoru, Ulcinju i područnoj Zagonji; Podgorici; kod Gusinja iz Malesije; u peraškim naseljima iz Stare Crne Gore; u Kutima, Herceg-Novi doseljenici iz Bijelog Polja; Godijevo (Bihor), Bijelo Polje; Lukovo i Dragovoljići (Župa Nikšićka); Bošnjaci (Lepenica) 1853. god. iz Crne Gore; Nikinci (Srem) doseljenici iz Gusinja; kod Valjeva (Srbija) doseljenici iz Pive u Uskocima (Žabljak) Nikić, bratstvo u Sotonićima Nikićević, Dobrota, Herceg-Novi u 16. v. iz Stare Crne Gore, drugi kasnije kod Herceg-Novog došli od Trebinja, a u Herceg-Novom su od Nikelje kasnije Nikelović; Perast Nikićevići, bratstvo u Dobroti Nikišić = Nikošić, ogranak Ćuda Nikica Raslapčević, predak bratstva Raslapčevića Nikjović, Krnjice (Bar), porijeklom sa Peleva Brijega (Trimov do), Bratonožići Niklan, Đurmani (Sutomore), Bar došli iz Stare Crne Gore Niklanović, ogranak Ljubiša u Blizikućama (Paštrovići), Budva, porijeklom iz Ljubišnje (Hercegovina) Niklić Velji Mikulići (Bar), a u Goliji (Nikšić) i kao: Sušić Niklićević, Buljarice (Paštrovići) 1689. god. kao: Nikolićević ogranak Midžara, a 1699. god. i Niklićević i jedni kao: Budak (Niklićević) u Paštrovićima; Zaljevo (Bar) Niklović, Kotor Nikmarović, u Kučima Nikmaraš, u Zatrijebaču (Kuči), Podgorica (potomci Bon Keće) rod Hota a u Kuče "dođoše od sjevera niz korito rijeke Cijevne". U Nikmaraše priđoše (i uzeše to prezime) još rodova drugoga porijekla Niko, Sutomore (Bar) 1854. god. Nikov, Bar; Paštrovići Niković, Gornji Kuči, ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u: Arbaneš (Primorska krajina); Goleša, Potrlica i Curevo (Bijelo Polje); U Perast došli iz Strpnja (Risan); Morin (Morinj), Risan; u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Kaluđerovića porijeklom iz Bjelopavlića; iz Pješivaca u: Straševinu (Nikšić), Retkocer (Dobitak) i Čačak (Srbija); Grude (Tuzi), potomci Beriša iz Kuča; Krtole (Tivat) ogranak Nikečevića iz Pješivaca; u Lastvi Tivatskoj grana Dapčića, potomci Dapca doseljenika iz Albanije u 16. v.; Risan; Mide (Bar), Donji Šestani (Bar), ogranak su Vučedabića, došlih iz Šestana (Gornja Albanija); Balabani u Zeti, vidi: Gorović; Gornja Zeta ogranak Maraša u Pivu doselili od Nikšića, grana Trebješana; u Piperima od popa sina Radonjina; Gluhi Do (Crmnica) 1516. god.; Risan, Dobrota i Kotor; Perkov Do (Velestovo), Cetinje, od njih su u Grudama (Skadar); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), potomci Sarapa doseljenika iz Sarapovine (Sarajevo). Od njih su Popovići u Peroju (Pula), Kaluđerovići u Začiru i jedni se presele u Ulcinj, Budvu i Sankpeterburg (Rusija); grana Trebješana iz Uskoka (Žabljak) prešao predak Niko u Ninkoviće (Piva) Nikovići iz Pive (G.Crkvice 8 kuća, D.Crkvice 1 kuća) porijeklom iz Trebješana; slava: sv. Luka Nikodimovići, bratstvo u Boki Kotorskoj, porijeklom iz Cuca Nikoj, Rastiš (Ulcinj) Nikojović, Krnjice (Ulcinj) Nikol, Štoj (Ulcinj) Nikola, knez, predak Kneževica-Perovića Nikolaević, u Ledenicama (Risan) 1883. god. Nikolaj (Nikolić), Mužečka (Zatrijebač), Kuči Nikolajević, Babina Luka (Valjevo) i kao: Ruvim (Moler) ogranak Trebješana (Nikšić); Donji Crnić i Čestani u Gruži Kragujevačkoj ogranak su Komnenovića iz Banjana (Nikšić), istorodni i u Irigu (Srem), i u Novom Gradištu Nikoletić, Mašnica (Andrijevica), došli iz Rovaca (Podgorica); Bar, i iseljenici Nikolib, Prčanj (Boka Kotorska) Nikolini, Kolomza (Ulcinj); Bar i Budva
Nikolinović, Petrovac na Moru Nikolić, u Šekularima (Vasojevići), od njih u Goraždevcu (Peć); Stijena Piperska (Nikolićima), Piperi; u Liverovićima (Župa Nikšićka), ogranak župskih Jovanovića, jedni i kao: Roščanin, doseljenici iz Bjelopavlića sela Rošce, a ima njihovih i u Vražegrmcima i kao: Milanović. Od njih su u Istoku (Metohija); u Pivi ogranak Ivanovića (Nikolića) pa Pivljanin. Od njih u: Ozrinićima (Nikšić), Busku Nikolića (Trepča), Nikšiću, Goliji (Nikšić), u Alešinu (pod Gat), Gacko; kod Perasta (Boka Kotorska); Bjelice (Prediši) ogranak Pejovića; Ćeklići (Kućišta) ogranak Kaluđerovića, porijeklom iz Bjelopavlića; Donji Zagarač (Danilovgrad), ogranak Radmanovića - Dubravnjana; Velji Zalaz (Njeguši), Cetinje, ranije Drugović. Od njih u Nikšiću, Dobroti (Kotor), Vlaškoj (Rumunija); kod Nikšića ogranak Lazarevića (Trebješana); Veliki Zalazi (Cetinje), ogranak Hrsovića; Gluhi Do (Crmnica); Sotonići (Nikolići), Crmnica, Paštrovići; u Cucama (Cetinje) jedni ogranak Krivokapića; Na Gradini u Cucama (Cetinje) i kao: Gradinjanin - Miljenović; Volujac, Gradska i Površ (Trebinje) došli iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, kasnije kao: Knežević, Damjanović, Serden i Šupoglav; Broćanac, Bubrežak ovi Andrija odu u Srbiju, pa u Đakovicu i onda u Danilovgrad i Nikšić; Ozrinići (Nikšić) i Kotoru jedni iz Čeva; Cetinje i kao: Začiranin; Krstac (Golija), Nikšić iz Dulića (Hercegovina) starinom Drobnjaci; Nikšić potomci Nikšića; Drobnjak, grana Grbljanovića (Trebješana) iz kraj Nikšića; Tušina i Boan (Žabljak) i kod Pljevalja; Oputne Rudine (Nikšić), ranije Budalić; Bajice (Donje selo) ogranak Tomaševića = Martinovića; u Čevu (Cetinje) jedan ogranak Ivanovića (Đukanovića), odseljeni u Srbiju i kao: Pavlović; u Vraki (Skadar), Albanija jesu iz Crne Gore; Potarje (Mojkovac) 1647. god.; Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković. Prijeljina (Ljubić), Srbija porijeklom iz Crne Gore; Bukovik (Brčko), grana Ruđića (Novljana) iz Pive i kao: Pantelija (rodonačelnik Pantelija), i u Perastu (Boka Kotorska) iz grane Ruđića u Rudinicama (Piva); u šumadijsku Kolubaru došli sa Bihora (Bijelo Polje); u Budvi jedni iz Lastve Tivatske; Podnepolje (Gornja Lastva), Tivat doseljenici iz Hercegovine u 15. v. (bili vlastela u Popovu), od njih su u Trstu, Podostrogu i Brajićima (Budva); u HercegNovom iz Hercegovine; Vrbeta uz Ibar, doseljenici iz Kolašina; Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici Pantelića, Živkovića i Milićevića, doseljenici od Kolašina;Železnik (Beograd) doseljenici iz Pipera; u području Rijeke Crnojevića; u Ceklinu iz okoline Vučitrna (Kosovo), u Donjem kraju iz Primorja, a u Rijeci iz Bjelopavlića, od njih su u: Cetinju, Kotoru i Primorju Crnogorskom; Goločelo (Lepenica), Srbija došli iz Bijelog Polja (Crna Gora); Darza (Ulcinj) doselili iz Kuča 1912. god.; u Paštrovićima 1599. god.; u Vasojevićima su ogranak Bakića, grana Novakovića; Lis (Donje Dragačevo), Srbija doseljenici iz Vasojevića; Stijena Piperska, Podgorica i Zeta u 15. v., a 1526. god. u Lješkopolju ogranak Miranovića; u Zeti jedni ogranak Lambuljića; u Podgorici 1441. god.; Gornja Krajina; Bar; Bijelo Polje Nikolići, rod bratstva Stijepovića u Bajicama Nikolići, bratstvo u Veljem Zalazu Nikolići, ogranak bratstva Kaluđerovica u Ćeklićima Nikolići, bratstvo na Čevu Nikolići iz Pive (G.Rudinice 8 kuća), starosjedioci; slava: sv. Nikola Nikolići, rod bratstva Pejovića u Predišu Nikolići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Podnopolju Nikolići, bratstvo u Gluhom Dolu Nikolići, bratstvo u Sotonićima Nikolići, bratstvo u Limljanima Nikolići (Veljokrajani), bratstvo u Veljem Kraju Nikolići, stari vojvodski rod u Cucama Nikolići, uze bratstvo Krivokapića u Cucama Nikolići, bratstvo u Hercegovini Nikolićević = Niklićević, ranije Butak u Paštrovićima 1738. god. ogranak Midžora Nikoličić, u Njegušima (Cetinje) u 16. v. i 1688. god.; Tušina (Žabljak); Kotor Nikolica Šorović, predak bratstva Šorovića Nikolon, Paštrovići Nikoljev, Paštrovići Nikoljević, Šišići (Grbalj) i Paštrovići iz Stare Crne Gore Nikonjić, Nikšić Nikotić, bratstvo u Dupilu (Crmnica) Nikotović, u Budvi 1493. god. Nikočev, Paštrovići
Nikočević, u Kučima grana Mrnjavčića (Mrnjavčevića), od kojih su u Zagrađu (Gusinje), Zatrijebaču (Kuči) i kod Kosovske Mitrovice; Dobra Voda (Bar); Igalo, Herceg-Novi Nikošić, u Paštrovićima 1769. god. ogranak Ćuda, vidi: Nikšić Nikpavlović, u Skadru i kao: Paljaj Nikpalović, Dračevine (Donji Šestani), Primorska krajina, ogranak Pecinja, grana Lukića, porijeklom iz Škrelja (Albanija) Nikpaljević, u Skadar (Albanija) i Baru (Crna Gora) iz Šestana (Bar) Nikrevević (Nikpreljević), u Briskoj Gori (Ulcinj) Nikprelević (Nikpreljaj), Zatrijebač (Kuči) Nikprelić (Marković), Bankanji (Zatrijebač) Nikpreljaj (Nikprelević = Nikpreljević), u Zatrijebaču (Kuči) Niksavović, u Bezjovu (Kuči) od kojih su Burdžić u Podgorici Nikča, u 17. v. doselili kod Rožaja a tamo iz Vuklji (Klimenti = Kljimendi), sjeverna Albanija Nikčević, Jezer i Petrovići u Ćeklićima (Cetinje); na Njegušima u 15. v.; potomci Radovana Bogdanova u Pješivcima, Vranju, Vranjini i Gostilju (Zeta), Nikšiću, Straševini, Nikšićkom Prekovođu; Cetinje; Bar; Podgorici i Pivi, a u Kotoru i područnoj Dobroti jesu od onih iz Ćeklića; Gluhi Do (Crmnica) Nikčević, zagranak bratstva Jovovića u Gluhom Dolu Nikčevići (Petrovići), bratstvo u selu Jezeru Nikčevići, bratstvo u Dobroti Nikčevići, bratstvo u Stubici Nikčić, Grdovići i Primorskoj Krajini (Krajnji), nepoznato porijeklo Nikša, u Kotoru Nikšić, na područje Onogošta (Nikšić), došli iz Grblja, prema njihovom imenu preimenovan je Onogošt u Nikšić. Njihovi imenjaci - srodnici evidentirani su u Morači 1252. god. U okolini Nikšića imenovana njihova naselja dobila i naziv Župa Nikšićka. Raseljavanjem nastanili su selo Bešenovo (Srijem), kao: Nikšić = Dragićević = Stepanovič; kod Odese uz Crno more, Beograd, Novi Bečej u sjevernom Banatu, Sremčica (Beograd), Potarje (1447. god.), Bistricu (1455. god.), Dobrilovine i Cerovo (Mojkovac), Boljanići (Pljevlja), Boturić i Gornji Bihor (Bijelo Polje) i jedni od njih kod Rožaja i u Berane, kod Plava i Gusinja, Kolomza (Ulcinj) i u Paštroviće; Brda Paštrovska u 15. v.; Blizikuće (1441. god.), Kastio Nikšićki (Paštrovići); kod Novog Pazara ogranak Ljuca iz Nikšića; od Nikšića odseljeni u Klimente (Albanija) i kao: Nikča (po bratstvu - "barjaku") i jedni su prešli kod Gusinja; vidi: Trebješanin, Jušković, Lopušina i Nikča; u području Fruške Gore Nila (Nidović), Viglari i Anamali (Ulcinj) sišli iz Gornje Krajine Nilanj, Ulcinj Nilević, Bezjovo (Kuči), od njih su sišli u Podgoricu Nilejići (Nilević), kod Gusinja, Plava i u Podgoricu su iz Bezjova (Kuči) Nilić, u Mikulićima u Krajini Nilović, Bratica, Kolomza i Livari (Ulcinj), doseljenici od Nikšića Nimanbeg, Ulcinj Nimanbegović, Ulcinj Ninaj, Štoj (Ulcinj) Ninelović (Elezović), Vrbica (Kuči) Ninić, iz Kovača (Piva) odselili u Bosnu Ninković, kod Nikšića u 14. v.; u Drobnjacima 1407. god.; Iz Jezera drobnjačkih, braća Ninko i Petko Ninković sa sestrom Višnjom uteku u Banjane (Nikšić), pa na Viluse i Grahovo (Nikšić). Višnjin sin Jovan sa majkom pređe u Goliju (Nikšić), pa su od njega svi Višnjić, i, to je bilo prije 1651. god.v (od tih Višnjića su: Golijanin u Nevesinju (Hercegovina) i istim prezimenom u Bosni, Regoj na Zagorju, Savić u Nevesinju i drugi); Od Petka (brata Ninkova) jesu: Petković u Trebinju, i slave Svetog Jovana Zimskog, kojega su donijeli iz Drobnjaka, kao i ostali Ninkovići; od Ninkovića iz Jezera (Ninkovića Luka), Žabljak, jesu od Ugrenovića skraj Onogošta (Nikšić), a od njih u: Vrbi (Bileća), srodni tamošnjim Miljanovićima (slava Sv. Jovan), Trebinju, Dubrovniku, Nevesinju, Glasincu (Romanija), Sarajevskom polju i područnom Jeleču, Dubočanima i Živinji, susjednom Necvijeću i Vrbnu (Bileća). U Boki Kotorskoj od oko 1630. god.; u Risnu su srodnici Kovača, porijeklom od Zvečana (Kosovo); Toci (Pljevlja); svojataju se sa Ninkovićima u Bosni: Bugojnu i Bistrici (Livno), Ašanima (Krupa), Jelenskom (Tešanj), Derventi, Donjoj Dubici, Kolu (Banja Luka), Novom Gradu (Derventa), Tešnju, Glamoču i podrčnoj Glavici, Gradiški (Liminačkoj), Gracu (Ključ), Dolcu i Zabrđu (Sarajevo),
Junuzovcima (Gradiška), Koštunici (Rogatica), Kralupima (Visoko), Mašićima i Romanovcima (Gradište), Pazariću, Pofalićima i Pale (Sarajevo), Sarajevskom polju, Sarajevskom gradu, Sokolovu (Ključ), Crnom Lugu i Čelebiću (Lijevno = Livno), Bistrica (Banja Luka), Osinje (Tešanj), Galipoljcima (Prnjavor) i Rogoušcu (Bugojno) Ninonić, u Bjelopavlićima Ninoševići iz Pive (Plužine 1 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan Nipoš (Cucić), Vusanje (Gusinje) Ninčić (Nincić), Medun i Liješta (Kuči); Barice i Zalug (Pljevlja) Niretić, Budva Niseteo, Kotor Nićiforović, ogranak Naletića u Paštrovićima. Od njih su u Banatu Nic (Nica), Azra i Špilja (Tuzi) Nicević (Nicović), u Balote kod Rožaja doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kolašin Niculović, Orahovo (Kuči), potomci Pak Nika iz Selaca (Klimeljdi), sjeverna Albanija Ničić, u Prčanju, Boka Kotorska Nišavić, Šaranci u Drobnjaku; Ivanje i Ravna Rijeka (Bijelo Polje), ogranak Pešića (Vasojevića), od njih su u Beranama Nišić, u Donjim Crkvicama (Piva) grana Đuričića iz Drobnjaka; Boljanine, Rasova, Bijelo Polje, Bistrica, Boturić i Zaton (Bijelo Polje) Nišići iz Pive (D.Crkvice 2 kuće), ne zna se odakle su, po nekima iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjije Nišović, Nikšić Nobić, Budva Nobile, o, (Radović), ogranak Naletića u Paštrovićima. Od njih su u Banatu Nobrin, Kotor Novak, kod Risna su iz Dubrovnika a u Herceg-Novom i kao: Novaković; Kotor; Škaljari kod Kotora; Risan; u Sasovićima iz Vrbonke (Dalmacija) Novakov, Radovanići (Tivat); Nikšić Novaković, Vrijesno (Presjeka Paštrovska) i Pržno paštrovsko 1413. god., Mišići (u Spiču), Bar 1424. god., u Banjanima (Nikšić) 1428. god. porijeklom iz Paštrovića; na ostrvu Silba (kod Raba), Zadar i kao: Paštrović. Preci došli u Paštroviće od Niša u 8. v.; Kotor 1423. god. Iz Paštrovića odseljeni na ostrvo Krk, prešli u Kninsko polje i Liku pa od njih jedni u Srbiju; Budva iz Mišića (1876. god.) jedni su prešli u Bijelu, Herceg-Novi; Mišići (Spič), Bar i poslije 15. v.; Sutomore (Bar); Ulcinj; u Piperima; Lekići (Lješkopolje) Mataguži (Zeta); Savina, Herceg-Novi i kao: Novak; u Kurbatovini (Dabarsko polje), Hercegovina od Abramovića iz Bjelica (Cetinje), od 1834. god.; Njeguši (Cetinje); Crkvice u Oputnim Rudinama (Nikšić) porijeklom sa Čeva (Cetinje); u Ćeklićima i Cuce (Cetinje) 15. v.; Crmnica u 15. v.; Cetinje iz Zadra; u Glavici (Bjelopavlići) ogranak Vukovića - Petrušinovića, grana Mitrovića; u Piperima ogranak Janića, od njih su u Donjem Necu (Đakovica); u Vasojevićima potomci Novaka Vasova, razgranati. Od njih su u Bijelom Polju; Mali Krčmari (Lepenica), Srbija jesu iz Crne Gore; Pod Goč planinom (Novo Selo) doseljenici od Kolašina, porijeklom Moračani; Pješivci (15. v.) preselili u Srbiju; Ulcinj ogranak Zubera, sa Uganja (Očinići), Cetinje; Mrke (Gornji Kraj), Piperi, grana Mrka; Žabljak na Skadarskom jezeru (16 - 17. v.), od kojih su Popovići u Zeti; Podgorica; Bijelo Polje i područna Majstorovina potiču iz Kuča od njih su u Tomaševu, pa jedni u Štitaricu, Mojkovačkim Poljima i Žarima (Mojkovac); Goleš, Potrlice (ogranak Mateljevića) i Džurevo (Pljevlja) i Mažići iz Prekotarja, u Patrlicama (Đurđev dan krsna slava) od njih su u Nikšiću od 1878. god.; Drenac (Gajtan), Južna Srbija doseljenici iz Morače; Lutovo i Trebaljevo (Kolašin) i Krnja Jela (Drobnjak); ogranak Mateljevića, grana Balotića (Novljana) u Drobnjacima, od njih su u Vaškovu, Previšu i Potrlici (Pljevlja), a jedni 1878. god. u Nikšić; u Bavaništu i Crvenoj Crkvi (Banat) iz Crne Gore; Novakovići - Mletičak (Jezera), Žabljak; na Žabljaku na Skadarskom jezeru; grana Šaranaca (Vlastelinovića) iz Krša (Šaranci), Drobnjak odselili u Srbiju Novakovići, rod u Ulcinju Novakoski (Novakovski), Herceg-Novi; Kotor Novalić, Lagatore (Bihor), Bijelo Polje; Azanja i Petnjica (Berane), ogranak Vukalovića (Bjelopavlića) iz Bjelopavlića Novarin (Novarino), Baošići, Herceg-Novi Novačić, vidi: Novačićević Novačićević (Novačić), u 1655. god. pripadaju Dmitrovićima = Mitrovićima u
Paštrovićima Novelić, doseljenici iz Pipera u Podgoricu Nović (Novićević), kod Plava, Gusinja (selo Prnjavor), Kralje (Andrijevica), Podgorici, porijeklom iz Pipera; Kotor Novica, Lozna (Jagore), Bijelo Polje, porijeklom iz Grahova (Nikšić) Novicki, Herceg-Novi Novićević, vidi: Nović Novičić, ogranak Drekalovića u Kučima; Božići (Andrijevica) i kao: Vulić, grana Kovačevića Novlić, Azanja i Lagator (Bijelo Polje), jedni su prešli u Novi Pazar Novljanin, potomci Novljana sa Banjske visoravni (rudine) jedni u Mulj (Gacko) Novo, Herceg-Novi. Od njih su u Podgrađu Blagajskom (Hercegovina) Novljanović, Herceg-Novi, po majci Novović, u Šarancima (Žabljak) grana Vlastelinovića; Prenćane i Maoč (Pljevlja); Kosanica i Bistrica (Mojkovac) potomci Nova; u Porebiće (Bijelo Polje) doselili iz Bjelopavlića; u Vasojevićima: 1) ogranak Ćulafića, grana Novakovića, 2) grana Dabetića, 3) ogranak Golubovića (Raketića), 4) grana Mijomanovića; Jablan (Bratonožići), od njih su kod Gusinja Novovići, selo Gornja Ržanica kod Murina (Bratonožići - doseljeni iz Kuča) Novosel, Čevo (Cetinje) i kao: Deković - Ivanović prešli u Uskoke (Žabljak); Cetinje Novotni, Herceg-Novi Novčić, Herceg-Novi Noga (Nogi), Ulcinj; Bar; Široke u Krajini, porijeklom iz Stare Crne Gore Nogača, kod Rijeke Crnojevića, ogranak Ulića Nogić, Bar Nogja, u Široke (Primorska krajina) došli iz Šalje (Albanija) Nogulović, i kao: Ilić (Nogulović), Krivošije, Kuti i Presjeka, Herceg-Novi došli iz Hercegovine Noja, u Rijeku Crnojevića došli iz Albanije Nojaj, Ulcinj Noka, Kotor Noki, Štoj (Ulcinj); Bar Nokić, kod Rožaja, porijeklom iz Klimenata (Albanija), starinom iz Pipera Noković, u Zeti od Raičkovića iz Lješkopolja, od njih su u Vraki (Skadar) Nokoloža, u Buljarici (Paštrovići) Nolović, Livari (Bar) Nonveler, Kotor Nongulović, Herceg-Novi Nonković, Njeguši (Cetinje) Nosaković kasnije Damjanović i Milanović, grana Bubića u Bjelopavlićima Noćnica, Paštrovići 1533. god. Nofelj, Široke u Krajini, porijeklom iz Stare Crne Gore Noc (Noci), Sveti Đorđe (Ulcinj) Nocit, Sveti Đorđe (Ulcinj) Nređečović, Donja Briska (Ulcinj) Nrek, Ulcinj i područna Klezna, Pistula i Sustjel; Bar Nrekić, Vladimir i Gornja Klezna (Ulcinj) Nrov, u Široke (Krajina) došli iz Zadrma (Albanija) Nukov, Laništa (Mojkovac) Nuković, Pljevlja Nuovo, Herceg-ovi Nurak, Bukovice (Pljevlja) Nuribeg, Ulcinj Nurković, u Grahovu (Nikšić) u 16. v. došli sa Meduna (Kuči), od njih su u: Petnjici, Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), Podgorici, Ibarcu (Rožaj), u Seoštici (Rožaje) rođaci Ferovića, Nurkovića i Rastodera. Jedni kod Rožaja iz Lučica i kao: Suljović Nurović (Džukelić), Lazarice (Kuči), grana Perišića odseljenih kod Plava i Gusinja Nuhanović, Pljevlja Nihadžić, Bijelo Polje i područne Grubače Nuhi, Ulcinj Nuhović, u Akovima (Bijelo Polje) i područna Grubovača, iz Turske Nuhić, Bijelo Polje i Ulcinj
Nuhodžić, Bijelo Polje Nuculović, potomci Pak Nika iz Selaca (izvorišta Cijevne) došli u Orahovo i Lazarce (Kuči), pa odande u Zatrijebač i Bar, jedni su kasnije Nikić, Pajović u Kučima; vidi: Nikić Nušović, iz Krivog Dola (Kuči) prešli kod Gusinja i Plava
P
Pav, Sveti Djordje (Ulcinj) Pavelić, Herceg-Novi Pavić, ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Turjaču (Ozrinići), Nikšić, pa Karo (oko 1885. god.) ode u Šavnik; Radovanići i Krimoljice (Tivat) Pavić, predak bratstva Pavićevića - Dragomiljana Pavićević, Dragomi do u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Petrovića i kao: Dragomiljanin iz Bjelopavlića od Buronjića, došli iz Jezera Ćeklićkih, ranije Buronjić, navodno su iz sela Buronje u Lješkopolju. Od njih su u: Podgorici, Cetinju, Komanima (u podnožju Siljevice i u Župi Bandićkoj) i kao: Ćirković i Milutinović odseljeni u Metohiju i Ameriku, Pavićević Dragomiljac, od Pavića potomka Orlovića, Kotoru, Grblju, kod Petrova sela u Srbiji, Kairu i Aleksandriji (Egipat) i Buenos Airesu (Argentina); Mijanovići (Zeta) ogranak Matijaševića iz Bratonožića; Miločanima kod Nikšića; u Komanima (Župi) grana Bandića potomci Pavića Miloševa, ogranak Sekulića; Vojno Selo (Plav); Duži (Drobnjak), ogranak Dančulovića (Grgurovića) grana Ćurjanovića - Novljana. Od njih su u Mačagaj (Čapo), Argentina; Toponica (Gruža Kragujevačka), u 18. v. došli iz Pive, grana Nikolića, jedni i kao: Mrlješ grana Bačarevića; Markovac (Jasenice), Srbija došli iz Bjelopavlića; Gotovuša, Židovići, Podine i Crljenice (Pljevlja); u Pješivcima porijeklom iz Trešnjeva (Cuce), Cetinje, od njih su kod Nikšića, Umčarima (Jagodina) u Beogradu; Buljarice (Paštrovići), Budva; Brezovice, Bioče i Ubla (Kuči), od njih su u Zeti 1) Sretnja i Pavkovići (Bjelopavlići), u Bjelopavlićima 2) su ogranak Davković - Pavković - Mitrovića od njih su u Budvi, 3) srodnici Pavića u Rsojevićima, Sretni na Koljenšićima; kod Valjeva, Užica, Lončara, Grocka i Konjarnik u Toplici (Srbija) iz Bjelopavlića; u Mojanovićima (Zeta) grana Mojanovića Pavićevići, bratstvo u Dolu Pavićevići - Dragomidoljci, bratstvo u Bandićima Pavićevići, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima Pavičević, Kotor Pavičić, u Bjelopavlićima od kojih su 1912. god. jedni prešli u Dubrovnik; Kotor; Kuti, HercegNovi Pavišić, ogranak Gvozdenovića, došli iz Gluhog Dola (Crmnica) porijeklom u Obodgrad i Božove njive (Ceklin); iz Ćeklića (Cetinje) doselili se kod Rijeke Crnojevića Pavišići, grana bratstva Gvozdenovića ("Vučedoljana") u Vučem Dolu Pavković, Bjelopavlići, ogranak Mitrovića, grana Bubića (Pavkovića), od njih su u: Podgorici, Ublima, Podima, Baošićima, Meljini i Savini, Herceg-Novi, a jedni kod Herceg-Novog iz Hercegovine u Budvi kao: Pavićević; Lepetane, Herceg-Novi; u Kotoru Pavl, Bar; Kotor Pavle Buronjić, predak Dragomiljana Pavle Orlović, po predanju predak Martinovića, Cuca, Bjelica i dr. srodnih bratstava Pavlević, u Tuzima Pavlin, Prčanj (Boka Kotorska) Pavlinović, Dobrota (Kotor) Pavlić, Dobrota, Kotor Pavlić Radonjić, predak Vujadinovića Pavlićević, Petrov Do (Zagora) u Ćeklićima (Cetinje) ogranak su doseljenika iz Bjelopavlića, od njih su u: došao Petar Buronjić u Komane i kao: Petrović (Petrovljavin), Mirković i Marković od P. u Komanima, Zagori (Rijeka Crnojevića), Vranjini na Skadarskom jezeru, Crvenoj Stijeni i kao: Pajović, Podgorici, Danilovgradu, Gornjem Polju (Nikšić), Cetinju; Ulcinj došli 1912. god. iz Bjelopavlića; u Kotoru i kao: Pavličević; ogranak Vidnića u Markovini (Cetinje)
Pavlićevići u Podgorici Pavlićevići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima Pavlićevići, grana ćeklićskog bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Pavlićevići - Vidnići, bratstvo u Markovini Pavleža, Pelinovo (Grbalj) Pavlina, Kotor Pavlinović, u Budvi, po nahočetu Pavličević, Kavač i Sasovići (Kotor) 1687. god. sišli iz Stare Crne Gore; Kasa Grande, HercegNovi; ogranak Petrovića u Ćeklićima (Cetinje) Pavličić, Kalanj (odseljeni kod Kosovske Mitrovice i kao: Kozović), Gorica i Slatina (Bjelopavlići) ogranak su Milakovića (Petrušinovića); Klopot (Bratonožići); Donja Zeta Pavličići, selo Gorica kraj Danilovgrada u Bjelopavlićima Pavlov, Salč (Ulcinj); Novi Kneževac (Obilićevo), Gornji Banat i Srpska Crnja (srodnici sa Ivanov), kao: Crnojević, došla tri brata, kasnije Ivanov, Pavlov i Petrov; vidi: Markov i Alilujev; u Boku Kotorsku došli (1687. god.) iz Bjelopavlića Pavlović, Donja Zeta (15. v.), od njih su u Kotoru; Kuti, Kruševice i Ubla, Herceg-Novi (1693. god.) došli iz Popova (Hercegovina); Risan, Piva i u Hercegovini bili su vlastela; Krtolska naselja, ogranak su Vučinovića; Reževića rijeka (Paštrovići), Budva ogranak Vukovića; Lastva i Pobrdje (Tivat); Dobre Vode (Bar), sišli su ispod Lisinje; u Ulcinju jedni su iz Albanije; u Crnilu (Uroševac) i Tularima (Jablanica) iz Velike (Gornji Vasojevići); u Tularima (Jablanica) iz Pipera (Podgorica); Cuce (Cetinje) 16. v. Jedni su prešli na Jasen i Zavrh (Nikšić). Od njih su u Resnik u Lepenici (Kragujevac); drugi su prešli u Pitaviće (Čačak), od braće: Pavla Pavlović, Čola Čolić, Jankovih sinova; U Podgorici 1420. god.; Ljuljanice (Šumadija), došli su iz Pive; Bujačići (Valjevo) iz Pipera; Borača (Kragujevac), prije 1804. god. došli od rijeke Tare; Vučkovica i Grošnica (Kragujevac), pa jedni u Adžine livade (Lepenica) kao: Perović, došli su iz Drobnjaka; Ljuljenice (Gruža), Kragujevac iz Pive; kod Požarevca i Knjaževca (Srbija) ogranak Ćukića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); u Podgorici‚1477. god.; ogranak Rajića iz Pipera pošli u Velenje (Novi Pazar), pa u Glediće i Strugare (Kragujevac); kod Gusinja ogranak Drakulovića (Nikezića) iz Bezjove (Kuči), jedni kasnije kao: Memedović; na području Pljevalja i kao: Pavlović (Spahić); Cetinje; u 14. v. kao: Režević u Paštrovićima, a kasnije Pavlović; od njih su u Istoku (Metohija); u Budvi, po majci iz Paštrovića; Njeguši (Cetinje) i kao: Gačović došli iz Bjelopavlića; iz Čeva (Cetinje), ogranak Nikolića odselili se u Presjeku i Miločane (Nikšić) i odatle u Srbiju; u Uskocima i Tušini (Žabljak) i Prošćenju; ranije: Spaić iz Župe Nikšićke u Kolašin 1712. god. koji su prešli u Sirovac (Žabljak); iz Ćureva (Foča) 1853. god. kao: Pavlović - Drinjak; Cuce (Cetinje); Ubla (Risan) 1687. god. doselili se iz Bjelopavlića; u Potarju kod Mojkovca 1688. god.; Zavrh i Dragovoljići (Nikšić), od njih su u Drobdžacima i kod Foče; Veljaci (Ljubuško), Hercegovina, došao devedid (deveti djed), iz Bjelopavlića; u Banjanima (Nikšić) 1509. god.; ogranak Srejovića iz Rovaca (Podgorica) u Degrom (Kosenica), južna Srbija i kao: Pavlović = Iličić; Miličnice (Kranjani) i Ratkovo (Šumadija) porijeklom su iz Vasojevića; u Podgorici iz Zete; Zaton (Bijelo Polje); u Vasojevićima su grana Čarapića iz Kuča. Od njih su u Šumadijskoj Kolubari i kao: Nastasić; Župa Nikšićka pa iz nje kao: Spaić u Kolašin 1712. god. a kasnije predju u Prošćenje (Šaranci), Drobnjak; početkom 19. v. iz Prošćenja (Žabljak). Imali su seobe i sasvim u Pasji Nugo i Seline (Žabljak). Pretpostavka da su srodnici potomaka Spaića iz Župe Nikšićke. Pavlovići, u Gluhom Dolu Pavlovići, rod u Lastvi Pavnić, iz Gračanice (Gacko) došli u Momišiće (Zeta), rodjaci tamošnjih Radovića, Raičkovića pa jedni kasnije Adžimatović u Podgorici. Pavo, Kotor Pavović, Lastva (Tivat); Sutomore i Šušanj (Bar) Pavčević, Berane Pavčić, Kotor, po nahočetu Pagan, Kotor Pagaroko = Pagorogius, u Kotoru Pagović, Kotor i područna Dobrota Pagorogius, vidi: Pagaroko Padalica (Gačović), Njeguši (Cetinje) i Kotor Padalice (Gačovići), bratstvo u Njegušima Padić, Kotor, po nahočetu; oko 1400. god. u Gornjoj Zeti i kao: Crnojević, vlastela
Padnje, vidi: Podnje Padovan, Rose, Herceg-Novi Padović, u Spuž kod Podgorice došao predak iz Azije; Tuzi Padnje (Podnje), Kotor Pažin, u Igalu i Sušćepanu, Herceg-Novi Pažinović, u 17. v. iz Hercegovine doselili se kod Herceg-Novog Pažić, Bjelopavlići Pažović, u Kotoru Pažuri, Boljanići (Pljevlja) Pazarac, Pljevlja Pazimović, Orebić na Pelješcu; doseljenici iz Boke Kotorske Paimarković (Mamimarković), u Spužu Bjelopavlićkom 1774. god. Paić, potomci Malonšića u Bjelopavlićima i Zagaraču Paica, Risan Pajaka, u Podgorici Pajanković, iz Drobnjaka odselili kod Mojkovca Pajević, u Mul (Tivat) i Mulo (Kotor) došli iz Stare Crne Gore; ogranak Cerovića u Drobnjacima, jedni su otišli u Donji Kolašin (Raška); Zubač (Višegrad) ogranak su Jovanovića iz Pive; Lipovac (Gruža), Kragujevac doselili se od Berana; Boljanine (Bijelo Polje); Kolašin i Ljuce (Pljevlja) jesu od Kolašina; jedni i kao: Ljuca, a u Potkrajcima (Pljevlja) jesu Kričak = Verus a u područnim Čadinjama Pajević; u Vranjini (Zeta) i Seocu (Crmnica) ranije Čudović; u Golubovcima (Zeta): 1. ogranak Godunovića (Milčevića), 2. ogranak Radulovića sa Glavice (Bjelopavlići) Pajić, Nikšić Kapavica uz Oblo Brdo (Ljubinje) iz Crne Gore; u Piperima; Gornja Zeta Pajković, Cetinje; Lužac (Berane) i kao: Djurdjevac, Bihor (Bijelo Polje) jesu ogranak Djuraškovića od Rijeke Crnojevića Pajović, Lazorac (Kuči); Vladanja, Golubovci i Berislavci (Zeta) ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića) iz Kuča; Orahovo (Kuči) potomci sina Pak Nika iz Selaca (Klimende), sjeverna Albanija; ogranak Tomaševića - Kaludjerovića u Ćeklićima (Cetinje); ogranak Radulovića u Bjelopavlićima; Jezer i Pajev Do (Ćeklići), Cetinje iz Bjelopavlića grana Buronjića, od njih su u Kavču i Mulu (Tivat), Dobroti (Kotor), Cetinju, Americi; Njeguši (Cetinje), grana Punoševića; Donja Jablanica (Srbija) ogranak Vlahovića iz Rovaca; Donja Selca (Crmnica) iz Vranja (ima ih u Mijanovićima), Zeta; Vranjina na Skadarskom jezeru i kao: Puranović iz Očinića, Lastvi Primorskoj i Srbiji iz Očinića (Cetinje); Njeguši (Cetinje); Jašovići i Borač u Kniću (Šumadija) ranije: Žugović, porijeklom iz Drobnjaka; Novaković (Žabljak), ranije Macić, doseljenici sa Čeva (Cetinje); Pljevlja 1847. god.; Bijelo Polje i okolina: Radojeva Glava, Bijedići, Ušanovići i Pećarskoj, porijeklom iz Rovaca; Prijevor (Budva); u Zetu iz Ceklina Pajovići, bratstvo u Njegušima Pajovići, rod u Ćeklićima Pajovići, bratstvo u Ćeklićima Pajovići, bratstvo u Donjim Selcima Pajovići - Očinići na Vranjini Pajfer, Risan Pakević, Kržanja (Kuči), ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića), od njih su kod Prištine (Kosovo) Pakini, Herceg-Novi Paković, Lepetane, Herceg-Novi i Nikšić Pal (Pale) i Palević, u Baru; vidi: Palmović Palavestra (Palavastra), Nikšić Palavra, u Pljevljima 1881. god. Palavratić, Dosidje, Zagradje kod Gusinja, Gornjoj Ržanici i Metohiji su iz Kuča; Kod Gusinja jedni su i kao: Palavrt Paladančić, Babunica (Tivat) Paladin, Sutomore (1852. god.) i Šušanj (Bar) Paladine, ranije Paladinus i Paladinić, oko 1397. god. u Ulcinju, Šušnju (Bar) i u varoši Paladinić, vidi: Paladine Paladino, Ulcinj Paladinović, Bar Paladinos, vidi: Paladine Palavizin, Kotor
Paladrić, Vijenac (Pljevlja) Paladruić, Vijenac (Pljevlja) Palaegrini, u Boki Kotorskoj Palaić, Perast (Boka Kotorska) Palamar, ogranak Koraća, potomaka doseljenika iz Bratonožića u područje Bihora (Bijelo Polje) Palamarević, Petnjica (Berane), ogranak Koraća Palamid, u Njegušima (Cetinje) i kao: Radonjić Palamida, vidi: Palamid Palamide, manje bratstvo Radonjića-Rajićevića u Njegušima Palamur, Velji Ostros uz Skadarsko jezero (Krajina) nepoznato porijeklo Palanga, Bar Palangić, Bar i područno Zaljevo Palandrača, Babunci (Tivat) Palandračić, Babunci i Klinci, kod Tivta došli iz Albanije Palaorić (Marunović), u Podpodima (Bjelopavlići) Palaorići (Marunovići), rod u Bjelopavlićima Palačković, Morinj (Risan) Palević, u Tuzima su od Sarapa rodonačelnika Pavla, iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića), srodnici Vukićevića, srodnika (Kolja) Karadaglića; Žari (Gornja Morača), ogranak Dulovića, došlih iz Hercegovine, od njih u Mojkovcu i područnim Poljima, Žarima, Lepencu i Istoku (Metohija); Valeta (Bjelopavlići); u Vasojevićima 1) ogranak Dabetića, 2) u Kaludri su došli od Rijeke Crnojevića; u Rovcima potomci Pavla Vlahovića; Pistule, Pinčići, Donji Murići i Šestani (Primorska Krajina); vidi: Pal (Pale) Paleg, u Budvi Palegrini, Herceg-Novi Palelj, Sveti Djordje (Ulcinj) Palibrk, Bratonožići, od njih su u Donjem Kolašinu, Širokim Seniokama u Raškoj Palibrković, Gotovuša, Brvenica i Jugovo (Pljevlja) Palietak, Lepetani, Herceg-Novi Palija, Dragovoljići i Ridjane (Nikšić) u 16. v., ranije Delibašić. Od njih su u Dobra Sela (Drobnjak), Srbiji i Dalmaciji Palikar, u Tudurovićima (Paštrovići) u 17. v. Palikaradja, u Cetinju (1774. god.); u Bar su (1692. god.) došli iz Grčke. Sasovići, HercegNovi i kao: Palikuća. Kameno i Mostić, Herceg-Novi i kao: Bošković, vidi: Stanić Palikuća, Donja Ržanica (Berane); u Kotoru i kod Herceg-Novog iz Hercegovine, vidi: Palikaradja Palilog, Kotor Palilogo, u Cetinju (poč. 14.v.) i kasnije Paliologus = Palkogo, u Kotoru Palirović, Kameno i Ratiševine, Herceg-Novi Palitak, Lepetani, Herceg-Novi Palić, u Drobnjak doselili iz Ridjana (Nikšić); Bar Palkovijević, Podgorica Palma, i kao: Palmica, Kotor (Boka Kotorska), u 15. v. Plamica, Kotor, vidi: Palma Palmović, u Krutama (Ulcinj) i kao: Pale; u Livare (Gornja Krajina) došli su iz Gruda (Tuzi); isto kao: Palović Palnika, u Šestanima (Primorska krajina). Od njih su kod Zadra Palović, vidi: Palmović Palovrtića, kod Plava Paloka, Bar Palokić, Sveti Nikola na ušću Bojane Palokut, Bar Palonga, Bar Palongić, Bar Paltašić, u Kotoru 1440. god., od njih su 1478. god. u Veneciji (Italija) Paluška, Kunje (Ulcinj), potomci pridošljaka iz Miskina Palčić, Kotor
Palja, vidi: Nikpavlović Paljak, Kolomza (Ulcinj) Paljević, ogranak Vujoševića (Mrnjavčevića) u Berovu i Momču (Kuči), od njih su Arović u Podgorici; u Tuzi došli iz Albanije; Rječ (Ulcinj), ogranak Markovića iz Omara (Vraka), Skadar, porijeklom iz Pipera; Herceg-Novi; Pošćenje (Žabljak) Palji, Štoj (Ulcinj) Paljikarda, u Cetinje došli iz Moreje (Grčka) oko 1771. god. Paljoka, u Pistule kod Ulcinja došli iz Miridita (sjeverna Albanija) Paljokić, Bar Paljuša, Tuzi; Nikšić Paljušaj, vidi: Paljušević Paljušević (Marković), u Kučima a njihovi potomci u Zatrijebaču kao: Paluša = Paljušaj, porijeklom iz Stare Crne Gore Pamer, Kotor Pamović, u Berane došli iz Peći (Metohija) Pamučina (Ilić), Ćeklići (Cetinje), od kojih su u: Slivnici, Zagradinji, Drobjenici i Pridvorici (Trebinje), i odatle jedni u: Sarajevo, Banja Luku (Bosna), Trst (Italija) i Srbiju, ranije: Milijević Pamučine, bratstvo u selu Zagradinju Panganji, Kotor Pandurić, u Herceg-Novom, po macji Pandula, iseljeni iz kraj Tare u Mojkovac i Srbiju Pandurica, Lepenac i Štitarice (Mojkovac); u Podgorici Panikuća, Kotor Panić, Cerovo (Valjevo) od Berana, ogranak Pantovića Panicek, vidi: Pančera Pankulja, vidi: Boljanin u Orahovcu Pansini, Baošići (Kotor) Pantaleo, Kotor Pantanis, u Kotoru su došli iz Brenšija Pantelić, Ljuljaci (Knić), Kragujevac, grana Nikolića (Ivanovića) iz Pive i jedni kao: Mirković; Todorin Do (Lučići) uz Klenovac, došli (krajem 17. v.) iz Pješivaca (Crna Gora); Rabas (Valjevo), porijeklom iz Vražegrmaca (Bjelopavlići); Brazilovice (Šumadijska Kolubara), doseljenici od Kolašina, srodnici: Milićevića, Nikolića i Živanovića; u Donjem Dragačevu (Srbija) doseljenici od Bijelog Polja (Polimlje); Rebas (Srbija), iz Vražegrmaca (Bjelopavlići); u Lipovici (Gareši), Jasenica iz Bjelopavlića Pantin (Maksin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov Pantić, kod Valjeva došli su iz Pive (Crkvica i Jerenića) a tamo iz Zatarja; Bijelo Polje (Mostar), ogranak Maleševaca iz Počekovića i Miruša (Nikšić); Cerovo (Valjevo) ogranak Popovića iz Šekulara (Vasojevići) Pantica, u peraška naselja došli iz Italije Pantović, u Mratinju (Piva), jedni su ogranak Vračara, a drugi su potomci Panta Vukovića; Rastovac (Nikšić), starosjedioci; Tromenti (Trebinje), srodnici područnih Radanovića i Topalovića. Porijeklom iz Crne Gore; Sušćepan, Herceg-Novi, došli iz Korjenića (Trebinje), porijekolm iz Crne Gore; Lipovac (Topola), Arandjelovac doselili iz Bjelopavlića; Žari, Prošćenje, Stevanovac, Leovac (Mojkovac), potiču iz Morače, a porijeklom iz Kuča; kod Bijelog Polja; u Šekularima (Ćetkovići), Berane, potomci su Ćetkovića, doseljenika iz Tušine (Žabljak); u Djuričkoj Rijeci kod Plava grana Djuraškovića doseljenika iz Ceklina (Rijeka Crnojevića). Od njih su Panići u Cerovu (Ražanj); u Budvi po majci 1911. god. Pantovići na Pobrđu Panca, Crno jezero (Žabljak); u Podgorici Pancin, Baošići, Herceg-Novi, porijeklom iz Italije Pančera = Panicek, u Kotoru Pančika = Pančiča, u Kotoru Pančiča, vidi: Pančika Pandžić, područje Durmitora, 12. v. Panja, Trnovo (Crmnica) iz Gornjeg Ceklina (Cetinje), grana Lješovića Panjako, u Tivtu i Kotoru Paović, potomci Kozjevića u Očinićima (Cetinje), srodnici su im Glendže i Batrićevići; u Pipere
(Crnci) došli su iz Pješivaca; Gajtan (južna Srbija) oko 1879. god. doselili iz Cetinja (Crna Gora) Paovići, bratstvo u Očinićima Papan, Papani (Sutomore), Bar u 15. v. sišli iz Crmnice, od njih su u Paštrovićima, Italiji, Argentini i na Bliskom Istoku; u Herceg-Novi sišli sa Ubala Krivošijskih Papac, iz Ridjana (Nikšić) prešli u Burmez (Burmaško Polje), Hercegovina Papac, po predanju pred nekoliko stotina godina živjeli u Riđanima u Crnoj Gori; potom su se odselili, ali ne u - Burmez (Burmeško polje) u Hercegovini - to ne postoji - postoji naselje Burmazi pokraj Stoca koje obuhvaća nekoliko naselja. No prije Burmaza živjeli su u Veljoj Međi, potom Batkovićima, sve u Hercegovini, i tek onda su se doselili u Burmaze. Sve obitelji Papac su oduvijek bile i jesu katoličke vjere (Trebinjsko-mrkanska biskupija). (prilog Vesna Papac, Hrvatska....opširnije) Papeš, Kotor Papići, u Bučju i Crljenici (Pljevlja) došli iz Ridjana (Nikšić). Iz plemena Ridjana (izmedju Ridjana i Grahova) potiču Papići u Oputnoj Rudini (Koravnica), Miljevcima (Nevesinje), Vlahinji (Bileća) od kojih su u Nikšiću, Batkovićima, Babinoj Glavi (Nevesinje), Velimlju (Nikšić), Pošćenju i Komarnici (Drobnjak), kao: SAVOVIĆ, a od ovih VRANIĆ u Crkveničkom polju; Kaću (Novi Sad), od Kolašina (Crna Gora). Oni su ogranak Bubića (Trebješana) iz plemena Ridjana; u Petrićima (Bjelopavlići); Mala Crna Trava i Kruševo (Piva), ogranak Mumina (Muminje); iz Smokvica (Crna Gora) u Dubočane i Domaševo, Prijevor (Zadušja), Trebinje srodnici su od Baćevića (Mulina) iz Banjana (Nikšić) Papović, grana Drekalovića iz Kuča u Vojno Selo (Plav) i u Grblju; Pljevlja 1886. god.; Budva; u Goliji (Nikšić) iz Velestova (od Ozrovića), porijeklom sa Kosova. Od njih su u: Marovcu (južna Srbija) i Velikoj Slatini (Uroševac), Avtovcu (Gacko), Hercegovina i kao: Hasanbegović, u Gacku (Hercegovina) i kao: Pašić (Muljani) i Asanbegović, Kazancima i Mulje (Gacko) kao: Popović = Papović Kazanac, Mačagaju (Grand-Čeko), Argentina Papotović, Mojdež i Dobrota u Boki Kotorskoj Papraćanin, u Papratima (Pješivci); Dobrska Sela (Rijeka Crnojevića) Parača, Budva Papračani, bratstvo u Gornjim Pješivcima Paprenica, hercegnovsko i risansko područje (oko 1692. god.) naselili se dolaskom iz Korjenića (Trebinje); Kotor Paprenica, žive u Risnu već vise od 300 god, doselili su se iz Banjana krajem 17 vijeka. Paprađini, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Paragaj, u Kotoru 1333. god. i kao: Paragak Paralela, Prčanj (Boka Kotorska) Parandil, vidi: Rovčanin kod Pljevalja Paranduk, Kunje i Riječ kod Ulcinja Paradjin, Gluhi Do (Crmnica) Paražižek = Žižek, u Kotoru Parajković, Sutomore (Bar), 1853. god. Paranović, Sutomore (Bar), 1851. god. Parapid, Glavačići (Tivat) i od njih su u Nikšiću; u Podgorici Paraplović, Herceg-Novi Paraušić, Skok (Pridvorica), Žabljak, ranije Vuković, grana Mandića iz plemena Novljana Parac, u Cetinju 1493. god. Parača, u Njegušima (Cetinje) Parače, staro bratstvo u Cetinjskom Plemenu Paraušić, potiču iz sela Skok, u blizini Šavnika, Drobnjak Parvizović, Bobovište u Primorskoj Krajini Parežana, bratstvo u Hercegovini Parežanin, u Parežu (Banjani), Nikšić grana Petrovića Banjana, prešli Trebišnjicu i u Panik (Bileća) kao: Parežanin; ogranak Kokotovića prešli iz Banjana (Nikšić) u Bilećke rudine, Fojnicu (Hercegovina), Miruše (Nikšić), vidi: Kokotović Paražišek, Žek, u Kotoru Parezić, Mojdež (Primorska krajina) Paredjin = Radulović = Poturak, grana Trepčana u Drobnjacima Pares, Kotor Parid, Kotor
Parijez, kao: Drašković iz Banjana (Nikšić) prešli kod Herceg-Novog Paripović, iz Nikšića (oko 1795. god.) odselili se u Berane, drugi u Podgoru i Zvjezd (Pljevlja) Parković, Srbina, Herceg-Novi Parmaković, u Podgorici (oko 1704. god.) ogranak Alilagića, od kojih su u susjednom Spuču Parmarković, iz Pipera prešli u Spuž i Podgoricu Parović, u Nikšić došli iz okoline Nevesinja; Donja Lastva (Tivat); Kotor, po nahočetu Parudjini, Kotor Parteli, Cetinje Parušić, Skok (Šavnik) ranije Vuković. Od njih na Glasincu (Romanija) i u Srbiji, i Komarnica (Drobnjak) Parnj, a, Ceklin (Rijeka Crnojevića) Pasara = Pasare = Pasari, u Kotoru Pasacer, Kotor Pasgrali, u Kotoru, došli iz Italije; Risan Pasguali, Kotor u 15. v. Pasgualis, u Risnu Pasguepiti, Kotor Pasina, vidi: Pasi Pasi = Pasina, Kotor Paskavaleti, Kotor Paskval, Kotor u 15. v. Paskvaligo, u Budvu su došli iz Italije Paskvalić, i kao: Grubo = Grubac, 1354. god., a kao: Paskvelić (1699. god.) u Kotoru i okolini Paskvelić, vidi: Paskvalić Paskovadj, vidi: Paskovac Paskovac = Paskovadj = Paskovčanin = Paskovč, u Fundini (Kuči) Paskovč, vidi: Paskovac Pasković, Fundina i Medun (Kuči); Podgorica, Nikšić, Kotor i susjedni Muo Paskovčanin, vidi: Paskovac Paskuali, Ros (Luštica), Herceg-Novi; Kotor Pastuinata, Kotor Pastuhović, u Njegušima (Cetinje) 16. v. Pasulibus, vidi: Pačalis Pasuljević, iz Koća (Kuči) prešli kod Plava, preci Kurtagića Pasumer, Budva Patarić, Podgorica Patić, iz Velinića iza Tare 1882. god. došli u Gornje Crkvine i Jereniće (Piva) Patrijanov, ogranak Ivinih u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), vidi: Markov Patrošević, kasnije Bonjanin, kod Nikšića, Grahova i Patroševina Glavica Paćukić = Subotić i kao: Glavatović, u Fundinama (Kuči), od kojih su Cikići kod Plava i Gusinja, Dosudja i Gričari (Gusinje) Paćuha, Podgorica Pauković, 1701. god. u Herceg-Novom Paul, a, = Paulić, u Baru, a u Kotoru i kao: Pauli 1445. god. porijeklom ioz Markije Pauli, vidi: Paul Paulik, Risan Paulić, vidi: Paul Pauzović, Kotor Paunović, u Vasojevićima (Velika) od njih u Tularima (Toplica), južna Srbija; kod Lipljana (Kosovo), jesu od Adrovića, porijeklom iz Ceklinske Župe (Cetinje); u Muder Babuš (u slivu Sitnice), Kosovo, porijeklom iz Velike (Gornje Polimlje); Pješivci ogranak Dragišića, od kojih si Ilić i Tumić u Velikoj Sukobini; Kragujevac (vidi: Blagojević) i njihovi srodnici u Golubovcima (Zeta) i u Piperima, od njih uz Kolubaru (Šumadija) ogranak Kaljevića iz Uskoka (Žabljak) Pauri, Herceg-Novi Pausgneti, Kotor Pausini, Kotor Pautin = Pautini = Pautino, u Kotoru, 15. v. Pautović, Kotor
Pautinov, istorijska Kotorska porodica. Od njih su u Prečistoj Krajini, uz Skadarsko jezero kao: Pautinović 1415. god. Pautinović, vidi: Pautinov Pahrlić, Podgorica Pacić, Livari u Krajini Pačalis = Pačualis, u Kotoru i kao: Pasualibus Pačanić, Dobrota (Kotor) Pačariz, Berane i Crnača (Bioča bjelopoljska) ogranak Kovačevića Vasojevića, srodnici Kneževića u Budimlji (Berane), Lozna (Bijelo Polje) i od njih su u Boru i Gruži (Srbija); u Podgorici Pačasuko, u Kotoru Pačualis, vidi: Pačalis Pašajlić, Bijelo Polje; Lukavac i Kljen (Hercegovina), ogranak Bulajića iz Grahova (Nikšić) Pašalić, Boljanići (Pljevlja) Pašin, u Paštrovićima tokom 18. v. Pašić, u Paštrovićima (Magazini i Papova njiva do 20. v.) su grana Davidovića; Budva u 20. v.; kod Novog Pazara i Nove Varoši došli iz Nikšića; kod Mojkovca; kod Bijelog Polja; u Smoljanima kod Žabljaka jesu iz grupe Miloševića; Bukovica (Pljevlja); u Zeti su srodnici Mijacevića, od kojih su u Podgorici; u Goliji i kod Gacka jedni i kao: Muljan; kod Plava i toj varoši 1) potomci Veli bega iz Grijemira (Ženemir), Skadar 2) ogranak Redžepagića i jedni kasnije kao: Šabanagić; grana Ridjana (Nikšić), jesu u Kapavicama (od Oblog brda do Radmije), Hercegovina; Risan Paško, Klezna (Ulcinj) Paškovali, Cetinje Paškos, Reč (Ulcinj) Pašović, Brčeli (Crmnica) i jedni predju u Kostanjice (Boka Kotorska); Žabljak na Skadarskom jezeru do 1835. god.; u Pljevlja došli iz Foče; Golubovci (Zeta) pa jedni predjoše u Podgoricu Paštrić, vidi: Paštrović Paštrovik, isto što i Paštrović Paštrmac, Ramaće (Lepenica), Srbija došli iz Paštrma (Crna Gora) Paštrović, od 1335. god. kod jednih i kao: Medin, 1591. god. u Kotoru i kao: Paštrovik. Na području Paštrovića, Budve, Kotora, u Šibeniku, u Veneciji (u 16. v.), Sremu, Rusiji, negdje i kao: Paštrić i Paštrovik: jedni Aleksići iz Paštrovića i kao: Aleksić - Paštrović, kao: Novaković iz Buljarice seleći se preko Dalmacije do Paga, kod Knina, od njih u Mačvu, pa kod Kragujevca (1875. god.) kao: Paštrović od Novakovića Paštrovići, pleme u Boki Peatović, Nikšić Pević, u Dupilu (Crmnica) Pegović, u Kotoru su iz Stare Crne Gore Pedišić, kod Herceg-Novog Pedović, Godijelji u Drobnjacima su od Dobrilovića, od njih u Zatarju Pezi, Kotor Peja, u Tivat stigli iz Hercegovine; Sukobin kod Ulcinja Pejak, Nikšić Pejaković, Ljubotinj (Cetinje); od njih u Tivtu i Nikšiću; u Nikšić doselili iz Kaluškog (Kanjoševog Dola), Paštrovići Pejakovići, bratstvo u Ljubotinju Pejan, vidi: Pejović Pejanović, Mali Zalaz (Mali Srijem), Njeguši. Od njih su u Dobroti (Kotor). Porijeklom su sa Stubice (Pješivci); Ceklin (Rijeka Crnojevića); Limljani i Dupilo (Crmnica), iz Zete svojataju se sa Karadjordjevićima, od njih su u Srbiji, kod Mojkovca i Nikšića; Godijelji i Gornja Bukovica ogranak Godijelja; Žabljak iz Crmnice (Godinje); Cetinju; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) došli iz Paštrovića; u Berislavcima i Podgorici iz Cuca (Cetinje); Nikšić; u Zeti srodnici Kukavčevića, od kojih su u Podgorici, Kitilipima (Argentina); Rapte, Zupci, Ljubomiru, Mirkovićima i Konjsko i Hercegovini (ogranak Ratkovića), porijeklom iz Ozrinića (Čevo), Cetinje; Rast (Zalužje) i kod Dabra (Hercegovina), kasnije i kao: Dobranić, doseljenici iz Bjelica (Cetinje) Pejanovići, bratstvo u Dupilu Pejanovići, bratstvo u Limljanima Pejanovići, bratstvo u Njegušima
Pejanovići, bratstvo u Dobroti Pejatović, u Nikšiću i Pljevljima; Otilovići (Pljevlja) i kao: Ćuz Pejić, Budva; Plav Pejović, Pješivački Do (Repović), Obradovi potomci. Lužani (grana Gružana), od njih su u: Ped Lodg (Montana) i Vašos (SAD), Broćancu (kao Pejović) i Macavarama (Banjani), kasnije Mirković i Perović; u Pješivcima potomke Mataruga je rastjerao Ivan Beg Crnojević, od njih su u Drobnjacima od 15. v., Nikšiću, Župi Nikšićkoj; Broćanac (Nikšić); u Vrulji (Pljevlja) i kao: Veljković, doseljenici od Nikšića; Miljkovac i Orah (Piva) ogranak Jelića, grana Rudjića; kod Mojkovca 1688. god.; Mojanovići (Zeta); Golubovci (Zeta) od njih su lokalni Vučinići, i Pejovići u Ceklinu (Rijeka Crnojevića); pod Crvenu Stijenu (Zeta) ogranak Petrovića iz Ćeklića; Cetinje, ogranak Djuranovića, grana Vukmirovića, porijeklom sa Kosova, od kojih su u Dužima (Žabljak), pa jedni u Polja i Štitarice (Mojkovac); Nikšićko Prekovodje, došli iz Pješivaca; Rastovac (Nikšić), starosjedioci; Mojkovac, Podbišće, Lepenac, Žari i Bjelojevice (Mojkovac), ogranak Punoševića; Njeguši (Cetinje); Glavati i Bistrica (Bijelo Polje), porijeklom iz Njeguša (Cetinje), odakle su na Kavaču u Boki; u Podgorici; Kotor i područna Dobrota; Budva, po majci; u Tirani (Albanija) iz Crne Gore, kasnije Pejan; Bijelo Polje i Vladanja (Zeta); u Orahovice (Risan) u 17. v. sišli sa Cuca, od njih su u Dobroti; Donja Trepča (Nikšić), potomci Grba Netrovića, porijeklom iz Petropolja (Kosovo); Repovine (Tupan) i Dolovi (Banjani), ogranak su Erakovića, od njih su u Macagaju (Argentina); Orahovice (Kotor); Ledenice (Risan); Laće i Krasojevići (Bjelopavlići), potomci Lužana; Kosanica, Kozice, Kamena Gora, Komoran, Bličkova, Maoče, Zaovine i Orašac (Pljevlja), grana Bezdanovića u Komanima (Podgorica), vidi: Vušović; Djalci (Rijeka Crnojevića); u Orasima (Lješnjani) srodnici Djurovića i Stojanovića; na Njegušima (Cetinje) grana Punoševića; Prediši (Proseni Do) jesu Predišani Bjelički; Ovseni Do (Cuce), Cetinje, starinci. Od njih su u: Nikšiću, Dobroti, Statovcu (Dobrič), Srbija; Glavati (Tivat) su iz Njeguša (Cetinje); u Predišu (Bjelice) jedni su ogranak Jovanovića, od kojih su u Golubovcima (Zeta), Ulcinju, Podgorici i Drači Kragujevačkoj; Vraka (Skadar) iz Ceklina; Djalci (Rijeka Crnojevića) iz Bjelica (Cetinje); Bistrica i Lekići (Zeta) ogranak Popovića iz Gornjih Kokota, potiču sa Velestova (Cetinje); Bijelo Polje, Mijanovići (Zeta) su iz Groha od Crnogorčevića; U Zeti iz Lješkopolja; u Skadru (Albanija) ogranak su Kadića iz Bjelopavlića; Kotor; Laće (Bjelopavlići), ogranak Djurovića iz grupe Matijaševića; ogranak Dulovića iz Morače nastanjeni kod Mojkovca; kod Kolašina i u Gajtanu (južna Srbija) 1879. god. iz Morače; ogranak Abramovića iz Bjelica (Cetinje) jesu Pejović u Kubatovini (Dabarsko polje), Hercegovina; grana Gornjaka u Jovanovom Brijegu, Lipoviku, Podpočivalu, Prevlaci, Mihaljevićima i Gornjim Ulićima (Rijeka Crnojevića); u Podgorici iz Oraha (Lješkopolje) Pejovići - Đurkodolci, brastvo u Đalcima Pejovići, bratstvo u Predišu Pejovići (Ovsine ili Gulupeste), bratstvo u Cucama Pejovići, bratstvo u Orasima Pejovići, u Dobroti Pejovići, bratstvo u Glavatima Pejovići u Kavaču Pejovići u Crvenoj Stijeni Pejurić, u Grbalj doselili iz Bjelopavlića; Šobajići (Bjelopavlići), ogranak Lazarevića preseljeni u Grbalj Pejušković, Vilac (Bratonožići) Pejčinović, Prnjavor (Plav) i varoš, ogranak Osmanćevića (Djuričana) doseljenika iz Rijeke Crnojevića, ranije Djurašević, od njih u Plavu su Gavazović; Gorinje (Sipanja), Bijelo Polje; Ćićići=Ćućići (Godijevo) Bijelo Polje, 1665. god.; Zaostro i Goražde (Berane) i odseljeni u: Bašče (Rožaje), Brnjice (Sjenica) i u Toplicu (južna Srbija) Pejčić, Podgorica Pek (Keku), Ulcinj Pekić, Gorana, Briska i Salč (Ulcinj); Bar, porijekol su iz Malesije (sjeverna Albanija), u Krnjicama i Vranjini uz Skadarsko jezero došli iz Bratonožića (Podgorica); Dračevice (Šestani), Primorska krajina, pa jedni u Goraždevac (Peć) i drugi Sustaše (Bar) kao: Ratković. Porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz Rubeža (Nikšić) prezime po majci Peki Tomić iz grupe Trebješana, ogranak Radulovića odselili se u Šavnik, Nikšić; Provalije i Previš (Šavnik) ovi ogranak Karadžića, od njih su u: Podgorici, Golubovcima i Berislavcima (Zeta) i Dračevici. Od njih u Skadru; u Rijeku Crnojevića došli iz Pipera
Pekići u selu Krnjica, Virpazar - Crmnica Pekići, katolici porijeklom iz sela Briske Peklar, Kotor Pekov, Dobrota (Kotor) Peković, potomci majke Peke u Moraču (Krnja Jela) doselili se iz Hercegovine, i njeni potomci su Dulovići i Mijatovići (od tri brata). Od njih u Vaškovu (Pljevlja) i Mačvi; u Rovcima potomci Vlahovića-Peka Markova; Miločane (Nikšić); Dubrovsko (Drobnjak), Lepenac i Žari (Mojkovac) 1747. god. a drugi u Pivu 1775. god. Od njih su u Bijelom Kopitu (Prokuplje), pa od njih u: Argentini, Novi Sad i Ratkovo (Odžaci), Bačka; Župi Nikšićkoj, u Morači jedni su potomci Bogićevi; kod Rijeke Crnojevića u 15. v.; Ulcinj 1909. god.; ogranak Peročevića u Veljim Mikulićima, i Dabezićima (Bar) od 1889. god.; Bar; kod Sjenice doselili su iz Kuča i kao: Djuraš; Dio, Pavino Polje i Bistrica (Bijelo Polje); Liverovići (Župa Nikšićka) potomci Peka Liverovića Peladin, Spič (Sutomore), Bar Pelević, u Veleti (Bjelopavlići) ogranak Milekovića (Petrušinovića), od njih u Kosovskoj Mitrovici, u Vraki (Skadar) sa Peleva Brijega (Bratonožići) i Vranje (Zeta) i Vraki (Skadar), rođaci Cekovića, u Golubovcima (Zeta) kasnije Hogović Pelegrin, Kotor 1400. god. Peleš (Jovanović), u Ćeklićima (Cetinje) Pelidija, u Pljevljima 1874. god. Pelikan, u Podgorici Pelinkov, Ulcinj Pelinković, Pelinkovići (Mrkojevići) i Bratica (Ulcinj). Od njih su u Zagonje uz Skadarsko jezero Pelinku, Ulcinj Pelinović, Ratac (Bar) Peličić, Mataguži, Dajbabe, Vukovci, Piperi, Gril i Golubovci (Zeta), od njih u Grilu (Vraka), Skadar kao: Peljčaj vidi: Pelčić u Zeti, Kamenici (Skadar); Nišu i Beogradu, srodnici Alivodića i Lisičića od tri brata; u Bjelopavlićima Pelkić, Opličići (Popovo), Hercegovina i kao: Crnogorac doseljenici iz Oputne Rudine (Nikšić) Pelmanović, u Donjim Murićima (Donja Krajina) Peltašević, Nikšić Paltrini, Jošice (Risan) Pelčić (Peličić), Balabani, Golubovci i Mataguži (Zeta); Podgorica svi su srodnici Alivodića, porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Od njih su u Vraki (Skadar), vidi: Milogorić Peljević (Rašovići), u Kučima, grana Drekalovića Pema, Pistula i Štoj (Ulcinj) Pemović, Briska u Primorskoj Krajini Pean, Tivat Pengović, u Podgori (Pljevlja) i kao: Pentović Penda, Rajićevići (Njeguši), Cetinje ranije Raićević; Kopito (Njeguši) kao: Radović (Bašović) Penda od kojih ima u Vlaškoj (Rumunija) Pende, grana bratstva Rajićevića u Njegušima Pende - Radovići (Bašovići), bratstvo u Kopitu Pendić, kod Sjenice i u Kuršumliju (Srbija) otišli iz Njeguša (Cetinje) 1882. god.; Morinj (Marin), Risan Pendrig, 15. v. u Budvi Penezić, Crnouz (Crnougor) i Penezići u dolini Pobljaćnice (Pljevlja); Gornji Kuči Pentović, Podgora (Pljevlja) Penjavić, u Rovcima (Podgorica), grana Nikšića Peon, Gornja Lastva (Tivat) Pep, Reč (Ulcinj) Pepa, Grude i Fe (Skadar), Albanija iz Crne Gore Pepvić, u Podgorici Pepdjonović, Tijana, Kolomza i Mandra (Ulcinj) Pepeljak, u Podgorici Pepeljac, Kradenik, Godijevo i Sipanja (Bijelo Polje), srodnici jesu Fetići u Kradeniku, Mehovića u Negobratini Pepeljara, Nikšić
Pepereč = Piperiz, u Dubrovniku iz Pipera (Podgorica) Pepić, (Akov, -o), u Bijelo Polju i susjednim Rastokama, došli iz Kolašina; Gornje Lovnice (Zloglavlje) i Kosovice (Rožaje), oni su iz Drage; Nikšić; u Vranju (Zeta) ogranak Ivezića iz Gruda (Tuzi); u Kolašinu, pa su (1878. god.) prešli u: Petnjicu (Bihor) i kod Novog Pazara; u Vranju i Dajbabe (Zeta) došli iz Kuča ogranak Vujoševića (Djurdjevića) i jedni kao: Ibričević kod Gusinja; Pepići (Crmnica); Pistule i Salč (Ulcinj), doselili iz Gruda (Tuzi), jedni u Šestane (Krajina) Pepići, staro bratstvo u planini Pepićima Pepušina, Kotor Per, a, Bar Peraza, u Kotoru oko 1330. god. Perazić, u Vukovce (Zeta) sišli iz Sokola (Klimenti), sjeverna Albanija (vidi: Kliment i sl), od njih su u Katunu Riježevića 1655. god. pa jedni i kao: Režević, u Paštrovićima, neki su prešli iz Zete u Boljeviće u Godinje (Crmnica), pa od njih 1826. god. u Petrovac na Moru kao: Perazić, jedni i kao: Perezić u susjednim Podima, u Velje Mikuliće (Bar) a od ovih u Ulcinju, Budvi, a u Podgorici i kao: Bibalić; Herceg-Novi; Kotor; Cetinje Perazići, bratstvo u plemenu Boljevićima Perazići u Reževićima, Paštrovići Peraj, Ulcinj i područni Štoj Perajković, Šušanj i Sutomore (Bar) Perak, Lepetane (Kotor) Peralović, Kosor i Liješnja (Kuči). Od njih su u Istoku (Metohija); Podgorica; Vladanja (Zeta) i kao: Kulić preseljeni u Pivu. Iz Kuča odseljeni kod Gusinja i kao: Kaletović, Kalinović i Kolin=Kolina=Kolendar; Podkrš (Bratonožići); Šušanj (Bar) Peranović, Šušanj i Sutomore (Bar) 1851. god.; Kovač (Grbalj) Perarić, KotorPeratović, Podkrš (Bratonožići); Kolašinović (Bjelopavlići) Peračić, Godinje (Crmnica), Mrkojevići (Bar), Ulcinj i Paštrovići, porijeklom su iz Klimenata, vidi: Kliment, Perazić i sl. Peraš (Perović), Ostros u Krajini; Njeguši (Cetinje) Perašević, Kladovo (istočna Srbija), doselili sa Njeguša (Cetinje) Peraši, bratstvo u selu Mircu Peraštanin, Herceg-Novi Pervan, Mratinje i Duži (Piva), došli iz Rudina; Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu Pervizović, Bobovište (Primorska Krajina) Perdj, Lepetane Pere, Dabezići (Mrkojevići), Bar Perezić, Podi (Mrkojevići) i Velji Mikulići (Bar). Od njih su Madguš, Perečić i Perišić u Primorskoj krajini; vidi: Perazić Perezići (Perazići), bratstvo u Mrkovićima Perenčević, Kotor Perečić, Modguš (Primorska krajina), došli iz Mrkovića. Vidi: Perezić Perzanić, Kotor, po nahočetu Perizović, Darza (Ulcinj); Nikšić Perin, Zalazi (Njeguši), Cetinje; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) i kao: Perišin, najbliži: Arsin, Stojšin i Filipov Perina, Salč, Kruče i Kolomza (Ulcinj) Perinović, Prevlaka (1167. god.) i Kotor u 14. v. (Boka Kotorska); Perinovići i Djuraševići (Grbalj); Herceg-Novi; Dobrota (Kotor) Peristić, Kotor Perić, Brajovići i Petrušinovići (Bjelopavlići); u Kučima grana Mrnjavčevića (Nenada), istorodni u Lazarici i Laćama (Kuči), od njih su u Zagonji, Zaljevu i Darzi (Bar); Laće i Krasovice (Bjelopavlići), potomci Lužana; Njeguši (Mali Srijem), Cetinje, kasnije Duić, porijeklom iz Stubice. Pješivci, srodnici područnim Ivanovićima, Matkovićima i Pejanovićima. Od njih su u Bijeloj, u Herceg-Novom, Banatu, Topličkom kraju u južnoj Srbiji, kod Odese uz Crno more, Njujorku i sjevernom dijelu SAD-a; Budva; Sutvara (1614. god.). Spič (Sutomore), Bar; Sutvar (Grbalj) iz Stare Crne Gore; Kotor; Sutomore (Bar) 1852. god.; Zaljev i Darza (Bar) iz Stare Crne Gore; Gornje Selo (Nevesinje) ogranak Andrijaševića iz Grahova (Nikšić); u Vilusima (Nikšić) ranije Danilović. Perići - Dudići, bratstvo u Malom Zalazu
Perići - Dudići u Boki, u Srbiji, u Rusiji, u Njujorku i "u Navrljan" u Americi Perići u Sutvari u Boki Perići iz Kuča, iz sela ORAHOVO (narodski ORAVO). Konkretno selo Lazorci Perićevići, rod u Herakovićima Peričić, Balabani (Zeta); Bar; Mikulići (Bar) ogranak Markičića; u Djuraševićima (Grbalj) u 16. v. došli iz Vučitrna (Kosovo); Herceg-Novi, po nahočetu u 16. v. Perišin, Nikšić; u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Perkin Perišić, Štitari (Podgorica), Perišić ili Čičar a Čelebić i Vujović od druga dva brata; u Cucama (Cetinje) grana Grabovljana (po selu Grab); Nerin uz Batu, Grab, Sladojev Do kod Trešnjeva i Rakoč. Iseljeni kod Nikšića i na Glasincu i Trnovu (Bosna) i kao: Nerić-Perišić. Od njih su u Sarajevu i Baru. Potomci su Periše Komnenova Miždragova koji dodje iz Dulića ili Čaradja u Čevo, sa braćom Bajkom i Zmijicom. Komnenovi sinovi Jovan (Jovanović), Vuleta (Vuletić) i Periša (Perišić) predju na Grab cucki; u Cucama su Tomanović-Perišić, koji vode porijeklo sa Meduna (Kuči); Goričani (Donja Zeta); kod Herceg-Novog; u Kutima su iz Draževa (Hercegovina), a u Baošićima iz Zagarča (Danilovgrad). Cetinje; Grahovo (Nikšić); Brskut (Kuči) ogranak Vujoševića, od njih su kod Plava kao: Nurović; u Podgorici iz Kosijera (Cetinje); Goričani (Zeta) i kod Rijeke Crnojevića ogranak Popovića; Ploče i Posojke (Kosijeri), Cetinje prešli iz Orašja, od ovih su u Podgorici; Vrbovo (Gruža Kragujevačka), porijeklom iz Šahovića (Bijelo Polje); Sušica (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Pive; Donje Polje (Lukavac i Kazanci), Hercegovina, ogranak Dakovića iz Grahova (Nikšić); Površ, Vraćenovići i Golija (Nikšić), ogranak Dakovića (Vujačića) porijeklom iz Kuča; u Župi Nikšićkoj grana Nikšića; ogranak Grbovića u Pošćenju (Šavnik) i Vrtoč Polju (Žabljak); Zaton (Bijelo Polje), došli od Sjenice (Raška); u Rovcima (Liješnje) grana su Radmanovića; u Piperima; Banja (Petnjica), Srbija, porijeklom su iz Bjelopavlića Perišići - Grabljani, bratstvo u Cucama Perišići - Čičari, bratstvo u Štitarima Perišići - Perići na Glasincu Perišići u Sarajevu i u Baru Perišići (Nerići) kod Nikšića i na Glasincu Perkaj, vidi: Perković (Martinović) u Fundini Perkalić, Donji Šestani (Krajina primorska) Perkalović, Donji Šestani (Krajina primorska) Perković, Ljuhari (Fundina), Kuči potomci (Djura i Krsta) Martinovića, a u područnoj Kržanji i kao: Perkaj, porijeklom iz Bajica (Cetinje), jedno vrijeme živjeli u Komanima (Podgorica). Od Perkovića su u Podgorici, kod Gusinja, u Nikšiću i susjednom Gornjem Polju, pa u Pljevlja; Krivi Do, Doljani, Masline (Kuči) i kao: Mitrović grana Mrnjavčevića; Gornje Polje i Zaljutnica (Golija), Nikšić; u Krtolska naselja (Grbalj) porijeklom od Golovića kod Nikšića Perkolović, Bratica (Ulcinj) Perkolić, Bratica (Ulcinj), Donji Šestani ogranak Karanikića Perkočević, Braćeni (Crmnica) i Žabljak na Skadarskom jezeru, odseljeni u Konje (Turska) od 1910. god.; u Podgorici 1512. god. Perkočevici, muslimani u selu Braćenima Perla, Ljubotinj (Cetinje) u 18. v. Perlanović, Herceg-Novi Pernar, u Podgorici Perovan, Mratinje (Piva) Perovanović, Kruče (Ulcinj) Perovanović (Mlinčić), Gajtan (južna Srbija) došli (1879. god.) iz Rovaca (Podgorica) "Perović", bratstvo u Bjelošima Perović, Kisjelica (Bratonožići) i Zagorič (Podgorica) ogranak Baljevića, potomaka Bratovihrodonačelnika bratstava Bratonožić (Branković), porijeklom iz Korjenića; Seoca (Piperi) kao: Stanišić, istorodni; Petrovići (Piperi) ogranak Radetića (Petrovića), sa područne Sibne; u Risnu 1704.god.; iz Vranja (Zeta) odselili u Srem; Mirilovići (Bileća), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje) istorodni sa Bajčetićima i Mirkovićima; Bjeloši (Grljevići), Cetinje; Dubovik (Bajice), Cetinje ogranak Radulovića iz Miški (Čevo), Cetinje; Stubica (Pješivci) ogranak Strikovića; Bogomilovići (Pješivci) ranije BREŠKOVAC, potomci Todora iz Velestova (Cetinje), srodnici Mijuškovića Boškovića i Ađića u Bogmilovićima, Erakovićima i Kilibardama u Banjanima, svi od tri brata iz Velestova; Kruse, ranije i prezime iznad Sitničke doline u Lješanskom području; Trnovo (Crmnica); Žanjev do (Njeguši) i dotični Mirac (Cetinje), došli iz
