Ortofonija

ORTOFONIJA

1. NAZIVLJE O GLASOVOJ KVALITETI

KVINTILIJAN - „obrazov „obrazovanje anje govornika govornika““ – u deskriptiv deskriptivnom nom naziv nazivlju lju služi služi se se impresio impresionistič nističkim kim nazivljem (hrapav) ili indeksikalnim nazivima za fizičke, psihološke, društvene osobine govornika - prvi prvi pokuš pokušao ao odvo odvojit jitii vokaln vokalnuu boju boju od glas glasove ove dina dinamin minke ke - paralingv paralingvistič istički ki (emocij (emocije, e, hotimič hotimična na ekspres ekspresija) ija) i ekstralin ekstralingvist gvistički ički sloj sloj glasa glasa (glas sam, kozmetički aspekti glasa) se mogu obrađivati glatkoća, manja glasnoća (RUSH) – orotundan glas – punoća, jasnoća, snaga, glatkoća, - Honikman Honikmanovo ovo određ određenje enje „artikula „artikulacijsk cijskog og postav postavljanja ljanja““ – dugotr dugotrajan ajan prosječni prosječni oblik vokalnih organa (kao glavno, određujuće ponavljanje) -

fonetski fonetski model model opisa opisa počiva počiva na artikul artikulacijs acijskoj, koj, fiziol fiziološko oškojj i akustič akustičkoj koj razin razinii

1.1. -

osnovna osnovna podjela podjela impre impresioni sionističk stičkog og nazivlj nazivljaa dijeli dijeli osobin osobinee ljudsko ljudskogg glasa glasa na na – UNUTRAŠNJE i IZVANJSKE - UNUTRAŠNJE INDEKSIKALNE OSOBINE GLASA – izvan normalne voljne kontrole osobe, određuju spol, dob i zdravlje govornika, fonetički korelati tog nazivlja pripadaju oblicima glasove dinamike i opisuju raspon tona, raspon r aspon glasnoće - IZVANJSKE I.O.G. – podložni voljnoj kontroli, društveni i psihološki pokazatelji -

na opisno opisno nazivlje nazivlje koje koje se odnos odnosii na osobine osobine glasa glasa implicitno implicitno utječu utječu tri strane strane produkcije glasa – 1. segmentalni izgovor, 2. glasova dinamika, 3. kvaliteta glasa

1.2. SUBJEKTIVNA PROCJENA GLASOVA - pozitivno pozitivno se procje procjenjuju njuju i najviše najviše sviđaju sviđaju glasov glasovii = nižih nižih vrijed vrijednosti nosti fo koji koji su voluminozni (F4 je oko 2,8 kHz) – baritonski i bas – baritonski glasovi, nniži škripavi pjevački glasovi, voluminozni i sonorno blještavi umjerene nosnosti - ž niži niži (fo 160-1 160-180 80 Hz) Hz) volum volumino inozni zni s blaž blažom om nosno nosnošću šću,, blješt blještavi avi - negativni negativni : disfoničn disfonični,i, teže teže hrapavi hrapavi,, teže teže nosni, nosni, meketav meketavi,i, afektian afektiani,i, visoke visoke vrijedn vrijednosti osti fo; (utječu i dinamičke osobine glasove kvalitete!) -

svi svi metafor metaforičk ičkii nazivi nazivi za glas glas nisu nisu jednoz jednoznač načni ni u subjet subjetvin vinom om opisu opisu BLJEŠTAVO BLJEŠTAVOST ST – vezan vezanaa uz akust akustički ički određe određeno no područ područje je spektra spektra u rasponu rasponu 2,5 2,5 - 3,5 3,5 kHz PUCKETAVO PUCKETAVOST ST – postojan postojanje je harmoni harmoničnog čnog zvuka zvuka u visok visokim im područ područjima jima spekt spektra ra (5 – 10 kHz) zbog oštrog titraja glasnica i malog koeficijenta otvora SIPKOST SIPKOST – šumni šumni zvuk zvuk na na visokim visokim fr. (4 kHz i više) više) koji koji nastaje nastaje zbog nepotpun nepotpunaa zatvaranja glotalnog prolaza ugod ugodaa glas glasaa je univ univer erza zaln lnaa kate katego gorij rijaa muškarci muškarci svoj glas procjenju procjenjuju ju prosje prosječno čno ugodnijim ugodnijim nego žene svoj negat negativn ivnoo se se proc procjen jenjuj jujee i prevel prevelika ika glasno glasnoća ća

1.3. FONETSKI OPIS IMPRESIONISTIČKOG NAZIVLJA - impresioni impresionističk stičkoo nazivlje nazivlje se uvodi uvodi u fonetičk fonetičkuu uporabu uporabu kad se fonetič fonetičkim kim nazivlj nazivljem em može označiti preko fizioloških značenja - raspon raspon tona, tona, glasnoće glasnoće,, obiljež obilježja ja nadgrkl nadgrkljans janskih kih promjena promjena i fonacijs fonacijskog kog tipa -1-

Trusted by over 1 million members

Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.











ORTOFONIJA -

alkoholič alkoholičarski arski glas: glas: dubok dubok,, grubo grubo hrapav, hrapav, šaptav, šaptav, škriputav škriputav,, promuk promukao ao zlat zlatni ni:: dubo dubok, k, tih, tih, blag blagoo naz nazal aliz izira irann tuga tugalj ljiv iv:: visok visok,, tih, tih, pod podig ignu nuto togg larin larinks ksaa osora osorann (čang (čangriz rizav) av):: dubok dubok,, hrapa hrapav, v, šapt šaptav, av, škripu škriputav tav grobni: grobni: vrlo dubok, dubok, faringaliz faringaliziran, iran, spušteno spuštenogg jezika jezika i grkljan grkljana, a, šaptav šaptav adeon adeonoid oidaln alni: i: tih, tih, den denaza azaliz lizira iran, n, velari velarizira zirann

1.4. SUBJEKTIVNO I OBJEKTIVNO NAZIVLJE OPISA GLASOVE KVALITETE - fonets fonetski ki prot protoko okoll anali analize ze glas glasaa (VPA (VPA Prot Protoco ocol,l, Lave Laver) r) 1. oblici oblici glasove glasove kvalitete kvalitete (kategorij (kategorijee (nad)grklja (nad)grkljanskih nskih postav postavljanja ljanja)) 2. profil prozodijs prozodijskih kih oblika oblika (ton, čvrstoća čvrstoća,, glasnoć glasnoća) a) 3. vremenska vremenska organizac organizacija ija govora govora (kontinuira (kontinuiranost nost i brzina) brzina) 4. posebne posebne primjedbe primjedbe (disanje, (disanje, ritmičnost ritmičnost,, diplofoni diplofonija) ja) -

najč najčeš ešće će se kori korist stee 2 tipa tipa nazi nazivl vlja ja 1. OPISNO (deskriptivno) – opis kvalitete zvuka govornika: promukao, hrapav... 2. INDEKSIKALNO – autoritativan, seljački

-

term termin inii op opisa isa mog moguu biti biti 1. SUBJEK JEKTIVN IVNI 2. OBJEKTIVNI – opisuje zvuk na fiziološkoj i zvučnoj razini objektivnim metodama mjerenja zvuka

