organizacija_gradjenja

Organizacija građenja

2

S A D R Ž A J 1.

UVOD........... UVOD ...................... ....................... ....................... ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ....................... .............. 4

2.

OSNOVNI POJMOVI ZAKONA O PROSTORNOM URE ĐENJU ENJU I GRADN GRADNJI.... JI.... 6

3.

SUDIONICI SUDIONICI U GRADNJI GRADNJI OBJEKTA OBJEKTA .......... ..................... ....................... ....................... ...................... ....................... ............ 7 3.1. INVESTITOR ...................... .................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ....................... .................... ......... 7 3.2. PROJEKTANT ...................... ................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ....................... ................... ....... 8 3.3. REVIDENT ...................... .................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ....................... ...................... ........... 9 3.4. IZVO Đ AČ ...................... .................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ....................... ...................... ........... 10 3.5. N ADZORNI INŽENJER ...................... .................................. ....................... ...................... ....................... ....................... ................. ...... 11 4. INVESTICIONO-TEHNIČKA DOKUMENTA DOKUMENTACIJA............ CIJA....................... ...................... ...................... ........... 13 4.1. IDEJNI PROJEKT ...................... ................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ....................... .............. 13 4.2. GLAVNI PROJEKT ....................... ................................... ....................... ....................... ....................... ....................... ..................... ......... 14 4.3. IZVEDBENI PROJEKT ....................... ................................... ....................... ....................... ....................... ...................... ................. ...... 16 4.4. OZNAČ AVANJE PROJEKTA ...................... .................................. ....................... ....................... ....................... ..................... .......... 17 4.5. ČUVANJE PROJEKATA....................... .................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ............... .... 18 4.6. KONTROLA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE ...................... ................................. ....................... ....................... .............. ... 18 5. GRA ĐENJE I UPORABA GRA ĐEVINE .......... ..................... ...................... ...................... ...................... ................ ..... 20 5.1. RJEŠENJE O UVJETIMA GRA ĐENJA ....................... ................................... ....................... ....................... .................... ........ 20 5.2. LOKACIJSKA DOZVOLA ...................... ................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ............... .... 21 5.3. POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA ...................... ................................. ....................... ....................... ....................... .............. .. 23 5.4. GRA ĐEVINSKA DOZVOLA ....................... .................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ........... 24 5.5. UPORABNA DOZVOLA ....................... .................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ............... .... 26 5.6. UPORABA I ODRŽAVANJE GRA ĐEVINE ....................... ................................... ....................... ....................... ................ .... 27 5.7. PRIMOPREDAJA GRA ĐEVINE ....................... ................................... ....................... ....................... ....................... ................. ...... 27 6. USTUPANJE GRA ĐENJA GRA ĐEVINE ........... ....................... ....................... ...................... ....................... ............ 29 6.1. J AVNI NATJEČ AJ...................... ................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ....................... .............. 29 6.2. PRIKUPLJANJE PONUDA ...................... ................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ............. .. 30 6.3. NEPOSREDNA POGODBA....................... .................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ........... 30 6.4. UGOVOR O GRA ĐENJU ...................... ................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ............... .... 30 7. TEHNIČKA ORGANIZAC ORGANIZACIJA IJA GRADILIŠTA.................. GRADILIŠTA............................. ..................... ..................... .............. ... 32 7.1. PRIPREMNI RADOVI ...................... .................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ................... ....... 32 7.2. GRADILIŠTE ...................... .................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ....................... .................. ....... 33 7.3. ORGANIZACIJA OSOBLJA NA GRADILIŠTU ...................... ................................. ....................... ....................... ............. 36 7.3.1. Tehnička služba služba gradilišta gradilišta........... ...................... ...................... ...................... ...................... ....................... ............ 36 7.3.2. Opća služba služba gradilišta................. gradilišta............................. ....................... ....................... ....................... ..................... .......... 38 7.3.3. Financijsk Financijsko o - materijalna materijalna služba gradilišta........................... gradilišta...................................... ................ ..... 39 7.4. ORGANIZACIJA ADMINISTRACIJE NA GRADILIŠTU....................... .................................. ....................... .............. 39 7.4.1. Građevni dnevnik dnevnik ...................... ................................. ...................... ...................... ....................... ....................... ............. .. 39 7.4.2. Građevna knjiga knjiga ...................... ................................. ...................... ...................... ....................... ....................... ............... .... 42


8.

3

OBRAČUN RADOVA......... RADOVA.................... ...................... ...................... ....................... ....................... ...................... ...................... ............. 43 8.1. PRIVREMENE SITUACIJE...................... ................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ............. .. 43 8.2. OBRAČUNSKA SITUACIJA ...................... ................................. ....................... ....................... ...................... ....................... ............ 43 8.3. OKONČ ANA SITUACIJA ...................... ................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ............... .... 43 9. TROŠKOVNIK TROŠKOVNIK ............ ....................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... ...................... .................... ......... 44 9.1. DOKAZNICE MJERA....................... ................................... ....................... ....................... ....................... ....................... ................... ....... 44 9.2. ANALIZA CIJENA ...................... ................................. ....................... ....................... ....................... ....................... ....................... .............. 47 10. OBRAČUN I NORMIRANJ NORMIRANJE E RADOVA RADOVA ........... ...................... ...................... ....................... ....................... ............. 49 10.1. GRA ĐEVINSKE NORME ...................... ................................. ....................... ....................... ...................... ....................... ............ 49 10.2. .................................. ....................... ....................... ..................... .......... 49 ČITANJE GRA ĐEVINSKIH NORMI ....................... 10.3. PRIMJERI PRIMJENE GRA ĐEVINSKIH NORMI ...................... .................................. ....................... ................ ..... 50 10.3.1. Zemljani Zemljani radovi radovi (GN 200).............. 200)......................... ...................... ...................... ...................... .................. ....... 50 10.3.2. Zidarski Zidarski radovi radovi (GN 301)............. 301)......................... ....................... ...................... ...................... ................... ........ 54 10.3.3. Betonski Betonski i armirano betonski betonski radovi radovi (GN 400) .................... ............................... ............. .. 63 10.3.4. Tesarski Tesarski radovi radovi ...................... .................................. ....................... ...................... ...................... ....................... .............. 80 11. PRILOZI - GRA ĐEVINSKE EVINSKE NORME.......... NORME ..................... ....................... ....................... ...................... ................. ...... 86 Literatura


4

Organizacija građ enja Nada Č ajko, dipl. ing. građ .