Cuca sa istim prezimenim pa jedni prešli u Boku Kotorsku; kao Preobražani, ranije Bajković (od Petra Vučete Nenojeva) u Cucama (Cetinje). Od njih su u: Bresticama, Ogorjelom Ždrijelu, Ramovu Dolu, Lješevici, Ujnjinu Dolu, Cerovu Brdu, Trepčima i Kočanima (Nikšić), Rataju (Srbija), Leskovcu kod Prokuplja (južna Srbija), Petrovu Selu u sjeveroistočnoj Srbiji, Selištu na Obiljevcu, kod Banja Luke, u Montani (Sjedinjene Američke Države), Žanjevu Dolu (Njeguši) i od njih u Boki Kotorskoj; u Nikšićkom Prekovođu kao: Čagorović. U Adžine Livade (Lepenica) i Knić (Kragujevac), Srbija i kao: Pavlović, porijeklom od Žabljaka (Drobnjak); U Rastolici i Drenu (Topolica), južna Srbija iz Rovaca (Podgorica) ogranak Bulatovića; Bobovište (Trebinje), kasnije: Perović, Kujundžić i Ćeranić, ogranak Cerovića iz Drobnjaka;Tušine (Žabljak), doseljenici iz Kuča, od kojih su Šabović u Nikšiću, Dujovići u Jezerima, Veselić u Prijepolju i Peruničić u Zatarju; Tušini (Žabljak) ogranak Dobrilovića; u Morači (Kolašin) i Poljima (Trebaljevu), Mojkovac, potomci Dobrija iz grupe Gojka Mrnjačevića; Cetinje, posebni iz Hercegovine, 1869. god; Ti 167; u Štitarima iz Dulića (Gacko) jesu iz Donjih Banjana a u Zaljutnicu (Golija), Nikšić iz Cuca (Cetinje); Đenđinovići (Sutomore), Bar; Donja Orahovica (Kotor); Banjani (Nikšić), ogranak Erakovića iz Banjana odseljeni u Donju i Gornju Šumaricu (Sjenica) a u Banjske Macavare došli iz Pješivačkog dola; Danići (Gacko) iz Banjana (Nikšić); u Nikšić došli iz Hercegovine, ranije Tunguz; Lopare (Fundina), Kuči, ranije Kekić; Gliznica, Bobulji, Martinići, Britvićima i u Polju (Bjelopavlići) grana Bubića, ogranak Vukšića. Od njih su u : Virpazaru (Crmnica), a u Srbiji u : Valjevu, Azanji, Malom Orašju, Oparićima, Jagodini, Prokuplju i u Kuršumliji; Podostrog (Bjelopavlići ), srodnici Karovića ; u Rošca (Užička Crna Gora) iz Pive. Šušanj i Đinđinovići (Sutomore), Bar, početkom 20.v. doselili se Blagojevi sinovi Marko i Novak; Perovića Bare (Tušina), Žabljak i Luka, nesrodni sa P. u Tušinji; Stubica (Gornji Pješivci) ogranak Strijovića (Vučićevića); u Krusama (Draževina), Podgorica; Trnovo (Cuce), od njih su na Trubjeli, Kočanima i Rastokama (Nikšić); Žanjev Do (Njeguši), Cetinje došli iz Cuca kao: Perović, a Perovići u Mircu (Njeguši) došli su iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje) od njih su u Boki Kotorskoj. U Crmnici doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija); Petrovac na moru 1877. god; u Risnu, po majci; Lopare (Fundana), Kuči; Šobajići i Boronjine (Bjelopavlići), porijeklom iz Šapca (Mačva), od njih su u Nikšiću, Leskovcu, južnoj Srbiji, Barajevu (Beograd) i u Bosni; drugi Perovići u Šobajićima došli iz Pješivaca, a drugi u Boronjini ogranak Strikovića sa Stubice (Pješivci); Martinići, Gliznica, Bubulja (Bjelopavlići) ogranak Vukšića iz grupe Bubića. Od njih su u Valjevu, Prokuplju, Kuršumliji, Opariću, Azanji, Jagodini, Malom Orašju (Srbija) i Virpazaru (Crmnica); ogranak Bandića (Peroševi potomci) u Komanima (Podgorica); Kod ostroga (Bjelopavlići), starinci; Kisjelice (Bratonožići), od njih su u Morači; Ulcinj, doselili iz Donjih Uluća (Rijeka Crnojevića), srodni Kaluđerovićima i Nogačama; Ponari (Zeta), od njih su na Žabljaku na Skadarskom jezeru ; Građani , sa područja Rijeke Crnojevića otišli u Grobalj, gdje se prezivaju Banov i Bajković, od kojih su na Kosovu; iz Bobije (Crmnica) jedni 1860. godine u Peć (Metohija); Orahovice i Dobrota (Kotor); Draživati i Joževo (Orahovice), Kotor i u Kotoru; Bezjova i Donja Kržanja (Kuči), ogranak Mikulića ; na Svibi u Piperima su ogranak Petrovića, došljaka iz Bratonožića; Blizna i Seoca (Piperi), potomci Stanka Perova; Strojtenica, Bobajići i Rasova (Bijelo Polje), doseljenici iz Pive; iz Selac (Klimenti), Albanija došli u Krajinu; Seoca, Ostrog i Ckla kao: Peraš (Perović) i Ćurperović u Gornjim Šestanima, uz jezero; Tušine (Žabljak) ogranak Dobrilovića, Prenčane, Sjeverin i Potpeće (Pljevlja), doseljenici iz Prekotare; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1875. god; u Gornjoj Zeti ogranak Terzića; u Goliji (Nikšić) iz Cuca ; Lenovice (Zaječar) od Radovića iz Morače; Šišići (Grbalj). Perovići (Ozrinići) u Bajicama Perovići (Kostovići), bratstvo u Bjelicama Perovići, rod u Pješivćima Perovići, rod u Pjesivcima Perovići, rod u Krusama Perovići, bratstvo u Trnovu Perovići u Hercegovini Perovići, bratstvo u Žanjevu Dolu Perovići, bratstvo u Mircu Perovići u Boki Perovići iz sela Bare, Manastir Morača Perovići -Preobrežani - Bajkovići, bratstvo u Cucama Perovići u Rudinama, u "Nikšiću" (predjelu), u Srbiji, u Bosni i u Americi Perovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Marića iz sela Šipačna (prilog Radonja
Minić) Perovc, u Kotoru Peroević, u Peraškim naseljima Boke, starosjedioci Peroja, Štoj (Ulcinj) Perojević, u Djuraševićima (Grbalj), nadgrobni natpis iz ranijeg perioda Perolješković, Milovići (Grbalj), potomci Mila Dapca (u 16. v.) doseljenog iz Dapca (Albanija) Perota, Lepetane (Boka Kotorska) Peroč, Djurmani (Sutomore), Bar, od njih su u Baru, područnim Mikulićima i Ulcinju Peročović, doseljenici iz Kuča kod Bara, srodnici Nikezića, Androvića i Pekovića, od kojih su u Baru i Ulcinju Perošević, u Bršno i Lukovo (Župa Nikšićka) došli iz Rovaca (Podgorica); u Podgorici iz Rovaca Persan, u Prčanj su došli iz Italije Persić, Prčanj (Boka Kotorska) Perusin, Kumbor, Herceg-Novi Peruničić, ranije Bogdanović, iz podnožja planine Njegoš, prešli u područja: Durmitor, kod Pljevalja (Premćane, Maoče, Podborovu), od njih su kod Mojkovca, Nove Varoši, Čačka; Račkovo Brdo (Kolašin) pa u Curovo (Pljevlja) kao: Reković Perunović, potomci Radovana Bogdanova u Drenovštici (Pješivci) i Straševini (Nikšić). Od njih su u Retkoceru (južna Srbija), Konjarniku (Beograd), a u Drobnjacima i kao: Šašalj Perunovići, bratstvo u Drenovštici Perutić, Perutići u Morači, zaselak Starče Perutići iz sela Starče u Gornjoj Morači. Porijeklom iz Krnićke Kamenice - Lješanska Nahija Perusiković, Kotor Perutović, Nikšić i područno Rastovci i Šipačno Perućica, Koravnica i Somina (Banjani), Nikšić, došli iz Povije (Gornji Pješivci), ogranak Rašovića iz Kuča Perućice iz Kuča od Rašovića Perucić, u Dučićima (Rah Perucin), Kuči Peručić, Herceg-novi, porijeklom sa Čeva (Cetinje) Perušina (Perušić), Stoliv (Boka Kotorska), došli iz Hercegovine; Kotor; Gornja Lastva (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore Perušić, Lazarice (Kuči); Prčanj i Kotor Perušković, Kotor, po nahočetu; kod Risna; Kuti, Herceg-Novi, došli iz Popova (Hercegovina) oko 1691. god. Perčević, u Bjelopavlićima ogranak Pavićevića (Pavkovića); Cetinje Perčin, Budva; u Podgorici Perčinović, Bajkovići, Kruševice, Podi, Savina i Meljine, Herceg-Novi Perčić, Balabani (Zeta) Pesar, Kotor Pesaro, Kotor Pesenti, Prčanj (Boka Kotorska) Pesler, Herceg-Novi Peslil, Kotor Pesmel, Kotor Pesović, Kotor Pesta, u Kotoru 15. v. Pestić, Podi i do Risna, došli iz Hercegovine Pestorić, ranije Puškarović, u Kute i Kumbor, Herceg-Novi došli iz Konavala; Morinj (Morin), Risan Pestrov, kod Perasta došli iz Konavala Pesturić, Vinići (Bjelopavlići); Herceg-Novi Pestuš, Njeguši (Cetinje) Pestuši, bratstvo u Njegušima Petale, Krnjice (Krajina) Petanović, Sozina (Crmnica) 16. v.; Cetinje "Petanović", koji se pribratio Vukanovićima Petar, predak grupe bratstava Petrovića u Ćeklićima Petar Šćepanov, potomak Herakov
Petar Šćepčev, brat vladike Danila Petek, Nikšić Peteljak, Godijevo (Bijelo Polje) Petehi, Prčanj u Boki Petijević, iz Hercegovine sišli u Petijeviće (Kruševice) oko 1692. god. predju u Kokrine, pa u Igalo Petiljar, Nikšić Petinac, Djurdjevića Tara (Pljevlja) 1864. god. Petkovac, Kumbor u Boki došli iz Dalmacije Petković, Njeguši (Cetinje) u 1536. god.; Pljevlja 1516. god.; Podi i Baošići u Boki; Buljarice (Paštrovići) 1774. god.; u Tepcima (Drobnjak) u 15. v., ogranak Ninkovića pripadaju Trepčanima; u Banjanima (Nikšić) 15. v. Od njih su kod Mojkovca; Lastva (Tivat); Vrpolje (Trebinje), ogranak Ugrenovića i skraj Nikšića; Baošići (Boka Kotorska) doselili se od Trebinja; Nikšić došli iz Nevesinja (Hercegovina); u Drobnjaku 1443. god.; Kotor i Perast od 1542. god.; Kunje (Ulcinj); Peštera (Dubica), a tamo iz Crne Gore kao: Milošević Petkovići, stari rod u Cetinjskom Plemenu Petlača, Vrbica (Berane) Petović, u Kute (Ulcinj) došli iz Kastrata (sjeverna Albanija); Škaljari i Muo (Kotor) i Mul i Vranovići (Tivat) starinom iz Stare Crne Gore Petra, u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore Petraera, Prčanj (Boka Kotorska) Petraka = Petrača i Petraša, 1330. god. u Kotoru i Ulcinju Petranić, u Bjelopavlićima su ogranak Milanovića (Nosakovića) Petranović, Gluhi Do, Podgorica i Boljevići (Crmnica) i u Berislavcima (Zeta) i kao: Petrinović, došli iz Crmnice, a u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića) i kao: Džon "Petranović", grana bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu Petranovići, bratstvo u Boljevićima Petrarka, u Prčanj su došli iz Istre u 15. v. Petraha, Ulcinj Petrača, vidi: Petraka Petretić, Kotor Petri, a, Žutkovica (Paštrovići) Petrin, Bar Petrinović, vidi:Petranović, od kojih su u Kunje i Veljem Selu (Ulcinj) Petrić, Gurdić, Nuglovi, Junčevići, Vijenac a u Matarugama (Pljevlja), ogranak Koćela (ranije Koćelo = Koćela), Maoče i Kosanice, Orlje i Gradacu i kao: Petrović. Sa tog područja jedni su prešli u Orlje Peram (Prijepolje), a drugi u Kosatice i Drenovu preko Lima. Svi su porijeklom iz Tušine (Žabljak). Od njih su u Nikšiću, Podgorici; Zvijezd (Pljevlja); Lepenac (Mojkovac); Beran Selo i Zaostro (Berane), od njih su u Trubini (Bihor), Bijelo Polje; Bojište, Bubanje, Lozna, Prijelozima i Rujištu (Bijelo Polje), srodnici Nedovićima u područnim Prijelozima; Kotor, po nahočetu; Kotor; Bigovo i Grispula (Gripštula) u 14. v., pa u Glavatičane (Grbalj) u 16. v. i jedni predju u Bijelu i Dobrotu (Kotor) kasnije kao: Petričević; Mijokusovići i Šobajići (Bjelopavlići) Petrićević, Vinići, Miokusovići, Rošca i Šobajići (Bjelopavlići): vidi: Petrić i Petričević; Selo Kunje i Vojno Selo (Ulcinj), potomci Skora iz Mikulića (Bar); Paštrovići (Budva) 1780. god.; Donji Kraj u Ceklinu Petrica, Budva 18. v. ranije u Žutkovici (Paštrovići) Petričević, u Bjelopavlićima identični sa Petrićevićima, kao i u Grblju sa Petrić. Od njih su u Studencima (Nikšić), Studenici Pertrišićima (Lika), Zatrijebaču (Kuči); Donji Kraj (Ceklin), Rijeka Crnojevića kao: Petrićević i Petričević (Vujanović) iz Pipera; Goričani (Zeta) iz Ceklina, Cetinju i Dobroti (Kotor); Podgorici; Risan, Prčanj i Bigovo (Tivat) 9.-14. v. Petričevići, bratstvo u Boki (Dobrota) gdje su se doselili krajem 17 vijeka iz susjednog Grblja Petričevići, bratstvo u Meterizima kraj Podgorice Petričić, Cetinje; Podbišće (Mojkovac); u Rovca iz Bosne Petrov, Obilićevo (Novi Kneževac), sjeverni Banat, doseljenici iz Podgorice, kao: Čarnojević, srodnici područnim Pavlov i Ivanov Petrović, Klopot (Bratonožići), od Petra Radoševa, potomci Bratovi; Kosor i Bioče (Kuči), ogranak Ilikovića - Drekalovića. Od njih su u Podgorici, Zaljevu (Bar); Ponarima (Zeta), Petrovcu (Zaječar), Leskovcu (Srbija); u Podgorici kasnije Šarović u Risnu; u Petrovićima
(Banjani), Nikšić 1442. god.; Lastva (Tivat) 1444. god.; Selo Petrovići i Ožezi (Piperi), potomci Petra Mijaljeva sa Svibe. Od njih: Miličkovići sa ograncima; Vušković sa odseljenim u Lijevu Rijeku (Podgorica), Župi Nikšićkoj, u Toplici (južna Srbija); Risnu Vukotić, Stajović, Memetović od kojih su Seferović u Nikšiću i Radetić i od njih su: Banović, Tiodorović, Perović i Gojović. Od Petrovića ima odseljenih u: Spužu, Podgoricu, Cetinju, Zeti, kod Bara, Nikšiću, Beranama, Radulovićima i Nedokusima (Bijelo Polje), Lijevoj Rijeci, u Topličkom području i kao: Petrović-Bliznavac; kod Podujeva (Srbija) porijeklom sa Bihora (Bijelo Polje); Trojice (Pljevlja) 1763. god.; Ivanjica (Srbija), ogranak Dragovića (kod Andrijevice), Vasojevići; Velenje (Novi Pazar), Gledići i Otrogor (Kragujevac) ogranak Rajića, vjerovatno iz Rajkovog Dola (Piperi); Vranj (Srijem), Vojvodina, doseljenici iz Vranja (Zeta); Ratkovo (Srbija), došli iz Vasojevića; Velika (Gornji Vasojevići), u Bihor došli iz Donjih Vasojevića. Od njih su u Topoli i Šatornji (Šumadija), Suhodolu na Pešteru (Raška); Svircima (Banja), Peć; u Djakovici i područnom Donjem Necu i Ponoševcu jesu iz Vasojevića; u Sjenicama (Pješivci) ogranak Britvića; Zeoke (Donje Dragačevo) kao: Slavić ili Petrović, ogranak Tomića iz Drobnjaka; Topola (Arandjelovac) i kao: Karadjordjević, došli iz Bihora (Bijelo Polje), ondje iz Lijeve Rijeke (Podgorica), tamo iz Pipera, porijeklom iz Vranja (Vurenia), Zeta; vidi: PetrovićKaradjordjević; Kosanice (Pljevlja) i kao: Petrić, Dubovo (Bijelo Polje), starinci; kod Nikšića, ranije Gavrilović; Užička Crna Gora i Pomijač (Jadar), Valjevo doseljenici iz Pive; Vranići (Šumadija) i kao: Piper, došli iz Crne Gore; Šumadijska Kolubara i kao: Višnjić i Maksimović, doseljenici iz Rovaca (Podgorica); Umčari i Grabovac (Gruža Kragujevačka), Srbija došli iz Bioča (Podgorica) i Radovića (Morača); iz Rovaca (Podgorica) otišli u Srbiju; Petrovići (Banjani), Nikšić, rodonačelnik Petar Radičev iz bratstva Banjani iz grupe Novljana, tako se često prezivaju Petrović Banjanin (1485 - 1700. god.). Od njih su i u Hercegovini; iz Ozrinića (Cetinje) u Azanju i Berane (Vasojevići); Herakovići Njeguši (Cetinje), ranije Heraković (Eraković) i Šćepčević (Danilo utemeljivač vladarske kuće) kasnije Petrović. Ranije su boravili na Čevu, gdje su došli iz Muževice (Gornji Banjani), Nikšić. Vidi: Bogutović u Drobnjaku i Petrović (Karadjordjević). Od njih su u Cetinju, Nikšiću, Kotoru i područnim Škaljarima, a u Danilovgradu i kao: Vujović, Podgorici, Timočkoj Krajini; Mrkojevići (Bar), doseljenici iz Mrka (Piperi); Paštrovići, odseljeni u Beograd i Hercegovinu; Orahovice (Risan); Kumbor, Herceg-Novom, oni su iz Korjenića (Trebinje); Dobrotu (Kotor); Škaljari, Muo i Kameno (Boka Kotorska), porijeklom iz Zubaca (Trebinje), oko 1692. god.; Kotor; Radovanići (starinci), Pobrdja, Raošići, Krašići, Branovići, Krtole (Grbalj); Gornja Lastva (Tivat); Mul, drugi, i oni kod Herceg-Novog od Bileće; u Herceg-Novom jedni su iz Popova (Hercegovina); u Kotoru i kao: Petrović Njegoš, došli iz Njeguša (Cetinje); od njih u Dubrovniku; Sasovići, Herceg-Novi; Najprije pod Puhalove krše doselio se Petar iz Bjelopavlića (16. v.); u Ćeklićima (Cetinje) dijele se na: Jovanović od kojih su u Igalu, Herceg-Novi, Muo (Kotor), Carine (Župa Nikšićka), Brezovik i Gornje Polje (Nikšić), Bijelo Polje (od Jovana Savićeva Petrovića), Peć; Pajović od njih iz Jezera u Muo, Dobroti i Kavču (Kotor), u Buenos Airesu (Južna Amerika); Radulović, od njih su: Puranović u Gornjem Polju i varoši Nikšić, Župi Nikšićkoj i odatle odoše u Staroj Varoši (Loznica) i kao: Bogdanović, a jedni na Carinama u Župi i kao: Batrićević, Prčanj i Stoliv (Boka Kotorska); Nikčević, od kojih su u Dobroti (Kotor); Pavićević, od njih su u Podgorici, Cetinju, Komanima (Župa); Pavlićević u Zagori (Rijeka Crnojevića), Vujović, Vujošević, Dragutinović, Mirković, Buronjić (Dragomiljani); od njih u Cetinju i Vujović u Bijeloj, a Vujošević u Prčanju, Savini i Mulu (Boka Kotorska); u Komanima (Podgorica) i kao: Pavićević i Dragomidoljac; Dupilo (Crmnica); Petrović - strana (Cuce); Očinići (Cetinje), ranije Kozojević, jedni kasnije Glendža, od njih su u Budvi i Ulcinju; Kovač (Boka Kotorska), jesu iz Stare Crne Gore; Perast i Dobrota (Kotor); Budva jedni iz Vasojevića a drugi iz Zagradja; Rudinice (Piva); Gradjani i Vranjina (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Prizrena; u Badnjevac u Lepenicu doselili iz Bijelog Polja, sa Lima; Slato (Nevesinje) i Jugovići (Gacko); u Ćeklićima (Cetinje), razgranati; u Brajkovcu (Lajkovac) iz Rovaca (Podgorica); Azanja (Bihor), Bijelo Polje; na Vranjini uz Skadarsko jezero; iz Gusinja jedni su odselili u Berane, pa dalje u Srbiju; Kopito Petrovića, ogranak Djurovića (Grupkovića) iz Bjelopavlića, odselili se u Gradac (Valjevo); Berane; Bijelo Polje i područna Velika Župa; Gornja Ržanica (Andrijevica); Dedilovo (Novi Pazar), ogranak Markovića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Godinje (Crmnica) 1504. god.; na Vranjini uz Skadarsko jezero; vidi: Petrović (Karadjordjević) Petrovići (Glendže), bratstvo u Očinićima Petrovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima Petrovići, uža grana (dinastija) Petrovića-Herakovića
Petrovići, prezime grane Herakovića Petrovići, bratstvo iz sela Kosor u Kučima Petrovići, bratstvo u Petrovu Dolu Petrovići, bratstvo u Dupilu Petrovići, bratstvo u Bandićima Petrovići, staro bratstvo u Vučem Dolu Petrovići u Budvi Petrovići, rod u Škaljarima u Boki Petrovići, grupa bratstava u Ćeklićima Petrovići, staro bratstvo u Tospudama Petrović (Karadjordjević), iz sela Vranj (ispod Vranjske gore), zatim na izvorište Ribnice, pa na Lopate (Lijeva Rijeka), sve na području Podgorice. Odatle u Crču (na Bihoru), Bijelo Polje. Zadrži se predak Lešić (kasnije Gurašić - Djurešić), a Jovan sa svojima 1750. god. predje u Šumadiju; Maloševo (Kragujevac), zatim Djordjije u Viševac (Rača Kragujevačka) u Topolu i područne Žabare i potomci u Kragujevac i Beograd Petrović Njegoš, vidi: Petrović, u Njegušima (Cetinje) Petrojević, Lastva Tivatska i Herceg-Novi Petron, peraška naselja, porijeklom iz Italije Petrone, Herceg-Novi Petronijević, Polja (Mojkovac); Sremčica (Beograd), došli iz Vasojevića; Porečje (Gornji Milanovac), došli iz Crljenice (Pljevlja); Ljuljaci (Knić), Šumadija došli iz Pive; Pančevo (Donja Varoš), ogranak Šćekića iz Bijelog Polja (Crna Gora), njihovi su srodnici i Milutinović u Pančevu; Ljuljanice (Gruža), Kragujevac iz Pive Petrošević, Paštrovići 1457. god. Petrucija, Kotor, iz Pistorije (Italija) Petruš, uz Skadarsko jezero (Kopelnik) 1416. god. Petrušinović, ogranak Mitrovića, rodonačelnika Mitra Pavlova - bijelog razgranati u Bjelopavlićima Petrušić, ogranak Ivanovića kod Nikšića; Kamensko i Gornja Trepča, sa Banjske visoravni preci su im prešli u Drobnjake. Jedni su 1789. god. prešli na Glasinac (Romanija), kao: Mrkalj, (a 1879. god.) predjoše u Gajtan (južna Srbija); kao: Bulević u Polja i Bjelojevice (Mojkovac) iz Rovaca; Ljuljanci (Knić), Kragujevac, ogranak su Nikolića iz Pive Pećaranin, iz Bihora (Bijelo Polje), kao: Balšić prešli Pećarsku (Polimlje), pa u Dragosnicu (Podibar), a u Bujevu (Bijelo Polje) ogranak su Prebiračevića Pećarević, Risan Pećarić, Kotor Pećević, Piperi Pećina, Ulcinj Pećinar, u Podgorici Pećurica, Ulcinj Peulović i kao: Žilović, u Stubici (Piva) Peunović (Perović), u Piperima, srodnici Stanišića piperskih Peuso, Lepetane (Boka Kotorska) Pehar, Budva Pehilj, Žiljevo (Hercegovina) porijeklom ispod Trebješke glavice (Nikšić) Pecanj (Pedžanj), Salč (Ulcinj) Peci, Koće (Kuči), ogranak Maroševića Pecić, Šestani i Livari (Primorska Krajina) 1756. god. Peciar, Lepetane, Herceg-Novi Pecinj, Gornji Šestani, Dračevica, Livari, Salč i Gurazi (Primorska krajina), porijeklom su iz Gruda (Tuzi); Bar Pecinjak, Njeguši (Cetinje) i kao: Dobrilović, prešli u Pecinje (Rijeka Crnojevića), starinom su iz Peći Pecirep, u Goliji Nikšić grana Banovića, iz Banjana Pecurice, bratstvo u Trnovu Pečanić, Dobrota (Kotor) Pečar, Perast (Boka Kotorska) Pečenović, Kotor 1431. god. Pečer, Kotor
Pečinović, Podi, Herceg-Novi Pečović, Zadar (Dalmacija), došli iz Šestana (Primorska krajina) Pečujica, Ljeskovac (Bar) Pečurica, Krute, Pelinkovići i Pistulce (Ulcinj), iz Trnove (Crmnica) Pešalj, u Studence (Nikšić) došli iz Kuča Pešelj, Pješivci Pešet, vidi: Pešeš Pešeš = Pešeši i Pešet, Bar Pešik, Bar i Ulcinj Pešikan, u Cuce doselili iz Kuča. Od njih su u Limljanima (Crmnica), kasnije Dragišić, Do Muževica u Nikšićkim Rudinama (Trepčima), u Hercegovini, kod Nevesinja, Džinova Mala, Kameno, Herceg-Novi, u Podgorici i Nikšiću, a u Gornjem Polju (Nikšić) i kao: Medjedović, Petrovom Selu (Srbija), iz Golije (Nikšić), u Baošićima, Herceg-Novom, (od 1888. god.) sišli iz Nikšićkih Rudina, Toplik i Kobilji Do (Sarajevsko Polje) i kao: Nikšić, Donjem Selu (Bjelopavlići) i kao: Bešić, navodno i u Kamenom u Boki Kotorskoj i kao: Mijušković; u Nevesinju (Hercegovina) ogranak Bjelica iz Bjelica (Cetinje) Pešikani (Bešići) u Bjelopavlićima Pešikani u Limljanima, u Hercegovini, u Bjelopavlićima, u Podgorici, u Boki i u Srbiji Pešikani u Sarajevskom Polju, u Džinovoj Mahali i u Gornjem Polju nikšićskom Pešić, iseljeni iz Bjelopavlića, grana Petrušinovića; Gornja sela, Crni Vrh, Andrijevica i Berane (Vasojevići), Brezojevica (Plav), kod Rožaja, a u Zatrijebču (Kuči) imaju i ogranke Bašuljević, Tešić i Purović (Kojić) i u Srbiji, Zaton, Rasova i Bistrica (Bijelo Polje); Cerovo (Radjevina), Valjevo, doseljenici iz Pive; Poreč (Gornji Milanovac), došli iz Vasojevića; u Rovcima potomci Peše Bulatovića; u Zagarač (Danilovgrad), došli iz Bratonožića; Mačagaj (Argentina), iz Crne Gore; Cetinje; Budva; Podgorica; Kotor Pešići - Radmanovići - Dubravljani, bratstvo u Povrpolju (Dodatak: Do ubistva knjaza Danila Pešići su živjeli u bjelopavlićkoj ravnici, uglavnom pod prezimenom Kadić. Poslije ubistva knjaza Danila raselili su po Srbiji, Bosni, Hrvatskoj, Bugarskoj, Rusiji i Austriji. A jedan dio je zazueo od Turaka teritoriju izmedju Vasojevića i Turske (tzv. Gornja Sela). I danas u gornjim selima (Lubnice i okolna sela) kod Berana živi veliko bratstvo Pešića. prilog poslao: Dejan Pešić, Texas, USA
[email protected] ) Pešković, Mahala (Donja Zeta) Peškuća, Vraka (Skadar) iz Zete Pešl, Kotor Pešović, u Zeti jedni i kao: Maslić, a iz Mijanovića (Zeta) odseljeni u Vraku (Skadar); Podgorica; u Vrbici (Kuči) i kao: Pašović; Bistrica (Mojkovac); Gusinje, došli sa Peštera; Korićani u Lepenici (Srbija), došli iz Korita (Bijelo Polje); u Ćeklićima (Cetinje) Pešterac, kod Gusinja i u Plav došli sa Peštera (Raška) Pešter (Peštrović), Pobrdja (Grbalj) u 16. v., sišli iz Crne Gore Pešteri, bratstvo na Pobrđu Peštić, vidi: Peštrić Peštrić (Peštić), u Mokrinama, Herceg-Novi Pešukić, Balabani i Mojanovići (Zeta) doselili iz Botuna (Zeta), porijeklom iz Graca (Lješansko područje) Pešuković, Gradac (Lješnjani), Podgorica Pešut (Pešutović), u Podima, Herceg-Novi starosjedioci; Donje Ledenice (Risan); Prčanj (Boka Kotorska) Pibergea, Perast (Boka Kotorska) Pivaljević, Ključić (Podgorica), Valjevo, u 18. v. doselili iz Pive Pivac, Vukan Adžić, iz Pive, oko 1714. god., otišao je kod Bileće i prozove se Pivac. Njegovi potomci se raseliše u: Stolac (Hercegovina), kod Sinja (Dalmacija), Gajdobru i Novi Sad (Bačka), Kikindu i područno Rusko Selo; Kotor Pivljanin, Podi, Herceg-Novi doselili iz Pive 1693. god. kao: Nikolić (ranije Ivanović), a kod Risna iz Hercegovine; u Krće (Pljevlja) doseljenici iz Pive Pivodić, u Herceg-Novi oko 1895. god. došli od Trebinja (Hercegovina) Pivčić, Miljevac i Batkovići (Nevesinje), Hercegovina. Oni su ogranak Adžića iz Pive (Crna Gora), vidi: Pivac Pigasi, vidi: Pigos Pignoli, Perast (Boka Kotorska)
Pigos (Pigasi), Budva Pižići, staro bratstvo u Vukodolu Pižurić, vidi: Pižurica Pižurica, Velje Duboko (Rovca) i Selišta, od kojih su (jedni i kao: Pižurić) oko 1854. god., od Vujoševića iz Kuča. Njihovih ima u Lipovu (Kolašin), u Kočanima (Nikšić), Drobnjacima (u Bijeloj i Šavniku) i Budvi; u Donju Bijelu (Šavnik) iz Rovaca (krajem 19. v.), starinom iz Kuča, kao: Pidžurica. U Bijeloj (Šavnik) došli Jokica i Bogdan sinovi Gligorini, slava Sv. Nikola Piezović, Kuti, Herceg-Novi Piero, Budva Pierović, u Nikšiću 1895. god.; Gomole (Topla), Herceg-Novi Pizan, Kotor Pizani, Cetinje; Ratac (Bar) Pizančić, u Budvi po nahočetu Piika, u Daklai=Duklji (Podgorica) 1100. god. Vidi: Pina i Pinia Pijalić, u Podgorici Pijalović, Pljevlja Pijevac, Goleško Vrelo (Lipljan), Kosovo, doseljenici iz Pive i Goleša (Pljevlja) Piješev, Merdari (Tivat) Pijuk, Varane i Kričak (Pljevlja) u Kolašinu Mojkovačkom (1864. god.) Pijuc, Kričak (Pljevlja) i Mojkovačko područje Pikić, Nikšić Piksijades, u Baru Pilav, Pljevlja 1909. god. Pilavdžić, Herceg-Novi, došli iz Mostara (Hercegovina) Pilastro, Tivat i područne Lepetane Pilatovac, Pilatovci (Oputne Rudine), Nikšić, od kojih su i Sikimić u Žljijebu (Boka Kotorska) Pilatović, u Nedajnom (Tivat) Pilević, Berane; Gornja Zeta Piletić, bratstvo u Boljevićima Piletić, u Piperima ogranak Djurkovića, od kojih su u: Kragujevcu, Petrovom Selu i Nišu (Srbija); i Lješkopolju (Podgorica), Podgorici, Boljevićima (Crmnica); u Drobnjacima ogranak Kalabića; Andrijevica Pilip = Pilipi, u Kotoru 1289 - 1420. god. Pilipović i kao: Ivković, u Krajnjem Dolu (Ćeklići), Cetinje Pilić, Herceg-Novi Pilica, Pilice, Bistrica, Zmijanac, Butulić i Sutivan (Bijelo Polje) 1583. god., u Bijelom Polju i kao: Mirojević, od njih su u Novom Pazaru, Pazarište (Raška), Peći (Metohija), Lažanima (Prilep) i u Turskoj Pilov (Pilovac), Zaton (Bijelo Polje) Pilovac, vidi: Pilov Pilj, Dobrota (Kotor) Piljević, Nikšić, pa u: Nikšićke Rudine, Mileč i Oblo brdo (Patničko polje) i Bileća; Gornje Polje - Rastovac k d Nikšića Piljerović, Mojdež u Boki Kotorskoj Piljurović, u Ratiševinu i Mojdež, Herceg-Novi došli iz Popova (Hercegovina) Piljuš, iz Pive otišli u Položnicu (Užička Crna Gora) Pima (Pimić), u Bajicama (Cetinje) 1326. god.; u Višnjevo (Tivat) došli (u 15. v.) iz Njeguša (Cetinje), a u Kotor, još ranije iz Bajica; u Kotoru 1350. god. kao vlastela Pima kotorski vlasteoski rod u 14. vijeku Pime (Pimići), staro bratstvo u Bajicama Pime, staro bratstvo u Njegušima Pimić, iz Pive otišli u Podgoricu i Valjevo Pimčić, u Ridjanima (Nikšić) 1435. god. Pina, u Kotoru (14. v.); 1100. god. u Daklaji-Duklji (Podgorica) kao: Piika i Pinia Pingolo, Perast (Boka Kotorska) Pindemonte, u Kotor došli 1467. god. iz Verone (Italija) Pindović, Vasiljevići i Staro Selo (Župa Nikšićka), jedni su prešli u Srbiju
Pini, vidi: Pina Pinić, Djuraševići (Tivat) 16. v. Pino, Herceg-Novi Pinter, Nikšić Pince, u Ulcinj 1416. god. Pinčić, Pinčići, Poda, Repeza (Bar) Pinjalo, Perast (Boka Kotorska) Pinjat, u Tivtu Pinjatić, Podostrog (Maine), Budva i u Budvi; Tivat, porijeklom iz Hercegovine; Dobrota (Kotor); vidi: Pinjatović Pinjatović, u Tivtu i kao: Pinjatić, porijeklom iz Stare Crne Gore, Podostrog (Budva) Pinjević, Drežanj (Zeleni Torovi) uz rijeku Drežnicu (Hercegovina) porijeklom iz Ridjana (Nikšić) Pinjić, Tospudi (Cuce), Cetinje Pinjići, staro bratstvo u Tospudama Piper, u južnom kraju Pipera, pa u Cetinju (1493. god.) ranije i kao: Pipo doseljeni iz Klimenata (sjeverna Albanija), Popović u Rijeci Piperskoj odseljeni u Risan i Kotor; Kotor 1398. god.; Dobra Sela (Donje Dobro); 1442. god. u Rijeci Crnojevića; Ćeklići (Cetinje); Berane, odatle u Korita i Raduliće (Bijelo Polje), porijeklom iz Pipera; Nedokusi (Bijelo Polje); u Zeti 1445. god.; Andrijevica; Doci i Beran Selo (Berane); Vranići (Šumadija) iz Pipera, kasnije Petrović; Jabučje (Lepenica), Srbija doseljenici iz Pipera (Podgorica); Dolja (Plav); u Skadru (Albanija) i kao: Piper-Mrčarica; Pčelica (Levač) i Obrenovcu (Šumadija) kao: Piper (Dragišić) iz Pipera Piperez, vidi: Pepereč Piperović, Balabani i Mojanovići (Zeta), došli iz Mrka (Piperi); u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) 1489. god., vidi: Piper; u Kotoru 1285. god. i 1398. god.; u Cetinju Piperović=Piper Piperski, Sakule, Orlovat, Perlez, Botoš i Sent Djerdj (Banat), doseljenici iz Mokova (Segedin), Madjarska, porijeklom iz Crne Gore. Jedni odselili u Budimpeštu, a iz Sakula jedni u Gornje Dobrovo (Kosovo) Pipo, vidi: Piper Pipović, kod Žabljaka (Drobnjak) Pir, u Podgorici 1523. god. Piralić, u Zetu došli iz Doljana (Kuči) Piralović, u Zeti i kao: Deljanin doseljenici iz Doljana (Kuči) Piranić, Golubovci, Botun i Goričani (Zeta), Podgorica i Skadar, srodnici Raičevića, ranije Martinovića iz Bajica (Cetinje); Nikšić Piranović, Lješnjani Piraš, u Njegušima (Cetinje), ogranak Punoševića Pirković, Kotor 1552. god. Pirkočević, Gornji Dodoši (Lješkopolje), Podgorica Pirović, Dučići i Koće (Kuči), u 18. v. prešli u Gusinje, a drugi u Srbiju; Vranj i Bišćani (Zeta) i Ulcinj; u Podgorici Pirovići su porijeklom iz plemena Piper, doselili u Gusinje 1711 godine, islamske su vjere. Piroja, Ulcinj Piron (Pironja), Krute (Ulcinj) Pironja, i kao: Vukmirović, vidi: Pironjić Pironjić, ogranak Vukmirovića u Ceklinu (Rijeka Crnojevića), iseljeni u Kastrate (Albanija) kao: Pironja (Vukmirović), Zeta i Podgorica; vidi: Piron Pirur (Piruri), Riječ (Ulcinj) Pirš, Kotor Pisać (Bisać), Podgrad i Zatrijebač (Kuči), od njih su u Vladanji (Zeta) Pistrić, u Kotoru po nahočetu Pistul, a, i Pistuli, u Štoju (Ulcinj) i Baru Piter, Beran Selo (Berane); Kotor; Buljarica (Paštrovići), Budva 1829. god. Pitović, Kotor, po nahočetu Pitošević, Kotor Pićan, u Krimovicama (Grbalj) su došli iz Ljubotinja (Rijeka Crnojevića) i drugi u Budvu Pićurić, iz Pive prešli u Dubrovsko (Drobnjak) Pic (Pici), Ulcinj
Piciga = Pičiko, u Baru Picinini, Prčanj u Boki Kotorskoj Picur, Rječ (Ulcinj Picurić = Pićurić, u Dubrovsko (Žabljak) došli iz Pive Pičasi, Budva Pičeg, Kotor 1285. god. Pičet, 1392. god. iz Diklića (Kuti), Krivošije sišli u Herceg-Novi i kasnije kao: Kočetanović Diklić i Kočetan Pičiko, vidi: Piciga Pičić, Vijenac (Pljevlja) Pidžurica, iz Kuča prešli u Rovca (Podgorica), pa jedni u Bijelu (Šavnik); vidi: Pižurica Pišeul, Herceg-Novi Pištalo, Željuši (Hercegovina), ogranak Ognjenovića iz Banjana (Nikšić) Pišteljić, Cetinje Pištignjat, kasnije Mandić, ogranak Krivokapića u Bati Cuckoj, od kojih su 1860. god. došli u Nikšić, ima ih u Cucama i kao: Bićanin, neki prešli u Tuli, Grab, Nevesinjsko polje i Sopilje (Hercegovina), a drugi u Orahovice (Kotor) Pištignjati ili Pištignjaci - Mandići, staro bratstvo u Bati Pištoljević, Gorevič (Jasenica), Srbija, došli iz Bijelog Polja (Polimlje) Piščević, u 18. v. u Paštrovićima, kasnije Stepanović koji su prešli u Rusiju u drugoj polovini 19. v. Pjan (Pjani), ranije: Belić, u Čadinji, Babinama, u Zvijezd, Roguši i Orovcu (Pljevlja), porijeklom su iz Drobnjaka Pjastro, Bar Pjevalić, Herceg-Novi, po nahočetu Pjevac (Pevac), Ponikve (Užička Crna Gora) iz Pive Pjevač, u Podgorici Pjevo, Orahovice (Bijelo Polje) Pjevović, Pljevlja 1849. god. Pjerinović, Herceg-Novi Pjerović, Gomile (Igalo), Herceg-Novi, vidi: Rozgovac Pjerotić, Budva Pjeter (Pjetrušić), Sveti Djordje i Pistule (Ulcinj) Pjetra, Bar i Ulcinj Pjetrin, Bar Pjetrović, ogranak Djuravčevića (Bonkeća), u Bonkećima i Budezima (Budeca), Zatrijebač od kojih su prešli kod Gusinja i u Plav oko 1861. god. Pjetrikolević, ranije Boljević, iz Crmnice došli u Sveti Djordje (Šin Djerdj), Ulcinj Pješivac, u Sasoviće (Boka Kotorska) 1687. god. došli iz Pješivaca; u Nikšić 1687. god.; Peraška naselja u Boki došli su iz Pješivaca Pješivac, porijeklom su Pavićevići iz Pješivaca, a pod Durmitor je u drugoj polovini 19. vijeka doselio Risto. Od tada nosimo prezime Pješivac. Njegovo potomstvo živi na Žabljaku, u Nikšiću, Podgorici, Beogradu, Kuli i Nišu. Jedan od nas je ljekar sportske medicine u Melburnu. Slavimo Jovanjdan, šestog oktobra. Nekoliko porodica sa ovim prezimenom živi u Herceg Novom ali nijesmo u srodstvu. (Informaciju poslao Obrad Pješivac) Pješivci, pleme u Katunskoj Nahiji Pješčić, u Pivu došli iz Hercegovine, od njih su u Nikšiću Plavnica, u Plavnici (Zeta) 1527. god. Plavša, u Risnu Plavšić, u Vasojevićima ogranak Kovačevićima Plazonić, Meljine, Herceg-Novi Plakalović, Gusić, Smriječno, Sinjac i Panos (Piva), od njih su kod Bijeljine (sjeverna Bosna) Plamenac, Brčeli (1784. god.) i Boljevići (Crmnica), od njih su u: Podgorici, Zagonji (Primorska krajina), Cetinju i Skadru, a u Kostićima i Raošiću (Tivat) i kao: Kostić doseljeni iz Bosne kao: Bogostinović; Kotor Plamenci, bratstvo u Boljevićima Planina (Planinići), bratstvo u Trnovu Planić (Planina), Trnovo (Crmnica); Potočilo (Bjelopavlići) Planojević, Sibnica (Beograd) i Stanovo na Rudniku (Srbija), porijeklom iz Previša (Drobnjak)
Plantak, u Podgorici Plasonjić, Herceg-Novi Plačić, u Tivat došli iz Stare Crne Gore; u Drobnjacima ogranak Trepčana Plačković, Crnci (Piperi) kasnije Mijović; u Podgorici Pljevljanin, Trojice (Pljevlja) Plemić, Piperi Plerdla, Herceg-Novi Plesa, 1186. god. a 1330. god. kao: Pleso u Kotoru Pleskonja, Babino, Oraovac, Dušmandžić, Korotnica i Vijenac porijeklom sa Kosova; Pljevlja Pleso, vidi: Plesa Pletikosić, Sutorina, Herceg-Novi 1902. god. Plećanović, Njeguši (Cetinje) u 14. v. Plećko, Kotor Plečien, Kotor 1330. god. Pleš (Pleša), u Kotoru iz Janjine (Albanija) 1451. god. Plešta, Ulcinj; Paštrovići u 17. v. Plijeska, Piva Plinduš, vidi: Podbišćanin Pliska, u Pljevlja došli iz Vakufa (Bosna) Pliskač, Paštrovići Plisković, u Kotoru 1503. god. Pliskoč, u Buljarici (Paštrovići), Budva 1621. god. Pliščoć, Ravno (Piva) Ploska, ranije Ploščić, u Gornjim Crkvicama (Piva), došli kao: Doder iz Ravnog (Piva) Ploskić, Kljune (Hercegovina) ogranak Mačara u Pustopolju, porijeklom iz Grahova (Nikšić) Plocek, Herceg-Novi Plošte (Pljošte), vidi: Pljošta, u Brajićima (Budva), starinom iz Stare Crne Gore; Plavić u Gusinju i susjednom Vusanju Ploščić, vidi: Ploska Pluičić, Herceg-Novi, po nahočetu Pljančor, Bankanji (Zatrijebač), Kuči Pljasković, Kričak (Pljevlja) Pljošta (Pjošta), Brajići (Budva), oni su iz Stare Crne Gore Pobora, uz Skadarsko jezero 1416. god. Pobor, iz Spuža u Pobore (Budva), od kojih su u Gorovićima (Tivat); Dupilo (Crmnica); Pistule (Ulcinj) Pobor, bratstvo u Dupilu Pobor, u Poborima (Budva) 1333. god.; Garovići (Grbalj) Pobori, pleme u Boki Poborović, Njeguši (Cetinje) Pobrato = Pobrata (Posestra za žene), u Kotoru 1330. god. Pobrežanin, Njeguši (Cetinje) Pobreć, Pobretići (Bijelo Polje) Pobrić, Pljevlja 1844. god. Pobrežani, staro bratstvo u Herakovićima Povara, Mrkovići (Bar), od njih su u Pistulama (Ulcinj) Povišić, Rijeka Crnojević Površković, u Zeti Površović, u Kotor došli iz Pješivaca Poglietak, Lepetani, Herceg-Novi Pogorevc, Risan Pogurić, Gornja Morača Podbišćanin, vidi: Klindup, iz Klindupa prešli u Podbišće, a jedni u Pljevlja Podgešek, Podgorica Podgorica, Rionica - Duklja (Podgorica) 1326. god.; Tamnik (Ljubić), Srbija, porijeklom iz Podgorice. Vidi: Djerasimović i Jevtović Podgoričanin, Cetinje, Kotor, Slavonski Brod, jedni u Rusiju, a kao: Vuković - Podgoričanin u Italiju; u Kotoru 1440. god. Podgradjanin, Kuči, ogranak Nenada
Podina, Kosanice (Pljevlja) Podičić, Herceg-Novi, po nahočetu Podkupica, na području sadašnje Crne Gore u 1000. god. Podnje (Padnje), Kotor Podubličani, grana bratstva Rajićevića Podubličani (Markovići) u Luštici Podubličani (Ševaljevići) u Novom Podubličanin, Podubli (Njeguši), Cetinje Poduje, Kotor Podujo, u Kotor Podjan, kod Berana na obali Lima jesu iz Rovaca (Podgorica) Podjanin, Dragačeva i Berane (Vasojevići), ogranak Bulatovića doseljenika iz Rovaca (Podgorica), srodnici su njihovi Erovići i Herovići u području Vasojevića; vidi: Podjan Pozatović, Nikšić Pozdar, u Brajovićima (Budva) 1385. god. Pozderac, Kotor Pozdoč, Kravica (Budva) 1381. god. Poznanović, kod Herceg-Novog došli iz Hercegovine, a jedni u varoš iz Kremna (Užice); Podgorica; Dobrota, Mojdež i Ratiševine (Boka Kotorska), porijeklom su iz okoline Trebinja (Hercegovina) Pojatić, Pljevlja 1854. god. Pojović, u Zeti Poklanić, Herceg-Novi, po nahočetu Pokladić, Kotor, po nahočetu Pokorni, Kotor; Herceg-Novi Pokrajac, Kotor Pokračević, Djerdjezi (Podgorica) Pokrni, Kotor Pokrilić, u Podgoricu sišli iz Komana, porijeklom iz Velestova (Cetinje) Pokrklić, u Podgorici i Sarajevu ogranak Radovića iz Momišića (Podgorica) Pokušić, Meljine, Herceg-Novi Polak, Herceg-Novi Polaković, u Ridjanima (Nikšić) iz Kuča Polević, Bar Poleksić, grana Petrovića iz Donjih Banjana (Nikšić), ogranak su (Jokovića) u Pivi; ogranak Kalabića u Mokrom, Dubovici i Zukvi (Šavnik), pripadaju Novljanima, od njih su kod Mojkovca; Odžak (Pljevlja) Polzer (Polcer), Kotor i Budva Polenari, u Kotoru 1330. god. Poli, Kotor Polivineo, Herceg-Novi i Kotor Poliković, u Ostrogu (Bjelopavlići) ogranak Ikovića, grana Brajovića u 17. v. Polikordić, u Ostrogu (Bjelopavlići) Polin (Polini), Bar Polić, Brani Do (Nikšić), ranije Ćorović, od njih su u Uskopolju (Trebinje), u Seljanima (Pljevaljsko Polje) i kao: Čekić, Vraćenovićima uz Trebišnjicu; Kotoru, Nikšiću; Herceg-Novi Polovina, Kotor; u Pljevljima 1873. god. Polovinko, Kotor Polović, Dračevine i Livari (Primorska krajina); u Lješkopolju (Podgorica); Zetica (Zeta) Polok, Kotor Polokut, Bar Polontić, Bar Polumenta, Bijelo Polje Poluška, Kulje (Ulcinj) Polcer, Kotor Poljak (Poljac), Prčanj, Risan i Kotor; Cerovo (Bijelo Polje); u Kotoru su jedni i kao: Poljak Petrović, vidi: Petrović Poljac, vidi: Poljak, kod Herceg-Novog jedni su iz Hercegovine Poljoki (Poljok), Pistula (Ulcinj)
Poljuš, Nikšić Ponamarev (Ponamarević), Podgorica; Škaljari (Kotor) i kao: Petrović iz Njeguša (Cetinje) Ponarlija, Ponari (Zeta), došli iz Šarika (Rijeka Crnojevića) Ponzani, Kotor Ponić, Budva Ponošević, Trgovište (Novi Pazar), Raška jesu iz Njeguša (Cetinje); Morinj (Risan) Ponta, Zaljevo (Bar); Herceg-Novi; u Kotoru kao: Ponte (Pontana) kasnije Pontanius, porijeklom iz Martinenga (Milano), Italija Pontana, vidi: Ponta Pontić, Bar Pontica, u Perast došli iz Italije Pop, Duklja (Podgorica) "Pop", predak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima Pop Vučeta, predak Žutkovića, Stanišića i Radovića u Njegušima Pop Jakov, predak Popovića u Donjem Kraju cuckom Pop Janko, predak Popovića-Lipljana Pop Nikola Radonjić (pop Žuti, pop Žutko), predak bratstva Žutkovica u Njegušima Popadić, u Pljevaljskom području: Kakmuži, Ogradjenica, Strmedja, Junčevići, Kamena Gora, Pljevaljsko Polje, Obarda, Otilovići, Zvjezd, Vijenac, od njih: Kosorić, Šubara, Jelovac, Milićević, Ćirković, Džuver, a u Ratarima (Mladenovac) i kao: Stričević, njihovi iseljenici su u Dobrilovina i Prošćenju (Mojkovac), Drobnjacima, Morači, Novom Pazaru; Uskoci (Žabljak), Drobnjaci i odselili u Gajtan (južna Srbija); u Nikšićka Trepča došli iz Hercegovine; Šavnik (Drobnjak) došli iz Foče kao: Popović 1865. god.; neki bratstvenici Lainovića u Podgorici Popara, Podgorica; Godijevo, Crnča ranije Bajović u Radulićima (Bijelo Polje); Potomci Ozrinića iz Kuti sa Čeva (Kčeva), Cetinje kao: Domazet (Domazetović), odselili u Padjene, i Fatnici (Fatničko polje) vidi srodnike Domazetovića od kojih su na Šljivinama (Glasinac), Vrtinama i Omedjinama zatim u Buni, Plavnoj (Hercegovina), na Trebišnjici (Vodenici), Turbetu (Travnik), Paretku (Kiseljak), Bosna, Višegradu, na Baniji, Hodbinama (Mostar) pa kod Valjeva (Srbija), Vučjem Dolu (Nikšić), Nikšićkim Trepčama, u Bosanskoj Kupi kao: Jovanović, a kao: Milanović u Rošćevini (Kakanj), kao: Popara u Krumićima i Klepcima (Gabela), Hercegovina, Pakovićima (Lašva) i Vareš, Travnik (Turbe), Bosna, Babinom Brdu (Glamoč), Višegradu, u Sjedinjenim Američkim Državama. Pa se prezimena unose kako gdje kao: Domazet, Domazetović, Domazetović - Popara, Domazetović = Kaludjerović, Popara = Krunić, Krunić (Popara) i naprijed navedena u raznim mjestima; Popić u Varešu (Bosna) Popdić, u Plavu Popivoda, Lješev Stup (Bjelice), Cetinje, od njih su u Bijeloj (Kotor) Popivode, bratstvo u Lješevu Stupu Popić, Kotor Popov, u Kotor došli iz Podgorice; Ljuštice i Mrkovi (Tivat) Popovac, Tvrdoš (Popova), Trebinje, srodnici Vlačića u Policama (Trebinje), porijeklom su od Kolaka iz plemena Ridjana, sa područja Nikšića; ogranak Mrkonjića iz Bjelopavlića otišli u Mrkonjiće, Popovo Polje i Ljubomir (Hercegovina) Popović, u Skadru (Albanija) jesu iz Plava (Gornje Polimlje); u Peroj (Pula), Istra, ogranak Nikovića, grana Sarapa iz Ceklina (Cetinje); u Ropočevu (Mladenovac), Šumadija ranije Mihailović, iz Crne Gore; u Donjem Kolašinu (Mojkovac) dio područja Pljevalja, kasnije Reković, grana Macana razgranati, oko 15 grana toga bratstva; u Berevce (Uroševac) naznačavaju ih i Berovac, odavde se presele u Donju Bitinju (Uroševac); došli iz Mušutišta (Podrima), Metohija. Porijeklom su iz Kuča; u Šekularima (Gornje Polimlje), potiču od Vuka (Ljevaka), sina Daša Petra Šekulaca (postojanje prije Kosovskog boja). Potomci ovih Popovića naseljeni su u Podrimu (Metohija); u Žabljaku na Skadarskom jezeru (1527. god.) jesu iz Kosijera (Cetinje); u Komanima (Podgorica) ogranak Bajkovića (potomaka Bajka Ivanova) iz grane Orlovića; u Poborima (Budva) 1543. god.; Čaredje (Golija), Nikšić iz Popova (Hercegovina); Podgorje (Zagrad), Župa Nikšićka, potomci Nikšića pa jedni predju u Strug (Uskoci), Žabljak; u Nikšiću (1805. god.) od njih su Verizović; Staro Selo (Župa Nikšićka); u Kučima su ogranak Ilikovića (od popa Mirčete), grana Drekalovića, jedni i kao: PopovićRašović u Fundini (Kuči), jedni u Zaostrom (Berane); u Piperima; na Stijeni (za Pregačom) i Zlatnoj Granici, od kojih su u Hercegovini; Crnci (Stanjevića Rupe), Blizna i Dolac, Piperska Rijeka, ogranak su Lazarevića, došlih iz Lutova (Bratonožići). Od njih su u Milutinovića (Piperi), Grbama (kod Spuža), Bjelopavlići, Podgorici, kod Peći (Metohija) i Ivanovoj Kuli (Srbija),
Makovcu, kod Sjenice (Raška) kao: Piper, najsrodniji su Ivančevićima; u Baru (Primorje) do 1572. god. vidi: Popović u Tepcima (Drobnjak). Od Popovića su: Niković i Stevanović. Sirovac (Drobnjak) i kao: Ristić, ogranak Drekalovića iz Kuča, su u Kolašinu i Polja (Kolašin); Gornje Crniće i Prnjavor (Kragujevac), porijeklom sa Njeguša (Cetinje); Pretoke (Kragujevac), došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Ridjani (Nikšić) 1438. god.; Podi, Krš i Gradine (Drobnjak); Ponari i Stanisalići (Zeta) i kao: Popović-Matiljević; Godijelji (Žabljak), Drobnjak, ogranak Godijelja iz Godijelja (Crmnica); u Šavnik (1865. god.) došli iz Foče (Podrinje), ranije Popadić; Tepca i Ninkovići (Drobnjak), došli kao: D. (1775. god.) pa Popović po popu Stevanu iz Dubljevića-Piva; starinom su iz Bara gdje kao: Popović koji su 1572. god. izbjegli u Dub (Bjelice), Cetinje. Odatle u selo Dubljeviće (Nevesinje) pa su njihovi tamošnji Tomić, Prstojević i Rnjez. Od Nevesinja dva momka Popovića predju u Plavnu (Otar-Ortar) i prozovu se Dubljević. Samobor (Gacko)doseljenici iz Pive srodnici Malovića; u Tavsovčiću (Čapljina) Popović-Bjelica ranije Milić iz Bjelica (Cetinje), od 1851. god., od njih u Beogradu; Rudinice (Crkvice), Piva; Strug (Žabljak), od istih u Zagradi (Župa Nikšićka), došao Radosav Miljkov; Timor (Drobnjaci), grana Novljana. Od njih su Krstajić - Janjić Srbljanović, od ovih Kotur. Od njih su kod Mojkovca; Crkvičko Polje (Piva), porijeklom od Skadra (Albanija), od njih su u Bosni; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; i Krivošije, Herceg-Novi; Morinj i Baošići, Herceg-Novi; Risan, porijeklo iz Pipera, pa jedni kao: Piper, od njih su u Kotoru, Herceg-Novom, a u Dubrovniku i Kotoru jedni kao: Djaja; Melburn (Australija) doseljenici iz Podgorice; u Kučima (Podgorica) jedni ogranak Drekalovića; u Rogamima (Piperi) i Donjoj Zeti sa Peleva Brijega (Bratonožići), ogranak Grujića iz područnog Klopota. Od njih su u Nišu, Stanisalićima (Lješansko područje), od kojih su u Ponarima (Zeta) kao: Metiljević; Golubovci (Zeta); Budva i Sveti Stefan; Risan 1438. god.; U Kopliku (Zeta) od Popovića iz Kuča; Budva; Brajići (Uglješići), Budva ogranak Uskokovića po nekima od Kaludjerovića i kao: Uglješić; Budva iz ''Turske'', Budva iz Brajića, Budva iz Grblja; Berislavci i Ponari (Zeta), porijeklom su iz Seoca (Crmnica) i kao: Mokanjić; Cetinje, iz Tovarnika (Šid), pa u Ulcinj; Štitari (Mojkovac), vidi: Jovanović u Štitarima; u Bjelopavlićima jedni su ogranak Tomaševića koji su od Kaludjerovića iz Ćeklića (Cetinje), a u Mijokusovićima (Bjelopavlići) iz Pipera; Stanisalići i Ponarima (Zeta) kao: Popović-Metiljević; iz Vranja u Donji Hum; u Zeti ogranak Radmanovića iz Zagarača; Miokusovići (Bjelopavlići) došli iz Pipera; Pod Orlinom (Golija), Nikšić, porijeklom iz Popova (Hercegovina); Donji Kraj (Cetinje) i kao: Popović-Jabučanin; Njeguši (Cetinje), potomci Djuradja Petrovića oko 1470. god. i Njegoš - Popović; Kućišta (Ćeklići), Cetinje ogranak Milića; u Berislavce (Zeta), došli iz Selca (Crmnica), označeni i kao: Mokanjić; Cetinje; Zagreda (Lazareva Glavica, Odselina u (Orašje) - Čevo (Cetinje); u Buronjama (Podgorica); Cerovo, Valjevo (Srbija), doseljenici iz Pive; Male Rudinice (Piva), porijeklom iz Foče (Podrinje), a u Gornje Rudinice (Piva), potomci sinovca popa Laza, čiji su potomci prešli na Romaniju u Sijerac; Nikšić; Rudine (Crkvice), Piva iz Ozrinića (Kčevo - Čevo) 1688. god. i kao: Popov; Pod Orlinom (Golija), Nikšić, došli iz Popova polja (Hercegovina); Samobor (Gacko) porijeklom iz Pive; u Crkvičkom Polju (Piva) došli od Skadra (Albanija), od njih su u Bosni; u Ninkovićima (Piva) ranije Kariman porijeklom od Pljevalja; Jedni kod Herceg-Novog su iz Hercegovine; u Zagore i Krtole (Grbalj) došli iz Stare Crne Gore; u Žabljaku na Skadarskom jezeru, 1527. god.; Zalazi (Kotor); u Mišićima (Spič), Bar porijeklom su iz Zete; u Gusinju (Gornje Polimlje) 1888. god.; Prnjavor (Gruža), Kragujevac, Petrovi potomci doseljenika iz Njeguša (Cetinje); u Rajivećima (Rajičevići), Cetinje i kao: Dželatović, potomci popa doseljenika iz Očinića (Cetinje); Srpska (Zeta); Plavnica pa Berislavci (Zeta) i kao: Makonjić iz Godinja (Crmnica); u Vukovcima i Goričanima (Zeta) i kao: Lambunja (po rijeci Lab), sa ograncima: Lazović u Vukovcima i Zabjelu, Djurović u Vukovcima i Ponarima, Nović u Vukovcima i Dragović u Vukovcima. Porijeklom sa Kosova; iz Kopilika (Skadar) u Golubovce, pa: Mataguže, Vukovce, Bijelo Polje, Podgoricu, Balabane i Mahali (Zeta). Srodnici njihovi u Vraki i Kopilniku (Skadar); Ogranak Herakovića na Mircu (i kao: Kašćela - Kaštelan) i Herakovićima (Njeguši), Cetinje; Bogdašići (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; Cetinjsko Polje, a drugi u područnoj Jabuci i kao: Jabučani; područje Rijeke Crnojevića: kao: Lješkopoljci u Rijeku došli iz Lješkopolja, drugi u Rijeci kao: Krovat, porijeklom iz Hrvatske, od njih su u Ulcinju i Podgorici. U Gradjanima i Dujevi označeni kao: Lipovac, ranije Lješović, od njih su u Cetinju, Podgorici, Srbiji i Rusiji, a u Dobrskoj Župi-Karuči i Dobrskom selu ogranak Dobrilovića, naznačavani kao: Zećanin, porijeklom iz Peći (Metohija); Mokro (Šavnik), iselili se: Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; Šavnik (Drobnjaci), potomci Popadića (Fočanskih) iz Foče (Bosna), prvi je došao Jovan Popović, 1865. god.; u Paljusima (Valjevo), iz Pive; Sirovac i Prošćenje (Drobnjak) kao: Popović (Drekalović) iz Kuča, i
prelaskom u Bare drobnjačke kao: Stanić; Timar (Drobnjak), grana Novljana, zvani Kokur, najbliži Srbljanovićima; Komarnica (Šavnik), Drobnjaci, doseljenici iz Banjana, potomci Novljana, kasnije jedni kao: Krstajić i Janjić; Podi, Krš i Gradina (Drobnjaci). Vidi: Džaković, čiji su potomci; grana Šaranca u Drobnjacima; Bar (Crnogorsko primorje), odatle u Bjelice (Cetinje), pa u Dubljeviće (Nevesinje), Hercegovina, pa jedni prozovu Tomić, Prstojević i Rnjaz, a dvojica predju (uskoče) u Otar (Ortar) pa u Dubljeviće (Piva) i kasnije u Tepca i Ninkoviće (Drobnjak), kao: Popović, kao i u Baru; Područje Bistrice (Bijelo Polje); Pretoke (Kragujevac), došli iz Bijelog Polja (Polimlje); Ninkovići (Piva), kao: Kariman došli od Pljevalja. Od njih su na Glasincu (Romanija) i kod Bistrice bjelopoljske; Brijeg (Piva), starosjedioci; Zabrežje, Tamnava i Rudinice (Piva), oko 1900. god. došli iz Foče (Bosna) i kasnije odselili u Peć (Metohija); Čevo (Cetinje), odakle su jedni prešli u Nikšić, a drugi odselili u Peć (Metohija); Balabani i Rakića kuće (Zeta), sišli iz Kuča; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje; Dubova (Rijeka Crnojevića) (1631. god.), ranije Jovetić; Rovca (Podgorica), doselili iz Zete; Momišići i Gornja Gorica (Lješkopolje). Od njih su u: Podgorici, Morači (Kolašin), Ulcinju i kod Rijeke Crnojevića; Limljani (Uskoci), u Sotonićima ogranak Rasalića, Gornji Brčeli (Popovići) srodnici područnih Aleksića, Boškovića i Kneževića, Limljanima; Selce (Crmnica) porijeklom iz Klimenata (sjeverna Albanija), starina iz Pipera; Spič (Sutomore), prešli u Paštroviće; u Kaluderac (Paštrovići) došli iz Dalmacije; a u 19. v. u Kastel Lastva (Petrovac na Moru) kao: Petrović; Očinići (Cetinje) i kao: Ćuk ranije Borišić; Donji Kraj i Žanjev Do (Cetinje), od njih su u Bogdašićima, označeni ''jabučanin''; Donja Lastva (Tivat) iz Stare Crne Gore; kod Berana (Vasojevići), ogranak su Djuraševića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); iz Ozrinića (Cetinje) u Azanji i Berane (Vasojevići); Kčevo (Čevo), Cetinje, krajem 17. v.; Zagrada (Velestovo) Cetinje; Dub (Bjelice) - Cetinje, ima ogranak Milića; kod Bijelog Polja: u Pećarskoj, starosjedioci, od njih su: Trešnjica (Sjenica) kao: Raičević, a u Budjevcu kao: Pećaranin, a treći u Jasenici (južna Srbija), u Gornjoj Pećarskoj iz Kuča, grana Drekalovića, u Azanji (Gornji Bihor) ogranak Vukajlovića; Zagora i Bigovo (Grbalj) u 9-14. v.; u Kotoru jedni iz Podgorice a drugi iz Risna; u Peraškim naseljima iz Stare Crne Gore; Radovići (Tivat) došli iz Mišića (Spič), Bar; Klinci (Grbalj) porijeklom iz Stare Crne Gore; Bijela (Herceg-Novi) u 16. v. porijeklom iz Popova (Hercegovina); u Bogdašićima (Grbalj) jedni iz Albanije u 16. v., a drugi iz Stare Crne Gore; Djurmani (Spič) i Stari Bar, porijeklom iz Zete, od njih su u Mojdežu i Lepetanima, Herceg-Novi, Ratiševini (Tivat); Podgora (Crmnica) i u Nikšiću i kao Skadrani, porijeklom od Skadra (Albanija); Selca (Crmnica) iz Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija; Šaranci (Durmitorsko područje); Budva, posebni; Kčevo (Čevo - Donji Kraj), Cetinje pa se proširili u Proseni Do, Trnjinama (Poljane), Jasen, Krug i Lipu (Cuce), 1667. god. i Cuca (pop Raslavac) i po selu Lipi ''Lipljani'' a u Prosenom Dolu ''Prosedolac''. Od njih su u: Budošu, Bubrešku i Klačini (Nikšić), Danilovgradu, Lepetanima, Bijeloj, Orahovici (Velje Selo) i Morinju u području Boke Kotorske, Austriji, Carigradu (Turska), u Srbiji i kao: Mutap, na Glasincu (Romanija), Vlahovićima (Dabar), Hercegovina, oni su od brata Nenoja Orlovića; Baošići, Herceg-Novi, došli iz Morinja iz Gornjih Krivošija 1761. god.; Nerin (Presjeka u Cuce), Cetinje; Nikšićka Trepča; Grbalj, vidi: Uglješić; Miokusovići (Bjelopavlići), došli iz Blizne (Piperi); Djurmani i Sutomore (Bar); Guševac (Svrljig), Srbija od Popovića, grana Raičevića, iz Bjelopavlića; grana Raičevića (od Raiča) u Ropcima (Bare Šumanovića), Gornjem Polju (Nikšić) i Danilovgradu; u Popovićima (Slatina do Simonovića), Kopito Petrovića (uz Zetu), ispod Miljata do Danilovgrada, a u Spužu, uz Zetu i kao: Ajdarović. Od njih su u: Loznici (Mačva), Peći, Toplici (južna Srbija), Vranjskim Njivama u Piperima, Podgorici i Barskom polju (Stari Bar); Berislavci, Mahala i Vukovci (Donja Zeta); Lepenica u Šumadiji i kao: Glišić, doseljenici od Kolašina; Crkvice (Piva); u Podgorici iz Kuča; Dobrun (Stari vlah), Višegrad, doseljenici iz Blizne (Piperi); područje Ulcinja; doseljenici iz Kuča, Rugove (Peć), Pipera i Srema (jedno vrijeme na Cetinju), naseljeni u Ulcinju; Svetom Djordju (Šin Djordje); Veljem Selu; Darzi; Arbaneš, Seocima i Ostrosu u Gornjoj Krajini; u Baru jedni iz Kuča; Paštrovići; Vasojevići: ogranak Raketića (Lopoćana), razgranati; Istok (Mahala Bljakaj), Metohija od Kolašina; Donji Banjani (Nikšić) Akimovi potomci, unuka Ivana Banjanina (Petrovića), od njih su Joković i Vasović u Pivi i neki Popović kod Foče a u Nikšićkim Trepčima, Kazancima (Golija) prema Gacku, u Martinićima (Bjelopavlići), kasnije Raspopović i Radović (Šarenci sa Plane-Bileća), starinom iz Kuča; područje Kosmaja (Šumadija) potiču iz Crne Gore; Vojnom selu (Plav); Lužac (Berane) i kao: Popović-Djurašković, srodnici Veskovića, Tomaševića i Pajkovića, došli iz Župe (Vir Pazar); Zaostro (Berane) porijeklom iz Kuča, kao i jedni kod Mojkovca i u Murini (Gornji Vasojevići); u Kučima potomci Mirčete Ilikova (Ilikovića-Drekalovića), od njih u Bistrici i Polju Bjelopoljskom, Bratonožićima, i kod Niša; Zalaz (Župa Nikšićka) jesu iz Cuca (Cetinje); u
Šarancima (Drobnjak), potomci Vlastelinovića, iz Plane (Kolašin), doseljenika iz Plane (Bileća); Crnci u Piperima ogranak Lalića, jedni kasnije kao: Golajić; Stanjevića Rupe (Crnci), Piperi; u Svibnji (Piperi) ranije Lazarević, od njih su Popović u Piperskoj Rijeci (Milutinovići), Grbe (Spuž), Podgorici, okolini Peći, Ivanovoj Kuli (Kuršumlija), Srbija; Stijena piperska (slave Arhandjelov dan), od njih su u Hercegovini; iz Zagrad (Piperi) u Bastaćima (Crmnica) kao: Bastać, neki u Kotoru kao: Stefanović, a u Rijeci Crnojevića kao Daković; Petrovac na Moru u 19. v.; Lepetane (Tivat); Karuči (Ceklin), Rijeka Crnojevića; Bistrica i Lekića kuće (Zeta) i kao: Kukavčević, došli iz Velestova (Cetinje); u Podgorici 1431. god.; u Zeti; Momišićima, Podgorici i Gornjoj Gorici, srodnici Mugoša iz Pipera, od njih su u: Morača, Rijeci Crnojevića, Podgorici i Ulcinju; Srpska, Ponari, jedni u Momišićima, Gornjoj Gorici i Mahali, Berislavcima, Bijelom Polju su sišli sa Koplika, od njih su u Karučama (Rijeka Crnojevića); jedni su ogranak Lambuljića; Rijeka Crnojevića, prešli iz Lješkopolja, od njih su u Podgorici i u Ulcinju; u Karuči (Rijeka Crnojevića) jedni su Popuzića iz Zete; Duljevo, Vranjina (Rijeka Crnojevića) i Gradjani kao: Popović-Lipnjanin; Obrov (Bijelo Polje), došli iz Bjelojevića (Mojkovac); Zaton (Bijelo Polje), starinci; područje Pljevalja: Bučje, od Kolašina; u Ritošićima, Bučju i pljevaljskom polju i kao: Mican; Klanina porijeklom iz Kuča; Dobrun (Višegrad), ogranak Popovića od Pljevalja; u Paštrovićima; iz Lastve (Petrovac na Moru) u Carigradu u 19. v.; Nikšić i okolina; Viru, Dugi, Pragi i Dragovoljićima; u Gornje Rudinice (Piva) došao terzija Zarije iz Foče, porijeklom od Pljevalja; Nikšićko Prekovodje porijeklom iz Cuca (Cetinje); Podgorica, ranije Novaković od Žabljaka; Buljarica (Paštrovići) iz Golubovaca (Zeta); Pop Andrija Vujačić iz Grahova (Nikšić), sidje u Risan, pa njegovi potomci kao jedni: Popović Popović Kosijer, Žabljak na Skadarskom jezeru 1527. god. Popovići, bratstvo u Donjoj Zeti Popovići, bratstvo u Stanisaljićima Popovići, rod u Dubu Popovići, rod u Ćeklićima Popovići, bratstvo u Kčevu Popovići, bratstvo u Brčelima Popovići, rod u Sotonićima Popovići, bratstvo u Limljanima Popovići, dio bratstva Jabučana u cetinjskom Donjem Kraju Popovići iz Meduna, Kuči; potomci M.Miljanova Popovići, bratstvo u Očinićima Popovići, rod u Gruži Popovići u Bogdašićima Popovići ili Lipljani, bratstvo u Cucama Popovići, bratstvo u Nerinu Popovići (Dželetovici), bratstvo u Rajićevićima Popovići, grana bratstva Herakovića u Njegušima Popovići, prezime grane Popovića-Herakovića Popovići - Kašćelani u Njegušima Popovići u "Nikšiću" , na Danilovu Gradu, u Hercegovini, Bosni, Carigradu, Boki Popovići iz sela Tepca (blizu Žabljaka) đe su došli oko 1740 (pop Stevan) Popovljanin, iz Popova (Trebinje) nastanjeni na području Risna i Herceg-Novog Porebrica, iz Borovštice, sa Peštera došli u Seštice (Rožaje) Poretić, Kotor Porko, Herceg-Novi Poro, u Kotoru u 15. v. Poroba, ogranak Vučeraković iz Krnjice (Primorska krajina) otišli u Skadar (Albanija) Porobić, Herceg-Novi, Mojdež i Lepetane (Boka Kotorska) kao: Borković došli iz Hercegovine; Budva; Seljane (Pljevlja) su iz Hasa (Bijelo Polje); u Krivošijama (Risan) Poropat, Tivat Portada, Herceg-Novi Portić, Mezgalje (Šekulari), Berane, iz Hercegovine Porćeli, Kotor Porčić, Jakva (Sokolska), Srbija iz Pive (Crna Gora) Postar, Herceg-Novi Postić, Herceg-Novi, po nahočetu Potežica, Dimljani, Durkovići i Storo (Pljevlja)
Potis, vidi: Poto Potković, Kotor po nahočetu Potkućnice u Herakovićima Poto = Potis, Kotor 1181 - 1215. god. i kao: Pučin 1330. god. u Kotoru Potokić, Kotor, po nahočetu Potolić, na Stubicu u Pješivce doselili iz Gruda (Tuzi), a tamo iz Banjske (Kosovo) Potočanin, Tepca uz Taru, došli iz Drobnjaka Potočar, Goleša (Pljevlja) Potpara, Gotovuša, Jugovo i Milunići (Pljevlja); Podgorica Potpeća, Kotor Potpor, u Žabljaku (Drobnjaci) Potršan, Potrš (Borkovići), Piva Poturak, Zavinogradje (Bijelo Polje); Pljevlja; u Drobnjaku i Gornjoj Morači ranije Paredjino, ogranak Radulovića-Trepčana Poturaković, vidi: Paredjena Poturković, ogranak Radulovića u Drobnjacima Poćuka, u Podgorici Pohaska, Kotor Pocerac (Stihućević), Vranjska (Pocerina) iz Pive Poco = Pocan, 15. v. u mjestima Boke Kotorske Počanić, Kovači, Kotor i Muo (Boka Kotorska) Poček, i kao: Mijušković, od kojih su u Donjem kraju (Cetinje) i na Vranjini uz Skadarsko jezero od 1912. god. (iz Stare Srbije), Budvi, Vir Pazaru (Crmnica), Cetinju, Ceklinu (Rijeka Crnojevića) i Nikšiću Počeci, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Pravaska, Herceg-Novi Pravilović (Milošević), u Bjelicama (Cetinje), od kojih su u Cetinju i Kotoru Pravilovići, bratstvo u Bjelicama Pravica, Morinj (Risan) iz Dražin Dola i Bjelača (Trebinje); a tamo došli iz Tople i Kruševice, Herceg-Novi, od njih su Jovanović ''Hercegovci'' u Risnu Pradić, Herceg-Novi, po nahočetu Prajer, Savina, Herceg-Novi Pralas, Podgorica Pramenković, Šipče (Sjenica) iz Kuča (Podgorica) Pranda (Prandi), Budva, porijeklom iz Italije Prasat, u Perastu (Boka Kotorska) Praskalo, u Podgorici Praslivić, iz Pipera u Podgorici, Skadar, Mostar i Sarajevo Prauliu = Praulivo, u Kotoru oko 1330. god. Praulivo, vidi: Prauliu Prašel, Kotor Prašljević, u Podgorici Prašćević, Slatina (Medež), Bjelopavlići i od njih su u Vasojevićima, Soko Banji, Spuž i Konjarniku (Žitoradja), Srbija; kod Bijelog Polja (Polimlje) Praščević, vidi: Prašćević, Vražegrmci (Medež u Slatini), Bjelopavlići pa jedni predju u područni Spuž, a poslije 1878. god. u Soko Banju i Konjarnik (Srbija), drugi u Zatrijebač (Kuči), pa Brezojevice, Meteh i Veliku (Plav), a treći u Vasojeviće niz Lim; Bratonožići, Matično, jedni u Budimlju (Polimlje) Prevan, Kotor Prvenić, Crmnica (Gluhi Do) i kao: Pribenić Prvišić (Prvizić), Kotor Prvjenović, Crmnica u 15. v.; Cuce (Cetinje) Prvojević, Paštrovići 1399. god. Prvovjenčani, kasnije Nemanjić, u Kotoru sin Simeuna Nemanje, kasnije vladarska porodica Prvpšić, Kotor Prgarović, Piperi Prdavac, Jasen u Bihoru (Bijelo Polje) Prdeklašnja, u Drenovštici (Pješivci) Prdiška, Kozice (Pljevlja)
Prduljica, Zubci (Prduljica), Trebinje, predak Kosanovića i Radojevića u Miljanićima i Gornjim Dubočkama (Nikšić) Prebanda, u Podgorici Prebirač, Poćerska i Bistrica (Bijelo Polje), kasnije Prebiračević; u Podgorici Prebiračević, vidi: Prebirač Prevalili, Tivat Pregemelja, Dubrovsko u Drobnjacima i jedni se iselili u Bosnu Predimirović, oko 1000. god. na području Prečiste Krajine uz Skadarsko jezero, Pretislav Hvalimirov Predimirović, knez jeste otac kneza Jovana Vladimira, poginuo 1016. godine Predić, u Pivu došli iz Mostara (Hercegovina) Predišani, bratstvo u Bjelicama Predović, Igalo, Herceg-Novi Predoević, vidi: Predojević Predojević, Savina, Herceg-Novi, kasnije Čutković, došli od Bileće (Hercegovina). Jedni od Bileće 1378. god. sidju u Dubrovnik i Boku Kotorsku kao: Predoević a mnogi u razne krajeve u kasnijem dobu. Kod Bileće su došli iz Čepelice (Stara Crna Gora) pa se nastane u Čepelicu (Bileća) i okolinu: Zaušje, Panik, Planu, Baljke, Plužine, Šobotinu i dalje predak bio je Predimir-Predoje Predječević, u Krajini Preka, Buljarica (Paštrovići), pa jedni 1891. god. odsele u Polaču, Glavicu (Luštica); Sanski Most (Bosna) Prekalović, ogranak Junčevića (Hota) kod Plava a iz Hota (Tuzi) Prekendić, Prekendine u Miokusovićima (Bjelopavlići) Prekić, Bjelopavlići, ogranak Djurovića (Matijaševića); Nikšić; Kuči i kao: Prenkić (Martinovići) iselili neznano kuda: jedni u Skadar (Albanija) i kao: Preko Preko, vidi: Prekić Preković, ranije: Ledinjanin (Krivodoljanin), u Kučima, Paštrovići u 1611. god. Prekočević, vidi: Prelić Prekolović, ranije: Čeković (Lucdjenović), u Hotima (Tuzi) Prela, Zagonja (Ulcinj); Bar; Kotor Prelvucaj, Nabom, Helmica i Šilj, područje Tuzi, grana Hota Prelesnik, Kotor Prelić, Premići (Kuči) bliži Prekočevićima, ogranak Vujoševića-Drekalovića, a u Vasojevićima grana Novakovića Prelević, u Ćuriocu Starhića i Laćama (Bjelopavlići), ogranak Brajovića, drugih; u Kučima identično Preljević, na Stravču, i Kosoru, od njih su u Podgorici; Ubli (Kuči) potomci vojvode Djuza (Djura) Radonjića-Drekalovića; Rakića Kuće i Golubovci u Zeti; Berane; Dio, Zaton i Lješnica (Bijelo Polje) Prelesnik, Kotor Prel (Preli), Rječ (Ulcinj) Prelukić, Briska u Briskoj Krajni (Primorska krajina), došli iz Miridita (sjeverna Albanija) Preljaj, u Štoju (Ulcinj) Preljača, Pljevlja 1864. god Preljvukić, kod Vusinja (Plav) Preljević, Dobrinja (Kanje), Bijelo Polje, kasnije Prelević; vidi: Prelević u Kučima Premilović, u Kotoru oko 1335. god. Premić, u Kučima (Fundini) ogranak Vujoševića iz grane Drekalovića; u Fundini prešli su iz područnih Premića; Bar Premkočović, Crnogorsko primorje i Podgorica Premović, Cerovo (Pješivci), ogranak Magočevića, ranije Strahinić, doseljenici iz Seoštice (Bratonožići); u Podgoricu iz Kuča prije 1894. god.; Zaton (Bijelo Polje), od kojih u Čukojevcu (Gruža Kragujevačka); Donji Šestani (Krajina), ogranak Vučedabića, doseljenika iz Škrelja (sjeverna Albanija); Pelev Brijeg (Bratonožići), ogranak Boljevića od kojih su u Vasojevićima Premovići, bratstvo u Cerovu Premtić, iz Kuča došli u Jasen na Bihoru (Bijelo Polje) Premud, Kotor Premudi, u Kotoru Premča, u Kotoru 15. v. Pren, u Baru