-

opisno opisno opisiv opisivanje anje je znanst znanstveno veno samo ako počiva počiva na na objekti objektivnom vnom temelju, temelju, ako ako se se opisani zvuk može izmjeriti i ako se akustički definira opis

1.5. ODREĐIVANJE NORMALNOG GLASA - fonetsko fonetsko određenje određenje pojma pojma opisuje opisuje postavlj postavljanje anje i zvučne zvučne osobine osobine glasa glasa - vokaln vokalnii trakt trakt duljin duljinee 17 cm, u neut neutral ralno nom m polož položaju aju - F1=50 F1=5000 Hz, Hz, F2=150 F2=15000 Hz, Hz, F3=250 F3=25000 Hz, Hz, F4=35 F4=3500 00 Hz - usne usne ne smij smijuu ići ići prev previš išee nap napri rije jedd - fo prem premaa Fantu Fantu 60-240 60-240 Hz, fo M= M= oko oko 120 120 Hz, Hz, fo Ž= 200 200 Hz - ton mora biti period periodičan ičan,, normalno normalno odstupan odstupanje je od mjere aperiodic aperiodiciteta iteta tona tona do 2% 2% - nos mo mora ra biti biti prit pritvvore oren - bez čujne frik rikcije - srednje srednje visine visine tona, tona, srednje srednje glasnoć glasnoće, e, nepromj nepromjenje enjenog nog izgov izgovornog ornog prolaza, prolaza, modaln modalnog og fonacijskog tipa











ORTOFONIJA

2. SLOJEVI GLASA 1. 2. 3.

Aber Abercr crom ombi biee – gled gledao ao na govo govorr kro krozz 3 sloja – preno prenosit sitelj eljaa lingvi lingvisti stički čkihh informac informacija ija izvor izvor sociolingv sociolingvističk ističkih ih obavijest obavijestii (indeksika (indeksikalno lno ponašan ponašanje) je) osobn sobnee poda podatk tkee

-

fonacijsk fonacijskaa kvaliteta kvaliteta kao kao nadređe nadređena na sadržav sadržavaa glasovu glasovu kvalit kvalitetu etu kao organsku organsku sasta sastavnic vnicuu i fonetsku kvalitetu kao segmentalnu sastavnicu

2.1. PARAJEZIČNI SLOJ GLASA - supraseg suprasegment mentalan, alan, odnosi odnosi se na stanje stanje govorn govornika, ika, sloj sloj ekspre ekspresije sije kao kao promjen promjenjivo jivo stanje, njime se označavaju označavaju emocije - niski f0 = tuga, dosada, ravnodušnost; visoki = sreća, ljutnja, strah - komunikac komunikacijski ijski stres – tjeskob tjeskoba, a, zabrin zabrinutos utost,t, strah strah pri obraćanju obraćanju autoritati autoritativnim vnim osobama - govorni govorni rizik rizik – govorenje govorenje sa spozn spoznajom ajom da da se sumnja sumnja u nečiju nečiju vjerodos vjerodostojno tojnost st 2.2. IZVANJEZIČNI SLOJ GLASA (ekstralingvistički) - odnos odnosii se na timb timbar, ar, boju boju glas, glas, glasov glasovuu kval kvalite itetu tu - sadržava sadržava dinamične dinamične osobine osobine – tonsku tonsku visinu, visinu, intenz intenzitet, itet, tempo tempo i ritam kao nepromjenjive osovine koje opisuju nekog govornika - kara karakt kter eriz izira ira druš društv tven enoo-je jezi zičn čnuu skupi skupinu nu - razl razlik ikee međ međuu kla klasn snim im prip pripad adno nost stim imaa











ORTOFONIJA

3. TIMBAR – BOJA GLASA – KVALITETA GLASA -

timbar timbar se kao kao percepc percepcijski ijski korela korelatt zvučnog zvučnog spekt spektra ra naziva naziva i kvalit kvaliteta, eta, pa se jednak jednakoo tako kvaliteat definira kao glasova kvaliteta timbra koja je percepcijski korelat složenosti zvučnih (akustičkih) signala spektralne karakteristike zvuka glasova glasova kvalit kvaliteta eta određu određuje je se kao ekstra ekstralingv lingvistič ističke ke osobine osobine govornika govornika,, koje se očituju očituju u boji glasa Abercrom Abercrombie bie definira definira glasovu glasovu kvali kvalitetu tetu kao kao one osobine osobine koje koje su više ili manje manje prisutne prisutne sve vrijeme govora osobe: to je gotovo stalna kvaliteta zvuka koju sadržavaju svi zvukovi koji izlaze kroz usta

3.2. AKUSTIČKA MJERENJA GLASOVE KVALITETE - fizički fizički aspekt aspekt glasa glasa ne može može se i ne smije smije odvaj odvajati ati od fiziološk fiziološkog, og, psiholo psihološkog škog ni estetskog aspekta kad se želi fizički odrediti kvaliteta dobroga glasa 3.2.1. ZVUČNA SLIKA GLASA – SPEKTAR GLASA - spektar spektar na prvobi prvobitnom tnom izvoru izvoru (grklja (grkljanu) nu) ovisi ovisi o način načinuu vibriran vibriranja ja glasnic glasnicaa - brzina brzina periodič periodičnost nostii (otvor-zat (otvor-zatvor vor glasni glasnica) ca) daje daje fundame fundamental ntalnu nu frekvenc frekvenciju iju iz koje koje će nastati niz harmonika koji su cjelokupni umnošci temeljnog vibriranja - spektar spektar normalnog normalnog glasa – harmoni harmonici ci opada opadajuće jućegg intenzi intenziteta teta su prema prema višim harmonicima - što je larinks larinks opušteniji, viši viši harmonici su slabiji -

prvobitan prvobitan zvuk prolazi prolazi kroz kroz sustav sustav šupljin šupljinaa vokalno vokalnogg trakta trakta – ždrije ždrijelnu lnu (faringa (faringalnu), lnu), usnu (oralnu), usnenu (labijalnu), nosnu (nazalnu)

-

FORMANTI – pojačanja na spektru koja su rezultat rezonantnog pojačanja zvuka u govornim prolazima

-

formantne formantne frekvenci frekvencije je – rezultat rezultat temeljnih temeljnih oblika oblika govorni govornihh šupljin šupljinaa i njihov njihovih ih promijenjenih stanja tijekom glasanja i izgovaranja → F1 je u vezi s rezonancijom stražnjeg dijela šupljine, a F 2 u vezi s rezonancijom prednjeg dijela šupljine → za F1 je važno postavljanje u ždrijelnoj cijevi, a F 2 ima veze s mjestom izgovora, tj. s postavljanjem u laringalnoj cijevi → F1 ima veze s otvorom, F 2 s mjestom izgovora

3.2.2. HUSSONOV AKUSTIČKI OPIS TIMBRA - prema prema Hussonu Hussonu vokalska vokalska boja je ono ono što razlikuje razlikuje /a/ od /e/, to se odnosi odnosi na F 1 i F2 - ekstravo ekstravokalsk kalskaa boja boja – ona boja boja koja koja ostan ostanee kad joj se se filtriranj filtriranjem em oduzmu oduzmu F 1 i F2 – ona ne nalikuje ni na koj vokal, ali ima: volumen, tonski raspon, sonornost, boju - temeljna temeljna indivi individual dualna na ekstrav ekstravokal okalska ska boja, boja, temeljna temeljna vokal vokalna na boja boja ili boja glasa glasa – karakterizira glas osobe, ne izgovorene vokale -

ako ako se se filt filtrira rira tako tako samo samo da ostan ostanuu frek frekven vencij cijee F 1 i F2, dobije se čista vokalska boja – neovisna o govorniku