1. Uvod Graditeljstvo je u suvremenoj privredi zna čajan segment materijalne proizvodnje. Ono obuhvaća veliki broj različitih aktivnosti vezanih za realizaciju novih objekata te rekonstrukciju, adaptaciju i održavanje postoje ćih. Karakteristike graditeljstva su: 1. Nepokretnost građevinskih objekata (objekt ostaje na mjestu izgradnje) 2. Složenost i nedjeljivost objekata (više katova, konstruktivnih elemenata, dilatacija i nemogućnost prenošenja dijelova objekta na drugo mjesto) 3. Vremensko trajanje izgradnje (od nekoliko mjeseci do više godina, ovisno o tehnološkom procesu, klimatskim uvjetima i dr.) 4. Uporaba velikih količina materijala (agregata, veziva – cementa, vapna i dr.) 5. Ručno izvođenje radova (zidanje, betoniranje i dr.) Ekonomično građenje (racionalna uporaba gra đevinskog materijala, izvođenje objekata u ugovorenom roku i dr.) temeljna je obveza svakog izvođača. Za izgradnju je potrebno osigurati nov čana sredstva koja se zovu investicije. Objekt izgrađen tim sredstvima naziva se investicioni objekt. Pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina i koja osigurava investicije zove se investitor . Graditeljstvo, prema vrsti objekata, možemo podijeliti u dvije osnovne grupe: - visokogradnju (stambene zgrade, industrijski i javni objekti i dr.) - niskogradnju (ceste, željezničke pruge, mostovi, tuneli, brane i dr.)

Slika 1. Objekti visokogradnje: neboder Zagrepč anka, Eiffelov toranj


5

Slika 2. Objekt niskogradnje: Petlja Šestanovac

Slika 3. Objekt niskogradnje: Most dr. Franje Tuđ mana u Dubrovniku Budući da planiranje i vođenje investicija nije jednostavan posao potrebno je sve radnje uskladiti sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu ZPUG), tehničkim propisima i standardima te Hrvatskim normama (HRN).


6

2. Osnovni pojmovi Zakona o prostornom uređ enju i gradnji Dio Zakona o prostornom uređenju i gradnji (ZPUG) uređuje: - sustav prostornog uređenja i gradnje - nadležnosti tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne samouprave u upravnim i drugim postupcima - upravni i inspekcijski nadzor - projektiranje - građenje - uporabu i uklanjanje građevine - tehnička svojstva - uporabljivost i promet građevnih proizvoda - ustrojstvo građevinske inspekcije i dr. Dio Zakona o prostornom uređenju i gradnji određuje: - sudionike u građenju i njihove međusobne obveze (investitor, projektant, revident, izvođač i nadzorni inženjer - vrstu, opremu i kontrolu projekata - način pribavljanja lokacijske, građevinske i uporabne dozvole - uređenje gradilišta - dokumentaciju na gradilištu - uklanjanje građevine - inspekcijski nadzor - kaznene odredbe i dr. Svaka građevina, ovisno o svojoj namjeni, tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ZPUG-om, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ZPUG-a, lokacijskim uvjetima određenim prema posebnom zakonu te drugim propisanim uvjetima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu. Bitni zahtjevi za građevinu odnose se na: 1. Mehaničku otpornost i stabilnost 2. Zaštitu od požara 3. Higijenu, zdravlje i zaštitu okoliša 4. Sigurnost u korištenju 5. Zaštitu od buke 6. Uštedu energije i toplinsku zaštitu


7

3. Sudionici u gradnji objekta Sudionici u gradnji su (Slika 1): - investitor - projektant - revident - izvođač - nadzorni inženjer

INVESTITOR

PROJEKTANT

REVIDENT

- idejni projekt

- pisano izvješće o kontroli glavnog ro ekta

- glavni projekt - izvedbeni pr.

IZVO ĐAČ

- javni natječaj

NADZORNI INŽENJER

- kontrolira građenje

- ugovor o građenju - građenje objekta

Slika 4. Sudionici u gradnji

3.1. Investitor

Investitor je pravna ili fizička osoba u čije se ime gradi građevina. Izgradnja građevine proizlazi iz ljudskih potreba i pri tome se mora voditi računa da je građevina sastavni dio prostora u kome se gradi. Okolni prostor će utjecati na funkcioniranje građevine, kao što će i građevina utjecati na prostor u kome se nalazi. Građevina projektiranjem treba biti prilagođena potrebama korisnika. Zato su dužnosti i obveze investitora mnogobrojne: - određuje mjesto i namjenu građevine - pribavlja zemljište na kome će se građevina graditi - organizira izradu i kontrolu projektne dokumentacije - pribavlja sve dozvole za građenje i uporabu građevine

Organizacija građenja -

8

bira izvođača radova za građenje organizira stručni nadzor nad građenjem osigurava novčana sredstava za gra đenje.

Slika 5. Nov č ana sredstva za građ enje Ako je investitor ujedno i izvođač radova, tada stručni nadzor nad građenjem mora povjeriti drugoj osobi ovlaštenoj za provedbu stru čnog nadzora građenja. U slučaju da je investitor fizička osoba (diplomirani inženjer ili inženjer odgovarajuće struke s položenim stručnim ispitom) može jednom u pet godina za svoje potrebe obavljati stručni nadzor i projektirati stambene i stambeno-poslovne zgrade bruto građevinske površine do 400 m 2 ili jednostavne građevine (do 15 m2). 3.2. Projektant

Projektant je fizička osoba ovlaštena za projektiranje. To zna či da nosi strukovni naziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno Zakonu i posebnim propisima. Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer, stječe pravo na samostalno obavljanje poslova projektiranja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Slika 6. Projektant


9

Projektant može obavljati poslove samostalno u vlastitom uredu, zajedni čkom uredu, projektantskom društvu ili kod druge pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja. Ako u projektiranju sudjeluje više projektanata tada je glavni projektant odgovoran je za primjenu propisa, cjelovitost i me đusobnu usklađenost projekata. Bez njegove suglasnosti ne usvaja se niti mijenja bilo kakvo projektno rješenje. Glavnog projektanta određuje investitor. Projektant ne može biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvo đač na istoj građevini. Prije izrade projekta, investitor i projektant zaključuju ugovor o projektiranju. Ugovor regulira njihove međusobne odnose, predmet ugovaranja, cijenu izrade projektne dokumentacije, rok završetka izrade projekta te druge obveze. Obveza projektanta je da izradi projekt građevine: - koji ispunjava propisane uvjete, odredbe ZPUG-a i posebne propise - u skladu s lokacijskom dozvolom i - koji ispunjava bitne zahtjeve za građevinu Prava projektanta su: - da zahtijeva izvođenje građevine prema odobrenom projektu - da se nikakve izmjene i dopune ne mogu vršiti bez njegove suglasnosti - da provodi projektantski nadzor izvođenja građevine, ako je takav nadzor predviđen glavnim projektom

3.3. Revident

Revident je fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. To može biti osoba koja ima pravo obavljati poslove projektiranja u podru č ju kontrole projekta.