Prenkaj, Štoj (Ulcinj) Prenkić (Prentić), na Cvilinu (Kuči) u Kutima i Krivom Dolu grana Mrnjavčevića, jedni se odselili u Jasen na Bihoru, drugi u Kučima (u Kućinama) ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); Prentin Do (Cuce), Cetinje, gdje ima 5 naziva sa Prentin, od osnova za Prentić ili Prentovići ili slično; Savin Do (Berane), potiču iz Škrelja (Albanija), od njih su kod Novog Pazara; Gostilje u Zeti srodnici Skobaljevića, Markipovićima i Ulićima, porijeklom iz Stare Crne Gore. Vidi: Prekić Prenkočević (Bisać), u Burzi (Zatrijebač), Kuči; kasnije jedni kao: Prenkračaj Prentić, Zaton (Bijelo Polje), ogranak Bojovića iz grupe Mrnjavčevića u Kučima; Prentin Do (Cuce), Cetinje kasnije Prentović. Vidi: Prenkić Prentići, staro bratstvo u Prentinu Dolu Prentov, vidi: Prentović Prentović, Seoca (Crmnica), ogranak Perovića, potomci Ratka doseljenika iz Selaca (Klimenti), sjeverna Albanija; Prijevor (Grbalj), došli iz Paštrovića; Brajići (Budva), od njih su na Zlatiboru, u Zrenjaninu, Vršcu i u USA; vidi: Prenkić; u Budvi su jedni iz Kristanje, HercegNovi; u Petrovcu na Moru došao 1817. god. Marko sa Brajića Prenč, Klezna (Ulcinj) Prenčaj, u Obadima (Crnogorsko Primorje) Prenča, ogranak Tugića, ranije Škielja Prendža, Štoj (Ulcinj) Preobrežani, grana bratstvene grupe Bajkovića u Cucama Prepsalić, Gruda kod Plava 1485. god. Prerad, u Savinji, Herceg-Novi došli iz Splita Preradović, od Bileće prešli kod Kolašina, pa od njih u: Pljevaljsko polje, Ljuće, Mrzoviće i Pljevlja Pretović, Mokro (Šavnik), prije 1735. god. Preščević, u Brezojevcima, Metehu i Veliku (Gornje Polimlje) i kao: Praščević Preč, Rječ (Reč), Ulcinj Prečević, Rakića Kuće (Zeta) Pržanac, Podgorica Pržica, u Kovačima (Grbalj) 1620. god. Przić, Pljevlja Pribe = Pribi, pa jedni kao: Mekša, -sa Pribenić, Crmnica 16. v. vidi: Prvenić Pribenović, Šašvari (sjeverna Madjarska), porijeklom iz Primorja (Crna Gora) Pribi, u Kotoru 1330. god., vidi: Pribe Pribilović, Cuce (Cetinje) u 15. v.; Njeguši (Cetinje) 1445. god.; u Crmnici 1445. god.; Police (Boka Kotorska); Maine (Budva), gdje su jedni iz Stare Crne Gore, a drugi iz Boke Kotorske; Mrčevo (Grbalj); Crmnici i Kotoru 1445. god. i područne Police Pribinović, Grbalj Pribisavljević, Nikšić 16. v. Pribisalić, u Ridjane (Nikšić) kroz 16. v.; Cetinju 1493. god. Pribisaljić, Kotor na području Duklje (države) u 10. v. Pribišević, Kotor i Zeta, 1444. god.; u Drobnjacima 1431. god. Pribjenović, kod Nikšića u 16. v. Pribor, Kotor 1565. god. Pribojević, Čevo (Kčevo), Cetinje 1335. god.; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje; Kosor (Kuči); Buljarica (Paštrovići) i Lovricani u Boki Kotorskoj; u Njegušima (Cetinje) 1445. god.; u Nikšiću 1518. god. Pribčević, u Paštrovićima 1457. god. Priga, Risan Prijić, Tivat, Risan i Podgorica Prijović, Zagradina, Goleš, Crnugović i Repoševina (Pljevlja) Prikaski, u Podgorici Primić, Herceg-Novi, po nahočetu Primičić, Nikšić u 15. v. Primov, u Kotoru 1498. god. Primović, Kotor Primošić, Dobrota (Kotor)
Primuti, Kotor 1326. god. Prioanić, Kotor, po nahočetu Pripković, u Komanima (Podgorica) 1498. god. Prihović, Kotor iz Gradca Prišlić, Zagorje (Pljevlja) 1485. god. i kasnije u Buče i Berane Prkendić, Mijokusovići (Bjelopavlići) Prlain, u Mokrinama i kod Risna od Nevesinja (Hercegovina); Nikšić Prlanović, Herceg-Novi Prlja, Začir, Mužovići (Ljubotinj) oko 1581. god., i Donja Selca (Ceklin), Rijeka Crnojevića, ranije Barjaktarović, doseljenici iz Mrkojevića (Crnogorsko Primorje), od njih su u Cetinju Prljača, Pljevlja Prlje, bratstvo u Ljubotinju Prljučkić, u Zeti (Vranj) su iz Gruda (Tuzi) i Selišta (Podgorica), pa jedni predju na Vranjinu (Skadarsko jezero) Prndić, Risan Prnjavorac, Novi Milanovac (Šumadija), doseljenici iz Morače (Kolašin) Prnjat, Kruševice i Kutina (Trebinje), Igalo, Herceg-Novi i kod Risna, porijeklom su od Nikšića Prnjatić, Dobrota (Kotor) Provović, Igalo, Herceg-Novi Providžalo (Jovanović), Nikšićko Prekovodje Progonović (Proganović), Lješansko područje u 15. v. pa jedni odu u Kotor; Klopot i Seoštaca (Bratonožići) Prodan, u Kovače i Stabna (Piva), došli iz Drobnjaka; Prčanj u Boki Kotorskoj; vidi: Prode Prodanov, u Kotoru došli sa ostrva Hvara 1330. god. Prodanović, Gornja Bukovica (Podgorina), Srbija; Kruševice i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom sa Njeguša (Cetinje), kao i oni u Podgorini Prode, u Ulcinju i Kotoru i kao: Prodan Prodi, u Kotoru 1600. god. Prodić, u Čečavi (Teslić) jesu iz Šnjegoštine (Crna Gora) Proja, u Sjevernu Hrvatsku došli 16. v. iz Bjelopavlića Projović, Šumanik uz Ibar, porijeklom su iz Bjelopavlića Prokle, Prokuliani, u Antibaru = Baru Proković, iz Crne Gore u Zabojniku kasnije kao: Mojsilović, Drlupima (Kraljevo) i Dubravi u Gruži Kragujevačkoj Prokuliani, vidi: Prokle Prokulijan, Bar; Paštrovići 1588. god. Prorok, u Lušticama (Tivat) 1400. god.; u Knež Dolu (Ledinci), Cetinje i kao: Profot, vidi: Proroković; u Paštrovićima Proroković, ogranak Hrsovića (Gačovića) u Njegušima (Cetinje) i kao: Prorok, srodnici: Dragovića, Hrsovića i Dančulovića. Od njih su u Zalazima (Kotor) i Nikšiću Prorokovići (Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu Proroc, Stepen (Hercegovina) tu kao: Šuković porijeklom od Herceg-Novog Proročica (Proročić), Ćeklići i Bjelice (Cetinje). U Ćeklićima i kao: Vučedoljanin, srodnici su Miševića, a u Čaradju (Golija), Nikšić tamošnjim Desančićima, odatle su i doselili na područje Cetinja; Kotor Proročice ili Proročići, grana bratstva Vučedoljana u Ćeklićima Prosati = Prusato, u Kotoru Prosedolac, Cuce (Cetinje) Prosedoljci, bratstvo u Prosenom Dolu Proskuričić, Paštrovići Protić, u Šekulare (Berane) ogranak su Brakočevića, doseljenika iz Drobnjaka. Od njih su u Peći (Orahovac), Gornjoj Toplici, Pločama (Jelakce), Aleksandrovac, od kojih su u Kikindi (Banat), Andrijevici (Vasojevići); Kotor Protiva, Risan Protov, Kotor Profeta = Profete, i kasnije jedni oko 1330. god. kao: Strulije Profilović, Novi Pazar, doseljenici iz Kuča; u Kotor su došli iz Male Azije Profot, vidi: Prorok Prohaska (Proš), Herceg-Novi i Kotor
Proš, Ceklin (Rijeka Crnojevića) Prošea, Kotor Prpoš, u Rujevoj glavi Prstojević, ogranak Duljovića u Pivi (Crna Gora), Foči uz Drinu, ogranak Duljovića iz Duljovića (Gornja Hercegovina), belježeni i sa Rnjez Prukalo, Trebesina, Herceg-Novi Prusato, vidi: Prosati Prconjić, u Banjanima (Nikšić); u Baru i kao: Prconić; Zeta; u Podgorici Prčanjin, Gostilje (Donja Zeta) Prčanjić (Prčanić), Stanisalići i Gostilje (Zeta) iz Bajica (Cetinje) Pršić, Plav i obližnji Prnjavor Pršutović, Kameno (1692. god.) i Risan (Boka Kotorska), došli iz Hercegovine Pterović, Ćeklići (Cetinje) Ptiković, u Kotoru Puač, u Podgorici Puvović, Herceg-Novi Puglina, Kotor Pudar, Pijesci (Popovo), Mostar, Robina, Trijebna, Opličićima i na Pješivici (Hercegovina), ogranak Kovačevića iz Ridjana (Nikšić) Pužić, Bar Puz (Rva i Vlasonja), u Džuverima (Pljevlja), a kao: Puz u Djurašićima, Tocima, Baricama, Babinama i Izbočinama, porijeklom iz Pive Puza, Zaton i Orline (Bijelo Polje); Djurašići, Toci, Babine Puzić, Kolašin Puzo, Zaton, Pobretić i Vlah (Bijelo Polje), 1892. godine stigli iz Tjentišta (Foča) Puzović, na području Bistrice i Bijelo Polje, Kozice i Korotnica (Pljevlja) Pujić, Ulcinj; Tivat Pujšić, Baošići, Herceg-Novi Puka, Bar Puković, Prčanj (Boka Kotorska) Pukcio, Kotor 1420. god. Pul, Risan Pulević, Piperi, ogranak Janića-Staševića; Podgorica Pulenović, Sveti Stefan (Budva) Puletić, Lipovo (Kolašin); Rovca (Podgorica), od njih su kod Brodareva (Donje Polimlje) Pulić, Raštiš i Skodra uz Bojanu (Ulcinj) Pulko, u Kotoru Pulti, Ulcinj i područni Štoj Pultić, Ulcinj Pultović, Sveti Djordje (Ulcinj) Pulja, Ulcinj Puljaj, Štoj (Ulcinj) Puljević = Pulević, u Piperima, grana Janića Puljić, u Vasojevićima ogranak Radivojevića Puljti, Štoj (Ulcinj) Puljčak, kao: Deković, iz Dinoša (Tuzi) došli u Podgoricu Pumpi, Ulcinj Punoš, vlastelin, predak njeguških bratstava Punoševića i Bogdanovića Punošević, područje Njeguša (Cetinje), ranije Vojinović, porijeklom iz Bosne Punoševići, bratstvo u Njegušima Punoševići - Bogdanovići vidi Bogdanovići-Punoševići Puntić, Herceg-Novi, po nahočetu Puović, Kuti, Herceg-Novi i kao: Vuksanović, došli iz Tvrdoša (Trebinje) Pupović, u Zatrijebaču (Kuči), u Prnjavoru i okolini Plava i varoši, porijeklom iz Vražegrmaca (Bjelopavlići), ranije kao: Pešić; Kričak; Bobovo, Zasad, Podostrog, Potpeće, Gradac i Krće (Pljevlja), porijeklom iz Pušanske Gore (Stara Crna Gora). Od njih su: Golubović, Jakovljević i Tomić, na tom području Puranović, Gornje Polje (Nikšić), ogranak Radulovića iz Ćeklića (Cetinje) Purdić, ogranak Ćirinih iz grupe Čojić (Tomin) u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Porijeklom (od
13. familija) iz Crne Gore Purenović, Toplica (južna Srbija), ogranak Šaranovića iz Bjelopavlića; u Toplici (južna Srbija) od 1892. god. ogranak Tupušković od bratstva Bulatović iz Rovaca Poprijek, u Pivi Purić, Obarde, Zaljut i Ljutić (Pljevlja), od njih su u Pljevljima Grujičić, porijeklom iz Polja (Kolašin); Kostajnik (Valjevo), došli iz Pive; Podgorica i Nikšić, potiču iz Kuča Purišić, Jabuke i Koće (Kuči), od kojih su i srodnici: Ivanovićima, Marima, Ivančevićima (od njih su Cucovići) u Fundini (Kuči) a u Plavu Berulić; Komorali i Jara (Plav) 1870. god. Purkar, Podgorica Purković (Purkić), Morača (Kolašin), došli iz Obalja (Borač), potomci (rodonačelnika) Curka iz Raške (Srbija). Od njih su u Dalmaciju (Senj i drugdje), Novu Varoš i Užice (Srbija); u Kučima grana Drekalovića, od njih u Obljaju (Gacko) Purlija, Dupilo (Crmnica); Bar Purlije, bratstvo u Dupilu Purupen, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) Puro, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) Purović, Donji Zagarač (Danilovgrad) i kao Purović-Djuričković; Podgorica, kod Tuzi i u Kučima iz Mataguži (Zeta) i Stankovićima (Zeta), od kojih su u Dinoši Beć, Adžanji (Grude), Tuzi i kod Gusinja; Jasikovica i Jasliću (Golija), Nikšić iz Bjelica (Cetinje) Purovići (Đuričkovići), bratstvo u Donjem Zagaraču Pustahija, Gornje Polje i Rastovac (Nikšić); u Podgorici; Prijevor (Grbalj) Putešević, Sendovići uz Drinu, došli sa Bobotova groblja (Golija), Nikšić, porijeklom iz Crmnice Putimir, u Zeti 1438. godine Putica, Podvrš (Rudni Do), Nikšićke Oputne Rudine, od njih su u Orahu (Trebinje), porijeklom iz Gacka (Hercegovina); Herceg-Novi Putnik, Tudurovići (Paštrovići), u 17. v.; Bela Crkva, Opovo (Banat), porijeklom iz Crne Gore Putović, Kotor; Plav Putomir, Kotor Putujević, u Spiču (Sutomore), Bar Pućurica, područje Bisatrice (Bijelo Polje), srodnici Bijedića i Šaronjića, od njih su u Radijelju, Zmijancu i Rasovi (Bijelo Polje), u Metohiji i Turskoj Pufja, Ulcinj Puhalo, Čelobrdo i Podbabac (Paštrovići) i Mrtvica (Budva), kasnije Puhalović, ogranak su Kaludjurdjevića Puhalović, vidi: Puhalo, Paštrovići; Budva; Kotor i područni Škaljari Puhač, Dobrota (Kotor); Igalo, Herceg-Novi Puhović, Rasova (1860. god.) i Lozna (Bijelo Polje) Puciv, Kotor 1520. god. Pucić, Kotor, porijeklom iz Dubrovnika Puculović, Crnogorsko Primorje Pućurica, bratstvo se prvi put pominje u Bijelom Polju oko 1800. godine. Kao bratstvo nastanjeno u selu Bistrica, nadomak Bijelog Polja. Porijeklo bratstva je nepoznato; neki stariji ljudi kažu da su Pućurice iz Pive, ispod Durmitora. Medjutim samo prezime ima značenje koje u prijevodu sa turskog jezika znači biljeg (Pućur - biljeg) što govori o mogućnosti da samo bratstvo potiče iz Turske. Ove tvrdnje nemoguće je potkrijepiti nekim dokazima, jer u bratstvu sve do 1932. godine nije bilo pismenih ljudi koji bi zabilježili neku priču ili dogadjaj. Danas je najveći broj Pućurica naseljen u selu Zminac, nadomak Bijelog Polja. Ima i iseljenika po raznim krajevima svijeta, najviše u Novom Pazaru, na Kosovu i u Makedoniji. Poznatiji ljudi iz bratstva su Iso Pućurica (Ljekar, predśednik sanitarne inspekcije opštine Bijelo Polje, odlikovan srebrnim vijencem od strane predśedništva SFRJ), Tufo Pućurica (finansijski direktor u najvećem preduzeću na śeveru Crne Gore u vrijeme komunizma PIK ,,Bjelasica,,), Esad Pućurica (Omladinski prvak Crne Gore u boksu, boksovao za BK Budućnost) , Safet Pućurica (Rukometaš u Makedoniji) . (prilog poslao Asmir Pućurica
[email protected]) Pučin, vidi: Poto Puš, Bar Pušanja, Virje (Pljevlja) Pušević, Nikšić
Pušelja, Pošćenje (Šavnik) i Morači, ogranak Abazovića. Od njih su Žunić u Visokom (Užice), Srbija Pušetrin, Bar Pušija (Pušia), Bistrica (Bijelo Polje) Pušin, Salč (Ulcinj) Pušić, Sušćepan, Topla i Baošići, Herceg-Novi; Pušića Poljana (Ivica), Žabljak Pušica, područje Bistrice (Bijelo Polje); Zavinogradje, Mioska, u Dušmanićima i Skokućama (Pljevlja) i kao: Ćubić Puškarović, Kuti, Herceg-Novi i kao: Pestorić, iz Konavala Pušović, Pljevlja 1873. god. Pušonja, Vrbovo, Djurišići, Skokuća i Crljenicu (Pljevlja) doselili iz Pušonjske doline (Cetinje); Podgorica Pušonjić, Podgorica, došli iz Pljevalja Pfeifer, Dobrota (Kotor) Pfejfer, Herceg-Novi
Č
Čabalj, kod Mojkovca Čabarkapa, Bistrica (Bijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja), starinci, od njih su u Jelinoj Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (Mojkovac); jedni ogranak Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancima (Žabljak) i kao: Čabarkapić Čabarkapić, vidi: Čabarkapa Čabelić, Podgorica Čabelja, Mojkovac, vidi: Čaboljić Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovina Čabrina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od drugog su brata Žugići iz grupe Vulovića-Novljana u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić i Gordijanić Čabović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja) Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca Čavilo, Morinj (Risan) Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić; ogranak Ivanovića - Drekalovića u Kučoma, od njih su: Stožer i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Ljeljaniće i Ćeliće, u Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice) Čavići porijeklom iz Pive Čavlija, Herceg-Novi Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj), Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavor, od njih u Polja (Dola - Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi: Pima (Pimić) u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su potomci Radonje Rajičeva, rodonačelnika Radonjića - Rajićevića (Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomci Đurana Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom) i Zagrada (Župa Nikšićka) i kod Mostara Čavori, bratstvo u Njegušima Čavori na Prčanju Čavlović, Bar; u Baru iz Utrga (Crmnica) Čavrak, Nikšić Čavranović, Njeguši (Cetinje) Čavčić (Grujičić), Vijenac (Pljevlja) Čagorović, Bjelopavlići, ogranak Batrićevića, doselili se iz Cuca (Cetinje) Čagorovići, bratstvo u Bjelopavlićima Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica (Bijelo Polje)
Čađević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru ogranak Kaljevića iz Slatine (Šavnik), a tamo iz Pipera (Podgorica) Čađenović, Brskut (Bratonožići), bratovi potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici, Opasaonici i Vojnom Selu (Plav), gdje se dijele na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići) Čađenovići iz Bratonožića (svi Čađenovići su iz sela Brskut, opština Podgorica) Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi oni iz Zavojine (Hercegovina) 1692. god. Čajović, u Podgori pljevaljskoj Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović Čakalović, vidi: Čakal Čakarić, Podi, Herceg-Novi i kao: Petrović iz Popova (Hercegovina) Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje Čakići, bratstvo na Rijeci (Crnojevića) Čakići u Podgorici Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brvenice i Bučje (Pljevlja) Čaković, Cerovo (Bijelo Polje) Čalak, Budva Čalaković, od Rožaja odselili se kod Novog Pazara Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje na Goliji (Srbija) Čalac, Ćeklići (Cetinje) Čalaci, staro bratstvo u selu Ublu Čaleta, Dobrsko Selo (Cetinje), starosjedioci; Kotor Čaleti, bratstvo u Dobrskom Selu Čalija, Bajice (Cetinje); ogranak Radulovića porijeklom od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i Šamićima (Nevesinje) Čalije, staro bratstvo u Bajicama Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni Čalić, Dragovoljići (Nikšić) Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva) Čalovići, bratstvo u Podgori Čamado, Paštrovići Čamas, u Ulcinju 1416. god. Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta, Herceg-Novi Čamić, Ćeklići (Cetinje); Nikšić, vidi: Čamo Čamići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima Čamo, i kao: Čamić, u Hercegovini Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak, Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bihor), Bijelo Polje Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija) Čamcić, Kolašin iselili u Crljenicu (Pljevlja) Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u Miljeviće i Crljenicu (Pljevlja) Čanac, Podgorica Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića ranije Potolić iz Pješivaca; Nikšić Čanta, Velje Selo (Bar) Čandara ili Čondara, Nikšić Čantrić, Jablan Pelev Brijeg (Bratonožići) su potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su Duraković, pa jedni u Trpeze (Sjenica) Čanjak, Nikšić Čapić, Nikšić Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj) Čapraj, Fraskanjela (Ulcinj) Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići), iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); ogranak Dabetića iz Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici tamošnjim Ruksanovića, Vulovićima (kasnije Varage), Bojovićima, Protićima i Salevićima Čapunja, Ulcinj Čapunić, Ulcinj
Čapunović, Bar Čapuran Bandić, jedan od predaka bratstva Samardžića Čarapić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijeli Potok (Beograd) od njih je Vasa Čarapić; srodnici Čupića, oni su od Miloševića - Novljana u Drobnjacima, jedni se odselili u Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz grupe Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija; Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1) Ostojić i od ovih Maksimović 2) Stojaković njihov ogranak jesu Stojićević, od Čarapića su Nastić i Čarapić u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica, Morača i Bar; Herceg-Novi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković - Čarapić; Rajkovci (Višegrad) od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu (Višegrad) Čarapići - Brankovići, bratstvo u Gluhom Dolu Čarbot, Budva Čardak, Boljanići (Pljevlja) Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje) Čarković, Pljevlja i područna Lever Tara Čarlević, Budva, po majci Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju Čarlija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje) ogranak Radulovića u Šumićima Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj Čarnojević i kao: Crnojević ranije Radić, u Grblju, iz Stare Crne Gore, kao patrijarh se odselio u Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni kasnije: Rabjac (Rabjak); vidi: Crnojević Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku Pelješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac) ogranak Miloševića, iz Vrankovačkog kraja (Donje Polimlje) i kao što su od njih susjedni Rakovići i Petkovići Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura Čaurina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević Čaurine - Kneževići, bratstvo u Bijeloj Čauš, Herceg-Novi; Podgorica Čaušaj, Braša (Ulcinj) Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj), ranije Nurković porijeklom iz Meduna (Kuči); u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelopavlići) iz Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja 1849. god; Vladimir (Ulcinj) Čačak, u Podgorici Čvorić (Čorić), Klinci (Tivat) Čvoro, u Podgorici Čvorović, Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz Grblja, od njih su: u Mokrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na Romaniji; Kanje (Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja), jedni u Srbiju i Popov Do u Zatarju Čvrljak, Maoče (Pljevlja) Čebić, Topla, Herceg-Novi Čebović, Haljevine i Lugovi (Pljevlja), od njih u Novom Pazaru Čević, Nikšić Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje) Čevljani (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva Čevljanin, vidi: Vukotić, kod Rijeke Crnojevića Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima (Primorska krajina), pa jedni 1891. god. se presele u Ulcinj Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina) Čedin, 1700. god. u Budvi Čejkovski, Herceg-Novi Čejo, po predanju predak Čengića u Gacku Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero; Bar; Berane; Kotor; Krimavica (Grbalj); Bjelopavlići ogranak Šaranovića = Petrušinovića; Čevo (Cetinje) Čejovići iz Kuča Ček, a, Arbaneš (Krajina), Primorska krajina
Čekaj, vidi: Čekić Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od njih su: Čekerevac Nova Varoš; Močioce (Arilje); Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak) Čekin, Kolomza (Ulcinj) Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u Gračanicu i Plav; Gril (Vraka), Skadar i kao: Čekaj; Gusinje Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili Gusinje 1625 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina Bana i Herceg Stjepana. Islamske su vjere. Čeklić, Igalo, Herceg-Novi Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi Čeković, Kolašin ogranak Popovića odselili se u Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana) Hota. Vidi: Hot i Lucđonović Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje) Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek (Zrenjanin), Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne Gore Čela, Bar Čelanović, u Kotoru Čelanovići u Kavaču Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru Čelebić, Štitari (Lješnjani), Podgorica ogranak Vujovića, a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana (Nikšića) od ovih su u Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima (Zeta), od 1870. god.; Podgorici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao: ogranak Vukčevića kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići), Budva; Kosijeri (Cetinje), od njih u Ulcinju Čelebići, bratstvo u Štitarima Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god. Čelenović, Kotor Čelentović, Lastva (Petrovac), Budva 1335. god. Čelik, Boljanići (Pljevlja) Čelina, Meterizi (Podgorica) Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča, porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska krajina) Čelingiri, Bar Čelnik, u Kotoru došli iz Dubrovnika Čelović, Kuči odselili se u Burčane Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevlja); Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko, doseljenik Čejo iz Graba (Ržani Do-Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čarađa (Golija), Nikšić Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja) Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi Čentić, u Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Turske Čeobić, Crnogorsko Primorje Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, doseljenici iz preko Tare Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni su iz Hercegovine Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana; Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oćevine (Pljevlja) Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz Stare Crne Gore Červenka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god. Čerečina, u Podgorici Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje (Trebinje) Čerkozović, Bar Černeli (Črnelović), u Kotoru Černeči, ranije Černešić, u Kotoru Černešić, vidi: Černeči Černogorski (ranije: Kankaraš), u Plovdiv (Bugarska) iz Golije (Nikšić) Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović i područna Sutorina su iz Stare Crne Gore Čerović, vidi: Čero Čerohi, Herceg-Novi Čerta, Herceg-Novi
Četković, Nikšić Četnik, Kotor Četović, Topla, Herceg-Novi Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi Čefut, i, u Podgorici Čeh, u Podgorici Čečević, Njeguši (Cetinje) Čečevići, staro bratstvo u Vrbi Čečović, ranije Vukadinović, u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od njih su u Omoljici (Pančevo) Čečunjani porijeklom iz plemena Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere. Čečur, ogranak Ugrenovića od Nikšića otišli u Vrpolje (Trebinje) Češljar ranije Ulićević, ogranak Sokolovića - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od njih su u Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara iz Češljarskog Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića Češljari, bratstvo u Limljanima Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje (Gornji Bihor), Bijelo Polje Čivtin, Pljevlja Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasojeviće Čigoman, doseljenici u Ograđen između Zagrađa i Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glavice i Gornja Sela (Vasojevići) Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u Podgorici i Tuzima Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski, drugi u Novom i Starom Bečeju, kao: Čigurašev, ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore Čigurašev, vidi: Čiguraš Čižek, i kao: Ćižek, u Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenici iz Moravske (Čehoslovačka) Čižović, Nikšić Čizmo, Boljanići (Pljevlja) Čizmović, Ozrinići (Nikšić) Čikaričić, Žabljak na Skadarskom jezeru Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor (1905. god.) i Herceg-Novi; u Berane (Polimlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije) Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlja) Čikonja, u Kotoru 1498. god. Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje) 1692. god. Čilesa, vidi: Čičela Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika Čilov, Tucanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće, vidi: Čimo Čimo = Čimić i Tano, u Ulcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus Čimus, kasnije: Čimić, Ulcinj 1322. god. i kasnije Čingrović, Pljevlja 1894. god. Čindrak = Činranj = Čindrac, Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje) Čines, u Bar Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Hercegovine Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana) iz Pive odselili se u Osijek (centralna Bosna) Čipci, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu Čira, Mojdež, Herceg-Novi Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u Podgorici i Tuzima Čirigir, kasnije Zuber, u Ulcinju 1909. god. oni su iz Grčke Čitaković, vidi: Mušić Čitlučanin, ogranak Maričića iz Nikšića odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška) Čitun, u Antibaru (Bar) Čihorić, vidi: Drugović Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević, srodni područnim Vujovićima i Perišićima Čičari (ili Perišići), bratstvo u Štitarima Čičarević, u Cetinju Čičero, u Kotoru
Čičin, Kotor Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači (Žabljak) porijeklom su iz Plane (Gacko) Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak Brajovića Čkulić, Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje Čmanjak, Nikšić Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i Roginj (Novi Pazar) Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj) Čobanđer, Ulcinj Čobanov, Bar Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta) ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor Čobdrehović, Pinčići (Primorska krajina) Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića) oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice (Mojkovac) Čobitović, Baošići (Boka Kotorska) Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšića u Kolovratu, Kamenu Goru, Golenicu i Koritnicu (Pljevlja) Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar) Čobović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar Čobrenović, Bar, starosjedioci Čović, Podgorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili se u Stožer, Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja), Bistrica, Bobići i Stožer (Bijelo Polje); i kao: Čohović u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac) Čogelja, u Podgorici Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje) Čojić (Tomin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov Čoković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje) Čokorilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić) potomci Mataruga kasnije Šakotić i Šakota; Podgorica Čokorile, rod u Hercegovini Čokrlija (Čokralija), Čokrlije (Tomaševo), Bijelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta Čolak, Kotor Čolaković, Ponikvice i Trepča (Nikšić), porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tivat) Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka, Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Podgorica Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje) 1692. god Čoldara, vidi: Čandara Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin) Čolić, Pilatovići (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz Virca (Bratonožići), grana Balevića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz Bratonožića; Ljeskov Dub (Nevesinje) i Vranjevići (istočno od Bišća), Hercegovina; Banjani (Nikšić) Čolović, Kostenica i Laze (Valjevo), ogranak Sretkovića, grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac (Čačak) potomci Čola (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića iz okoline Bijelog Polja (Donje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj Rasovi i Dizdar = Dastar u Grlje (Zeta), Rođajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić), ogranak Musića, od njih su u Cvetkama (Ljubićevo), Srbija; Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo); vidi: Muniguz; Zaljutnica (Golija), Nikšić; ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Nevesinjsku kasabu, Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u Lajkovićima (Zeta) iz Kuča 1880. god. kao: Čolević; Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje i Gotovušu oko 1839. god. (iz Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj) i Pljevljima posebni; Morača; Herceg-Novi i susjedna Sutorina; Kameno, Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje (Bihor) i Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i kao: Čolović (Dželat) Čolovići, selo Šipačno Nikšić, porijeklom sa Čeva od Đukanovića Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine Čolpa, Pljevlja
Čolija, Džinov Do (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna), porijeklom od Cetinje (Crna Gora) Čomada (Ivanišević), kod Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje) Čomade (Ivaniševići), rod kod Dubrovnika Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog Čopa, Nikšić Čopić, Nikšić iz Bijelog Polja; u Guči (Šumadija) kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje) Čopica (Čopić) vidi: Čopić Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v. Čorba, u Podgorici Čorbožović, Bar Čorić, Čorići i Viš (Bjelopavlići); Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi; Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čotaj; Herceg-Novi iz Cetinja Čorko, Perast iz Stare Crne Gore Čosović, Boljanići (Pljevlja) Čota, Braiša (Anamali), Ulcinj Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz Dalmacije; Vladimir (Ulcinj) Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja) Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja) Čočo, vidi: Šljuko Čraguj, u Kotoru Čramol, li, u Kotoru 1330. god. Črasta, u Kotoru 1330. god. Črnelović, vidi: Černeli Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa Zlatičanima; ogranak Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima Čubrk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače Čubrović, Dapsići i Gogići (Berane), ogranak Lutovaca Čuvljan (Čuvljanin), Durutovići (Pljevlja) Čuda, Budva Čudina, Kotor i dotična Dobrota Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin i Ćuda Čuić, Nikšić Čujović, u Bijelom Polju (Polimlje), iz Gornjih Vasojevića Čukaj, Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čorić, iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko jezero Čukanović (Sukić), Rastoganče (Sjenica) iz Vasojevića Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god. Čukat, Brda Paštrovska 1611. god. Čukva, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića, porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje (Hercegovina) i Trebinje, ogranak Malovića iz Drobnjaka Čuk (Čuku), Ulcinj Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane) Čukići, praporijeklo na Lopatama, odakle su prešli u Lijevu Rijeku, pa u Limsku dolinu, gdje ih je danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod Andrijevice, potom u Beranama i svakako, Podgorici. Nekoliko Čukića, oficira, bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti Čukljen, Grevo (Pljevlja) Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak Svorcana iz Korita (Bileća) Čuković, i kao: Vujović, u Donjim selima (Rijeka Crnojevića) Čukurović, u Grblju Čulik, Meljine, Herceg-Novi Čulijević, Topla, Herceg-Novi Čulić, u Kotoru Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nadimkom "Tiganj", porijeklom iz Bjelopavlića Čuljić, Tuzi Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac, porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje) Čungaj (Čungović), Zatrijebač (Kuči)
Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i u okolini Tuza (Zeta) Čunmuljaj, Tuzi Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač), Kuči Čupić (Čupković), Baošići, Herceg-Novi oko 1692. god. kao: Predojević doselili iz Bileće (Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovgrad); Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela (Žabljak), od kojih su u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća) od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće (Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom. od kojih je Strahinja Čupić; Čačak i Čačanski Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja Presjeka (Duga), došli iz Zagarača (Danilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje); Zagarač (Danilovgrad) i kao: Popović - Čupić, od kojih su u Nikšiću, potiču iz Bratonožića; Novom Sadu (Bačka); u Miloševićima, Dobrim Selima, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana Miloševića iz Bijele (Šavnik) Čupković, vidi: Čupić, ogranak Predojevića Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka Kotorska) Čurina, i kao: Knežević, u Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora) Čurkonja, Ulcinj Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su Novljana; Kričak (Pljevlja) i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar Čurčija, Bar Čutković (Čupković), ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i Risna, vidi: Čupić Čutura, Pljevlja i područni Boljanići Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine Čuturica, Nikšić Čuturić, po kazivanju starih, Čuturići su se doselili u Pljevlja (Potpeće) sa Čeva Cetinjskog početkom 18. stoljeća. Postoje dvije loze Čuturića koje nijesu u srodstvu; (ovdje se govori o brojnijoj i starijoj lozi Čuturića, ova druga koja je kasnije uzela prezime Čuturić izvorno je bila Prandović). Sad ih ima u Pljevljima (selo Potpeće), Sarajevu, Njemačkoj, SAD i drugim krajevima Evrope i svijeta. (autor priloga poznat moderatoru sajta) Čustović, Boljanići (Pljevlja) Čućić, u Nikšiću Čučak, Risan i Kotor Čučac, Dubočane i Zariječje (Bileća) kao: Čučković, porijeklom iz Risna (Boka Kotorska) Čučić, Kotor Čučkov, vidi: Čučković Čučković, Bajkova Kamenica (Risan) 1698. god. pa jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni u Skoplje kao: Čučkov; Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići) Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki Dečani (Metohija) 1326. god. Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul (od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i 1766. god. jedni pređu u Budvu; Dobrota (Kotor) Čučul, vidi: Čučuk, Kotor, jedni su odselili u Italiju Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva. Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim Američkim državama
Đ
Đadrić, Herceg-Novi Đaja, grana grupe Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić). Od njih su u Dubrovniku, drugi u Risnu, ovi Đaje jesu ogranak Višnjića iz Golije (Nikšić), pa jedni zabelježeni i kao: Bjelanović; Kotor, ogranak Popovića iz Pipera, nastanjenih i u Risnu Đajić, Piva i Uzgori (Volujak), porijeklo iz Oraha (Trebinje), srodnici Majstorovića Đajići iz Pive (Stabna 1 kuća), ustaš iz Hercegovine; slava: sv. Nikola
Đajko, i kao: Grljević, Bjeloši (Cetinje) Đajko (Grljevići), bratstvo u Bjelošima Đajković, Cetinje Đakit, vidi: Đokić Đakovac, Berane; Pljevlja Đaković, Kotor 1680. god.; Cetinje, doseljenici iz Karlovca (Hrvatska); Piva, grana Vojinovića, srodnici Šošovića i Boškovića, od njih su u Njegnjevu (Bijelo Polje). Od njih su u Bosni; Gornje Vasojeviće, ranije Fatić; Nikšić; Vrbovo i Kričak (Pljevlja) Đakovići iz Pive (Plužine 1 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan Đakon, Podgorica Đakonović, Pobori (Budva) iz Stare Crne Gore. Odatle su jedni otišli u područne Reževiće, u Paštrovićima ranije Režević, Kaluđerac (Petrovac na Moru); Ulcinj 1887. god.; Kotor Đalac, Đalci (Rijeka Crnojevića); Mikovići (Paštrovići) "Đalac" (Mikovići), bratstvo u naselju Orahovu Đaletić, i kao: Đalević, Gornje Gostinje i Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića iz grupe Bubića; Nikšić Đalović, Bistrica, Vlah, Kostenice, Mirojevići, Pobreić i Sipanja (Bijelo Polje), porijeklo iz Korita. Od njih su u Drenovi (Trstenik) Đan = Đani, Štoj (Ulcinj) Đananin, Salč (Ulcinj) Đandić, Lepetane (Boka Kotorska), doseljenici iz Konavala; Risan Đanević, Herceg-Novi Đanin, Salč i Krute (Ulcinj) Đanica, Herceg-Novi i kao: Lasić Đanević, Igalo, Herceg-Novi Đapić, Nikšićko Prekovođe; Nikšić i područni: Studenca, Rastovac, Šipačno i Trepča (Nikšić). Od njih su u Pivi; Oputne Rudine (Nikšić) Đapići iz Pive (Miloševići 6 kuća) doseljeni iz Nikšića; slava: sv. Jovan Đardini, Kotor Đaćić, Gotovuša (Pljevlja) Đačanin, vidi: Pejović, u Đalcima Đačac, vidi: Đačić Đačić, i kao: Đačac, Šavnik, od njih u Omaševu (Šehovići), Bijelo Polje; Oćevini i Podgori (Pljevlja); Lijeska (Bijelo Polje); Gornje Rudinice, Piva, grana Ruđića. Od njih su na Glasincu (Romanija) i u Cetinju Đačići iz Pive (Rudinice 4 kuće), rod s Nikolićima iz G.Rudinica; slava: sv. Nikola Đevenica, Mojdež, Herceg-Novi Đevšević, Plav, ogranak Đuravčevića iz Budze (Budeza), Zatrijebač Đegović = Đedović, u Primorskoj krajini, iz Miridita (sjeverna Albanija) Đedović, Bukovica (Šavnik), ogranak Balotića (Tomića) i kao: Mateljević, kod Valjeva porijeklom Novljani, doseljenici iz Banjana, od njih u Valjevu (Srbija); od njih su u Gornjoj Morači; Nikšić; Oputne Rudine (Crkvice), Nikšić iz Grahova (Nikšić); Nudo i Grahovo (Nikšić), porijeklom su iz Bijelog Polja, od njih su na Volujaku; Miokusovići (Bjelopavlići); Reževići (1784. god.) Paštrovići; Sutomore (Bar) 1850. god. Kotor; Orah i Mosko (Trebinje), doselili se iz Grahova (Nikšić); Šušanj (Bar) Đeđević, Spuž i Podgorica, porijeklom su iz Kuča Đek (Đeka), Bar; Štoj (Ulcinj) Đekaj, Demiri, Ckla (Skja) uz Skadarsko jezero; Štoj i Salište (Ulcinj) Đekin, i kao: Đokon, Bar Đekić, Sretnja (Bjelopavlići). Od njih su u Maloj Ivanči i Ratarima (Šumadija); u Podgorici 1900. god.; Jelići (Tutin), doselili se iz Drobnjaka; Đurići i Kralje (Andrijevica), ogranak Dabetića iz grupe Novakovića; Berovo (Kuči), ogranak Ljačevića iz grupe Mrnjavčevića Zećana; Orahovo i Momišići (Zeta); Orahova (Kuči), ogranak Vujoševića, ranije Pepić, potomci Đeke Mirkova, koji se preseliše u Bjelisavce, Mataguže i Momišiće (Zeta), a jedni u Vladanju i Jaziće (Zeta) kao: Orahovac; Stjepo (Zatrijebač); Podgorica; Komaran (Pljevlja) i kao: Rovčanin Đeklić, Herceg-Novi Đekov, Ulcinj Đeković, Lopate (Lijeva Rijeka), Podgorica, ogranak Miloševića; Vladanje i Zaton (Zeta), doselili se iz Gruda, a porijeklom su iz Perkova Dola sa Velestova (Cetinje); Tuzi; Vladimir
(Ulcinj); vidi: Đekaj u Stijepu (Zatrijebač) Đelaj, vidi: Đelović Đelal (Đolala), Ulcinj Đelašević, Vladimir (Ulcinj) Đelvan, Herceg-Novi Đelević, Vioc (Pelev Brijeg) i Ratonožići (Bratonožići) i kao: Đelević = Vučević, potomci Bratovi; Ržanica (Vasojevići), ogranak Pljančara, porijeklom iz Škrelja (Albanija); Vilac i Glavice (Bjelopavlići), kasnije Kaluđerović iz grane Petrušinovića; Kolomza (Ulcinj); vidi: Đelović Đeletić, Martinići (Bjelopavlići), ogranak Janjevića, grana Bubića Đelioli, Ulcinj 1885. god. Đelinović, Cetinje Đelović, i kao: Đelević, Gornja Ržanica (Vasojevići) iz Škrelja (sjeverna Albanija), ogranak Pljančara; U Vuksanlekićima (Tuzi), Hoti i kao: Đelaj Đelošaj, vidi: Đelošević Đelošević, Koće i Zatrijebač (Kuči) i kao: Bakečević (Đelošaj). Vidi: Đelošaj Đeloši, Bara uz Bojanu Đelpi, Herceg-Novi Đeljaj, vidi: Đelović Đeljašević i kao: Đelošević, ranije: Bakečević, u Koćama (Kuči); Đeljoš u Podgorici iz Kosijera (Cetinje); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Radovića, grana Vukšića Đeljević, Trobojka (Hoti), ranije: Hotjunčević, sišli u Zetu Đeljoš, u Podgorici iz Kosijera (Cetinje) Đemđinović, Podgorica Đenaš, Velji Ostros i Bojka u Primorskoj Krajini; Paštrovići, ranije Balać iz Spiča (Sutomore), Bar Đenašević, Bojka (Ulcinj) Đenđimović, Bar Đenđinović, ranije: Đinđin, Đenđinovići (Sutomore), Bar, doseljenici sa Srednjodalmatinskih ostrva, a tamo iz Italije Đeneralović, Podgorica 1775. god. Đenisijević, kod Pljevalja su došli iz Mirjanića (Pljevlja) Đentil, i, Kotor 1458. god. Đenčić, Seoca (Crmnica) i jedni prešli u Arbaneš i Velji Ostros, uz Skadarsko jezero Đepg, i, Štoj (Ulcinj) Đepčević, Srpska (Zeta) Đeranić, Vasojevići, ogranak Mijomanovića Đerasim, predak gr. bratstava Marićevica sa Pajovićima, Vodalija sa Boratovićima i Parača Đerasimović, Tamnik (Tavnik) i Ljubić (Srbija), jedni i kao: Podgorica i Jevtović, porijeklom od Podgorice (Crna Gora) Đergić, Vraka i Skadar (Albanija) i kao: Đergić - Banuši, porijeklom iz Crne Gore, vidi: Đerkaj Đerđ, Klezna (Ulcinj) Đeršelović kasnije i kao: Bracović, Zatrijebač (Kuči), doseljenici iz Selaca (sjeverna Albanija), pa su jedni prešli na Kosor (Donji Kuči), vidi: Bracović, ogranak Đerđelovića. Od njih su u Spužu (Bjelopavlići) Đerekarac, Đerekare (Novi Pazar), doselili od Rožaja, a porijeklom ogranak Kurtovića iz Kuča Đer, i, ć, Sveti Đorđe, Pistule i Štoj (Ulcinj), vidi: Đerić Đerđin, Kolomza (Ulcinj) Đerić, vidi: Đer, Bukorov Do i Pejov Do (na zlatnoj strani), Gornji Banjani (Nikšić), grana Zlatnopojasovića iz grupe Novljana. Srodnici kod Gacka i Nevesinja. Srodnici su im u Hercegovini; Đerića dolovi i Đerića Glavica na Sinjajevini a 1750. god. u područnom Zagulju, grana Zlatnopojasovića; Orovac (Pljevlja); Podgorica, iz Kuča; Trebinje (Hercegovina), potomci Maleša (Mamševića) sa Mališa (Gacko) Đerkaj, i kao: Đergić = Banuši, Vraka (Skadar) iz Crne Gore; vidi: Đerković Đerković, Bezjova (Kuči), ogranak Milovića, Križanja i Ubli, Kuči su od bratstva Boljevića iz Bratonožića, i u Grimu (Vraka), Skadar i kao: Banuši; Kovačevo (Novi Pazar), jesu iz grane Mijomanovića Vasojevića; Bukovac (Pljevlja); U Zatrijebaču kao: Nik- Đokait (NikĐerković), potiču od Bonkeća. Od njih su kod Plava; Skadar (Albanija) iz Crne Gore
Đermamčević, Ništice u Goliji (Nikšić) Đermančić, ogranak Ilića iz Krivošija, sišli u Žlijeb, Herceg-Novi Đerović, Crkvice (Nikšić) Đerčija, Kolomza (Ulcinj) Đećević, vidi: Đečević Đečbitrič, i, Đečbitriči (Primorska krajina) Đečev, u Podgoricu se doselili izAlbanije Đečević, Starokuči, ponegdje i kao: Đećević. Od njih su i u Spužu (Bjelopavlići), u Podgorici, iz Dinoše (Tuzi), Grudama, Tuzima, Zeti, Beranama iz Podgorice i kod Plava Đečevići, bratstvo Đečevića iz Dinoše Đerčić, Kotor, po nahočetu Đečkrtoj, Đečbitriči u Primorskoj Krajini Đešević, Plav i područni Bogajići Đešnić, Orah (Nikšić) Đivanović, Kotor i područna Orahovica, doseljenici iz Grblja; Topla, Herceg-Novi; Budva Đikanović, Ulići (Rijeka Crnojevića) i u gradu, ranije Ulić, starinom Mrke (Piperi). Od njih su u: Dodošima (Cetinju), Vraki (Skadar), Mrkojevićima (Bar), Kotoru, Ulcinju, Nikšiću, Podgorici i kod Leskovca (Srbija); Markov Do u Markovini (Cetinje), potomci Đikanovi. Od njih u: Gornja Gorica (Zeta); Brezna, Rudinice (Potprisoje), Piva, matično, grana Ruđića; Pivi, Krnovu i Bijeloj (Šavnik), doselili (1790) iz Nikšića; Zlostup i Praga u Goliji (Nikšić); kod Nikšića i kao: Gašević. Od njih su u Vrbasu (Bačka); Vitasojevići (Pješivci) i kao: Štekojević, ranije Bobić, porijeklom su iz Kuča; Kotor Đikanovići (Vuksanovići), bratstvo u Ceklinu Đikanovići iz Pive (G.Rudinice 12 kuća, Brezna 3 kuće), starosjedioci u Rudnicama; slava: sv. Nikola Điknić, Podgorica Đilas, Zagrad (Župa Nikšićka), grana Nikšića (do 18. v.), kao: Vojinović; Nikšić; Polje (Mojkovac) Đilović, kod Risna, Bijela i Kumbor, Herceg-Novi, doseljenici (oko 1690. god.) iz Hercegovine Đina, Budva Đinarija, Kuti, Herceg-Novi Đinđini, vidi: Đinđinović Đinđinović, Bar i kao: Đinđini u Sutomoru i kao: Đenđinović, došli sa Srednje Dalmacije. Porijeklom iz Italije Đinđić, ogranak Bulatovića Đinovski, u Podgorici iz Galičnika (Makedonija); Mojdež i Dobra (Boka Kotorska) 1909. god. Đinović, Duboki Do u Đinovićima (Kosijeri), Cetinje. U 15. V. prešli jedni u Ćekliće (Cetinje), i potomci dalje u Ponare (Zeta), pa dalje, od njih jedni u Vraku (Skadar) zvani i: Sakar = Sakri, drugi u Kralje (Andrijevica), kao: Đinović; U Kotoru (1547. god.) i kao: Kapica iz Crne Gore; Raošići (Tivat) došli (16. v.) iz Albanije; Plav i područno jesu ogranak Kovačevića (Rajevi Do), Vasojevići i Vojno Selo (Plav);Nikšić, došli iz Đenovića, Herceg-Novi; Krtole i Bijela, Herceg-Novi; Borič (Vraka), Skadar i kao: Musaja, Ograja, došli iz Zete (Podgorica) Đinovski, Mojdež i Dibra (Boka Kotorska) Điokando, i kao: Đonato, Budva, po nahočetu Điraković, Kotor; U Komanima (Podgorica) potomci Ćirka Miloševa, ogranak Sekulića Đirković, Prnjavor i Skić (Plav) oko 1784. god.; u Bjelopavlićima kao: Kalezić Đovanović, Herceg-Novi Đogo, Bukovice (Pljevlja) Đogović, Borilovine (Mojkovac), doselili iz Uskoka (Žabljak), grana Dedejića, porijeklom iz Čeva (Cetinje); Lijeska (Vraneška Dolina) kod Bijelog Polja Đođić, ogranak Kordića, grana Branilovića, jedni i kao: Milošević u Nikšiću Đođići iz Pive (Miloševići 8 kuća, Budanj 6 kuća) iz Jasena iz Gacka; slava: sv. Jovan Đozgić, Maoče (Pljevlja) i u gradu 1855. god.; Obrov (Bijelo Polje) Đozit, Bar Đozović, Biševo (Rožaje) kao: Sinanović iz Kuča; Berane Đok, Bar Đoka, Ulcinj Đokait, vidi: Đokić Đokaj, Fundana (Kuči) ranije: Premić; Zatrijebač kao: Đokić; Kanović u Podgorici
Đokvučić, Bartule i Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića Đokđurić, Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića Đokin, Salč (Ulcinj) Đokić, i kao: Đokait, Zatrijebač (Kuči), pripadaju rodu Bonkeća, razgranati; Morača; Podgorica; Tuzi; Bar; Repeza (Šestani), Primorska, starosjedioci; Vasojevići, i kao: Đurđevac, ogranak Đurašković; Cecuni (Andrijevica), grana Mijomanovića; Dolac (Berane); kod Mojkovca su iz Rovaca (Podgorica) i u Kari (Prokuplje) ogranak Bulatovića iz Rovaca; Zaseoke (Donje Dragačevo), Srbija, doselili se od Bijelog Polja (Polimlje); Botun (Zeta), sišli iz Gruda (Tuzi); Opletac (Bajina Bašta), potomci Domazeta iz Crne Gore, vidi: Nešković; Vladnja i Kodrobudan (Zeta), ogranak Ivezića (Pepića). Od njih su u Kolašinovićima (Bjelopavlići); Glumač (Požega), Srbija, porijeklom iz Drobnjaka; Knić (Kragujevac), od Kolašina Đokmarković, Dedići u Gornjim Šestanima (Primorska krajina) Đoković, Mala Crna Gora (Pusto ostrvo) na ušću Sušice u Taru, ogranak Sandića - Dakića; Nikšić; Timar (Žabljak), doselili iz Čeperja (Potarje); Jugovići (Župa Nikšićka) i Jasenovo Polje (Nikšić), ranije Vojvodić iz plemena Nikšić; Berane, pa odatle u Lukavicu (Bijelo Polje); Vraneši (Bijelo Polje); Gajtan (južna Srbija); doseljenici iz Rovaca (Podgorica) a drugi iz Zagrade (Župa Nikšićka); Trešnjevak (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Mataruga (Pljevlja); Vasojevići, ogranak Neradovića (Raketića), iz grupe Lopoćana; Borač (Kragujevac), ogranak Vesovića iz Bjelopavlića; Raškovići (Gruža kragujevačka), porijeklom iz Vasojevića; Borač i Brestovac (Kragujevac), ranije: Taranin, porijeklom od rijeke Tare (Crna Gora), prije 1804. god.; Praga (Nikšić) Đokovići - bratstvo iz sela Jasenovo Polje, u podnožju planine Vojnik, desetak kilometara od Nikšića Đokolaj, Široke, uz Skadarsko jezero (Albanija), doselili iz Stare Crne Gore Đokhaj, Gornji Oblik (Primorska krajina) Đolaj, Tuzi i Podgorica 1876. god.; Nikšić Đolbalić, Gusinje Đolević, Vasojevići, ogranak Zonjića (Dabetića); Grude (Tuzi), ogranak Beriša, potomci Đon Sume Đolić, Mali Zaljev (Bar) Đolović, Ljuhari (Fundina), Kuči. Zajedno sa Perkovićima i Muhovićima potomci su Đure i Krste Martinovića iz Bajica (Cetinje). Od njih su u dolini Lima, jedni i kao: Đolaj u Zatrijebaču Đoljaj, vić, Zatrijebač (Kuči) i kao: Đoljević; Tuzi; Podgorica 1910. god. Đoljašaj, kao: Đoljašević i Đoljošaj, Zatrijebač (Kuči) Đoljević, u Vraki kod Skadra (Albanija), iz Crne Gore Đombalić, Berane; kod Gusinja ranije Đonbala Đon, Zupci (Trebinje) i Begojevi selo (Šume trebinjske), doselili se iz Stare Crne Gore. Srodnici: Ilića - Vukalovića i Vujačića Đonato, vidi: Điokodo Đonaj, Anamelsko polje (Ulcinj); Tuzi Đonbalić, ranije: Vusanj, Vusanja (Gusinje) i Vojno Selo (Plav), doseljenici iz Vusanja (Vukli), sjeverna Albanija Đondović, Crljenice (Pljevlja) Đone, Bar Đoneta, Zadar (Gornja Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina) Đoni, it, Ulcinj i područni Reč Đonin, Salč (Ulcinj) Đonit, Bar Đonitinik, a, Bar Đonković, ranije Vučendreković (šire Pestan), potomci Vuča Drekina u Krnjici (Markovići), Primorska Krajina, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija) Đonlekaj, i kao: Đonlekić, Zatrijebač, ranije Džukelić u Orahovu (Kuči) Đonlekić, vidi: Đonlekaj Đonljekić, vidi: Đonlekaj Đonmarković, Šestani (Primorska krajina), ogranak Dedića iz Škrelja (Albanija) Đonov, Cetinje Đonović, u Herceg-Novi doselili se (u 15. v.) iz Kroje (Albanija), srodnici su im u Crmnici, porijeklom od Štipa (Makedonija) (u 14. v.) i kao: Đonovica, došli na svoje Đenove; Cetinje, doseljenici iz Skadra (Albanija); Stjepo (Zatrijebač) i kao: Đokaj, ogranak Bonkeća, grana
Hota, porijeklom iz Pipera (Podgorica), vidi: Hot; Rudine (Nikmaraši), Zatrijebač i kao: Đotović; Bistrica (Bijelo Polje); Ulcinj i područni Reč; Bljaca u Gornjim Šestanima, ogranak Lukića; Knić (Kragujevac), porijeklom od Kolašina Đonovići, bratstvo u plemenu Brčelima Đonovica, Tomići (Crmnica), došli iz Zete, preko Kroje (Albanija) došli iz Štipa (Makedonija) u 14. v. Vidi: Đonović Đonhaj, Donji Oblik (Ulcinj), došli iz Bogore Đončić (Junčić), u Kotoru 1460. god. Đonšep, Bar Đor, i, Ulcinj 1912. god. Đorga, Spič (Sutomore) u 16. v.; Bar Đorgović, Kolašin Đorđević, Nikšić i područno Duga i Gornje Polje; Donje Dragačevo (Srbija), ogranak Pantelića. Bili su i u Bijelom Polju, porijeklom iz Bjelopavlića; Kaluđerica (Beograd) iz Đurđevića Tare (Pljevlja); Barč i Zakute (Kragujevac), doselili se od Tare, pa i kao: Taranin; Cetinje; Kumbor, Herceg-Novi; Herceg-Novi, po nahočetu; Ulcinj 1890. god.; u Toplicu (južna Srbija), došli iz Rovaca (Podgorica) Đorđ, i, Kotor u 16. v. Đorđijević, Šekular i Murina (Gornji Vasojevići), porijeklom iz Tušine (Žabljak) ogranak Cerovića Đorđić, ranije: Gimanović, pa prešli u Dubrovnik; Obrov (Bijelo Polje), iz Jezera (Žabljak) Đorković, Nikšić i Risan Đorlić, Zaselo (Užička Crna Gora) iz Pive, potomci uskoka Đorović, Vasiljevići (Župa Nikšićka); Ćetkovići (Šekulari); Šestani (Primorska krajina), doseljenici iz Škrelja (sjeverna Albanija); Žljijeb i Kuti, Herceg-Novi (1687. god.) doselili iz Stubica (Pješivci); Miruše uz Trebišnjicu Đorovići, rod iz bratstva Ćetkovića iz Šekulara, starinom iz Drobnjaka Đorojević, Martinići (Bjelopavlići) i kao: Stojković, Stupa, Duga, u Miločanima i Gornjem Polju (Nikšić) Đotović, vidi: Đonović, u Nikmarašima (Zatrijebač), Kuči Đoc, i, Bar Đocit, Bar Đubić, Pečurice (Ulcinj) potomci Ive, kao i područni: Bećirović Đuda, Paštrovići, doselili se iz Stare Raške. Razgranati. Od njih su u: Budvi, Ulcinju, Kairu (Egipat), i drugim krajevima, kao: Srzentić i druga prezimena Đudelić, ranije Đuda, u Paštrovićima, od njih u Budvi Đudeti, Kotor Đudrić, Herceg-Novi Đuer, Klezna i Kolomza (Ulcinj) Đuzić, Gledići (Gruža Kragujevačka), porijeklom iz Kolašina Đujić, Đurašići, Mažići (Kuči), u Zaostro (Pljevlja), kasnije: Stanić Đujović, Releza (Podgorica) Đujovići, bratstvo u Relezi Đuka, Dobrota (Kotor) Đukanović, kod Plava su od Bakočevića iz Kuča; Balabanima (Zeta); u Podgorici iz Gornje Zete; Mačuge (Crmnica); Bjelice i Đinovići (Cetinje), istorodni, od njih su u Podgorici; Kućište (Krajište) u Cucama (Cetinje), ogranak Ivanovića, potomci kneza Šćepana (ranije Zvicer), od njih su u: Risnu; Nikšiću, područno u Lukovu, Rudinama i Velimlju, prije bili u Zupcima (Trebinje) pa se jedni odselili u Srbiju, a neki u SAD; Gađi (Rijeka Crnojevića), iz Komana; Kuta (Čevsko Polje) i Podždrijelo (Zaljut) u Čevu (Cetinje), ranije: Ivanović, potomci kneza Ivana Ozrova. Od njih su u Cetinju, Grlici (Danilovgrad), Breznama i Ivanovićima (Piva), ranije: Ivanović sa Čeva, a ovdje kao: Durutović, kao i oni u Brezoviku i Ivanje (Nikšić), kao: Đukanović, Bubrežak (Nikšić), Mratinje (Piva), grana Branilovića, od kojih su: Topalović, Sočice, Gojković, vidi: Brajković i Orlović; Ledenice i Dragalj (Risan); Kostajnik (Valjevo - Srbija) iz Pive Đukanovići (Ivanovići), bratstvo u Podaždrijelu Đukanovići, bratstvo na Čevu Đukanovići, bratstvo u Križevu Dolu "Đukanović", bratstvo u Sotonićima
Đuk, i, u Baru Đukđurić, Donji Karanikići u Šestanima uz Skadarsko jezero Đukin, u Srpskoj Crnji (Sjeverni Banat) Đukelić, Podgorica Đukić, Crkvičko polje (Piva) potomci Đurka, došli iz Pošćenja (Žabljak), potomci Abazovića. Od njih su jedni u Jadar, a drugi u Cerovo (Ražanj), Srbija; vidi: Mutap; Lijeva Rijeka (Vasojevići). Od njih su u: donjem Polimlju, pa preko Bihora u Malaju i Raždagiju (Sjenica) i dalje u Reovce (Kraljevo), te u druga mjesta: Police u donjem i gornjem Polimlju i kao: Jašarević u Bihoru, a kao: Đukić u Gračanici, Cecunima i kod Plava i kao: Đukić = Grašić; pješivački Đukići (došli od Lijeve Rijeke) u područno pješivačko Selište, pa u Straševinu (Nikšić), Bliznu (Piperi) od kojih su u Parizu (Francuska) i Gusinju, Metehu (Plav); Cetinje; Štitarice (Mojkovac); Srbobran (Bačka), kasnije: Kurjački, došli iz Crne Gore; ogranak Đurkovića - Petrovića iz Pipera otišli u Gril (Vraka), Skadar, kasnije i kao: Kodra; u Vraki (Skadar) i kao: Ajković iz Zete, porijeklom iz Metohije; u Podgorici ubilježeni 1903. god.; Brskut (Bratonožići). Od njih su: Šainović u Gusinju i Đurković u Piperima Đukići (Selištani), bratstvo u Selištima Đukići, bratstvo u Donjoj Morači, Prekobrđe, porijeklom iz plemena Bratonožića Đukići iz Pive (D.Crkvice 3 kuće), doseljeni iz Pošćenja iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjije Đuknić, u Drobnjacima su od bratstva Nikšić Đuković, Bobovo, pa Petine i Podgora (Pljevlja) i kasnije jedni kao: Mijatović; Kuči; Bistrica (Donja Zeta) iz Gluhog Dola (Crmnica); Đurovci, Bes i Tijana (Donja Krajina), od njih u Kolašinovićima (Bjelopavlići); u Podgorici ogranak Lainovića, od kojih su u Nikšiću; u Cetinju; vidi: Đuković - Gudanović u Bistrici "Đuković", grana bratstva Masloničića u Gluhom Dolu Đukslić, Dobra Rijeka (Gornje Polimlje) 1485. god.; u Drobnjacima ogranak Bijelića iz grane Nikšića Đulajić, Pješivci, srodnici Sarića iz Banjana (Nikšić) Đulić, Dobra Voda (Gusinje) Đulović, Pljevlja Đulomerović, Bar Đulorić, Vasojevići, ogranak Dabetića, grana Novakovića Đul, š, Ulcinj 1885. god. Đunio, Kotor Đupanović, Kotor Đupovac, Podgorica Đura, Bar Đuran, Škaljari (Kotor), ogranak Zorana iz Duba (Grbalj), a tamo sa Mirca (Cetinje) Đurani, bratstvo u Škaljarima Đuranović, Šišići (Grbalj) 9. v., 14. v., i kasnije; Dugi Do u Njegušima (Cetinje), ogranak Punoševića. Od njih su u Kamenarima i Pobrđu (Boka Kotorska); u Berislavcima (Zeta) 1880. god. iz Meterize; Kotor; Peraška naselja, porijeklom iz centralne Crne Gore; Šišići (Grbalj), Žljijeb i Herceg-Novi (u 16. v.) doselili iz Đurđeva Brijega (Hercegovina); Herceg-Novi; Perast (Boka Kotorska) u 17. v., doselili iz Gluhog Dola (Crmnica); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ivčevića; Sotonići (Crmnica); Lipa (Vratolički Ugao) i Paprati (Rijeka Crnojevića), ranije Dobrilović, porijeklom iz Peći, ogranak Đuraškovića. Od njih su u Nikšiću, Spužu (došao Jovan iz Ceklina i primio islam) i Bjelopavlićima kao i u Dobrskoj Župi (Cetinje); Građani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Kurilu i Berislavcima (Zeta) i Danilovgradu; Kurilo i Žabljak ogranak Kulića; Štitari (Podgorica); Štitari (Golija), Nikšić, ranije: Ekal-Elej-g iz Velestova (Cetinje); Berane; Cetinje; Kotor; Orahovo (Kuči) i kao: Đuraš i Đurašević; u Komanima (Podgorica) potomci Đuraša Stanka Vukotina, grana Bandića iz grupe Orlovića; Martinići (Bjelopavlići), potomci Đuraša porijeklom iz Klimenata, bližnji Đuraškovićima; vidi: Đurašković Đuranovići (Punoševići), bratstvo u Njegušima Đuranovići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Đuranovići, bratstvo u Sotonićima Đuranovići, bratstvo u Martinićima (Bjelopavlići) Đurar, Klinci, Herceg-Novi Đuratović, Mokrine i Zupci (1692. god.), Herceg-Novi Đuras, Herceg-Novi
Đurasović, Herceg-Novi i područni Kumbor, doseljenici iz Zubaca (Trebinje) Đurasovići, bratstvo u Viću (Stari Bar) iz Stare Crne Gore. Iz Vića pojedini su prešli u Mrkojeviće (Bar), Uliće (Rijeka Crnojevića), Cetinje, Herceg Novi, Kotor kao i veći broj u Raštane (Hercegovina). Đurasovići na području Starog Bara su potomci Krstića, čiji su preci porijeklom iz Pipera. Oko 1692. zabilježeni su u Staroj Crnoj Gori, a 1720. u Hercegovini. Od Đurasovića su u Kotoru Đurice (Kotor, Stara Crna Gora)... Đuračević, Podgorica Đuračić, Stubica i Cerovo (Pješivci). Od njih su u: Cetinju, Dobroti, Herceg-Novom, Kotoru, Nikšiću i Ratkoceru (južna Srbija) Đuraš, Klinci (Grbalj) u 14. v., kao: Vrančić, a kasnije kao: Đurašević; Ulcinj i područna Donja Klezna; vidi: Đurašević Đurašaj, ranije Đurašović, u Zatrijebaču (Kuči) Đurašain, ranije kao: Đurašević, u Nikmarašima (Zatrijebač), potomci Bonkeća; vidi: Đurašević; Kotor Đurašević, vidi: Đuraš, u Zeti oko 1270. god. kao: Vranjčić (1331. god.) u Zeti a kasnije kao: Vrančić i Ilić = Đurašević = Gojčinović = Kaluđerović pa Crnojević, potomci Đuraša - Đurđa Ilića. Preselili se, jedni u Grbalj, kasnije kao: Đurašević, još kasnije: Đurađević, zavedeno je naselje kao: Đuraševići; Ledinac (na Njegušima), Cetinje i Podgorici i kao: Đurašević - Crnojević (1396. god.). Potomci Ilića (Đuraš). Kasnije jedni kao: Srnojević, vidi: Đurašain; Mišići (Spič), Bar; Bjelice (Cetinje) 1535. god.; Valište (iznad Ljute), Cetinje; Građani (Rijeka Crnojevića); u Grblju, ogranak Dubravčevića, starinom od Vučitrna (Kosovo); u Boguti i Donja sela (Rijeka Crnojevića) grana Sarapa, doseljenika iz Sarapova (Sarajevo) i kao: Đurašević = Sarap; u Prčanju (Boka Kotorska), u Tudurovićima, porijeklom su iz Pipera, a drugi (Žerodni) kao: Šaruljić; Paštrovići i kao: Jurašević, kasnije: Tomila (Tomilić); Kotor; Crnci i Kopilje (Piperi); Podgorica; Nikmaraši u Zatrijebaču (Kuči), vidi: Đurašević i kao: Đurašait; u Herceg-Novom, porijeklom iz Hercegovine (srodnici Kalođurđevićima, Gorčinovićima i Crnojevićima), neki su tako zabilježeni u područnim mjestima; zapadna obala Skadarskog jezera Đuraševići, bratstvo u Građanima Đurašin, Gornja Zeta, 1450. god. Đurašin (Đuro), predak bratstva Đuričkovića Đurašinov (Đurov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića Đurašinović, Podbišće (Mojkovac), ogranak Bulatovića iz Rovaca Đurašić, Gluhi Do (Crmnica), grana Vuletića, u Podgorici 1905. god.; Đurašići (Pljevlja) Đurašić, grana bratstva Vuletića u Gluhom Dolu Đurašković, oko 1700. god. zabilježeni u Crnoj Gori; Đuraškovići na području Rijeke Crnojevića su potomci Krstića, čiji su preci porijeklom iz Pipera. Srodnici u Klimentima (sjeverna Albanija); u Dobrsku okuće (Cetinje) kao: Đurašković, grana Dobrilovića, od njih u Gornje Vasojeviće, tako u Donjoj Ržanici i kao: Đurašević = Radovanić; u Podgorici iz Ceklina; isti su kod Gusinja i Plava kao: Đuričanin, Lušac, Berane i kao: Đurašković Lušcanin, a u Beranama kao i okolini: Popović, Dajković i Tomašević; Adrović, a kao: Đurašković došli iz Vrbice u Bihoru, Alimpijević i Đurđevac u Vasojevićima su od njih Đuraškovići u Bjelopavlićima, Podgorici, Ulcinju, vidi: Đuranović; Nikšić; Herceg-Novi i područna Topla; Bar Đuraškovići iz Gornjeg Ceklina Đurbabić, Bijelo Polje, Berane i Podgorica; Skadar (Albanija) iz Crne Gore Đurbović, Podgorica Đurbizović, u Podgorici 1904. god., Carigrad (Turska) Đurvuzović, Podgorica, porijeklom iz Komana Đurgagić, Podgorica Đurguzović, Podgorica Đurđevac, Morača (Kolašin) kao: Đurđevac = Lješnjanin u Ivanje (Nikšić) iz Rovaca (Podgorica), vidi: Đurašković; Đurđevci, bratstvo u Lukovu kod Nikšića Đurđević (Balšić), Zetska vlastela 1396. god.; u području Drobnjaka 1445. god.; Paštrović; Nikšić 1546. god.; Maine (1434. god.), Budva; Budva u 15. v.; Rudine (1309. god.) na Banjskoj visoravni; Miruše na lijevoj obali Trebišnjice; u Crmnici (Dabiživ i Đurađ 1454. god.); i Drobnjaci (kasnije i naziv Banjani) kao: Đurđević = Heraković, a jedni i kao: Bob(al)ević 1655. god.; Kovačine (Pljevlja); Đurđević Tara, pa u Pljevlja; Kričak (Pljevlja) jesu iz područja