ORTOFONIJA -

Hussonov Hussonov vokalski vokalski spektar spektar ima ima 5 glavn glavnih ih frekven frekvencijsk cijskih ih područj područjaa i 2 dodatna dodatna područja: 1) područje područje A: od od F0 F0 (nultog (nultog formanta) formanta) do F1 F1 2) područ područje je koje koje uključ uključuje uje F1 3) B: interform interformantsk antskoo (međuforma (međuformantsk ntsko) o) područje područje,, od F1 do do F2 4) područ područje je koje koje uključ uključuje uje F2 5) C: od F2 do do frekvenc frekvencije ije prekida prekida (izme (između đu 2300 i 2500 Hz) Hz) 6) D: od frekv frekven encij cijee prekid prekidaa do 3,5 3,5 kHz 7) E: od od 3,5 3,5 kHz kHz do do kraja kraja spektr spektraa

-

ta podru područja čja daju daju razl različi ičite te kvali kvalitet tetee ekstra ekstravok vokals alske ke boje boje volumen raste (pada) kad se pojačava (slabi) intenzitet u A (voluminoznost) širina glasa raste (pada) kad se povećava (slabi) intenzitet usporedno u poručjima A, B iC blještavost raste (pada) kad raste (pada) intenzitet u D stridentnost kad su harmonici u E vrlo intenzivni, ali su harmonici u D još jači

• •

• •

3.2.3. VAŽNOST MJERENJA FORMANATA U SPEKTRU GLASOVA VOKALNIH PROFESIONALACA - pokazalo pokazalo se da da najljep najljepši ši muški muški glasov glasovii u govor govoruu imaju imaju raspored raspored F3 i F4 na na frekvencijama s vrhom na oko 1800 Hz (F3) i prosječno oko 2900 Hz (F4) - najlj najljepš epšim im žensk ženskim im glaso glasovim vimaa taj je raspo raspored red na na oko 2200 2200 Hz Hz i 3400 3400 Hz - F1 se se stvara stvara u farin faringal galnoj noj šupl šupljin jinii i stražnj stražnjem em dijel dijeluu usne usne šuplji šupljine ne - F2 u prednj prednjem em dije dijelu lu usne usne šuplji šupljine ne i u predje predjelu lu vrha vrha jezika jezika - F4 ovis ovisii o dulj duljin inii izg izgov ovor orno nogg pro prola laza za -

za timbar timbar su su važne važne 3 zračn zračnee dimenzije dimenzije izvora: izvora: fundame fundamentaln ntalnaa frekvenc frekvencija, ija, amplitu amplituda da i spektar izvora zvuka

3.2.4. DUGOTRAJNI PROSJEČNI SPEKTAR – LTAS - obavješa obavješava va o spektr spektralno alnojj raspodjel raspodjelii govornog govornog signala signala u vekom vekom vremenu vremenu (između (između 40 40 i 70 s) - metoda metoda LTAS LTAS uzima uzima u obzir obzir samo samo stalnu stalnu boju boju što što je akust akustika, ika, a to jest jest glas, glas, nešto nešto što nije opisivo drugim znakovima

3.2.4.1. Usporedba spektra i sonograma - sonogram sonogram pokazuje pokazuje podražaje podražaje i tijek tijek forman formanata ata u vremen vremenu, u, a spektar spektar se se prikaz prikazuje uje kao kao slika amplituda na svakoj frekvenciji - spekt spektral ralna na ovoj ovojnic nicaa – crta crta pove poveziv zivanj anjaa svih svih ampl amplitu ituda da 3.2.5. FUNDAMENTALNA FREKVENCIJA (f 0 ) ) - isho ishodd feri feriod odič ični nihh tit titra raja ja glas glasni nica ca f 0 = 1/T -

T – trajanje 1 titraja razl razlik ikaa u visi visini ni (u (u okta oktavi vi)) izme između đu gla glaso sova va:: 10 log (f /f (f /f ))











ORTOFONIJA -

– mjera načina variranja amplitude od jednog perioda f 0 do drugog; mjeri SHIMMER – se promjena jačine amplitude f 0 (perturbacija amplitude); normalna vrijednost 0,04 – 0,19 dB

3.3. PODJELA FONACIJSKIH REGISTARA - puls pulsir iraj ajuć ući, i, mo moda daln lnii i podi podign gnut utii - ako se više više usredoto usredotočuje čujemo mo na boju boju rabimo rabimo metafo metaforičke ričke nazive nazive – prsni, prsni, miješani, miješani, čeoni čeoni - pokrivan pokrivanje je = subjek subjektivan tivan naziv naziv koji radno radno rabe pedagozi pedagozi glasa za usvaja usvajanje nje tehnik tehnikee laringalnog oblikovanja i supralaringalnih prilagodbi, bez dizanja grkljana kod viših tonova - prekid prekid registr registraa = moguć moguć tijekom tijekom prelask prelaskaa iz jednog jednog registr registraa u drugi, drugi, zbog naglog naglog pomicanja u frekvenciji fonacije i timbru glasa - registarsk registarskii prelaz prelaz ili ili skok skok – definiran definiran karak karakteris terističnim tičnim intervalom intervalom prelaza prelaza između između prsnog registra u falset 3.3.1. ODREĐENJE REGISTRA - vokalni vokalni registar registar – niz ili ili raspon raspon sljedb sljedbenih enih uzast uzastopnih opnih raspona raspona foniran foniranih ih frekven frekvencija cija glasa koje se mogu proizvesti s približno istovjetnom vokalnom frekvencijskom kvalitetom, a ima malo ili nimalo preklapanja u f 0 između graničnih ili susjednih registara - naziv naziv registar registar se češće češće koristi koristi u glazbeno glazbenojj pedagog pedagogiji, iji, fonetič fonetičari ari koriste koriste naziv naziv fonacijska vrsta -

3.3.1.1. PULSIRAJUĆI REGISTAR podrazum podrazumijev ijevaa najniži najniži raspon raspon fonacije fonacije za za vrijeme vrijeme neprek neprekinuto inutogg trajanja trajanja fundam fundamenta entalne lne frekvencije istoznačn istoznačnice: ice: vokalno vokalno ili globalno globalno prženje, prženje, škripavo škripavost st i strohb strohbass ass vibratorni vibratorni model model je je nalik nalik pulsu, pulsu, niski niski tonov tonovii se čuju čuju jedan jedan po po jedan, jedan, kao kao pulsiran pulsiranje je škrip kriput utav ava, a, škr škrip ipav avaa fona fonaci cija ja