Slika 7. Revident


10

Kontrolu projektne dokumentacije može obavljati diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju zna čajnih građevina i koji je na neki drugi način unaprijedio tehničku struku. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i oduzima ministar na prijedlog povjerenstva. Ovo povjerenstvo osniva i imenuje ministar. Revident ne može obavljati kontrolu projekta u čijoj je izradi sudjelovao ili ako je taj projekt izradila pravna osoba kod koje je zaposlen. On je odgovoran da projekt ili dio projekta, za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće, zadovoljava zahtjeve ZPUG-a, posebne zakone i druge tehni čke propise. 3.4. Izvođ ač

Izvođač je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na gra đevini i koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti gra đenja u skladu sa zakonom (ZPUG). Izvođač je dužan: - graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja ili - potvrdom na glavni projekt ili - graditi u skladu s građevinskom dozvolom.

Slika 8. Izvođ ač i radova Osim toga, izvođač radova: - može povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvo đenje i obavljanje poslova - treba radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu (mehanička otpornost i stabilnost; zaštita od požara; higijena, zdravlje i zaštita okoliša; sigurnost u korištenju; zaštita od buke; ušteda energije i toplinska zaštita, i drugo)


11

-

treba ugrađivati građevinske proizvode i opremu u skladu sa ZPUG-om Treba osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugra đene opreme, isprave o sukladnosti odre đenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i dokaze kvalitete izdane od za to ovlaštenih tijela - sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine - voditi svu potrebnu tehničku dokumentaciju, a obvezno gra đevni dnevnik - imenovati inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi gra đenje ili izvodi pojedine radove. Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i taj izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta. Glavni izvođač mora izvoditi najmanje polovicu predvi đenih radova na toj građevini. Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvo đača, odnosno voditelj određene vrste radova, ako ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova po posebnom zakonu. Glavni inženjer gradilišta odgovoran je za cjelovitost i me đusobnu usklađenost radova na građevini. Također, je odgovoran za primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja građevine. 3.5. Nadzorni inženjer

Nadzorni inženjer je fizička osoba ovlaštena za provedbu stru čnog nadzora građenja u ime investitora. To znači da nosi strukovni naziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu. Ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer, stječe pravo na samostalno obavljanje poslova stručnog nadzora građenja upisom u Imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno Imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Nadzorni inženjer ne može biti u radnom odnosu kod osobe koja je izvo đač na istoj građevini.

Slika 9. Nadzorni inženjer


12

Nadzorni inženjer dužan je: - nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima gra đenja, građevinskom dozvolom i potvr đenim glavnim projektom - utvrditi da li je iskolčenje građevine provela osoba ovlaštena za obavljanje geodetskih poslova - utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje poslova gra đenja - kontrolirati postupke u pogledu ocjenjivanja sukladnosti i dokazivanja kvalitete određenih dijelova građevine - pravodobno upoznati investitora, a po potrebi građevinsku i druge inspekcije, sa svim nepravilnostima i poduzetim mjerama - sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine - kontrolirati i potpisivati svu potrebnu tehničku dokumentaciju, a obvezno građevni dnevnik Stručni nadzor građenja zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 i zgrade za poljoprivrednu djelatnost čija bruto površina nije ve ća od 600 m2 provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehani čke otpornosti i stabilnosti te uštede energije i toplinske zaštite. Ako se na određenoj građevini izvodi više vrsta radova ili su radovi ve ćeg opsega, stručni nadzor može provoditi više nadzornih inženjera, ali se tada mora imenovati glavni nadzorni inženjer. Glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće. Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i nadzorni inženjer za odre đenu vrstu radova.


13

4. Investiciono-tehni č ka dokumentacija Investitor je dužan izradu projektne dokumentacije ustupiti projektantu. Projektna dokumentacija se radi na osnovi projektnog zadatka koji daje investitor (opći podaci o investitoru, podaci o građevini i drugo). Ovisno o vrsti i namjeni gra đevine odnosno vrsti radova koji se izvode tehni čka dokumentacija sadrži odgovarajuće projekte (arhitektonske i gra đevinske, projekte raznih instalacija, projekte unutrašnjeg i vanjskog ure đenja i druge). Svaki od ovih projekata sadrži: - tehnički opis - razne vrste proračuna (statički, fizikalni, energetski i druge) - dokaznicu mjera i troškovnik - nacrte (tlocrti, presjeci, pročelja, detalji za izvođenje radova, razne sheme i drugo). Prema namjeni i razini razrade projekti se razvrstavaju u tri faze, koje se ne rade istovremeno, nego jedna za drugom. Te faze su: - idejni projekt - glavni projekt - izvedbeni projekt. Projekt ovisno o namjeni i razini razrade mora sadržavati sve propisane dijelove i mora biti izrađen tako da gra đevina izgrađena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz ZPUG-a. 4.1. Idejni projekt

Idejni projekt radi se na osnovi projektnog zadatka. Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehni čka rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi. Ovakav idejni projekt služi za izdavanje rješenja o uvjetima gra đenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta. Idejni projekt koji služi za izdavanje rješenja o uvjetima gra đenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima. Idejni projekt koji ovisno o složenosti i tehni čkoj strukturi građevine uz idejno-tehni čko sadrži i tehnološko rješenje (idejno-tehni čko-tehnološko rješenje) u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente, služi za izdavanje lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje građevinska dozvola.


14

Slika 10. Idejni projekt - situacija

Koji je sadržaj idejnog projekta? Idejni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži: - nacrte, izrađene u mjerilu 1:200 - izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama - tehnički opis - podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova - pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja za stabilnost i mehani čku otpornost, zaštitu od požara, opskrbu vodom, odvodnju, na čin priključenja na prometnicu, promet u mirovanju i dr. Idejni projekt zajedno s rješenjem o uvjetima gra đenja ili lokacijskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik. 4.2. Glavni projekt

Glavni projekt je skup me đusobno usklađenih projekata kojima se daje tehni čko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za gra đevinu te drugih zahtjeva prema ZPUG-u i posebnim propisima. Glavni projekt mora u pogledu lokacijskih uvjeta biti usklađen s idejnim projektom.