Kolašina; Vrbovo (Pljevlja) iz Drobnjaka; u Paštrovićima 1516. god.; Ubli, sa katunima Stari Katun i Bljuštzra (Kuči). Od njih u Podgorici i jedni u Podgrad i Liještu (Kuči). Od njih su područni Milić, od kojih su Ganić kod Gusinja, u Plavu, Rožaju, Kolašinu, kod Bijelog Polja, grana Vujoševića, od kojih su Radonjčić u Gusinju i Kosovskoj Mitrovici, zatim Micanović u Kolašinu i Raškoj oblasti, pa Klikovac u Zeti i Pajović, od kojih su u Vladanji i Balabanima (Zeta). Od Milačića i Vujoševića su (Đurđević) i istoprezimenjaci u Vasiljevcu (Šumadija) i Prelević u Kolašinu, preci Đurđevića, doselili se iz okoline Skadra (Albanija); Podgorica, iz Kuča; Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Od njih su u Piperima; u Mircu (Cetinje); Pješivci; Maine (Budva); Tuzi; Berane; Kolašin; Zeoke (Šumadijska Kolubara), porijeklom iz Morače (Kolašin); Moštanica u Kaluđerici (Beograd) iz Đurđevića Tare (Pljevlja); Paštrovići, ogranak Ređevića; Prčanj (Boka Kotorska); na području Risna i Herceg-Novog potiču iz Popova (Hercegovina); jedno vrijeme su boravili u Zupcima (Trebinje) 17. v. Dosta ih se iselilo u druga mjesta; U Mirušama (Nikšić); U Đurđevu (Bačka), iz Crne Gore Đurđenović, Herceg-Novi i područne Brgule Đurđić, Virak, Komarnica i Motički Gaj (Drobnjak), ranije kao: Miličić u Ublima na Banjskoj visoravni, odakle su preselili u Drobnjake; Dubrovsko (Šavnik), ogranak Ćutovića; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci; Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Peći (Metohija); u Rovcima (Kolašin) Đurđići, bratstvo u Drobnjacima Đurević, Dragomi Do (Ćeklići), Cetinje Đurevići, vjerovatno prezime negdašnjeg brastva u Dragomi-dolu Đurešić, vidi: Petrović = Karađorđević Đuređaković, Budva Đuretin, vidi: Đuretić Đuretić, Bjelopavlići, ogranak Brajovića. Od njih su u Goričanima, Gostilju i Mojanovićima (Zeta), a odseljeni u Vraku (Skadar) i kao: Đuretin = Savoja; Podgorica, sišli ispod Bjelasice, vidi: Đukić u Vraki Đurilović, u Kotoru Đurilović, Cuce (Cetinje) Đurin, ranije Suđa, Paštrovići Đurina, bratstvo u selu Slivnici na površi trebinjskoj. Oko 1500. god. doselili se iz Dragomi Dola (Đureski Do - Ćeklići), Cetinje kao: Ilić Đurinić, paštrovska brda Đurinović, Krašići (Tivat), porijeklom iz Hercegovine Đurinović, Herceg-Novi i okolina, porijeklom iz Hercegovine; Kotor; Budva Đurisavić, Crmnica Đurisović, u Gluhom Dolu (Crmnica) Đurić, Cuce. Od njih su u: Ulcinju, Herceg-Novom i područnim Mokrinama, Podima, Srbini i Toploj. Jedno vrijeme su boravili kod Trebinja (Hercegovina); Rašići (Tivat) porijeklom iz Albanije; Dobrota (Kotor) i u Kotoru, vidi: Vuković; Budva i područne Maine, i u Kotoru; u Gluhi Do (Crmnica). Od njih su u Darzi (Ulcinj); Krtole (Grbalj); Osoje i Prisoje u Donjem Zagaraču (Danilovgrad), ogranak Radmanovića; u Bratonožićima; Pješivci, ogranak Premovića. Od njih su u Loznici (Mačva); Berane; Vraka kod Skadra (Albanija) i u Gusinju; Trojice (Pljevlja) 1832. god.; Kostajnik (Valjevo) i Pive u Cerovu (Ražanj), Srbija Đurići, bivša porodica u Donjem Kraju Đurići (Radmanovići), bratstvo u Donjem Zagarču Đurići, bratstvo u Boki, u selu Srbini Đurići (Jovovići), bratstvo u Gluhom Dolu Đuric, Paštrovići i Maine (Budva) Đurica, Nikšić, Kotor iz Stare Crne Gore, vidi: Đuričanin; u Podgorici 1908. god. Đuričanin, Brezojevice i Đurička Rijeka (Plav); Gusinje ogranak Đuraškovića iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Lijeva Rijeka (Podgorica), i kao: Đurica Đuričević, Bjelice (Cetinje) 16. v. Đuričić, Gluhi Do (Crmnica) ogranak Brankovića-Čarapića; Rovine, Kobilji Do i Prentin Do, Male Cuce (Cetinje); Golija (Čarađe), Nikšić, doselili se iz Bodežišta (Gacko); Rajkovac, Valjevska Kolubara, porijeklom iz Pive; Gusinje; Motike (Čačak), porijeklom iz Bihora (Bijelo Polje); Područje Risna i Herceg-Novog, porijeklom iz Hercegovine; Kujava i Danilovgrad (Bjelopavlići), ogranak Vulića; Paštrovići; u Pješivcima i kao: Đuričić (Mijušković); Sasovići, Herceg-Novi (1692. god.) iz Bobana
Đuričići, bratstvo u Rovinama, u Prentinu Dolu i u Kobiljem Dolu u Malim Cucama Đuričić, zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu Đuričković, Donji Kraj (Cetinjesko polje); Dobronjež do (Đuričkov do) u Cucama; odatle i iz Cetinjskog polja dolaskom pod Garač planinu i u Komane (Podgorica) potomci Đurička Ivanova razgranali se i ima ih u više mjesta Zagarača. Jedno vrijeme su živjeli u Čarađe (Gacko), kao dio grupe Orlovića; od ovih Đuričkovića su: Bogetić, pa od njih kao: Mihailović i Dragović u Umčarima (zaseok Živkovac), Srbija, kasnije oni u Umčarima kao: Rasavović, kod Soko Banje u Jablanici i Uroševcu kao: Bogetić; u Spiču kao: Rasavović; Bar i kao: Vešković i Vuksanović, kod Valjeva kao: Vuković kasnije Lazarević, Kočani (Nikšić), kao: Bogetić i odatle u Labljane (Peć), Cetinju, Trinidadu (Kolorado) Đuričkovići, bratstvo u Bajicama Đuričkovići, bratstvo u Zagarču Đurišević, Nikšić Đurišić, Banjani (Nikšić). Od njih su u Vrbici (Pljevlja) kao: Ljemez; Vraka (Skadar) iz Lješanskog područja; Zabesa u Boljevićima (Crmnica); Mijogost u Gornjem Zagaraču (Danilovgrad), srodnici drugih "Mojogoštana"; Podnožje Velje Gore u Parcanima (Podgorica). Od njih su u Zabjeli, Donjem Botunu i Ponarima (Zeta); Podgorici; Bobiji (Rijeka Crnojevića); Bar i područni Đenđinovići (Sutomore), porijeklom iz Stare Crne Gore; Ulcinj 1887. god.; Danilovgrad; Perast i okolina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Stoliv i Radovanići (Tivat) jesu starosjedioci; Budva, a jedni su po majci; Cetinje; U Gornjim Vasojevićima, ogranak Rajevića iz grupe Kovačevića; Tmušići (Berane) i kao: Medović, došli iz Kralja (Andrijevica); Pljevlja i područno Maoče; Dobrilovina (Mojkovac); Bobotovo Groblje u Goliji (Nikšić), doselili se iz Bodežišta (Gacko), srodni sa istima u Vratkovićima (Gacko); U Kosovi Lug (Bjelopavlići) doselili se iz lješanskog područja; U Danilovgradu; Morinj (Risan) Đurišići (Mijogoštani), bratstvo u Mijogoštu Đurišići, bratstvo u Parcima Đurišići, bratstvo u Boljevićima Đurkalić, Golubovci (Donja Zeta) Đurkinak, u Podgorici Đurko, i kao: Dodac, Dolac (Rijeka Crnojevića) preselili se iz Paraca (Podgorica). Od njih su u Srbiji Đurkove Doline, bratstvo u selu Krugu Đurković, Riđani (Nikšić), ogranak Dragoševića = Trebješana. Od nji su u: Dubrovskom, Žabljak, Gornja Brezna (Piva), porijeklom iz Kuča, srodnici Dakovića u Grahovu (Nikšić). Istoimeni koji su bili nastanjeni u Riđanima (Nikšić); kod Mojkovca; Nikšićko Prekovođe, porijeklom iz Kuča; u Banjanima jesu iz grupe Klenčana, doseljenika iz Visokog (centralna Bosna), a tamo iz Klenka (Srijem), porijeklom su iz Kosova. Ranije kao: Tomaši i od onoga što je ostao kod Visokog su Avlijaš, a ovi u Banjanima nadimak "Klenčani" po Klenku u Srijemu. Kasnije nova prezimena: Baćović, Gligović, Antović, Lučić, Đurković i Vuković koji su se nastanili na Meku Grudu i Korita (Bileća). Jedno vrijeme jedni su se prezivali Mulina, od njih i Ćoro, bili na Romaniji. Od nji su: Antovići, Baćovići, Đurkovići, Gligovići, Orbovići, u više naselja Srbije; u Dabar (Hercegovina) kao: Antović; Kamenari (Risan), doselili iz Banjana; Budva; Njeguši (Cetinje) 15. v.; u Srbiju iz Jošice (crnogorske), mjesta nepoznata; Kosijeri (Cetinje), došli iz Bjelica (Cetinje). Od njih su u Goričanima i Botunu (Zeta); Sretnje (Bjelopavlići), grana Tomaševića, potomaka Bijelog Pavla; u Mojanovićima (Zeta) ogranak Kneževića; u Trstu (Italija) porijeklom iz Boke Kotorske; Brezna (Piva), ranije: Radosavović u Bezjovi i Krnjaži (Kuči); u Njegušima (Cetinje); Petina (Pljevlja); Od navedenih u Blizni i Zovom Dolu (Piperima): Đurović, Raslavić, Radulović, Ljumović sa Vukićima, od istih su u: Spužu, Vranićima, Veljebrdskom selu (Podgorica), Limljanima (Crmnica) i kao: Vukosavović, Podgorici, Cetinju, Kolašinu, kod Peći, i Nišu kao: Piletić, Kragujevcu, Petrovom selu (Kladovo); Kotor; Limljani (Crmnica); Sotonići; Dupilo (Crmnica); iz Gluhog Dola (Crmnica) kao: Đuković u Bistricu (Zeta) i kao: Đurović (Gudanović); iz Čeva (Cetinje) Godunović pređu u Balabane (Zeta) i prozovu ih: Đurović. Brate se sa Miranovićima i Balabanima; u Podgorici su iz Pipera; u Oputnim Rudinama; Đurković u Lutovu (Bratonožići), jesu potomci Mihaila Pipova, vojvode koji je izmakao iz Kosovske bitke. Od ovih Đurkovića istorodni su u: Piperima (Dubravi, Zavali, Potpeću, Blizni i Zova Dolu), Dapsićima (Berane), Zagorju. Istorodni sa: Lutovcima u Polimlju, Đurković (Piletićima) u Piperima i Nišu, a jedni kod Kragujevca i Petrovu Selu (Cetinje), Podgorici, Spužu, Crmnici (kao: Vukosavović) svi iz Pipera
Đurkovići, bratstvo u Kosijerima Đurkovići iz Pive (G.Brezna 16 kuća) doseljeni iz Kula od Prekića; slava: sv. Nikola Đurkodolac, Donji Đalci u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) Đurkodoljci - Pejovići, bratstvo u selu Djalcima Đurkonja, Ulcinj 1912. god. Đurnić, Mačuge (Crmnica) Đurnići, bratstvo u Sotonićima Đurnovići (Ivanovići), bratstvo u Bijeloj, u Boki Đuro (Đurašin), predak bratstva Đuričkovića Đurov, u Baru Đurović, Otilovići, pa Jugovo, Crljenice i Potrlica (Pljevlja); Goleša i Mažići (slave Đurđevdan), Pljevlja; Trojice (1753. god.), Pljevlja; U Podgoricu iz Komana 1601. god., jedni iz Bjelica u Podostrog (Budva), vidi: Berek; Zagrad (Župa Nikšićka), ranije: Krunić, iz grupe Nikšića; Bjelopavlići: Zanugline i Požar ogranak Grupkovića, Slatina, Ožlindrijen i Spuž (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića i Ćurioc, ogranak Tomaševića; Bijela (manastir), Šavnik ogranak Gluščevića (Miloševića) u Donjoj Bijeloj; Lukovo i Ivanje (iz Pješivaca), Nikšić, jedni su iz Cerova (Pješivci) u Zagrad, Župa Nikšićka. Od njih su u Šavniku i jedni odatle u Nikšić, Trnovice (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; u Crnce (Pješivci) iz Bjelopavlića; Pješivci (Bogetići). Od njih su u Nikšićkim Trepčima, Svibi (Piperi), bližnji Radišićima - piperskim. Od njih kod Kuršumlije (Srbija); Vukosavci, Goričenima i Ponari (od njih u dotičnoj Bistrici), Donja Zeta, su od Lambuljića; u Matagužama (Zeta) 1492. god. Velji Zalazi (Cetinje) 1439. god. ranije Drugović iz Zete. Od njih su u Prčanju, Kamenarima i Dobroti (Boka Kotorska) i Odesi uz Crno more; Kućišta u Ćeklićima (Cetinje), ogranak Kaluđerovića; Zagorak (Pješivci), ranije (Zagorčani) Šćepanović; Petrov Do u Ćeklićima, starosjedioci; u Cucama (Miokova Dolina), Zaljut kao: Preobražanin iz grupe Bajkovića; Musterovići (Gornji Zagarač); u Rovcima (Podgorica), u Crmnici: Dupilo (Đurovića kuće); Sotonići (Mihaila Nikolića); u Pješivcima (Nikšić). Od njih Nikšićka Trepča, Nikšićkom Polju i Valjevu; Limljanima; u Đurovićima (Đekići), Cetinje; Začir u Ljubotinju (Cetinje); Releza i Orasi u Lješanskom području (Podgorica), ranije: Đujović; Orasi (lješansko područje); Glavati (Tivat) iz Bajica (Cetinje); ogranak Mijajlovići, grana Krivokapića; Podubla (Njeguši), kasnije kao: Bećir ili Bećirović; Cetinje; Šavnik, doseljenici iz Bjelopavlića; Gusinje; kod Rožaja; područje Bjelopoljske Bistrice; Kotor; Kuti i Savina, Herceg-Novi, oko 1692. god. doselili se iz Gacka (Hercegovina); Prčanj (Boka Kotorska) u 16. v. došli iz Stare Crne Gore; Dobrota (Kotor); Žljijeb (Boka Kotorska); Kotor i područni Zalaz; Pod Lišnjem, pa sišli u Zupce i Dobru Vodu (Bar); u Pivi ogranak Blagojevića, od njih na Glasincu (Romanija); u Podgorici su iz Građana (Crmnica); Dučići (Kuči). Ogranak Žikovića (Živkovića) grupa Mrnjavčevića. Od njih su u: Crmnici, Darzi, Zupcima i Dobroj Vodi (Bar), Ulcinju, Dulićima (Gacko), Bašči, Klancu i Kržici u Bihoru (Bijelo Polje); Bijelom Polju i okolini; Ogranak Dedića, srodni Đurovcima; Dedići u Gornjim Šestanima i Arbanešu (Krajina); ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić), naseljeni u: Bijelo Brdo i Trnovice (Višegrad). Srodni tamošnjim Bočovićima; Valjevu, Mokroj Gori (Višegrad), Obrenovcu i Kraljevu (Srbija); Suvodol (Rožaj). U Rovcima (Podgorica), Đurovi potomci. Od njih su u Toplici (Kuršumlija) kao: Miletić; Sutorina (Bar) iz Bara, porijeklom iz područja Rijeke Crnojevića; Seoca (Piperi), potomci Đuke i Boža Veškova; Kod Plava i kao: Đurković, ranije Đurović (pređe Vušurović) iz Zavale (Piperi). Od njih su u Bosni oko 1880. god.; Đurković (Ćeklić), Cetinje; Crkvice (Nikšić); Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Zagrnji (Zagradi), Župe Nikšićke, pa jedni iz Zagrade u Nikšiću i Drobnjacima Đurovići (Đurašin), predak bratstva Đuričkovića Đurovići (Đurasinov) Đuričko, predak bratstva Đuričkovića Đurovići, stari muslimani u Ćeklićima Đurovići, uže prezime jednoga dijela bratstva Martinovića u Bajicama Đurovići, bratstvo u Veljem Zalazu Đurovići, ogranak bratstva Kaluđerovica u Kućištima (Ćeklići) Đurovići (Preobrežani), bratstvo u Zaljuti Đurovići, bratstvo u Cerovu (Pješivci) Đurovići, uže prezime bratstva Zagorčana ili Šćepanovića u Zagorku Đurovići, bratstvo u Musterovićima Đurovići, bratstvo u naselju Orasima Đurovići, uže prezime bratstva Đujovića u Relezi Đurovići, bratstvo u Ljubotinju
Đurovići, bratstvo u Dupilu Đurovići, bratstvo u Sotonićima Đurovići, bratstvo u Limljanima Đurovići, porodica u selu Glavatima u Boki Đurovići, bratstvo u Dobroti Đurovići, ranije prezime Bećira (Bećirovića) Đuroević, u Lješevićima (Grbalj) 1544. god. Đuronjac, Bistrica (Primorska krajina), rođaci područnih Lukića Đurperović, Šestani i Releza uz Skadarsko jezero, ogranak područnih Lukića. Porijeklom su iz Škrelja (Čkrela), sjeverna Albanija; Crkvičko polje (Nikšić), jedni pređu u Bosnu, a od njih neki Karo pređe u Nikšić a od ovih u Pariževiće (Kiseljak), Bosna Đurovac, Šestani, srodni Lukićima Đurčević, u Vraki (Skadar), iz Kuča, srodnike imaju u Zeti Đurčić, Gusinje; Perast i Morinj (Boka Kotorska) Đustijan, Ulcinj 1553. god. Đutović, Plav, ogranak Cirkovića Đutrić, Kruševice, Herceg-Novi su iz Zubaca (Trebinje) 1694. god.; Herceg-Novi, Podi. Od njih su u Perastu; Jošanice (Risan)
B Bab (Babal=Babalević), Riježević (Paštrovići) Baba, iz Boke Kotorske preselili su se (1521.god) u dolinu Tare Babaje = Babanja, Kuči; u Podgorici, u Nikšiću, kao: Ibričević Babajić, Bijelo Polje Babalj, Podgorica Babadriz, Ulcinj 1884. god Babanja, vidi: Babaje Babarović, Budva; Dobrota i Perast (Boka Kotorska) Babačić, u bjelopoljskom području u Tucanima i Gornjem Bihoru su iz Njeguša (Cetinje). Srodni su Zekićima, kod Rožaja i Obradovićima u Gornjim Selima (Vasojevići); Nikšić Babić, Plana i Meka Gruda (Bileća), Hercegovina, porijeklom iz Kobiljeg Dola (Cuce), Cetinje, ranije: Krivokapić. Jedno vrijeme živjeli u Planjskom polju (Hercegovina). Njihovi srodnici Babići prešliu Selište, Meku Grudu i Trnovice (Bileća); Košute i Fatnica (Hercegovina). Busak (Banjani), Nikšić, njihovi bliži srodnici, od pretka K. iz Kobiljeg Dola (Cuce), jesu: Avdić u Plani, Pandurši, Podosoju, Šakotićima i Krivašu (Bileća), Zimonjić u Gacku, Šarenac u Bijelim Rudinama, Vlaovićima (Ljubinje), Davidovićima, a u Bijeljanima, Fatnici i Mostaru (Hercegovina) i području Drobnjaka (Žabljak sa okolinom), u Paniku (Bileća) kao: Parežanin; Zagora (Gornji Ceklin), Rijeka Crnojevića. Oko 1730. god. jedni se odselili u Srbiju. Ogranak Maraša u Donjoj Zeti; Prčanj (Boka Kotorska); iz Kuča jedni su se preselili u Pješivce; iz Nikšića (oko 1884. god.) preselili su se u Otiloviće, Prenćane, Bukovicu i Maoče (Pljevlja); Dobrilovina, Mojkovac (matronimik) po babi iz Banjana (Nikšić); Mokro (Šavnik), ogranak Nikitovića iz grane Milutinovića, potomci Novljana; Crkvičko polje i Žeička (Piva), doseljenici iz Banjana (Nikšić), iz Stabna (Piva) i kao: Babić (Filipović) pređu u Beč (Austrija); jedni su se iz Nikšića preselili u Novi Pazar; u Pješivce su se doselili od Nikšića; u Nikšić doselili iz Čeva (Kčeva); Cetinje u 13. v. kao: Toljić, razgranati; iz Vrbice (Bijelo Polje) preselili su se u Berane, gdje ima posebnih Babića; u Šekularima, sa ogrankon Tomović; i u Kaludre (Berane); Dumezići (Bar); Budva (u 17. v.) doselili iz Stare Crne Gore, a jedni su po majci; Zupci (Bar), porijeklom od Bileće; Spič (Sutomore), Bar (u 16. v.) doselili su se iz Stare Crne Gore; Vitasojevići (Pješivci), ogranak Gupkovića; Ulcinj, starinom iz Hercegovine, došli 1901. god.; na području Nikšića: Grahovo, Viluse, Gornje Polje, Dragovoljići i od njih u područno Oblatno; u selu Brajovići (Bjelopavlići); Martinići (Bjelopavlići), ogranak Stojkovića. Od njih su u područnim: Gostilju, Laću, Jelenku, Bjelovoj Glavici i u planini Bukovici. U Gostilju Brajovića posebni; Golija; 1) Krstac od Nevesinja i 2) Gosliću (Nikšić) iz Bjelica (Cetinje)
Babići, bratstvo u Pješivcima Babići, u Šekularu (bratstvo Ćetkovići, šekularski Drobnjaci) Babići iz Pive (D.Crkvica), starosjedioci iz Babića, 3 kuće, slava: sv. Stefan Babica, Bar Babiči, Podgorica Babo, Kotor, porijeklom su iz Venecije (Italija) Babović, grana Novakovića u Konjusima (Vasojevići); Šušanj (Bar); Gusinje; Radanovići (Tivat); Ogranak Bajramovića u Herceg-Novom. Od njih su u Fatnici i Zaušju (Hercegovina); Brguli, Herceg-Novi, od njih su u Trebinju i Prijevoru (Bileća) Babunčić, Babunci i Klinci (Grbalj) u 15.v. Bavadi, Kotor 1227. god. Bavčić, u Kotoru, porijeklom su iz Padove (sjeverna Italija); Bavčići (Pljevlja) ogranak Jaukovića, grana Melešević Mandića iz Drobnjaka Bagaš, Budimlja (Berane) i kao Bukumir, jedni su porijeklom iz Kosovog Luga (Bjelopavlići), a drugi su srodnici Furumdžića iz Rasove Bijelo Polje. Ovi su porijeklom iz Kuča; kod Berana i kao: Milanović ogranak Novakovića u Vasojevićima; Jablan i Brijeg (Plav), porijeklom iz Bratonožića Bagdov, Brgule (Boka Kotorska); Bar Badglava, Budva 1650. god. Badelić, Pljevlja; Bijelo Polje Badić, od Bijelog Polja preselili suse kod Novog Pazara Badnjaković (Hadžiomerović), Cetinje, odakle su u Tuzima, Podgorici, Sarajevu, Skadru i Carigradu Badnjar, grana Radulovića, iz grupe Trepčana, koji su se preselili iz Nikšićkih Trepača u Drobnjak; Podgorica Bažisko, Donja Lastva (Grbalj) Baz, i, Ulcinj Bazan, Baćan = Bačan, kasnije i kao Bacianović, barska vlastela 1417. god., tako i u Ulcinju u 13.v. Bazdan, Grbaljska naselja Bazilija, Bar Bazilio, Kotor 13 - 14.v. i u Baru Bazović, Mojstir (Bijelo Polje) Bail, Rabrovac (Drobnjak) Baile, nadimak bratstva Jovetića-Radojevića Bailović, Vranovo i Bobovo (Pljevlja); Podgorica Baipovski, Kotor, po nahočetu Baić, Nikšić Baica, Baice (Cetinje )u 16. v.; Bar Baja, Nikšić, jedni su se odselili u Pilatoviće, Donje Dragačevo i Žitni Potok (Srbija), a u Ivanjicu i kao: Balić Bajagić, grana Branilovića u Pivi. Od njih su na Glasincu (Romanija) Bajagići, bratstvo iz sela Zukve, pleme u Pivi 21 kuća, Stubice 2 kuće, G.Crkvice 1 kuća; slava: sv. Jovan Bajar, Podgorica; Donji Stoliv (Boka Kotorska) Bajatović, Pljevlja Bajač, Bogdašići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Bajadžić, Pljevlja Bajević, Stijena Piperska i u Rovcima, potomci Bilatovića Bajezić, Drobnjak Bajer, Herceg-Novi i područni Podi Bajilović, iz Pive su se preselili u Vranovine (Pljevlja) Bajić, od Kolašina su preseljeni u Pljevaljsko polje, razgranati. Od njih su u Maoču, Židovićima, Mraovićima i Grevu (Pljevlja), pa jedni kasnije kao: Cvijović; Police (Berane), ogranak Mijomanovića; kod Gusinja; ogranak Martinovića u Komaima, porijeklom iz Bajica (Cetinje); iz Kuča u Podgoricu; Bjelice (Cetinje), ogranak Mrvaljevića, preseljenih u Gostilje brajovićko (Bjelopavlići), posebno bratstvo Bajić; Od Nikšića odseljeni u Ivanjicu (Srbija) i oko 1487. god. preselili se (Radovan Baja) i kao: Pilatović u Pilatovićima (Donje Dragačevo), vidi: Baja; odseljeni u Srbiju, nakon pohare Kuča; Škaljari (Boka Kotorska)
1557. god.; u Pljevljima 1895. god. Bajići (Martinovići), bratstvo u Komanima Bajica (Bajo), predak Martinovića Bajica, Bajice (Cetinje) 1597. god., ranije: Bajičić; vidi: Baja; Nikšić Bajica, Komnen, predak Samardzica Bajičić, Bajice (Cetinje), vidi: Bajica; Kotor Bajičići, staro bratstvo u Bajicama Bajkin, vidi Bajkov Bajko, predak bratstva Bajkovića Bajkov i kao: Bajkin, Žitište (Sentđuraš) i Iđoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Stare Crne Gore Bajković, Zalupe (Cuce), Cetinje, ranije: Orlović. Od njih su u: Građanima i Riječanima (Rijeka Crnojevića); Dujevu i Sotonićima (Crmnica) 1552. god. Od ovih su u Metohiji kao: Banov; Kavač i Glavati (Grbalj) i kao: Balković. Porijeklom od Rijeke Crnojevića i kao: Banović; Bigovo (Grbalj) 9 - 14. v.; Baošići, Srbina i još neka naselja u Boki Kotorskoj, porijeklom sa Bajkovih Kamenica; Krivošije; Kotor (1551. god.) i kasnije u područni Mide; vidi: Balković Bajković, bratstvo u Sotonićima Bajkovići (Krivokapići i Preobrežani), grupa bratstava u Cucama Bajlović, Šestani (Primorska krajina) i Bratica (Ulcinj) Bajmak, Zaljevo (Bar) Bajmaković, Bar Bajo, Prčanj (Boka Kotorska) Bajović, Židovići, Maoče, Mrzovići i Gvero (Pljevlja), pa jedni i kao: Cvijović. Porijeklom su od Kolašina; Radulići u Bihoru (Bijelo Polje); Rudinice i Bezuje (Piva), pa od njih jedni pređu u Dubrovsko i Rudinice (Žabljak), pa jedni kao: Čepur; Vilanj i Pelev Brijeg (Bratonožići), vidi: Ratković-Bukumir; Crnci (Piperi); Rastovaci Gornje Polje (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i u područnim Brajilovićima (Bjelice) i kao: Pravilović; Jugovići (Nikšićka Župa); Komani (Podgorica), grana Bezdanovića i kao: Pejović - Bajović Bajovići (Pravilovići), bratstvo u Ublicama Bajovići (Čepuri) iz Pive (Rudinice 2 kuće, Bezuje 6 kuća), starosjedioci u Rudinicama i neposredni potomci Baja Pivljanina; slava: sv. Nikola Bajor, Podgorica Bajra, Podgorica Bajr, i , Kravari (Ulcinj) Bajrailić, Babića Brijeg (Bijelo Polje) Bajraktarević, Plav i okolina 1875. god.; Bar; Kod Vladimira (Ulcinj) Bajramić, Ulcinj 1865. god. Bajramlić, Bijelo Polje, jedni su preselili u Novi Pazar Bajramović, Lagatori i Mojstir (Bijelo Polje); Pljevlja; Kunje (Ulcinj); Bar; Pečurice, Kosići i Velje Selo (Bar); Herceg-Novi, zvani: Stolica. Od njih su na Plani (Bileća) Bajramspahić, Bijelo Polje Bajri, Kravari (Crogorsko primorje) Bajrović, iz Kuča su se preselili u:Nikšić, Kruševo i Glibaće (Pljevlja), jedni kao: Dizdarević i dalje u područje Raške i kao: Cvijović; kod Vladimira (Ulcinj) Bujurin, Kotor Bajčeta, Banjani (područje Jelovice9, Nikšić 1597. god. i 1600. god.; vidi: Lalović; Kruševo (Kruševice), Zatarje (1660. god.), pa jedni oko 1875. god. presele se u Zminice (Žabljak); Kovren, Kičevo, Grab i Lekovine (Pljevlja) i kao: Bajčetić u Ljucama, Brvenici, Kosanici, Bobovu i Kakmužima; od ovih su u Lekovini (Pavino Polje), Pljevlja, porijeklom su iz Banjana (Nikšić). Jedno vrijeme su živjeli na Tjentištu (Foča); od njih su: Džogava, Tomić i Ilić u pljevaljskom području; polovinom 19. v. iz Nove Varoši preselili se u Grab i Gobu (Pljevlja). Odatle su se jedni preselili u Bukovik (Nova Varoš), Grab i Rogaču, Donje Dragačevo, kao: Bajčeta i Bajčetić; Pavino Polje (Bijelo Polje); kod Pljevalja označeni kao Orlovići, jesu iz Miljevine (Foča) Bajčetić, vidi: Bajčeta, ogranak Martinovića iz Bajica (Bajov ugao), Cetinje, preseljeni u Miriloviće, Belače, Baljke i Ljubovo (Hercegovina); jedni u Suvadol (Suvi do) i Širokom polju (Lipljan); Ljuće, Brvenica, Kakmuži, Kosenice i Ljuće (Mataruge), Pljevlja. Porijeklom iz Banjana (Nikšić), slave Jovanjdan; vidi: Lončar i Mirković, ogranak Martinovića
Bajči, kod Bijelog Polja Bakal, i, Ulcinj Bakalović, Ulcinj Bakarović, vidi: Ostojić, u Lučanima Bakačević, u Kosoru, Koćima (Kuči), od ovih su u Kastelima (Grbalj) i jedni u Srbiji, vidi: Bakoč i Bakočević Bakigano, Brskovo (Mojkovac) u srednjem vijeku Bakija, Boljanići (Pljevlja); Bioč (Berane). Oni su iz Kuča Bakić, Zabrđe (Andrijevica), Pešca i Bare (Berane), grana Novakovića, Vasojevića. Od Andrijevice su u Tubrovićima i Azbukovici u Srbiji, a od tih su: Arsenijević, Gajić, Jeremić i Marić; ogranak Ivanovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Dovoli (Pljevlja); Ravna Rijeka (Bijelo Polje), Berislavci (Zeta, ogranak područnih Begovića, doseljenika iz Zagarača (Danilovgrad), a drugi su ogranak Maraša u Zeti, Sjenice (Kuči); u Moraču su došli iz Kuča kada i potomci Bogićevi Baković, Kuči, ogranak Ivanovića, od njih su u Štitarima (Mojkovac); Vranešu (Bijelo Polje), iz Kuča; Karoševina, Toci i Džurovo (Pljevlja). Potiču od Kolašina. Od njih su u Nikšiću; iz Drobnjaka, jedni su se odselili u Zetu, a drugi u Sirovce (Bijelo Polje); Prnjavor (Plav) Bakojev, Kotor Bakoli, Kotor Bakos, Dobrota (1421. god.); Kotor Bakota, kasnije Bakotić 1698. god.; Bačvice i Buljarice (Paštrovići) Bakotić, vidi Bakota Bakoč, iz Župe Aranđelovo (Trebinje) oko 1695. god. preselili su se u Oputne Rudine, pa u Bare, Nudo, Grahovo i Petroviće (Nikšić), jedni kao: Janičić, neki odatle preseliše se u Polja (Mojkovac) a 1879. god. jedan u Ljubinje (Hercegovina) iz ogranka Tešavić, a Vasko Antov, Simo Lazarev i Blagoje Krstov (1908.g.). Jedni Janičić u SAD, Janičić u Krokopu (Prokuplje) 1885. god.; Kruševice, Kuti i Lastva (Boka Kotorska) i kao: Bakočević; Banjani i Gornje Polje (Nikšić); Risan iz Bakoča (Trebinje); Kuti, Žljijeb i Morinje, HercegNovi, oko 1689. god. doseliše se iz Korjenica (Trebinje). Jedni su i kao: Bakočević i Bakotić. Bakočević, i kao: Bakačević, Kosor i Koće (Kuči); pojedini kao: Đelošević u Podgorici i Zeti; jedni su u Podgorici iz Bakoča (Trebinje); Nikšić; Lastva (Tivat); kod Herceg-Novog ranije: Bakoč; vidi: Bakoč Bakrač, iz grane Branilovića u Goranskom (Piva); u 14. v. iz Crmnice su se preselili u Žljijeb i Kuti, Herceg-Novi; peraška naselja (Boka Kotorska), oko 1750. god doselili su se iz Konavala; Podgorica Bakrači iz sela Goransko u Pivi (Goransko sa Sinjcem 26 kuća), starosjedioci matica Sinjac; slava: sv. Jovan Bakračević, Mijokusovići i Vražegrmci (Bjelopavlići) Baktešević, sa Lončarevićima, kod Gusinja su se doselili iz Zatrijebača (Kuči); porijeklom su od Milića iz Bjelica (Cetinje) Bakulić, u Kotoru 1472. god Bakša, kao: Boxa, slično Bogšić i Boša (Bar) 1347. god. Bal, vidi: Baldo, u Tuzima iz Debra (Makedonija) Balaban, Perast (Boka Kotorska), ogranak Vukosavovića; u Vasojevićima Balabušić, Sankovići (Paštrovići) i kao: Senković; Kotor; Risan, Jošice i Bijela (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-Novi Balaidžić, u Pivi, ogranak Filipovića, iz grane Slijepčevića; Kamenari (Boka Kotorska) Balajić, Zmijinac (Bijelo Polje), od njih su u Urvskom Dubu i Dobrom Dubu (Novi Pazar), porijeklom su iz Šaronja sa Peštera Balandžić, Sjenice (Kuči), ranije: Bulatović; Orah (matično), Ercegova Strana (Plužine), Piva i Stari Vlah (Višegrad), ogranak Filipovića - Slijepčevića Balandžići, Plužine 6 kuća, Hercegove Strane 7 kuća; matica Plužine; slava: sv. Jovan Balarić, hercegnovsko područje Balaci, Bar Balba, Budva 1660. god.; Kotor (1727.god.), iz Venecije Balbi, u Paštrovićima i Kotoru Balbin, Duklja (Podgorica), srednji vijek
Bald, a, Bar Baldić, Sutorina i Kotor (Boka Kotorska) Baldo, Stoliv, Boka Kotorska, jedni kao: Bald, slično Vale (Valius) u Ulcinju i Baru 1325. god. Iz Kotora se presele kao: Valerić Balduko, Kotor Baleba, Prčanj (Boka Kotorska) Balević, Balabani i Golubovci (Zeta). Oni su iz Bratonožića, vidi: Baljević; Petrići (Bjelopavlići), potomci Lužana; odseljeni iz Bratonožića u Bezjove (Kuči), kasnije kao: Đerković i jedni kao: Milović, od kojih su Milovići u Grahovu (Nikšić) i područnim Gornjim Dubočkama. Iz Kuča su jedni kod Prokuplja (južna Srbija), a drugi kod Gusinja; u Zatonu (Bijelo Polje), pa kod Berana porijeklom su iz Bratonožića; Ulcinj; Nikšić; Šekularci, potomci su Vuka Levaka; Berane, iz Bijelog Polja; Herceg-Novi, po nahočetu; Bijela i Jošice (Boka Kotorska), porijeklom iz Sarajeva; u Kotoru 1351. god. Balevići, rod u Bratonožićima Balepčević, Podgorica Baletić, Čevo (Cetinje), od njih su u: Broćancu, Orlini i Riđanima (Nikšić), Srpskoj (Zeta) i Podgorici; Bar; Štitarice, Bistrica i Polja (Mojkovac), jedni ranije kao: Dozda, porijeklom iz Rovaca; Zlostrup (Golija), Nikšić Baliagić, Kolašin u 18.v Baligić, Ravna Rijeka (Bijelo Polje) Balidenić, Martinovići (Trepča), Gusinje Balidović, Gusinje, porijeklom su iz Albanije Balija, Njegnovo (Bijelo Polje); vidi: Balić Balijagić, Bijelo Polje i područna Rasova; Kolašin Balijani, Ulcinj 1904. god. potiču iz Jermenije Balijanović, ranije: Petrušinović u Bjelopavlićima. Od njih su u Dobitaku (Srbija) Balijaš, Golubovci (Zeta), ogranak Kaluđerovića, doseljeni iz Klimenata (Albanija), porijeklom su iz Pipera Balint, Podgorica Balistić, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Balić, Trebjesa i Staro Selo (Nikšić, potomci Nikšića (Trebješana) iz Bojovića (Župa Nikšićka), jedni odu na Sveti Stefan (Paštrovići) i potom u Carigrad; Kolašin i područno Trebaljevo. Od njih su kod Novog Pazara; Zaton (Bijelo Polje) i kao: Balija, Čelobrdo i Đenoše (Dapsovići), u Paštroviće doselili iz Stare Crne Gore. Od njih su Novaković u Paštrovićima 1590. god.; jedni su se preselili u Perast (Boka Kotorska); Bar; Jošice (Risan), doselili su se iz Sarajeva; Kotor; Budva; Ulcinj i Gusinje, porijeklom su iz Klimenata (Albanija); u Baru i Bečićima (Budva), ogranak Dabkovića (18. v.) doselili se iz Đenoša (Spič), Sutomore, a kasnije i kao: Kenter; Struga (Žabljak). Od njih su u Gajtanu (južna Srbija) i Baru; vidi: Valićević Balićević, Komani (Podgorici); Kosjelice (Bratonožići) i kao: Balić Bališ, i, vidi: Balšić, u Kučima; Tudurovići (Paštrovići), ranije: Đenaš iz Đenaša; Spič (Bar) Bališić, vidi: Balšić (Stratimirović) Balković, Grbalj, kao: Bajković 1536. god., vidi: Bajković Balović, Kotor 15.v. i 1799. god.; Perast i okolina Herceg-Novog; Brskut (Bratonožići), ogranak područnih Čađenovića. Od njih su u Metehu, Vojnom Selu i Plavu. Jedni se odatle preseliše u Đurđeve Stupove (Berane) Balosav, Balosave (Nikšić), od njih su u Nikšiću i okolini Balota, Balotići i Grahovo (Rožaje), pa jedni i kao: Balotić, srodni Kujovićima, porijeklom iz Džara (Vukli), Albanija Balote, stari nadimak bratstva Batričevića Balotić, Kosor (Kuči), vidi: Bališ; Banjani (Nikšić) oko 1703. god., odatle su se preselili u Drobnjak, oko 1683, oko 1683. god. - oni su ogranak Kaluđerovića iz sela Dukata (istočni Banjani) i kasnije Tomić-Novljanin, vidi: Balota; iz Kuča su se jedni preselili u Brnjice i Jasenovik (Novi Pazar) Baločević, bratstvo Njeguši (Cetinje) 1492. god.; Komani i Cetinje Balošević, u Bostunu (između Šturovnika i Jezerskog vrha), Cetinje Baltić, iz Morače i Rovaca (Kolašin), jedni su se preselili u Biševo (Mojkovac), iz Kruške; Tomaševo (Bijelo Polje); Kotor; Kameno (Boka Kotorska), porijeklom su iz Kamenice
(Trebinje); Podgorica; kod Herceg-Novog Baltov, Bar Bals=Baoš=Balša ili Balšić, oko 1331. god., kasnije vlastela u Zeti, vidi: Balšić Baluić, i, Budva Balušina, Paštrovići 1399. god. Balčak, kod Prokuplja (Vidovača, Dubrava) 1904. god. iz Vilusa (Nikšić) Balčić, Kolašinska polja i Bistrica (Mojkovac); Budva Balšin, u Budvi Balšić, Ulcinj 14.v.; zetska vlastela; Gornja Morača (19.v.). Od njih su u Bačkoj, Štitaricama (Sjenica); iz Kuča, potomci zetskih Balšića, grana od kćeri Vukanove (Nemanjina sina) neki i dalje; Beograd i drugdje; Selo Balše (Plav) 1913. god.; Poćerska, Bijelo Polje, srodni tamošnjim Popovićima, vidi Bals Balšić = Maramonte, 1420. god. i kao: Stratimirović = Balšić (od Balšinog sinovca); u Zeti, Baru i Budvi 1360. god.; Baošići, Boka Kotorska i kao: Cvjetković; vlastela u Zeti 1590. god.; Brezojevice Plav 1900. god.; Stratimirović - Balšić u Ulcinju, Đurđe (1385 1403. god.) gospodar Zete, pa jedni kod Sjenice Balšići nastanjeni u dolini rijeke Lima i pored rijeke Bistrica...u selima: Glavača, Mokri Lug, Vrh, pokraj grada Bijelog Polja... Baltić (Stratimirović), u Baru i Ulcinju 1360 - 1421. god.; zetska vlastela 1369. god. i kao: Balšić; u Kotoru iz Dračeva (Podgorica) 1337. god.; Plan i područno Vojno Selo i kao: Bašić; Vrh Bistrice (Bijelo Polje) Baljević, Klopot i Zmijanac (Bratonožići). Od njih su u Zeti, Kotoru i Podgorici, u Novom Sadu potomci Stojana (sina Bojana Jovanova), kao: Stefanović u Bijeloj Svobodi u Krajini; Cetinje; Lješkopolje (Podgorica), srodni su Milićima i Vučkovićima sa toga područja Baljić, Ulcinj Baljuhević, kod Plava 1820. god. Baljuš, a, Brankov Pod u Dobrijevićima (Žabljak), ogranak Miloševića, iz grupe Novljana. Od njih su se (1820. god.) jedni (oko 1840. god.) preselili na Glasinac (Romanija) Baljušić, Kržanja (Kuči) i kao: Ljakić, ogranak Bojovića, iz grupe Mrnjavčevića Bamba, Prčanj (Boka Kotorska) Bambaseli, Kotor Bamberc, Drenovštica, Pješivci iz grupe Lužana Bambur, Prenčane i Maoče (Pljevlja) Bamjaković, Bar Ban, Miruše i Kalanjevići, uz Trebišnjicu, autohtono; Herceg-Novi i Perast (Boka Kotorska). Oni su iz Hercegovine. Jedni i kao: Banović; Krtole, Radovići i Glavati (Grbalj). Oni su iz Građana (Rijeka Crnojevića) u 17. v. i jedni pređoše u područne Lješeviće Ban, negdašnji stanovnik sela Vrbe Banda, Podbišće (Mojkovac); Podgorica Banašević, Zavala (Piperi). Patronomik od Banaš Bander, Plav, ranije: Smahionović (Smajljević) porijeklom su iz Anadolije (Turska) Banderalom, Brdo kod Prevlake, Herceg-Novi Bandić, srodnici Orlovića, sa Orline ispod Budoša (Nikšić) i Komanima (Podgorica), potomci Radonje Ivanova, razgranati. Porijeklom su iz Klisure (Kosovo), vidi: Sekulić, Vukadinović, Vukotić, Barović, Stanković i Kolarović. Od Bandića (Komana) odselili su se na Romaniju, u Šumadiju i u nekim mjestima se prezivaju Bandić ili Komanin, kao takvi u Ulcinju (1891. god.), a kao: Bandić u Baru i peraškim naseljima; i u Bosnu: Kamen (Rogatica), Pofalići i Osjek Blažujski, Sarajevo, Gudovac i Dubovik Alihegov (Krupa) Bandići (Vukovići, Barovići, Vukadinovići, Sekulići, Radonjići), bratstava u Komanima Bando, Pokrajci (Pljevlja) Bandović, Bandovića Most (Andrijevica) i u Beranama pripadaju grupi Novakovića, Vasojevića; područje Bistrice (Bijelo Polje) Bandoral, Kotor Banetin, Herceg-Novi Banisavljević, u Banjanima (Nikšić) Banit, vidi: Banić
Banić, ranije: Vukčević, u Lješkopolju (Podgorica), vidi: Banit; u Luge (Berane) Banićević, Cuce (Cetinje), ogranak Mijajlovića, iz grupe Preobražana. Od njih u: Površi, Grahovu, Petrovićima, Tupanu, Busku, Nikšiću, sve u nikšićkom području, Petrovom Selu (Timok), Kuršumliji (Srbija), Delomaru u Nevadi (SAD), Toploj i Kumboru, Herceg-Novom; Ogranak Ivaniševića, iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Petrovićima (Nikšić). Porijeklom su iz Starog Vlaha (Srbija); Kotor Banićevići sa Šakićima (Preobrežani), bratstvo u Cucama Banićevići, rod u Grahovu, Nikšiću, Srbiji ( Petrovu Selu i Kuršumliji) i S.Americi Bankanj, Bankanji (Zatrijebač), Kuči, vidi: Ademović Bankalić, Graharovo (Pljevlja) 1485. god. Banković, Ivane i Lozna (Bijelo Polje); iz Bjelopavlića odseljeni polovinom 18. v. u Baljkovac i Malu Vrbicu (Lepenica) i kragujevačko područje Bano, istorodni sa Bajkovićima (Petrovićima) u Cucama (Cetinje), vidi: Bajković Banović, kod Cetinja u 14. v. vidi: (Prekornica i Donja Sela), Rijeka Crnojevića. Od njih su u Dalmaciji, porijeklom su od Sarajeva; Ledenac (Njeguši), Cetinje (po ocu Ban) u 1334. god.; Kovači i Glavati (Grbalj), Budva; Nikšićko Prekovođe; Bar; Perast i Donji Stoliv (Boka Kotorska). Ovi su iz Raške; od Rijeke Crnojevića odselili se u Darzu i Tuđemile (Bar), a u Vraku (Skadar) kao: Banjević; Počekovići i Petrovići (Nikšić), jesu potomci Maleša (Maleševaca). Najbliži su Dedijerima (Aleksićima) u Oputnoj Rudini. Od njih su u Srđevcu (Gacko); Iz Pive oni su preseljeni u Gračanicu Sokolsku (Srbija), Banović, Joković, Pejović i Kecojević i drugi, potomci Tripka koji sa Kosova dođe u Donje Banjane; grana Radetića (Petrovića) iz Lutova (Bratonožići) preselili su se u Pipere; Nikšić i odatle jedni se preselili u Oputne Rudine (Nikšić) Banož, Piva Banušat, a, Ulcinj 1859.god. Bandžović, Bandžovići, Rožaje, doselili su se iz Badžova Brda sa Bihora (Bijelo Polje), porijeklom su iz plemena Klimendi Banjanin, u Banjanima (Nikšić) 1319, 1372, 1465 i 1597. god. a označavani i kao: Banjanin = Petrović i Cvjetković = Banjanin. Kod Nevesinja (Hercegovina) i kao: Banjanin = Nikšić. Iseljavali su se (1664. god.) u Bosnu, Trnovo, Kalinovik, drugi u Zetu, treći u Palicu (Raška) i druge krajeve. Od njih se razvilo oko 20 bratstava. Ima ih kod Nevesinja (Hercegovina) i kao: Banjanin u Šivolji i Dobrom Polju (Kalinovik) kao ogranak Mirkovića iz Banjana (Nikšić); u 17. v. iz Banjana raziđu se četiri brata: iz Banjana (Nikšić) u Banjane (Kačer), Šumadija, kao: Kojić = Miljanić a u Ljigu kao: Nikolić, drugi kod Trnova (Srajevo), treći kod Gradačca (Lika), a četvrti kod Plitvičkih jezera (Lika) kao: Banjanin i u Kninskom polju Banjasić, ogranak Kalezića u Kosovom Lugu i Pavkovićima Banjević, i kao: Banjović, Bipče, Brskut, Lopari, Momče (Kuči) i područni Kosor i kao: Banjević = Tržaković. Jedni su porijeklom od Banja Luke (Bosna). Od njih su u Podgorici, Vasojevićima, Metehu (Plav) i Metohiji; Pješivci i Oputne Rudine (Nikšić), oni su Bogdanovi potomci; Vraka (Fraka), Skadar, ranije: Banović iz Prekornice (Cetinje); vidi: Banović Bunjkanj, Doljani (Kuči) i kao: Gašović u Benjkanjima (Zatrijebač), Kuči i jedni kao: Ljuljan, pa preseljenjem u Nikšić kao: Banjkanj i u Kutima kao: Ivanović, a kod Gusinja kao: Bektaš. Porijeklom su od Rijeke Crnojevića, kao i oni u Dinoši, uz Cijevnu; vidi: Bećiragić Bankeć (Ban-Keći), u Zatrijebaču Banjović, Ljeskovi Dolovi i Paprat, Pješivci iz grupe Potoljića; Lopari (Kuči), porijeklom su od Banja Luke (Bosna). Na Kosoru (Kuči) i kao: Tažaković (Banjević), od njih su u Podgorici i Spužu; vidi: Banjević Banjovići (Papračani), bratstvo u Cerovu Baor, ranije: Mican u Kričku (Pljevlja) Baoš, vidi: Bals Baošić, Bašina Voda na Poviji u Pješivcima. Od njih su u Oblatno (Nikšićka Župa) i u Morači; Bijelo Polje; Baošići (Boka Kotorska) Baošići, porijeklom od Mijuškovića iz Balšine vode kod Manastira Ostrog. Danas ih najviše ima u Gornjoj Morači. Bapovski, Kotor Bar, Bar (1245. god.) od baro-bao, na arabljanskom. Od njih su u Bariju (Italija) kao: Kurk-Barda, a u Kotoru (1263. god.) kao: Bari
Bar, i, Kotor Baragešević, Paštrovići 1674. god. Barad, Kotor Barada, Podgorica Barakov, Trojice (Kotor) 1599. god. Baraković, Ćeklići (Cetinje) 1566. god., od njih su u Kotoru i Boki Kotorskoj Baralić, Srbina (Boka Kotorska), porijeklom su iz Hercegovine Baram, i, ogranak Đurjanovića u Drobnjacima Barami, Nikšić u 15. v. Baran, vidi: Barc Baranin, i kao: Baranus, u Kotoru 1330. god., došli iz Bara; Glibaći (Pljevlja); grana Đurjanovića u Drobnjacima Baranović, Kotor; iz Beran Sela (Berane), preselili se u Bosnu Baranus, vidi: Baranin Baranjin, u Drobnjacima Barać, u Kučima ogranak Grujića. Preselili su se u Bare i Tušinu (Žabljak), pa jedni dalje u Bistricu (Mojkovac); Lipovo (Kolašin); Kaludra (Berane); Trepča (Andrijevica); iselili se u Rogoznu (Novi Pazar); Dobrota (Kotor); Budva; Podgorica Barac, iz Pipera su se preselili u Pitomine (Mojkovac); srodnici drobnjačkih Barljana i Baranin iz grupe Đurjanovića; Bukovica i Boljanići (Pljevlja); Paštrovići, ranije: Nikolić Barač, Podgorica; Varičevska kućišta i Paštrovska gora Bareš, vidi: Mašanović Baroš, Kotor, po nahočetu Barba, e, Zagrade (Grbalj) u 16. v. doselili iz Albanije Barbeli, Kotor, Boka Kotorska Barbat, a, kod Herceg-Novog u 15. v. Barbin, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Barbić, Nikovići i Đuraševići (Grbalj), porijeklom iz Lastve (Dalmacija); Kotor; Budva; Spuž (Bjelopavlići); od Kneževića. Od njih su jedni otišli u Rusiju Barbolić, i kao: Barbarić, Kotor Barguljan, Prčanj (Kotor) Bard, Bar Barda, Bar (1437. god.), a u Bariju (Italija) kao: Kuri-Bard, po arabljanskom beo-baro, vidi: Bar Bardakić, Stijepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak Šćepala, koji su se iselili u Gusinje Bardačar, i, Brakonje (Zatrijebač), Kuči isti i u Kučima Bardić, Bardići i Kostanje (Gornja Krajina), porijeklom iz Škrelja (Albanija) Bardnji, Kosor (Kuči) Bardonja, Kosor (Kuči) Barez, Perast (Boka Kotorska) Bareko, vidi: Barielo Barel, o, i, Kotor i kod Herceg-Novog (u 15. v.) i kao: Bariglo Barečić, Kotor Barzati, Budva Barzić, Bratonožići Bareti, vidi: Punošević Barižan, on, Mrkovi (Grbalj) i Babušnica i Ljuštice (Boka Kotorska) Bariglo, vidi: Barel Barielo (Bareko), Kotor; došli iz Mletaka početkom 1687. god. Barincel, i kao: Basa - Barinčel i Bivolčić, Boka Kotorska 1357. god. Barić, Kotor jedni po nahočetu, a drugi i kao: Barić = Camović, porijeklom iz Kuča; Cetinje Barić = Camović, vidi: Barić Barićanin, vidi: Beriško Baričevuć, Kapelice u Potkrajcima (Bijelo Polje) Baričić, Bar Barišanin (Beričko), u Paštrovićima Barišon, Sušice, Herceg-Novi Beriško, vidi: Barišanin
Barjaktarević, Ulcinj; Meteh (Plav) 1875. god. Barjaktarović, ogranak Popovića, sa Meduna (Kuči), naseljeni na području Berana; Petnjik, porijeklom su iz Bratonožića; Izvor (Paraćin) iz Bratonožića; Sutivani i Potkrajci (Bijelo Polje); Miruše (Nikšić), kasnije Tabaković; Ulcinj i Ljubotinj (Cetinje), porijeklom iz Mrkojevića (Crnogorsko primorje), potomci su Daba, doseljenika iz Mikulića (Bar). Isti su i u Malim Selima, Mikulićima i Goranima (Primorska krajina) pa jedni i kao: Skarović Barjamović, u Boki Kotorskoj jedni ranije kao: Buća, porijeklom sa Kosova; Kunje i Pečurice (Bar) jesu ogranak Vučkovića, potomci Skora iz Mikulića (Bar); Crmnica, kao i u Podgori i Građanima, kod Rijeke Crnojevića srodnici u Mašanovićima u Orahovcu Barjamovići, bratstvo u Podgoru Barl, i, Draginje (Primorska krajina) Barlović, Kruče, Bratica i Salč (Primorska krajina) Barljan, Drobnjaci Barljičević, Kotor Barmičeli, Kotor, početkom 15. v.; vidi: Bolica Barnis, Kotor, porijeklom su iz Milana (Italija) Baro = Baron = Baroč, u Paštrovićima; zatim kao: Nikolić, Nikadrović i Baroc Barović, Đerđeza i Mokanje, Župa Bandićka u Bandićima (od Vukosava Vukova), područje Komana i Lješkopolje i od njih (iz sela Rudina) jedni su u Paštrovićima, Lješkopolju i Zeti; Cetinje, od njih su u Buljarici (Paštrovići); ogranak Vujovića u Čevu (Cetinje), od njih u Glibavcu (Nikšić) i Nikšićkom Prekovođu; Kuči, ogranak Radulovića, od njih su u Cucama (Cetinje), a jedni su se odatle odselili u Zavrh, Trubjelu i Štedim (Nikšić), pa jedni u Krivošije, a drugi u Šopiće (Šumadija) Barovići (Bandići), bratstvo u Komanima Barovići iz Nikšića (vode porijeklo od Radulovića rodom iz Cuca iz Bašinog sela) Barojević, Cuce (Cetinje) Barojevići, iseljeno bratstvo sa Trešnjeva Barojevići, muslimani u Nikšiću Barok, Paštrovići, vidi: Baroč Baron, Paštrovići, vidi: Baro Baroc, vidi: Baroč Baroč, na Paštrovskoj gori: Barok, pa ponovo Baroč i Baroc i jedni u Paštrovićima i kao: Nikolić i Nikandrović Bart, a, Kotor, početkom 15. v. Barto, i, Kotor 1701. god. i u Budvi Bartović, iz Gruda (Tuzi) u Podgorici, Albaniji, Sarajevu i Americi, srodnici Ivezića Bartl, Herceg-Novi (u 15. v.) i kasnije u Budvi Bartomoz, i, Kotor Bartuluva, Kotor Baruko, Podgorica Barunce, Nalovići (Pljevlja) Barutčić, Pljevlja Baruco, Podgorica Barudžija, predio Bjelopoljske Bistrice, u Rovcima (Podgorica) potomci Tripka Radulova Bulatovića Barušić, Gornja Morača Barc, ac, kao: Baran, Boan i Tušina (Žabljak), potomci Novljana Barčević, Bobovo (Pljevlja) i Gorana (Crnogorsko Primorje) Barštipan, Kotor Basagić, Bijelo Polje Basanović, Botun i Golubovci (Zeta), porijeklom su iz Pipera Basar, Njeguši (Cetinje) Basara, Kovilj (Novi Sad), porijeklom od Gusinja; Podgorica Basarović, Kotor i područni Škaljari Base, vidi: Baranin Base, bratstvo u Građanima Basević, u Zeti iz Kuča Baseget, i, Lepetane (Boka Kotorska) Basegl, vidi: Baseglet
Baseglet, i, i kao: Basegl, u Kotoru (15.v.) i kasnije u područnim Lepetanima Basegli, Kotor u početku 15.v. Baseglo, vidi: Basilio Basekić, Bijelo Polje, pa odatle u Vasojeviće Baselj, i, Kotor 1398. god. Basiljević, vidi: Basilio Basilio = Baselo, -zelo = Baseglo = Basuo, i docnije: Baseli, slično Basiljević, Kotor Baska, Kotor (1397. god.), vlastela Baskuća, kasnije: Raduničić, u Đuraševićima (Grbalj) Basor, Podgora (Pljevlja) i Topla, Herceg-Novi Basori, ogranak bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima Basta, Berane Bastaić, Cetinje Bastak, Župa Nikšićka; Ogranak Popovića iz Rijeke Crnojevića, pa se jedni preselili u Rijeku Crnojevića, pa jedni odavde u Crmnicu, a drugi u Kotor Bastas, i, (od riječi: Basat), od Berana su se preselili u Bosansku Krajinu Bast, i, Ulcinj 1356. god. Bastijan, i, Bar Basuoe, vidi: Basilio Basča, Baska (Kotor) u 14-15. v. Bataz, ie, Drobnjaci Bataković, Orah (Nikšić) (Prilog: Predrag Bataković
[email protected] ) Batala, lo, Kotor 1282. god. Batalić, Kotor Batdl, lo, Kotor 1282. god. Batiglavić, Kotor Batizić, ja, Pavino Polje (Drobnjak), ranije: Jovčetić Batilović, Nikšić i predio Lozne (Bijelo Polje) Batinić, ogranak Ugrenovića, od Nikšića su se preselili u Vrpolje (Trebinje); Plana na Stocu, usput, ogranak Miljanića od Jelovice (Gornji Banjani) Batistić, Donji Stoliv (Kotor), doselili su se iz Korčule (Dalmacija) Batković, Orah (Nikšić) (Napomena: Predrag Bataković nam je poslao poruku u kojoj tvrdi da umjesto Batkovića Orah (Nikšić) treba da stoji Bataković
[email protected] ) Batovo, Lukovo (Nikšić) Batrićević, i kao: Veljokrajanin, u Herakovićima (Velji Kraj), Cetinje. Od njih su u: Žanjev Dolu (Cuce), kao: Ljesar, Vulović, Gavrilović, Jovečki, a u Mircu, prema Grblju kao: Peraš, a jedni su se preselili u Srbiju; od Herceg-Novog odseljeni u Meku Grudu (Bileća) kao: Gaćina = Gaćinović a ranije kao: Sikimić; Bratićev Do u Zovinom Dolu (Cuce) i kao: Batrićević - Lukač; Carine (Nikšićka Župa), porijeklom iz Zovina Dola u Cucama Batrićevići, bratstvo na Carini Batrićevići, bratstvo u Veljem Kraju Batrićevići (Lukači), bratstvo koje je živjelo u selu Zovini Batrićevići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu Batrović, u Podgoricu došli iz Brčela (Crmnica), Nikšić Batura, Orah (Piva), ogranak Filipovića, od kojih su na Romaniji Baturani iz Pive (Crna Gora 6 kuća, Nedajno 1 kuća, Babići 1 kuća) doselili iz Drobnaka od Badnjara iz Tepaca; slava: sv. Tripun Baturanin, mala Crna Gora (na ušću Sušice u Taru), Babići i Nedajno (Piva), došli iz Preraca (Bileća), kao: Radanović (Badnjar), bili na Žabljaku-drobnjačkom Batuta, Paštrovići Baćanin,Pištignjat i Krug (Cuce), Cetinje, ranije: Mandić, odseljeni u Skalu (Valjevska Tamnava), kao: Baćić, drugi su preselili u Bačije (Sjenica), a od njih su u Radmiloviće (Gruža kragujevačka) Baćević, u Dabru (Hercegovina) ogranak Antović od Banjana (Nikšić) Baćer, Podgora i Kupelnik uz Skadarsko jezero Baćić, vidi: Baćanin Baćović, u Banjanima (Nikšić), grana Mulina, vidi: Klenčanin i Mulina
Baufamje, u Podgorici 1591. god. Baufača, Podgorica 1591. god. Bauk, u Nikšiću 1534. god., odatle jedni pređu u Hercegovinu (oko 1589. god.) kao: Bauc, srodnici tamošnjih Redžovića, ranije: Begović na Ravni Šulminac (Gacko) Bauk, bratstvo u Lastvi,u Boki Bauković, u Podgoricu došli iz Lješkopolja Bauc, vidi: Bauk Baucal, Gornje Crkvice (Piva), od njih su u Foči i Bijeljini (Bosna) Baucale iz Pive (G.Crkvice - Nikovići 4 kuće), starinci iz Pivske Župe; slava: sv. Djordjije Bacanović, u Vasojevićima ogranak Obradovića Backović, Stubica, Drenovštica i sela Pješivaca, potomci Radovana Bogdanova, od njih su u Podgorici, Straševini (Nikšić) i kod Valjeva i u Izmiru (Turska) Bacović, Pepići (Plav) Baculi (Baculji), bratstvo u Ćeklićima Baculjel, kao: Boanović = Grupšić = Tolić, u Staroj Crnoj Gori Bača, Podgorica Bačak, vidi Badžak (Badžaković) Bačarević, polovinom 18. v. sinovac Baja (Ivanovića - Nikolića = Pivljanina) iz Pive preselili se u Gružu Kragujevačku Bačarić, Srbine, Herceg-Novi Baček, Podgorica Bačevac, iz Bačevca (Rožaje), preselili su se u Matrovo (Tutin) Bačević, Pljevlja 1854. god. Baček, Podgorica Bačić, Kotor 1397. god.; Lastva (Tivat) 1443. god. Bačići, rod u selu Skeli u Valjevskoj Tamnavi Bačović, ogranak Kojića, od Kolašina, preselili u Gružu Kragujevačku Badž, a, Kotor Badžak, u Mačvi i kao: Bačak, porijeklom od Nikšića Badžaković, ogranak Grupkovića potomaka Bijelog Pavla Badžić, ogranak Rabrenovića. Iz Polja (Mojkovac) jedni su se preselili u Loznu (Bijelo Polje) i Novi Pazar Badžović, Slatina (Bjelopavlići), ogranak Grupkovića Baša, Kotor, početkom 15. v.; oko 1420. god. vlastela u Crmnici kasnije Balšić, a u Komanima kao: Radeč, pa preseljeni u Gađi i Građane (Rijeka Crnojevića) kao: Baša, od njih su u Tuđemilima (Bar); Podgorica Bašagić, ograqnak Suknovića u Pivi; kod Plava Bašagma, Kotor Bašanović, ranije: Vučinić u Piperima, porijeklom su iz Hercegovine, oko 1780. god. Odatle se jedni presele u Vraku (Skadar), pa od njih u Bijelo Polje i Kurilo (Zeta), u Podgoricu iz Bačuta; Od njih su i Mandić u Skadru i dalje u Albaniji; u Podgoricu iz Lješkopolja; Omara i Gril (Vraka) kao: Belaj, a u Lesku Puka, Piraru, Velipolju i Komar kao: Bašanović Bašić, kod Plava i varoši doselili sa Baše kod Lješa u Albaniji, pa ovdje jedni kao: Baša, ili Bašlić. Isto tako je i kod Gusinja, odatle jedni otiđu u Zoraniće (Bistrica bjelopoljska) kao: Baša; Sutomore (Bar), porijeklom su iz Stare Srbije; Perast (Kotor) i okolina HercegNovog; Cetinje; Podgorica; iz Pepića u Miruše i Dobrun, uz obalu Trebišnjice, doselili se iz Župe na Drini; Đedići (Cerovac ) - Trebinje, ogranak Drekalovića iz Kuča; iz Gruda (Tuzi) sišli u Podgoricu, pa jedni odselili u Skadar i Carigrad Baširević, Nikšić Bašković, Pljevlja (1911. god.) i Skić (Plav) 1912. god. u Zetu su prešli iz Draževine Bašović, Kuči, jedni odu u Botun i Kurilo (Zeta); Kopito (Njeguši), Cetinje, ranije: Penda i kao: Rašović = Bašović. Od njih su u Vlaškoj (Rumunija); u Podgorici iz Pipera; Kotor; Pošćenje (Žabljak), ogranak Abazovića iz grupe Omakalovića (Novljana); Boljanići (Pljevlja) Bašovići (Radovići), ogranak bratstva Penda u Kopitu Bašovići (Radovići), rod u Vlaškoj Baštić, Podgorica Baštrić, Nikšić
Baštrica, ogranak Jankovića iz Ceklina, preselili su se (u 15. v.) u Glavatičiće (Grbalj). Jedni u Grblju su iz Hercegovine Bašulević, kod Plava (1881. god.) vidi: Bašuljević Bašuljević, Bjelopavlići od Pešića jedni se preseliše u Kuče, pa u područni Zatrijebač i okolinu Plava i Berana Beara, Kotor; Risan; Budva Beatović, Nikšić Bević, Danilovgrad; Kotor Bevenj, a, -njić, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju kao: Bevs Bevenja, Pobori (Budva) i u Ulcinju, vidi: Bevenj Bevs, vidi: Bevenj Beg, Cetinje Begazić, Nikšić Beganija, e, Nikšić Beganović, srodnici Omeragićima, kod Plava doselili iz Brovine (Đakovica), porijeklom su iz Šalja (Albanija). Od njih su u Bihoru i Bistrici (Bijelo Polje), pa u Novi Pazar; Goleš (Pljevlja); Berane, doselili od Kolašina; Župa Nikšićka, iz Kuča; iz Podgrađa (Kuči), kao: Alicković i Beganović u području Bijelog Polja Begaš, vidi: Banjkanj Begez, i, Nikšić Begenešić, Podi, Topla i Srbina, Herceg-Novi Begić, Herceg-Novi, po nahočetu; Boždarevac (Šumadija) iz Crne Gore Beg, o, Klinci (Boka Kotorska) i Podgorica Begović, ogranak Mijovića (Kolovića) u Kučima. Od njih su odseljeni (17. v.) u Donju Sabatnu i Sipić (Lepenica) i Topolicu (južna Srbija) i jedni u Italiju; ogranak Brajovića u Kosiću i Kosovom Lugu (Danilovgrad). Od njih su ubilježeni 1912. god. u Ulcinju; Mahala (Zeta), jedni kao: Ajdarkučević, od njih Begović a drugi Agunović i Vranić; Danilovgrad; Rijeka Crnojevića, Radanovići i Kubasi Grbalj; Kotor, po nahočetu; Sipić (Lepetane), Boka Kotorska; Perast (Boka Kotorska); Cetinje; Lozna (Bijelo Polje). Rod su Jaćimovićima kao i Dizdarevićima, koji su kod Tutina i u Rožaju; Rasova i Zaton (Bijelo Polje), potomci su Jovan-bega. Od njih su u Turskoj i Novoj Varoši (Raška); Ogranak Vulovića (Novljana) u Bijeloj (Šavnik) i Nikšiću; Komani, (od bega Tomaša Stankova) grana Bandića; iz grupe Radulovića "Nikodelci"; Ravni Šušlijec (Gacko) iz Nikšića, drugi kao: Bauk i treći kao: Renović; Paštrovići, jedni su iz Stare Srbije (još u 7. v.), ranije: Ćuda. Vidi: Franović-Bosnić, a drugi iz Stare Crne Gore; Bijela i Đinovići, Herceg-Novi iz Trebinja; Spuž, Donja i Gornja Granica (Bjelopavlići), ogranak Vukovića, iz Hercegovine; Herceg-Novi; Podgorica; vidi: Bauk Begram, Herceg-Novi Beg, u, Kotor; Bar; Podgorica Bedov, Podgorica Beđi, i kao: Beći, u Dinoši (Kuči), ogranak Purovića Bezankius, vidi: Bizanti Bezar (Bezari = Bezarević), Ćukovo brdo, Skokuće i Ljutić (Pljevlja) pa u tu varoš Bezarević, Mataruge (Pljevlja) u gradu kao: Bezari i okolini, vidi: Bezar Bezari, vidi: Bezar Bezdan, Gorovići (Grbalj) Bezdanović, bratstvo u Komanima, doseljeni iz Čeva (1878. god.), porijeklom iz Male Banjske (Kosovo). Dijele se na: Jovanović, Pejović i Radonjić, od njih su u Prokuplju i Kuršumliji; u Podgorici iz Komana Bezijević, vac, Bezjova (Kuči), od njih su u: Ulcinju; Mašte i Ulotinu (Gornji Vasojevići) Bejat, o, Budva Bejataović, Berane; Bojka (Ulcinj) Bejetić, Bijelo Polje Bejtić, Bijelo Polje; srodnici Idrizovića iz Bijelog Polja u području bjelopoljske Bistrice, a jedni ogranak Adrovića iz grupe Đuraškovića Bekai, vidi: Banjkan Bekan, Nikšić Bekac, Lastva (Tivat) Bekez, Zlostup u Goliji i jedni u Nikšiću, porijeklom iz Bjelica (Cetinje)
Beko, Lepetić (Boka Kotorska) i okolina Herceg-Novog, porijeklom iz Zubaca (Trebinje) Beković, Bjelice (Cetinje) Bekonja, kasnije: Junčević (1687. god.) u Žljijebu (Boka Kotorska), oni su iz Ljubomira (Hercegovina); Kaluđerovići i Penezići (Pljevlja) Bekoca, Kaluđerovići i Penezići (Pljevlja) Bektešević (Milić) = Memčević, Banjkanji u Zatrijebaču, porijeklom od Milića iz Bjelica (Cetinje). Od njih su u Dolji (kao Bektešević) i Kruševu (Gusinje), gdje su im srodnici Lončarevići, jedni se preseliše u Dobe (Kruševac); Plav 1668. i 1900. god. Bekteševići u Gusinju, su od Banjkana iz Zatrijebča u Kučima čiji je predak Miloš tu naseljen iz Crnojevića Rijeke 1495 godine. Staro krsno ime Sv. Nikola. Miloš je dobio ime Bekteš i primio je islam, dok su se njegovi potomci prozvali Bekteševićima. Od Bekteševića su ogranci Kobilići, Mulići i Lončarevići. Svi su muslimani osim Lončarevića kojih ima i muslimana i pravoslavaca. Bekteš, i, Pljevlja 1863. god.; Iz Benjkanja (Zatrijebač), Kuči preselili u Gusinje. Vidi: Beljkanj Bekulj, i, Brajići (Budva) Bekun, Lastva Grbaljska, prešli (u 15. v.) iz Njeguša (Cetinje) Bekuni, rod u Lastvi u Boki Bela, Kotor 1334. god. Belabušić, Kotor Belavista, Prčanj (Boka Kotorska) Belavita, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom iz Italije Belada, Ugni (Brela), Cetinje; Nikšić Belade, bratstvo u Ugnima Belaj, vidi: Bašanović Belaković, Podgorica; Pješivci Belan, Prčanj i Tivat Belanđelo, Kotor, porijeklom iz Venecije (Italija) Belanović, Pješivci 1616. god.; Crmnica; Berane; Prčanj (Boka Kotorska); Vraka, Skadar kao: Marković = Belanović, potomci Ozrovi iz Čeva (Cetinje) Belačić, i kao: Bela, u Kotoru Belafus, sa, ša, Budva 1650. god., porijeklom iz Skadra (Albanija); Lepetane (Boka Kotorska) Belević, Šekularci na području Polimlja; Rudo Polje i Gusinje; Ogranak Petrušića, iz Struga (Žabljak), preselili se u Gajtan (južna Srbija) Belegija, Herakovići u Njegušima (Cetinje) Belegije, rod bratstva Popovića-Herakovića u selu Herakovićima Belez i Beleć = Belec = Beliče = Beleč, slično Beljčić, vlastela u Kotoru od 1124. god. pa nadalje; vidi: Belić i Belče Belec, Kotor; vidi: Belez Beli, Kotor; iz Narde (južna Italija) Belimirović, Zagarač, iz susjednih Bjelopavlića Beliki, Bar 1311. god. Beliograta, Mrčevo Polje (Podi), Grbalj 1334. god. Belić, Ulcinj u 14. v. i Baru, vlastela, i kao: Belče, slično Belic, -e; vidi: Belica Belioc, Bukovice (Rožaje) Belica, Kladi (Boka Kotorska), Kotorska vlastela, vidi: Belez i Belče Beliče, vidi: Belez i Belica Belkić, u Herceg-Novom, po majci Belmužević, Medun (Kuči) u 15. v. Belov, Perast (Boka Kotorska) Belović, ogranak Popovića - Lalića u Pipere i Podgoricu doselili iz Zete; Zalaz (Kotor) i Radovići (Tivat); Prčanj (Boka Kotorska); Kotor; Nikšić i kao: Mrvaljević Belobrković, iz Bijelog Polja preselili u Kopljare (Jasenica) Beloglav, o, i Beloglauvo, Kotorska vlastela 1331. god. Beloglauvo, vidi: Bjeloglav Belogradski, Kotor Beloica, iz Kuča preselili u Novi Pazar, vidi: Belojica Beloje, Muo (Kotor)
Belojević, ogranak Praščevića u Slatini (Bjelopavlići); ogranak Pavličića iz Bratonožića preselili u Podgoricu Belojek, Kotor Belojica, Kuči, ogranak Balevića iz Bratonožića. Od njih su Pavličić u Kaoni (Čačak), a kod Rožaja Pavlović (Čoček) i od kojih su: Ibrahilović Belois, i, Kotor 1330. god. Slično Bjeloš Beločanin, Trepča (Martinovići) - Gusinje 1485. god. Beloš, Perast (Boka Kotorska) 1552. god.; Kotor 1330. god. Beluči, Beline (Kotor) 1330. god. i dalje Beluš, Kotor Belce, Belić = Belus = Bielc, -e i Beloč, u (14. v.) u Baru i Ulcinju, vidi: Belez Belče = Beliče = Belica = Beleč i Beljić = Belić, slično Beljčić, vidi: Belez, kroz 12-14. v. u Crnogorskom Primorju i Boki Kotorskoj, većinom vlastela, u Ulcinju 14. v. kasnije Belic, -a = Belić Beljak = Beljan, Podgorica Beljević, Nikšić Beljinača, Mokanja (Komani) Beljkaš, Miokovci, Jugovo, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) iz područnih Krća Bembo, Kotor Bena, Kotor Bemati, Budva 1660. god. Benaka, Kotor 1335. god. Benac, Podgorica Bendal, el, Kotor Bender, rak, Podgorica Benderać, Nikšić Bendić, i, Perast (Boka Kotorska); Žin, Osoje i Zvijezd (Pljevlja) Ben, e, od Benediktus Kotor 1330. god. Beneš, Kotor u 15. v. Beneša, od Benediktus, slično Benešić, Kotor u 12. v. Benit, Crmnica (16. v.), kasnije Gvozdenović, vidi: Banić Benić, Berane, iz Crkvenice; Podgorica Benišić, vidi: Beneša Benković, Kotor Benović, Glavačići (Grbalj) u 16. v., iz Hercegovine; Kumbor (Boka Kotorska) Benofanoti i kao: Virđilio, Paštrovići Benrl, Kotor Benus, i, Herceg-Novi Benjkanj, Zatrijebač, Kuči, od Milića iz Bjelica (Cetinje), vidi: Bektašević Berandinov, Kotor Beranović, Beran Selo (Berane), odselili u Bosnu Beratović, Bar Beraš, Herceg-Novi Berašanin, Paštrovići 1546. god. Berber, Kotor Berberija, Podi, Herceg-Novi; i kao: Berberdžija Berberović, Kotor i Morinj, iz Hercegovine; Kostanjica, Herceg-Novi, oko 1687. god., doselili se iz Popova (Hercegovina), od njih su područni Đurići Berberdžija, vidi: Berberija Bergan, i, Bar; Donji Stoliv i Kotor (Boka Kotorska) Berger, Kotor i Herceg-Novi Bergulian, Prčanj (Boka Kotorska) i kao: Bergušan Bergušan, vidi: Bergulian Berdar, Paštrovići i kao: Brdar Berdović, ogranak Ugrenovića, ranije: Riđan kod Nikšića. Od njih su u Vrpolju (Hercegovina) Bereznitki, Budva Berek = Beren, Podostrog (Budva), ranije: Đurović iz Pipera. Od njih su u Čikagu, Njujorku i drugdje
Beren, vidi: Berek Beretin = Beretić, Trnjine u Cucama Beretine (Beretići), negdašnje bratstvo u Trnjinama Beri, doseljenici iz Beri (Albanija) u Draževinu (Lješkopolje). Od nih iseljeni i kao: Berić, pa su se jedni preko Primorja preselili u Bačku Beriat, Nikšić Berilaža, Dobretić i Velja Strana (Lješansko područje). Jedni se preseliše u Ponare i Donju Goricu (Zeta) Berilakov, Morinje, Herceg-Novi Berilon, Crnogorsko primorje Berisavljević (Rudović), u Žanjevici (Gatačka) površ jesu iz Riđana (Nikšić), porijeklom iz Beri (Albanija) Berislavić, Kotor 1390. god. Berić, vidi: Beri, Kotor, po nahočetu; Nikšić; vidi: Berović. Iseljeni iz Beri (Podgorica), u više krajeva, sa novim prezimenom Berić; Potomci rodonačelnika, više bratstava u Grudima (Tuzi), porijaklom iz Šalje (Malesija), jedni kasnije i kao: Prift; Dučići (Kuči), jedni kasnije i kao: Raković, pa jedni kao: Beriša odsele se u Nikšić, drugi u Batušu (Đakovica) Beriša, kod Đakovice (Batuša i dr.), Šalje i Kastrati, bratstvo pa pleme istočno od Skadarskog jezera, rod su sa Kučima, grana Mrnjačevića iz Kuča (Podgorica) Berišaj, Tuzi, vidi: Beriša Berišan = Beriško, Paštrovići i Budva Berišić, Grude i Gurac (Tuzi); Prijevor (Grbalj) 1437. god. u Gornji Milanovac potomci Tadije (pa jedni Tadić) iz Župe Nikšićke Beriško, vidi: Berišan Berk, i, Kotor; Herceg-Novi Berjaš, Đenaši, Velji Ostros (Primorska krajina) Berkanović, Herceg-Novi Berković, Neuzin (Banat), i kod Temišvara (Rumunija). Pripadaju grupi doseljenika od Siska, porijeklom iz Drobnjaka, zvani Durmitorac (Jan); u Podgorici iz Križanje (Kuči) Berkuljan, Nikšić Bernardinov, Kotor Berisalić, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Beriško, vidi: Barišanin Berničević, Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore Bern, o, Kotor Beonardi, Kotor Berović, Rerović (Ulcinj); vidi: Beri; Beri i Draževine pa u Podgoricu, porijeklom su iz Beri (Skadar), a tamo iz Krita (Grčka); Ogranak Ugrenovića, od Nikšića preseljeni u Vrpolje (Trebinje) Berovljanin, grana Nenada u Kučima, razgranati Bertan, potomci Kanjoša iz Paštrovića u Mišiće (Spič) Berulić, i kao: Puraš, u Plavu Berulov, Plav Berčić, Kotor Besalj, a, Bar Beselić, Hercegnovsko područje Besiga, vidi: Bistić Besković, Zaton (Bijelo Polje) Beskuća, Prevlaka (Boka Kotorska) 1167. god. i u 14. v. Beslem, e, Seljani (Piva), porijeklom iz Hercegovine Beslimović, Pljevlja 1905. god. Besničan, iz Besnika (Rožaj) u 19. v. preselili se u Novi Pazar Besperator, Nikšić Bestić, ča, Kotor 1330. god. iz porodice Bista Bestuović, hercegnovsko područje, iz Vrma (Korjenići), Trebinje Betan, Golubovići (Paštrovići) došli iz Mišića (Spič), Bar Betel, o, Kotor Beto, Kotor u 14. i 15. v.