3.3.1.2. MODALNI REGISTAR - normalan normalan raspon raspon fundam fundamenta entalnih lnih frekve frekvencij ncijaa koje se rabe rabe u govorenju govorenju i pjevanj pjevanjuu - sadržava sadržava li taj regist registar ar skup skup registar registara, a, dva dva (prsni (prsni r. i r. glave) glave) ili tri (niski, (niski, srednj srednjii i visoki) kao zasebne pojave? 3.3.1.3. PODIGNUTI REGISTAR - viši registar, registar, sadržava sadržava više fundament fundamentalne alne frekvenci frekvencije je u neprekin neprekinutom utom glasu glasu - regist registar ar flaute flaute,, zviždu zviždući ći r., r., piskut piskutavi avi r., r., regis registar tar frul frulice ice 3.3.2. PODJELA REGISTARA PREMA VISINI I PREMA BOJI - u značen značenju ju raspona raspona tona i rezonanci rezonancija ja koji koji pripadaju pripadaju glasu, glasu, prema visini visini i boji boji registri registri se dijele na: M bas, bariton, tenor Ž alt, mezzosopran, sopran - u pje pjeva vanj njuu je rasp raspon on visi visine ne 50-2 50-200 0000 Hz Hz













ORTOFONIJA

3.4. SUODNOSI REGISTARA - mogu se podije podijeliti liti na na – zvučne, zvučne, percepci percepcijske jske,, fiziološ fiziološke, ke, aerodina aerodinamičke mičke  zvučni – raspon f 0, intenzitet, harmonički sastav  fiziološki – rad mišića, osobine glasnica  aerodinamički – subglotički tlak, tlak u ustima, zračna struja 3.4.1. ZVUČNI SUODNOSI REGISTARA - odnosi odnosi se na muške muške i ženske ženske glasov glasovee u njihov njihovuu pulsiraju pulsirajućem, ćem, modal modalnom nom i podign podignutom utom registru od C0, C1, C2, C3, C4, C5 - zvuč zvučni ni kore korela lati ti su: su: ras raspo ponn f 0, intenzitet, harmonički sastav

3.4.1.1. Raspon f 0 registara - svaki svaki registar registar pokriva pokriva određe određeni ni frekven frekvencijsk cijskii raspon, raspon, moguća moguća su su preklap preklapanja anja - M rasp raspon on:: puls pulsir iraj ajuć ućii do 78 Hz modalni 71-561 Hz podignuti 156- 795 Hz - Hollien: pulsirajući M i Ž (1-70 Hz) modalni M (75-500 Hz) Ž (130-750 Hz) podignuti M (150-750 Hz) Ž (220-1700 Hz) 3.4.1.2. Intenziteti - dina dinami mičk čkii raspo rasponn je već većii za mod modal alni ni regi regist star ar - intenz intenzite itett rast rastee s porast porastom om vokaln vokalnee glas glasnoć noćee 3.4.2. PERCEPCIJSKI SUODNOS REGISTARA - prepo prepozna znaju ju se se i raz razlik likuju uju prema prema kval kvalite iteti, ti, boji boji glasa glasa - regist registar ar prep prepoz oznaj najemo emo i određ određuje ujemo mo iz iz timbr timbraa glasa glasa - prema prema boji boji glasa glasa dije dijele le se se na: na: prsni prsni,, sredn srednji ji i čeln čelnii - regist registar ar prema prema boji boji glasa glasa najvi najviše še ovis ovisii o polož položaju aju grkl grkljan janaa

3.4.2.1. Prsni registar - tamne tamne boje boje s jakim jakim vibracija vibracijama ma na prsnoj prsnoj kosti kosti uz uz proizvo proizvođenj đenjee niskih niskih tonov tonovaa - položaj položaj grklja grkljana na je nizak nizak,, zadeblj zadebljava ava se se dodir dodir glasnica glasnica jer ih nizak nizak položaj položaj opušta opušta - poveć povećava ava se rezona rezonator tor nadgr nadgrklj kljans anske ke šuplji šupljine ne na vib vibra raci cije je na na prsn prsnoj oj kos kosti ti naj najvi više še utj utječ ečee f











ORTOFONIJA

3.4.2.4. Mješoviti registar - kad se u poručju poručju raspon rasponaa smješte smještenog nog izmeđ izmeđuu prsnog prsnog registra registra i registra registra glave glave ti vibracijski osjeti mogu osjetiti u oba područja 3.4.3. FIZIOLOŠKI SUODNOSI REGISTARA

3.4.3.1. Duljina, masa, napetost glasnica i f 0 - fundamen fundamentaln talnaa frekvenc frekvencija ija ovisi ovisi o: odnosu odnosu duljine duljine i mase mase glasnic glasnicaa i napet napetosti osti f 0 = 1/2L √σ/φ

-

L – duljina izgovornog prolaza σ – longitudinalna napetost glasnica φ – gustoća glasnica veći L – niž nižaa fre frekv kveencij ncijaa veća veća mas masaa (deb (deblj ljin ina) a) – niž nižaa frek frekve venc ncij ijaa veća veća nape napeto tost st – viš višaa frekv frekven enci cija ja

3.4.3.2. Način vibriranja glasnica - u pulsiraj pulsirajućem ućem regis registru tru otvara otvaranje nje i zatva zatvaranje ranje je je naglo, naglo, a period period zatvoren zatvorenosti osti vrlo vrlo dug dug - u modaln modalnom om je nagli nagli period period otvora otvora s duljim duljim periodo periodom m zatvara zatvaranja nja i kratkim kratkim vremeno vremenom m zatvorenosti - u podignut podignutom om registru registru faze varira variranja nja ovisno ovisno o fundamen fundamentaln talnoj oj frekvenc frekvenciji iji i intenz intenzitetu, itetu, a u globalnom području za vrijeme fonacije nastaje redukcija (amplituda vibracije glasnica je reducirana i/ili se glasnice ne zatvaraju potpuno za vrijeme faze zatvorenosti); koeficijent zatvora ovisi o glasnoći i o subglotičkom tlaku - razl razlik ikee izme između đu regi regist star araa – 1) u vremenu zatvorenosti: najveće kod pulsirajućeg, najkraće kod podignutog registra 2) u duljini vremena otvora unutar ciklusa: najkraće kod pulsirajućeg, najduže kod podignutog registra

3.4.4. AERODINAMIČKI SUODNOSI REGISTARA - najva najvažni žniji ji aero aerodin dinami amički čki korela korelati ti regi regista stara ra su: subglotički tlak (P s s u cmH 2O) zračna struja (cc/s) glotalni otpor ili čvrstoća, glotalno propuštanje (ml/cmH 2O)











ORTOFONIJA

3.4.4.2. Zračna struja - postoji postoji lagan laganaa tendenc tendencija ija rasta rasta zračn zračnee struje struje s rastom rastom fo u gornjim gornjim dijelov dijelovima ima modalnog registra - pulsir pulsiraju ajući ći regi regista starr ima ima niže niže veli veličin činee zračn zračnee struj strujee -

promjene promjene zračne zračne struje struje u izravno izravnojj su vezi s promjen promjenama ama fo fo samo samo kod kod podignu podignutog tog registra