15

Slika 11. Glavni projekt Ukoliko glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor mu je dužan dostaviti glavni projekt na uvid radi davanja mišljenja o uskla đenosti glavnog projekta s idejnim projektom. Tek po dobivanju pozitivnog mišljenja investitor može podnijeti zahtjev za potvrdu glavnog projekta odnosno gra đevinsku dozvolu. U slučaju neusklađenosti ova dva projekta, projektant idejnog projekta dužan je negativno mišljenje dostaviti Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, gra đevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Koje projekte može sadržavati glavni projekt? Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, sadrži: - arhitektonski projekt - građevinski projekt - elektrotehnički projekt - strojarski projekt - geodetski projekt - projekt temeljenja - krajobrazni projekt i drugi. Gore nabrojani projekti moraju sadržavati: - podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njihovu izradu - projektirani vijek uporabe građevine i - uvjete za njezino održavanje Građevinski projekt mora sadržavati i geotehni čki projekt za građevine kod kojih je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u dijelu koji se odnosi na međusobno djelovanje građevine na temeljno tlo i stijenu, radi propisane kontrole revidenta.


16

Koji je sadržaj glavnog projekta? Glavni projekt, ovisno o vrsti građevine, sadrži: - nacrte, izrađene u mjerilu 1:100 - tehnički opis - podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova - razne vrste proračuna (statičke, hidrauličke, energetske i fizikalne) kojima se ispunjavaju tehnička svojstva bitna za građevinu - elaborat postupanja s otpadom ako se radi o opasnom otpadu - izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama i dr. Sadržaj projekata propisuje ministar pravilnikom. Glavni projekt za građevine kod kojih su objedinjeni uvjeti zaštite okoliša prema posebnim propisima sadrži i tehni čko-tehnološko rješenje. Projektant glavnog projekta može zahtijevati pregled radova u odre đenoj fazi građenja, što mu investitor pravodobno mora omogućiti. O izvršenom pregledu radova projektant se o čituje upisom u građevni dnevnik građevine. Projektant koji je izradio izmjene ili dopune glavnog projekta odgovoran je za cijeli projekt. Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno gra đevinskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor odnosno njegov pravni slijednik. 4.3. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Koji je sadržaj izvedbenog projekta? Izvedbeni projekt sadrži sve što i glavni projekt samo što su nacrti izra đeni u mjerilu 1:50 (tzv. ''palirski crteži'' gdje su mjere upisane bez žbuke, od opeke do opeke) i detalje nacrtane u mjerilu 1:10, 1:5, 1:2, 1:1. Iznimno se u drugom primjerenom mjerilu mogu raditi izvedbeni projekti infrastrukturnih i industrijskih građevina. Na temelju izvedbenog projekta gradi se gra đevina, ukoliko ZPUG-om ili nekim propisom donesenim na temelju ovog zakona nije druk čije određeno.


17

Slika 12. Izvedbeni projekt Ukoliko izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor mu je dužan dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio prije po četka građenja, odnosno izvođenja određenih radova na uvid radi davanja mišljenja o uskla đenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. U slučaju neusklađenosti ova dva projekta, projektant glavnog projekta dužan je negativno mišljenje dostaviti Ministarstvu koje je izdalo potvrdu glavnog projekta odnosno građevinsku dozvolu, gra đevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Izvedbeni projekt nije obvezan za gra đenje zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine. Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i dopunama (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik za sve vrijeme dok građevina postoji. 4.4. Označ avanje projekta

Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehni čki opis, razni proračuni, svaki list nacrta i drugo) moraju biti izrađeni na način koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na građevinu za koju su izrađeni. U sastavnici, na nacrtu, upisuju se sljedeći podaci: - naziv građevine - naziv ili ime investitora - naziv projektanta (projektantskog ureda) koji je izradio projekt - ime, potpis i otisak pečata projektanta, odnosno glavnog projektanta - sadržaj nacrta - mjerilo - datum izrade i dr. Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani tako da se onemogući zamjena sastavnih dijelova.


18

Projekti, odnosno njihovi dijelovi izra đuju se na papiru, drugom odgovarajućem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroni čki zapis, tako da je onemogućena promjena njihova sadržaja. Obvezni sadržaj i elemente projekta, na čin opremanja, uvjete promjene sadržaja, označavanja projekta, način i značenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom. 4.5. Č uvanje projekata

Nadležno upravno tijelo dužno je čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima gra đenja. Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, dužno je čuvati idejni projekt i lokacijsku dozvolu. Idejni projekt zajedno s rješenjem o uvjetima gra đenja ili lokacijskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor, odnosno njegov pravni sljednik. Nadležno upravno tijelo dužno je trajno čuvati glavni projekt i potvrdu glavnog projekta. Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu. Glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta odnosno gra đevinskom dozvolom dužan je trajno čuvati investitor odnosno njegov pravni sljednik. Izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i dopunama (projekt izvedenog stanja) dužan je čuvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik za sve vrijeme dok građevina postoji. 4.6. Kontrola tehni č ke dokumentacije

Kontrola tehničke dokumentacije provodi se na glavnom projektu. Kontrolu obavlja revident. Ovisno o vrsti građevine ova kontrola mora se obaviti glede: - mehaničke otpornosti i stabilnosti - zaštite od buke - uštede energije i toplinske zaštite - higijene, zdravlja i zaštite okoliša O ovoj kontroli revident je dužan sastaviti pisano izvješ će i ovjeriti dijelove projekta na propisan način. Revident u pisanom izvješću može zahtijevati da: - prije početka izvođenja određenih radova obavi kontrolu tog dijela izvedbenog projekta - obavi pregled radova u određenoj fazi građenja


19

Investitor je dužan revidentu pravodobno omogu ćiti provedbu ovih kontrola i pregleda. O kontroli izvedbenog projekta revident je dužan sastaviti dodatak pisanog izvješća. O izvršenom pregledu radova revident se o čituje upisom u građevni dnevnik građevine.


20

5. Gra đ enje i uporaba gra đ evine Građenju građevine može se pristupiti pribavljanjem potrebnih dozvola za gra đenje. To su, ovisno o vrsti, veličini i značaju građevine: - rješenje o uvjetima građenja - lokacijska dozvola - potvrda glavnog projekta - građevinska dozvola. Za građevine čija bruto površina nije ve ća od 400 m2, za zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rješenje za obavljanje djelatnosti, ali tek nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi gra đevine. Uporabi građevine za koje je bila potrebna potvrda glavnog projekta ili gra đevinska dozvola može se pristupiti pribavljanjem uporabne dozvole. Navedene dozvole izdaju nadležni uredi županija, Grad Zagreb ili Ministarstvo. 5.1. Rješenje o uvjetima građ enja

Što je rješenje o uvjetima građenja? Dokument (upravni akt) koji zamjenjuje lokacijsku i građevinsku dozvolu. Na temelju njega se može zapo četi građenje građevine, uz uvjet da se izradi glavni projekt građevine.