Betović, Bojka (Donja Krajina) Betuzić, Ulcinj 1910. god. Beć, i, Štodra (Crnogorsko Primorje), uz Bojanu Bećaj = Bećović, iz Mataguži (Zeta) preselili u Dinoše (Tuzi). Srodni su Krasnićima i Purovićima Bećar, Nikšić Beći, vidi: Beđi Bećir, ranije: Đurović ili Bećirović i Podubličanin u Rajićevićima i Njegušima (Cetinje); u 16. v. iz Stare Crne Gore doselili u Trešnjicu i Kubase (Grbalj); Kotor
Bećiri, rod u Trešnjici (Boka) Bećiri (Bećirovići), ogranak bratstva Podublicana u Rajičevićima Bećiraga, Ulcinj 1887. god. Bećiragić, Kuči, odseljeni u Plav i Rožaje prozvaše se jedni Topalović i Ademović, pa jedni u Novi Pazar, Podgora (Rožaje). Bećiragići su Klimedi, pa i kao: Banjkanj Bećirović, u Rovcima i drugim mjestima, potomci su Nikšića; Gornja Bijela (Šavnik), ranije: Kljajić iz Nikšića; Gornja Morača; Cetinje; vidi: Bećir. Pečurice (Bar), rod su Ćubićima, Abazovićima i Barjamovićima u Krajini i Ulcinju; Spuž (Podgorica), doselili su se iz lješanskog podrulja; Bistrica, Kukulje i Pokrajci (Bijelo Polje); Kuči preselili u Rožaje Bećić, Piperi, grana Vukovića - Lazarevića; Bukovica (Pljevlja); Pljevlja 1882. god. Bećković, grana Draškovića, iz Rovaca; Kržanja (Kuči). Odatle odseljeni u Novi Pazar kao: Kržanja, jesu od Drekalovića Bećović, Kolašin; Lever Tara (Pljevlja); Rožaje 1891. god.; vidi: Bećaj; Sviba (Piperi); Donji Lješ (Podgorica); Bar Bećun, Prijevor (Budva) Beharović, Bar; Ulcinj 1894. god. Behlović, Pljevlja 1867. god. Behmeki, Boka Kotorska Behrami, Boka Kotorska Behrović, Plav, srodni su im Šimković i Kijac, porijeklom su iz Anadolije (Turska) Bec, i, Ulcinj 1867. god. Becić, Tuzi; Piperi; Podgorica Becović, Piperi Bečanović, Kuti, Župa Nikšićka, ranije: Spahić (1477. god.) iz plemena Nikšići; Crnci (Piperi) i Spuž (Podgorica) Bečević, iz Kolašina preselili u Knić (Šumadija) Bečić, selo Bečići u Velestovu (Cetinje), srodni su Vukotićima u Čevu; u Podgorici iz Čeva (Cetinje); gornji dio ranije ispod Bečićkog brijega (Bečići), Budva i oko varoši. Preci se doselili oko 1413. god. iz Zete. S tim prezimenom pojavljuju se i 1653. god. Od njih su u Donjem Selu (Crmnica); Dujevo (Crmnica) i kao: Tartun i Lukšić, kao i u Bečićima, a u Paštrovićima Stijepović i Dragović. Iz Bečića su i u Orahovici i Podima (Boka Kotorska), a jedni se odatle odselili u Trst, drugi u Rusiju. Iz Bečića su i u: Balabanima, Bašćanima, jedni pređoše u Vraku (Skadar), kao: Jočković, Mrgudović vidi: Ćorović u Vraki, od njih su Šunjević; Bijelo Polje (Zeta) kao: Bečić. Bliski su im Gracuni u Čelom Brdu (Rustovo), Paštrovići Bečko, Bečkov do u Prosenom dolu (Cuce), Cetinje Beš, vidi: Bešević Bešević, Piperi, ranije: Mrčarica; u Vasojevićima na Polici i kao: Beš, od nekog Beše, pa (u 18. v.) preselili se u Novi Pazar i Toplicu (južna Srbija), kao: Bešević 1882. god.; Podgorica Beširović, Ozrinići (Nikšić) Bešić, Bjelopavlići, oni su od Pešikana iz Cuca (Cetinje), vidi: Pešikan; ogranak Božovića u Piperima; Kuči, preselili su se u Donja Sela (Vasojevići) Bešići (Pešikani), bratstvo u Bjelopavlićima Bešković, Plužine, Piva; Kotor; Plav i kao: Drešković 1890. god.; Gusinje, doselili se sa Meduna (Kuči) Bešlić, Ćafe (Lužnica), Komani, Podgorici i u Lješanskom području; Žabljak na Skadarskom jezeru; u Momišićima, Karabežu i Kruševcu u Zeti i Podgorici srodnici su Osmanagića, starinom iz Bajica (Cetinje)
Bešlići, negdašnji stanovnici sela Ćafe Bešović, Podgorica; Seoštica (Bratonožići) Bešpašević, Bijelo Polje Bialović, Sasovići (Boka Kotorska) Biaško, Kotor Bibalić, ogranak Perazića u Podgorici Bibezić, srodnici Perazićima u Crmnici, porijeklom ispod Sokala, obronaka Prokletija. Od njih su u Zeti, drugi u Godinju i Bukovici (Crmnica), a treći u Podgorici, pa odatle u Tuđemile (Bar). Istorodni sa njima i u Paštrovićima Biberanis, 1282. god. u Brskovu (Mojkovac) Biberčić, Nikšić Bibić, Ledine (Kuči), odatle se preseliše u Radetinu i Detnje (Rožaje); Nikšić; Mirac (Grbalj) 1431. god.; Kotor Bibidžić, Nikšić Bibuljica, Nikšić Bivoličić, kasnije Bolica i Buća u Kotoru; Grbalj Bigan, Mojdež i Ušćepan, Boka Kotorska; Tuđemili, Bar Bigia, o Bizia, cio, grana Buća (u 15. v.) u Boki Kotorskoj i kao: Bučia De Bučio 1436. god. Bigović, Cuce (Cetinje), ogranak Lazovića, porijeklom su iz Kuča. Od njih su u: Nikšiću, Nikšićkom Prekovođu, Risnu, Đenovićima i peraškim naseljima (Boka Kotorska), HercegNovom, Topličkim naseljima (južna Srbija) Bigovići (Lakovići), bratstvo u Trnjinama
Bigovići, rod u Nikšiću Bigovići, rod na Zelenici (Boka) Bigovići, u Srbiji Biguria, grana Buća (u 15. v.) ogranak Bučia, vidi: Bigia Bielić, Škaljari, Boka Kotorska Bielović, Sasovići (Boka Kotorska) Bielođerović, Risan Biza, vidi: Bigia Bizant, i, u 14. i 15. v. u Kotoru, u Baru još 1028. god. Bizanti, vidi: Bizant Bizia, cio, grana Buća, vidi: Birča i Bigma-Bigia Bizić, Crnogorsko Primorje Bijanko, Kotor Bijačić, Bar Bijedalinović, Kotor, po nahočetu Bijedić, ogranak Korjenića (Brankovića) u Korjenićima (Podgori), kao: Branković i Korjenić; Meljaku (Pljevlja); Nudo (Grahovo), Nikšić, ogranak Kovačevića, pa u Žabljak uz Taru, dalje niz Drinu, dolinu Lima, Bijedićima kod Bijelog Polja; Nikšić i Župa Nikšićka; Korjenići, Herceg-Novi, jedi su preselili u Mostar; Mataruge i Obarde (Pljevlja)starinci, zatim se prozvali Obrenić, Kartal, Šarac i Gačević Bijeli, Gradina (Bjelopavlići) Bijelić, Vinići i Glizice (Bjelopavlići). Od njih su se preselili u Boku Kotorsku; Martinići (Bjelopavlići). Odatle preseliše se u Peć (Metohija) i Adice kod Bečeja, i kao: Čiplić; Ulcinj, vlastela u 14. v.; Uskoci (Žabljak), porijeklom iz Bjelopavlića; Trnjine u Cucama (Cetinje); Rubeža (Nikšić) od Radulovića iz grane Nikšića. Od njih su u Previšu (Žabljak); Šumani i Podgora (Pljevlja), ranije: Korjenić, kasnije Gačević u Matarugama i Obardama (po babi Gača), Pljevlja; iz Trnjina (Cuce), odsele se preko Peći u Elemir i Novi Bečej (Banat), kasnije kao: Mihailović; Budva; Herceg-Novi; Kruševice i Šćepoševići, Herceg-Novi. Porijeklom iz Brivira (Dalmacija); Lepetići (Boka Kotorska) iz Sutorine, Herceg-Novi; Perast i Škaljari (Boka Kotorska) u 17. v.; u Morači (Kolašin), od Tripkovića, a od njih su u Degramenu (Kosanjica), Srbija Bijelić, ljić, Igalo, Herceg-Novi Bijelići, negdašnje bratstvo u Trnjinama Bijelica, Kotor Bijelović, Bijelovići u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Metohije, najsrodniji sa Miljanićima
i Mrkajićima. Od njih su u Mačagaj (Čeko), Argentina; Herakovići u Njegušima (Cetinje); Gornja Morača; Sasovići (Boka Kotorska). Oko 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Kruševice, Herceg-Novi. Doselili se (oko 1694. god.) iz Tvrdoša. Od njih su u Mačagaj (Čepo), Argentina Bijelovići, dio bratstva Popovića- Herakovića u Njegušima Bijeljić, Bijeljići (Boka Kotorska); Gusinje; vidi: Bijelić Bijorac, iseljenici iz Biora (Bihora), Bijelo Polje, od njih su odseljeni u: Gusinje, Belu Stenu i Kamenare (Gornji Ibar), Cvetojeviće i Korićane (Lepenica) i Kosovac u Srbiji, kao i više drugih mjesta Bijorčević, odseljeni iz Bihora (Bijelo Polje) u Vrbicu (Jasenica) u Srbiji Bikić, Dobrota (Kotor); Berane; Bioča i Lozna (Bijelo Polje) Bikov, Milati (Podgorica) u 19. v. Biladinović, vidi: Bjeladinović Bilać, Kubasi (još prije 14. v.) i Bigovo (Tivat) Bilalčić, Ulcinj 1900. god. Bilanić, Žanjev Do u Njegušima (Cetinje) 1335. god.; u Kotoru Bilafer, i, Morinj i Lepetane (Boka Kotorska) Bilačar, vidi: Biljačar Bilec, e, Mala Gorana (Ulcinj) Bilil, i, Kubasi (Tivat) Bilisko, Kotor Bilić, ranije: Marić, ogranak Radovići, iz Pive odselili kod Han Pijeska (Romanija); Mikulići (Bar); Kotor; Perast i Kumbor (Boka Kotorska); Podbežje (Konjic) ranije: Crnogorac iz Mostara porijeklom iz Crne Gore Biličić, Kotor 1678. god. i Paštrovići Biliško, Perast i Kotor Bilolović, Suvodol (Raje) Bilofer, kod Risna (Boka Kotorska) Bilušić, Dobrota ( Kotor) Biljalji, Ulcinj Biljan, i, Herceg-Novi Biljanović, Crmnica; vidi: Biljanovski Biljanovski, Nikšić i Crmnica, doseljenici iz Makedonije; vidi: Biljanović Biljačar = Bilačar, sjeverna Crna Gora. Preselili se u centralnu Bosnu (od rijeći Biljač i od Tkača pokrivača Biljasci), i u drugim krajevima Biljenović, Cetinje Biljurić i kao: Vukorenović, u Bratonožićima: Klopotu i Brskutu; Kupusci (Kuči). Od njih su u Boki Kotorskoj kao: Primojević i u Vasojevićima: Mašte i gornje Polimlje kao: Vukoretović Binda, Kotor Bindović = Bindolić, grana Bolica (u 15. v.) u Kotoru Bindovič, lič, grana Bolica u Boki Kotorskoj Bindolić, vidi: Bindović Bink, Perast Bioković, Kotor 1475. god. Biomužević, Luštica (Boka Kotorska) Biomužović, Medun (Kuči) 1457. god. Biorac, preselili se iz Biora (Bihora), Bijelo Polje u Koštuniće (Takovo), Šumadija. Drugi u Korićane (Lepenica), Srbija. Treći u Borač (Gruža Kragujevačka). Četvrti u Kusovac (Gruža Kragujevačka) i kao: Simićević. Peti u Kusovcu kao: Vuković, prije su živjeli u Radmilovcima; Podgorica Bioćanin, iseljeni iz Bioča, Kuči. Jedni i kao: Beočanin odatle u Sandžak, pa od njih kod Valjeva i Donji Srijem Birimac, Pljevlja 1869. god. Birićeli, Kotor Birov, (Mitrović), Bezjova (Kuči). Od njih su u Vasojevićima Birulić, Plav Birča, vidi: Bizia
Birčanin, Mačva i Suvodanja, doseljenici sa Birča (Donje Dubočke), Nikšić Bis, i, Gornji Bihor (Bijelo Polje) Bisa, de = Biče, genitiv od Bisi (u 13. v.) u Kotoru Bisać, Budezi u Zatrijebaču (Kuči) Bisaka, ča i Bisiga, Kotor 1221. god.; vidi: Bisiga i Bisača Bisant = Bisanti = De Besante, tis i Besantić, Boka Kotorska 13 - 16. v. Bisantis, vidi: Bisant Bisać (Pisać), kasnije Perkočević, Burza (Zatrijebač) - Kuči Bisača, vidi: Bisant Bisekić, Bijelo Polje Biselj, i, Goce, Herceg-Novi Bisenijić, iz Bijelog Polja preselili se u Drače (Lepenica) 17. v. Biserčić, Herceg-Novi, po nahočetu; Crmnica i kao: Stojanović pa od njih u Jugovićevo, Herceg-Novi. Odatle jedni u Nikšić i drugi kao: Biserčić na ostrvo Pag, treći u Konjin i Piskavice (Banja Luka). Iz Crmnice u Dubicu (Kuršumlija) i drugi pod planinu Goč Bisgo, Lozna (Bijeo Polje) Bisiga, vidi: Bisaka i Bisant Bisić, Nikšić, ogranak Ibričevića, koji su doselili iz Zatrijebača (Kuči) Biskoti, Kotor 1460. god. Biskup, Bogdašići (Boka Kotorska). Oni su iz Stare Crne Gore Biskupija, Prčanj (Boka Kotorska) Biskupić, Građani (Rijeka Crnojevića) Biskupović, Kotor Bislec, Gorana (Ulcinj) Bismiljak, ci, Zaostro (Berane) iz Bratonožića Bisata, e, i, kao: Bistetić 1351. god. i kao: Bisti i Biste-Primut (14 - 15. v.) Kotor Bista, u Kotoru i Biste i Bistetić Bisoti, Kotor Biste = Primut vidi: Bista i Bisant Bistetić, vidi: Bista Bistetić (Primuti), u Kotoru u 14. v. Bisti, vidi: Bista, u Kotoru 14. v. Bističić, Paštrovići 1678. god. Bistić, Herceg-Novi, po nahočetu; i kao: Bitić Bitidosi, Zatrijebač (Kuči) 1416. god. Bitić, vidi: Bistić Bitović, Bar Bitrov, Bar Bitrović, Bar Bić, Sutomore (Bar) Biturić, Herceg-Novi, po nahočetu Bius = Biusa, Kotor 1330. god. Bihor, Godinje (Bijelo Polje) 1583. god. Bihorac = Biorac = Bijorac i Bihorc, iz Bihora (Bijelo Polje) oni koji su preselili u Novi Pazar; Pačariz i Barča (Gruža Kragujevačka), doseljeni iz Bihora (Bijelo Polje) Bici, Bar 1610. god. Bicio, Bar 17. v. Bicić, Gusinje Bidžan, Pljevlja 1889. god. Biša, Kotor 1385. god. Biš, i = Bit, Kravari (Donja Krajina); Kotor 1398. god. Biševac, Kuči, ogranak Čuljkovića koji su se preselili u Biševo, pa u Novi Pazar kao: Đozović, drugi u Godovo (Rožaje) kao: Džajović Bišević, u Kučima kao: Milićević; Vladimir (Ulcinj) Bišiga, vidi: Bisić Bišot, i = Biskot, Kotor (u 15. v. a u 16. v.) kao: Besantić Bišta, Kotor 1350. god. Bišteljić, u Podgoricu iz Bratonožića Bištetić, u Kotoru 1351. god.
Bišćan, Podgorica Bišćanin, vidi: Stanišić , u Balabanima (Zeta) Bjeganović, Plav Bjeković, u Garevu (Gatačko Polje), ogranak Damjančevića sa Krsca (Golija), Nikšić i Šumani (Pljevlja) Bjeladin Humac, predak bratstva Humaca Bjeladinović, Riđani (Nikšić) i kao: Biladinović 1438. god. u Kučima, Cetinju (19. v.), Risnu i Kotoru, porijeklom su ispod Huma (Uma) Hotskog (Tuzi). U Kučima i nekim mjestima i kao: Humc = Humac i Umce; u Morinju, Herceg-Novi kao: Biladinović 1438. god.; ogranak Višnjića (Golija), Nikšić. Vidi: Đaja i Višnjić, Topla, Herceg-Novi Bjeladinovići, rod u Kotoru i u Risnu (Boka) Bjelak, u Paštrovićima i kao: Belak, Blelak Bjelaković, Samobor i okolina (Gacko). Oni su ogranak Slijepčevića, (Filipović) Balandžića, iz grupe Branilovića prešli u Pivu Bjelakovići iz Pive (Hercegove Strane 4 kuće), potiču iz Gacka od Slijepčevića; slava: sv. Jovan Bjelan, i, Njeguši (Cetinje); Budva 1683. god. Bjelan (Bjelo), predak bjelickih bratstava Dubljana i Predišana Bjelanović Donja Ržanica (Berane); Velika (Plav) i područno Murino. Doselili se iz Trepača (Berane), a porijeklom su od Vojinovića sa Čeva, a starinom iz Metohije; Čevo (Cetinje) i od njih su: Marković u Vraki (Skadar), od kojih su u Buronjama (Podgorica), jedni i kao: Vojinović, i Balabanima (Zeta); u Kotoru; Komani (Podgorica) iz grane Radulovića; kao: Bjeladinović kod Risna; Tivat, Trepča (Andrijevica), ogranak Vojinovića. Od njih su u: Velikoj (Plav), Beranima, Jagoču u Bihoru (Bijelo Polje) Bjeletić, Trebjesa (Nikšić), od njih su u: Crkvici (Oputne Rudine), Preraci i Humu (Bileća) Bjelilović, ogranak Sandića, ranije: Dakić u Maloj Crnoj Gori (Pusto Ostrvo), na ušću Sušice u Taru Bjelvač, Velika (Plav) 1485. god. Bjelić, Zalaz u Njegušima (Cetinje) 1431. god.; u Moraču došli iz Bratonožića Bjelica, u Prediše (Ćeklići), Cetinje, doseljenici iz Čarađa (Gacko), srodnici Orlovića. Od njih su u Mikulićima (Bar) od 1742. god. kao: Ćeklić, jedni u Metkovićima (Dalmacija); Petrovac (Lastva) na Moru, Buljarica, Glušice i Golubovići (Paštrovići) 1785. god. jesu iz Bjelica (Cetinje); Prijevor, Vranovina (Boka Kotorska) jedni i kao: Kovač, Mrkovi i Klinci (Tivat), jesu od Milića, bjeličkih; u Žabljak na Skadarskom jezeru (potomci Jovana) došli iz Goliša (Vraka), Skadar, porijeklom od Abramovića iz Bjelica (Cetinje); Borete i Poboru (Budva) i kao: Milić - Bjelica jesu iz Bjelica (Cetinje), od njih su u Carigradu (Turska); Donji Banjani i Vrbise (Oputne Rudine) jesu iz Bjelica (Cetinje). Od njih u: Bileći, Bogdašićima (Bileća), pa jedni u Krstac i Srijede (Nikšić), selima: Trebjesinu, Meči (Čantrovini), Potok prisoju, kod Dabra i Stoca (Hercegovina); kao: Bjelica, Pejanović kasnije: Dobranić (od Peja) a od njegova brata Živka su Bjelica, a u Kubatovinu, takođe u Dabarskom polju kao: Novaković, ranije: Abramović, a od 1834. god. kao: Pejović, a u područnom Potkubašu kao: Šutić i Andrić, a stolačkim Blacama (od 1878) kao: Živaljević. Svi su iz Prediša i okoline u Bjelicama (Cetinje); u Nevesinju jedni bjelički su i kao: Pešikan, a u Hadžićima (Sarajevo) kao: Krsmanović, a u Tasovčiću (Čapljina) iz Duba (Bjelice) kao: Popović-Bjelica, do 1851. god. kao: Milić. Od njih su u Beogradu; iz Prediša (Bjelice) su u Ćesimu (Konjic) i Visokom (Bosna) Andrić, pa Bjelica; Pobrežje (Nevesinje), jesu Bjelica iz Crne Gore; u Montani (Sjedinjenim Američkim Državama) od 1909. god. Bjelica iz Bjelica (Cetinje); u Nikšiću i područnom Jasikovcu, kao i Baru jesu iz Bjelica (Cetinje); od njih su u Jevcu (moravički kraj), Srbija, a Jovinim livadama (Prokuplje), jesu iz Oputne Rudine (Nikšić), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Lonjini (Ljubovija) i niz Drinu kao: Bjelica i Bjelica-Savić, iz Pive; a tamo iz Stare Crne Gore. Od njih su u nekim mjestima Mačve, Podrinja i po bivšoj Jugoslaviji; od njih su kao: Bjeličić na Zlatiboru, pa u Uvac, Sirogojno (jedan kao: Bjelica - Bjeličić); u Durakovićima, na obroncima Jahorine kao: Bjelica i Duraković, iz Crne Gore. Od njih su u Sarajevu i drugdje. Polovinom 19. v. iz Crne Gore u Zabrđe (Glavice) i Crnetinu (Sarajevo) i oni u Stanojevićima, podno Trebevića kao: Bjelica, a u Jakši Do (Ponor) - Pale Bjelica, iz Korita (Bileća), grana Bjelica; u Trnovu (Bosna) kao: Trgovčić, ogranak Bjelica (Cetinje) srodni Orlovićima i u Metkovićima Bjelica, bratstvo sa Ništica iz Golije, opština Nikšić, porijeklom je iz Prediša od bratstva
Abramovića i to od braće Joka Vukova i Jova Vukova Abramovića. U Goliju doselili 1925. godine bježeći zbog ubistva koje su počinili u Bjelicama. Danas imaju 25 kuća u Goliji, Nikšiću, Vrbasu, Novom Sadu, Beogradu, Smederevskoj Palanci, Kraljevu, Kanadi i Zagrebu (prilog poslao: Radislav Bjelica
[email protected] ) Bjelica (Milić), bratstvo u Sotonićima Bjelice Vlasi, prvi pomen Bjelica 1430g Bjeliš, Paštrovići, polovinom 18. v. Bjelišić, ogranak Tadića u Pivi Bjelmužević, na Medunu (Kuči) 1457. god. Bjelovitić, Prevlaka (Tivat) Bjelović, Herceg-Novi; Nikšić Bjelovuk, Sutivan i Potkrajci (Bijelo Polje) Bjelobrk, ci, Herceg-Novi; Bjelobrkovići (Kotor), odatle jedni u Donji Kolašin - Bijela Gora (Raška), jedni odatle u Guču i Dragačevo (Srbija), i kao: Grujičić, a drugi kao: Stanković u Guči Bjelobrković, Lajkovići (Zeta), ogranak Raškovića. Od njih su u Botunu (Boka Kotorska) Bjeloglav, Grbalj 1392. god. Bjeloglavić, Vranovina, Glibaći i Meštrovac (Pljevlja) Bjelogrlić, Ćeklići (Cetinje), ogranak Ilića, grana Kaluđerovića iz Ćeklića (Cetinje); Od njih su u: Slivnicu i Zagradinje (Trebinje), pa kod Gacka, jedni kao: Pamučina i Ćukil; jedni su u Hercegovini ogranak Miljanića iz Banjana Bjelogrlović kasnije Mišković, u Krusima (Podgorica) Bjeloje, predak bratstva Vuksanovića Bjelojević, Doljani (Kuči); ogranci Paličića i Prašćevića; Pržišta (Mojkovac), rod Adžakovića Bjelopavlić, Rijeka Crnojevića, porijeklom su iz Bjelopavlića; Loznica (Bijelo Polje), doselili iz Bjelopavlića; Podi, Herceg-Novi 1700. god.; Kotor, oko 1500. god. doselili su iz Bjelopavlića, ogranak Radosalića; kao: Mihailović u Temniću i Milutkovcu (Šumadija), porijeklom iz Bjelopavlića Bjelopoljac, Goraše i Jasence, jedni i drugi u Lisice (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom od Bijelog Polja; Nikšić Bjeloša, vidi: Bjeloš, -a Bjeloš, vić, područje Cetinja, prvi put se pominju 1489. god. pa dalje i kao prezime, ali već tada i kao: Bjelošević na tome području, iz Bijelog Polja (Zeta). Kao: Bjeloš se pominju 1614. god. i 1715. god. Navode da su doselili iz Grla (Zeta); od njih su u Kotoru, drugi su u Kovačima (Tivat), iz Bjeloša (Cetinje); kao: Bjeloš doselili su se u Berane, iz Trebinja (Hercegovina); Paštrović i kao: Bjeloša Bjeloš (Bjelošević),Vuk (Vuko)Jovanov,knez, predak Bjeloševića Bjeloši, rod u selu Kovacima u Boki Bjelošević (Bjeloševići), bratstvo u Cetinjskom Plemenu Bjelošević, vidi: Bjeloš Bjeloševići, bratstvo u Cetinj. Plemenu Bjelišić, Kotor Bjeljak, i kao: Bjeljac, Slavonine (Paštrovići), vidi: Blelak Bjeljac, vidi: Bjeljak Bjeljina, Njeguši (Cetinje) Bjeljine, dio bratstva Popovića-Herakovića u Njegušima Bješka, Paštrovići 1762. god. Blagović, Podgorica; ogranak Maraša u Donjoj Zeti Blagojević, Gr hovo (Nikšić), pa 1694. god. prešli u Krivošije; od Nevesinja (Hercegovina) u 16. v. preselili se u Lokavice i Izgore (Gacko), pa u Pivu, jedni odatle: Masnicu i Crnugoviće (Pljevlja), Pavino Polje (Bijelo Polje), Žabare (Jasenica), Srbija, Cerovo (17. v.), Rađevina, od kojih su: Đurović, Jakšić, Vučetić, Srdanović i Kosanović. Njihovi srodnici: Marković u Izgorima (Gacko), Aleksić (ogranak Damjanovića) u Malinskom (Uskocima), Žabljak, pa u Blagojevski šor i Velika Sukobina (Kragujevačka); Njihovi su ogranci B: Đurđević, Paunović, Panić i Dimitrijević koji su se iselili iz Pive, od njih su u: Tabanovcu Kolubarskom i dolini potoka Kanac u selu Todorov Do, jesu iz Pješivaca, Cerovu i Rađevini (Valjevo), Šipačnu, Nikšić, pa od Foče u okolinu Prokuplja, u Metohiji, Godež
(Užička Crna Gora) i kao: Radnić; Iz Pješivaca preselili se u Tabanovac (Kolubara), Srbija; Barajevo i Glumčevo Brdo (Šumadija), ogranak Topalovića (Vasiljevića) porijklom od Nikšića (Crna Gora); Iz Bjelopavlića preselili se u Ratare i Begaljicu u Šumadiju; Tomaševo (Pavino Polje), Bijelo Polje (1878. god.) došli iz Pive. Jedni su odatle preselili u Žabare (Jasenica); Masnice i Crnugovići (Pljevlja); Kod Herceg-Novog Blagojevići iz Pive (Bukovac 56 kuća, G.Brezna 6 kuća, D.Rudinice 2 kuće), potiču iz Gacka ; slava: sv. Djordjije Bladenović = Mladenović, Paštrovići, ogranak Blizikuća Blažević, Herceg-Novi u 16. v.; Kumbor (Boka Kotorska); Podgorica; Podbišće (Mojkovac), porijeklom iz Hrvatske Blažisić, vidi: Blažić Blažić, sić, Prčanj (Boka Kotorska); u Piperima, kao: Blažić - Todić Blažius, vidi: Blasius Blažović, Podgorica Blasić, vidi: Blažić Blasius, žius, Boka Kotorska u 1220. god. Blasnus, Kotor 1220. god. Blatnik, Podgorica Blašković, Herceg-Novi Blezinger, Kotor Bleković, Šobajići (Bjelopavlići) Blelak = Belak = Bjeljak, Paštrovići 1690. god. Bleloš, Paštrovići 1720. god. Blesik, Budva Blečić, Piva i Nikšić iz grupe Branilovića, od njih su Vuković; Kotor Blečići iz Pive (Seljani 24 kuće, starosjedioci; slava: sv. Jovan Bližikuća, u Dubrovniku iz Paštrovića Bližnjanin, Blizna (Piperi), kasnije: Lazarević, Popović i Ivančević, porijeklom iz Lutova (Bratonožići) Blizikić, Blizikuća (Paštrovići) kao: Bladenović 1423. god. Oko 1395. god. doselili se iz Blizikuća (Kotor), a ondje iz Hercegovine, pa jedni kao: Ljubiša, a jedni kasnije kao: Blizikuća Blizikuća, vidi: Blizikić Blin, Podgorica Blinist, Kolomca (Ulcinj) Blist, Kolomza (Ulcinj) Bliur, Velje Selo (Bar) Bljelogrlić (Bjelogrlić), ogranak Kaluđerovića iz Bjelica (Cetinje). Odselili se kod Foče, uz Drinu, odande u Baljke (Bileća) i na lijevu obalu Trebišnjice, pa su jedni kao: Drinjak i Drinjac Boan, Bjelice (Cetinje), vidi: Bobanić Boanović, Cuce i Ćeklići (Cetinje) 1396. god. vidi: Baculjel u Ćeklićima, kad se označavaju i kao: Drobnjak Boara, Herceg-Novi Bob = Bobial, -ević, ogranak Reževića u Paštrovićima Bobajić, Pavino Polje (Bijelo Polje) Bobalić, Pavino Polje (Bijelo Polje) Bobalović, iz Skadra (Albanija) doselili u Bar Bobaljević, Boka Kotorska 1385. god. Bobaljić, podanici Balšića, oko 1385. god. Boban, Kotor 1385. god. i 1441. god.; u Podgorici i kao: Bubanić; Ledenice uz planinu Grebenik iz Banjana (Nikšić) Bobanić, Kotor 1439. god. jedni i kao: Boan Bobaska, Herceg-Novi Bobek, Kotor Bobiević, vidi: Bob Bobić, u Podgorici ogranak Maraša u Zeti Bobičić, Golubovci (Zeta); Gradac Bobičića (Bjelopavlići), gdje su ogranak Radonjića, iz grupe Mitrovića, vidi: Vučkačić
Boblasojević, u Zeti iz Turske Bobovac, Bobovo (Pljevlja); Nikšić; Risan Bobot, Primorska krajina Bobal, i, Kotor 1227. god. Bobaska, kod Herceg-Novog Bovan, Podgorica Bog, a, Amali (Ulcinj) Bogavac, Pješivci (u 15. v.) iselili se u razna područja; Zaostro i Veliđa (Berane). Doselili su se iz Bogutova Dola (Rovca). Od njih su u: Žari, Matovina, Podbišću, uz Taru; Bio (Bijelo Polje); Bor u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), od ovih su Pačariz i drugi; Kotor Bogavče = Bogavčić (Bogačević), u Boki Kotorskoj (oko 1371. god.) porijeklom iz Stare Crne Gore Bogavčić, Potkraj (Bjelopavlići); Paštrovići 1399. god.; vidi: Bogavče Bogaj, Oblik (Ulcinj); Tuzi Bogajić, Đurička Rijeka (Plav) Boganj, Zagarač (15. v.) - Danilovgrad Bogasić, u Kotoru 1357. god. Bogatel, i, a, Budva; Kotor Bogdan Punošević, predak bratstva Bogdanovica Bogdan, Herceg-Novi; Kotor; Nikšić Bogdanović, Dub u Bjelicama (Cetinje), ogranak Vukčevića; u Podgorici 1420. god.; Kopito (Cetinje), ogranak Punoševića iz Njeguša (Cetinje) 1456. god. Od njih su na Mircu (Cetinje); u Bjelopavlićima; Buljarica (Paštrovići); Drobnjaci, porijeklom od planine Njegoš (Banjani) 1439. god. Od njih su u: Prenćane i Bobovo (Pljevlja), doselio se je Perun i otuda područni Peruničić; Grlje (Zeta) 1513. god. Morača, ogranak Glabara, porijeklom su iz Lješanskog područja, od kojih su u Golubovcima (Zeta), kao i kod Bijelog Polja; Piva, ogranak Maničevića, grana Branilovića i jedni se odselili u Zajaču (Jadar) i kod Valjeva (Srbija); Dupilo (Crmnica); Bogdašići (u 13. v.) - Boka Kotorska; Carine (Župa Nikšićka), od njih su u Srbiji; Loznica (Mačva), ogranak Jovanovića iz Ćeklića (Cetinje); Bar; kod Herceg-Novog, doselili se iz Gacka (Hercegovina), 1692. god.; Kotor 1400. god. porijeklom iz Podgorice; Topla, Herceg-Novi 1692. god.; Radovanići (Tivat); Budva; Nikšić, porijeklom od Mostara; Smokvice u Ljubotinju (Cetinje). Jedni su preselili (16. v.) u Bijelo Polje (Zeta); u Crmnici; Bogdanovići i Tamnik u Ljuboviću (Srbija), doselili se iz Drobnjaka; porijeklom iz Komiža (ostrvo) - Vis; Petrovo Selo (dolina Kosavice) na Miroč planini, doseljenici iz Njeguša (Cetinje). Bogdanović ogranak Mandića u Dulićima (Gacko), porijeklom iz Miruša (Nikšić) Bogdanović (Ćorović), bratstvo u Mircu Bogdanovići, bratstvo u Njegušima Bogdanovići iz Pive (Pišče 14 kuća), starosjedioci iz Plužina; slava: sv. Jovan Bogdanovići (Milici), bratstvo u Rešni Bogdanovići (Njegusevići), bratstvo u Trnovu Bogdanovići (Punoševići), kneževski rod u Njegušima Bogdaš, Kotor Bogdašić, Banjani i Oputne Rudine (Nikšić); Cetinje; Vrmac (Kotor) 1428. god.; Bogdašići (Boka Kotorska) Bogetić, Pješivci (u 15. v.); od njih su u Gorovićima, Ljuštici i Mrkovima (Tivat) i kao: Liješević, porijeklom iz sela Bogetića (Pješivci); Herceg-Novi; Bučica (Bjelopavlići); Zagarač (Danilovgrad), od njih su: Vuksanović, Dragović, Mihailović, Radovanović i Srdanović u raznim mjestima Bogeč, Maine (Budva) 1585. god. Bogzić, Ulcinj 1910. god. Boginja, u Kotoru iz Malonšića (Podgorica) Bogić, Bogići u Šestanima - Primorska (jezerska) Krajina; Podgorica i Herceg-Novi. Kasnije: Stratimirović i Strašimirović - Stratinović. Iseljeni u Kulpin (Bačka); Kotor 1429. god. Bogićević, potomci Bogićevi u Morači (Kolašin), grana Mrnjačevića; Bogićevići (Bjelopavlići) i Danilovgradu. Od njih su u Novom Sadu (Vrnjačka Banja); Kralje (Andrijevica); Nikšić i područne Viluse 1487. god.; Dobrsko Selo (Cetinje); Kovricani (Kovač), Grbalj; Bogićevići i Slatina (Bjelopavlići), potomci Kalimana Petrušinova. Od njih
ima u: Golubovcima (Zeta), Valjevu, Svetozarevu, Kruševcu, Prištini, Loznici i još nekim mjestima; ogranak Srbljanovića iz grupe Novljana, od njih su u: Kučima i kao: Krkić i odatle se preselili u Popučke i Kruševo (Bijelo Polje) kao: Krkić = Bogićević; Ogranak Vojvodića (u 18. v.) preselili od Cetinja u Krstac (Donje Dragačevo), Srbija jedni kao: Tijanić a drugi Milovančević; Kotor; Bar; Kotor 1487. god., Klupci i Loznica ogranak Samardžića iz Podgorice Bogisavljević, ogranak Srbljanovića iz grupe Novljana, naseljeni u Drobnjaku, pa se odande preselili u Kuče Bogišić, Riđani (Nikšić) 1431. god. odatle su se preselili u Cuce (Ržani Do), Cetinje i Kotor (1441. god.); Pješivci i Zeta (1459. god.) i u Crmnicu (u 15. v.= pa su jedni i kao; Malonšić = Boigišić (1442. god.), ima ih i u Zagaraču; Perast (Boka Kotorska), pa se jedni odseliše 1805. god. u Dubrovnik, a drugi u Gornji Stoliv (Kotor) 1459. god. i Bar; Bobovo i Kruševice (Pljevlja), ogranak Jovića; u Risan došli iz Konavala; u Momišićima (Podgorica) 1412. god. Boglić, Budva 1650. god. Bogmilović, Nikšić Bogovač, Dapsići i Zaostro (Berane) 1485. god.; vidi: Bogavac Bogović, Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Komani; Golubovci (Zeta); Meteh (Plav) Bogoević, 1489. god. u Cetinju Bogoj, Mala Lina, na obali Bojane, oni su iz Gornje Krajine Bogojević, kod Nikšića u 16. v.; Stanisalići (Podgorica). Srodni su područnim Popovićima; Dobrsko Selo (16. v.) i Gornji Ceklin (Cetinje); Berane; Kotor; Perast 1458. god. Bogojevići, bratstvo u Stanisaljićima Bogosavić, Zaostro (Plav) 1485. god. Bogosavljev, ranije: Nikšić, u Novom Bečeju (sjeverni Banat), porijeklom su iz Crne Gore Bogosalić, Zaostro (Gornje Polimlje) 1485. god.; Luštica (Tivat); Podgorica 1458. god., Kotor 1446. god. Bogosaljić, Njeguši (Cetinje) 1496. god.; Kotor Bogoslavač, Očinići (Cetinje) Bogoslavović, Očinići (Cetinje) Bogošić = Bogišić Bogun, vidi: Bugon, a Bogunović 1435 - 1940. god. u Kotoru i Sudnom Crnom Platu Bogunović, 1435 - 1940. god. u Kotoru i Sudnom Crnom Platu; vidi: Bogun Bogut, Ulcinj 1890. god., Rudine (Basani), Nikšić (1399. god.); vidi: Bogutović; Njeguši (Cetinje) oko 1340. god. Ljubotinj (Cetinje) Bogutović, u Banjanima (Nikšić) 1315. god. i kasnije kao: Đurđević = Heraković 1399. god.; u Njeguše (Cetinje) oko 1399. god. doselili se iz Banjana (Rudine), ranije: Drobnjak iz grupe Novljana. Patronimik od Rajič. Jedni 1339. god. kao: Drobnjak iz Drobnjaka. Kasnije i kao: Đuđević - Heraković u Njegušima, tako i 1445. god.; Grnčarevo (Plav) u 13. i 14. v.; kod Pljevalja 15 - 16. v.; Nikšić Bogšić, Prčanj (Boka Kotorska) 1435. god. vidi: Bakša; u Podgori i Kopilniku uz Skadarsko jezero 1416. god. Bogiša, Bar, vidi: Bokša Bodin, Obod (Zeta) i na obali Rijeke (vode) Crnojevića i kao prezime u srednjem vijeku Bodinović, Popratna u Primorskoj (jezerskoj) Krajini, zetska vlastela u 12. v. Grnčarevo (Plav) 1485. god. Bodorožić, Nikšić Bodulić, Prčanj (Boka Kotorska) Boža, Bar; Kotor 14. v., Vranj i Gornji Hoti (Tuzi), kasnije i kao: Junčević, srodnici Hotovića Božanin, u Rovcima (Podgorica) grana Nikšića Božanić, Slatina (Žabljak). Od njih su u: Smonici (Đakovica), Bosni i Kojiće (Brinja), Lika, pa odatle jedni u Bački Brestovac Božanović, Crnci (Piperi), od njih su u Paštrovićima Božarić, Piperi, ogranak Vukanovića Božetić, Zalazi u Njegušima (Cetinja) u 16. v. Božidarević, ranije kao: Brkačić, Lješevići, Rajićevići i Njeguši (Cetinje) 1435. god.; Komani (Podgorica) 1492. god. i kao: Božidarović; Župa Nikšićka u 19. v.; Zeta; Perast
(Kotor); ogranak Vukovića iz Rovaca (Podgorica) Božidarović, vidi: Božidarević Božiković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Od njih su u Bogdašićima i Perastu (Boka Kotorska) Božilsko, Lastva (Tivat) Božina, Tivat Božinelo, Muo (Kotor); Kotor Božinković, Cetinje 1445. god. Božinović, Ćeklići i Njeguši (Cetinje) 1435. god.; u Kotor 1431. god.; Tivat; Mrčevo (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore Božić, Prčanj, i kao: Bogišić 1435. god. vidi: Bosili; Kotor iz Dubrovnika; Kod Plava 1485. god.; Iz Crne Gore se jedni presele u Pilatoviće kod Ivanjice; Podgorica, srodnici sa istima u Grmaljima, Zahumlje u Hercegovini Božićanin, ranije: Dedović, u Božiće (Andrijevica) došli iz Plava Božnjak, područje Tuzi (ranije ime tog plemena), uz rijeku Mrka, pritoka Cijevne Božović, Šekulari (Gornji Vasojevići), potomci su Vuka Ljevaka. Od njih su u Donjem Polimlju; Piva, preselili u Dubrovsko (Žabljak); Zagradi (Kuči), ogranak Vujoševića, iz grupe Drekalovića, doseljenih sa Liješti; Zagrad (Bijelo Polje), porijeklom iz Kuča. Od njih su Vesković u Kostićima; Gusinje; Lelestva na Stijeni Piperskoj, doselili iz Lutova (Bratonožići). Iz Stijena i Radovča (Piperi), jedni su odselili u: Spuž, Podgoricu, Golubovce (Zeta), Cetinje Kolašin, u Srbiju i druge nove krajeve; Rožaje; Kurikuće, Bastasi i Glavice (Vasojević); Zagrad (Berane), od njih su u: Boturićima, Boljaljini i Bistrici (Bijelo Polje); Bjelojevići (Mojkovac); Iz Njeguša (Cetinje) prešli u Kustudiće (Cetinje), porijeklom su iz Male Banjske (Kosovo), a jedni su u Britvici (niže Ostroga) Bjelopavlići; u Podgoru ogranak Maraša iz Zete; Podostrog (Budva), doselili se iz Grblja, porijeklom od Martinovića, a drugi doselili iz Herakovića (Cetinje); Bobovo (Pljevlja), doselili iz Njeguša (Cetinje), a porijeklom iz Banjske (Kosovo); Šipačno (Kornoge) i Miločane (Nikšić); Prijevor (Grbalj); Kotor; Risan; Trebjesin (Boka Kotorska) i Herceg-Novi; Ulcinj, iz Pipera (1900. god.) kao: Matović; Ogranak Rakočevića iz Morače, odselili u Gajtan (južna Srbija) kao Božović Drpić; Velje Selo (Bar); Golubovci, Goričani i Ponari (Zeta), porijaklom iz Pipera; Ceklin (Rijeka Crnojevića) 1582. god. Bjelice (Cetinje), jedni su od područnih Pejovića, a drugi od Milića iz Bjelica. Od njih su u: Zagori (Zeta), Podgorici, Srbiji i drugim mjestima; Limljani (Crmnica); Bar i područni Zupci; Janoši (Paštrovići); Podgorica, ogranak Lazovića iz Kuča; Nikšićka Trepča, odselili u Drobnjake kao: Trepčanin i kasnije kao: Stanišić; Dubrovsko (Šavnik), ogranak (Adžića) iz Vojinovića (Piva); Rijeka Štrbačka (Trebinje), porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Bijelo Brdo (Višegrad), ogranak Kujundžića iz Riđana (Nikšić); Njeguši (Cetinje) i kao: Kustudić - Božović; Lastva (Tivat), porijeklom iz Njeguša (Cetinje). Od njih su u Brđansko, Tavrija u Rusiji; Britvice (Mojkovac) i kao: Bulat(a)ović, srodni Stanišićima; Kuči, ogranak Pavićevića, koji preselili u Gornja Sela (Vasojevići); Iz Korita (Rožaje) preselili u Zabojnicu (Gruža kragujevačka); Kuči, ogranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme Čejović, pa se preselili u Gornja Sela (Vasojevići); ogranak Vukčevića, naseljeni u Kunje i Velje Selo (Ulcinj); u Orahu (Piva) ranije Ruđić odselili u Bosnu; pod Trebjesom (Nikšić) pa kao: Gutović u Bodežište (Gacko) Božovići, bratstvo u Limljanima Božovići, bratstvo u Podostrogu Božovići, bratstvo u Njegušima Božovići, bratstvo u Ceklinu Božovići, u Lastvi (U Grblju) i u Rusiji "u Brđansku" Božovići - Kustudije, bratstvo u selu Herakovićima u Njegušima Božovići - Savićevići, bratstvo u selu Zagori Božovići, bratstvo na Stijeni i Cerovicama (Piperi), od kojih su Božovići u Miločanima i Šipačnom kod Nikšića, zatim u Golubovcima (Goričani i Ponari), u Kolašinu, u Dubovu kod Bijelog Polja, u Spužu, Beranama, u Dugi (Bratonožići) kao Vujotići i u Ulcinju kao Matovići i mnogim drugim mjestima;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo na Dromiri (Piperi);(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Kučima (Stravče i Zagreda) kao ogranak Vujoševića iz grupe Drekalovića (doselili iz Liješti), od kojih su Božovići u Zatonu kod Bijelog Polja i Glavacama i u Zagradu kod Berana, a od njih Veskovići u Kostićima. Od ovih Božovića su i oni u Kurikućama i Bastasima, a od njih oni u Boturićima, Boljanini i Bistrici kod Bijelog Polja i u
mnogim drugim mjestima;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Pavićevića, od kojih su oni u Gornjim Selima kod Berana;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Vujoševića (Drekalovića), jedno vrijeme se prezivali Čejovići, preselili u Gornja Sela kod Berana;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Kučima, ogranak Lazovića:(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, uže bratstvo Vukčevića u Kunjem i Veljem Selu kod Ulcinja:(prilog pripremio: Savo Božović) Božoviću, bratstvo u Jezercima kod Žabljaka;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Zagori u Lješanskoj Nahiji, od kojih su neki u Zeti;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići-Savićevići, bratstvo u Zagori;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Šekularima kod Berana, od kojih su oni u Donjem Polimlju;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Pivi, preselili u Dubrovsko kod Žabljaka čiji je ogranak Adžići u Vojinovićima; Božovići, bratstvo u Bjelojevićima kod Mojkovca;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Britvicama kod Mojkovca, od kojih se neki prezivaju Bulatovići;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Njegušima, prešli u Kustudiće, od kojih se oni u Britvici ispod Ostroga; Božovići, bratstvo u Podostrogu kod Budve, od kojih je dio doselio iz Grblja, a dio iz Erakovića u Njegušima;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Lastvi Grbaljskoj, porijeklom iz Njeguša, od kojih su oni u Brđanskom i u Tavriji u Rusiji;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Bobovu kod Pljevalja, porijeklom iz Njeguša;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Veljem Selu kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Zupcima kod Bara;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Sušici kod Bijelog Polja, od kojih su Božovići u Zatonu kod Bijelog Polja i u Zabojnici kod Rače Kragujevačke;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Ceklinu;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Bjelicama, jedni od Pejovića, a drugi od Milića;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Limljanima u Crmnici;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Podgoru, ogranak bratstva Maraš iz Zete;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Nikšićkoj Trepči, odselili u Drobnjake kao Trepčani i Stanišići; (prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Rijeci Štrbačkoj kod Trebinja, porijeklom iz Riđana kod Nikšića;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bratstvo u Bijelom Brdu kod Višegrada, ogranak Kujundžića iz Riđana kod Nikšića;(prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo u Orahu u Pivi, ogranak Ruđića, odselili u Bosnu; (prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, bivše bratstvo pod Trebjesom, odselilo kao Gutovići u Bodežište kod Gackog (prilog pripremio: Savo Božović) Božovići, ogranak Rakočevića iz Morače, preselili u Gajtan u Srbiji kao Božovići-Drpići (prilog pripremio: Savo Božović) Bozanatiko, Kotor, porijeklom su iz Španije Bozadžija, Kolomza i Kurtovići (Crnogorsko Primorje) Bozić, Donji Stoliv i Perast (Boka Kotorska), porijaklom iz Dalmacije Bozo, Herceg-Novi Boigišić, vidi: Bogišić Boičić, Šekulari (Vasojevići), potomci Boice, kasnije Bolević; Nikšić, vidi: Bojičić Boja, Dabezići (Bar) i kao: Bojić, srodni područnim Selanovićima i Meragovićima Bojaj, Tuzi Bojanić, Krivošije, od njih su kod Nikšića i Fatnice (Hercegovina); Bar i Trebesina, HercegNovi; Početkom 17. v. iz Drobnjaka odselili u Baljkovac (Lepenica) u Srbiji; Podgora
(Crmnica); Lješansko područje i Podgorica; Bašino Selo i Dobrska Župa (Cetinje); Kotor i poručni Muo; kod Herceg-Novog; Goleši (Pljevlja) i kao: Milovanović; Zagrad (Kuči), ogranak Bojanovića-Budinića iz grupe Bulatovića; iz Crne Gore doseljeni, krajem 16. v. u Kać (Novi Sad); u Pljevljima 1700. godine; Ćipetići pa u Brežine i Podgor (Crmnica) i Podgoricu, i jedni u susjedno Zabjelo, a Ponorima (Zeta) i kao: Šikmanović. Starinom su iz Čarađa (Gacko) Bojanići, bratstvo u Lješanskoj Nahiji Bojanići (Radulovići), bratstvo u Bašinom Selu Bojanići, rod u Krivošijama Bojanići, bratstvo u Župi Gradačkoj Bojanović, vidi: Bojanić, u Zagrad (Kuči); Podgorica i područne Kruse, u Zeti su grana araša, kao i Babić i Bošković Bojanovići, bratstvo u selu Krusama Bojat, ogranak Jaukovića (Mandića); Od njih su oni na Glavici (Piva) i u Bosni, i Nedajnom (Piva) i Nikšiću Bojati iz Pive (G.Crkvice -zaseok Bojati 13 kuća, D.Crkvice Odžica Glavica 2 kuće) potiču iz Drobnjaka od Jaukovića; slava: sv. Djordjije Bojadžijić, Boljevac (Bijelo Polje), porijeklom od Tuzle (Bosna). Srodnici su Mahutovićima u Radojevoj Glavi i Zejnilovićima, Posekovićima i Bojevićima u Rasovi (Bijelo Polje) Bojadžić, Boljanići (Pljevlja), ogranak Polovina; predio Bistrice (Bijelo Polje) Bojević = Totalović, u Goleša, Krće i Stojilović (Pljevlja) Bojin, Grude (Tuzi), u srednjem vijeku Bojinović, Vranjina na Skadarskom jezeru, srodnici Bojanića u Lješanskom području Bojić, potomci Boja, Miomanovića, iz Lijeve Rijeke (Podgorica), preseljeni u Ubalac (Gornja Morača). Rodonačelnici više bratstava, od njih su u: Vranješka dolina (Bijelo Polje), pa jedni od njih preselili u Šumadiju, Uskoci pa Žabljak i druga mjesta; Konjevići (Ljubić) - Srbija, doselili se u vrijeme Prvog Srpskog ustanka, iz Crne Gore; Cerovo i Rađevina (Valjevo), porijeklom iz Pive; Drobnjaci; Lipa (Cetinje); Cuce (Cetinje); Dabezići (Bar). Jedni i kao: Boja = Bojić srodnici područnih Meragovića i Senalovića Bojići, bratstvo u Lipi Bojičić, Osoje (Pljevlja) Bojka, u Podgorici Bojković, u Zepši i Radeća (Piperi); Višnjevo (Gornji Grbalj), ogranak Mileševića (Mandića) iz Drobnjaka Bojkovići, iseljeno bratstvo iz Prosenog Dola Bojkovići, pravo prezime bratstva Lagatora Bojkovići, bratstvo u Ugnima Bojkovići, bratstvo u selu Višnjevu u Grblju Bojo, predak Bojanovića Bojović, Prvoševina (Bojovići), Andrijevica i Buče (Berane) grana Rajevića, od njih: Azanji (Bihor) i Hasu (Bijelo Polje), Sjenici (Raška) i Starom Vlahu (Višegrad); Ogranak Gagovića u Pivi; u Šarancima (Žabljak), ogranak Rajičevića = Raičevića (Šarenaca) iz grupe Vlastelinovića, vidi: Šarenac iz Plane. Od njih su u Sedobra (Priboj), Leskovcu, Lebanima, Sijerinskoj Banji (južna Srbija); kod Nikšića oko 1699. god; Grude (Tuzi) i kao: Bojinović, doseljenici iz Pipera Bojčević, u Nikšiću iz Radeća (Piperi); Žitištu, Iđošu i Srpskoj Crnji (Banat) iz Crne Gore Bokan, bratstvo u Gluhom Dolu Bokar, Katun i Potpeće (Pljevlja) Bokerin, Očinić (Cetinje) Bokerine (Bokerinći), negdašnje bratstvo u Očinićima Bokeć, i kao: Bokić i Nikmaraš, u Zatrijebaču (Nikmarašima) iz grupe Mrnjavčevića iz Kuča Bokić, Podgorica Boko, Obod i Obarda (Mojkovac) Bokovac, Limljani (Crmnica) Bokovljan, Ceklin (Rijeka Crnojevića); Nikšić Bokovljanin, kod Cetinja; Donja Dobra (Gornji Ceklin), Cetinje, iz područnog Bokova Bokovći, bratstvo u Limljanima Bokorić, Zeta 1416. god.
Bokos, Herceg-Novi Bokša, Boha, slično Bokšić, patronimik od Bogiša u Baru 1347. god. Bol, u Kotoru Bolani, Ulcinj (u 15. v.) i Budvi; Kotor, oni su iz Venecije Bolanić, Rovca Bolandžić, ogranak Bulatovića, na Sjenici (Kuči), porijeklom su iz Rovaca. Od njih su u Podgorici Bolević, iz grupe Ravnožala u Piperima, vidi: Boljević; Lješkopolje, od njih su u Mandićima (Bjelopavlić), Balabanima (Zeta) kao: Boljević; Balabani, Golubovci, Gornja Gorica, Momišići i Srpska (Zeta) i Podgorici, oni su iz Lješa (Albanija), vidi: Amatbašić; Radmuževići u Šekularima, ranije: Boičić, potomci Jovana Boice, vidi: Boičić; Bratonožići, ogranak Jovanovića u stablu Pavkovića; Kolomza i Gorana (Ulcinj) Bolevići, bratstvo u selu Lješkopolju Boleič, Bar 1304. god. Bol, i, Ulcinj 1864. god. Bolieč = Boljica, vidi: Bolikius Bolija, ogranak Bolevića u Donjoj Gorici (Zeta) Bolikius = Boileč = Bolica, barska vlastela 1320. god. vidi: Boleiš i Bolica Boliris vidi: Bon i Boloris u Kotoru Bolić, Stijena Piperska Bolica = Bolice, u Kotoru i okolini (1154. god.) pa dalje kao: Bolica - Kokoljić (Kokljić), od 1398 - 1643. god. i jedni kao: Medović 1591. god. prvobitno su Bolica, pa Bualica, Bualipa i jedni kasnije: Pribičić u Kotoru (13. v.) pa na dalje, vidi: Boliris, Bivoličić i Barmičeli Bolović = Boljević, Boljevići (Crmnica), od njih su u Kolomzi (Ulcinj) Boloris, Kotor (15. v.) vidi: Boliris Bolsić, Bar 1311. god. Boljan, i, Orahovo (Crmnica), od 1898. god. ogranak Čankulja; Herceg-Novi Boljani, bratstvo u Podgorici Boljanić, Boljanići (Pljevlja); Pljevlja od druge polovine 17. v. i 1869. god.; u Orahovcu (Crmnica) do 1898. god. kao: Pankulja Boljanović, Donići (Gatačko Polje), porijeklom iz Crne Gore Boljaković, Nikšić Boljević, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Balabani i Golubovci (Zeta), ogranak Kaluđerovića, i kao: Bolević, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Kotor i Risan, istorodni; Stoliv (Kotor); Boljevići (Crmnica), od njih su u: Sveti Đorđe (Šin Đer) i Đenoše (Ulcinj) i kao: Pjetrikolević; Velji Ostros, uz Skadarsko jezero; Njeguši (Cetinje) 1445. god.; Gorica (Zeta) i kao: Bolija i Bolević, srodni Milićima u Donjoj Gorici (Zeta) i Vukčevićima u Lješanskom području i Alatbešićima (Ahmetbašićima); Nikšić; Podličak (Paštrovići); Podgorica, ogranak Kaluđerovića iz Zete; Bar; Cetinje; Lješnjani su porijekom iz Lješa (Albanija); Boljevići i Mataruge (Pljevlja), ogranak Stevanovića; u Sremske Karlovce iz Crne Gore, i kao: Stefanović, preseljeni u Bijelu Slobodu (Ukrajina) Boljevići, pleme u Crmničkoj Nahiji Boljica, vidi: Bolikius Bom, Herceg-Novi Bombar, Pljevlja, iz područnog Maoča Bombašić, Kotor Bomberc, u Drenovštici (Pješivci) od Milojevića i susjednih Milojevića, porijeklom iz Komana (Podgorica) Bomor, Sjenice - Kuči Bon, a, i = Boliris, i Bolica, u Kotoru i kao: Bon 1557. god.; Mojkovac, pa u Dubrovnik, a odatle 1186. god. u Kotor kao: Kotoranin, pa Boliris do 1572. god. i jedni u Ulcinj Bonaldi, Prčanj (Boka Kotorska) Bonamo, Herceg-Novi u 16. v. Bonbarez, Nikšić Bongvardo, Kotor i područni Muo Bonguardo, u Prčanj (Boka Kotorska) Bonda, Paštrovići 1680. god. Boneter, Podgorica
Bonkeć, potomci Bon Keča (Keća) u više naselja u Zatrijebaču (Kuči). Doseljeni iz Pipera, a porijeklom iz Tuzi; vidi: Bonkeće Bono, Kotor, porijeklom iz Italije Bonsant, Herceg-Novi Bončić, Nikšić Bondžuc, Bondžuki (Rožaje), porijeklom su iz Klimenata (sjeverna Albanija). Od njih su u Novom Pazaru Bonjčić, Kotor i područje Riđana (Nikšić) Borančić, Godijelje, Zaton, Sipanja i okolina (Bijelo Polje) Borat = Boratović, Zalazi (Njeguši); vidi: Boretović Boratović = Borat, Njeguši (Cetinje); Paštrovići, zapadni dio 1600. god.; vidi: Boretović = Punšević Boratovići, izumrlo bratstvo u selu Mircu Boratovići (sa Vodalijama), grana bratstva Punoševića u Njegušima Borac, Boan (Žabljak) Boračić, Bjelojevići (Mojkovac), grana Novakovića iz Vasojevića Borberez, Nikšić Bordić, Šestani (Primorska krajina). Od njih su u Kolomzi i Karuče (Ulcinj) Borđić, Salč i Kolomza (Ulcinj) Borenek, Kruševice, Herceg-Novi Boreta, Borete u Bečićima (Budva), starinom iz Zete Boretović (Boratović - Punošević), Zalazi (Njeguši) - Cetinje Borzat, i, Budva Borikić, Gusinje, iz Kuča Borilović, Bajice (Cetinje); Salč (Ulcinj) Borilovići, bratstvo u Bajicama Borina, Podgorica Boris = Borisi, Bar, vlastela u 14. v. i 15. v.; Dobrota (Boka Kotorska) Boričić, Vasojevići: rod Rajevića, Milikića i Mijovića; ogranak Novakovića iz Nožica i Dušice, ogranak Roevića. Od njih su u Bjelojevićima (Mojkovac); Berane; Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Dragočava (Berane), od njih su u Podgrađu (Bihor); Vranjina, na Skadarskom jezeru, doselili iz Bajica (Cetinje); Drobnjaci; Ozrinići (Nikšić); Očinići (Cetinje), srodnici: Kaluđerovića, Ridova i Popović-Ćuk Boričković = Borička, Kućista u Ćeklićima (Cetinje) i Gluhi Do (Crmnica) 1560. god. Boričkovići, negdašnje bratstvo u Kućištima u Ćeklićima Borišić, Bajice (Cetinje) i Bjeloši i Očinići (Cetinje); Nikšić; Jablanovo (Bijelo Polje); Boljanići (Pljevlja) Borišić Vuk, predak Borišića na Očinićima Borišići, bratstvo u Očinićima Borković = Porobić, Herceg-Novi. Mojdež (Boka Kotorska) ogranak Ugrenović ranije iz grupe Riđana, iz Riđana (Nikšić). Istorodni su u Vrpolju (Trebinje); Viševac (Tivat) ogranak Ilića iz Ledenica, a ondje iz Drobnjaka ogranak Mileševića (Mandića) Borlović, Salč, Kolomza i Podmožur (Ulcinj), doselili iz Šestana (Primorska krajina) Borno, Kotor Borovac, Lepetane (Boka Kotorska), doselili se iz Konavala; Brljevo (Piva) Borovina, Cetinje Borovinić, Bršno (Nikšić), odatle se jedni preselili u Sandžak Borović, Gotovuša i Boljanići, pa u Kovač i Oćevine (Pljevlja), došli iz Brvenice (Pljevlja). Ima ih i u Nikšiću; ranije: Raičković u Lješkopolju, ogranak Krkotića, odseljenih u Vraku (Skadar); U Paštroviće iz Crne Gore; Herceg-Novi Borozan, kod Rijeke Crnojevića, ranije: Radivojević srodni Lomparima, doselili iz Bukovika i Bokova (Crmnica); Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih jedni su preselili u Bukovik (Crmnica) Borozani, bratstvo u Farmacima Borozani, bratstvo u Bokovu Boroje, Dobrota (Boka Kotorska), porijeklom iz Kranjske (Slovenija); Kotor; Herceg-Novi Borojević, Donji kraj (Cetinje), porijeklom od Niša, vidi: Ivanišević, Dapčević, Trnjine u Cucama (Cetinje); Prijevor (Tivat) 1437. god. Borojević Ivan, predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića u cetinjskom D. Kraju
Borojevići, negdašnje bratstvo u Trnjinama Boron, Herceg-Novi Boronjić, Ćeklići (Cetinje) Boros, as, Dobrota i Herceg-Novi Borotović, Njeguši (Cetinje) Bortuni, rod u Perastu u Boki Borđić, Salč i Kolomza (Ulcinj) Borušić, Pljevlja Borča, Podgorica Bosarić, Budva Bosenčić, Maine - Budva 1692. god. Bosiljević, vidi: Baselji Bosić = Bosič, slično Božić, Kotor 14. v.; Budva; iselenici iz Morače u Lisu i Aranđelov Do, donje Dragačevo u Srbiji, srodni tamošnjim Ilićima Bosič, vidi: Bosić, u Kotoru od 14 - 16. v. Boski = Baski, Meljine, Herceg-Novi Bosković = Bošković; Lepetane (Boka Kotorska) Bosna, Bjelopavlići 1558. god. Bosnić, Banjani (Nikšić) 1425. god.; Građani (Rijeka Crnojevića); Herceg-Novi, po nahočetu; Baošići, Brgule i Luštice (Boka Kotorska); ogranak Begovića u Ćudama, a drugi u Reževićima (Paštrovići), vidi: Franović; Katuni i Gornja Sela (Paštrovići); Radovanići (Tivat), porijeklom su iz Bosne; Pljevlja 1864. god. Bosović, Pljevlja 1855. god. Boteri, Kotor Botnoz, Perast (Boka Kotorska) Botovići, muslimani iz Podgorice Botrić, Prčanj i Kotor (Boka Kotorska) Boturić, Boturići (Bijelo Polje) Boha, vidi: Bakša Bohar, Berane Boci, vidi: Boc Boc, ka, Kotor, početkom 15. v.; Arbaneš (Bar); Popovići i Arbaneš u Debeloj Krajini, ranije: Martić, a i kao: Boci Bocar, Budva, porijeklom su iz Korče (Albanija) Bocarić, Budva 1876. god. Bočanić, Zagrad (Kuči) Boša, vidi: Bokša Boši, Lisna uz rijeku Bojanu Bošić, Herceg-Novi, po nahočetu Boškov, Paštrovići 1705. god.; Deliblato (Donji Banat), iz Crne Gore Bošković, u Podgorici 1431. god.; Budva 1688. god.; Kuti i Bijela, Herceg-Novi 1695. god.; Kameno i Kruševice (Boka Kotorska) su iz Mostića (Hercegovina) kao: Palikuća; Herceg-Novi, po nahočetu; Ledenice (Risan) 1399. god.; Bijela Smokva (Kanjoš) u Buljarici (Paštrovići); Podgorica 1435. god.; Bogumilovići u Pješivcima, ranije: Breškovan. Od njih su u Budvi i Nikšiću; Bjeloši (Cetinje); Čevo, selo Pejovići i kao: Bošković - Pejović, u Cucama, srodni su Miljanovićima iz područnog Repca. Od njih su u Nikšiću, a u područnom Grahovu i kao: Bošković - Gradinjanin; Gradina u Ćeklićima (Cetinje); Bjelice (Cetinje), od njih su u Kotoru; Rijeka Crnojevića, i kao: Bošković - Kolašinac, porijeklom iz Polja (Kolašin); Vignjevići (Rijeka Crnojevića) i kao: Bošković - Ljubotinjanin, porijeklom iz Vučitrna, Kosovo; Građani (Rijeka Crnojevića), starinci, od njih u Mrkojevićima (Crnogorsko Primorje); Velje Selo (Bar), iz Donjih Mikulića uz Bojanu; Gluhi Do i Sotonići (Crmnica) i kao: Mirosalić. Oni su ogranak Vučetića; Golubovci (Zeta); Brčele i Limljani (Crmnica); u Cucama, povrh Melaca, ogranak Mijanovića, porijeklom iz Zete (Adžova Vrba), gdje ih više nema; Na Glavici (Bjelopavlići), ogranak Kaluđerovića; Slatina i Vučića pod Zeletinom; Platoom (Bjelopavlići), jedni ranije: Ilić; Orja Luka (Danilovgrad) i Ostrog (Bjelopavlići), potomci Bijelog Pavla. Od njih su Tripunović u Matagužama (Zeta), Doboju (Bosna) i Senjak na Rudniku, jedni su odselili u Mačvu; u Pješivcima kao: Riđan, pa Kezunović i Mijajlović (Serdarević) preselili u Paštroviće; iz Pješivaca neki su preselili kod Valjeva i drugi u Peteljevac (Kruševac); Nikšić i susjedna Straševina; Paštrovići 1702.