3.5. TENOR - tenori tenori održava održavaju ju frekven frekvencije cije svojih svojih prvih prvih forman formanata ata priličn priličnoo iznad iznad fo za sve sve vokal vokalii osim za /u/ - tenori tenori izbjega izbjegavaju vaju približ približavan avanje je prvoga prvoga formanta formanta funda fundament mentalci alci da da bi zadržali zadržali mušku mušku kvalitetu glasa - energiča energičan, n, zbog zbog pjevan pjevanja ja s veliko velikom m napetošću napetošću glasnica glasnica i visokim visokim subgloti subglotičkim čkim tlakom tlakom FALSET - najviši najviši regist registar ar glasa glasa koji nastaje nastaje vibrac vibracijom ijom ili ili titranj titranjem em samo samo središ središnjeg njeg membranoznog membranoznog dijela glasničkog procijepa - neke teorije teorije navode navode da da u galsetu galsetu vibrira vibrira samo samo epitel epitel i spoj spoj Reinke Reinkeova ova prosto prostora ra iznad iznad epitela, a da ne vibriraju vokalni mišići i ligamenti, dakle vibrira samo pokrov, srednji dio tiroaritenoidnog mišića 3.6. PRIJELAZ IZ REGISTARA - prij prijel elaz az iz regi regist star araa odr određ eđuj ujuu vremenski interval (mjera odvajanja između naravnih registara određenog pjevačkog pjevačkog glasa: CLI – characteristic leap interval) i način fonacije kod promjene tona

-

za prijela prijelazz i registar registaraa (iz prsnog prsnog u falset) falset) treba treba manje manje vremen vremenaa (20 ms) nego nego za prijelaz prijelaz iz tona u ton (40-80 ms) - kod prijela prijelaza za iz registara, registara, amplituda amplituda se se naglo naglo smanji smanji u false falsetu tu i u počet početku, ku, prije prije nego nego se fo stabilizira, dolazi do frekvencije kolebanja, kvocijent otvora poveća se pri prijelazu prsnog registra u falset i glasnice se stanje - ženski ženski glasov glasovii imaju imaju manje manje interva intervale le prijelaza prijelaza i manje manje individual individualne ne razlike razlike od muških muških glasova - nagli nagli prijel prijelaz az iz iz regis registar taraa sliča sličann je kao kod jodlan jodlanja ja











ORTOFONIJA

4. INTENZITET GLASA -

inte intenz nzit itet et SPL SPL (sou (sound nd pres pressu sure re lev level el)) objektivn objektivnaa fizička fizička glasnoća glasnoća mjeri se u dB kao kao radijac radijacijska ijska snaga snaga iz ustiju ustiju na udaljenosti od 1m od mikrofona inte intenz nzit itet et gla glasa ovis ovisii o: o: subglotičkom tlaku načinu vibriranja glasnica rezonancijama u vokalnom traktu radijacijama iz ustiju prema van (ako je otvor veći zrak bolje izlazi) f 0

4.1. ODNOSI IZMEĐU SUBGLOTIČKOG TLAKA I INTENZITETA TE REZONANCIJA - ako se količin količinaa tlaka tlaka zraka zraka u plućim plućimaa udvostru udvostruči či u odnos odnosuu na veliči veličinu nu iznad iznad praga praga tlaka potrebnu za foniranje, jačina glasa (SPL) poveća se za 8-9 dB 4.1.1. - viši tonovi tonovi s višom višom fundame fundamental ntalkom kom traže traže veći veći intenzi intenzitet tet – glasno glasnoća ća je u funkciji funkciji tona tona - kako kako se se diže diže ton, ton, tako tako se se jako jako mora mora poveć povećava avati ti tlak tlak 1 kPa ~ 10 cmH2O = 10 hPa -

intenzite intenzitett ovisi ovisi i o tome ulazi ulazi li fo u F1 – ako ako je prvi formant formant prazan prazan onda je i intenzitet slabiji

4.2. NAČIN VIBRIRANJA GLASNICA I INTENZITET - viši glasovi glasovi s višom višom vrijedn vrijednošću ošću fo imaju imaju široko široko razdvo razdvojene jene harmonike harmonike na frekvencijskoj ljestvici - bas i bariton bariton imaju bogatiji bogatiji timbar timbar od tenora tenora i falseta falseta i zbog harmoničk harmoničkog og sastava sastava mogu lakše održavati veći intenzitet višeg pjevačkog formanta - basov basovii ne mogu mogu preti pretiho ho fonira fonirati ti jer jer imaju imaju velik velikuu laring laringaln alnuu masu masu 4.3. SPEKTRALNI PAD - što je veći veći subgl subgloti otički čki tlak tlak (int (intenz enzite itet) t) to je manj manjii pad dB/okt dB/okt - što što je je ton ton viši viši,, to to je je pad pad veći veći - spektral spektralni ni pad laringaln laringalnoga oga valnog valnog oblika oblika tenora tenora i falseta falseta veći veći nego nego kod kod modalno modalnoga ga glasa











ORTOFONIJA -

intenzite intenzitett glumačk glumačkih ih glasova glasova (0,3 m od mikrofona mikrofona): ): normalni normalni scenski scenski govor govor 70 dB, jači govor 74 db – razlika između 70 i 74 dB intenziteta u percepciji glasnoće čini oko 40% glasniji govor - pojačanj pojačanjem em glasnoć glasnoćee glasa glasa pojaća pojaćava va se i spektral spektralni ni intenzite intenzitett koji je u područ području ju F 4 46dB veći u glasnijem scenskom govoru - glasniji glasniji govor govor većeg većeg intenzitet intenzitetaa utječe utječe i na na porast porast prosječn prosječnee fo koja koja se povisi povisi za 101030dB - izravn izravnava ava se i normal normalni ni spek spektra tralni lni pad pad od od 10-12 10-12 dB/okt dB/okt

4.4.2. - svrha svrha vježbi vježbi glasa glasa bi trebala trebala biti da da područ područja ja F3 i F4 postanu postanu podjed podjednako nako jaka – osobina vrlo dobroga glasa - F4 = glumački formant – jer su učestaliji među scenskim glumcima - lijepi lijepi glasovi glasovi imaju imaju širok F4 ili ili istaknut istaknut trokutasti trokutasti oblik, oblik, tzv. tzv. ekstra ekstra formant formant 

4.4.2.1. s obzirom obzirom na promje promjenu nu vokaln vokalnog og registr registra, a, tona tona i glasnoće glasnoće mijenjat mijenjat će će se i oblik oblik vokalnog trakta i formantna stuktura glasniji glasniji inten intenzitet zitet u srednjim srednjim i visokim visokim tonov tonovima ima = veća duljina duljina vokaln vokalnog og trakta trakta u govo govoru ru i u niskom niskom tonu tonu false falseta ta = manja manja duljin duljinaa u tišem tišem intenzi intenzitetu tetu kruško kruškoliki liki zaton zatonii su manje manje duljine duljine i širine, širine, u glasnije glasnijem m veće veće duljine duljine i širine kruškoliki zatoni (sinus periformes – dio donjeg dijela ždrijela koji leži pored grla unutar tiroidne hrskavice)

-

u govoru govoru i nižem nižem tonsko tonskom m rasponu rasponu falseta, falseta, supra supragloti glotičko čko širenj širenjee se smanjuje smanjuje s porastom intenziteta - kad se smanju smanjuje je opseg opseg usne usne šupljin šupljine, e, raste raste opseg opseg supra supragloti glotičkog čkog širenj širenjaa u nižem nižem dijelu dijelu ždrijela - najveće najveće kontrastn kontrastnee razlike razlike u oblikov oblikovanju anju vokal vokalnog nog trakta trakta su između između fonaci fonacije je u lagodnom govoru prsnog registra i u vrlo glasnoj fonaciji visokih tonova u pjevanju falseta -

promjena promjena tihog tihog do do glasnog glasnog intenzitet intenzitetaa u prsnom prsnom registr registruu dovodi dovodi do do povisiva povisivanja nja svih svih formantnih frekvencija F1 do F4 što je povezano s povećanjem otvaranja ustiju