Kada je potrebno rješenje o uvjetima građenja? Rješenje o uvjetima gra đenja potrebno je kada se grade: - zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 i - zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2. Rješenje o uvjetima gra đenja izdaje se za građenje cijele građevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja? Investitor podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja. Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima gra đenja prilažu se: - 3 primjerka idejnog projekta izrađenog u skladu s prostornim planom - posebni uvjeti tijela državne uprave ako se radi o kulturno povijesnim objektima - dokaz o pravu građenja na zemljištu.


21

Što je dokaz o pravu građenja na zemljištu? -

izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje investitor ima pravo vlasništva, građenja ili služnosti ugovor o ortakluku s vlasnikom nekretnine o zajedničkom građenju ili rekonstrukciji ugovor o koncesiji i dr.

Tko izdaje rješenje o uvjetima građenja i u kojem roku? Rješenje o uvjetima građenja izdaje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba. Rješenje se izdaje u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, nadležno tijelo će odrediti investitoru primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta. Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadležno upravno tijelo odbiti će zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja.

Koliko dugo važi rješenje o uvjetima građenja? Rješenje o uvjetima gra đenja važi 2 godine od dana pravomoćnosti rješenja. Ako u roku od 2 godine investitor ne pristupi građenju ovo rješenje prestaje važiti. Važenje ovog rješenja može se produžiti još za 2 godine, ako se nisu promijenili uvjeti pod kojima je ono izdano. Nadležno upravno tijelo dužno je čuvati idejni projekt i rješenje o uvjetima gra đenja. 5.2. Lokacijska dozvola

Što je lokacijska dozvola? Lokacijska dozvola je dokument (upravni akt) koji se izdaje za svaki zahvat u prostoru, osim objekata koji su obuhvaćeni rješenjem o uvjetima građenja. Izdaje se na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji (ZPUG). Na temelju lokacijske dozvole može se zapo četi građenje građevine, uz uvjet da se pribavi potvrda glavnog projekta gra đevine.


22

Kada je potrebna lokacijska dozvola? Lokacijska dozvola je potrebna za sve gra đevine osim za: - zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 - zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole? Investitor podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilažu se: - 3 primjerka idejnog projekta izrađenog u skladu s prostornim planom - izvod iz katastarskog plana - posebni uvjeti tijela državne uprave ako se radi o kulturno povijesnim objektima.

Tko izdaje lokacijsku dozvolu i u kojem roku? Lokacijsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba. Za zahvate u prostoru koji obuhva ćaju dvije ili više županija, odnosno Grad Zagreb ili Državu, lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo. Upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba izdaje lokacijsku dozvolu u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, dok Ministarstvo istu izdaje u roku od 60 dana. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, nadležno tijelo će odrediti investitoru primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta. Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadležno upravno tijelo odbiti će zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

Slika 13. Lokacijska dozvola


23

Koliko dugo važi lokacijska dozvola? Lokacijska dozvola važi 2 godine od dana pravomo ćnosti. Ako u roku od 2 godine investitor ne podnese zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta, odnosno gra đevinske dozvole nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu lokacijska dozvola prestaje važiti. Važenje lokacijske dozvole može se produžiti još za 2 godine, ako se nisu promijenili uvjeti pod kojima je lokacijska dozvola izdana. Nadležno upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, dužno je čuvati idejni projekt i lokacijsku dozvolu. 5.3. Potvrda glavnog projekta

Što je potvrda glavnog projekta? Potvrda glavnog projekta je dokument na temelju kojega se može zapo četi građenje onih građevina za koje je lokacijsku dozvolu izdalo nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba. Potvrda glavnog projekta nije upravni akt.

Kada je potrebna potvrda glavnog projekta? Potvrda glavnog projekta izdaje se za sve gra đevine osim za: - zgrade čija bruto površina nije veća od 400 m2 - zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine, - zahvate u prostoru koji obuhvaćaju dvije ili više županija, odnosno Grad Zagreb ili Državu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo.

Tko podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta? Investitor podnosi zahtjev za potvrdu glavnog projekta. Zahtjevu za izdavanje potvrde glavnog projekta prilažu se: - 3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole - pisano izvješće revidenta o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola projekta potrebna - elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge elaborate


-

24

ovjereni parcelacijski elaborat dokaz o pravu građenja na zemljištu.

Tko izdaje potvrdu glavnog projekta i u kojem roku? Potvrdu glavnog projekta izdaje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba. Upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba izdaje potvrdu glavnog projekta u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, nadležno tijelo će odrediti investitoru primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta. Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku nadležno upravno tijelo odbiti će zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta.

Koliko dugo važi potvrda glavnog projekta? Potvrda glavnog projekta važi 2 godine od dana pravomoćnosti. Ako u roku od 2 godine od dana izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ne pristupi građenju, potvrda glavnog projekta prestaje važiti. Važenje potvrde glavnog projekta može se produžiti još za 2 godine, ako se nisu promijenili uvjeti pod kojima je potvrda glavnog projekta izdana. Nadležno upravno tijelo dužno je trajno čuvati glavni projekt i potvrdu glavnog projekta. 5.4. Građ evinska dozvola

Što je građevinska dozvola? Građevinska dozvola je dokument (upravni akt) na temelju kojega se može zapo četi građenje građevine. Građenju građevina može se pristupiti uz uvjet da je građevinska dozvola pravomoćna.

Kada je potrebna građevinska dozvola? Građevinska dozvola je potrebna za sve gra đevine za koje je Ministarstvo izdalo lokacijsku dozvolu (za zahvate u prostoru koji obuhva ćaju dvije ili više županija, odnosno Grad Zagreb ili Državu).

Tko podnosi zahtjev za izdavanje građevinske dozvole? Investitor podnosi zahtjev za izdavanje gra đevinske dozvole.


25

Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilažu se: - 3 primjerka glavnog projekta s uvezanom preslikom teksta konačne lokacijske dozvole i posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole - pisano izvješće revidenta o kontroli glavnog projekta - pisano izvješće o nostrifikaciji, ako je projekt izrađen prema stranim propisima - elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima te tehnološke, prometne i druge elaborate - ovjereni parcelacijski elaborat - dokaz o pravu građenja na zemljištu.

Slika 14. Građ evinska dozvola

Tko izdaje građevinsku dozvolu i u kojem roku? Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo će odrediti investitoru primjereni rok (ne dulji od 30 dana) za ispunjenje tih uvjeta. Ako investitor ne ispuni propisane uvjete u zadanom roku Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje građevinske dozvolu.