god.; Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak su Milončića iz područnih Dučica; Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Pavlovića, potomka Nikšića. Od njih su u Rovcima (Podgorica), Kolašinsko i Mojkovačko područje; kod Mojkovca, kasnije Fuštić, porijeklom iz Grblja; Mojkovac, ogranak Šćepanovića, iz Borja lijeske (Rovca); u Trebaljevu (Mojkovac), jedni i kao: Kojinović; Morača (Kolašin), doselili iz Lješkopolja, porijeklom iz Grblja; Morača, potomci Bogdana Čevljanina, iz Vojinića (Cetinje); Kričak i Kolašin (Pljevlja) i kao: Bošković = Alilović, doselili iz Kozice preko Tare, kao: Macan; Brvenica, Kovač (Pljevlja) i Lijeska (Pljevlja); Bobovo (Pljevlja) pa su prešli u područni Gradac i Jelov Panj pa u Ritošiće i Kaluđeroviće (Pljevlja); Prenćani, Maoče i Bukovica (Pljevlja); Gotovuša (Pljevlja), pa u područne Kolušiše i okolna naselja; Rovca (Podgorica); iz Crne Gore u Pieru (Albanija); Tivat; Garaši (Kragujevac) kao: Bošković (Savić) pa Garašanin porijeklom iz Bjelopavlića; Kumbor (Boka Kotorska), iz Krivošija; Podgorica 1431. god.; kod HercegNovog, jedni su iz Popova (Hercegovina); Ledenice i Risan 1399. god.; Kumbor, Ubli i Smirna, Herceg-Novi; Muo i Prčanj (Kotor), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska), porijeklom su iz Ćeklića (Cetinje); u Podgorici 1435. god.; Zagora i Radovići (Tivat) 1594. god.; iz Bogmilovića (Pješivci) ima iseljenih u: Spuž, Bjelopavliće, Prizrenu, Međulužje (Šumadija); u Bogmilovićima (Pješivci) potomci Todora iz Velestova (Cetinje); Vignjevići (Rijeka Crnojevića), porijeklom su od Vučitrna (Kosovo); Građani (Rijeka Crnojevića), od njih su u Dobroj Vodi (Bar); Ceklin (Rijeka Crnojevića), od njih su u: Šekulare (Gornji Vasojevići), Ritošići (Sjenica); U Moraču iz Liješnja (Rovca) ovdje iz Vojinića (Čevo), Cetinje porijeklom iz Hercegovine; Kisjelice (Bratonožići) i kao: Mijajlović; Potkrš i Seoštica (Bratonožići); Šekulari (Gornji Vasojevići). Ogranak Maslovara. Ogranak Kaluđerovića u Velici i Donjoj Ržanici (Vasojevići) jesu iz Ćeklića (Cetinje); Jedni su u Vasojevićima ogranak područnih Adrovića. Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak područnih Adrovića. Šekulari (Gornji Vasojevići), ogranak područnih Brakočevića porijeklom iz Cuca (Cetinje). Od njih su u: Beranama i kod Bijelog Polja; Gradina (Bjelopavlići), ranije: Bogumilović. Njihovi su srodnici u Golubovcima (Zeta); u Podgorici došli su ogranak Raičevića drugi ogranak Terzića; u Kučima: 1) Iz Meduna (Kuči) preselili se u Plav; 2) Iz Ubala preselili u Bar; U Loparima, jedni kao: Kostrović; Brestovik (Bijelo Polje), Plužine (Piva), doselili iz Sjenice (Raška), od njih su Mićić; U Reljevu (Sarajevo); grana Vojinovića u Pivi i odselili u Bosnu Bošković, grana bratstva Vučetića u Gluhom Dolu Boškovići, bratstvo u Bjelopavlićima Boškovići, bratstvo u Bjelošima Boškovići, bratstvo u Brčelima Boškovići, bratstvo u Limljanima Boškovići, bratstvo u Stolivu Boškovići (Breškovci), bratstvo u Bogmilovićima Boškovići (Gradinjani), bratstvo u Cucama Boškovići (Gradinjani), u Nikšiću i u Grahovu Boškovići (Mijanovići), bratstvo u Cucama Boškovići - Mirosaljići, bratstvo u Sotonićima Boškovići (Pejovići), bratstvo u Pejovićima Bošma = Bošmar, Sjenice (Kuči), stari rod Bošnjak, Herceg-Novi; Podi, Herceg-Novi, porijeklom iz Bileće 1687. god.; Lužnice (Župa Nikšićka), ogranak Čvorovića, povratnika iz Bosne kao: Lužnica - Čvorović; Piva ranije: Čvorović (Lužnica) u Župi Nikšićkoj, u Srbiji i kod Zvornika (Bosna); Ulcinj 1855. god.; Bijelo Polje i područna Bistrica, sa okolinom; Rožaje, porijeklom su iz Banja Luke, kao: Sobo; Azanja (Gornji Bihor), Bijelo Polje, poslije 1879. god. doselili su se iz Bosne; beransko područje; Bezuje (Piva), porijeklom iz Stare Crne Gore Bošnjaković, Nikšić Bošnjanin, potomci Patroševića iz Petroševe, odnosno Kešeljeve gradine u Grahovu (Nikšić) Bošnjaci iz Pive (Bezuje 10 kuća), doselili sa Zagrada iz Župe Nikšićke; slava: sv. Luka Bošnjo, Boljanići (Pljevlja) Bošmar, Sjenice (Kuči) Bravec, Herceg-Novi Bravo, vić, Dobrota (Boka Kotorska); Pljevlja i kao: Bravović 1864. god. Bragni, vidi: Brini i Brigsić
Bragadin, Kotor 1588. god. Brageš = Brageić i Brageša, Buljarica, Paštrovići 1746. god. Bradasa, ca i Bradgasa, Kotor Bradić, predio Bistrice (Bijelo Polje); ogranak Đuriđića, iz grupe vasojevićkih Kovačevića Bradović, Lepetane (Boka Kotorska) Bradoć, Bar Braian = Brićo, Kotor u 15. v. Braijaj, Oblik i Vilas (Ulcinj) Brailo, Podgorica, a u Kotoru (u 15. v.), kao vlastela, pa jedni i kao: Braina Brailović, Bojka (Ulcinj) Braimović, Bojka (Ulcinj) Brainović, Komani 1492. god., Bojka (Ulcinj) i Perast (Boka Kotorska) Braisavević (Vojisavljević), u Zeti kroz 12. v. Braisković, Kolomza (Ulcinj) Braić, Brajići (Budva) 1489. god.; Budva, iz Brajića; Lohovo (Andrijevica) 1485. god.; Lukovo (Kolašin); ogranak Stojanovića iz Brajića u Poborima (Budva) Braicka, Petrovac na Moru (1886. god.), srodni su im Stojanovići iz Brajića (Budva) Brajak, Bogdašići (Tivat), porijeklom iz Stare Crne Gore; Gornja Lastva (Tivat); Dobrota (Prčanj) i Lepetane (Boka Kotorska) Brajan, Škaljari (Boka Kotorska); Kovači i Šišići (Tivat) Brajanović, Bajice (Brajanov krš), Cetinje 1504. god. kasnije i: Priđenović; Drobnjak; Podgorica; Bar; Momišići (Podgorica); Brajanovići, negdašnje bratstvo u Bajicama Brajaša, Bratićani (Primorska Krajina), Ulcinj, porijaklom iz Vilgara u Amalima (Albanija) Brajević, Mojdež, Savina i Stoliv (Boka Kotorska), a u Atini (Grčka) kao: Vasos (Mavrovuniotis) vidi: Brajović; iz Kozica u Otiloviće (Pljevlja) Brajilović, Kotor Brajinović, Kotor Brajić, Knežina Brajićka (Budva) u 10. v., 1388. i 1624. god.; Budvić (Pobori Brajićki) 1489. god.; Brajići (Budva) 1488. god., vlastela, od njih su u selo Brajić (Šumadija); Budva; Podostrog (Budva) i kao: Braić; Pržno (Paštrovići); Ulcinj 1899. god., doselili se iz Brajića (Budva); Kozice (Zatarje). Od njih su u Otilovićima (Pljevlja) i Lukovu (Kolašin), pa u Novi Pazar; Kotor i područni Baošići; Risan (Boka Kotorska), porijeklom iz Brajića (Budva) Brajići, pleme u Boki Brajičić, Ozrinići, Nikšić Brajković, Orahovica (Kotor) 1437. god. porijaklom iz Stare Srbije; Dobro Selo (Cetinje), Pješivci 16. v.; u Cucama (Cetinje) potomci Nenoja Orlovića, razgranati i kao: Dupončević; Njeguši (Cetinje) 1444. god., vidi: Bajković u Grblju; Donja Lastva (Grbalj), su iz Glogovca; U Lozicama (niže Žanjeva Dola) u Njegušima (Cetinje) i u Perast (Kotor), navodno su iz Hercegovine; U Solarima (Mirac), u Grblju, poznati i kao: Hrsović; Baošići (Kotor); Kotor; Bogišići (Grbalj), Topla, Herceg-Novi; U Perast (Boka Kotorska) sa Vratla iz gatačke Površi; Ogranak Tomića u Paštrovićima; Mala Gorana (Ulcinj), oni su iz Mrkovskog polja; Podgorica 1441. god.; Tomaševo (Pavino Polje) u Vraneškoj dolini, starosjedioci; Šaranci (Brajkovići), iz Drobnjaka se preselili u Prenćane (Pljevlja); pa u Pisanu Jelu i Bijelo Polje; Peroj (Pula) iz Ljubotinja (Cetinje) Brajnović, Kotor, vidi: Brajinović Brajović, potomci Braja Pavkova Pavkovića (Bućića), razgranatih u Bjelopavlićima, i kao: Filipović (Brajović) i Jovović (Brajović) i Košutović (Brajović) i Begović (Brajović) i Jugović (Brajović) i Savićević (Brajović). Jedan od njih Rade, odseli se u Vraku (Skadar) i tamo su Radičić, drugi u Albaniji: Grilu, Đino-Kastru kao: Brajović = Jakoja = Berdanaj = Stefo i u Tirani, Grilu i Skadru kao: Brajović = Ferozaj, Grima (Vraka) i kao: Brajović Omari i Starom Boriču (Vraka) i u ovim mjestima kao: Brajović = Veri = Pjetri; ima ih naseljenih u Spužu, na desnoj obali Zete; Momišićima i Golubovcima (Zeta); kod Skadra (Albanija); Danilovgradu; Rijeci Crnojevića; Cetinju; Vijencu (Pljevlja), kao: Rajević; Dubrovniku; Nikšiću; Podgorici; Šipanskoj Luci, na ostrvu Šipan, vidi: Vasos; Igalo, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska), Kotor, po nahočetu; Sutomore (Bar) 1898. god.; Mateševo (Kolašin); Kozice (Zatarje), preselili jedni u Drobnjake Brajovići, bratstvo u Bjelopavlićima (seoce Jelenak, Kosovi Lug…)
Brajušković, Martinićko Gostilje, i povrh sela (Bjelopavlići), potomci su Bijelog Pavla Brajhović, Grnčarevo i Čeoče (Bijelo Polje) Brajša, Vladimir (Ulcinj) Brajšić, u Mainama (Budva) 1442. god. Brakov, Klek (Mojkovac) Braković, Vilac (Bratonožići). Potomci Raiča Baljeva, kao i: Ćelević, Vidić, Čolić i Gilić. Odatle su jedni preselili u Doljane i Sjenice (Kuči), pa su od njih u Pribrisijevićima (Mojkovac), kao: Krgović i odatle su jedni kod Vrnjačke Banje i u Metohiji; Paštrovići 1693. god. kao: Branković Brakočević, potomci Brakoča Vukova (Ljevaka) u Selo Orah (Šekulari) u Gornjim Vasojevićima, razgranati su, porijeklom iz Cuca (Cetinje) Braletić, u Bjelopavlićima ogranak područnih Tomaševića Bralić, Rugova (Peć) i Koljeno (Rožaje), porijeklom iz Koplika (Skadar) Brambila, Kotor Bran, Kovači i Šišići (Grbalj) 1620. god. Brangni = Bragni, Bar 1360. god. Branetić, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Pješivci (1431. god.), Kotor 1458. god. i Grblju 1443. god., Solari pri Goraždi (Mircu), Cetinje; Podgorica 1478. god. Branilović, preci većega broja bratstava u Pivi. Vidi: Radojičić u Pivi; Kod Mojkovca; u području Drobnjaka 1376. god.; Banjani (Nikšić) Branisavljević = Vojisavljević, vlastela Zeta 1130. god. i kasnije Branić, Sinjac (Lješkopolje) 1711. god. Branković, Bratonožići, Podgorica i Zeta 1468. god., vlastelinsko-despotska porodica iz Korjenića (Trebinje); Ozrinići (Čevo), Cetinje 1518. god.; Banjani (Nikšić); Gluhi Do (Crmnica), vlasteolska porodica, jedni kasnije Čarapić, doseljeni iz Vasojevića. Od njih su u Korjeniće; Trebinje i Popovo u Hercegovini, a drugi u Boku Kotorsku; Đenovići, HercegNovi; Škaljari (Boka Kotorska); Kotor; Buljarica (Paštrovići) 1693. god. a jedni su ranije, 1570. god., Braković; Pašića Polje (Bijelo Polje); Piva preselili u Rađevinu i Kostarnik (Valjevo), a drugi u Dupljaj (Valjevska Kolubara), a treći u Jadar (Mačva); Buljarica (Paštrovići) 16 - 18. v. Brankovići, zagranak bratstva Brankovića-Čarapića u Gluhom Dolu Brankovići - Čarapići, bratstvo u Gluhom Dolu Branović, u 10. v. vlastela i na području predmetne radnje u ovome Prezimeniku (?) Branojević, Njeguši (Cetinje) 1444. god.; i Kotor; Morinj, Herceg-Novi Branjar, a, Herceg-Novi Branjkuljan, Nikšić Bratvica (Brato,Bratica), predak bratstva Borišića Bratešić, Maine (Budva) Bratijan, Kotor Bratisaljić, Podgorica 1438. god. Bratić, Kosijeri (Cetinje), doselili iz Rogama (Piperi); kod Vladimira (Ulcinj); Njeguši (Cetinje); Nikšić, iz Hercegovine; Kosijerevo (Parije), Nikšić i u Nojnici uz rijeku Ćeretu (Hercegovina) Bratićević, Vrnjiš (Njeguši), Cetinje 1521. god.; Ulcinj 1889. god. Bratica, Peraška naselja, starinci; Bar Bratičević, Njeguši u 16. v.; Perast (Boka Kotorska); Herceg-Novi Bratković, Njeguši i Mirac (Cetinje) u 14. v.; Tivat 1335. god. Bratnović, Kotor 1485. god.; kod Plava 1485. god. Bratović, Podgorica, iz Kuča; Rovca (Šekulari), Gornje Polimlje; Kotor i područni Zalaz; Naljevići (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore Bratoneš, uz Skadarsko jezero Bratonožić, odseljeni iz Bratonožića u: Valjevo (Srbija) u 18. v.; Prilep (Makedonija) i druga mjesta kao: Bratonožić Bratoslavić, Kotor 1305. god. Bratul, Gusinje i područna Trepča 1485. god. Bratunović, Njgeuši (Cetinje); Gornji Mirac (Grbalj) Braćević, Nikšić 1431. god. Braunović, Donja Morača (Kolašin) 1251. i 1574. god.; porijeklom od Skadra (Albanija), od njih su iz Vratina (Morača) došli iz Kuča, pa Mihailo ode u Sjenicu i otuda Mihailović; iz
Kuča u Spuž, Podgoricu; u Morači i Skadru istorodni su. Od njih su u Radulićima (Bihor); Lozna (Bijelo Polje); Bistrica (Mojkovac), potomci su Sasa iz Brskova (Mojkovac); Tološi i Donja Gorica (Podgorica). Ima ih i u drugim područjima. Brahaj, Zagonja, uz Skadarsko jezero, pa jedni u Ulcinj 1894. god. Brahimi, Selca (Ulcinj) Brahić, Pljevlja Bracaj, oj, čaj, Oblik (Ulcinj), doselili se iz Dinoše (Amali) - Albanija
Bracanović, Mikulići u Bjelicama (Cetinje); Piperi, ogranak Stanića; Pješivci; Kuči, od njih su u Podgorici; Cetinje; Dobrota (Boka Kotorska); Bijelo Polje Bracanovići, bratstvo u Mikulićima
Bracač, Bar Bracović, Bjeliši (Bar) i kao: Đerđelović; Đurjan, uz Skadarsko jezero (Debela Krajina), porijeklom iz Kuča; Vrbica (Kuči), ogranak Radetina, a jedno vrijeme i kao: Đerđelović, porijeklom su iz Selaca u Klimentima (Albanija); Kosor i Cerje (Kuči), od njih su u Podgorici i područnom Spužu Bracoj, vidi: Bracaj Bračković, Nikšić Brašnja, nji, nić, Ulcinj, porijeklom su iz Afrike; vidi: Brašnji Brašnji, Pljevaljsko područje, matično: Babine, Zvijezd, Vrbovo, Obarda, Toci, Ljeljanica i odseljeni u Bijelo Polje (Srbiju) i druge krajeve. Poneki i kao: Despot, Danilović, Ignjatović, Poljak, pa odseljeni u druge krajeve često su mijenjali prezime Brašanac, Nikšić Brašnjić, vidi: Brašnja Brašnjanić, vidi: Brašnja Brbidžić, Nikšić Brgul, Brguli i Mardali (Tivat) u 14. v. Brguljan, Kotor i Prčanj (Boka Kotorska), Škaljari i Tivat porijeklom iz tare Crne Gore Brguljani, bratstvo u Škaljarima
Brdar, Slatina (Žabljak); Leće i Krasovine (Bjelopavlići), potomci Lužana, a u područnim Pažićima kao: Stojanović (Brdar), od njih su u Danilovgradu, Prijeradima (Tivat) 16. v., Slatina (Bjelopavlići), iz Bjeloša (Cetinje); Pažići (Danilovgrad), ogranak Martinovića; i Orja Luka (Danilovgrad). Od njih su (u 16. v.) jedni preselili u sjevernu Hrvatsku; Paštrovići 1799. god. Brdarević, Šobajići (Bjelopavlići) Brdca, Brca u Sutomoru (Bar) Brđanin, Ibarac (Rožaje), porijeklom su iz Bjelopavlića Brežanin, Spič (Sutomore) i kao: Kovač, Kavaženda i Đurović (u 16. v.) doselili se iz Brežana (Zeta). Preseljeni u Bušatovine i Dubrave (Paštrovići) i kao: Bušar i Crnojević, vidi: Bušat; Bar Breznarević, Bar Brek, a, Maine (Budva) Breljić, Budima (Berane), srodni Babovićima, grana Novakovića Vasojevića; Srbina (Boka Kotorska) Brenović, Mojkovac Brenudović, Herceg-Novi (oko 1701. god.) doselili se iz južne Hercegovine Bresan, Kotor Brestvac, Brestovik (Nikšić) Breša, u Kotoru 1459. god. Breškovac, kasnije Milunović u Pješivcima Breškovci (Boškovići, Perovići, Adzžci, Mijuškovicć), bratstvo u Bogmilovićima
Brzvski, Mojkovac Brzan, Podgorica Brzać, Godočelja u Bihoru (Bijelo Polje); Bukovica (Rožaje) Brzutić = Brzut = Dokšić, Nikšić, doselili su se iz Mostara Briđanin, Briđe (Lješansko područje), Podgorica Brigantino, ro, Donji Stoliv (Boka Kotorska); Budva
Brigetinjka i Brigniebragni, u Baru Brigsić, vidi: Bragni Brizić, Donji Stoliv (Boka Kotorska) Brikio = Britius, Barska vlastela u 15. v. Burina, u Zeti 1396. god. Brindić, Šekulari (Gornji Vasojevići), porijeklom od Prizrena (Metohija) Brindo (Bolica), u Kotoru Brinić, Krtole (Tivat) u 16. v. doselili iz Dapca (Albanija). Od njih su u područnim: Porto Riko, Radovići (Lušac); Herceg-Novi i njegova okolina; Cetinje Brinjacak, vidi: Jacović Briska, vić, Kolomza (Ulcinj), kao: Briskavić; Bogdašićima (Boka Kotorska); Ulcinj 1899. god. Briskavić, vidi: Briska Brisković, Vasojevići, bliski Babovićima, iz grupe Novakovića. Ulcinj 1879. god.; Kolomza (Ulcinj) iz Briske (Primorska krajina) Bristović, Herceg-Novi Britvić, Zagorak i Brajković (Pješivci), do 1614. god., jedni se preselili u Tvorilo i Kujavu (Bjelopavlići). Kasnije jedni: Petrović, srodni Vitkovićima i drugi Britvica, Podostrog (Bjelopavlići), odseljeni kod Mojkovca Britius, vidi: Brikio Brkan, Zelenika i Dobrota (Boka Kotorska); Sutomore (Bar); Mrkojevići (Bar), u području Pečurica i kao: Brkani, sišli od Drijenka sa planine, svi su od Popova Polja (Hercegovina) krsna slava Sv. Nikola, jedni kao: Brkanović; Ulcinj; Selo Slavogostić; navodi bratstvenika kod Sarajeva i Podravskoj Slatini Brkanović, Mrkojevići (Bar), Krute i Vladimir (Ulcinj); Spič (Sutomore), pa odatle u: Prčanj i Grdoviće (Boka Kotorska), vidi: Brkan Brkanovići, bratstvo u Škaljarima kod Kotora
Brkač = Dželat, Kučima; Njeguši (Cetinje) Brkačić, Rajićevići (Cetinje) Brkačići, stari kneževski rod u selu Rajičevićima
Brkić, Podostrog (Budva); u Kosijerevu (Nikšić) kao: Jovanović, a u Ostrogu (Bjelopavlići) 1610. god. i dalje kao: Ostroški Brković = Šananin, Velika (Plav), doseljenici iz Šalje (Albanija). Odatle jedni se preseliše kod Novog Pazara; Vojno Selo i Brezojevice (Plav); Lješkopolje (Podgorica), od njih su u Podgorici; Pljevlja 1894. god.; Kostanjice (Kotor) u 17. v. iz Popova (Hercegovina); Morinj i Perast (Boka Kotorska), porijeklom iz Hercegovine Brkojević, Sutomore (Bar) Brkuljan, Nikšić; Cetinje Brkušić, Nikšić Brljan = Brljančić, Trnovice - Popratnice (Rijeka Crnojevića), oni su iz Beri (Podgorica) kao: Brnović Brljević, Gostilje (Donja Zeta) Brljančić, vidi: Brljan Brnić Ostojić, ranije u Kotoru (oko 1440. god.) a kasnije Gugulović Brničević, rod na Prčnju
Brnović, Župa Grojačka na Sinjcu u Lješkopolju. Od njih su: Popratnici i Bobiju u Ceklinu; Velje Brdo (Piperi); Goričani i Tološima (Zeta); Vranjini na Skadarskom jezeru; Podgorica; Savina, Herceg-Novi; vidi: Brljan Brnovići, bratstvo u Župi Gradačkoj Brnovići, bratstvo u Ceklinu
Brnjasić, ogranak Kalezića u Pavkovićima (Bjelopavlići) Brodgasa, Kotor u 14. v. Brodecki, Perast (Boka Kotorska) Brož, Perast (Boka Kotorska) Brozović, Cetinje Bronza, Perast (Boka Kotorska); kod Herceg-Novog 1720. god.; Brdca u Sutomoru (Bar)
Bronzić, Podi, Kameno, Kamenari i Savina (Boka Kotorska) Brončić, hercegnovsko područje Bronca, kod Herceg-Novog u 16. v.; Perast (Boka Kotorska), starosjedioci Bronjada, i Brnada, Sutomore 1892. god. i Bar Brosek, Prčanj (Boka Kotorska) Brohić, Pljevlja 1853. god. Broc, i, Bar Brocić, Bar Brocović, u Baru Brsać, kod Herceg-Novog su doselili (oko 1692. god.) iz Zubaca (Trebinje) Brsnehija, Prčanj (Boka Kotorska) Brstina, Podgorica Bruljan, Prčanj (Boka Kotorska) Brun, i, Budva Brunčević, Nikšić u 16. v.; drugi su se u Nikšić doselili 1842. god. iz Gruda (Tuzi), pa se preselili u Pljevlja; Pljevlja 1910. god.; Ulcinj; Medun (Kuči), od njih su kod Novog Pazara Brušini, Muo (Kotor) Brušković, Župa Grbaljska, od njih su u Kotoru Bručević, Gorana (Ulcinj), potomci su nekog Brajka iz Mrkojevskog polja; Gusinje i Bistrica (Bijelo Polje); u Nikšiću 1554. god. Bručvak, Rasova, Grubovač i Bistrica (Bijelo Polje) Bručić, Trebinje, ranije: Milojević iz grupe Ratkovića u Trešnjevu (Cuce), Cetinje Brulović, Nikšić Buba, Ulcinj u 14. v. Bubagna, Ulcinj, vidi: Bubanja Bubal, o, Piva, doselili iz Volujica (Trebinje); Herceg-Novi Bubalović, ogranak Stanišića iz Vinića pa u područne Dragićeviće (Bjelopavlići); Cerovica (Bijelo Polje) Buban, vidi: Bubanić Bubanić, Cetinje 1431. god.; Kotor 1440. god. i kao: Buban; vidi: Bubanja Bubanča, vidi: Bubanja Bubanja, iz Rovaca, od Vojnovića, ogranak Bogdanovića (''Njeguš''), ranije Knežević; odatle, jedni u Dragovoljiće (Nikšić) - Bubanje, drugi u Klimende (Klimente), sjeverna Albanija, a odatle u Bihor (Bijelo Polje); Bubanje (Berane), jedni pređu u Gorice (Pljevlja); predio Bistrice i Kanje, na području Bijelog Polja.Od ovih su u Kovrenu. Drugi u Vranović (Tivat). Isti su kao: Gutići (Bistrica), Gurešići (Crnča), Bubunje (Gorice), Aleksić (Međani). Rođaci su im Šabotići u područnim Tucanjama. Porijeklom su iz Stare Crne Gore; Podgorica. Bubarić, Mala Rijeka (Kuči) Buba, e, Ulcinj u 14. v. Bubanić, Grbaljsko polje Bubić, patronimik od Bube, (u 15. v.) u Bjelopavlićima rodonačelnici više bratstava; kod Bara 1578. i 1650. god.; ogranak Lučića u Mainama (Budva), oko 1710. god.; Kotor u 15. v. Bubica, Gorice (Pljevlja), porijeklom su iz Vranješa (Bijelo Polje) Bubonja, Gorice (Pljevlja), porijeklom su od Bijelog Polja (Polimlje) Bubreško, Bubrežak (Nikšić) Bubuljica, Podgorica Buvak, Bistrica (Bijelo Polje) Buvić, kasnije Bujić, na Sozini (Bar) 1873. god. Buga, Kotor i dotični Perast Bugaz, Budva 1660. god. Bugar, kod Rijeke Crnojevića, doselili se 1852. god. iz Bitolja (Makedonija); Rujišta (Bijelo Polje) od vrijedan kao Bugar, ima odseljenih; Goleša i Voskovina (Pljevlja) Bugarin, ogranak Muratovića u Boljanini (Bijelo Polje) i područnom Zatonu i Cerovu; Goleši i Vaskovina (Pljevlja) Bugermajster, Herceg-Novi
Bugon, a, no, slično Bogun, od bogdeus. Kotorska vlastela u 14. v. i Njeguši (Cetinje) 1336. god. kada i u Brskovu (Mojkovac), nesrodni Budazi, Budva u 17. v. Budalić, Riđani i Oputne Rudine (Nikšić). Jedni kasnije kao: Nikolić. Porijeklom sa Čeva (Cetinje). Od njih su u Preracima (Bileća) i Kovačima (Oputne Rudine), Nikšić Budan, Kotor oko 1400. god. Budaha, u Kotoru 1348. god. Budvanić, Herceg-Novi, po nahočetu Budvja, kasnije Buća, vidi: Buća Bud, e, Ulcinj 1853. god. Budetić, Baločane 1431. god. Budeč, Bueč Do (Budeč) u Vučjem Dolu (Nikšić) područje Oputnih Rudina. Od njih su u: Bileći, Podgorici, Mojdežu i Herceg-Novom Bud, i, Lješnjani, Ulcinj Budimir, Podgorica; Paštrovići, porijeklom iz Makedonije; Kupelnik i Podgora uz Skadarsko jezero Budimić, Bar Budinić, Zagrad, Rače, Ubalac (Kuči) i kao: Bojanović ogranak Bulatovića; Podgorica i kao: Bojanić; Bar i kao: Budnić; Rađesi i Žari (Mojkovac) Budisavljević, Kotor iz područnih Prijerada; Budva Budišić, Podgorica; Smokvijenac (Paštrovići) Budišević, Lastva (Tivat) Budojević, Kotor Budnić, vidi: Budinić Budrović, Budva 1650. god.; Kotor Buđen, Mrtvica (Kalađurović = Kancalijerović = Puhalović), Grbalj i Žutkovići - Budva 1489. god. i kao: Buđenović i Bućenović 1599. god. isto i u Paštrovićima, gdje su ogranak Kalađurovića i na području Buljarice, od njih su u Danilovgradu i susjednom Zagarču Buđenović, vidi: Buđen Bužija, vidi: Bužina Bužina, ja, Ulcinj 1875. god. Bužić, Ulcinj, a u Obodu, uz Bojanu i kao: Bušat Buzaj, Celca (Selca), Tuzi Buzalić, Kotor Buzanović, Paštrovići 1423. god. kao: Buranović Buzdanović, Podgorica Buzdovan, Kovači (Grbalj); Podgorica Buzić, Velika (Plav), porijeklom iz Bjelopavlića Buzola, Zatrijebač (Kuči) 1692. god. Buzuković, Ulcinj 1887. god. Buzurović, Nikšić Buić, u Župu Dubrovačku došli oko 1721. god. iz Nikšića Buic, Mala Rijeka (Kuči) Bujaj, Celua (Tuzi) Bujadinović, Banjani (Nikšić) Bujak, ac, Vijenac, a u Kozici i kao: Bujac, Prenčanima (starosjedioci), Pljevlja Bujaković, Vijenac (Pljevlja) Bujandrić, Podgorica Bujas, Paštrovići 1643. god.; Budva, vidi: Franćisko Bujac, Paštrovići; Kozice (Pljevlja) Bujanović, Boka Kotorska u 16. v.; Bogišići (Tivat), oni su od Dapca, doseljenika iz Dabca (Albanija) Bujić, Bjelopavlići; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), starosjedioci; Gluhi Do (Crmnica); vidi: Buvić; Grnčarevo (Bijelo Polje) Bujiša, Đedovo Polje (Pljevlja), preselili se u Vrulje (Pljevlja) Bujišić, Miloševići (Žabljak), od njih su u Vrulji i Matarugama (Pljevlja)
Bujković, Mataruge (Pljevlja); Nikšić, iz Hercegovine; Dub, Tivat Bujović, Perast (Kotor) 1731. god. i Dobrota (Boka Kotorska), oni su iz Hercegovine Bukajlović, Gaj (Pančevo), porijeklom su iz Crne Gore Bukalica, Bijela, Herceg-Novi; Grbalj Bukalo, Nikšić Bukarović, hercegnovsko područje Bukvić, Martinova Kula (Kolašinsko polje) potomci nekog Ljalje, srodnici tamošnjih Martinovića i Lukača, odseljenih u područje Bijelog Polja; Mažići (Goleša), Podsokolina (Sutjeska i Zabrđa), Batkovići i Crnugovići (Pljevlja); od Pljevalja jedni su preselili u Stapare; Lješnica, Kukolje, Maoče, Potkrajci i Čeoče (Bijelo Polje); Oputne Rudine (Nikšić) ogranak Maleševaca Bukilić, Rovca i Gornja Morača, od njih su u: Kličevo (Nikšić) i Požnji (Bijelo Polje) Bukilica, Sutvara (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Bijela, Herceg-Novi; Nalješići (Tivat); Herceg-Novi; Budva; Kotor Bukilo, Nikšić Bukimir, Bratonožići, kasnije: Lalović = Ljaljović, sa Jablana Bratonožićkog; Lušca (Berane) i kao: Bagaš, od njih su u Sjenici i Srbiji Bukin, vidi: Buć, -i, -a Bukio, vidi: Buća, -i, -a Bukja = Buća = Bukfa i kao: Buća, Kotor i okolina Bukmirić, Bukmirsko jezero (Kuči), preselili se u Vasojeviće, Peć i drugdje Bukovičanin, Bukovići (Bjelopavlići), srodnici Vlajkovića i Ivkovića iz Bukovika Bukomica, vidi: Bukilica Bukorović, Savina, Herceg-Novi; Kotor Bukulić, Podgorica; Rovca pa u Župu Nikšićku i kao: Bukelić Bukulica = Bukomica, Sutvara (Dub), Boka Kotorska, ranije: Marićević, porijeklom su iz Stare Crne Gore; Budva; Kotor Bukumieva, Potovo Selo (Paštrovići) i Budva 1413. god. Bukumir, Ponari (Zeta), Podibar (Raška), iz Bratonođića Bukumira iz plemena Kuča
Bukumirić, vidi: Bukmirić Bukumjer, Kuči 1411. god. Bukurov, Berane Bukurović, Savina i Srbina, Herceg-Novi, porijeklom su iz Biskupine (Knin); Kotor Bukušić, Dušmanići (Pljevlja) Bukčia, Kotor Bula, Fraskanjela (Ulcinj) Bulaić, Cetinje Bulajić, iz Zagore (Nikšić), jedni su u Petrovom Selu - na izvoru rijeke Kosovice, na planini Midžor. Od njih su: Golubović i Filipović, od ovih su tamošnji Marković i Spasojević. Drugi u Hercegovini selo Najdanić (Gacko) kao: Todorović i Marković; Rogač i Dobrenja (Nevesinje); treći u Medojeviće, Jabuku i Sokolac (Romanija); grana Dragoševića (Riđana) u 15. v. vidi: Dragoš. Grahovo (Nikšić) doselio Dragoje iz Kuča. Od njih su u Brestovcu, Krnjeuše, a odatle jedni su se preselili u Nakovo (Kikinda); Risan (Boka Kotorska); Kotor; Nikšić; Selište (Nevesinje) iz Grahova (Nikšić); U Grahovo (Nikšić) jedni su (u 15. v.), od kojih su Jovičić, došli iz Hercegovine; u Jovine livade (Prokuplje) i Freso (Kalifornija) Bulajići žive uglavnom u opštini Nikšić - Crna Gora, a potiču da Drekalovića iz Kuča Bulajići, bratstvo u Hercegovini (doseljeni iz Kuča - Crna Gora)
Bular, ević, Paštrovići Bulat, Rovca, od njih su kod Gusinja; Kameno i Bijela (Herceg-Novi) Bulatović, Rovca i niz naselja, oni su jedna od grana plemena Nikšić, kod Onogošta, ranije: Nikšić u 13. v. i kao prezime u više mjesta, Podgorici; od njih su u Kuče iseljeni dalje kao: Tadić i Tomašević, vidi: Budinić; kod Skadra došli iz Rovaca (Podgorica); Istok (Mahala Bajramaj) u Metohiji; Gusinje; u Porije (Nevesinje) iz Rovaca, kasnije Ćulić Bulgarodić, Brezojevice (Plav); Bar Bulić, ranije: Grgurević, grana Zlatnopojasevića u Drobnjacima, razgranati; Šekulari (Laze),
potomci Daše Šekulara; Berane, porijeklom su iz Rovaca, pa jedni kao: Mišelić u Mišelićima, na područnom Crnom Vrhu; Radeće (Piperi), potomci Laza Budina, kao: Paunović i Ilić u Zeti iz Pipera; Ogranak Asovića iz grupe Popovića u Beranama, porijeklom su iz Stanisalića (Lješnjani), od kojih su i u Podgorici Bulić, posebno bratstvo iz Pipera; Kotor; Arbaneš (Primorska krajina); Grbalj Bulići, muslimani u Podgorici
Buličić, Herceg-Novi Bulović, Oblik (Ulcinj) Bulota, Bijela, Herceg-Novi Bulut, Srbina, Herceg-Novi, doselili iz Konavla, a tamo iz Korjenića (Trebinje) Bulja, Nikšić Buljanov, Nikšić, doselili iz Lalića (Piperi) Buljanović, Crnci (Piperi), ranije: Lalić - Popović; u Zeti iz Kuča; Paštrovići (15 - 17. v.) naseljeni u područnoj Buljarici Buljar, vidi: Buljarević Buljarević = Buljar = Buljarović, Buljarevine (Buljarica), Paštrovići, 14 - 17. v. Buljarović, vidi: Buljarević Buljević, Mrke (Piperi), porijeklom iz Gruda (Tuzi) Buljirev, u Spaču (Bar) Bumbarević = Kapidžić, kod Plava i Gusinja Bumbić, u Drobrelje (Gatačko Polje) iz Grahova (Nikšić) Buna, vidi: Bunić u Sutomoru Bunac, Kuči Bungarić, područje Herceg-Novog, u 15. v. Bungur, Gajovići (Bijelo Polje), porijeklom su od Prizrena; Bukovica (Pljevlja) Bunda, Paštrovići (Sveti Stefan) 1702. god.; Sutomore (Bar), ranije: Buna, pa Bunić Bunović = Bunojević, Morine, Herceg-Novi Bunci, Mala Rijeka - Kuči, starosjedioci Bunjo, Boljanići (Pljevlja) Bunjović, Herceg-Novi Bur, Sveti Đorđe (Ulcinj) Burazerović, Podgorica, porijeklom iz Hota (Gruda), Tuzi, pa od njih u Kujevu (1700. god.); Bjelopavlićima; Petrićima; Spuž (Bjelopavlići); Stijena Piperska, od njih su u Podgorici i Sarajevu Buran = Buranimo = Buranović = Burina = Burone = Buro, Bačvice (1403. god.) u Paštroviće, i jedni kasnije u Paštrovićima kao: Burica, Buranović, Divanović, Eturović, Grloman i Buzanović, od njih u Rabu i Krku kao: Buron Buranić, Kotor Buranović, u Paštrovićima. Vidi: Buran i Buzanović Burat, a, Paštrovići 1632. god.; Mrkovi i Ljuštice (Grbalj) Buračić, Nikšić Burg, Kosijeri (Cetinje) Burda, Pljevlja 1833. god. Burzan, Berislavci (Donja Zeta), porijeklom iz Krneta (Lješkopolje); Kotor; Nikšić Burzani, bratstvo u Draževini
Burzanović, Draževina (Lješkopolje), ranije: Burzan Burenica, Zaljutnica u Goliji (Nikšić) Buril, u Mirdžu (Cetinje) 1441. god.; Mirac (Tivat) Burin, u Grblju i Budvi iz Zete Burina, Zeta 1339. god.; Paštrovići; vidi: Buran Burinović, Kotor, po nahočetu; Herceg-Novi, po nahočetu Burić, Kočane (Nikšić), potomci Novljana, iz područnih Banjana; Zagrade u Čevu (Cetinje) 1642. god.; jedni siđu u Spuž i Podgoricu, rođaci tamošnjih Radulovića; Zagarač (Danilovgrad); Pješivci; Zeta; Kotor; Podgorica iz Zagarača Burići, bratstvo u Zagredi
Burica, vidi: Buran
Buričić, Kotor, po matronimiku Burica, Paštrovići Burišević, Vasojevići Burlica, Nudo (Nikšić) 1692. god., od njih su u: Vitopoljinama, Živanju, Rašicama i Sasovićima, Boka Kotorska Burmazević, Podgorica Burnač, Herceg-Novi, po nahočetu Burnoč, Herceg-Novi, po nahočetu Buro, s, vidi: Buran Burović, Kotor u 12. v.; Perast 1681. god., pa u Baošiće, Perast i Herceg-Novi; Ulcinju, kasnije Rusulbegović i još kasnije jedni kao: Burović Buron, na, iz Paštrovića otišli na ostrvo Krk (sjeverno primorje), vidi: Buran Burone, vidi: Buran Buronić, Ćeklići (Cetinje) 1566. god.; Luštica (Piva) Buronjić Pavle, predak Dragomiljana Buronjići, staro bratstvo u Lješanskoj Nahiji
Buronović, ogranak Mitrovića u Paštrovićima Buronja, Vukčevići (Budva), iz Lješkopolja i u Podgorici Buronjić, Ćeklići (Cetinje) u 16. v. i kao: Dragomiljan = Petrović, od njih Pavićević (Buronjić), u Duboronje došao Pavle, Jovanović, Pajović, Radulović, Nakčević u Jezerima Ćeklićkim i Komanima (Podgorica); Lješkopolje Buronđ, pleme u Lješanskoj Nahiji
Bursec, i, Ulcinj 16. v. Bursić, Paštrovići Burdžević, vidi: Burdžović Burdžić, iz Kuča, preselili se u Podgoricu Busanović, kao: Vuksanović, Paštrovići Busec, i, vidi: Burseci Ulcinj 1869. god. Busija, (Titoflavija) u Riječanima (Banjani), Nikšić Businelo, Kotor Busnović, Nikovići (Tivat) Busot, a, Verige (Kotor) 1327. god. Busolini, u Kotoru iz Tivta Butak, Paštrovići u 18. v. ogranak Midžora, kao: Butah Butan, u Kotoru 1496. god Butać, Kotor 1495. god. Butafoko, u Kotoru Butah, vidi: Butak Buti, Bar 1247. god. Butinar, Kotor Butkovina, Lepetane (Boka Kotorska) Butković, iz Drobnjaka odseljeni u Rovca (Šekularska) Buton, u Njegušima (Cetinje) Butor, Sutomore (Bar) 1850. god.; Perast (Boka Kotorska) Butorac, Nikšić; Kotor i Perast, porijeklom su iz Cavtata, Dubrovnik Butorović, i kao: Buturivić u Kočane (Nikšić), porijeklom iz Cuca (Cetinje) Butofako, ranije: Bartolu, u Kotoru, porijeklom iz Bratonožića Butrić, Pešca (Berane) i Šipovica, iznad Kralja (Andrijevica); Sjenokosi, Bandović (Andrijevica) Butrići iz plemena Bratonožića Butrović, Balabani (Zeta) Butulija, Markovina (Cetinje), odselili u Zarečje (Trebinje); Podgorica Buć, Crmnica, vidi: Barjamović Buća = Bokez, Kotor i okolina, 12 - 15. v. i kao: Buć, -i = Bukin = Bukio = Bućin = Bućio; porijeklom od Prizrena; Mala Luka (Paštrovići) u 18. v.; vidi: Budvja u Budvi Bućenović = Buđenović i Bučia. Vidi: Buđen Bućin, Vranovići (Tivat) u 12. v.; ranije: Buća, porijeklom su iz Prizrena (Metohija); Bigovi
(Tivat), vidi: Bućio; Kotor; Kubasi (Tivat); Podgorica Bućio, vidi: Buća Bućić, iz grupe Trebješana, plemena Nikšića, preseljeni u Moraču kao: Lazarević; Paštrovići; Doljani, Kržanja i druga mjesta u Kučima, vidi: Perković; Nedokusi i Potkrajci (Bijelo Polje) Bućković, Berane i područni Dapsići, starosjedioci. Od njih su u Bućkovićima (Rožaje) i Bijelo Polje Buha, Nikšić, iz Nevesinja (Hercegovina) Buhar, u Kotoru 1598. god. Buhić, Gluhi Do (Crmnica), oni su zagranak Kumpresa Buhić, grana bratstva Kumpresa u Gluhom Dolu Buhrić, Boljanići (Pljevlja) Buc, vidi: Butak Bucalo, Podgorica Bucatović, vidi: Vučetić u Bogatićima Bucifola, Novi (Skender Novi) 1283. god. Buckovići, bratstvo u i oko sela Dapsići kod Berana. Zna se da su se doselili u Srbiju (Opština Kuršumlija) 1895. Dva brata su ostali u Crnoj Gori, a jedan od njih (moj pradjeda Vukadin) je taj koji je otišao u Kuršumliju. Po njemu je i prezime promjenjeno iz Bucković u Vukadinović tako da se svi mi rodjeni van Crne Gore prezivamo Vukadinovići. On je dobio sina Sekula (moj djeda) i Sekula je imao 9-oro djece a moj otac Boško je najmladji. Moj otac je još kao mladić je otišao u Hrvatsku u Slavoniju, Osijek gdje i sada živi, a ja i moj brat smo rodjeni naravno u Hrvatskoj. Ja sam nekoliko godina živjela u Canberri, Australia, a sada sam u Svicarskoj. (prilog poslala Suzana Thom-Vukadinovic) Bucnum, u Ratac (Bar) Bučalina, Piva, starosjedioci Bučalina iz Pive (Miljkovac 1 kuća) starinac ; slava: sv. Nikola Bučan, Rasova 1885. god., Buče i područje Bistrica (Bijelo Polje), od njih su u Novom Pazaru Buče = Bučia, Kotorska vlastela u 15. v.; Kotor 13 - 15. v. i kao: Bučius, vidi: Buća Bučević, Novišići (Plav) i Gusinje, oni su iz Klimenata (Albanija) Bučia, Kotor 1622. god., vidi: Bigia Bučinić, Herceg-Novi Bučio, vidi: Bigia Bučić, Dračevice (Boka Kotorska), oni su iz Bajica (Cetinje); Dedići u Šestanima (Primorska Krajina); Doseljenici iz Podgorice; Kotor u 14. v.; Dovali (Pljevlja) Bučius, Kotor 1208. god. Bučkius, u Kotoru 1208. god. Bučica = Buče = Bučius Bučkačić, Miokusovići (Bjelopavlići), ogranak Radonjića iz grupe Petrušinovića Bučkić, Loznica (Bijelo Polje), doselili iz Stare Crne Gore (oko 1870. god.) Kod Bistrice (Bijelo Polje) Bučuk, Herceg-Novi, iz Trebinja Bušat, ogranak Crnojevića, od Rijeke Crnojevića, jedni se preselili u Novi Pazar; Ulcinj, kasnije Bušatlija i Bušatlić; Paštrovići 1691. god. i Budvi, u područnoj Dubravi i Bušatovini, doselili se iz Spiča (Sutomore), kao: Kovač, pa kasnije kao: Bušlatović i Brežanin; vidi: Bužić Bušatlija, potomci skender bega Crnojevića. Iz Bušata (Albanija) preselili se u Vranjinu uz Skadarsko jezero, pa u Ulcinj i područne Pečurice kao: Bušatlić. Vidi: Bušat u Budvi; vidi: posebni ogranak Crnojevića; u Nikšić i područnom Busku i kao: Bušlatović Bušatlić, Ulcinj 1882. god. vidi: Bušatlija Bušaher, Herceg-Novi Bušić, Kotor, po nahočetu Buškaj, Budva 15. v. Bušković, Vasiljevići (Župa Nikšićka). Odatle jedni se presele u Vranjinu (Skadarsko jezero) i Rijeci Crnojevića. Od kojih su kod Skadra (Albanija), porijeklom su iz Ceklina (Rijeka Crnojevića), pa jedni u Kurilo, Dubrave i Golubovce (Ze a), prešli sa Vranjine
Buškorić i kao: Bušković, koji se preselili kod Rijeke Crnojevića, vidi: Bušković Bušlatović, vidi: Bušat
M
Mabrić, Perast Mavrak, Bajište (Nevesinje), Hercegovina i područno Popovo, jesu iz Crne Gore; Podgorica Mavrić, Ulcinj; Peraška naselja, doseljenici iz Albanije Mavrovunitos (Brajović), iz Bjelopavlića otišli u Grčku. Jedno vrijeme živjeli u Grblju Magazin (Magazinović), Herceg-Novi, porijeklom iz Trebinja (Hercegovina), vidi: Milutinović Magdalenić, Kalače i Bogaje (Rožaje), došli iz Morače (Kolašin), istorodni sa tamošnjim Dulovićima Magdalić, Berane 1877. god. Magdalenić, Bogaje (Rožaje) i kao: Bogoje, srodnici: Tmušića, Sinanovića i Kurpejovića Maglajević (Komlenović), ogranak Komnenovića iz Banjana (Nikšić), neki su odselili u Herceg-Novi, drugi u Maglaj (centralna Bosna) i jedni od njih u Toplu (Herceg-Novi) i kod Čajniča 1689. god. Maglić, Komoran (Plav) 14. v. Maglica (Meglica = Mekica), 1440. god. Mitrovići (Paštrovići) Magovčević, Pješivci (Nikšić), potomci Bogosava Bogdanova, Potolići od njih su u Nikšiću, Baru, Vraki (Skadar) 1878. god. u Beogradu i nekim srbijanskim mjestima Magovčevići, bratstvo u Cerovu Magud, Plužine (Piva); u 16. v. iz Stare Crne Gore prešli u naselja Grblja: Sutvaru, Dubu, Nalješićima pa neki u Kotor i Paštroviće; u Mojdežu su iz Popova (Hercegovina); Donja Lastva (Tivat) Magudi, bratstvo u Boki Maguljan, Cetinje Madalić, Herceg-Novi, po nahočetu Madežić, Herceg-Novi, po majci Madruš, Anamali, Viglari i Kravari (Ulcinj) potiču iz Gornje Krajine Madjar (Madjarić), Radovanići i Sasovići (Tivat), porijeklom iz Budimpešte (Madjarska) Madjarević, Kotor, po nahočetu; u Piperima i u Podgorici i kao: Milatović Mažan, u Kotoru Mažarović, područje Herceg-Novog Mažić, Mažići na Zlatibor, doselili iz Mažića (Budva) Mazalica (Kurep), ogranak Kurepa u Crljenici i Židovićima (Pljevlja), i kao: Židović, a u Kotoru od njih Mazalo; Rudinice i Jugovo (Pljevlja) Mazalo, Kotor 1326. god. Mazarak, Slanci (Donja Gora) i Gorovići (Grbalj), porijeklom su iz Stare Crne Gore Mazarakljaz, Kotor, po majci Mazarević, Perast (Boka Kotorska) Mazarović, Perast 1680. god. Mazić, ogranak Branilovića u Pivi. Od njih su u Foči (istočna Bosna), pa jedni u Novom Sadu i Bečeju (Bačka) Mazić, selo Nedajno 9 kuća kod Plužina, pleme Pivljani (od Adžića iz Lisine) ; slava: sv. Jovan Mazuka, Budva 1650. god. Mailović, Podgorica Main (Maina), Rijeka Crnojevića, došli iz Maina (Budva) Maina, Maine (Budva), vidi: Main Maić, Herceg-Novi Mainić (Majinić), Paštrovići, ogranak Markovića iz Markovića (Budva) Majinić, vidi: Mainić Majić, Mataguži, Vranj i Mijanovići (Zeta); Oni su iz Gornjih Maina (Budva), a tamo iz Mrkojevića (Crnogorsko primorje) i kao: Mrkojević, pa (iz Mrka-Piperi) Marković. Vraka (Skadar), Albanija; Bijelo Polje i Goričani (Peć), Metohija i Kotoru porijeklom iz Maina (Budva);
iz Pive odseljeni u Glasinac na Romaniju Majkići, bratstvo u Tivtu Majović, Ponari (Zeta), doseljenici iz Čeva (Cetinje) Majski, Podgorica Majstorović, Potrk i Pišče (Piva) i neki od tih u Papratištu (Užice); u Podgorici i kod Bijelog Polja Majstoričić, Bijelo Polje i Plav Mak, u Štoju (Ulcinj); Škaljari (Kotor) Makajlović, Podgorica iz Kuča Makanović, Gornje Dragačevo (Srbija), porijeklom iz Pive Makarenko, Gusinje i Bar Makarović, Vrbnica i Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje Makaskić, u Herceg-Novom, po nahočetu Makedonac, Kruče (Ulcinj), porijeklo iz Makedonije Makej, Štoj (Ulcinj) Makijelj, Krimovice (Grbalj) Makijovelić, Kotor, po nahočetu Makin, Kotor Makineze, u Kotoru 15. v. Makitan, Grahovo (Nikšić) 1695. god. Maković, Lipa (Cuce), Cetinje; ogranak Bojovića, kasnije i Omerović u Ublima (Kuči) Makovići,staro bratstvo u Lipi Makojević, Ljuljac, Tinjikovo i Cakovići (Novi Pazar) Makoril (Mačoril), Podi (Mirac), Cetinje Makoč (Makočević), Piperi i Podgorica Makrid, Nikšić Maksimović, Liverovići (Župa Nikšićka), potomci Trebješana = Nikšića, od njih jesu u Viru i Brodu (Nikšić); ogranak Čarapića, koji iz Kuča odselili u Šumadijsku Kolubaru; ogranak Jovanovića iz Rovaca odselili se u Brajkovac (Šumadijska Kolubara); Orahovica i Potarci (Bijelo Polje); Jovanovac i Kijevo u Lepencu (Srbija); Kremna (Užice) i u Valjevskoj Podgorini porijeklom iz Cuca (Cetinje); Žari (Mojkovac); Kričak, Maoče i Prenčane (Pljevlja); Podgorica; Nikšić; Čumići u Lepencu (Srbija), potiču od Bijelog Polja; Sinaje (Istok), ogranak Djuraškovića kod Cetinja. Od njih su u: Subotici, Pinosavi (Markovac), Mataruška Banja, Raštinje i Kraljevo (Srbija) i u Glauko (Čikago) Maksimovići, rod u valjevskoj Podgorini Maksin, ogranak Markovih (Miljanića) u Srpskoj Crnji (Banat), porijeklom iz Banjana (Nikšić) Maksić, Stojnik i Ropočevo (Mladenovac), porijeklom od Bijelog Polja (Crna Gora); u Golubovcima i Matagužima (Zeta) ranije Kojić, srodnici Nenadovića u Srbiji Maksulić, Pljevlja 1854. god. Maksut, Nikšić Makunović, u Orahu kod Nikšića Makuš, Berane 1893. god. Mal (Mala = Mali), Kotor Mala, Budva; vidi: Mal Malavrazić, Jošica, Kameno, Meljine, Prijevori, Podi, Sutorina (Boka Kotorska) Malagić, Nedokusi (Bijelo Polje), oni su iz Gornjeg i Donjeg Kolašina Malašević (Malonšić), Paštrovići Malević (Djurović), Vilac (Bratonožići); kod Gusinja jesu iz Kuča; ogranak Djurovaca u Pinčićima i Livarima (Donja Krajina), vidi: Maljević; Vasojevići, ogranak Novakovića u Beranama i kod Tutina; Grbavci (Zeta) Maledikti, vidi: Malediktus Malediktus = Maledikti, Kotor Malezić, i kao: Sukić, Berane Malek, Budva Malenović (Marinović = Marunović), Kosovi Lug (Bjelopavlići) i kod Peći Maletić, Pješivci; Berane; Herceg-Novi i područne Mokrine Maleš (Maleševac = Mališevac), podnožje Volujak i Maline (Zariječje) zatim Mali Kokot u Koravnici na lijevoj obali Trebišnjice, od njih kasnije Malešević (potomci vojvode Maleša). Njegovi preci iz Pirenske Makedonije dodju na Kosovo, odande u Malinu (Gacko) pa potom uz
Trebišnjicu gdje se nazovu Mileševac = Maleševac; vidi: Mandić. Od njih su u selima: Kolanjevići, Skrobno i Vrgno u Hercegovini Maleševac, vidi: Maleš Malešević, u Skrobotini i Vidicu uz Trebišnjicu; Vidi: Maleš; Podgorica; u Banjanima 1379. god.; Cetinju jedno crijeme (Šćepan vladar Crne Gore) Mali, vidi: Malia, Kotor Malia (Mali), Dobrota (Kotor), a u područnim Škaljarima iz Cetinja, vidi: Mal Maliković, Danilovgrad, Madež i Kosovi Lug (Bjelopavlići) Malindorić, Nikšić Malipiero, Budva 1471. god. Malinković, Ulcinj 1888. god., oni iz Slatine (Bjelopavlići) Malinović (Malenović), Bjelopavlići u 17. v.; Ulcinj 1889. god. porijeklom iz Rusije Maliotus = Malisor, u Baru i Ulcinju Malisor, vidi: Maliotus Malireta, iz Kotora u Šibeniku Malić, ogranak Pecića (Lukića) u Šestanima (Primorska krajina), porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); Kotor; Bar, jedni su iz Omiša (Dalmacija) Malićanin, Brvenica, Gotovuša (Pljevlja) u Šljivansko (Pljevlja) Maličiata, u Kotoru 15. v. Maličić, Mrkovi i Luštica (Boka Kotorska) Malidžan, Gradac, Šljivansko i Gotovuša (Pljevlja) Mališevac, vidi: Maleš i Maleševac, na lijevoj obali Trebišnjice, potomci vojvode Maleša od planine Volujaka Mališić, Vasojevići i kao: Nedić, ogranak Rabrena - Mijomanovića, od njih jesu u Peći; ogranak Ljačevića i kao: Grgurević u Kučima, grana Mrnjačevića, od njih u Lepetanima i Škaljarima (Boka Kotorska), Peći (Metohija) i u Bjelopavlićima; Bojište (Bijelo Polje); Kisjelice Bratonožići; Gornji Čumići u Lepenici (Srbija) došli su iz Crne Gore; Dubovo na Bihoru (Bijelo Polje); Berane; Gornje Crljenice (Pljevlja); Oputne Rudine (Nikšić) Malkić, Pljevlja 1859. god. Malković, Kotor Malović, ogranak Slavujevića (Djurjanovića=Dančulovića) Duži i Dubrovsko (Drobnjak). Od njih su u Bosni, Nikšiću, drugi u Dubrovskom (Drobnjak) nesrodni sa onima u Dužima; Čokorlija (Pavino Polje), Bijelo Polje; Bojište i Ivanje na Bihoru (Bijelo Polje); Vraneška dolina (Bijelo Polje), od njih su jedni odselili u Metohiju; Herceg-Novi; kod Risna doselili su iz Hercegovine; Dobrota i Bijela, Herceg-Novi (oko 1694. god.) došli od Trebinja i jedni kao: Malojević Malovići, bratstvo u Drobnjacima Malovići iz Pive (Plužine 5 kuća), starosjedioci; slava: sv. Jovan Malovići u Bijeloj (Boka) doselili iz Duži (Drobnjaci) Malovrzović, Podgorica Malogić, Nedokusi (Bijelo Polje) od Gornjeg Kolašina Malojević, vidi: Malović u Boki Malojko, Pobrdje (Grbalj) u 16. v., doselili u Kotorsku Bijelu i Dobrotu iz Stare Crne Gore Malokrajna, Ulcinj Malokšić (Golubović), u Rvaško Polje (Podgorica) Malonsi (Crnogorac), iz doline rijeke Zete i Morače sa Maleze odseljenici u Malesiju, uz rijeku Drim Malončić, Zagarač (Danilovgrad) 15. v., a u Kotoru 1432. god. Malonšić, u Paštrovićima i kao: Malošević, porijeklom iz Bjelopavlića, gdje su ubilježeni 1494. god. Malohodžić, Herceg-Novi došli iz Trebinja (Hercegovina) Malošević, vidi: Malonšić Malošić, Komani (Podgorica) Malta, u Kotoru Maltez, Nikšić Malčić, Brskovo (Mojkovac) Malja, Rijeka Crnojevića, porijeklom iz Skadra (Albanija) a u Gusinju i kao: Maljai; Ulcinj Maljai, vidi: Malja Maljaj, vidi: Vukašević
Maljević, Zbiževići (Pljevlja); u Gusinju i Zbliževići (Pljevlja) Mamić, Herceg-Novi, došli iz Nikšića Man (Mani), Rastiš (Ulcinj) Mangino, vidi: Mankino Mandalinić, Lužani u Pješivcima; Bar i Cetinje Mandegaj, Kotor Manguran, Staro Selo (Župa Nikšićka) Mandegoja, Zabrdje, Herceg-Novi Mandel (Mander), Kotor Mander, u peraška naselja došli su iz Njemačke, vidi: Mandel Manda(Mandalina), udovica sa Trešnjeva Mandalenići, bratstvo u Cerovu Mandić, grana plemena Novljana u Banjanima (1374.god.) i Rudinama ranije Milešević i Rudinama, neki odu u Pridvorice (Drobnjak), a iz grane istorodnih Mandića iz Lukova (Nikšić) razišli se u razne krajeve u Drobnjacima kao : Milešević = Mandić (Drobnjak) i kao: Drobnjaković od kojih su: Jauković, Paraušić, Šaulić, Durković, Danilović, Delić, Ostojić i Jakšić, a dolini Trebišnjice i kao: Maleš (Mileš) i kod Goražda; Zagarač (Danilovgrad), drugi u Grblju o od njih su Bojković, pa jedni u Mokrine, Herceg-Novi kao: Gojković, Lazov i Ilin, a odavde neki u Ledenice (Risan) kao: Lazović i Ilić i u Grahovo kao: Andrijašević, a u Risnu kao: Drobnjaković. Orebić - ostrvo Pelješac, došli iz Boke Kotorske; Podgorica iz Bjelopavlića; Dajbabe (Budimir), Zeta. Od njih su u Dugi i Čalinama (Nikšić); u Bati cuckoj (Cetinje) i kao: Pištignjat, a u Markovini kao: Vidinić, vidi: Jovanović u Zagaraču; u Goliju (Javljen), Nikšić iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca; Donja Trepča (Nikšić), kao: "Diđanin"; Busak (Gornji Banjani), porijeklom su iz Dulića (Gacko), grana Maleševaca, Šipšići (Piva); grana Bubuća u Bjelopavlićima, jedni ogranak Vujadinovića Nenadića, drugi grana Simonovića i kao: Maredić i Matunović. Od njih su kod Rijeke Crnojevića, u Kosovskoj Mitrovici i u Zeti: Podgorica porijeklom iz Skadra (Albanija); Liverovići (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića ; Kuti (Župa Nikšićka), ogranak Jovanovića, grana Nikšića; Kuti (Župa Nikšića), došli iz Kolašinskih Polja, a ondje iz Morače; od Trebinja došli u Pivu ranije Đurić; Golija; Nikšić, ogranak Manojlovića; u Šarancima; Mandića brdo (Gornje Zagrađe), Berane; Gradina (Drobnjaci), došli iz Plane (Bileća) ogranak Grujovića; kod Gacka (Dulićima), Hercegovina grana Maleševaca; u Nikšićkim Rudinama (1374) pa na Busak (Banjani) iz Hercegovine; ogranak Dulovića u Gornjoj Morači i neki su odselili u Zeoke (Šumadijska Kolubara); Gusinje; Gornja Morača, oko 1687.god. kao: Stavičić, pa jedni u Župu Nikšićku a drugi u Boku Kotorsku, selili se odvojeno; Kotor; Kameno, Herceg-Novi, pa jedni pređu kod Risna; u peraška naselja došli iz Stare Crne Gore; Mandići - Pištignjati, staro bratstvo u Bati Mandići u Dužima - pleme Drobnjaci Mandići (Vidnići), bratstvo u Markovini Mandići u Bjelopavlićima (selo Jastreb) Mandići iz Župe Nikšićke Mandići iz Pive (G.Crkvice - Nikovići 1 kuća), starinom od Trebinja od Đurića; slava: sv. Djordjije Manduk, iz Šestana (Primorska krajina), odselili se u Zadar (Dalmacija) Mandušić, Stara Crna Gora Manenica, Kotor Manesić, Kotor Manzoni, Herceg-Novi Manigodić, Vrbica (Prnovice), Nikšić, odselili Mamija, Bar i područni Sustaši Manić, Kotor, po majci Maničević, Piva Mankino = Mančino i kao: Mangino, u Baru i Kotoru Manlija, Risan u ranom vijeku Manlius, Risan, rani vijek Manović, Bajice (Cetinje); Mednica pa u Gotovušu, Batkoviće, Brvenicu, Poblaće i Crljenicu (Pljevlja); u Ćeklićima (Cetinje) Manovović, Pljevlja 1864. god. Manoglav, Herceg-Novi
Manojlović, Cuce (Cetinje), od njih su u Mojkovcu i područnim Poljima; Dovoli (Pljevlja); Golija (Nikšić), srodnici Orlovića, od njih su u južnoj Srbiji. Vidi: Tepavčević, Damjanac i Lalović; Prodoli (Trešnjevo) u Cucama (Cetinje); u Kučima, jedni ogranak Ljuljanovića, a drugi Lalevića (Milića) na Kržanji; Busak kod Nikšićkih Trepača, ranije Stolica, porijeklom od Bileće; Tupan (Banjani) i Nikšić; Živinje (Sutorina), Topla i Mokrine, Boka Kotorska, porijeklom iz Popova (Hercegovina) Manojlovići, bratstvo u Cucama Mansneta, Budva, po nahočetu Mančino, vidi: Mankino Mančić, u Nikšiću Mandžuk, u Doci (Berane), doselili iz Pipera Mandžukić, Berane, područni Doci, Boljanine i Rasova (Bijelo Polje), istorodni Manjević, Polja (Mojkovac) Mara, vidi: Mari Maravazija (Marvsija), Pistula (Ulcinj) Marabut, Gornji Stoliv (Kotor) Maraković, Vodni Do (Cuce) kao: Marković, odsele u Šarane, pa u Bistricu Mojkovačku; Bijelo Polje Maramonte, i kao: Balšić = Maramonte, u Zeti 1420. god. Maraš, iz Hota (Tuzi), došli preci u Zetu, pa se razgranali. Odseljeni u Kamenicu ispod Humskog blata kao: Maraš = Babić; srodnici Vučića i Krstovića u Zeti. Od njih su na Vranjini (Skadarsko jezero), Ostrelju (Ravna Rijeka), Bijelo Polje, Podgorici, pa u Vraki (Skadar) i kao: Marašaj, Seoca i Gluhi Do (Crmnica); u Nikšić; Rogozna (Sjenica); Kotor; Njeguši (Cetinje) i drugdje Marašaj, u Zatrijebaču (Kuči) i Tuzima; Mirac (Kotor) u 16. v.; vidi: Maraš Marašhoj, Štoj (Ulcinj) Marašević, Koći (Kuči); Krtole i Lješevići (Grbalj), vidi: Mari Marvasija, Pistule (Ulcinj), doseljenici iz Miridita (Albanija) Marvosi, Prčanj (Boka Kotorska) Marvulić, Podgorica Marvučić, u Bar i obližnjim Dedićima, porijeklom iz Miridita (Albanija) Margenjštern, Risan Margetić, Herceg-Novi i područna Bijela; Kotor Margilić (Ljuljnik = Bonkeć) i Margilaj = Margiljaj, u Zatrijebaču (Kuči) Margmaj, u Zatrijebaču (Kuči) Margokius, vidi: Marini Margoci, vidi: Marini Margocijev, Sutvara, Herceg-Novi 1442. god. Margoč, vidi: Marini Mardar, Mardeli (Tivat) Mardita, Bar Marditović, Sustjel (Ulcinj) Mardokić, Podgorica Mardolesi, Kotor Mardutović, Bar Mardjenović, Kolomza (Ulcinj) Mardjon, u Široke (Donja Krajina), doselili iz Malesije (Albanija) Mardjokaj, u Obardama uz Bojanu su iz Gornje Krajine Mardjokić, Bar i Podgorica Mardjonović, ogranak Prelukića (Karanikića) u Briskoj, Kolomzi i Krutama (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina). Od njih u Omaru (Vraka), Skadar kasnije Karanikaj i Rumija Marević, Podgorica Mareskalo, Kotor 1450. god. Maretić (Marotić), Risan; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Zec u Poborima (Budva); Šćepan Njive (Spuž), oni su srodnici Mudreša i Vukčevića; Brezojevica (Plav) Marehu, Škaljari (Kotor), došli iz Čeva (Cetinje) Mareš, Bistrica (Bijelo Polje), potomci Mareša Marešević, Cetinje Marešović, Bar
Maržan, u Dubrovniku ranije Mašanović = Orahovljanin Maržen, u Kotoru Mari, Podgrad i Koći (Kuči), došli su iz Vukli (Albanija) kao: Marešević, od njih su Peci, Koljčević i Marić, od iseljenih Marijan, Cetinje Marijanić, Kotor Marijić, Lagatori u Gornjem Bihoru iz Gusinja, porijeklom iz Bjelopavlića, od njih u Vrelima (Peć) i u Turskoj Marilović, kod Mojkovca Marini, u Ulcinju a u Kotoru (doseljeni) kao: Margoč, Margoci i Margokius Marinić, Kotor 1440. god.; Tivat; Bokovi (Rijeka Crnojevića); Donja i Gornja Lastva (Tivat) i Škaljari (Kotor), porijeklom iz Hercegovine; Herceg-Novi, po nahočetu Marinković, grana Lužana u Martinićima (Bjelopavlići) i kao: Alijerović, kod Plava; Donja Bjela (Šavnik) ogranak su Miloševića; Grbalj; Vasojevići, jedni ogranak Mijomanovića (Stojanovića), drugi ogranak Djurišića iz grane Kovačevića; Lozna i Ivanje (Bijelo Polje); Zavinogradje i Gračanica (Pljevlja); Podgorica i Cetinje; Baćevac (Barajevo), Srbija i kao: Strukar, doseljenici iz Pipera (Crna Gora) Marinov, Paštrovići Marinović, Očinići (Cetinje), došljaci iz Čaradja (Gacko). Od njih su u Nalježićima (Grbalj), a od ovih u područnom Stolivu i Kotoru i Trstu (Italija); Slivnice (Hercegovačka Površ), ogranak Ilića iz Ćeklića (Cetinje); Perast (Boka Kotorska); Kotor, doseljeni iz Šibenika (Dalmacija); Morinj i Risan; Cetinje, Donji Kraj (Cetinje) pripadaju Ivaniševićima i Ivanovićima, jedno vrijeme boravili u Starom Vlahu; Škaljari (Kotor); Marunović u Bjelopavlićima; Poblaće i Crljenica (Pljevlja); Buljarica (Paštrovići); Šušanj (Bar); Zupci (Bar); ogranak Vučevića u područnim Pinčićima; Bogdašićima (Grbalj) Marinovići, bratstvo u Očinićima Marinovići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju Marinovići, bratstvo u selu Slivnici Marinovići u Grblju, u Kotoru i u Stolivu u Boki Marinovići u Trstu Marinoj, Obod uz rijeku Bojanu Marinčić, Risan Marinjano, Grahovo (Nikšić), došli iz Boke Kotorske Marić, Jezera (Bare), Tepca i Sirovac (Drobnjak), oni su iz grupe Trepčana, doseljenika iz Nikšićkih Trepača od Raiča. Od njih su Golubović u Tepcima i Marić u Bosni; Sirovac i Bare (Drobnjak); ogranak Grujičića u Bobovu (Pljevlja) i područnim Boljanićima, Vijenac, Zaostro i Zasade; Bijelo Polje; ogranak Jokića u Bihoru (Bijelo Polje); Kolašin i okolina, od njih su u Baru; Mataguži (Zeta); Miličice (Srbija) iz Božića (Andrijevica); iz Bjelopavlića neki odseliše u Studenicu (Kosovo), a drugi u Borač (Gruža), Kragujevac, gdje su kao: Taranin; Turice u Donjem Dragačevu jesu iz Morače, srodni Dostanićima = Brankovićima; u Gusinju i Andrijevici iz Peći (Metohija); Podbišće (Mojkovac) grana Tomića (Srbljanovića) iz Drobnjaka od kojih su Golubović u Tepcima i Šumancima (Žabljak); Šipačno (Nikšić); Marina Glavica i Rusenovići (Banjani), Nikšić, srodnici Rusena = Rusenovića u Miljanićima, od njih: Strujićima (Popovo Polje), Trebinje, u Baru i Kolašinu; Igalo, Herceg-Novi; Srbina, Sutorina, Topla, Babunica i Živinje, Herceg-Novi; Petrovići (Nikšić) i kao: Marić - Nikolić; kod Risna i Perasta porijeklom iz Hercegovine, a u Grblju iz Stare Crne Gore (u Nalježiće 1614. god.); u Djenoviće, Herceg-Novi došli sa Kosora (Kuči); Kumbor, Herceg-Novi; Ljuštice (Grbalj); Tivat; Miljevci (Sutomore), Bar, od kojih su kod Lješa (Albanija); u Kotoru i njegovoj periferiji su iz Grblja i Tivta; Tuzi (Podgorica); Spuž (Podgorica); Lug (Brijeg), Andrijevica; Kolašin i okolina, od njih su u Baru; u Bihoru (Bijelo Polje) ogranak Jokića iz Velike (Vasojevići); Bijelo Polje; u Vasojevićima jedni su ogranak Novakovića; Turince (Donje Dragačevo), Srbija došli iz Morače (Kolašin); Ljutice (Valjevska Tamnava), doselili se iz Pive; iz Seljana (Piva) odseljeni u Bosnu; u Koćama (Kuči), porijeklom iz Albanije, ranije Mari; u Pivi s. Seljani od Radovića, odseljeni kod Vlasenice Marić (po majci Mari), kasnije Bilić; u Skadar (Albanija) iz Crne Gore; u 16. v. doselili iz Trebinja u: Babunica, Živine, Ljuštica, Srbina, Sutorina i Topla, Herceg-Novi; HercegNovi jedni su prešli u Kotor; Kuti, Herceg-Novi, jedni su 1592. god. došli iz Korjenića (Trebinje), a drugi iz Konavala; Djenovići i Kumbor, Herceg-Novi iz Kuča; u Grblju su jedni iz Hercegovine, a drugi iz Stare Crne Gore; kod Risna i Perasta iz Hercegovine, a u Nalježiće (Grbalj) 1614. god., došli su iz Stare Crne Gore; Ljuštica (Grbalj); Bratač (Nevesinje),
Hercegovina jesu iz Dubočaka (Banjani), Nikšić; ogranak Novakovića-Vasojevića; Turici u Donjem Dragačevu (Srbija); Azbukovica u Tubrović u Srbiji, doseljenici iz Zagradja (Andrijevica); ogranak Bakića (Novakovića) - Vasojevići; kod Kotora i u okolinu iz Lug Brijega (Andrijevica), Vasojevići; Ljutica (Valjevska Tamnava), porijeklom iz Pive; Tivat (Grbalj); Tuzi (Podgorica); Spuž (Bjelopavlići); Renovac (Banjani), Nikšić; porodično bliski Miljanićima; Marići, bratstvo u Nalježiću Marići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić) Marićević, u Prevlaci i Kotoru ubilježeni su 1167. god. i u 14. v.; Njeguši (Cetinje) grana Punoševića; Cetinje; Kosijeri (Cetinje) i Verige (Boka Kotorska) oni su iz Pipera, kao što su i u Petrovom Selu (Negotin) od 1858. god., i kao: Savović i Joković; Orašac (Šumadija) ogranak Bulatovića iz Rovaca (Podgorica); Živinje, Herceg-Novi; Poblaće (Mojkovac) Marićevići sa Pajovićima, bratstvo u Njegušima Marićevići, bratstvo u Kosijerima Maricio, Budva Maričević, Donja Lastva i Dub (Tivat) Maričić (Lazarević), Šantrovac (Šumadija), porijeklom iz Vasojevića; Maričića omedjina i Pišče (Piva), u srednjem vijeku preselili se u Bosnu; Štoj (Ulcinj); Herceg-Novi; u Kotoru Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Djurišića (Kovačevića) u Vasojevićima; iz Rovaca 1889. g. neki predju u Kolašin, i jedni u Gajtan (južna Srbija); Glasnica (Pljevlja) Marjanović, Bjelojevići (Mojkovac), ogranak Đurišića (Kovačevića) u Vasojevićima. Mark, i Marku, Klezna (Ulcinj); Bar i kao: Marku Markati, Herceg-Novi Markaš, Veliki Ostros na obali Skadarskog jezera, porijeklo iz Stare Crne Gore kao i obližnjim Markašima, kasnije kao: Vuletić Markezer, u Paštrovićima Markezić, Dabezići (Bar), srodni Petovićima u obližnja Kunja Markezina, Prčanj Markeljić, Dobrača u Lepenici (Srbija) doselili iz Drobnjaka Marketov, Paštrovići Markinović, Šušunja (Zeta) kasnije Sokobaljević; ranije i u Komina (Kurtina), Rijeka Crnojevića, vidi: Markipović Markipović, u Gostilju (Zeta) i kao: Markinović sa srodnicima: Prenkićima i Skobaljevićima, doseljenika iz Albanije. Starinom, srodnici Ulića, kod Rijeke Crnojevića Markis, Prčanj Markić, Bar Markić, Komina (Ulcinj); ogranak Andrića u Vasojevićima (vidi: Markićević). Od njih su u Dragačevu (Srbija); Podbabac (Paštrovići) 1712. god., ranije Miković = Buran i jedni ogranak Davidovića; iz Pipera prešli jedni u Kosijere (Cetinje), a od ovih u Boki Kotorskoj i Piperima Markićević, ogranak Andrića (Vasojevića). Od njih su u Dragačevu (Srbija); Kosijeri (Cetinje) i Boka Kotorska, porijeklom iz Pipera; Paštrovići; Cetinje Markičević, Budva Markičić, Veliki Mikulići (Primorska krajina) Markišin, Paštrovići Markišić, Paštrovići i Zalaz (Kotor); Boguti i Donja sela (Rijeka Crnojevića), grana Sarapa, doseljenika od Sarajeva; Plav i obližnja mjesta u Vojnom Selu (1880. god.) jedni i kao: Ćesar, Savić i Džudović, porijeklom su iz Rovaca Marljukić (Markičić = Mikulić), Mikulići (Bar) i područnim Mićićima Markov, Kolomza i Salč (Ulcinj) Srpska Crnja (sjeverni Banat), ranije u Žombolju (Rumunija), doseljenici iz Crne Gore, od 13. familija (u srodničkom odnosu) i kao: Markov (od Debele Jere). Od njih su razgranati, od braće: Iva, Marka i Sava, od njih je više od 22 bratstva; kao: Markov; Paštrovići Markov Ilija, predak bratstva Milijevića Markovac, Mrkovi i Radovanići (Tivat) Markovinčić, Prčanj Marković, Male Cuce (Cetinje), porijeklom iz Kuča, jedni odatle prešli u Grahovo (Nikšić), a drugi u Pivu; kod Nikšića iz malih Cuca ranije Tomanović i Laković, porijeklom iz Kuča, njihovi potomci u Grahovu (Nikšić) pa u Najdaniće (Gacko); kod Gacka iz Cuca (Cetinje); Danilovgrad; Šišići (Grbalj); Perast i Podi (Boka Kotorska); u Peraškim naseljima iz Dalmacije; Budva u 15. v.; Gornji Stoliv (Tivat); Kotor; Maine (Budva); Dovolja (Pljevlja); Krnjice iz
Primorske Krajine jesu sa Peleva Brijega (Bratonožići), a u Bobovištu, Livarima, Runjanima, žive u njima od ranije; Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Crne Gore. Barsko Polje (Crnogorsko Primorje), doseljenici iz Vrake (Skadar), a porijeklom iz Čeva (Cetinje), kao: Belanović potomci Ozra; Rajićevići (Njeguši), Cetinje, potiču od Podubližana, iz Cuca; Bar (Gruža Kragujevačka), došli iz Vasojevića i u Ljuljanik (Medvednica), Šumadija; Štitarice (Mojkovac); Vodno, vidi: Marković u Mojkovcu; Podgorina (Valjevo) i Gruža Kragujevac porijeklom iz Njeguša (Cetinje); Miličinice (Valjevo) došli iz Vasojevića, a porijeklom su iz Crmnice; Brestovac i Borča (Srbija), ogranak su Lutovaca, porijeklom iz Bratonožića; Buronje (Komani), Podgorica, vidi: Radulović u Daljamu; Risan, iz Drobnjaka; Zaseoke (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Semegnjegevo, Kostajnik i Cerovo (Šumadija), ogranak Nikolića iz Pive; Gornje selo (Bajice), Cetinje ogranak Martinovića; kod Mojkovca, vidi: Jovanović u Štitaricama; Risan; Vučji Do (Ćeklići), Cetinje, grana Proročića (Proročica) i kao Vučedoljci u Nikšiću kao: Radović; Mali Brezovik pa u susedne Miločane (Nikšić); Milijevići u Ćeklićima ogranak su Milijevića, grana Marojevića; Godijelji (Žabljak), porijeklom iz Godijelja (Crmnica) ranije Pejanović; Trešnjevo u Cucama (Cetinje), ogranak Lakovića iz grupe Drekalovića iz Kuča i kao: Ljaković, jedni su u Bresticama, Bubrešku, Grahovu i Šdedimu (Nikšić) i na Obiljevcu (Srbija); ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića u Kučima; Maine (Markovići), Budva iz Pipera od njih su u Umni Do (Kumanovo), Makedonija pa prešli u Lebane (Srbija); Budva, ranije Mitrović i u Paštrovićima; u Kotoru 1351. god.; Herceg-Novi; Prčanj; ogranak Stojanovića u Zagaraču potomci Lučana; Nikšić; Uskoci u Drobnjacima; Kotor oni su iz Stare Crne Gore; Briska u Primorskoj Krajini, ogranak Prelukića iz Runje, srodni su Lakovićima u područnim Bobovištima i Krnjici; Prijeradi (Tivat); peraška naselja doseljenici iz Stare Crne Gore; Bubrežak (Nikšić) i Sasovići (Boka Kotorska) iz Cuca (Cetinje); Bogdašići i Lastva (Tivat), jedni iz Stare Crne Gore i drugi iz Hercegovine; Buronje (Podgorica) i kao: Lješnjanin i Mihaljević kod Rijeke Crnojevića; Lozna (Bijelo Polje), porijeklom iz Morače; Brijezi, Brčela, Boljevići i Sotonići (Crmnica); Donji Kraj, Vukmirovići, Jankovići, Dodošima i Žabljak (Rijeka Crnojevića); Marković "Začirani" u Začiru, ogranak Radiša u Začiru (Rijeka Crnojevića); Podgorica; Golubovci i Mojanovići u Zeti, u Podgorici i Ostrogu uz Skadarsko jezero iz Pipera; Bar; Ovčar (Ćerkovine) između Donjih Kokota i Donje Gorice, pa u Gornjoj Gorici i Balabanima, Buronjima (Zeta), Kuli (Vraka), kod Skadra i Podgorice svi su istorodni i sa Bjelanovićima, potiču sa Miški (Čevo) srodnici ovih od Radula, potomka Ozdrova (Ozra). Vidi: Radulović od Radula, potomka Ozrova; Oplanići (Gruža Kragujevačka), porijeklom od Bara (Crna Gora); Orahovica i Dobrota (Kotor); Tivat; Sutomore (Bar); Zagorak (Pješivci), grana Britvića; uz Kolubaru (Šumadija) iz Uskoka (Žabljak), ogranak Kaljevića porijeklom iz Pipera (Podgorica); Bare Šumanovića (Bjelopavlići) kao: Marković = Platišuma u Dračama (Kragujevac) 1664. god.; u Maloj Stijeni piperskoj, ranije u obližnjoj Svibi, gdje su došli iz Lutova, porijeklom su od Pirota (istočna Srbija), ranije Lazarević. Od njih su u Podgorici; Žabljak, Rujišta, Dodošima i Jankovićima (Rijeka Crnojevića), ranije kao: Vujanović. Porijeklom su iz Pipera. Od njih su u Solunu (Grčka); Vojno Selo (Plav); Grahovo (Nikšić), došli su iz Pive; ogranak Radovanovića iz Pipera prešli u Srbiju kao: Marković; u Banjanima (Nikšić) 1) ogranak Erakovića, 2) grana Petrovića (Banjana); Balabani, Golubovci, Gostilje, Mahala i Mojanovići (Zeta), potiču od Lazarevića iz Stijene Piperske od njih su u Vraki (Skadar); Donja Gorica (Zeta), ranije Mišević; u Balabanima (Zeta) iedni iz Markovine (Cetinje), ranije: Bjelanović; od njih u Goriču (Vraka), Skadar, porijeklom iz Metohije i jedni iz Vrake otišli u Dobri Do (Sakoš) uz Drim (Metohija); Lukovo (Nikšić), oni su iz Rovaca; Buronje (Podgorica); ogranak Lakovića (Ljakovića ) Drekalovića) sa Meduna (Kuči), dosele se u Ridjane (Nikšić), pa u Srpski Do (pri Srpskom Vrhu) kod Ržanog Dola i rasele se: obližnje Trnjine (Prokov Do), Cuce, od njih su Tomanović u susjednim Rovinama, Marković u Grahovu, Bresticama, Bubrešku, Kusidama i Štedimu (Nikšić), Najdanićima (Gacko) došli iz Grahova (Nikšić). Porijeklo iz Kuča; Orahovici (Kotor), Herceg-Novom i obližnjoj Dobroti, Obiljevcu (Srbija); Proseni Do (Prosedoljci), Cuce; Nikšić i područni Broćanac, porijeklom iz Čaradja (Gacko); ogranak Mijanovića u Krugu (Cuce), starinom iz Adžovih Vrba (Zeta); Trešnjica i Luštica (Boka Kotorska), doseljenici iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje; Klinci i Petnjica (Valjevska Kolubara), porijeklom iz Njeguša (Stara Crna Gora); ogranak Marojevića u Ćeklićima; Selišta (Pješivci) ''Srndačići'', Brčeli (Crmnica); Sotonići (Crmnica) jesu Rasalić-Marković; Boljević (Crmnica); u Mikovićima (Crmnica); kod Mojkovca; Popovići (Mladenovac), doseljenici iz Velike (Vasojevići); Sremčica (Beograd), porijeklom su iz Vasojevića; Podgorica, Golubovci i Gostilje (Zeta); Mrkojevići (Bar) iz Mrka (Piperi); Vraka (Omara), Skadar pa jedni u Riječ (Ulcinj), svi su porijeklom iz Pipera; Plav i kao: Nović, oni su iz Zete; Prnjavor (Plav) 1860. god.; u Nikšić (tu je njihov ogranak
Savićević) došli iz Dobre Vode (Bar). Porijeklo iz Hercegovine; u Moraču (Kolašin) doseljenici iz Hercegovine; Bar, jedni su iz Maina (Budva); Salč (Ulcinj); Golubovci (Zeta) i u područnim Goričanima došli iz Lješanskog područja kao: Mišević; Godijelji (Drobnjaci), ogranak Pejanovića iz Godijelja (Crmnica); Gruža (Šumadija) iz Pive, ogranak Mrlješa-Nikolića; Bukovik u Jasenici (Srbija) potiču iz okoline Bijelog Polja (Crna Gora); Pavino Polje (Bijelo Polje); Ritopek (Beograd) ogranak Čarapića iz Kuča; Vasojevići: 1) ogranak Šoškića; 2) ogranak Rabljena (Mijomanovića) i 3) ogranak Miloševića-Lopoćana; 4) Berane 5) u Šekularima; Vranovine i Meljak (Pljevlja) i kao: Zujić iz Bezuja (Zatarje); Podbišće (Mojkovac) i kao: Markovac ranije Alac; Sipanje (Bijelo Polje); Bistrica i Gojkovići (Mojkovac) iz Donje Markovine iza Garča (Danilovgrad), a drugi su ogranak Rakočevića iz Morače (Kolašin); Savina, Herceg-Novi; iz Maina (Budva) neki odoše u Bar, pa odande u Grbalj Markovići, bratstvo u selu Brijege Markovići (Prorocice), bratstvo u Vučem Dolu Markovići, rod u Milijevićima Markovići, bratstvo u Prosenom Dolu i u Lipi Markovići, rod bratstva Lakovića u Malim Cucama Markovići, bratstvo iz sela Lipova Opština Kolašin - doseljeni iz Markovine kod Cetinja Markovići, uže prezime bratstva Stojanovića-Lulaša u Musterovićima Markovići, uže prezime bratstva "Srnadičića" - "Selištana" u Selištima Markovići, bratstvo u Buronjama Markovići, uže prezime bratstva Đurovića u Relezi Markovići, bratstvo u Brčelima Markovići (Rasalići), bratstvo u Sotonićima Markovići, rod u Petnjici i u Klincima u Kolubari Markovići (Podubličani) u Luštici u Primorju Markovići (Prosedoljci) u Broćancu u Rudinama i "u Grad Nikšićski" Markovići u Rudinama, u Grahovu, "u Nikšiće", u Boki i u Srbiji Markovići (Mijanovići) u Krugu malocuckom Markovići iz Pive (Gornji Unac), starosjedioci - matica Plužine Markolan (Markolović), Livari u Šestanima (Primorska Krajina), porijeklom su iz Malesije (Sjeverna Albanija) Markolović, vidi: Markolan Markoti, Herceg-Novi Mrkocijev (Paskvalić), u Kotoru i Sutivanu (Grbalj) Markoč, Pinčići i Bar (Crnogorsko Primorje) Markočević, Bratica (Ulcinj); Bar; Djuraševići (Grbalj); Krstac (Paštrovići) Markudić, Kotor, po nahočetu Markuljić, Bar Markus, Boka Kotorska 1260. god. Markut, Bar Markuš, Ponari i Berislavci (Zeta), Momišići (Lješkopolje); Danilovgrad i okolina, Cetinje, oni su iz Gradjana (Rijeka Crnojevića), od njih su u Podgorici i Danilovgradu Markuši iz Podgorice (doseljeni iz Virpazara) Markuši, u Crnoj Gori žive Markuši preko 600 godina i nijesu mijenjali prezime. Ovdje su došli u vrijeme kada se današnja Crna Gora nazivala Zeta, a Stara Crna Gora se nazivala Gornjom Zetom. Markuši su došli sa Kosova iz Prizrena iz mjesta Momusa (metoh manastira Hilandar) i naselili sa prvo u mjestu (selu) Gradjani kod Cetinja, a potom u današnjim Momišićima, ustvari Momušićima (Momuški) koji su bili takodje metoh manastira Hilandar. Jedan od naših predaka je bio Georgije Markuš, vladika prizrenski od 1333 do 1348, za vremena Cara Dušana. Ovo ja bila prva seoba Markuša sa Kosova u Zetu, a druga je bila prema Vojvodini pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem. Krsna slava Markuša u Crnoj Gori je Sveti Georgija (Djurdjev dan) a jedan dio slavi i Djurdjicu (Markuši u Lješkopolju kod Podgorice). Pored Crne Gore, Srbije, Republike Srpske i Hrvatske (Slavonija...), Markuša ima najviše u Karpatskoj oblasti odakle su se najvjerovatnije doselili u seobi na Balkan. Brojčano ih najviše ima u Zakarpatskoj oblasti (Rusija - danas Ukrajina), a toponima najviše ima pod Karpatima u sjevernoj Slovačkoj (grad, brdo, dolina, zamak...). Moja porodica je jedna od najstarijih na Cetinju gdje živi preko 130 godina. Na prvom popisu varoši Cetinje 1879. godine od 180 porodica dvije su Markuš (originalu Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju). Nije poznato u Crnoj Gori da je neka porodica Markuš primila drugu vjeru.