ORTOFONIJA

5. POSTAVLJANJE (IMPOSTACIJA) GLASA -

postizan postizanje je optimuma optimuma glasa glasanja nja nekoga nekoga glasa u scensko scenskom m govoru govoru i opern opernom om pjevanj pjevanjuu tal. tal. impost imposto, o, franc. franc. plac place, e, njem njem.. sitz, sitz, eng. eng. voice voice plac placeme ement nt

-

naziv naziv impostac impostacija ija subjek subjektivno tivno opisuj opisujee odnose odnose izmeđ izmeđuu fo, vokal vokalskih skih formana formanata ta i skupa skupa harmoničkih udruživanja u visokom dijelu spektra koji daju rezonantnost glasu

-

kad govorimo govorimo o impostacij impostacijii glasa glasa mislimo mislimo na dugot dugotrajno rajno postavljan postavljanje, je, fonaci fonacijsko jsko i artikulacijsko mišićno, respiracijsko koje ponajprije utječe na glasovu kvalitetu u posta postavlj vljanj anjuu glasa glasa treba treba fizičk fizičkii osvije osvijesti stiti ti i artiku artikulac laciju iju Škar Škarić ić – mje mjest staa pos posta tavl vlja janj njaa gla glasa sa:: dišna, grkljanska i nadgrkljanska

-

5.2. DISANJE - Appe Appelm lman an = 3 vrst vrstee disa disanj nja: a: klavikularno, prsno, adbominalno -

KLAVIKULARNO (žensko disanje) – širenje u gornjem dijelu prsnog koša, za vrijeme udisaja se podižu ključne kosti i ramena loše jer je napeto napeto postavl postavljanje janje koje utječe utječe na nepost nepostojano ojanost, st, promjen promjenjivos jivostt foniranog foniranog zvuka, pomanjkanje pomanjkanje kontrole tona i intenzireta stvara stvara se napetost napetost u leđima, leđima, na vratu, vratu, grkljanu, grkljanu, što utječe utječe na na kvalitet kvalitetuu i rezonanc rezonanciju iju glasa jer nema izravnog nadzora nad ždrijelom i grkljanom koji je nestabilan pa se diže to disa disanje nje je malo malogg kapac kapacite iteta ta i proizv proizvodi odi slab slab glas glas

PRSNO (torkalno, rebreno, kostalno disanje) – za vrijeme udisaja dolazi do porasta poprečnih dimenzija prsnog koša - izvode izvode ga ga međure međurebreni breni (interkost (interkostalni) alni) mišići mišići,, kod udaha udaha izvanjsk izvanjski,i, a kod izda izdaha ha -











ORTOFONIJA -

za započinja započinjanje nje fonaci fonacije je potreb potreban an je je minima minimalni lni subgl subglotičk otičkii tlak tlak 6-8 cmH2O, cmH2O, u scenskom govoru doseže do 15, u pjevanju do 30 – subglotički tlak ima ulogu pri stvaranju zvučne jakosti i djelomično pri reguliranju osnovne frekvencije

-

kod dubok dubokog og udaha udaha subglotič subglotički ki tlak doseže doseže razinu razinu oko oko 10 cmH2O, cmH2O, a kod max. udaha udaha do 20

5.2.2. UDISAJNI I IZDISAJNI MIŠIĆI - u di disanju su sudjeluju: 1. trbu trbušn šnii (abdo (abdomi mina naln lni) i) 2. međurebreni (interkostalni)

– a) udisajni (inspiratorni) – imaju funkciju povećavanja volumena volumena prsnog koša; b) izdisajni (ekspiratorni) – smanjenje volumena

3. mišići mišići ošita ošita ili ili dij dijafr afragm agmee

-

funkcion funkcionalni alni rezidu rezidualni alni kapaci kapacitet tet – određ određena ena kao kao vrijedn vrijednost ost 0, vrijednos vrijednostt volumena volumena pluća za vrijeme respiracije pri čemu su pasivna inspiracija i ekspiratorne sile jednake, to je kod 40% volumena vitalnog kapaciteta ili oko 2 . zraka - u disanju disanju sudjeluju sudjeluju pasivne pasivne (sila (sila elastič elastičnosti nosti tkiva tkiva i sila teža) teža) i aktivne aktivne (međur (međurebren ebrenii mišići i ošit) sile -

5.2.2.1. UDISAJNI MIŠIĆI tzv. tzv. izvan izvanjsk jskii međur međurebr ebreni eni mišići mišići dijele dijele se na – a. PODIZAČE REBARA – zdjelična ili pelvisna dijafragma, trbušna ili abdominalna dijafragma (ošit), veliki prsni mišić, mali prsni mišić, najširi leđni mišić b. SPUŠTAČE REBARA – leđni stražnji gornji nazubljeni mišić, četverokutasti slabinski mišić











ORTOFONIJA -

mjeri se u cm3/s ili l/s kod normal normalnog nog disa disanja nja izno iznosi si blizu blizu 0,1 0,1 l/s, l/s, u govo govoru ru do 0,6 l/s l/s

5.3.1. GRKLJANSKA POSTAVLJANJA - ili ili larin laringa galn lnaa dije dijele le se se u 3 potk potkat ateg egor orije ije – 1) fonac fonacijs ijske ke vrste vrste ili tip tipov ovee - nazivlje je određeno određeno prema fiziologiji, kao normalan normalan (modalan) (modalan) glas, šuman, škriputav, šaptav, falset, ventrikularna fonacija i hrapav glas 2) promj promjene ene ili varir variranj anjee tona tona - vrlo dubok, dubok, srednje srednje visok, visok, visok, vrlo visok 3) vari varira ranj njee gla glasn snoć oćee - vrlo tih, tih, srednje glasan, glasan, glasan, glasan, vrlo glasan glasan 5.3.2. VRSTE I POSTAVLJANJE FONACIJE - mod modaln alna, a, false falset,t, šapat, šapat, škri škriput putava ava ili ili škripa škripava, va, hrap hrapava ava,, šumna šumna - prema prema Laveru Laveru i Catfordu, Catfordu, fonacijske fonacijske se vrste vrste mogu podijeliti podijeliti u 3 kategorije kategorije prema prema načinu kombiniranja 1. jednostavne fonacijske vrste = modalan modalan glas i falset; falset; mogu mogu doći samo kao potpuno samostalne vrste 2. šaptava i škripava škripava vrsta vrsta = mogu doći doći samostalno i zajedno zajedno kao kao složene (šaptavo-škripave vrste, šaptav/škripav glas ili falset, šapravi-škripavi glas ili falset) 3. složene složene fonaci fonacijske jske vrste vrste = ostvaruju ostvaruju se samo samo u slože složenim nim fonacijskim vrstama; hrapavost i šumnost; hrapavost može biti složena s modalnim glasom i falsetom, f alsetom, šumnost samo s modalnim glasom -