Koliko dugo važi građevinska dozvola? Građevinska dozvola važi 2 godine od dana pravomo ćnosti. Ako u roku od 2 godine od dana pravomoćnosti građevinske dozvole investitor ne pristupi građenju, građevinska dozvola prestaje važiti. Važenje građevinske dozvole može se produžiti jednom za još 2 godine, ako se nisu promijenili uvjeti pod kojima je građevinska dozvola izdana. Ministarstvo je dužno trajno čuvati glavni projekt i građevinsku dozvolu.


26

5.5. Uporabna dozvola

Što je uporabna dozvola? Uporabna dozvola je dokument na osnovi kojeg se može po četi koristiti građevina. Uporabna dozvola je potrebna da katastarski ured evidentira gra đevinu u katastarskom operatu.

Kada je potrebna uporabna dozvola? Uporabna dozvola potrebna je za sve objekte za koje je bila potrebna potvrda glavnog projekta ili građevinska dozvola. Za građevine čija bruto površina nije ve ća od 400 m2, za zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije ve ća od 600 m 2 i jednostavne građevine ne izdaje se uporabna dozvola nego rješenje za obavljanje djelatnosti, ali tek nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi gra đevine.

Tko podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole? Investitor, odnosno vlasnik gra đevine podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole. Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilaže se: - preslika potvrde glavnog projekta ili konačne građevinske dozvole - podaci o sudionicima u gradnji - pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine - završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi gra đevine

Tko izdaje uporabnu dozvolu i u kojem roku? Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo za izgra đenu građevinu za koju je izdalo građevinsku dozvolu. Uporabnu dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo za izgra đenu građevinu za koju je izdalo potvrdu glavnog projekta. Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo u roku od 30 dana od obavljenog tehničkog pregleda, ako je mišljenje povjerenstva za tehni čki pregled pozitivno. U slučaju da nisu ispunjeni propisani uvjeti, Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo će odrediti investitoru primjereni rok za ispunjenje tih uvjeta. Uporabna dozvola se ne će izdati ako je: - građevina izgrađena bez gra đevinske dozvole, odnosno potvrde glavnog projekta


-

27

ako građevina ne odgovara gra đevinskoj dozvoli, odnosno potvrdi glavnog projekta ako se u roku roku od od 90 dana od dana dana završetka tehničkog pregleda ne otklone nedostaci koji utječu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za gra đevinu.

Tehnički pregled građevine Tehnički pregled građevine Ministarstvo je dužno obaviti u roku od 60 dana, a nadležno upravno tijelo u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Tehnički pregled obavlja povjerenstvo koje osniva Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo. O mjestu, danu i satu obavljanja tehni čkog pregleda Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je obavijestiti investitora, a investitor je dužan osigurati nazočnost sudionika u gradnji. O tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova povjerenstva o tome da li se izgra đena građevina može koristiti ili se prethodno moraju otkloniti utvr đeni nedostatci ili se ne može izdati uporabna dozvola. Zapisnik o tehničkom pregledu se dostavlja Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu. Investitor je dužan pripremiti i dati na uvid povjerenstvu za tehni čki pregled svu potrebnu dokumentaciju koju tijekom građenja izvođač mora imati i voditi na gradilištu, razne isprave o sukladnosti odnosno dokaze o kvaliteti gra đevine i dr. 5.6. Uporaba i održavanje građ evine evine

Građevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Vlasnik gra đevine odgovoran je za njeno održavanje. Održavanjem građevine trebaju se osigurati bitni zahtjevi za gra đevinu (mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od požara, higijena, zdravlje i zaštita okoliša, sigurnost u korištenju, zaštita od buke, ušteda energije i toplinska zaštita). O održavanju gra đevine vodi se posebna dokumentacija. 5.7. Primopredaja građ evine evine

Primopredaja građevine obavlja se izme đu investitora i izvoditelja nakon što se dobije uporabna dozvola. O primopredaji građevine se vodi zapisnik. Zapisnikom se mora konstatirati po četak i završetak građenja (ovi podaci se uzimaju iz građevnog dnevnika), radi eventualnih pla ćanja premija ili naplate penala ili gospodarske štete.


28

Također se mora konstatirati kvaliteta izvedenih radova. U slu čaju nekvalitetnog izvođenja pojedine vrste rada investitor ima pravo zadržati dio sredstava nepovratno, od vrijednosti tih pozicija radova. Izvođač radova je dužan ukloniti sve privremene i pomo ćne objekte sa lokacije gradilišta. Nakon ovoga radi se okon čana situacija za naplatu radova na objektu.


29

6. Ustupanje gra đ enja gra đ evine Ustupanje građenja građevine, odnosno izvo đenja pojedinih radova obavlja se putem javnog natječaja, putem prikupljanja ponuda ili neposrednom pogodbom. Uvjete javnog natječaja i uvjete za prikupljanje ponuda, kriterije za podobnost kao i za izbor najpovoljnije ponude utvr đuje investitor. Investitor je dužan omogućiti svim ponuđačima da pod istim uvjetima daju svoju ponudu. Svi investitori koji koriste sredstva iz državnog, županijskog ili lokalnog prora čuna dužni su primjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radova na izvođenje. 6.1. Javni natječ aj

Javni natječaj se objavljuje u Narodnim novinama ili nekom dnevnom listu (Več ernji list, Jutarnji list, Vjesnik , …). Ponudu mogu dati samo izvođači koji ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje djelatnosti građenja. Na javni natječaj izvođač treba dostaviti, osim troškovnika (cijena gra đenja građevine) i druge podatke o sebi, a koji mogu biti: - izvod iz sudskog registra - izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2) - potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava - popis mehanizacije predviđene za izvođenje radova - popis radne snage i inženjersko – tehničkog kadra - popis izvedenih objekata s referencama. Najpovoljnijom ponudom se smatra ona koja je najpovoljnija u pogledu uvjeta navedenih u natječaju. Prilikom donošenja odluke o izboru izvo đača investitor je dužan pridržavati se objavljenih kriterija i u zakonskom roku od donošenja odluke mora obavijestiti sve sudionike o izboru najpovoljnijeg ponu đača kao i razloge koji su doprinijeli da ga se ocjeni kao najpovoljnijeg. Svi korisnici sredstava državnog, županijskog ili lokalnog prora čuna dužni su primjenjivati pravila iz Zakona o javnoj nabavi u pogledu ustupanja radova na izvođenje putem javnog natječaja, koji se može provesti ako su pravodobno primljene najmanje tri ponude. Nakon izbora izvođača sklapa se ugovor o građenju između investitora i izvođača.