Danas Markuša ima najviše u Podgorici (Momišići, Ponari, Berislavci...), Cetinju i Nikšiću. (Prilog poslao Jovan Markuš sa Cetinja) Markušić, Danilovgrad iy Hercegovine Marlocin, Krute (Ulcinj) Markuljić, Veliki Mikulići i Briska (Primorska krajina) Marnikić, Gornja Briska (Primorska krajina) Marniković, Petrići (Bjelopavlići), potomci Lana; Kotor; Bratica i Gornja Briska (Primorska krajina), došli iz Malesije (sjeverna Albanija) Marnić, Morača; Kotor; Vasojevići grana Novakovića Marov, Budva; u Paštrovićima i kao: Sudja Marović, Balabani i Mahala (Zeta) iz Gluhog Dola (Crmnica); Boljanići, Tomići i Sozina (Crmnica) ogranak Maraša; Djendjinovići (Spič), Bar oni su iz Stare Crne Gore, od njih su u Lješevićima (Grbalj) kao: Merović, a u Tivtu kao: Morović; Tivat; Velji Zaljev (Bar); Krute (Ulcinj); Čelobrdo (Paštrovići); jedni u Grblju su iz Kuča; Dub; Krimovice i Kubasi (Grbalj), od njih su u Kotoru, porijeklom iz Stare Crne Gore; Lješevići (Grbalj); Bogdašići, Muo, Škaljari i Dobrota (Boka Kotorska), od njih u Veneciji (Italija); u Kotoru 1549. god.; Sutomore (Bar) 1856. god.; Dobrota (Kotor); Gradac (Lješnjani), Podgorica; Tijana u Krajini, oni su ogranak Pendjonovića, doseljenih; Bar, Velji Zaljev i Magduš (Bar) i oni su iz Miridita (Albanija); Herceg-Novi; Kumbor, a kod Herceg-Novog i Risna došli iz Hercegovine Marovići, bratstvo u Gracu Marovići, bratstvo u Brčelima Marovići, bratstvo u Boljevićima Maroević, Paštrovići, porijeklom iz Crnaca (u 14. v.) pa ranije: Crnac iz Pipera; Kotor Maroje, predak bratstvene grupe Marojevića Marojević, Vojkovići u Ćeklićima (Cetinje), porijeklom iz Zete. Njihovim ograncima i iseljenima navedeni su podaci o porijeklu, pa se tako može pratiti razvoj ovoga bratstva; Jugovićevo, Marakovo u Župi Nikšićkoj su ogranak Dabetića-Vasojevića, iz Kamenova (Lijeva Rijeka), od njih su u područnom Lukovu; u Kotoru 1420. god.; u Paštroviće 1655. god. Porijeklo iz Crmnice, nadimkom Crnac; Praga (Nikšić) Marojevići, iz Morakova (Župa Nikšićka) Marojevići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Marojevići, grupa od bratstava u Ćeklićima Maronić, Cetinje Maros, Dobrota (Kotor) Marosi, Prčanj Maroslojević, Mratinje (Piva), jedni kasnije Gordić Marotić, Ceklin a u Bokovu kao: Maretić=Mudreša Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Spuža bjelopavlićkog; Rijeka Crnojevića došli iz Lješkopolja; Grbavci (Lješkopolje); ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Šekulari (Berane) Marotići (Mudreše), bratstvo u Ceklinu Marotići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Maročević, Paštrovići (Budva) Maroš = Radonjić, Njeguši (Cetinje); Vukosavci i Kurilo (Zeta) Maroši, manje bratstvo Radonjića-Rajičevića Marošević, Grbalj, porijeklom iz Stare Crne Gore Marpoljaj, Štoj (Ulcinj) Marsenić, grana Laketića (Lopoćana), Vasojevića Marsiera, kod Herceg-Novog u 16. v. Marsipa, Bar Marstonović, Mikulići (Bar) Marstijenović, Primorska krajina Marta, Antibare = Bar Martan, Podgorica Martešić, Kotor i Perast, porijeklom iz Hercegovine Martik, Kotor Martineti, Herceg-Novi Martini, Ulcinj Martinis, Kotor Martinić, Bjelopavlići, potomci Lužana. Od njih su u: Baru, Štoju (Ulcinj); Donjoj Sabanti
(Lepenica) Martin Jovov, predak bratstva Kapa "Martin" kao predak bratstva Martinovića Martinov, Paštrovići; Kikinda (Banat), ranije Martinović iz Crne Gore, i Martinović u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Porijeklom iz Crne Gore. Vidi: Markov Martinović, Lastva (Petrovac na Moru) i susjedni Brestovik (Paštrovići) 1355. god.; Brajićki ugao (14. v.); Mrtvica i Sjenokosi (k.o. Brajići), Budva (14. v.), odatle se jedni 1832. god. preselili u Petrovac na Moru; Budva 1810. god.; Budva (sin Aleksin) i kao: Ljutičić=Martinović; Pod Odju, Mrtvica, Sjenokosi i Brajići (Budva), doseljenici iz Vrake (Fraka), Skadar, potomci Jovana Martinova iz Bajica (Cetinje). Oni su od Gacka (Hercegovina), prešli preci u Banjane (Nikšić), pa jedni u Cuce (Cetinje) a u Bajice (Cetinje) jedni od njih i kao: Nenojević a kao: Martinović 1440. god., vidi: Vojinović (Pero Jokov) - Martinović; iz Bajica potomci Jovana Martinova, sišli su u Djerdjeze (Komani), Podgorica, pa jedni kasnije kao: Martinović=Bajić. Odatle u Spuž (Bjelopavlići), a njih u Podgoricu kao: Osmanagić, pa u Zetu (Pod Hum) i u Stari Borič (Fraka), Skadar, kao: Martinović, Martinović (Šuto), Martinović-Perović. Od njih su u Skadru, pa u Gedži, Ljubić, Orahovac i Istoku (Metohija). Od ovih su otišli u Martinoviće (Grče), Župa Dubrovačka, grana Savovića ranije u Vraki (Fraka), Skadar, i neki iz Župe Dubrovačke u Dubrovnik i Srednju Dalmaciju; Zagrad (Župa Nikšićka), Luka Bejlov iz Brajića, od njih su u Pećkoj Banji, pojedinci su iz Brajića (Budva) odlazili na Bliski Istok u Istanbul, a drugi u USA i Australiju, a u Barsko Polje pošli su (Savovi potomci), a potomci Jovana Martinova i u Grbovcima (Zeta); preci Martinovića u Bajice (Cetinje), doseljenici su od Gacka (Čaradja), jedno vrijeme su boravili u Banjanima (Nikšić) i Ržanom dolu (Cuce). Potomci Batrića Martinova (brata Jovanova), sišli u Zetu i od njih su neki pošli u Gornji Borič (Vraka), Skadar, oko 1720. god. Pa jedan ogranak kao: Milošević Valjevo (Srbija); Jagodina i Topola (Benkovac) jesu iz Brajića (Budva); u Prokuplju (Srbija) iz Brajića (Budva); jedni iz Bajica u Vraku (Skadar), gdje se razdvoje pa jedni iz Skadra u Ulcinj, drugi: Podgoricu, Nikšić pa kao: Sokolović u Sarajevo; preostali u Zetu, kasnije: Raičević. Od njih su u Ulcinju, potomci Damjana kafedžije, doseljenika iz Vrake, odakle se neki sišli u Skadar, a od njih u Podgoricu, Nikšić i Sarajevo; jedni su iz donjeg Boriča (Vraka, Skadar) prešli u Metohiju, kod Peći, na Kosovo i u Srbiju; iz Bajica neki Martinovići su u Nikšiću i susjednom Viru, Šume i Rastovcu, naseljeni u Brdjence (Odesa); od Bajica (iz Cetinjskog Polja), braća Jovan i Djuro, predju u Zetu i odatle u Fundinu (Fundanu), naselje Ljuari (Ljuharu) Martinović 1693. god. u Kučima, prozovu se Ljuhar i kasnije Ljuharević, drugi kao: Djolević i Perković (katolici) treći Muhović (muslimani), a jedni odseljeni kod Gusinja i Plava kao: Prenkić. Iz Ljuhara neki predju u Nikšić pa u Pljevlja kao: Ljuharević, a drugi u obližnji Zatrijebač (Kuči), pa kod Gusinja i dalje u područje Bihora (Bijelo Polje), od njih ima i kod Novog Pazara; u Martinovićima (Trepča), Gusinje pa kao: Jereb kod Tutina. Od Cetinja ("iz Stare Crne Gore") naseliše se Martinovići u Dubrovačku Župu (s. Martinovići) i kasnije kao: Žaravica=Martinović, Lukšić=Martinović i Martinović=Cuko. Odatle su se selili u Mline (Župu Dubrovačku), Dubrovnik i Dalmaciju; Dub u Bjelicama (Cetinje), Martinović (Vujadinović) ogranak Milića; po predanju u području Brajića ima Martinovića koji su došli sa Bajica; Kuliš (Paštrović) 1590. god. (i ranije) ispod Spasa u Golubovcima (Zeta) došli iz Bajica (Cetinje), i njihovi ogranci u goričanima, Podgorica: Adžagić, Osmanović, vidi: Raičević u Zeti; u Paštrovićima (1355. god.) svojom poveljom car Dušan dodelio je svojom poveljom vlastelinstvo; te godine su bjelježeni u Brestoviku i susjednoj Lastvi (Petrovac na Moru) i kao bratstvenici: Dobroslavić, Rucović i Čelinić; u Paštrovićima bili su potomci Kaljurja (Kaladjurdja - Kalajurga) Martinovića, kasnije Kalodjurdjević pa Kaladjurdjević, u Kotoru Kalogurović od Kalagurga; u Ivanovićima (Paštrovići) ranije Martinović sada su: Ivanović; Karuč (Ceklin), došli iz Hota (Tuzi) a tamo je pošao Božo Živkov iz Bajica (Cetinje); Pobori (Budva); Gornji Grbalj i Garua (Pipac), došli iz Crne Gore; Gedja i Ljubidža (Bijelo Polje); Djerdjeze (Komani), Podgorica iz Bajica (Cetinje), potomci Ivanovi, kasnije u Spuž, Podgoricu, Crvenku (Bačka); u Prijevoru (Grbalj) doselio se (18. v.) iz Bajica (Cetinje) Jovan Krstov; Perats (Boka Kotorska) doseljeni su iz Bajica (Cetinje); Grbavci (Grbalj), porijeklom iz Stare Crne Gore; od Cetinja Martinovići predju u Ridjane pa u Banjane (Nikšić), pa braća (Balo, Mirko i Pero) u Miriloviće i Baljke (Bileća), kasnije kao: Bajčetić, odatle odseljeni u Goricu (Trebinje) Perović i Mirković u Baljcima (Bileća); Kod Obrenovca (Srbija), Jerebice i Joševa (Mačva), Petrovo Selo (Krajina), Srbija i kod Odese uz Crno more, svi iz Crne Gore; u Istanbulu (Turska) i Kaliforniji (SAD), takodje su iz Crne Gore, neki iz Brajića; Bajice (Cetinje), kasnije jedni Milošević, drugi Ivanović (u Bajicama ubilježeni 1440. god. kao grana
Orlovića); Mazgalje (Šekulari), Vasojevići, preci su došli iz Bajica. Od njih u Goraždevcu (Peć) kao: Grujić i Makević, a u Mašnici i Murinu (Gornje Polimlje) kao: Krdžić i Zogović; na Sokolu (Piva) pa Sokolovo (Višegrad), kasnije kao: Sokolović, od kojih su u Istanbulu, sa tim prezimenom, a u Peć (patrijarh Makartije) grana Orlovića; u Završi (Plav) 1884. god. kao: Minić i susjednoj Djuričkoj Rijeci 1890. god; Gornji Grbalj, od kojih su u Podostrogu (Budva) potiču iz Bajica, kasnije kao: Božović; Najdanići (Gacko) iz Grahova (Nikšić) pa i kao: Graovac, starinom iz Kuča; Pinčići (Gornji Šestani), Primorska krajina, ogranak Dedejića, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); Dobrinja, Dolac, Banja Selo, Lješnica, Rastoke (od 1880. god.) i Čeoče (Bijelo Polje); Bijelo Polje; Kod Tutina, kasnije Jereb-ičanin, doseljenici iz Gusinja. Porijeklom od Klimenata sa sjeverne Albanije, od njih su i u Baru (na moru) prije u područnim Šestanima; u Istoku (Metohija) jesu iz Crne Gore, od Nikšića; Martinova kula (Kolašinska Polja), potomci su Martinovi (istorodni sa tamošnjim Bukvić i Lukač.) Preselili se u: Bijelo Polje i područno Pobretić, Rastoke, Rasova i Bistrica, pa jedni su prešli u Bukovice (Rožaje); Godijelji (Žabljak) i kao: Pejanović-Marković; Tomaševo, Kanje, Sipanja i Kostić (Bijelo Polje); Polja (Mojkovac); Goraždevac i Orahovac (Metohija), porijeklom iz Crne Gore; Kralje, Kraljske Bare (obronci Trešnjevika), Ulotina i Andrijevica, kod Berana, na Bihoru i Kosvici (Rožaj) potomci su Martina Lekina (unuka Djurišina) ranije Jelić ogranak Djurišića iz grupe Kovačevića, Vasojevići; Tomaševo, Kanje, Pipčići (Srba), Oče, Banja selo, Lješnjica, Rastoke (1880. god.) i Loznica (Bijelo Polje); Babino, Debeljak, Kosanice, Ljeljanice, Meljak i Uginj (Pljevlja), jedni su u Bezuju na Lijevoj obali Tare; Bjelice (Cetinje) ogranak Vukčevića iz grupe Mandića; Podgorica 1905. god.; Tivat; Velimlje (Nikšić), ranije Mavrinko (Mavrinkov) porijeklom su iz okoline Bratislave (Slovačka), doselili se oko 1878. god.; Užička Crna Gora i kod Valjeva došli su iz Crne Gore; Donja Sabanda (Kragujevac), doseljenici iz Martinića, po čemu je i prezime i ima ih u Martinićima, Grliću i Gostilju (Bjelopavlićima) sa posebnim prezimenom; Djerdjedje (Komani), Podgorica došao Djukan Dragov Martinović iz susjednog Spuža a ondje iz Bajica (Cetinje). Od njih su u Fraki (Vraki), Skadar Martinovići, grupa bratstava u Bajicama Martinovići ili Vujadinovići (Milići), bratstvo u Resni Martinovići (Bajići), bratstvo u Komanima Martinut, u Brskovu (Mojkovac) u srednjem vijeku Martinužo, u Kotoru Martinus, i, u Brskovu kasnije Mojkovac Martinjaković (Martljaković), Bezjova (pod brdom Martinikom) u Orahovo i Ptikolj (Kuči) Martičić, u Kotoru Martić, Kričak (Pljevlja); Brezojevice i Vojno Selo (Plav). Martolov, u Kotoru u 14. v.; u Podgorici 1329. god. Marukić, ogranak Murića od Rožaja doselili se u Komine (Novi Pazar) Marulis, u Virpazar (Crmnica) došli iz Grčke. Odselili se u Zadar (Dalmacija) Marunović, Pavkovići (Pododja), Bjelopavlići i kao: Palaorić pod Moljatom, Jastrebom i Rosnom Glavicom u Bjelopavlićima. Porijeklom iz Donjeg kraja (Njeguši), Cetinje, ranije Marunović (Palaorić). Oni su doseljenici iz Starog Vlaha (Srbija), iz Pavkovića preseljeni u susjedni Kosov Lug prozovu se Malenović, a od njih odseljeni kod Peći (Metohija) zadrže prezime Marunović, jedni iz Bjelopavlića odsele u Kotor i kod Budve. Marunovići (Palaorići), rod u Bjelopavlićima Marusenović, Donja Briska (Primorska krajina) Marucko, u Baru Marušinović, Jezera (Ćeklići), Cetinje i područnim Njegušima Marušić, Ožegovice (Čevo), Cetinje, ogranak Miloševića. Od njih su u Dabojevićima (Dabovićima) i Ostrogu (Bjelopavlići) 1853. god.; Grabovcu (Valjevo); Seleuši u Banatu; Negotinu (Srbija), poslije 1878. god. u Ubu i Šarbanovcima (Šumadija); Neštinu (Ilok) Marušići, selo Dabovići (ispod Manastira Ostroga) Opstina Danilovgrad, tu žive vjekovima u jedno selo zajedno sa familijom Milatović Maručić, u Paštrovićima, a odseljeni u Ulcinj su Šestak Marušković, Nikšić i Grahovo u 15. v. Marčinko, Perast (Boka Kotorska) a u Vilusima (Poljanice), Nikšić 1440. god. i kao: Hrnalšić Marčinović, ranije Mitrović u Budvi Marčić, Rijeka Crnojevića, doselili iz Ulcinja, porijeklom iz Dalmacije Marčićević = Marčičević, u Paštrovićima i kao: Davidović, ogranak Mikovića Maršić, Ostros (Primorska krajina), porijeklom su iz Stare Crne Gore
Masarač, u Baru Masjaka, Krupice i Jelina Gora (Žabljak), došli iz Raške Masieri, Dobrota (Kotor), porijeklom iz Mletaka Maskić, Mahala i Golubovci (Zeta), jedni kasnije kao: Nenadić Maslak, Bubanje (Berane) i Lozna (Bijelo Polje) Maslan, Kuti, Herceg-Novi, porijeklom iz Popova (Hercegovina) oko 1692. god. Maslar i (Kukolj = Maslar), Radmuževići (Šekular), Berane, potomci Komnena barjaktara (Radmuža). Od njih su u Baćevcu (Lajkovac). Jedni kasnije kao: Bošković (Boškovi potomci) i Negojević Maslarinca, vidi: Maslovarica Maslać, iz Ridjana (Nikšić) u Berut i u Klenku (Hrasno) - Hercegovina Maslac, Godočelje (Gornji Bihor), Prijelog i Crvska (Bijelo Polje) Masleša, Podgorica; u Kotoru i kao: Masliša Maslin, Kotor Maslić, ogranak Majstorovića. Iz Pive otišli u Papratište (Užička Crna Gora) Masličić, Nikšić i Berane Maslo, Podgorica Maslov, Risan Maslovar, Kotor i Krimovice (Grbalj) Maslovarić, grana Mijomanovića u Vasojevićima Maslovarica (Maslarica - Maslarinca), Mataguži (Zeta) ogranak Raičevića Masloglav, Herceg-Novi Maslokapa, Pošćenje (Žabljak), grana Abazovića iz grupe Novljana Masloničić, Gluhi Do (Crmnica) i Ulcinj, 1891. god. Masnić, Mratinje i Nedajno (Piva), doseljenici iz Zubaca (Trebinje) Masoli = Maconi, Kotor, porijeklom iz Pasinote (Pavija), Italija Masiničić, Sutomore (Bar) Masoničići, bratstvo u Gluhom Dolu Masorušić, Goleša (Pljevlja) Mastališ, Kotor Mastanić, Nikšić u 14. v. Mastaćinić, Onogošt (Nikšić) 1333. god. Mastilo, Podgorica Mastilović, Korjenići (Trebinje) kao: Sikolović, pa 1794. god. prešli u Izgori (Gacko), odatle u Ljevišta (Morača), pa 1861. god. u Mokro (Šavnik) Mastić, Nikšić Mascale, Ljubotinj (Rijeka Crnojevića), pripadaju Jekšanima, starosjediocima Mata, Bar Matagužanin, Ljubotinj (Cetinje) Matanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu Mataruge (Lukrecije), bratstvo u Dolu u Pješivcima Matkovići, bratstvo u Dolu u Pješivcima Metaj, vidi: Kerstović Matanović, Ćeklići (Cetinje) i Rastovcu (Nikšić), Kotor, Cetinje, od njih u Skadar (Albanija) i kao: Mirzo, Mejtoja, Dimneku (Dimnaku) i oni u Draču, a u Starom Boriču (Vraka) i Grlju Matareli, Kotor Mataruga = Matarugić, na Banjskoj visoravni (u 13. v.) od njih su u Matarugama (Pljevlja) i Miloševcu (Tamnava), Gornji Milanovac, a u Kotoru 1397. god. i Grblju Matarugić, i kao: Mataruga, 1455. god. potomci Mataruga (Motoruga) ima ih u raznim mjestima vidi: Mataruga Matasović, Dobrota (Kotor) Matezić, Bar Matejev, Kotor, porijeklom iz Osima Matejić, Berane 1903. god.; Ramaća (Kragujevac), doseljenici iz Krajinovića (Crna Gora) Mateljević, ogranak Tomića (Novljana) naseljeni u Previšu (Drobnjak) i okolini Valjeva Matenić, Budva Matesić, Budva Matešić, Herceg-Novi i Donji Stoliv (Kotor) Matiaci, Kotor
Matiević, Kotor i obližnji Muo Matijašević, Bare (Žabljak), došli iz Vraneške kotline (Bijelo Polje), porijeklom sa Peleva Brijega (Bratonožići); Dragovoljići (Nikšić) i Staro Selo (Župa Nikšićka); Orah (Nikšić) i Grahovo iz Čeva (Cetinje), porijeklom iz Sutorine, Herceg-Novi, od njih su u Orašje (Varvarin), Srbija; Mioče (Bijelo Polje) i kao: Matijašević = Pečenica; Nikšić; kod Herceg-Novog; kod Risna; Herceg-Novi, došli iz Bijelog Polja (Mostar); Ledenice (Risan); Bratonožići; Bjelopavlići, ogranak Pavkovića (Bubića), njihov je devetnajesti predak Bijeli Pavle, razgranati; Bijelo Polje; u Donjoj Bijeloj (Šavnik), od Matijaša Drobnjaka; u 16. v. došljak iz istočnih Banjana (Nikšić), kasnije Janković sa svojim ograncima: Čabrina (Jovanić i Gordijević) Žugić, od kojih su u Užice i Topolici (Srbija) Matijević, Dobrota i Kavač (Kotor), i u Kotoru; Tivat; Podgorica; Pusto ostrvo (Mala Crna Gora) na ušću Sušice u Taru, ogranak Donkića = Gazdića; Berane 1898. god.; Mrčevci (Grbalj); uz Kolubaru (Šumadija) ogranak Kaljevića iz Uskoka (Žabljak), porijeklom iz Pipera Matikola, peraška naselja, došli iz Hercegovine, a porijeklom iz Stare Srbije Matis, Reč (Ulcinj) Matić, Ponari i Golubovci (Zeta); Budva; Kosma (Pale), Romanija, došli od Bijelog Polja (Crna Gora); Bukovica (Šavnik); kod Valjeva došli iz Pive; Boljevac (Kruševac) i kao: Ristivojević, došli iz Kuča (Podgorica); Okletac (Opletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta, vidi: Nešković Matići, Stijena Piperska, odakle moja porodica dolazi i čije je ognjište tamo vjekovima. Po predanju koje je meni poznato, bliski smo sa Lazarevicima i Liješevićima. Vremenom je broj muške djece u porodici opadao, tako da su piperski Matići danas rijetkost. (prilog poslala Ivana Matić
[email protected] ) Matićević, Kotor Matica, Perast Matišarović (Matišorović), Podi, Herceg-Novi u 8. v. Matkov 1692. god. i Matković, na Podima i Kamenom, Herceg-Novi, ranije Eraković u Njegušima (Cetinje) Matković, ranije Matkov, Pješivački Do, ranije Eraković (Dejan) iz Njeguša (Cetinje), Kameno, Podi, Orahovice, Kavača, Baošići, Morinj, Prčanj, Perast (Boka Kotorska), Gornja Lastva (Tivat); u Piperima i kao: Ćurčić = Matković; Mali Zazali (Njeguši), Cetinje ogranak Dejana, ranije Eraković u Dolu pješivačkom kao: Ćurčić = Matković i Piperima vidi: Matkov, a u: Matkoviće (Risan), od Erakovića sa Njeguša; Herceg-Novi, odseljeni kod Jagodine, Beograda, Smedereva (Srbija) i Splita (Dalmacija); u Kotoru; Tivat pa u Kumbor Kruševice - Herceg-Novi, 1799. god. došli iz Hercegovine; Kotor; Sutomore (Bar) 1851. god.; Piperi; iz Bratonožića prešli u Moraču Matljijević, u Vraku (Skadar) iz Crne Gore Matović, u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Petrovića; u Piperima, ogranak Dragišića od kojih su u Ulcinju od 1888. god.; Kurilo, Šćepovića kuće i Golubovci (Dubrava), Zeta od njih su u Dubravama (Zeta) i Kavadarcima (Makedonija); Podgorica; Počivala (Velimlje), Nikšić, ranije Slavujević od njih su u: Orahu (Nikšić), Boki Kotorskoj, Kruševicama, Kumboru i HercegNovom, Andranima, Grdonica u Bogutovac (Kraljevo), Nikšiću navodno iz Turske; Herceg-Novi (1694. god.) došli iz Popova (Hercegovina), a u područne Kruševice, jedni su 1692. god. došli iz Zubaca (Trebinje); u Peraška naselja došli (1799. god.) iz Konavala; Poševine (Bijelo Polje); Ibarac (Rožaje) i Zabrdja (Berane) ogranak Sekulića; Bogojevi Selo (Trebinje), srodnici Vukalovića, došli iz Krivošija, porijeklom su iz Brda crnogorskih; Vlaka (Pljevlja), ranije Džuver; Vijenac, Crljenice, Miljevići, Mostište iz Stožera (Pljevlja); Puhovo (Lučani), Srbija porijeklom iz Drobnjaka; kod Rožaja; Zabojnica (Knić), Kvrgač i Oparlić (Rekovac), porijeklom su od Kolašina; Gornje Stravče, Ubli i Kosor (Kuči) ogranak Čejovića (Drekalovića), neki se iselili; kod Bileća ogranak Kokotovića iz Pareža (Kosijerevo), Nikšić od kojih su u Zagaraču (Crna Gora); u Fojnici (Hercegovina) i njihovi srodnici Parežanin i Bratić Matos, Kotor Matoš, Perast 1599. god.; Podgorica Matošce, Lepetani (Tivat) Matraković, u Lješnjanima (Podgorica) 1757. god. Matula, Kotor Matunović, Vražegrmci (Bjelopavlići) iz grupe Pavkovića (Bubić), potomci Bijelog Pavla; Mandića (Bjelopavlići) su ogranak Vujadinovića. Od Matunovića (Pavkovića) su u: Kosovom Lugu (Danilovgrad), Podgorici, Kosovskoj Mitrovici, Novom Sadu i Lukavcu područje Kolubare Maćedonac, Kruče (Ulcinj) i Bar
Maćen, Herceg-Novi Maudić, ogranak Buljevića u Piperima Mauer, o, Kotor Mauković, Maoče (Pljevlja) Maulić, Perast (Boka Kotorska) Mauromaut, kod Herceg-Novog u 17. v. Mahinić, Menine (Budva) Mahinagić, ogranak Mušovića u Nikšiću, doseljenika iz Kolašina, porijeklom su ''iz Turske'' Mahinjanin, Maine (Budva) 1431. god. Mahić, Nikšić Mahmudbegović (Mahmutbegović), Kolašin došli iz Peći (Metohija), pa prešli u Gornji Bihor (Bijelo Polje); jedni u Nikšiću Mahmutović, ogranak Ivčevića u Gluhom Dolu (Crmnica); Žitnić (Sjenica), došli iz Kolašina na Taru; Radojeva glava, Presečani, Porebić i Bistrica (Bijelo Polje), a na područnoj Mahmutovoj Glavi su drugi; Šolja (Bijelo Polje) i kao: Mahmutović = Poserković Mahmutovići, zagranak bratstva Ivcevica u Gluhom Dolu Mahović, na području Bistrice (Bijelo Polje) Mahšut, Štodra (Ulcinj) i kasnije u Vranjini (Skadarsko jezero) kao: Bušković Macavara, Macavare (Donji Banjani), Nikšić Macakat, u Kotoru Macaković, vidi: Macokaj Macala, Jeksa (Prekornica), Cetinje. Od njih su u Vraki (Skadar) Macan, Dragovoljići (Nikšić) i prešli u Pitomine (Žabljak), pa jedni u Zbljevo (Pljevlja), vidi: Macanović, razgranati u više od 15 bratstava Macanović, Dragovoljići (Nikšić) i kao: Macan; Nikšić; Kotor; u Mahali (Zeta) i Piperima iz Kuča Macanovići, su iz Nikšića, tačnije sela Dragovoljići ili još tačnije sa Ječmišta (pleme Lukovsko). Tu su se naselili izmedju 14 i 15 vijeka iz okoline Cavtata ili H.Novog. Od njih su Macanovići širom Crne Gore - neki su se 1820 naselili u Drobnjak (sad ih tamo više nema) pa odatle u Pljevlja Macedauro, Kotor u 14. v. Macedonović, ranije Kanjoš = Kanošević i Kanjošević, u Paštrovićima, od njih su u Kotoru 1423. god. Maci, Pistula (Ulcinj) Macin, Bar Macinić, Radovanići, Herceg-Novi Macković, Kotor Macura, Orahovo (na Mlinu); u Crmnici. U Piperima i Bratonožićima Macokaj (Macaković), Zatrijebač (Kuči) Mačak, u Kubasima (Grbalj), grana Androvića; Kotor Mačar, u Pustopolju (Hercegovina), od kojih su Pljoskić, porijeklom iz Grahova (Nikšić) Mačareli, Kotor Mačac, Piragići (Nevesinjska sela), ogranak Bulajića iz grahovskih sela (Nikšić) Mačgalj, u Podgorici Mačetić, u Ulcinju Mačiman, vidi: Mačimen Mačimen = Mačmen = Mačmenović = Mačman i Mačiman, najprije u Baru Mačinko, Nalješići (Grbalj); Kotor; Nikšić Mačić, Sutvara (Dub), Grbalj, od 9. do 14. v., od njih su u Kotoru; u Boljevićima (Crmnica) Mačići, bratstvo u Boljevićima Mačka (Kuč), u Nusterima (Rožaje), iz Kuča Mačkić, Koće (Kuči), Podgorica, pa prešli u Prnjavor i Meteh (Plav) pa 1907. god. i kao: Ibrić; Grdovići (Bar); Pljevlja 1864. god.; u Golubovcima (Zeta), srodnici mjesnih Kaludjerovića Mačoni, u Baru 1437. god. Mačuga, u Veličanima (Trebinje), potomci Dragolovića iz Ridjana (Nikšić) Mačugan, Kolašin Madžar, u Pivi ogranak Simeunovića; Nikšić; Podgorica; Sutomore (Bar) 1851. god.; Katrkol i Vladimir (Ulcinj) Madžari iz Pive (Plužine) 5 kuća, doseljeni iz Bosne; slava: sv. Jovan
Madžarević (Madžarović), Berislavci (Zeta), ogranak Milaševaca iz Pipera Madžarovići iz sela Berislavci (Zeta kraj Podgorice)...jedan dio ih živi u Argentini (provincija Chaco) a drugi u Sloveniji Madžgalj, Pisana jela (Pavino Polje), Muslići, Sokolac i Bijelo Polje, došli sa Madžgaljevog brda (Kuči); Podbišće i Štitarice (Mojkovac), a ima ih i u Beogradu Madžov, Majstorovine (Bijelo Polje) Madžukić, Bijelo Polje Madžur, Velji Ostros i Katrkol (Krajina gornja), porijeklo iz Kuča Mašanov, u Starom Baru Mašanović, kod Berane i kao: Baraš; u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomci Mašanovi, a od njegovog brata Vukoslava Damnjanova jesu Vukoslavčević, vidi: Liješević u Ceklinu i Jovićević, Pejaković, Šofranac...; Orahovo (naselja Podgora) i Popratnici (Crmnica), njihovi srodnici, svi iz Zadolja u Piperima. Navodno grana Orlovića; Mašanovići u Gornjem Ceklinu ogranak Vujanovića. Od njih su u Ulcinju od 1892. god.; Cetinje; Kotor Mašanović (''Orahovljani'') u Orahovu (Crmnica), potomci su vojvode Janja, koji je sa Kosova prispio na Kčevo (Čevo), Cetinje i razvio potomstvo na Barjamovici, sa prezimenom (do 1882. god.) Buća, zatim Barjamović, prelaskom u Orahovo (Crmnica) nastaje prezime Mašanović, srodnici su sa Vojvodićima, koji su iz navedenog Orahova prešli na Radomir i dalje. Od ovih Mašanovića u Dubrovniku navodi se kao: Maržan; u Beranama kao: Baraš (Mešanović) Mašanovići, bratstvo u Podgoru Mašanovići, bratstvo u Papratnici Mašnići iz Župe Nikšićke (selo Miolje Polje) Mašov, u Starom Baru Mašović, Podgora (Pljevlja) Mašojević, Čaušević (Pljevlja) Maštrape, bratstvo u Rajićevićima Mašulović, u Pragi kod Nikšića Meglica, Meglice (Paštrovići) 1635. god. Medaković, u Nikšiću 1565. god. Medenica, Morača, potomci Bogićevi. Vidi: Rakočević Medenice...ima ih u Moračanima - Kolašin, Mojkovcu Medingović, Paštrovići Medin, Paštrovići Medinović, Baošići i Zabrdje (Boka Kotorska) Medinjanin (Mednić), Crmnica Medić, kod Perasta porijeklom iz Kranjske; u Kotoru Medlović, Budva 1650. god. porijeklom iz Smedereva Mednić, njić, Crmnica u 15. v.; Kotor i Dubrovnik (16. v.), vidi: Medinjanin Medo, Dobrilovina (Mojkovac) Medović, Komani (Podgorica) grana Radunovića; Cetinje; Gusinje; Rovca; Vasojevići, jedni i kao: Djurišić; Sutomore (Bar) 1851. god., vidi: Medojević Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Medovići (Medojevići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Medovčević, u Lješevićima (Tivat) Medoica, bliže Medošević, u Kotoru Medojević = Medović, Njeguši (Cetinje) 1452. god.; u Lopatama (iza sela Kosijeri), Cetinje 1398. god.; Ćeklići (Cetinje) i kao: Ostojić; Kotor 1399. god.; Lovrcane (uz potok Odolje), Boka Kotorska; u Vareši (Bijelo Polje), došli iz Polja Kolašinskih; Muslići, Tomaševo, kao i u Grančarevu (Bijelo Polje) i Bistrici i Borilovini (Mojkovac), svi su ogranak Dedejića, porijeklom sa Čeva (Cetinje); Podi (Mrčevo), Grbalj iz područnih Medojevića Medonjić, Vasojevići, ogranak Djurišića iz grane Novakovića Medoć = Medović, Madžari, Madžari (Sutomore), Bar Medošević, Podgorica u 15. v. Meduna, Kotor Medunjanin, kod Gusinja i Plava i Plavu, kasnije i kao: Bešković, doselili se sa Meduna (Kuči), a jedni u Rožaje pa u Istok (Metohija) Medjap, Nikšić Medjac, Nikšić Medjed, Kričak (Pljevlja)
Medjedović, Gornje Polje (Nikšić), ogranak Pešikana iz Cuca (Cetinje); područje Bijelog Polja; Bistrica, Bijelo Polje, Lozica, Lukovica, Obrov, Pripčić, Porebić i Rastoke, doseljenici od Kolašina; Berane. Jedni su odselili u Bosnu i drugi u Rašku oblast Medojevići (Medovići), staro muslimansko bratstvo u Cetinjskom Plemenu Medjep (Mećep), Nikšić, potiču iz obližnjih Ridjana, vidi: Merćep Medjović, Bovan (Višegrad), pa jedni i kao: Drobnjaković i drugi u obližnjim Danilovićima i kao: Lučić (Medjović), porijeklom su iz Drobnjaka Medjurečj, Pistula i Medjureč (Ulcinj) Mezalin, Gorovići (Grbalj) Mezgalj, Mezgalje (Šekulari), Berane, od Lijeve Rijeke, a drugi su doseljenici iz Bajica (Cetinje), ogranak Martinovića. Od njih su u Goraždevcu (Peć) i u Srbiji, kao: Grujić i Mikević Mezilić, Pljevlja Mejtoja, vidi: Matanović Mekikukić, Gusinje Mekić, u Kučima su grana Nenada; Bratonožići, pa su jedni prešli kod Gusinja, i od njih su u Rastokama (Bijelo Polje), od kojih su neki prešli kod Nove Varoši, drugi u Kolašin i Nikšić; Mekića Kula (Mojkovac); kod Plava ranije Mekulić, ogranak Sujkovića = Nuculovića; Bijelo Polje i područna Rasova došli su od Mojkovca; u Kolašinu i kao: Ličina ogranak Djurdjevića iz Kuča; Pljevlja i područni Potpeć 1896. god. Mekica, vidi: Maglica Meksa, Kotor 1400. god. Meksija, Kotor u 15. v. Mekuli, vidi: Mekulić Mekulić, kod Plava i kasnije Mekuli 1913. god. ogranak Sujkovića - Nuculovića, grana Nenada u Kučima, vidi: Mekić Mekulović (Sujkoić), Koće (Kuči), doseljenici iz Klimenata. Od njih su u Novčićima, Gusinju, Metehu i Plavu, vidi: Mekić Mekša, Podgorica 1330. god. i u 16. v.; Kotor Melada, kod Perasta doselili se iz Hercegovine Mele, Kotor Melez, Berane Melezić, Berane Melić, kod Prijepolja, doselili iz Nikšića, ogranak Derviševića Meliciaka, Kotor, rodom iz Raške (Srbija) Melišore, Kotor Melkiori, Kotor Melović, Barice i Rogušje (Pljevlja) Meljić, iz Kuča prešli u Gusinje; iz Bezjova (Kuči) doseljeni u Gusinje i kao: Memić Meljica, vidi: Maglica Memedović, kod Gusinja su od Drakulovića iz Kuča; Nikšić; Kotor; Bar i područno: Dobra Voda, Lisa, Lit i Draginja, i kao: Kokošić; Piperi i kao: Memetov, grana Petrovića; u Dužima (Drobnjak), ranije Zindović od Vukmirovića iz grupe Djurjanovića - Abazovića (Omakalovića). Od njih su se jedni odselili u Srbiju Memedovići, porodica u Drobnjacima Memetov, vidi: Memedović Memetović, u Piperima su ogranak Petrovića (potomci Petra Mijaljeva). Od njih su: Seferović u Nikšiću; Kunje i Donja Klezna (Ulcinj) Memija, Sustaši (Bar) Memijić, Jasen (Bihor), Bijelo Polje, došli od Kolašina Memić, Orahovo i Bezjova (Kuči), od njih su kod Gusinja, jedni u Kolašin pa uz Taru kao: Memić; Kričak pa Vodno (Pljevlja), doseljenici iz Kuča; Lozna (Bijelo Polje); Mokrine, HercegNovi iz Stare Crne Gore; u Baru iz Gornje Krajine; vidi: Meljić Memišević, Dubovo (Bihor), Bijelo Polje Memišović, Pljevlja i područni Boljanići Memo, Budva 1500. god. Memović, Ćeklići (Crni Vrh), Cetinje. Od njih su u Crnom Vrhu (Berane); Kukoljama (Bijelo Polje); Ulcinj i područne Kruče Memovići, staro muslimansko bratstvo u Ćeklićima Memčaj, vidi: Večljaj
Memčević, i Marković, Benjkanji (Zatrijebač), Kuči, porijeklom su od Rijeke Crnojevića Menaz, Kotor Menac = Menać, Kotor Mende, kod Perasta doselili iz Kranjske (Slovenija) Mendegaj, Babunice, Herceg-Novi Mendegalj, Medini (Kastel Lastva), Tivat (u 16. v.) došli iz Grčke Mendoc, u Herceg-Novi došli iz Španije Mendra, u Kosijerima (Cetinje) Mendjelo, Kotor Menegelo, Kotor Meneget, Prač (Boka Kotorska) u 15. v. došli iz Istre Menegin, Kotor Menstrik, Zelenika, Herceg-Novi Menca, Bar 1372. god. Menčev, Cesarine (Kotor) 1440. god. Menčević, Zatrijebač (Kuči) Menčetić, Nikšić 1335. god. njihovi su srodnici u Kotoru i Dubrovniku Meović, Glibaći (Pljevlja), doselili se iz Nikšića; u Novšiće (Gusinje) doselili iz Klimendi (sjeverna Albanija) Meragović, Dabezići (Bar), vidi: Boja i Bojić Mergin, Kotor Merdović, Kurikuće (Berane), došli iz Rovaca; Rastoka i Pripeće (Bijelo Polje) 1890. god.; kod Mojkovca; Kričak (Pljevlja) i kao: Merdović = Mican Merdjanin, Podgorica Merdjep, Ridjane (Nikšić), pa u Djediće (Trebinje) i jedni odatle u Nikšić Meredit (Meredita), Zoganje (Ulcinj) i Kotor Meremaj, Gornji Oblik (Primorska krajina) Merdjelat, u Kotoru Merišić, Kruševice, Herceg-Novi Merkaić, Mrdeši, Herceg-Novi Merkvić, Herceg-Novi, po nahočetu Merović = Marović, Lješevići (Tivat) u 16. v.; Magruš (Primorska krajina) Merulić, Spuž i Podgorica Merdžana, Grahovo (Nikšić), izašli iz Boke Meršulja = Meršula, Grbalj i Kotor i susjedni Baošići Meseri, Kotor Meta, Braiša (Anamali), Ulcinj Metanović, ogranak Matanovića u Mrkojevićima i Baru Metaj, Selišta i Donji Oblik (Primorska krajina) Metasanović, Grude i Podgorica Metacori, u Crnogorsko Primorje došli iz Anadolije (Turska) Metdjona, Tuzi Metdjonović, Tuzi Metikov, Kotor 1475. god. Metiković, Nikšić (Onogošt) u 15. v.; Ridjani (Nikšić) 1435. god. Metiljević, Mataguži i Golubovci (Zeta), dalja starina Stanislavić (Lješkopolje) a jedni i kao: Ivanović; Ponarima (Zeta) kao: Popović Metjahić i kao: Metjajić, Plav i područno Hakanja i Vojno Selo Metković, Budva 1635. god.; Ridjani (Nikšić) 1438. god.; u Risnu iz Hercegovine, kao: Ćelović; u Ćeklićima (Cetinje) 1435. god. Metnić, 1438. god. u Kotoru Meto, Podgorica Metov, Bar Metović, Stjepo (Zatrijebač), Kuči, ogranak Šćepala kod Gusinja; Šćepovića kuće (Zeta); Kruče (Ulcinj); Livari (Bar) ranije Drugić; Bar; Ruče (Ulcinj); Herceg-Novi Methanović, Grude i Podgorica Mećedić, Herceg-Novi, po nahočetu Mećep, vidi: Medjep Mećikukić, Spuž (Bjelopavlići), Ponarima (Zeta) i Žabljaku, uz Skadarsko jezero, do 1880.
god. i Vranjina na Skadarskom jezeru, ogranak Baća iz Pipera 1787. god.; Gornja Klezna (Ulcinj) Mećili, Bar; Podgorica Mećukić, u Kurilu (Dejani), Zeta 1478. god. Methidžović, Podgorica, prije dolaska Turaka Meha, u Kotoru početkom 15. v. Mehanović, Bojka (Ulcinj) Mehi (Meša), u Ulcinju Mehić, Pljevlja 1857. god. Mehmedbegović, iz Kuča odseljeni u Plav Mehmedović, vlastela na Žabljaku (Skadarsko jezero), u 17. v.; Nikšić; Ulcinj i obližnja Bojka; Plav; Vojno Selo (Plav); Novi Pazar, ogranak Dupljaka iz Lozne (Drača), Bijelo Polje Mehmedovići ogranak su Drakulovića, porijeklom iz plemena Kuč, pravoslavne su vjere i žive u Plavu. Predak im je Mehmed koji je primio islam, koji su i danas muslimani. Mehmetović, Nikšić Mehmetuseinić, Ulcinj Mehović, Donja Briska (Primorska krajina); Njeguši (Rožaje), ogranak Balotića; iz Lozne (Bijelo Polje) prešli u Sandžak; Vrbe i Bor (Gornji Bihor), Bijelo Polje, došli iz Kuča; u Pljevlja došli iz područne Nefer Tare Mehonjić, Bijelo Polje Mecin (Mecinović), Deton (Tutin) doseljenici od Kolašina Mečobeg, Ulcinj Meša, vidi: Mehi Mešić, Eršinovac (Kolašin), pa prešli u Bijelo Polje; Pljevlja, područni Glibaći i Kričak Meštar, Medanović (Bijelo Polje) Mešter, Uskoci (Žabljak), došli su iz Gacka; Kanje (Bijelo Polje); ogranak Popadića u Drobnjacima: Malinskom i Ljevištu, potomci nekog Oda odselili se u Srbiju Meštrikukić, Berane Meštrević, Pljevlja u 15. i 16. v. Meštrović, Krtolska naselja (Grbalj) u 15. v. doselili iz Stare Crne Gore. Od njih su u gornjoj Dalmaciji Miailović, Kruševice, Herceg-Novi, vidi: Miajlović Miajlović (Miailović), Herceg-Novi i područne Kruševice Mialović, Kotor Mialjić, Prčanj (Boka Kotorska) Mianović, Kotor Migota, Herceg-Novi Migovilović, Kuti, Herceg-Novi Mida, u Podgori uz Skadarsko jezero (1416. god.) i u Kotoru Midorović, Zagora (Grbalj), ogranak Ilića iz Ledenica iz grupe Mandića, od Nikšića Miždrag, predak bratstava Grabljana i Gradinjana Mižević, Radovanići (Tivat) i kao: Mišević Midjor = Midžor, Buljarica (Paštrovići), Budva Midjoti, Herceg-Novi Mijailović, ogranak Bulatovića iz Rovaca, naseljeni u Bare Šumanovića (Bjelopavlići); Vidočice (Bratonožići); Zabrdje (Berane); kod Mojkovca ogranak Rakočevića iz Morače; Kotor; Ulcinj 1889. god. i kao: Mihailović; Ropočevo (Mladenovac) ogranak Žarkovića iz Crne Gore, a drugi kao: Popović iz Crne Gore Mijajlović, Požar (Bjelopavlići), potomci Mijalja, kasnije Mihailović; Orja Luka (Danilovgtad), ogranak Boškovića i kao: Serdarović; Nikšić; u Beranama su iz Kuča; u Donjoj Morači, jedno vrijeme odvojili se od Rakočevića, pa su ponovo uzeli to prezime; ogranak Preobražana u Cucama (Cetinje) grana Bajkovića, od njih su u Petrovom Selu (Kuršumlija), Delameru (Nevada), SAD; Kameno, Kruševice i Topla (Herceg-Novi), doselili se oko 1693. god. od Nevesinja (Hercegovina) Mijajlovići - Preobrežani, bratstvo u Cucama Mijalj, Brijest i Grab (Cuce), Cetinje, nastanjeni u Dobroti (Kotor) Mijalji, staro bratstvo u selu Grabu
Mijan, predak cuckog bratstva Mijanovića Mijanac, Izbična, Ljeskovac i Krašljevići (Pljevlja) Mijanović, Adžova Vrba (Zeta); Krug, Vrh Melaca i Meoci (Cuce), Cetinje, porijeklom iz Ponara (Zeta). Istorodni su u: Krivošijama, jedni kasnije kao: Lakićević i u Domaševu i Ljubomiru (Hercegovina), Korjenićima (Trebinje), Kapavicama . Ljubinje (Hercegovina), u Bosni i Zemunu. Njihov ogranak Račeta, nastanjeni su u: Budvi, Kavču, Kotoru i područnoj Dobroti; Budva, po majci došli iz Špadijera (Cetinje); Bubrežak, Ridjani i Straševina (Nikšić), ogranak Ugrenovića Mijanović Račeta, jedan od predaka bratstva Mijanovića Mijanovići, bratstvo u Cucama Mijanovići, rod u Adzovim Vrbama u Zeti Mijanovići, rod u Ljubomiru u Hercegovini Mijanovići u Boki, "u Nikšiće", u Hercegovini i u Srbiji Mijatović, Kućišta (Cuce), Cetinje ogranak Ivanovića; Cetinje; Golubovci (Zeta), ogranak Kaludjerovića iz Pipera; Morača, došao Mijat iz Hercegovine, njegova braća Dule od koga su Dulovići u Vaškovu i Maoču (Pljevlja), Peko od koga su Pekovići i Lakića Lakićević. Srodnici njihovi su u Cucama (Cetinje), Krivošijama, Herceg-Novom, Domaševu, Kapavicama, Ljubinju (Trebinje), u Zemunu i Bosni; Cerovo (Pljevlja), Poblaće, Bobovo, Krće (Pljevlja) i kao: Leovac i Djurković; Podgorica, Valjevo i Gruža Kragujevačka, svi iz Pive; Žari (Gornja Morača), Kolašin ogranak su Dulovića i od njih su kod Mojkovca; u Gusinju; Bare Šumanovića (Bjelopavlići), ogranak Bulatovića iz Rovaca. Od njih su u Papešu i Lipovcu (Kragujevac); Gusinje i Plav doseljeni oko 1867. god. iz Stare Crne Gore; Nikšić; Gornje Polje i Šipačno (Nikšić), od njih su na Romaniji; Krnjače, Poblaće, Djurkovići, Krće, Leovci, Kolijevka, Rasovača, Sjeverin i Bobovo (Pljevlja), doseljenici iz Drobnjaka; Bršno (Župa Nikšićka), ogranak Vušanovića, porijeklom iz Vasojevića; u Drobnjacima vidi: Žižić; kod Pljevalja jedni kasnije kao: Peovac i Ćuković; u Zeti su ogranak Kaludjerovića iz Klimendi = Klimenata, porijeklom iz Pipera; Podi, Herceg-Novi su oko 1692. god. došli iz Popova (Hercegovina) Mijatovići (Ivanovići), bratstvo u Cucama Mijatovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić) Mijač, u Trstu ogranak Abramovića, potomaka kneza Bajka u Cucama (Cetinje); Orahovo (Crmnica) Mijač = Mijačić, Podgora i Orahovica (Crmnica), a u Herceg-Novom kao: Mijač Mijači, bratstvo u Podgoru Mijačanin, Gorice (Pljevlja) Mijačević, Danilovgrad Mijačić, Miruše uz Trebišnjicu ogranak Vujačića iz Vilusa (Nikšić) Mijin (i Gluvakov), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov i Alilujev Mijović, u Vasojevićima su ogranak Raketića iz grane Laban (Lopoćana). Od njih su u Kalavaju, Juniku, Dobriću, i Piskotama (Djakvica), Metohija; Ulcinj 1880. god.; Bar; Lastva (Tivat); Zagrada (Katunjani), Cetinje, ogranak Božovića, čiji su srodnici u Berislavcima i Bistrici (Zeta), u Zagori (Vraka), Skadar, ogranak Milića iz Bjelice (Cetinje) i kao: Zmijanović; u Ponarima (Balšić), u Zeti, od 1893. god., jedan ogranak Vukotića sa Čeva (Cetinje); Nikšić 1843. god.; Godijelji i Popov Do (Žabljak) i Mojkovačka Polja, ogranak Godijelja; Bijelo Polje i dotični Dio; Godijelji, Brčeli i Brijegi (Crmnica); Pržno (Paštrovići); Crnci (Piperi), ogranak Janića; Ogranak Drekalovića u Kučima. Od njih su u: Golubovcima (Zeta), Darzi (Ulcinj) od 1878. god., Željevo (Svrljig), Srbija, kasnije Stanojević, Cetinju, Baru, Nikšićkoj Župi; Kržanja (Kuči), pripadaju Krivodoljanima; kod Plava; u Banjanima (Nikšić), potomci Mija Ivanova Kneževića, grana Banjanin - Petrović Mijovići, bratstvo u Brčelima Mijogoštani, bratstvo u Donjem Zagarču Mijogoštanin = Mijogošić, Zagarač (Danilovgrad) Mijokusović, Bjelopavlići 1477. god. Mijomanović, u Vasojevićima, razgranati; Sjerogošće (Kolašin) Mijočević = Miočević, Krtole (Grbalj) Mijun, Crkvice (Piva) Mijučin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Vidi: Markov Mijušković, u Pješivcima: Bogmilovićima su ranije Breškovac, u Nikšiću i područnim: Straševinu u Oragu, od njih su u Barajevu (Beograd); Povija (Pješivci), srodnici Kontića; u Marojevićima (Ćeklići), Cetinje grana Radojevića; Kameno, Herceg-Novi i kao: Mulusković, iz
Stare Crne Gore; Gornji Pješivci porijeklom su iz Banjske sa Kosova, od njih su kod Nikšića i u tom gradu; u Beogradu jedni kao: Mijušković (Djurišić); Sutomore (Bar) 1903. god.; Vasojevići iz grupe Novakovića; iz Pješivaca u Vraku, Brdanjolt i Skadar (Albanija); Podgorica i obližnji Spuž; Dobrota (Kotor) došli iz Donjih Pješivaca; Kotor došli su iz Pješivaca; Donja Morača, ogranak Jovanovića iz grupe Drekalovića (Vujoševića) sa Kupusaca (Kuči) Mijuškovići, bratstvo u Poviji Mijuškovici, uže prezime bratstva "Breškovaca" u Bogmilovićima Mijuškovići (Radojevići), bratstvo u Ćeklićima Mijuškovići u Kamenom u Boki Mikavica, Podgorica Mikač (Mikačević), Njeguši (Cetinje) 15. v. i Lozice (Kotor) Mikelini, Kotor i Risan Mikelić, Herceg-Novi Mikeljević, Krtole, Kumbor i Djenovići, Herceg-Novi Mikerić, Mezgalje (Šekulari), Vasojevići, odseljeni u Goraždevac (ranije Protić), pa otišli u južnu Srbiju Miketić, u Vasojevićima ogranak Kovačevića-Obradovića Mikef, Krtole (Boka Kotorska) Mikieljević, u Paštrovićima 1570. god. Mikijaljević, Krtole (Grbalj), vidi: Mikijelj Mikijelj, Grispula (Bigovo), Grbalj i područna Krimovica (14. v.), a u susjednim Glavačićima (u 9.-14.), Herceg-Novi Mikilj, Dodoši (Rijeka Crnojevića), prešli iz Sinjca (Lješnjani), Podgorica, vidi: Mikiljaj Mikiljaj (Globar), kod Rijeke Crnojevića, prešli iz Sinjca, sa Lješkopolja, vidi: Mikilj Mikić, u Drobnjacima ogranak Dedejića doseljenika sa Čeva (Kčeva), Cetinje, od njih u Kolašinu i kod Mojkovca i Nikšića; u Šekularima i Veliki (Gornji Vasojevići), ogranak Gojkovića; kod Murine (Plav) iz Loćana (Peć) Mikjeljević, Paštrovići Miklovčić, Podgorica Miković, Novosela, Petrovac i Čelobrdo (Paštrovići). Oko 1424. god. došli su iz Stare Crne Gore. Porijeklom od Rijeke Bregalnice. Od njih u Kotoru, odakle su jedni 1571. god. otišli u Split; Gornja Orahovica (Ubalac), Donji i Gornji Stoliv (Boka Kotorska); Djurdjevi Stupovi (Berane) 1828. god.; Gornja Jablanica (Srbija) ogranak Vlahovića iz Rovaca (Podgorica) Mikovići, bratstvo u Podgoru Mikočev, u Igalo, Herceg-Novi došli iz Dalmacije Mikočević, Kotor Mikula, Budva Mikulić, Jelkići (Bjelice), Cetinje i područnim Kosijerima. Od njih (iz Bjelica) su u Vraki (Fraki), Skadar, od kojih su u Mališevu, Bobovcu i kod Peći (Metohija); Kotor 1420. god.; Bukarice (Budva) 1815. god.; Kunje (Ulcinj); Nikšić; Krtole (Grbalj) i Herceg-Novi; Kamica Gril (Vraka); Skadar, iz Crne Gore, kasnije Mikulić Mila = Milo, Ulcinj u 13. v.; Bar Miladinović, Prevlaka, Djuraševići i Krtole (Grbalj) u 16. v.; Berane 1884. god.; Dubovo u Bihoru (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pipera; ogranak Lazovića iz Kuča, naselili se kod Novog Pazara Milaić, Lepetane (Tivat) Milajić, Rečine (Kolašin) Milaković, Podgorica u 15. v.; Bečići (Budva) Milanković, u Berislavcima (Zeta) Milanović, Pješivci, potiču od Lužana, Kosjerdaći (Donji Ostrog), Bjelopavlići, kasnije Nosaković; u Kotoru; ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak) odselili u Srbiju; u Lepenicu (Srbija) došli iz Rovaca; Beloševac u Lepenici (Srbija) doseljenici iz Cuca (Rovina), Cetinje; u Gradjanima (Rijeka Crnojevića) jesu od Lipovaca, porijeklom od Prizrena; Mokrine i Kameno (Savina i kao: Ćosurić), Herceg-Novi oko 1692. god. doselili iz Hercegovine; Baošići i Kumbor, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje); Nikšić; Cetinje; Dobrska Župa, potomci Dobrilovića u 15. v. i kao: Milanović (Drobljanin), od njih su u Češljarima (Rijeka Crnojevića); Ulcinj, porijeklom iz Bosanskog Petrovca; Gradjani i kao: Gradjanin kod Rijeke Crnojevića, porijeklom od Prizrena; Kotor, porijeklom su iz Zrmanje (Dalmacija); Kruševice, Herceg-Novi; ogranak Lješevića
Milanovići iz Berana ( Budimlje). Kao doseljenici u Budimji nosili su prezime Bagas. Dio porodice je promijenio prezime po pretku Milanu Milanovići iz Dobrske Zupe i sa bratstvima iz Dobrskog sela čine pleme Dobrljani. Naš predak se prezivao Dobrilović, porijeklom iz okoline Peći i naselio se na Lipu više Dobrskoga sela, prije nekih 450 - 500 g. Od Dobrilovića postali su Milanovići, Vujovići, Radonjići, Batrićevići, Popovići (ima ih u Baru) i Živanovići. Za prezime Milanović - Bagaš iz Berana imam neka neprovjerena saznanja, da su i oni od naših. Medjutim to je, kao sto rekoh još neprovjereno, tako da se to ne uzima u obzir. (prilog: Djordjije Milanović) Milančić, u Banjanima (Nikšić), potomci Novljana Milat, Kotor, porijeklom sa ostrva Hvar (Dalmacija) Milatković, u Boki Kotorskoj (Policama) 1438. god.; Paštrovićima 1619. god. Milatović, Budva 1490. god. I jedni se presele u Babino Polje (Dubrovnik). Milati (Komani), Podgorica (početkom 16. v.) jedni pređu u Viniće (Danilovgrad) kasnije kao: Čakmak iz Komana, pa jedni u Martiniće (Bjelopavlići), pa jedni kao: Milatović prešli (1906. god.) u Ulcinj; u Daboviće (Danilovgrad) došli sa Čeva (Cetinje); Kod Nikšića iz Bjelopavlića; Kotor (1547. god.), od njih su u Stolivu (Tivat), oni su iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi; Bar; Vijenac (Pljevlja); Paštrovići. Milac, Podgorica Milačić, ogranak Ilikovića iz grupe Drekalovića. Od njih su u Vojnom Selu (Plav), Merdarima (Kuršumlija), jedni i kao: Nešković; Berane; Podgorica; Cetinje Milaš, Mirac i Zalaz (Cetinje) u 16. v.; Cuce i jedni sišli u Grbalj Milašević, Dubovo i Markov Do (Rijeka Crnojevića), došli iz Tomića (Crmnica); Crnci (Piperi); Vitasojevići (Pješivci), porijeklom su iz Kuča; Kotor Milaševići, bratstvo u Piperima Milaševići (Kaluđerovići), bratstvo u Ljubotinju Milaši, staro bratstvo u Grabu Milaši, bratstvo u Mircu Milašinović, Previš, Bukovica i Šavnik (Drobnjak), grana Novljana; kod Risna; Herceg-Novi (Igalo) jesu iz Necvijića; Klinci (Grbalj) Milbraja, Cetinje 1327. god. Milević, kod Gusinja i u Merdare (Kuršumlija), a u Golubovcima (Zeta) od 1880. god., porijeklom iz Ledina (Kuči), starinom Bratonožić; Trojice (Pljevlja); Cetinje Milekić, Bihor (Bijelo Polje) i Donja Kravarica (Donje Dragačevo), Srbija Mileković, Petrušinovići i Šobajići (Bjelopavlići), grana Petrušinovića; potomci Gojaka Lapova iz Crne Gore došli u Sopot (Šumadija) Milenić, Bileća (Hercegovina), ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić) Milenk, Paštrovići 1398. god. Milenković, Nikšić i Jošanice (Risan); Zlatar i Rogozna (Raška), srodnici Savovića iz Kuča; Beloševac (Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore Milenović, Šobajići (Bjelopavlići), grana Bubića Milentić, Polja (Mojkovac) Miler, Dobrota (Kotor) Milet, vidi: Mileta Mileta, Bar; u Kotoru 1513. god. Miletinković, u Kotoru 1535. god. Miletić, Bjeloši (Cetinje); Papratnica, Gluhi Do i Dupilo (Crmnica); Kotor 1335. god.; Paštrovići; Kčevo (Ozrinići), Cetinje 1335. god.; Ledenice više Risna 1650. god. došli sa Kčeva (Čeva), Cetinje; Cetinje; Zalazi (Njeguši), Cetinje, od njih su u Srbiji, Muo, Prčanj i Kotoru (Boka Kotorska), Oreškoj ulici (Pješivci), od Lukencija iz Zalaza su i u Kličevcu (Valjevo) od 1857. god. i Milešić i Srećković od 1866. god.; Žanjevice (Gatačka Površ) porijeklom iz Nikšića (Crna Gora); Herceg-Novi; Župa Nikšićka kao: Grbljanović porijeklom su iz Grblja, od njih (1860. god.) su u Glibavcu (Nikšić) i Baru; u Polja (Piva) iz Žanjevice (Gacko), tu iz Grblja; Brestovik (Lastva Paštrovska) 1399. god. do 15. v.; Bokovo (Rijeka Crnojevića); kod Risna; Rovca, jedni su starinci, a drugi doseljenici iz Bosne; Podgorica; Tijane (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici Čarapića i Čupića, ogranci su Ćala (Ćalova), doseljenika iz Drobnjaka oko 1700. god.; u Šekularima (Gornji Vasojevići) oni su potomci Komnena Barjaktara Miletići, bratstvo u Dupilu
Miletići, bratstvo u selu Dolu Miletići, staro bratstvo u Bjelošima Miletići, rod u Prčanju Mileusnić, Cetinje Mileša, Dinoša (Tuzi) Mileševac, Lješevići (Grbalj), vidi: Maleševac Milešević, u Bjelicama (Cetinje) i kao: Mandić, jedni su oko 1542. god. odselili se u Drobnjake; u Banjanima (Nikšić) 1374. god. Od njih su u Risnu, i Pridvorica (Šavnik), Lukovo sa okolinom Nikšića, kasnije Mandić, razgranati na: Bojkoviće, Andrijaševiće (Kurajica i Ler), Deliće, Jaukoviće (Bavčić i Graovac), Jakšiće (Danilović, Durković i Šaulić), Iliće, Kešeljeviće, Lazoviće, Ostojiće, Vukoviće (Perušiće). Od ovih su: Bajat, Leovac (Stevanović), Bavčić, Cvijetić (Mićović) Mileševići, rod u Drobnjacima Mileševići, bratstvo u Bjelicama Milešić, Dračice, južno od Valjeva Milian (Milijan) vidi: Miljanić Milivojević, u Užičkoj Crnoj Gori su ogranak Knečevića iz Pive; u Piperima; Andrijevica 1912. god. Milidrag, Nikšić i Risan Milidragović, iz Trebjese (Nikšić) prešli u Jasen, pa u Baljke (Bileća), kasnije kao: Šešlija na Kukolje i u Sudžumu (Hercegovini) i druga bratstva Milija Markov, predak bratstva Milijevića Milijević, Ćeklići (Cetinje) 1443. god., od njih su Stanković, Marković i Jovović Milijevići, bratstvo u Ćeklićima Milijna, Kuči Milikić, kod Mojkovca, jedni su ogranak Konjevića iz Vraneša (Bijelo Polje), drugi u Bjelopavlićima (Mojkovac) došli iz Slackog (Lijeva Rijeka); u Vasojevićima grana Kovačevića; Maoče (Pljevlja); Berane 1863. god. Miliković, Bjelopavlići i Podgorica; Kotor Milin, Kotor i područni Škaljari, Prčanj i Dobrota, porijeklom iz Turkovića (Grbalj); Šišići (Tivat); Herceg-Novi Milinzi, staro slovensko pleme na Peloponezu Milinić, Šišići (Grbalj); Herceg-Novi; Kotor; Prediši (Ćeklići), Cetinje; Podgorica i Bar; Rašćane (Duvno) Milinići, bratstvo u selu Abramovićima Milinković, Morinj (Risan), pa jedni 1910. god. odsele u Beograd; Lučani (Lučani), Srbija doseljenici iz Kuča; Boljanići, Bukovica i Podblaće (Pljevlja); Šišići (Grbalj) i Herceg-Novi Milinović, Morinje i Kumbor (Boka Kotorska) oko 1656. god. doselili iz Banjana (Nikšić); Prčanj i okolina Perasta 1535. god.; Lastva (Tivat); Bar 1881. god. Milirić, Kotor Milisav, Mandino Selo, u Crvenici, Lipi i Eminovom Selu (Hercegovina), porijeklom iz Crne Gore Milisavljević, Čumići (Lepenica), Šumadija, došli od Bijelog Polja (Crna Gora) Milić, u selu Lješkopolju (Podgorica) porijeklom od grada Lješa (na ušću Drima); u Bjelicama (Rešnja), Cetinje doseljenici iz Orline (Čaradje) u 'dno' Gacka, potomci Orlovića. Od njih su u: Presjeci kod Nikšića i područnim Buijelim Rudinama; Mačugama (Crmnica) Milić - Bjelica, Cetinju, razgranati, Kosovom Lugu (Bjelopavlići), Dajbabama od 1880. god. (Zeta) i Zatrijebaču iz Kuča i kao: Milić = Benjkanj = Bektašević, a odatle odseljeni kod Plava kao: Lončarević (Milić), u Cetinju su i kao: Milić (Kosić), Mačagaj (Gran) Čapo u Argentini; Rijeka Crnojevića, doseljenici iz Gusinja; Limljani (Crmnica); Oselina (Zagrada u Markovini), Cetinje; Lješkopolje (Podgorica), grana Vukčevića; vidi: Ambatbašić; Brijeg (Piva), porijeklom iz Biokova kod Foče (netačno Bosna); Plužine (Piva); Ljuljaci (Knić), Kragujevac, porijeklom iz Broketa i Biokova (Piva); Šipačno (Pišteti), Nikšić, vidi: Kordolija (Kurdulija); Kotor; Nikšićko Prekovodje; u Liještima i Donjoj Krnjaži i Podgradu (Kuči), ranije Djurdjević (Krivodoljani), grana Mrnjavčića. Od njih su Ganić kod Rožaja, Gusinja, Bijelog Polja (Donji Kolašin). Porijeklom su od Skadra (Albanija); Sremčica (Beograd), jedno vrijeme kod Djakovice (Metohija), porijeklom Kuči; Grahovo (Nikšić) porijeklom iz Bjelica (Cetinje); iz Bjelica u Berane, pa u Žabljak 1868. god. Boan (Šavnik), Uskoci i Šaranci (Žabljak) i odande jedni u okolinu Pljevalja i Mojkovca; Ulcinj 1887. god.; Škaljari i Kotor; Nikšić; Maine (Budva);
Nikšić; u Popovu (Hercegovina), srodnici Ivaniševića (Dragolovića) naseljeni su u Veličanima; Perast i Herceg-Novi; Grahovo (Nikšić) iselili se u Boku; u Goslić (Golija), Nikšić (ranije Kordilija); Šipačno (Nikšić), ogranak Narandžića (iz Nikšića), odselili se u Trašticu (kod Štitara), Novi Pazar; Dobrilovina (Mojkovac) ranije: Popara; u Šarancima (Žabljak) oko 1855. god. došli iz Ševara (Pljevlja), ranije kao: Potpara; Bar; u Kupeliku uz Skadarsko jezero 1416. god. Milić - Bjelica, bratstvo u Sotonićima
Milići, bratstvo u Bjelicama "Milići", grana bratstva Milića u Bjelicama Milići, bratstvo u selu Lješkopolju Milići, bratstvo u Oselini Milići, bratstvo u Limljanima Milići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom od Kurdulija iz Hercegovine (prilog Radonja Minić) Milići iz Pive (Plužine 1 kuća), doselili iz Foče 1882. ; slava: sv. Djordjije Milićanin, Beloševac, Vinjište i Erdeč (Lepenica), Srbija, porijeklom iz Kuča Milićević, Kujeva (Bjelopavlići), ogranak Jovanovića-Pavkovića, zvani Dukadjinci; Donje Biševo (Rožaje), grana Kuliza, doseljenici iz Kuča; Buče, Krnjača i Džurevo (Pljevlja); Bastasi (Župa Nikšićka), ranije Bastaja, porijeklom iz Bastaja (Stara Crna Gora); Zvijerine (Bileća), ogranak Vujačića iz Grahova; Beloševac, Vinjište i Radeča (Lepenica) u Srbiju doselili iz Kuča; u Ninkovićima (Žabljak) potomci Milića Nikole Trepčanina, vidi: Trepčanin; Tijane (Donje Dragačevo), Srbija, ranije Ćalov (Ćalović) doseljenici iz Drobnjaka; Godljevo (Užička Crna Gora), porijeklom su iz Pive; Zvijerine (Bileća), potomci Ridjana, grana Dragoševića, vidi: Dragoš; Nikšić; Igalo, Herceg-Novi; Bistrica, Boturić (Bijelo Polje), doselili se iz Rovaca Miličević, Budva; Igalo, Herceg-Novi Miličić, Dučice (Župa Nikšićka), ogranak Šćepanovića, u 16. v. prešli iz Rovaca; u Piperima ogranak Stanišića; Risan; Dukat (Banjani), Nikšić; u Drobnjak se doselili početkom 16. v. iz Ubala (Oputne Rudine), pripadaju plemenu Novljana. Od njih su: Andeselić, Djurdjić i Lasica. Pridvorak (Cetinje) 1631. god.; Škaljari (Kotor); u Pivi su ogranak Krunića Miličići iz Pive (G.Unac 4 kuće), potiču od Krunića ; slava: sv. Nikola Miličković, Nikšić i u Piperima ogranak Petrovića, doseljenika iz Lutova (Bratonožići). Od njih su u Vrijesnom (Paštrovići) Milišić, Kuti (1693. god.) došli od Nevesinja, Žlijeb, Podi, Meljine, Savina i Igalo, Herceg-Novi; Brazilovica (Šumadijska Kolubara), srodnici tamošnjih Živanovića, Nikolića i Pantelića Milković, Kotor 1423. god. došli iz Paštrovića; Berane 1898. god.; u Cuce (Cetinje) Milmović, Paštrovići 1398. god. Milo, Stubal Donji (Bijelo Polje), vidi: Mila u Ulcinju; u Bar došli iz Skadra (Albanija) Milobraja, Kotor 1327. god. Milobratović (Milibratović), Ridjane i Trebjesa (Nikšić) u 15. v. iz grupe Ugrenovića. Od njih su Papić na Vlaini (Oputne Rudine) i drugim mjestima, Nikšiću i kasnije kao: Šešlija, Sudžum i Kokolj. Njihovi ogranci su B: Krunić u Ljubinju, Bijelović u Šumi Trebinjskoj, Šiljegović u Gacku, Bjeletić u Preracima, Božović i Rulj u Nevesinju i Tomašević u Zupcima (Trebinje) većina slave Lučin Dan. Oni su potomci Ugrenovića koji su iz grupe Ridjana, jedni su otišli u Risan, treći u Ukrajinu, sa Trebješanima, kao i u mnoge krajeve, u Rusiji, od njih, od kojih je bilo sedam generala ruske vojske; u Mrežicama i Bileća potomci nekog Šeha Milovanović, kod Kragujevca su ogranak Cerovića iz Tušine (Drobnjak) potomaka novljana iz Banjana (Nikšić) i kao: Tijanić; kod Prokuplja su ogranak Vlahovića iz Rovaca, u Žarkovu i Ropočevu (Šumadija) porijeklom su iz Crne Gore; ogranak Kovijanića iz Morače odseljenici u Medjedje i Šilovo (južna Srbija); Morinj (Boka Kotorska) Milovančević, Krstac (Donje Dragačevo), Srbija, oni su grana Bogićevića, grana Vojvodića iz okoline Cetinja odselili se u 18. v. Jedno vrijeme su se prezivali Tijanić Milović, Bezjova (Kuči) i kao: Djerković - njihova grana, oni su od Baljevića (Bratonožića), u Kučima jedni su od: Džokić. Iz Kuča jedni predju u Grahovo (Nikšić) i od njih: kod Bileća i okolina Gacka, pa u Viru i Crkvinama (Nikšić) od 1882. god.; Kostanje (Ulcinj) jesu iz Kuča; Krće (Pljevlja); u Krivošijama jedni iz Hercegovine; u Budvi 1650. god.; Paštrovići 1634. god.; u Ulcinju 1882. god.; Donji Stoliv (Kotor); Kotor, po nahočetu; Bogojev Do (Cuce), Cetinje, došli su iz Grahova (Nikšić), a tamo iz Kuča, gdje su došli iz Bratonožića kao: Baljević (Balević); Piragići (nevesinjska sela), ranije Ozrinić u Čevu (Cetinje), kao i Mostaru i Fojnici (Hercegovina); iz Grahova nastanjeni u Žiljevu i Šurićima (Nevesinje) i Dobrinci (Stonu)
ubilježeni kao: Skorup, i u Žiljevu i Šurićima (Nevesinje) kao: Oroz, Kazance (Golija), Nikšić; u Kostanjama (Gornja Krajina); Krivošije (Risan); Donji Stoliv u Boki Kotorskoj; Budva, porijeklom iz Hercegovine; Bijela, Jošanice, Mojdež i Topla, Herceg-Novi; u Bogišićima i Molovića u Grblju su potomci Dapca, doseljenika iz Albanije, u 16. v.; Cetinje; Milovića Ledinica (Skok), Žabljak; Krće i Poblaće (Pljevlja); Koštanje (Kostanje) u Primorskoj Krajini; Paštrovići u 17. v.; Orahovo (Crmnica); u Rasovi kod Bijelog Polja i kao: Milović - Obradović; u Vasojevića grana Kovačevića, iz Lijeve Rijeke prešli u Milov Do (Božići), Andrijevica; Miljkovac (Piva); Lukocer (Raška), grana Marjanovića; Zubci (Bar); Ćeklići (Cetinje), bili su vlastela; i kod Ključa; Bodežište i kod Ključa (Gacko), ogranak Miljanića iz Banjana, kao i na Mekoj Grudi u Bilećkim Rudinama; Crni Kuk (Gambela), Gornji Banjani, po čemu i prezime Gambelić i Gambelić - Vujković i nadimak Prdeklija i Gojković. Sišli neki u Popine (Orah), Prigredinu (Podljut), Donji Banjani, jedni se zadrže u Gore Dubočke (Milovića Kršu), Gornji Banjani, svi kao: Milović, drugi se presele sa tim prezimenom kod Nevesinja (Hercegovina), ima njihovih na Stepenu (Gacko) i Argentini Milovići (Graovljani), rod u Cucama Milovići iz Banjana Milovići iz Kuča, selo Bezjova Milovići na Bezjovu: Doselili su se u Kuče iz Bratonožića negdje krajem 15 ili početkom 16 vijeka. Prvobitno su bili naseljeni na Gorenu u Ublima, odakle su ih istisli Drekalovići i naseljeni su na Bezjovo. Milovići se dijele na ogranke: Na Vušoviće po Vušu Vujovu, Premiće po Premu Vujovu, Šaljeviće po Šalju Stamatovu i Nik Savićeviće po Niku Savićevu. Od Milovića su Milovići iseljeni na Murini, Niksavićevići su bili prgavi i nesnosni, te su ih brastvenici prognali. Oni su naselili Gusinje. Od Milovića sa Bazjova su nastali Milovići u Banjanima selo Dubocko. Milovića ima iseljenih u Zmajevu, Prokuplju, Velimlju, Zagradac, Gacko, Bar, Postojna (Slovenija) ojha!!! Slave sv.Nikolu (19.decembar). Milovićima su se pripojili Džokići, staro bratstvo u Bezjovu. (prilog poslao: Predrag Sava Milovića, Postojna, Slovenija) Milogorić, ogranak Pečića iz Zete prešli u Vraku (Skadar), porijeklom iz Hercegovine Miloević, vidi: Milojević Milojević, potomci Milojevi na Izvorima u Cucama bliži Ratkovićima iz Trnjina (Ratkova Kućišta), Cuce, koji se spominju 1475. god. Od njih su u: Konjskom, Ogradama, područje Zubaca (Trebinje), kod Nevesinja, Arslanagića mostu (Trebinje) i kao: Ratković, Milojević i Pejanović, a u Zasadu (Trebinje) i kao: Krstović. Jedni su prešli u Bosnu; Njeguši (Cetinje) 15. v., u Kotoru i kao: Dobrinović; Paštrovići u 17. v.; u Pješivcima su iz Komana (Podgorica); Bokovo (Rijeka Crnojevića); Lastva (Tivat); na Javoru i u Rogozni (Raška), ogranak Vukovića; Strmica (Mojkovac); kod Gusinja i u Velici u gornjim Vasojevićima u 14. v.; Trnovice kod Novog Pazara doselili se iz Rovaca (Podgorica); u Njegušima (Cetinje) 1435. god.; u Paštrovićima 1599. god. i kao: Miloević; u Pješivce iz Komana Milojevići, staro bratstvo u Izvorima Milojevići, bratstvo u Ogradama, Drenovu Dolu i u Prčanju (u Zupcima) Milojičić, Maoče (Pljevlja) Milojko, bratstvo na Pobrđu (Grbalj) Milojčić, Podgorica Milona, Bar Milonić, Podgorica Milončević, Bjelopavlići u 1437. god. Milonjić, Ograde, Korneta, Botun, Gojilo i Draževina (do 1880. god.) a jedni su ogranak Uskokovića iz Lješanskog područja preselili se u Pješivce. Jedni od njih su predigli u Drobnjake; Nikšić; Vranjina na Skadarskom jezeru, došli iz Lješanskog područja. Od njih su u Podgorici; u Botun (Zeta) iz Spuža (Bjelopavlići) Milonjić Ban, iz Gornje Draževine Miloradovići, Rošca (Bjelopavlići); ogranak Vujičića, od Grahova (Nikšić) odselili u Rusiju; i kao: Kotlaš ogranak Rabrena iz Popova (Trebinje) prešli u Mojdež, Herceg-Novi Milosavić = Milosalić, Mokrine, Herceg-Novi Milosavljev, Idjoš (sjeverni Banat), porijeklom iz Crne Gore; Korićanci (Lepenica) u Srbiju došli iz Korita (Bijelo Polje) Milosavljević, područje Gledićkih planina u Šumadiju i kao: Paštrmac, došli su iz Drobnjaka; Popadići, Bukovice i Parcane - srodnici Bukovčana, porijeklom iz Popadića (Bjelopavlići); Sebečevo (Novi Pazar), porijeklom iz Vasojevića; Brajkovac (Šumadijska Kolubara), došli iz Bihora (Bijelo Polje); Tnjilica (Raška), potiču iz Azanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje; Korićani u