ventrikularni glas

– u deskriptivnom sustavu uglavnom koristi kao istoznačnica za











ORTOFONIJA

-

-

5.3.2.1. Uvjeti vibriranja glasnica min. min. tlak tlak treba treba biti biti 8 kPa kPa na na površ površini ini izna iznadd glasni glasnice ce od od 1,1 1,1 cm 2 glasni glasnice ce treba trebaju ju biti biti približ približene ene,, ne čvrsto čvrsto zatv zatvore orene, ne, nego nego mlohav mlohavee glasnice glasnice se otvara otvaraju ju odozdo odozdo prema prema gore gore i faza faza je je kad su dolje dolje otvorene otvorene i gore gore zatvorene, a dolje kad su zatvorene i gore otvorene 5.3.2.2. Bernoullijev efekt pomaže pomaže zatva zatvaranju ranju glotisa glotisa za za vrijeme vrijeme fonacije fonacije spušt spuštanje anjem m tlaka tlaka zraka zraka na površini površini glasiljki i privođenju glasnica prema središnjem položaju tj. njihovu priljubljivanju što je je veća veća brzina brzina zračne zračne struje struje to će se na bokovima bokovima glasnica glasnica tlak tlak više više smanjiti, smanjiti, tako da će prema sredini privlačiti glasnice kad se glasnic glasnicee približe približe i zatvore zatvore prolaz, prolaz, zračn zračnaa struja struja ima nultu brzinu brzinu i tlak tlak poraste, poraste, tj. dobije veličinu subglotičkog tlaka koji zbog toga rastvara prolaz, razmiče glasnice

5.3.3. PARAMETRI MIŠIĆNE NAPETOSTI U GRKLJANSKOM POSTAVLJANJU → ZATVARAČKA NAPETOST (aduktivna) - njome njome se arite aritenoi noide de zatva zatvaraj rajuu pa je hrskav hrskavičn ičnii dio gloti glotisa sa zatvo zatvoren ren - izvode izvode ju ju bočni bočni krikoa krikoarit riteno enoidn idnii mišići mišići i ariari ariariten tenoid oidni ni mišići mišići - to je prije svega svega napeto napetost st ariarite ariaritenoid noidnih nih m. što približ približava ava ariten aritenoidne oidne hrskavise hrskavise zatvaranjem glotisa → SREDIŠNJI PRITISAK (medijalna kompresija) - sila kojom se zatva zatvara ra ligamen ligamentni tni glotis glotis pomoću pomoću približ približava avanja nja vokaln vokalnih ih nastav nastavaka aka aritenoida, ariaritenoidnih mišića - time time upra upravlj vljaju aju bočni bočni krikoa krikoarit riteno enoidn idnii miši mišići ći → UZDUŽNA NAPETOST (longitudinalna) - napetost napetost glasn glasnica ica koja koja se postiž postižee stezanj stezanjem em vokaln vokalnih ih mišića mišića i krikotiroi krikotiroidnih dnih m. m. 5.3.4. MODALNA (NORMALNA) FONACIJA











ORTOFONIJA -

ima ima jak jakoo mal male, e, najm najman anje je vrij vrijed edno nost stii HNR-a (odnosa harmoničnog i šumnog zvuka) ima ima najv najviš išee vrij vrijed edno nost stii jitte jittera ra i shi shimm mmer eraa

5.3.7. ŠKRIPUTAVA FONACIJA (ŠKRIPAVA) - karakteri karakteriziraj zirajuu je period periodične ične vibracije vibracije malog malog dijela dijela glasiljk glasiljki,i, mali mali ligamen ligamentni tni glotis glotis i vrlo niska fo - opis opisno no je to ekst ekstre remn mnoo nis niski ki glas glas - nastaje nastaje s gotovo gotovo zatvore zatvorenim nim glotiso glotisom, m, otvore otvoreniji niji dio dio glotisa glotisa blizu prednjeg prednjeg kraja glasiljki vibrira periodično vrlo sporo - sličan sličan hrapav hrapavom om glasu glasu,, ali ima niže niže vrijednos vrijednosti ti fo i ima veći veći period periodicite icitett i odnos odnos harmoničkoga i šumnoga zvuka - ne mijenj mijenjaa se ni duljina duljina ni debljin debljinaa glasnic glasnicaa (koje (koje su debele debele i razmjerno razmjerno kratke) kratke) s promjenama tona - nije velika velika ni standa standardna rdna devija devijacija cija fo, fo, mala mala je promje promjena na tona tona zbog zbog veće veće mase mase koja koja se pokreće - subgl ubglootičk tičkii tla tlakk je je niz nizaak - dugo dugo vrij vrijeme eme faze faze zatv zatvora ora i krat kratka ka faza faza otvo otvora ra - ima nešt neštoo neprav nepraviln ilniji iji vreme vremensk nskii valni valni oblik oblik od modal modalne ne fona fonacij cijee - jitter jitter i shim shimmer mer veći veći nego nego kod mod modaln alnee fona fonacij cijee - pove povezu zuje je se s pul pulsi sira raju jući ćim m regi regist stro rom m - jak jak F0 F0 i razm razmje jern rnoo har harmo moni niča čann zvu zvuk k - razlika razlika škripav škripavaa fonacija fonacija X škripav škripav glas glas (karcin (karcinom om grkljan grkljana, a, niski niski frekv. frekv. raspon raspon i slab inrenzitet F0 - istoznačn istoznačnica ica = laring laringaliza alizacija; cija; škirpavos škirpavostt i škripav škripav glas = glotal glotalizaci izacija ja 5.3.8. HRAPAVA VRSTA FONACIJE - podv podvrs rsta ta mo moda daln lnog og regi regist stra ra - karak karakter terizi izira ra ju neprav nepraviln ilnost ost glota glotalno lnogg vala, vala, aperio aperiodic dicite itett fo













ORTOFONIJA

5.3.10. OPSEŽNIJA PODJELA FONACIJSKIH VRSTA -

VoQS – sustav znakova za obilježavanje glasove kvalitete











ORTOFONIJA -

utječu utječu promjen promjenee položaj položajaa usana, usana, tj. tj. protuzija protuzija usana usana te dizan dizanje je i povlač povlačenje enje donje donje usne (labiodentaliziran glas)

-

pomicanj pomicanjee grkljanj grkljanjaa prema prema gore: gore: akusti akustički čki podižu podižu frekvenci frekvencije je F3 i F4 i dolazi dolazi do promjene u duljini ždrijela - povisi povisitt će i fo, fo, spekt spektar ar glasa glasa će imati imati raz razmak maknut nutije ije harm harmoni onike ke - u višim višim dije dijelov lovima ima spek spektra tra prev prevlad ladav avaa šumna šumna sas sastav tavnic nicaa -

glas glas sa spuš spušte teni nim m lar larin inks ksom om:: ima manje manje harmon harmoničko ičkogg zvuka zvuka u uspore usporedbi dbi s neutra neutralnim lnim postavljan postavljanjem jem produljuj produljujee se laringo laringofarink farinkss što akusti akustički čki spušta spušta frekvenci frekvencije je nižih nižih formanat formanataa i raspon raspon među njima (F1-F2) spuštanj spuštanjee larinksa larinksa najviše najviše utječe utječe na F4 i znatno znatno se se smanjuje smanjuje frekvenci frekvencijska jska razdaljina razdaljina između F3 i F4 u govoru govoru je spuštanje spuštanje grkljana grkljana sasta sastavnic vnicaa impresion impresionistič istički ki nazvano nazvanoga ga grobnog grobnogaa glasa glasa spuštanj spuštanjee larink larinksa sa sa zaokruže zaokruženom nom protruzijom protruzijom usana usana u fonaciji fonaciji /a/ = najmanji frekvencijski razmak između F3 i F4 ima najniži F1 – jer je /a/ vrlo zatvoren F2 je najviši – zbog zaokruživanja što čini vokal prednjijim