30

6.2. Prikupljanje ponuda

Kod ovog načina izbora izvođača investitor ima dvije mogućnosti: 1. da neposredno pozove podobne izvođače i da mu oni daju svoje ponude troškovnik 2. da prethodno provede natječaj o podobnosti izvo đača, tj. da izvođači dostave sljedeće podatke o svojoj podobnosti, kao npr.: - izvod iz sudskog registra - izvod iz bilance stanja i bilance uspjeha (Bon 1 i Bon 2) - potvrdu banke o visini obrtnih i osnovnih sredstava - popis mehanizacije predviđene za izvođenje radova - popis radne snage i inženjersko – tehničkog kadra - popis izvedenih objekata s referencama. Nakon izbora nekoliko najpodobnijih, oni daju svoje ponude – troškovnik. Biramo najprihvatljivijeg s obzirom na dane uvjete i s njim sklapamo ugovor o građenju. 6.3. Neposredna pogodba

Ako je investitor fizička osoba, onda ustupanje gra đenja građevine, odnosno izvođenje pojedinih radova može ugovoriti neposredno sa izvo đačem. Neposrednom pogodbom mogu se ugovoriti hitni radovi prije ili poslije nastupanja elementarne nepogode (poplava, potres, požar i dr.) ili druge više sile (rat). 6.4. Ugovor o građ enju

Nakon izbora izvođača radova investitor zaključuje pisani ugovor o gra đenju sa izvođačem. Elementi ugovora o gra đenju su: 1. Ugovorne strane (investitor i izvođač) s punim adresama 2. Predmet ugovaranja (ugovorni objekt ili vrsta radova) 3. Ugovorna cijena (po jedinici mjere ili sistem ''ključ u ruke'') 4. Rok početka i završetka građenja 5. Obveze investitora (glede zemljišta, tehni čke dokumentacije, plaćanja izvedenih radova, imenovanje nadzornog inženjera i dr.) 6. Obveze izvođača (kvalitetno izvođenje radova, poštivanje rokova građenja – kazne: penali, gospodarska šteta; premije, vođenje tehničke dokumentacije, imenovanje odgovornog voditelja radova i dr.)


31

7. Garantni rok za izvedene radove i ugrađenu opremu 8. Postupanje u slučaju spora (mirenje, utvr đivanje nadležnog suda - op ćinski, trgovački i dr.) Ugovor se radi u dovoljnom broju primjeraka od kojih svaka strana dobiva jednak broj primjeraka. Ugovor potpisuju ovlaštene osobe ugovornih strana. Bez obzira na način ustupanja radova, u pogledu obra čuna i plaćanja postoji više različitih načina ugovaranja.

Obračun po jediničnim cijenama Radovi se ugovaraju prema približnoj dokaznici mjera u troškovniku, s tim da se tijekom gra đenja obračunavaju stvarno izvedene koli čine koje se upisuju u građevnu knjigu. Jedinične cijene su nepromjenjive. Vrijednost građevine dobije se množenjem stvarnih količina radova s ugovorenom jedini čnom cijenom.

Sistem ''ključ u ruke'' Radovi se ugovaraju na osnovi definirane projektne dokumentacije koju izvođač prije ugovaranja može pogledati i prekontrolirati količine predviđenih radova u dokaznici mjera. U svojoj ponudi izvo đač daje ukupan iznos za koji se obvezuje da će izvesti građevinu. Tijekom izvođenja radova investitora ne zanimaju stvarne koli čine izvedenih radova, nego samo da radovi odgovaraju uvjetima i zahtjevima investiciono tehni čke dokumentacije.

Nepredvi đeni (vantroškovnički) radovi Ugovorom treba biti preciziran način utvr đivanja jedinične cijene za nepredvi đene (vantroškovničke) radove (bruto satnice radnika, cijene materijala na dan ugradbe, faktor poduzeća i drugo).


32

7. Tehni č ka organizacija gradilišta Da bi se građenje nekog objekta moglo uspješno obavljati, u predvi đenom opsegu i roku, treba prethodno obaviti niz tehničkih, ekonomskih, komercijalnih i financijskih predradnji, tj. treba se obaviti kompletna priprema ili organizacija građenja. Tehnička priprema ili organizacija gradilišta obuhvaća osposobljavanje, uređenje, organiziranje gradilišta, kako bi se građenje normalno odvijalo. Tehnološka priprema ili organizacija građenja ima zadatak da postavi građenje na način koji najbolje odgovara vrsti objekta, usvojenom sustavu konstrukcije, raspoloživim proizvodnim sredstvima i kapacitetima, ugovorenoj cijeni i ugovorenim rokovima završetka gra đevine. Sistematska priprema je osnovni preduvjet za ekonomi čno i brzo građenje. Da bi se omogućilo takvo građenje radi se projekt organizacije građenja. Projekt organizacije građenja obuhvaća puno elemenata u obliku crteža, grafikona, proračuna, naputaka i dr. Prva faza ovog projekta je projekt organizacije gradilišta, odnosno projekt tehni čke pripreme i uređenja gradilišta. Operativni plan građenja je grafički prikaz planiranog tijeka gra đenja sa prikazom vremena trajanja pojedinih radova, njihovim po četkom, završetkom i opsegom. 7.1. Pripremni radovi

Pod pripremnim radovima podrazumijevaju se radovi koji su neophodni da se gradilište osposobi za građenje prema projektu organizacije gra đenja. Prije početka bilo kakvih radova investitor je dužan, najkasnije u roku od 8 dana prije početka građenja, Ministarstvu odnosno nadležnom upravnom tijelu, gra đevinskoj inspekciji i inspekciji rada, prijaviti u pisanom obliku početak građenja. Pod pripremnim radovima smatraju se: - raščišćavanje i planiranje terena - uređenje gradilišnih cesta (pristupne i gradilišne) - osvjetljenje gradilišta i pogonska energija - instalacija vodovoda i kanalizacije - telefonske instalacije - privremeni objekti - za smještaj i prehranu radnika, za urede tehničkog osoblja, za smještaj materijala i alata i dr.. Za ove objekte rade se tipske barake ili su za tu namjenu proizvedeni kontejneri. - Smještaj materijala – potrebno je osigurati prema vrstama materijala različite uvijete skladištenja. Npr. zatvorena skladišta se rade za smještaj sitnijeg i osjetljivog materijala (cement); nadstrešnice za smještaj drvene građe, razne opreme i mehanizacije; boksovi za šljunak; otvorena skladišta na koja se smješta materijal ili gotovi elementi (opeka, armatura, oplata itd.).