Lepenici (Srbija), došli iz Crnogorskih Korita; Ropočevo na Kosmaju, i kao: Životić, porijeklom iz Crne Gore; Grbovac (Knić), Kragujevac, iz Crnogorskih Korita; kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine Milosavljevići iz Petrovca na Mlavi i Milosavljevići u Bjelopavlićima su porijeklom Živkovići. Naime, Zivkovići, iz Kuča, sredinom 18 vijeka su izbjegli na područje Bjelopavlićkih planina. U šumi koja se zove Crni Gvozd. Medjutim, zbog, vjerovatno krvne osvete , bježe u Srbiju u mjesto Petrovac na Mlavi, gdje mijenjaju prezime u Milosavljević (prilog: Dalibor Milosavljević
[email protected]) Milosalić (Milosavić), Mokrine, Herceg-Novi; Ceklin (Rijeka Crnojevića) u 15. v. Milosalič, u Kotoru, a u Ceklinu (Rijeka Crnojevića) kao: Milosalić - Gorevuk i Podgori uz Skadarsko jezero i Kotoru Milosković, Budva Miloslavić, Podgorica 1398. god. Milostić, Budva Milohodžić, Grblja i Ljubinje (Hercegovina) porijeklom iz Herceg-Novog Miloš, u Paštrovićima 1445. god. Miloš, predak Miloševića i Pejovića u Njegušima Miloš, predak bratstva Miloševića u Humcima Miloš, predak bratstva Miloševića u Bajicama Milošević, Počivalo (Rusenovići), Gornji Banjani, porijeklom iz Štitarice (Bileća) a starina Cuce srodnici Ilića u Krivošijama; Čeline, više Presjeke u Dugi Nikšićkoj, potomci Radojice Miloševa brata Djurova, pretka područnih Mandića. Došli su iz Markovine (Cetinje); Pivska Župa; u Njegušima (Cetinje) grana Punoševića; Plana (Bileća) doselili iz Kuča, vidi: Šaranac; pa u Planu (više Plašnice), Štitari (Kolašin) i Dobrilovinu, uz Taru i u Šarance (Drobnjak), razgranati; u Kučima su ogranak Banjevića; Berice, Bubetići, Djurašići, Dumljani, Mažići, Seljani, Strmice i Toci (Pljevlja); u Pješivcima 1441. god.; iz Paštrovića odseljeni u Srbiju; u Šareniku (Ivanjica) jesu iz Lijeve Rijeke (Podgorica); Zalazi (Njeguši), Cetinje, (od 13. v.) kao: Proroković (u 18. v.) jedni od njih kao: Milošević, vidi: Kulenović. Od njih su u: Prčanj, Kotor, Dobroti, Špiljarima i Šišiće (Tivat); na Mircu (Grbalj) jesu od brata, kao: Pribak i Buril; ogranak Punoševića u Dugom Dolu (Njeguši), Cetinje. Od njih su u Ulcinju (1896. GOD.). Porijeklom su iz Bosne, navodno kao: Vojinović. Živjeli na Zlatnoj strani, obronku Ciganke u Gornjim Banjanima, pa odatle pod planinu Bukovicu (oko 1692. god.); Krtole i Šišići (Grbalj); Rošći (Tivat), oni su potomci Dapca, doseljenika iz Albanije; u peraškim naseljima su iz Dalmacije; Kuti, Savina i Igalo, Herceg-Novi, porijeklom su iz Korjenića (Trebinje); Škaljari (Kotor); Gornja Lastva (Tivat); Kruševice, Herceg-Novi; u Paštrovićima 1445. god.; Grahovo (Nikšić) i Dobrota (Kotor) i kao: Begović; Lepetane (Tivat); Cetinje; Čaradje (Golija), Nikšić došli iz Brestica (Gacko); Vraćenovići (Nikšić); u Duboviku (Bajice), Cetinje; u Bajicama (Cetinje), jedni su ogranak Martinovića; Rioci (Bileća), iz Cuca, a tamo iz Šobajića (Bjelopavlići), od njih u Čaradje (Golija), Nikšić; u Osoju zagaračkom su kao: Stamatović Milošević; kod Bileće (Hercegovina), i kao: Vlastelinović - Šaranac, vidi: Šaranac, porijeklom iz Djinove Mahale (Nevesinje), porijeklom iz Grahova (Nikšić); u Maloševcima (Nikšić) 1405. god.; Štitarica (Golija), Nikšić iz Markovine (Cetinje); Boan (Ašani), Žabljak, došli su iz Bratonožića; Njegovanovići (Rudine), Bileća, ispod Grada (Gacko) i Drežanu (Zeleni Torovi) uz rijeku Drežnicu (Hercegovina), došli iz Krivošija (Boka Kotorska); u Lijevoj Rijeci (Podgorica) grana Vasojevića; u Morači, jedni grana Lazarevića, a drugi su došli iz Bratonožića; Mrkojevići (Bar); Šekulari (Gornji Vasojevići) ogranak Pantovića; u Vasojevićima jedni ogranak Šoškića, u Gornjem Polimlju, drugi su (Lopate i Lijeva Rijeka) ogranak Raketića, grupa Lopoćana; Gajtan (južna Srbija) i kao: Milošević = Jovović oko 1879. god. doselili se iz Bajica (Cetinje); u Šekularima (Vasojevići) ogranak su Pantovića; u Lješkopolju (Draževini) su ogranak Vukčevića; u Bioči (Bijelo Polje); Ljubić (Prislonica), Čačak, porijeklom su iz Bjelopavlića; Svojdrug (Sokolski kraj), Srbija doseljenici iz Pive; Riovac (Bileća) i Davidovići (Gacko), potomci su Vuka Brdjanina iz Šobajića (Bjelopavlići); Bar; Podgorica; u Ljubiću i Vorču (Knić), Šumadija i kao: Milošević (Kezun), porijeklom su iz Bjelopavlića, ranije Vasović; Pelo polje (Belo Polje), Šumadija, kasnije: Petković, Raković, Čarović; u Raškovićima (Kragujevac) i kao: Crnogorac, došli iz Korita (Rožaje), a tamo iz Vasojevića; Bijelo Polje u Gruži Kragujevačkoj doseljenici iz Crne Gore; u Komanima ogranak Radulovića iz grane Orlovića; u Rudinama (Nikšić) kasnije Dobrančić; u Površi, uz lijevu obalu Trebišnjice došli su (oko 1405. god.) sa Volujaka (Gacko); Donja Bijela (Šavnik) oni su grana Novljana (od prije 1389. god. prešli kod Šavnika). Od njih su: Radović, Knežević, Čupić, Jakić,
Glodjaja, Kusturić sa ogrankom Ilić, Djurović i Vemić ogranak Gluščevića, Čarapuć, Marinković, Vučinić i Baljuš, Drašković (od Kneževića), Lučić i Topalović u Pljevljima ogranak su Jakića; u Kotoru su i kao: Milošić Miloševići (Martinovići) u Bajicama Miloševići ("Umci"), bratstvo u Humcima Miloševići, bratstvo u Dugom Dolu Miloševići, bratstvo u Vitasovićima Miloševići, bratstvo u Povrpolju Miloševići u Dobroti Miloševići u Kotoru Miloševići u Riocima Miloševići, ogranak Vasojevića iz Lijeve Rijeke Milulić, vidi: Mikulić Milunović, ogranak Stanišića (Perovića), Seočana (Lužana) u Piperima; Bogmilovići (Pješivci); Mijanovići (Zeta) iz Bratonožića od 1900. god.; Cetinje; Jošanice (Risan); Kolašinsko područje; Berane 1879. god. Milunovići, bratstvo u Bogmilovićima Milusković, vidi: Mijušković Milusović, u Kameno, Herceg-Novi došli od Nevesinja oko 1692. god. Milutinović, u Župi Bandićkoj (Komani), Podgorica ogranak Sekulića; u Pančevu (Banat) iz Dragovoljića (Nikšić); u Ravnom Lazu (Stijena), Piperi; Jugovići (Župa Nikšićka), ranije Vuksanović, doseljenici iz Gornje Morače; Crkvičko Polje (Piva), ogranak Živkovića (grana Cerovića). Od njih su (oko 1693. god.) jedni prešli u Kruševice, Herceg-Novi, drugi u Risan, a nekih njihovih ima u Bosni; u Boki ima Milutinovića koji su došli iz Hercegovine; Komarnica (Šavnik), došli iz Banjana (Nikšić), grana Novljana; u Slatini bjelopavlićkoj jesu grana Praščevića; u Rovcima (Podgorica) pa odande u Sarajevo; u Herceg-Novom jedni i kao: Magazin (Magazinović) doseljenici iz Trebinja; Risan i susjedni Morinj; u Kotoru, 14. v.; Cetinje iz Mačve, sa iskazom Sarajlija; iz Dragovoljića (Nikšić) odselili u Mačvu; Kaludjerac (Paštrovići) 1797. god. porijeklom iz Hercegovine; Pančevo (Donja varoš), Banat, doseljenici iz Bijelog Polja (Polimlje) kao: Štekić (Šćekić), potomci Milutinovi (od njegova brata Petronija su pančevački Petronijević (zet Karadjordjev), njihov otac je rodjen 1799. god.; Beloševac (Lepenica), Šumadija doseljenici od Kolašina, polovinom 18. v.; Bajčetina, Ljubić, Milakovac i Knić (Šumadija) doseljenici od Kolašina; Odsreci (Donja Morača), došli iz Kupusaca (Kuči), ogranak Jovanovića grana Drekalovića; Mijanovići (Zeta); Bogićevac u Jadru (Srbija), doseljenici iz Komarnice (Šavnik). Pripadaju plemenu Novljana, sa Banjske visoravni. Njihov ogranak je i Bogićević u Loznici (Mačva) jedno vrijeme u područnim Klupcima. Od Milutinovića su B: Vuković u Motičnom Gaju, Nikitović u Komarnici, Virku i Žugića Barama (njihov ogranak je Kafedžić), Kafedžić u Komarnici i Virku, sva ta mjesta su u Drobnjacima; Trojice (Pljevlja) Milutinovići (Sekulići) u Župi Bandićskoj Milutinovići su iz Stijene Piperske, zaseok Cerovice gdje se i danas nalazi stara porodična kuća (spomen kuća narodnog heroja Ivana Milutinovića). Potomci ove porodice žive danas u Podgorici, Kotoru itd. Po piperskom rodoslovu su potomci vojvode Đureze Božidara Vukotina tako da imaju zajedničke pretke sa bratstvom Božović iz Stijene Piperske. Miluculović, Nikšić Milčević, Golubovci (Zeta) Milšić, Grahovo (Nikšić) Milja, Stabna (Piva), grana Tufegčića, prešli u Bosnu Miljavac, Kotor 1512. god.; Nikšić Miljak, Kotor; Stabna (Piva), srodnici Tufegčića, odselili u Bosnu Miljan, Kotor; i kao: Miljanić; u području Dubrovnika, nekim mjestima Dalmacije i Istre; Holivud (Kalifornija) Miljani (Miljeni), kasnije: Miljanić u Gornjim Banjanima Miljanić (Dubojević), u Dubojiši dolini (selo Miljanići), Gornji Banjani (Nikšić) Miljanić = Miljanović, vidi: Miljanović u Djulovcu Miljanić, Gornji Banjani (Nikšić), matično. Došao predak iz Velestova (Cetinje). Porijeklom iz zapadne Metohije. Njihovih bratstvenika ima (i bilo je u prošlosti) u: Gornja Lastva (Tivat), Risan i područnoj Bijeloj, Kotoru (1510. god.). Uskopolju (Miljanići), Konavlima, Cavtatu, Platu (Smokvijenac) i Kozačine (Grčke omedjine), Dubrovnik, u Dalmaciji: Golubići, Kruševo, Čučulovac i Vrse (Obrovac), Gornji i Donji Zemunik i Zadar, Turanj i Krabrnja (Zadar), u
Hercegovini: Zagradac (Ključ), Stepen, Najdanići i Bodežište (Gacko), iz Biograda Petar u: Mostar (Hercegovina), Beograd (Srbija), pa Prag (Češka) i Cetinje. Njegovi sinovi u Cirih, Pariz pa Beograd, Zovine (Zovi do), Koleško i Zalom (Nevesinje), Blagaj, Podgradje, Mostar, Šuma trebinjska, Čičevo (Trebinje), Fojnica, Bradina (Konjic), Blagaj (Podgradja) i Slat, u Bosni: Osat (Osatica), Srebrenica, Zasiok i Grabovica (Vlasenica), kod Tuzle, u Tuzima (Podgorica) iz Miljanića, a iz Susednih Dubočaka (Nikšić) u Kanadu; u Kotoru 1512. god.; Lopate (Majevica), Osijek i Čitluk kod Visokog, Pofalići i Pazarić (Sarajevo), u Sarajevu, Turjaku (Bosna). Gradište; u Slavoniji: kod Županje, Livadjanima i Lipiku (Pakrac), Virovitica, Grabje, Narata, Općevac, Kolarevo selo (Čazma), Malo Korenovo, Hartje, Ravneš, Novi Bogdanovac, Jasenaš, Gradina i Obilićevo (Virovitica), Oblakovac (Požega Slavonska), u Istri: Borut (Pazin) i Pula, u Srbiji: Bjelotić, Čeneju mačvanskom, Komiriću, i Šljivovi u Mačvi, Kačeru (Ljig), Baroševac (Lazarevac), u Skopskoj Crnoj Gori, Tankosiću (Uroševac), u Sremu: Ogar, Jarak uz Savu i Grab u Fruškoj Gori, u sjevernom Banatu: Žombolj, Crnja (Srpska Crnja), vidi: njihove ogranke i u Bečeju (Vranjevo), Bjut Montana (SAD) i Holivudu (kasnije Milijan - Miljanić), u Kanadi, jedni kasnije i kao: Nastić. Miljanići u Menteze (Južna Amerika); Od Miljanića i sa novim prezimenima jesu: Milijan u Holivudu (SAD); u sjevernom Banatu: Žombolju i Srpskoj Crnji kao: Miljanić pa Arsen = Arsenov, Ivin, Markov i Savin, od ovih su, Zarin, Rackov, Radin, Gajin i Tomin - Čolić; Manigoda kod Sinja (Dalmacija); Dimić, Kurbatlija i Čakar u Čitluku (Visoko), Bosan i Jokić u Osijeku (Visoko), Bosna, Milovići u Zagradac (Ključ), Bodežište i Stepen (Gacko), Drljevići i Jusović iz Dubočaka u Bileći, Bijelim Rudinama (Bileća) i Buni (Podveležje), Isović i Pušković, Šaćir u Bileći, iz Bileće Kojić = Miljanić u Kačeru (Ljig) i Baroševcu (Lajkovac), Marković = Miljanić u Baroševcu (Lajkovac), Čolović u Miljevac (Posrano Brdo), Rast (Zalužje) i Malo Polje iz Bileće (uz rijeku Bajnicu), Nevesinje (Hercegovina), Terzić u Trnovici (Bileća), Bodežištu (Gacko), Koleško i Zovin Do (Nevesinje), jedni od Gacka odselili se u Zetu, a iz okoline Nevesinja sa srodnicima Miljanić oba u Podravsku Slatinu: Sofje (Sofjenska Greda) i Greda Supjenska, treći iz Bodežišta (Gacka) odu u Lički Gradačac, jedan se odvoji i ode u Dalmaciju kao: Ćulaf, treći ode u Futog (Bačka), Jokanović u Podgori i Trsi (Piva), Lalović i Tošić u Uskocima (Žabljak), kao: Bajčeta Tjentište (Foča), pa u Uskoke (Žabljak), a u gornjim Banjanima (Nikšić) 1597. god. i 1600. god., Kruševo (Kruševice), Zatarje 1660. god., Zminice (Žabljak) 1875. god., Grab, Kosanice i Lekovine (Pljevlja), kasnije kao: Bajčetić (Bajčet), pa u Novu Varoš, i područni Bukovik, odatle u Grab i Rogaču (Donje Dragačevo), Srbija i jedni kao: Bajčetić, a drugi kod Valjeva kao: Bajčeta, Bajčetić kod Pljevalja u Kovrenu, Kičevu, Kosanici, Grabu i Kakmužima, ranije Bajčeta, Radović u Miljanićima i Muževicama (Banjani), Nikšić i u Mojkovcu, u Rusiji i Bratislavi (Slovačka), Djulovac (Lisičinac = Podravska Slatina) kasnije kao: Miljanović Miljanić = Mihanić, u Konavlima (Miljanići), Dubrovnik, vidi: Mihanić i Miljanić Miljanović, u Kučima ogranak Popovića (Ilikovića), Drekalovića; Miljanovića Poljana (Bijela) u Biovska Gora (Šavnik); u Kotoru 1557. god.; Gornje Polje (Nikšić); Vrpolje (Trebinje) grana Ugrenovića, od Nikšića; Vrpolje (Popovo Polje), Hercegovina i Bilećke rudine, porijeklom od Nikšića; Morinje (Risan); Herceg-Novi; Crnča (Bijelo Polje), ogranak Murića kod Rožaja; Gornja Lastva (Tivat); u Djulovcu (Podravska Slatina) ranije: Miljanić; vidi: Miljanić = Miljanović; vidi: Miljanić; u Zalazima (Njeguši), Cetinje i kao: Miljević - Hrsović Miljevac, Sutomore (Miljevci), Bar; Buljarica (Paštrovići) Miljevi, vidi: Miljani Miljević, kod Gusinja doselili iz Kuča; Miljevića Ledine, Bare Šumanovića, Podvraće, Martinići i Danilovgrad (Bjelopavlići); Kotor 1419. god.; Donji Stoliv (Tivat), Bijeloj i Herceg-Novom potiču iz Stare Crne Gore; u Risnu iz Hercegovine; Zalaz (Njeguši), Cetinje u 16. v. označeni i kao: Batrićević. Od njih su u Prčanju; u Paštrovićima 1591. god. Miljevići, rod u Prčanju Miljen, knez, predak bratstva Miljenovića Miljenković, ogranak Kadića prešlih iz Bjelopavlića u Vraku (Skadar) Miljenović, Gredina (Grepca) u Cucama (Cetinje), a u područnim Prodoli Kobiljske, pod Ratinom, Rakoče, Jabuci (grahovskoj) i Bresticama nikšićkim i kao: Miljenović - Simović, a u Sladojevom dolu (Trešnjevo) i kao: Miljenović - Dževerdanović, od njih su u Cetinju, Orahovicama (Kotor), kod Bileće kao: Sforcan, u Srbiji, Grčkoj; Kotor Miljenovići, grana bratstva Gradinjana u Cucama Miljenovići u Grahovu, na Cetinju, na Koritima, u Primorju, u Srbiji i u Grčkoj Milješković, Krtole (Grbalj); Šaranci uz Taru; Boljanići, Gradac, Bušnja i Gotovuša (Pljevlja) Miljić, Šljivansko i Gradac (Pljevlja); u Boljaniće (Pljevlja) iz područne Bušnje
Miljković, Grbalj u 17. v.; Berane; Gruža i Petrovo Polje (Srbija), kao: Atanacković došli iz Azanje (Bihor), Bijelo Polje u Nikšić, pa jedni u Istok (Metohija) Miljuš, Plav 1892. god. u susjednom Vojnom Selu Mimanović, Nikšić Mimić, u Konjusima (Andrijevica) Mimović, grana Novakovića u Vasojevićima; od Kolašina pošli u Prnjavor Gružanski kasnije kao: Stevanović Minateli, Kotor, porijeklom iz Slavonije Minger, Herceg-Novi Minić, Rovca, ogranak Spajića (Nikšić); u Kutima pa u Prošćenje (Zatarje); Podbišće (Mojkovac), ogranak Bulatovića jedni i kao: Durković. Od Minića su u: Majstorovine, Boljevina i Tomaševo (Bijelo Polje) odakle su jedni prešli u Zabrdje, Medinu i Kastel Lastvu (Tivat); Jablanovom i području Bjelopoljske Bistrice; kod Kolašina; Prenćani, Maoču, a u Vinickoj, Dumljanima, Mažićima i Tocima (Pljevlja) i kao: Lakatoš, kod Valjeva, na Kosmaju i u Toplici (Aleksinac); u Djuričkoj Rijeci 1890. god. a prije u Završi kao: Martinović (Jelić); Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); Šipačno (Nikšić); u Drobnjacima su ogranak Kosovića Novljana, vidi Kosorić; Kotor; Ulcinj; Ulotina i Kralje (Andrijevica), ogranak Šoškića, doseljenika iz Bratonožića, oko 1628. god.; Sijača Rijeka (Užička Crna Gora), doseljenici iz Pive; Vrgin Most (Lika), ogranak Bulatovića iz Rovaca; Okletac (Opletac), Bajina Bašta, potomci Domazeta, vidi Nešković; Prčanj, odakle su odselili u Veneciju (Italija) Minići, ogranak Bulatovića iz Rovaca (uzeli prezime po Mini Markovom) (prilog Miloš Niketić iz Bara) Minići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić) Minković, Herceg-Novi Minoto, u Budvi 1718. god. Minjanović (Minjeković), Laće (Bjelopavlići) Minjačević, dolovi Kovačevića (Bjelopavlići), oni su ogranak Djurovića grana Grupkovića Minjević, u Drobnjacima i Podbišću (Mojkovac), pripadaju grani Tomića (Novljana). Od njih su u Lješnici (Čeoče), Bijelo Polje Minjenović, Laće (Petrušinovići), Bjelopavlići, potomci Lužana Minjić, Mrdjen, Gradina, Gostilje i Martinići (Bjelopavlići), iz grupe Bubića; Vitasovići (Pješivci) Minjići, bratstvo u Vitasovićima Miobratović, u Perast (Kotor) Miovilović, Perast (Boka Kotorska) Miović, Gornja Lastva (Tivat) Miogošić, u Budvi 1650. god. Miok, u Zeti 1339. god. Mioković, u peraškim naseljima jesu starinci Miokovljanin, Miokova kruška (Ržani Do), Cuce, od kojih su u Podgorici Miokovljani, staro bratstvo u Ržanom Dolu Miokolović, u Kotoru 1443. god. Miokusović, Miokusovići (Bjelopavlići) Miomanović, Morača (Kolašin) i kao: Bojić-Miomanović 1785. god.; oko 1600. god. Miomanović koji se naselio u Dupilo (Crmnica), razgranali se potomci u: Djurović, Remenković, Vojvodić u Dupilu, Bukoviću i Tihom Dolu (Crmnica); u Jezerima (Žabljak), ogranak Bojića; Sredogošće (Kolašin); Dobro Selo ispod Dobrštak (Cetinje) u 1459. god Miočević (Mijočević), Radovići (Tivat), potomci Dapca, doseljenika u 16. v. iz Albanije Mirabula = Muraula, Kotor Miranović, ranije Turković, u Balabanima, Ponarima i Bistrici (Zeta), porijeklom sa Kosova. Od njih u Podgorici i Crnogorskom primorju; a posebni su u: Grbavcima, Donjim Kokotima, Donjoj Gorici, Tološima, Gornjoj Gorici i Lješkopolju (Podgorica); u Slatini (Bjelopavlići) grana Praščevića; Štitarice (Mojkovac) Miraš, Štoj (Ulcinj), a u Zeti vidi: Maraš Mirašević, ranije Miraš (Maraš) Mirašić, Kotor, po nahočetu Mirašujković, u Zetu sišli iz Banjkanja (Zatrijebač) Mirdinja, kod Herceg-Novog, srodnici Jelića, došli iz Turmenta (Trebinje) Mirdit, u Zagonje i Obod (Ulcinj), porijeklom iz Miridita (Albanija) Miretić, Budva
Mirzo, vidi: Matanović Mirdjenović, Šestani u Primorskoj Krajini Mirijević (Mirujević), vlastela kod Rijeke Crnojevića (1489. god.) i kasnije Mirilović, kod Bileće, potomci Bogića Mirila, doseljenika iz Petrovića (Nikšić), grana Orlovića, sa područja Dečana (Metohija) Mirinić, vidi: Marinić Mirić, u Pivi ogranak Jaredića; Kotor; Herceg-Novi, po nahočetu; iz Kuča odseljenici u Ovrnje (Radovnici), Kosovo Mirjanići, potiču iz CG, tačnije okolina Nikšića, preko Hercegovine su dosli do Bosne u Krajinu selo Turjak. Tokom migracije mijenjaju prezime iz Miljanića u Mirjaniće. (prilog poslala Maja Mirjanić) Mirjačić, Bršno (Župa Nikšićka), ranije: Potrlić, ogranak Šurbatovića. Doseljenici iz Pješivaca Mirko, Bar 1434. god. Mirkov, Paštrovići Mirković, Donja Kržanja (Kuči) od kojih su u Lješnici vasojevićkoj; Lutovo (Bratonožići), potomci Mirka Jokova, Pipera; Baljci i Mirilovići (Bileća) i Gorica (Trebinje), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje); ogranak Popovića u Cucama; Kućište (Cuce), Cetinje i kao: Ivanović; Petrov Do (Bjelopavlići); Staro selište u Macavarama (Mirkovići) u Banjanima (Nikšić), doseljenici iz Dola Pješivačkog. Potomci Pejovića ''Lužana''; Mišići i Zaljevo (Bar), navodno iz Banjana; Kotor, iz Skradina (Dalmacija); Muo i Donji Stoliv (Kotor); Kotor; Beloševine i Prijeradi (Tivat); Lepetane (Tivat); Herceg-Novi iz Hercegovine u 17. v.; peraška naselja; ogranak Petrovića u Petrovu Dolu (Ćeklići), Cetinje; Zeta u 15. v.; ogranak Kaludjerovića u Gošiću i Gostilju (Zeta) iz Kuča; kod Novog Pazara došli iz Bjelopavlića (Župa Nikšićka), grana Nikšića; iz Pive otišli na Glasinac (Romanija); Cetinje; Obod (Mojkovac); Pašina Voda (Žabljak), ogranak Raičevića iz Turjače (Nikšić); Adžovići i Metaljka (Pljevlja), iz Glasnice, a u Košicama (Pljevlja) iz Kuča, grana Ljuljanovića, od kojih su i u Lješnici (Vasojevići); Granice (Murino), Gornji Vasojevići, ogranak Radulovića (Labana); Stube (Bihor), od Bijelog Polja prešli u Bumbare (Gruža Kragujevačka); Lipovo (Kolašin) iz Liješća (Rovca); Ljuljaci i Medvedica (Šumadija) i kao: Pantelić, ogranak Nikolića iz Pive; Rijeka Štrbačka (Višegrad), ranije Jaćimović ogranak Lalovića iz Morače (Kolašin), a ranije u Vranješu (Bijelo Polje) Mirkovići, bratstvo u Hercegovini Mirkovići, bratstvo u Pivi, Gornji Unač 3 kuće, starosjedioci - matica Plužine; slava: sv. Jovan Mirkovići, rod bratstva Petrovića u Ćeklićima Mirkovići, dio bratstva Ivanovića - "Krivokapića" u Cucama Mirkovići, grana bratstva Popovića u Cucama Mirović, Ugnji i Mirac (Njeguši), Cetinje i Cetinju; Budva; Berane (Vinicka) 1888. god.; Buljarica (Paštrovići), Budva 1863. god.; Risan; Kotor, po nahočetu; vidi: Mitrović u Piperima; Medjulužje (Mladenovac), ranije Vujičić (''Stanišić'') iz Bjelopavlića; Češljari (Ceklin), Cetinje, ogranak Vučetića, od kojih su u Šušnji, Kurilu i Goričanima (Zeta); Bumbarevo Brdo (Šumadija), došli iz Bihora (Bijelo Polje); Lipovo (Kolašin) i Bijelo Polje; u Lipovu (Bratonožići); u Berovi (Kuči) potiču od Žikovića (Živkovića), grana Drekalovića, jedni su pošli 1910. god. u Ulcinj, a neki u Podgoricu; u Istok (Metohija) došli iz Sv.Stefana (Budva) Mirovići, bratstvo u Cetinjskom Plemenu Mirovići, stari rod u selu Mircu Mirojević, Mirojevići (Bijelo Polje), vidi: Sijarić Mirosio, u Baru 13. v. Mirosalić, Podstrana u 13. v. kod Plava; Komani (Podgorica) 1492. god. Mirosaljić, u Boškovićima i Sotonićima (Crmnica), jedno vrijeme neki njihovi i kao: Miroslavljević Mirosaljići - Boškovići, bratstvo u Sotonićima Miroslavić, Piva, od njih: Lugonja u Ivici (Hrasno), Hercegovina Mirotić, u Grabovcima (Zeta) srodnici Radinovića, ogranak Abramovića, a u Lješnjanima ogranak Vukčevića, ima ih u Donjo Kuča, od kojih su u Podgorici Mirotići, bratstvo iz sela Grbavci (Lješkopolje), porijeklom od Abramovića iz Bjelica zajedno sa Radinovićima koji žive u istom selu (Grbavci) Miročanin, na Mircu (Njeguši), Cetinje Miročević, u Podgorici i Kučima Mirošno (Miroš), u Baru
Miroščija, Boljanići (Pljevlja) Miruevič, u Ljubotinju (Cetinje) Mirčanin, u Kotoru sa Mirca (Cetinje) Mirčetić, Pješivci 1614. god. Mirčić, u Vasojevićima ogranak Deletića; Herceg-Novi, po nahočetu Misailović, Kremna (Užička Crna Gora), ogranak Kneževića, doseljenika iz Pive Misalić, Počivala (obronci Jelovice), Nikšić i kao: Mislać Misenez, vidi: Misinez Miser, Kotor Misiere, Herceg-Novi u 16. v. Misinez = Misenez, Podi, Herceg-Novi Misinezović, Podi i Meljine, Herceg-Novi Misirčić, Herceg-Novi, po nahočetu Mislać, Počivalo (Velimlje), Nikšić, vidi: Misalić Mislej, Kotor Misović, Podgorica Mital (Mitale), Prekornica (Rijeka Crnojevića) Mitar Kneže iz Zaljuti, predak bratstva Čaurina-Kneževića Miti, Kotor Mitić, Vraneši (Bijelo Polje), došli iz Uskoka (Žabljak), a tamo od Nikšića; Perast, Kotor i područni Muo Mitković, u Beran selo došli iz Peći (Metohija) Mitrašinović, u Kosijerima (Cetinje) u 16. v. i jedni predju u Kotor; Nikšić Mitrić, Mratinje 8 kuća, D.Crkvvice 8 kuća, G.Crkvice 4 kuće (Piva), ogranak Ognjenovića, doseljenika iz Banjana (Nikšić), od njih i u Srbiji; slava: sv. Djordjije Mitrović (Mitroić), ranije: Dmitrović u Budvi, porijeklom iz Stare Srbije. Istorodni u Spiču (Bar) i u Paštrovićima; a u području Ridjana (Nikšić) 1431. god.; Zabrdje (Luštica), Grbalj, od njih su u Kruševicama i Djenovićima, Herceg-Novi; kao: Kokot iz Banje (Banjani), Nikšić došli u Kuta i Kalimane, Herceg-Novi, oko 1892. god.; Luka Trebinje došli iz Boke Kotorske; HercegNovi; Kotor; Šišići (Tivat), Srbini, Bijeloj i Kruševicama (Boka Kotorska), porijeklom iz Zubaca (Trebinje), oko 1694. god.; Morović - Paštrovići, ogranak Rajkovića iz Kosijera (Cetinje). Od njih su se jedni odselili u Pješivce, a neki u Srbiju; Skadar (Albanija) iz Crne Gore; Nikšić i Liverovići i Staro Selo (Župa Nikšićka), došli iz Pješivaca; u Župi Nikšićkoj jedni su ogranak Jovanovića iz grupe Nikšića; u Kotoru sa Mirca (Cetinje); u Risan jedni su doselili od Trebinja oko 1692. god.; Herceg-Novi; Cetinje; Berane; u Budvi jedni po majci; Podostrog (Budva), došli iz Stare Crne Gore; ranije Rajković iz Kosijera (Cetinje); Sutomore (Bar) 1876. god.; Sotonići (Crmnica), a od onih u Gluhom Dolu, vidi: Gažević; Bjeloševac (Lepenica), Srbija doseljenici iz Crne Gore; u Markovini (Cetinje) grana Vidinića (Vidnić - Mitrović, Donja Markovina); Vojkovići (Ćeklići), Cetinje, srodnici Radojevića; Mirac (Cetinje) i jedan se nastanio u Kotoru; Godljevo (Kosjerić) i Cerovo (Valjevo), porijeklom iz Pive; kao: Dimitrijević javljali se u 15. v. na Njegušima (Cetinje) i Ridjanima kod Nikšića; Klenovik (Todorov Do u Dučićima), Požarevac, doseljenici iz Pješivaca; u Paštrovićima i kao: Gloman i Eutorović; Područje Ridjana (Nikšić) 1431. god.; na Pelevom Brijegu (Bratonožići); u Kučima: 1) na Momču i Donjoj Kržanji i kao: Dmitrović, potomci su Mrnjavčevića; 2) u Dučićima i kao: Dučić; 3) ogranak onih Džukelića, koji su se iselili. U Podgorici, Ulcinju (1906. god.), Zagonji (Bar) i Ponoševcu (Djakovica), navode da su iz Kuča; u Piperima i kao: Mitrović; Sretnja (Bjelopavlići), potomci Mitrovi (od Bijelog Pavla) razgranati; Kruče (Ulcinj), došli iz Bratonožića; kod Plava i Gusinja; Stevanovac (Mojkovac); iz Nikšićkih rudina (srodnici Guzina) odseljenici u Gradac (Drobnjak); ogranak Milutinovića u Drobnjacima, jedni kasnije Nikitović; Tušine (Žabljak) došli od Pljevalja, ogranak Ječmenica; Poblaće i Krće (Pljevlja); Zagorica (Jasenica), Srbija doselili se od Bijelog Polja, na Limu Mitrovići, rod bratstva Radojevića u Vojkovićima Mitrovići, bratstvo u Sotonićima Mitrovići (Vidnići) u Markovini Mitroić, vidi: Mitrović Mitrofanović, Donja Morača (Kolašin) u 17. v. Mitrušić, Ledenice (Risan) Mića, Budva Mićanović, Goransko, Boričje i Plužine (Piva) pripadaju grupi Branilovića. Od njih su u
Vranešima (Bijelo Polje); Lukovo (Nikšić); Bojevi Selo (Zupci), Trebinje, porijeklom iz Zagarača (Crna Gora) Mićanovići iz Pive (Pirni Do 7 kuća, Goransko 10 kuća), starosjedioci, matica Goransko; slava: sv. Jovan Mićević, u Nikšiću i Pljevljima; u Bogojevo Selo (Trebinje), došli iz Krivošija; Mileč (Oblo brdo), Bileća, ogranak Kovačevića (došao Mića) iz Grahova (Nikšić) Mićelić, Jerenići (Piva) Mićić, potomci Jovaništaka iz grupe Branilovića u Pivi. Od njih u: Cerovo i Opalići (Valjevo) i Rujanskom kraju; Užice; Bar; u Valjevu i Sarajevu ogranak Boškovića iz Pive; u Hercegovini ogranak Adživukovića iz Foče, grana Tomića iz Drobnjaka Mićković, Cvarin i Bezjovo (Kuči). Od njih su u Baru, Ulcinju i Petrovićima kod Leskovca; Staro Selo (Župa Nikšićka) potomci Nikšića Mićović, Tospude (Trešnjevo), Cuce; Buča (Berane) 1871. god. u Beranama 1878. god.; Rastoke (Bijelo Polje); u Vasojevićima: 1) grana Kovačevića i kao: Aković; 2) ogranak Rabljena, grana Mijomanovića; Kotor; Šipačno (Nikšić) i kao: Mićović - Vujadinović; Prigradina (Velimlje); ogranak Cvijetića grana Mandića (Mileševića) u Drobnjacima i doselili se u Prigredinu (Velimlje), Nikšić Mićovići, staro bratstvo u Tospudama Mićovići, selo Šipačno kod Nikšića, porijeklom s Čeva (Cetinje) (prilog Radonja Minić) Mićun, Bileća, Šobodine i Mirilovići (Trebinje), porijeklom iz Ridjana (Nikšić), ogranak Mićunovića Mićunović, Velestovo (Makljen), Čevo (Kčevo), Cetinje, jedni i kao: Radičević-Mićunović, Crkvine i Trepča (Nikšić), Smrduša, Nikšićko Prekovodje (Nikšić), Žitoradja (Prokuplje) i kao: Filipović, Mačagaj (Čapo), Argentina, svi istorodni; Tivat Mićunovići (Radičevici) sa Velestova, selo Makljen i ista su kuća sa Mrvaljevićima i Abramovićima Radičevićima Miunović, ranije Kolovozović = Knežević, u Gornjim Crkvicama (Piva) Miušković, Kotor Mihadinović, Nikšić Mihailov, Kameno (Herceg-Novi) Mihailović, u Banjanima (Nikšić) 16. v., ranije Kolovozić, vidi: Miunović; Miunovići i Crkvice (Piva); Dujeva (Mihailovići), Rijeka Crnojevića; Miokusovići i Boronjine (Bjelopavlići), ranije i kao: Rogačević i Marinković; u Ulcinju; u Skadru (Albanija) porijeklom iz Rijeke Piperske; Maine (Budva); u Prijeradima (Grbalj) porijeklom iz Stare Crne Gore; vidi: Mijailović; Ulcinj 1887. god.; Kotor i susjedna Mikaica; ranije u Bogetićima, Pješivcima i Zagaraču istorodni; Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Sarajeva; Podgorica; Lozna i Prijelozi (Bijelo Polje); u Boki: Kruševice, Lepetane, Herceg-Novi i Topla, u 17. v. došli iz Hercegovine; kod Mojkovca; Femića Krš (Berane); Berane 1889. god.; Morača jedni u Zeoke (Šumadijska Kolubara), neki kod Valjeva, a jedni potomci Mihailovi koji je od Braunovića Kuča naselio se kod Sjenice; Ropočevo (Mladenovac), ranije Popović iz Crne Gore; u Komanica (Podgorica) grana Bezdanovića doseljeni iz Bezdan jame u Čevu (Cetinje) Mihailović (Bjelopavlić), u Milutinovac (Šumadija), došli iz Bjelopavlića; Zeoke (Šumadijska Kolubara) porijeklom iz Morače (Kolašin) Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), (Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica) Mihajlović, Brijegi (Bijelo Polje), Lopužani (Sjenica) i kao: Miroslavljević u Rasini (Srbija) i kao: Stanković, potiču od Braunovića (ranije Rogačević), koji seliše iz Kuča u Bratonožiće, pa u Moraču i dalje; Solari (pri Goraždi - Mirac), Grbalj 1443. god.; u Boki Kotorskoj: Perast, Kuti, Kruševice, Savina i Topla; a u Grblju su iz Stare Crne Gore; Budva i susjedne Maine; iz Zeoke (Šumadijska Kolubara) iz Morače (Kolašin) Mihalze = Mihalize = Mihalice, Kotor Mihaljević, Gluhi Do (Crmnica), ogranak Ivčevića; Donje Dobro (Ceklin), Rijeka Crnojevića, potomci Mihaila doseljenika iz Gacka (Hercegovina) 14. v. Istorodni u: Mihaljevićima, Lipovu, Koritama, Dodošima, Žabljaku na Skadarskom jezeru, dok medju njima ima doseljenika iz Boke Kotorske (i iz Grblja ogranak Lazarevića) Gradjanima, Sutomoru, Podgorici i Ulcinju; Pljevlja 1763. god.; u Gornjem Grblju 1446. god. Mihaljevići, bratstvo u Ceklin Mihaljevići, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu
Mihaljić, u Kotoru 1419. god. Mihanić, vidi: Miljanić = Mihanići u Konavlima (Dubrovnik), ranije Miljanić iz Miljanića (Banjani) Mihanek, Donja Lastva (Tivat) Mihailovići, iz sela Seoca u Piperima Mihailovići, bratstvo iz sela Prijelozi opština Bijelo Polje koji potiču od Brauna zajedničkog predka Mihailovića (Prijelozi), (Manastir Morača) i Milosavljevića (Sjenica) , Kosići u Crnogorskom Primorju Mihatov, u Budvi 15. v. Mihač, Strugari (Ceklin), Cetinje 1489. god. Mihašin, u Baru Mihević, Lepetane, Herceg-Novi Mihilović, Lepetane i Herceg-Novi Mihičević, vidi: Mihičović Mihičović (Mihičević), Podbabac (Budva) Miho, Perast u Boki Mihović, Lastva Grbaljska (9-14. v.) i Gornji i Donji Stoliv, oni su porijeklom iy Albanije; Konjsko (Trebinje), ogranak Tomanovića doseljenika iz Cuca (Cetinje) Mihovićović, u Prčanju (Boka Kotorska) Mihojević, Kotor Miholović, Lepetane, Herceg-Novi Mihočević, u Nikovićima (Grbalj), vidi: Mijočević Micaj, iz Gornje Krajine sišli u Ulcinj Micakaj, iz Zatrijebača sišli jedni u Tuzi, vidi: Micaković Micaković, kasnije jedni: Micakaj, potiču od Mrnjačevića u Kučima. Od njih su u Zatrijebaču (Bankanjima) i Podgorici Mican (Čubrović = Merdović = Memić), iz Tušine (Žabljak) i kao: Popović, Bair, Dulan i Mumina naselili u Tomaševo, Kovren, Grab (Bijelo Polje) i u Rašku; kod Pljevalja iz Kuča, ranije: Božović pa Alilović = Mican; vidi: Micanović i Merdović Micanović, Micanovo brdo (Kolašin), ogranak Vujoševića iz Kuča i kao: Mican; vidi: Mican Micić, Čajetina (Užice), ogranak Banovića iz Donjih Banjana (Nikšić) Mickelini, Kotor Micović, u Tuzima su srodni Ljuljanovićima Mič (Mica), u Lepetanima, Herceg-Novi Mičelini, Kotor Mičeta, Nikšić Mičetić (Mišulić), Kotor Mičinić, u Banjanima i Drobnjaku, 15. v. Mičić, u Golubovcima (Donja Zeta) Mičović, Stoliv i Lastva (Tivat), porijeklom iz Albanije Midžaković, Kosijeri (Cetinje) u 15. v. Midžer, vidi: Midžor Midžor, u Paštrovićima (Midžorov krš) grana Tomića, neki kasnije kao: Bošković u Buljarici, Niklićević (Nikolićević), a u Budvi kao: Midžer. Ima ih u Risnu, Kotoru i drugim naseljima. Porijeklom ispod planine Midžor (Srbija) Midžorov (Mižarov), Paštrovići Mitrići iz Pive (Mratinje, G. i D.Crkvice), potiču od Ognjenovića iz Mratinja Miš, u Lastvi Grbaljskoj u 14. v. iz Stare Crne Gore i kao: Stanišić, vidi: Mišević; Sutomore (Bar) 1851. god. Mišević, i kao: Miš, u Perastu i Radovanićima (Grbalj); vidi: Miš; u Morinj, Herceg-Novi došli su (oko 1692. god.) iz Popova (Trebinje); u Ćeklićima (Cetinje) i kao: Vučedoljanin, od kojih su u Donjoj Zeti Marković Mišelnik, Kotor Mišelić, Crni Vrh (Vasojevići), ogranak Bulatovića iz Rovaca Mišeljić, u Nikšiću, Mirušama uz Trebišnjicu, Paniku, Kovačićima i Čapelnici (Bileća) potiču od Herceg-Novog Mišer, Ulcinj Mišerić, Ulcinj Mišetić, u Boki Kotorskoj još od 1726. god.
Mišić, u Piperima ogranak Piletića a u Bjelojevićima (Mojkovac), bez podataka o srodnosti; u području Bjelopoljske Bistrice; kod Valjeva su iz Drobnjaka; porijeklom od Kaljevića iz Pipera; Pljevlja, 1839. god. i susjedna Glibova; Mišići (Spič), Bar; Kotor; Risan Miškov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat) i kao: Gajin ogranak Ivinih. Vidi: Markov Mišković, Grahovo (Nikšić); u Donjim Banjanima (Nikšić) su srodnici Kokotovićima (kasnije jedni kao: Parežanin), postoji njihovo selo Ljut (brdo) Miškovića i Mataruge u Banjanima, dokazi o starijim stanovnicima (od njih su u Dubrovniku kao: Kobilić), neki u Vrbici i ZatonuHercegovina i drugim naseljima kao: Mišković; Podgorica; Jedni su u Grahovu iz Mataruga (Banjani); Berane; Sušćepan i Kameno, Herceg - Novi iz Korjenića (Trebinje) oko 1692. god.; Dragovoljići (Nikšić); u Budvi jedni iz Bjelopavlića, drugi u Budvi i susjednim Mainama; Budva, po majci; Kruse u Lješkopolju ranije kao: Bjelogrlović; Konjusi (Andrijevica), grana Mijomanovića; Morača (Kolašin); ogranak Vukotića iz Miške (Čevo), Cetinje, od kojih su u: Crnoj Rijeci, Rijeci Crnojevića, Podgorici, kod Leskovca, Pododje, Mijokusovićima i Jastrebu (Bjelopavlići); Donja Tiješnica i Cerovo (Valjevo), Srbija, porijeklom su iz Pive; Brestovik, Borča i Draškovići (Šumadija), ogranak Lutovaca iz Vasojevića Miškovići (ranije Bjelogrlovići), bratstvo u Krusama Miškovići sa Konjuha (Komovi) iz plemena Vasojevića Mišljen, u Gluhom Dolu (Crmnica) ogranak su Miščevića Mišljeni, zagranak bratstva Ivčevića u Gluhom Dolu Mišnin, Prekobrdje u Morači Mišnić, Lijeva Rijeka (Slacka), Podgorica, oni iseljeni u Bjelojeviće (Mojkovac) jesu ogranak Milikića Mišović, Miolje Polje, Dragoš, Dragovoljići i Dučice (Nikšić), potomci su Nikšića; Gradac i Dragaši (Pljevlja); u Borovac i Zukve (Drobnjak), došli iz Rovaca; u Vasojevićima: 1) ogranak Djekovića i 2) ogranak Ljubića, obadva prezimena iz grupe Novakovića (Vasojevića); Berane 1911. god. Mišovići iz Župe Nikšićke Mišolić, Balabani (Zeta) i Podgorica, vidi: Mišulić Mišulić, u Zeti i Podgorici, vidi: Mičitić i Mišolić Mišura, Kotor i Budva Mišurović, u Balabanima i Podgorici ogranak Kolorega Miščević, Djurići, Herceg-Novi i Donja Lastva (Tivat) Mjeda (Mjedla), Ulcinj Mještanek, Kotor Mještanik, Dobrota (Kotor) Mladenović, u Paštrovićima ranije: Bjeladinović; Podgorica i Nikšić, Konjevići u Ljubiću (Srbija) došli iz Crne Gore; u Podorci uz Skadarsko jezero 1416. god.; Ibar Kolašinski i susjedno Bijelo Polje (Raška) došli su iz Vasojevića; Gajtan (južna Srbija), porijeklom iz Drobnjaka; Kočare u Podrinju, kasnije Glišić, došli iz Pive (Crna Gora) Mladjenović, Brda (Prevlaka), Herceg-Novi; Perast (Kotor) 1515. god.; Golubovci (Zeta); Šekulari (Vasojevići); u Vranovinama (Pljevlja) doseljenici iz Prekotarja Mladjenović, su rodjeni u donjoj Rženici kod Berana - mesto življenja Beranski Rovci i Šekular. Posle rata su se odselili svi na Kosovu, to jest u Peći (moj deda Radovan Mladjenović i moj otac Labud Mladjenović, te stric Radosav Mladjenović, Golub Mladjenović). Jos sam otrkrio da moje prezime Mladjenović potiče od Tomovića, i izvedeno je od njega, jer se daleki predak Mladjan odvojio i napravio svoju lozu. To je ukratko istorijat tog prezimena u Crnoj Gori. (prilog: Milutin Mladjenović
[email protected] ) Mlatišuma, iz Bara Šumanovića (Bjelopavlići) kao: Šumanović preselili se i nastanili kod Kragujevca (Srbija) i u Šidu Moga, u Metehu (Plav) 1900. god. Mogjar, Herceg-Novi Mogoš, Risan Modvid, Perast Modrušk, Maine (Budva) Moa, Kotor Moze, Kotor Mozić, Kotor Mojanović, u Zetu se doseliše ispod Mojana, a porijeklom su iz Kosova Mojić, Vranj (Zeta)
Mojićević, Dobrilovica uz Taru; Vojno Selo (Plav) Mojković, Runja u Krajini porijeklom iz Kuča; Šepci i Pindule (Mojkovac) Mojsilović, Dobrilovica, Mažići i Kučin (Pljevlja) Mokanjić = Popović, u Berislavcima (Zeta) porijeklom iz Seoca (Crmnica) Mokej, i, u Štoj kod Ulcinja sišli iz Škrelja Mokin (Božin), Donji Stoliv (Tivat) Mokoš, Podgorica Mola (Hadžimola), Ulcinj Molabećir, Ulcinj Molino, Budva u 15. v. Molosavić, u Risnu Moljević, u Dobrim Selima u Drobnjaku i kao: Vuković = Moljević, a jedni u Drobnjake su doselili iz Banjana (Nikšić), od kojih ima odseljenih u Bosnu Momastrilić, u Nikšić su se doselili iz Makedonije Momasturija, u Beranama 1681. god. Momišić, u Momišićima (Podgorica) Momović, Presjeka kod Nikšića Momčilović, Lovricani; u Paštrovićima 1588. god. Monesi = Gaspro, u Budvi Monet, Kotor Monija, Bar i susjedni Sustaši Monić, u Rožaje došli iz Turske Montan, Budva; Perast; Kotor i područni Škaljari Montelparo, u Kotoru (oko 1429. god.), porijeklom iz Italije Monti, Lepetane, Herceg-Novi Mončić, Kotor Moraković, ogranak Maleševaca u Oputnim Rudinama (Nikšić) Morača, iseljenici iz predjela rijeke Morače u zapadnu Bosnu Moračanin, Prošćenje, Stevanovac i Polja (Mojkovac), jesu ogranak Dulovića iz Gornje Morače (Kolašin); Ravna Rijeka (Tomaševo), Bijelo Polje; u Srednjem Brdu (Pljevlja) doseljenici iz Morače; Brezovica na Goliji (oko 1905. god.) doselili iz Morače, ranije Radović; Županjevac u Šumadiju došljaci iz Morače (Kolašin) Moračević, Podgorica Moraš, u Matagužima (Zeta) Mordjonović, Kolomza (Ulcinj) Moric, Babunci i Radovići ušli u Tivat iz Hercegovine; Podgorica Moričić, Mikulići (Bar) Mornar, Kotor Morniković, Briska u Krajini došljaci iz Malesije (sjeverna Albanija) Moro, Kumbor, Herceg-Novi i područne Brgule (oko 1692. god.) došli iz Zubaca (Trebinje) Morović, u Šestanima i Kruče (Primorska krajina); Herceg-Novi i područni Kuti, oko 1692. god. prešli iz Zubaca (Trebinje); Babunica i Radovanići (Tivat) Morosini, u Budvi 1500. god. Moroš, i, Kurilo (Zeta) Morstanović, Mikulići (Bar) Mortešić, Perast i Herceg-Novi Moskov (Moškov), Kotor Moskovita, u Herceg-Novom i Budvi Moskovljević, u Pivi i Drobnjacima, jedni iz Hercegovine Mosorović, u 18. v. iz Pive prešli u Podgorinu (Valjevska Kolubara) Mostarac, potomci Dragolovića iz Ridjana (Nikšić) u Poljicama (Popovo), Mostaru (Hercegovina) i Trstu (Italija) Mostarice, bratstvo u Poljicu Mostić, Crkvičko Polje (Piva) došli iz Trebinja; Kotor Mostići iz Pive (D.Crkvice - Polje 1 kuća), doselili iz Trebinja ; slava: sv. Djordjije Mosto, u Kotoru 1474. god. Mosur, Vrbovo i Gotovuša (Pljevlja) Motika, Komarnica i Motički kraj kod Šavnika jesu ogranak Djurdjića, grana Novljana Motlidba (Motlitba), Herceg-Novi
Moćević, ogranak Adžića u Pivi, odakle su jedni otišli u Lukovicu i Prosjenice (Sarajevsko Polje); Bukovice (Pljevlja) Moćenić, u Kotoru 1559. god. Mohej (Mohaj), Štoj (Ulcinj) Mohulić, Kotor Moškov, Špiljari (Kotor) Moštrokol (Moštrokonj), Dobrska Župa (Cetinje) i Rijeka Crnojevića, ogranak Jablana, grana Gornjevuka, porijeklom iz Mosora (Zeta), od njih su u Kotoru Moštrokoli, grana bratstva Gornjevuka Mrav, Nikšić gdje su došli iz okoline Mostara; Podgorica Mravčević, Sutorina, Herceg-Novi, porijeklom iz Bosne; Kotor Mraković, u Zagarač su doselili iz Bratonožića, i jedni su kasnije prešli u Danilovgrad Mrvaljević, u Predišima (Bjelice), Cetinje u Andrićima (Ovsinama) ogranak su Andrića (Kankaraša) i u Malošinom Dolu (Bjelice). Iz Bjelica su u: Nikšićkim Rudinama, i Kočanima (Nikšić), kod Prokuplja (Južna Srbija), a u Velestovu (Cetinje) posebni kao: Radičević = Mrvaljević; u Bjelopavlićima ogranak Brajovića, od kojih su u Danilovgradu i Osojici (Ivanjica), Srbija; Cetinje; vidi: Mrvić Mrva jevići, grana bratstva Andrića u Predišu Mrvaljevići, bratstvo u Malošinu Dolu Mrvaljevići - Radičevići, bratstvo u Barjamovici Mrvica, u Kotoru 1600. god. Mrvić, Metanjac (Kanje) iz područnog Orahova (Bijelo Polje), ogranak Kovačevića, porijeklom iz Grahova (Nikšić), od njih su u Komarnu i Pećarskoj (Bijelo Polje) i Podbišću i Poljima (Mojkovac); u Koritima (Bovan), Višegrad kao: Tomić, ranije: Mrvaljević ogranak Brajovića iz Bjelopavlića (i kao: Bajić = Mrvić) u tim Brajovićima Mrvošević (Papraćanin) u Papraćanima (Pješivci), Nikšić potomci Potolića. Od njih su preko Rovaca odselili se jedni ka Kolašinu, drugi u Nikšić, u Miločane i Rubeža; u Sutorini kod Herceg-Novog 18. v. i Srbiju Mrvoševići (Papračani), bratstvo u Cerovu Mrgić, u Cucama (Cetinje) 15. v., a od njih preseljeni u Nikšić su Mrgudović; Brskut (Kuči) ogranak su Čadjenovića prebjeglih u Plav; vidi: Mrgudović Mrgodić, Herceg-Novi, po nahočetu Mrgud, u Grbalj su došli iz Stare Crne Gore Mrgudović, u Cucama (Cetinje) 15. v. kao: Mrgić i od njih su u Nikšiću; Gorovići (Grbalj) u 16. v. došli su iz Vlaške (Rumunija); u Vraku (Skadar) ogranak su Bečića (Šunjevića) sa Crkvišta (Crmnica) Mrgun, Vignjevići (Rijeka Crnojevića) Mrgunić, Kobilji Do (Cuce), Cetinje Mrgunići, vjerovatno prezime negdašnjeg bratstva u Kobiljem Dolu Mrdak, Kuči prešli u Kaljića Rijeku i Grančarevo (Bijelo Polje); u Čaradju (Gacko) po Mrdaku (1776. god.) pa u Malinsko (Šavnik); Nikšić; Kosanice, Maoče, Podborova i Trnovice (Pljevlja) prešli su iz Drobnjaka; vidi: Mrdaković Mrdac, Barice i Vraneška Dolina (Bijelo Polje); iz Drobnjaka kao: Mrdak prešli u Kosanica, Trnovice, Trešnjevac, Maoče, Podborovu i Prenćane (Pljevlja). Njihovi su srodnici u Matičnom Gaju (Šavnik), od njih su u Nikšiću, sa obadva prezimena Mrdaković, i kao: Višnjić (Djedović) - Ninković, u Čaradju (Gacko), vidi: Mrdak, od kojih su u Malinskoj (Drobnjak) i kao: Golijanin. Vidi: Ninković Mrdović, i kao: Poljaci-Brašnja, u Ljeljanici i Prošćenju (Pljevlja); Prošćenje (Mojkovac) iz Rovaca (Podgorica); Cetinje Mrdjelat, Luštica (Grbalj) Mrdjen, u Kotoru i Herceg-Novom Mrdjenović, Zeta, u Zloj Gori i Prijesci (Nikšić) Mrdjinac, Štrpci (Sirinićka Župa), Kosovo, ogranak Stakića ranije Vrbeštak, porijeklom iz Zete. Isti u Vraki (Skadar), a u Pologu (Tetovo) potomci Jovanovi, rodjaci Redžića, doseljenika iz Crne Gore Mrenović, u Podgorici pa u Vraku i Skadar (Albanija) Mržić, u Martinićima (Bjelopavlići)
Mržučka, Kuči Mrzić, u Pljevljima 1889. god. Mrkajić, u Donjim Banjanima (Nikšić), srodnici Bijelovića i Miljanića, porijeklom iz Metohije. Od njih su u Herceg-Novom, Nikšiću i Mačaj (Čapo), Argentina Mrkalj, u Nikšiću; Kamensko i Gornja Trepča (Nikšić) na Banjskoj visoravni pa u Drobnjak. Jedni ranije zvani Petrušić, odu na Glasinac (Romanija) 1789. god. a (1879. god.) neki odoše u Gajtan (južna Srbija) Mrkez, u Prčanju (Boka Kotorska) Mrkenčić, Klezna (Ulcinj) Mrketić, bili su u Morači (Kolašin) Mrkečić, Gornja Klezna (Ulcinj) Mrkić, u Požarima (Bjelopavlići) ogranak Milanovića (Nosovića) grana Bubića, od njih u Župi Nikšićkoj; Cetinje Mrkičević, u Budvi 1797. god. Mrkov (Mrkovčević), u Ljuštici i Mrkovima (Grbalj) Mrković, u Mrkojevićima (nosilac plemenskog mrkog barjaka - Mrkojevića), njegovi potomci i kao: Mrkojević; Paštrovići; u Podostrog (Budva) doselili se iz Stare Crne Gore; Bar; Risan, Zao i Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom iz Popova (Hercegovina); Rovca; Bijela (Šavnik) Mrkovići, bratstvo u Crnogorskom Primorju Mrkovčević (Mrkov), iz Mrkova prešli u obližnji Tivat; Mrkovi (Grbalj) Mrkovčić, Mrkovi (Tivat) Mrkojević (Limiche = Memrchor), 13. v. u Mrkojevićima (Bar), porijeklom iz Mrka (Piperi); Budva u 15. v.; Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) ranije Barjaktarević, vidi: Markov; Kotor (1599. god.) iz Mrkojevića (Bar) Mrkonjić, u Kotor Mrkulić (Krivodoljanin), u Kržanji (Kuči) od njih su kod Gusinja i Plava Mrkuljić, kod Plava i Gusinja kao: Mrkulić, jesu od Mrkuljića iz Krivog Dola (Kuči) Mrkunjić, Gusinje i Plav Mrkušić, Kotor; Dobrsko Selo (Cetinje) Mrkšić, oko rijeke Bojane vlastela oko 1360. god.; Grahovo (Nikšić); u Kotoru 1498. god. Mrlješ, Pivljani od Nikolića (Bačerevića) grana Ivanovića, jedni se preselili u Popionicu (Kragujevac) i kao: Mršljević Mrnavić, ogranak Mrnjavčevića Mrnjavčević, u Zeti; Kosovom Lugu (Bjelopavlići); u Kučima. Od njih su i Beriša, kod Djakovice; Mrnjavčevića gruda (Momišići), Podgorica Mrnjavčić, u Kučima Mrnjačević (Mrnjavčević od Mrnja), Kuči i Skadar, kasnije vlastela iz Kosovog Luga (Bjelopavlići); Mokrine, Herceg-Novi (u 15. v.) došli iz Kosova, jedni kasnije: Gojković; u Mrnjačevića Grude (Momišići), Podgorica i Glavici Mrtolat, Kotor Mrcević, Kotor Mrčajić, iz Vinića (Bjelopavlići) odseljeni u Mrčajevce (Čačak) i kasnije kao: Garašanin, Dragutinović, Pantelić, Raičević, Teodosijević i Tošić Mrčarica (Mrčarić), u Piperima, i Rijeci Crnojevića i Podgorici i kao: Mrčarica = Radulović i Mrčarić (Bešević), medju najstarijim naseljenicima u Piperima Mrčević, u Grblju Mrčić, Herceg-Novi; Cetinje Mrša (Mršić), Mršića zgrade (Martinići), Bjelopavlići i kod Nikšića, te u Klimentima (sjeverna Albanija), potomci Mrše; Herceg-Novi, vidi: Mršić; Podgorica Mršić, u 17. v. kod Gusinja; Oplenac (Šumadija) kasnije potomci Jovana Mrše Petrovića i Karadjordjevića iz Klimenata (sjeverna Albanija). Kasnije: Mrše, Mršić doseljenici iz Pipera (Podgorica). Vidi: Mrša, Dodić, Karadjordjević; u Vitoglavu (Risan) oko 1670. god.; Meljine i Lepetane; Herceg-Novi, od njih su u Radovićima i Krtolama (Tivat) Mršević, vidi: Mršelj Mršulić, na Mircu (Grbalj) Mršulja, Ljuta, Orahovica, Kotor, Lepetane, Topla i Herceg-Novi u Boki Kotorskoj; Nalježići i Sutvara (Grbalj). Jedni su porijeklom iz Cuca (Cetinje), a neki od njih u Kotoru i kao: Tropović; Budva Mršulje, bratstvo u Nalježiću
Muadinović, Kotor Muazetić, Ulcinj Mugoša, Piperi, od kojih su u: Podgorici, Komanima, Vukovicima i Zabjeli (Zeta) i Lješkopolju; Žabljaku na Skadarskom jezeru i Rijeci Crnojevića; Cetinju; u Beranama 1888. god. Muderizović, Pljevlja Mudnić, Crmnica Mudreša, Bokovo, Dodoši i Žabljak (Rijeka Crnojevića), došli iz Šćepan Njive uz Spuž (Bjelopavlići). Od njih su: Zec u Poborima (Budva); ima ih u Cetinju, Podgorici kod Djenovića, Herceg-Novi Mudreše, bratstvo u Ceklinu Mudrilić, u Kotoru, po nahočetu Mudrić, u Gornju Lastvu (Tivat) došli iz Stare Crne Gore Muer, Kotor Muzvar, Kotor Muzina, Kotor Muzirović, Bijelo Polje i područni Pobratić Muzurović, Bistrica i Pobretić (Bijelo Polje) Muzut, Ulcinj Mužečka, u Zatrijebaču potomci Bon Keće, grana Hota Mužini, Piva (Crna Gora 11 kuća); iz Drobnjaka; slava: sv. Djordjija Mužinovi, u Plavu Mujadinović, Podgorica; Kotor Mujakić, Berislavci (Donja Zeta) Mujal, u Ulcinju 1854. god. Mujanović, Ledine (Kuči) koji su odselili u Rožaje pa kod Novog Pazara; Gubavač (Bijelo Polje) kao: Nedović došli iz Zagarača (Danilovgrad); u Kostićima (Bijelo Polje) srodnici u područnim Prijelozima, Nedovićima i susjednom Rujištu i Petrićima; Zaton (Bijelo Polje) Mujačić, ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić) naseljeni u Nikšiću, Bileći, Crkvice (Oputna Rudina), Mirušama uz Trebišnjicu, a u Podgoricu došli iz Zete; vidi: Mujičić Mujadžević, srodnici Miranovića, Galičića i Pašića u Zeti, od njih u Podgorici, Donjim Kokotima, Skadru i Turskoj Mujadžić, u Podgoricu došli iz Zete Mujašević, na području Bistrice bjelopoljske Mujević, potiču iz Balotiće (Rožaje) Mujezin, u Podgorici Mujezinović, Žabljak na Skadarskom jezeru Mujzić, Ćurilo (Ćurjani), Primorska krajina, srodnici Murića, doseljenih iz Klimenata (sjeverna Albanija) Mujić, u Plavu su ogranak Osmanćevića, grana Djurićića iz grupe Djuraškovića doseljenika iz Ceklina (Rijeka Crnojevića); Mali Mikulići, Velmusi i Sustaši (Bar); Bar; Prenčane (Pljevlja) Mujičić, vidi: Mujačić, Crkvice (Oputne Rudine), Nikšić došli iz Korita (Bileća); u Bileći, ogranak Bulajića iz Vilusa (Nikšić) Mujkić, u Berislavcima (Zeta) pa u Carigrad Mujković, Gusinje i Crnokrpe (Rožaje), u Nikšiću porijeklom iz Kuča Mujović, Lučice i Koljeno (Rožaje), došli iz Meteha (Plav), a porijeklom su iz Kuča; u Plavu jedni i kao: Hadžović; u Vasojevićima su grana Novakovića; Ravan i Bojka (Ulcinj); Cetinje; kod Žabljaka (u Uskoke) došli iz Morače, a tamo iz Čeva (Cetinje), porijeklom iz Hercegovine Mujohodžić, Goričani (Donja Zeta) Mujčinović, Podgora (Pljevlja) Muk, ka, Ulcinj, Bar i Kotor Mukadinović, Nikšić Muković, odseljeni iz Kuča u: Podgoricu, Novi Pazar i Rožaje; kod Plava (selo Prnjavor) i kao: Redžematović 1911. god. Mulabegović, kod Bijelog Polja (Akovo) došli iz Turske; Bijelo Polje Mulalić (Muladlić), Nikšić; Bijelo Polje; kod Rožaja i kao: Adžialagalić Mulamekić (Kadić), kod Gusinja 1891. god. Mulić, u Gusinju Mulić, Gotuša (Donji Bihor), Crnuša, Krsna i Donja Raduša (Bijelo Polje), rodjaci su Višnjića; kod Plava, Gusinja i u Nikšiću doseljenici su iz Kuča; Podgorica
Mulamerović, Nikšić Mulamurtezić, Ulcinj Mulapašović, Pljevlja Mulahodžić, ranije Arapović, Grablje (Prisoje), Ljubuško Polje Mulević, Kolašin Mulina, i Klenčanin, u Banjanima, doseljenici od Visokog (Bosna), gdje su (navodno) došli iz Klenka (Srem), a porijeklom su iz Kosova. Od njih su u: Bosnu odselio sin Gligov (Jovana Vukotina), jedni u Šušnjak (Kuršumlijska banja), drugi u Ameriku (Blagoje Gligorev). U Mekoj Grudi i Andjelićima (Bileća), desnoj obali Trebišnjice i Korjenićima (Trebinje), Prigredini (Velimlje), Nikšić, Piva i odatle u Vraneše (Bijelo Polje). Njihovi ogranci: Baćović, Gligović, Antović, Djurković, Lučić, Orbović i Matović. Tomašević u Banjanima, Vuković u Mekoj Grudi (Bileća). Jednom konstatacijom potomci su Tomaša Vlastelinovića Mulisa, Kravari i Donji Oblik (Ulcinj) Mulići ogranak Bekteševića, islamske su vjere i žive u Gusinje. Mulković, ranije Ciriković, iz Anadolije (Mala Azija) došli kod Plava Mulović, Pljevlja Multić, Vraneška Dolina (Bijelo Polje) Mulusković, vidi: Mijušković Muljan, kod Plava i Gusinja ogranak Banjkanja iz Zatrijebača sa područja Kuča; u Goliji (Nikšić) i kod Gackog (Hercegovina); ogranak Pašića, koji su grana Ridjana Mulješković, Kravari i Štuf (Ulcinj); u Tuzima Mumin, potomci Novljana (ranije Čurović - Čalmonja) u istočnim Banjanima pa u Tušinu (Žabljak) a preseljeni u Kričak (Pljevlja) i kao: Mican i Čurović; i u Malu Crnu Goru na Ušću Komarnice u Taru, srodnici Papića i Savića; Podgorica; vidi: Muminović Mumini iz Pive (Crna Gora), doselili iz Drobnjaka Muminović, Kričak (Pljevlja) ogranak Micana; vidi: Mumin; Rastoke (Nikšić) u Brskutu (Bratonožići) ogranak Čadjenovića. Od njih su u Plavu, Podgorici, Tuzima; Golubovci (Zeta); Žabljak na Skadarskom jezeru Mumović, u Presjeci, Viru, Tisa i Nozdre (Nikšić) Muniguz (Muniguzica), u Ojkovcima na Zlatiboru, i kasnije jedni kao: Čolović i Vićović. Porijeklom su iz Mataruge kod Pljevalja Muniri, Grahovo i Nikšić Munić, Kuti, Herceg-Novi Munković, Herceg-Novi Munjer, u Paštrovićima 1766. god. Murabula, vidi: Mirabula Murangić, Ulcinj Muradinović, Nikšić Murakovac, Mojkovac Muraković, kod Kraljeva i Arandjelovca (Srbija) ogranak Vukićevića, Vasojevića Muraletaj, Zuos (Ulcinj) Murametaj, Zuos (Ulcinj) iz Gornje Krajine Murat, Prčanj Murat, ti, Bijelo Polje i susjedna Globočica Muratagić, u Kučima ogranak Nikezića koji su prešli kod Gusinja i Plava; u Plavu 1890. god. Muratagići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, predak Nikola iz bratstva Nikezića došao u Gusinje 1730 tih godina i tu je primio islam i dobio ime Murat, đe se njegovi potomci prozvaše Muratagići. Aginska su porodica. Muratbašić, Gornji Bihor (Bijelo Polje) Muratjanović, u Piperima ogranak Djurovića. Od njih su kod Plava i Gusinja Murataković, u Kolašinu iz Rovaca (Podgorica) Muratović, Martinići (Bjelopavlići), grana Bubića; u Kolašinu; u Milačićima (Kuči), odseljenici u: Lutoglav (Kosovo); kod Gusinja i Plava (1850. god.) pa jedni u Trpeze (Gornji Bihor), Bijelo Polje, pa u područne Boljanine kao: Bugar; Petnjica (Berane), Rasovu (Bijelo Polje), iz Petnjice (Berane) u Zasmrečje (Kalač-u Bihoru), Rožaje; Rasova i Gornji Murići u Krajini; Bretač (Nevesinje), porijeklom iz Kolašina; Miločane (Nikšić) Murvaj, Kotor Murvar, Kotor Murdalesi (Murdalosi), Kotor
Murditović, Podpodje (Bjelopavlići) i u Ulcinju Murenović, Poljica i Dilovi Kovačevića, i kao: Murenović - Kovačević Murešanj, Zelenika, Herceg-Novi Murić, Široke, Donji Murići, Bes i Djurjane (Krajina). Od njih su kod Skadra, Djušak (Peć), Rugovska klisura, Grahovo; Jablani (Rožaje); i njihovi ogranci: Zekić u Košutima (Rugovo), kod Rožaja; Tahirović, Selimović, Ahmetović, Mučović (Omerović); Donja Lovnica i Klanac (Rožaje) i kao: Duduc i Ikić; kod Rožaja su i potomci Murije iz sjeverne Albanije, od njih kod Stjenice (Raška); Murino i Andrijevica (Gornje Polimlje), potomci su Topuza iz Murinja (Skadar). Od njih su u: Baće, Besnik i Jablanica (Rožaje); Kod Rožaja su zvani ''zidari'' doseljenici iz Vukli (sjeverna Albanija); Kotor po nahočetu Muričić, Kotor, po nahočetu Murišić, Kruševice, Herceg-Novi Murović, Rovca Murseljević, kod Podgorice Murtaj, Ulcinj Musanović, u Rijeci Crnojevića 1545. god. i kao: Mušanović, a u Bečićima (Budva) Mupun Musić, u Vasojevićima potomci Rača; kod Plava su iz Klimenata (sjeverna Albanija); Berane; Plav i od Plava iseljenici u Godijevo, Rasovu i Rastoke (Bijelo Polje); Podi i Savina, Herceg-Novi su iz Vasojevića; kod Perasta su iz Stare Crne Gore; Grahovo (Nikšić) jesu iz Hercegovine; Cuce (Cetinje) u 15. v., od njih odseljeni u Bačku (Silbaš i dr.) kasnije kao: Mušicki; Vranj (Zeta); Nikšić, područne Prage i Oputne Rudine; Boljanići (Pljevlja). Golija i kod Nikšića, došli su od Bileće; Berislavci i Vranj (Zeta) i u susjednim Golubovcima, srodnici Kaludjerovića Muslajić, u Kolašin došli iz Vasojevića Muslanović, Ceklin (Cetinje) u 15. v. Muslija, Kotor Muslikurtović, kod Plava došli iz plemena Niče sa Prokletija Muslimović, Bajice (Cetinje) Muslinović, kod Nikšića 1695. god. Muslić, Vranj i Golubovci (Zeta) i Kotor; Mrkovi i Velje Selo, a u susjedno Leskovac (Bar) i kao: Raković; Berane; Muslići i okolina Bijelog Polja, starinci; Tomaševo (Bijelo Polje) ogranak Krsmanovića doseljenika iz Pive; Pljevlja i područna Bukovica Muslica, Zaljevo (Bar) i Stari Bar Musličit, Bar Musličić, Bar i Kalimani Musović, Žuoka i Briska u Krajini ogranak Prelukića; Nikšić Musovići, pripadaju grupi prezimena koja potiču od riječi vlaško-romanskog porijekla: Balšić, Butorović, Gardašević, Kilibarda, Kustudić, Kontić, Lagator, Lubarda, Lompar, Pešikan, Svorcan, Tintor, Šoć, Špadijer…Osnova prezimena potiče od riječi mùsso, mùso /muzo/ (< lat. musum) i na balkanskom prostoru predstavlja dalmatsko-romanski leksički ostatak sa značenjem: “čovjek srdit, zlovoljan”, “njuška” (ili, što bi narod u Crnoj Gori rekao: “ćušonja”). Riječ se može naći u Etimologijskom riječniku srpskog ili hrvatskog jezika Petra Skoka, a takođe i u bilo kom italijanskom, ili francuskom riječniku. Od te riječi dolazi i glagol umusiti se. Prezimena koja potiču od riječi muso su vrlo česta u Italiji: Musso (Sicilija), Musone (Napulj), Musolino (Kalabrija), Mussolini…U Crnoj Gori živi 11 (od ukupno tridesetak) porodica pravoslavnih Musovića i 8 porodica Musovića Albanaca koji svi žive u opštini Bar. Pravoslavni su porijeklom iz Krivošija (Knežlaz), a Albanci kažu da su iz okoline Skadra, iako Jovićević u svojoj knjizi pominje Mirdite. U Hrvatskoj osim pravoslavnih i katolika Musovića (porijeklom iz Crne Gore) postoje još i Musonje iz Like. U Srbiji i Bosni i Hercegovini pored pravoslavnih (takođe iz Crne Gore), žive i Musovići muslimani koji svi izgleda potiču sa Kosova, ali treba reći i da je i njihovo prezime istog porijekla, jer riječ muso/musso ne postoji u turskom (ili arapskom) jeziku, a samim tim se ni (vrlo rijetko) ime Muso/Musso ne nalazi ni na jednom spisku (originalnih) muslimanskih imena. (prilog: Željko Brankov Vidoja Petrova Musović) Mustadžija, Oblak (Ulcinj) Mustavagić, Bar Mustagrudić, Goričani (Zeta), došli iz Gruda (Tuzi), od njih su u Podgorici Mustaja, Ulcinj Mustajbašić, Bijelo Polje, rodjaci Hodžića; Gorijevo, Gotuša, Lovnica, Lozna i Radulić (Bijelo
Polje), jedni i kao: Nikšić; Berane Mustajbegović, Nikšić i područne Rastoke Mustajić, Ulcinj Mustapija (Lupešković), kod Herceg-Novog Mustafagić (Krivodoljani), Ledine (Kuči); Plav; Tijana (Primorska krajina); u Bar došljaci iz Drača (Albanija); vidi: Alivojvodić Mustafalić, u Plavu Mustafić, Bajice (Cetinje), od njih u Baru, Zaljevu, Tudjemilima u Primorskoj krajini i Podgorici; Nikšić; Zuće (Zaće), Kosovo, došli su iz Morače; Bijele Rudine (Nikšić) Mustafići, bratstvo u Tuđemilima Mustafići, staro muslimansko bratstvo u Bajicama Mustafović, Vladimir (Ulcinj) Mustafredžić, Zeta Musterović, Nikšićka Trepča; Prentin Do (Cuce), Cetinje i kao: Mušer; Podpolje (Grobnice) u Zagaraču (Danilovgrad); kao: Šuškovčević u Zeti Musterovići, bratstvo u Podnopolju Musterovići, staro bratstvo u Prentinu Dolu Mustib (Mustbrudić), Podgorica Mustić, Nikšić Mustur, Perast, Donji Stoliv, Kotor, Morinj, Morine, Djenovići i Kumbor (Boka Kotorska) Musturica, u mHerceg-Novi došli iz Bileća Musulimovići, bratstvo u Bajicama Mutam, u Srbiju su se doselili iz Cuca (Cetinje), ogranak Popovića; kod Čačka kao: Mutap, došli iz Bihora (Bistrice), Bijelo Polje, porijeklom iz Rovaca Mutap, u Mačvu došli iz Sokolskog kraja, porijeklom iz Pive, vidi: Mutam; a na Rudnik (Milanovac) iz Bistrice (Bijelo Polje) Mutić, Nikšić Mutišović, u Pljevljima 1862. god. Mutović, Podgorica Muć, Nikšić Mućalica, Žari (Mojkovac) Mućić, Podgorica Muft, i, Mojkovac i u Bijelom Polju Muh, Podgorica Muhadanović, ogranak Marojevića, u Marojevićima (Ćeklići), Cetinje, od njih u Podgorici, Nikšiću, Baru Muhadinovići (Marojevići), bratstvo u Ćeklićima Muhadinovići, negdašnji muslimani u Ćeklićima Muhamedović, u Zeti i Podgorici Muhar, u Paštroviće doselili iz Like Muharemović, Ulcinj; Pljevlja 1864. god. Muharović (Luhar), u Kučima; Žabljak uz Skadarsko jezero Muhač, Žabljak na Skadarskom jezeru Muhić, Bar Muhović (Ljuhar = Ljuharević), u Ljuharima (Kuči), ogranak Martinovića iz Bajica (Cetinje). Istorodni sa Perkovićima i Ljuhar = Ljuharevićima u Ljuharima, Fundini i Zatrijebaču u Kučima, Plavu, kao: Ljuharević oko 1820. god., Tuzima, Podgorici, Nikšiću, Pljevljima i Beranama Muhovići, selo Trpezi kod Berana Muhsić, Igalo, Herceg-Novi Mucalović, u Ćeklićima (Cetinje) ogranak Gvozdenovića Mucalovići, rod u Hercegovini Mucević, kod Bijelog Polja su srodnici Kaljevića iz Vojnog Sela Mucović, kod Trebinja jesu Vitković iz Miruša (Nikšić) Muča, Kravari (Ulcinj) i Kotor Mučaj, Šas (Ulcinj); Lisna (Bar) i u Ulcinju Mučalica (Pejović), grana Ugrenovića (Trebješana), koji su iz Gornjeg Polja (Nikšić) prešli u: Gornju Moraču, Godijelje (Žabljak) i Žari (Mojkovac); Podgorica Mučević, u Srdjevac (Bijelo Polje) došli iz Gusinja
Mučibabić, od Nikšića kod Gacka Mučić, u Tuzi sišli iz Gruda, od njih su u Podgorici i Tuzovoj Rijeci kod Rožaja Mučo, u Ulcinju Mučović, Štoj (Ulcinj), potomci Muča, od kojih su u Murićima kao: Omerović i njihovi rodjaci u Grahovu (Rožaje), vidi: Murić Mušan, Meljine, Herceg-Novi Mušanović, Pljevlja 1964. god., vidi: Musanović Mušenović, u Plavu 1868. god. Mušer, vidi: Musterović Mušetić, u Nikšiću i njegovoj okolini Mušikić, ogranak Djekovića (Dabetića) iz grupe Miloševića, iz Vasojevića preseljenici u Bastase i Morakovo (Župa Nikšićka) i odatle jedni prešli u Čadjalicu (Nikšić); Bastaje (Stara Crna Gora), u Pivi (ranije predio Crmnice) i kao: Bastaj, jedni odu u Župu i drugi u Albaniju (po oslobodjenju od Turaka); Podgorica, kao: Muškić, doselili iz Gruda (sjeverna Albanija), porijeklom iz Velestova (Cetinje), u Miločanima i Čadjalici (Nikšić) Mušikići, nikšićka župa s.Morakovo porijeklom iz Vasojevića od Dabetića Mušić, Kotor, pa Čitaković i Mušica Mušicki, vidi: Musić, kasnije Mušicki u istočnoj Bačkoj Mušović, područje Kolašina u 17 - 19. v. Došli iz Peći (navodno da su iz Turske). Kao predstavnici turske vlasti i age, nastanjivali su: Stričevine (Mojkovac); Bijelo Polje, Mužovo (Kanje), Dubovo (Gornji Bihor), Donji Bihor, dio Bistrice (Bijelo Polje); Nikšić i područne Muževice i Busak (podnožje Njegoša). Po padu turske vlasti: u Bosnu, Pljevlja, Sandžak i dalje u Tursku; Piva ogranak Ogrizovića iz Srdževića (Gacko), Hercegovina Mušterović, Prentin Do (Cuce), Cetinje Mušulović, Nikšić Mušun, Rustovo (Čelobrdo), Paštrovići, vidi: Musanović Mušunović, u Plavu