ORTOFONIJA -

poprečno poprečno približava približavanje nje fokalni fokalnihh stupova stupova utječe utječe na kvalite kvalitetu tu glasa glasa = krajnj krajnjee neugoda neugodan, n, gluhački glas foka fokaln lnaa impo impost stac acij ijaa se više više odno odnosi si na glasovu kvalitetu nagluhih osoba uz približ približavanj avanjee fokalnih fokalnih stupova stupova dolazi dolazi i do glotaln glotalnee napetosti napetosti i dizanja dizanja larinks larinksaa (kod gluhih je larinks uvijek u istom položaju) akust akustičk ičkii diže vrije vrijedno dnost st frekve frekvenci ncije je F1 i sniža snižava va frekve frekvenci nciju ju F2

5.4.2.3. ŽDRIJELNA (FARINGALNA) POSTAVLJANJA podraz podrazumj umjev evaa se postav postavlja ljanje nje sredn srednjeg jeg ždrij ždrijela ela (orof (orofari arink nks) s) postavlj postavljanja anja ne ne mogu mogu biti potpuno potpuno neovisn neovisna, a, pa u faringal faringalnom nom postavl postavljanju janju latentno latentno sudjeluju i grkljanska, velofaringalna postavljanja i postavljanje korijena jezika i hioidna namještanja u pos posta tavl vlja janj njuu oro orofa farin rinks ksaa sud sudje jelu luju ju izvanjski i unutrašnji ždrijelni m. izvanjski izvanjski mijenjaju mijenjaju promje promjerr ždrijelne ždrijelne cijev cijevi,i, polegnut polegnutii su kružno kružno (gornji, (gornji, srednji srednji i donji faringalni stezač), unutrašnji su polegnuti uzdzžno: nepčanoždrijelni, cijevnoždrijelni i šiljastoždrijelni m. – oni podižu, spuštaju, šire i stežu ždrijelo kod faring faringaliza alizacije cije je je karakteri karakterističn stičnoo približav približavanje anje F1 F1 i F2, širenjem širenjem farinks farinksaa se spušt spuštaa frekvencija F1











ORTOFONIJA

-

5.4.3.1. NAZALIZIRAN GLAS veća veća uporab uporabaa nosn nosnee i nazali nazalizira zirane ne arti artikul kulaci acije je nazalna emicija – nazalno ispuštanje zraka tijekom govora zbog velofaringalne nesposobnosti nesposobnosti ili nedostatnosti prisutan prisutan u nekim nekim dijalekti dijalektima ma zbog zbog nedovol nedovoljnog jnog otvara otvaranja nja nosa nosa (zagorsk (zagorski,i, međimurs međimurski, ki, turopoljski) može može biti znak znak lijen lijenog og nemar nemarnog nog govor govoraa – artikul artikulaci acijsk jskaa opušte opuštenos nostt u glumačk glumačkim im ulogama ulogama koristi koristi se u paral paralingvi ingvističk stičkom om sloju sloju kao kao indeks indeks lijeno lijenosti, sti, škrtost škrtostii u pat patol olog ogij ijii – rinof rinofon onij ija, a, rinol rinolal alija ija

-

5.4.3.2. Mišićno djelovanje kod velofaringalizacije u spuš spušta tanj njuu velu veluma ma sudj sudjel eluj ujuu – mišić prednjeg nepčanog luka, mišić stražnjeg

-

nepčanog luka, palatoglosus, stiloglosus, poprečni jezični m., hioglosus

-

nepča nepčanož noždri drijel jelni ni miši mišićć – palat palataln alnii spušta spuštačč i podiz podizač ač govornici govornici s nazaln nazalnim im glasom glasom povla povlače če i podižu podižu jezik jezik u većoj većoj mjeri mjeri nego nego oni oni s nenazalnim glasom u dizanju dizanju velum velumaa sudjeluj sudjelujuu – palata palatalni lni napinja napinjačč i palatal palatalni ni podizač podizač,, gornji gornji faringal faringalni ni stezač i vlakna gornjeg dijela nepčanoždrijelnog mišića velofarin velofaringaln galnoo otvaran otvaranje je ovisi ovisi o stupnj stupnjuu nazaln nazalnosti osti – od od lagane lagane 60 mm 2 do teže 250











ORTOFONIJA

6. ESTETIKA GLASA -

primjena primjena nefrik nefrikativn ativnog og teksta teksta je u ispitiva ispitivanju nju boje boje općenit općenitoo i u estetsk estetskim im ispitiva ispitivanjima njima glasove kvalitete - Moles Moles – za za estetsk estetskuu obavijes obavijestt zvuka zvuka bitni bitni su su niži niži dijelovi dijelovi spekt spektra, ra, frekven frekvencijsk cijskoo područje do 100, pa do 300 Hz; srednje područje 400-2000 Hz daje malu količinu estetskih obavijesti; područje od oko 3 kHz-6 kHz ponovno je važno za estetsku obavijest - za sema semanti ntičk čkuu obavij obavijest est je je bitan bitan sred središn išnji ji dio dio spekt spektra ra 1-3 1-3 kHz kHz

6.2. ODREĐENJE ESTETIKE GLASA - estetika estetika glasa glasa je je uvijek uvijek vezan vezanaa uz sklad sklad i ritmičnos ritmičnostt zvučnih zvučnih čimbe čimbenika nika koji koji određu određuju ju glasovu kvalitetu, dakle harmoničnost i ugodu (ugoda kao organska sastavnica i do neke mjere naučljiv kozmetički aspekt glasa - lijep glas ima periodicitet i spektralnu ravnotežu uz blago odstupanje; F0 je niže vrijednosti; akustička energija je raspoređena u spektru tako da je vrlo jaka u području voluminoznosti, voluminoznosti, u središnjem dijelu do 2000 Hz ne smije biti previše istaknuta isto kao i u visokom dijelu spektra 5000 Hz (kao šumni glasovi), ali ne smie ni prejako padati













ORTOFONIJA faringalne cijevi, cjelokupni odnosi svih struktura u izgovornom prolazu od donjeg dijela larinksa do usne šupljine

6.3.2. Odnos presjeka epilaringalne cjevčice (Ac) i ždrijela (Ap) i duljina cijevi izgovornog prolaza - ima važan važan akusti akustički čki učin učinak ak na na rezon rezonant antne ne frek frekven vencij cijee - 6:1

6.4. PJEVAČKI FORMANTI - viso visoki ki se nala nalazi zi u podr područ učju ju 160 16000-30 3000 Hz Hz

Ortofonija

Recommend Documents