33

7.2. Gradilište

Gradilište je prostor na kojem se gradi građevina i prostor oko građevine koji je potreban da bi se pravilno organizirao tehnološki proces građenja. Ovaj prostor mora biti ograđen, osvijetljen i na njemu su smješteni pomo ćni, privremeni i drugi objekti potrebni za vrijeme gra đenja, razne deponije materijala, prometnice, sve potrebne instalacije, i sve ostalo što zahtijeva proces građenja. Na gradilištima koja se protežu na velikim prostorima (prometnice, dalekovodi i dr.) i koja se ne mogu ograditi postavljaju se odre đeni prometni znakovi ili se na drugi način označi zabrana pristupa ljudi na gradilište. Ograđivanje gradilišta treba izvesti tako da se ne ugroze prolaznici. Gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži podatke o investitoru, projektantu, izvođaču i nadzoru, nazivu i vrsti gra đevine koja se gradi, nazivu tijela koje je izdalo akt na temelju kojega se gradi (klasa, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti) i dr.

Slika 15. Gradilišna ploč a s potrebnim podacima U sklopu projekta organizacije gra đenja radi se shema gradilišta koja ujedno predstavlja i gradilišne mjere zaštite na radu. Shemom gradilišta moraju biti obuhvaćeni sljedeći objekti: - ograda oko gradilišta - svi priključci neophodni za odvijanje gra đevinskog procesa (vodovod i kanalizacija, elektroinstalacija, telefon, …) - prostor za čuvara


34

prostor za tehničko osoblje gradilišta (voditelj građenja, pomoćnici voditelja građenja, građevinski poslovođa, nadzorni inženjer i dr.) - prostori za garderobe radnika - sanitarni čvorovi - prostori za prehranu - priručna skladišta za sitni alat i materijal - nadstrešnice za tesare i armirače - prostor za smještaj skele i oplate - prostor za smještaj armature - prostor za smještaj ostalog građevinskog materijala - skladišta za cement i vapno - prostor za agregat (boksovi za frakcije) - prostor za odlaganje humusa - gradilišne ceste - dizalice - pretovarni silosi za beton i dr. -


35


36

7.3. Organizacija osoblja na gradilištu

Osoblje na nekom gradilištu je uglavnom podijeljeno prema poslovima koje obavlja na: - tehničku službu gradilišta - opću službu gradilišta - financijsko - materijalnu službu gradilišta

7.3.1.

Tehnička služba gradilišta

Tehničku službu čine: 1. voditelj radova (šef gradilišta) 2. pomoćnik voditelja radova (jedan ili više) 3. građevinski poslovođa 4. radnici 5. voditelj mehanizacije 6. voditelj laboratorija

7.3.1.1 Voditelj radova Voditelj radova je osoba koja mora imati odgovaraju ću školsku spremu i položen stručni ispit, prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. On je najodgovornija osoba na gradilištu. On je veza između investitora i izvođača. Njegove dužnosti su da: - potpisuje svu tehničku i financijsko - materijalnu dokumentaciju (gra đevni dnevnik, građevnu knjigu, situacije, razne račune i dr.) - vodi računa da se objekt izvodi kvalitetno, kvalitetnim materijalima i u ugovorenom roku - surađuje s pomoćnicima, poslovođama i drugim osobljem na gradilištu - radi obračunske naloge i situacije - pravovremeno naručuje materijal, mehanizaciju te da osigura potrebnu radnu snagu za izvođenje radova - odgovoran je za disciplinu na gradilištu - provodi mjere zaštite na radu - i drugo određeno Zakonom ili podzakonskim aktom.


37

7.3.1.2 Pomoćnik voditelja radova Pomoćnik voditelja radova je osoba koja mora imati odgovaraju ću školsku spremu i položen stručni ispit, prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Mora u potpunosti poznavati problematiku gradilišta tako da u svakom trenutku može zamijeniti voditelja radova. Njegove dužnosti su da: - kontrolira rad obrtnika (kooperanata) - obračunava radne naloge brigada - vodi građevnu knjigu i građevni dnevnik, ali ih ne potpisuje - prikuplja podatke za građevnu knjigu - radi mjesečne (privremene) situacije - rješava sve nejasnoće iz projekta zajedno sa građ. poslovođama - provodi i kontrolira mjere zaštite na radu - i druge poslove određene unutarnjom organizacijom izvođača radova.

7.3.1.3 Građevinski poslovođa Na gradilištu možemo imati glavnog i pomoćne građevinske poslovođe. Glavni poslovođa odgovoran je za organizaciju i kvalitetu stru čnih poslova na gradilištu te za rad brigada. Može rukovoditi sa više brigada (jedna brigada ima deset do dvanaest radnika) ovisno o složenosti gra đevine. Dužan je: - stalno biti na gradilištu - voditi računa o kvalitetnom izvođenju radova prema projektnoj dokumentaciji - zajedno sa skladištarom komisijski preuzimati dopremljeni materijal na gradilište - prikupljati podatke za građevni dnevnik i građevnu knjigu (mjeri izvedene radove) - provoditi mjere zaštite na radu - voditi knjigu evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet). Njegov glavni zadatak je da pravovremeno ukaže na stanje radova te da ne do đe do zastoja na radu bilo zbog materijala, bilo zbog nedovoljnog broja radnika. Pomoćni poslovođa pomaže glavnom poslovo đi u izvođenju onih radova za koje je od njega dobio nalog. Vodi jednu vrstu radova, kao što su zidarski, tesarski, armira čki, betonski i drugi radovi.


38

Daje upute radnicima, razmjerava manje dijelove na gra đevini, vodi evidenciju prisutnosti radnika na radu, provodi mjere zaštite na radu i dr.

7.3.1.4 Radnici Radove na građevini izvode kvalificirani radnici (zidari, tesari, armirači, betonirci itd.) uz pomoć polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika. Kvalificirani radnik treba raditi posao za koji je kvalificiran, što je osnovni princip rada na gradilištu. Na gradilištu treba biti samo potreban broj radnika, što se postiže dobrom organizacijom rada na gradilištu. Radnici su organizirani u radne brigade prema vrsti posla koji obavljaju (deset do dvanaest radnika raznih kvalifikacija – NK, PKV, KV i VKV). Brigadu vodi brigadir. To je osoba koja treba imati dobre organizacijske sposobnosti, znati se služiti građevinskim normama, provoditi mjere zaštite na radu te voditi podatke o izvedenim količinama kao i satima provedenim na radu. Surađuje s građevinskim poslovođom.

7.3.1.5 Voditelj mehanizacije Kada se radi o većem gradilištu gdje se upotrebljava više gra đevinskih strojeva potrebno je imati i voditelja mehanizacije. On vodi računa o ispravnosti svih strojeva na gradilištu, kao i o teku ćim (manji popravci tijekom samog rada), srednjim (popravci u odre đenim vremenskim razmacima, a odnose se na zamjenu istrošenih i neispravnih dijelova - jednom u godini ili u dvije godine) i generalnim popravcima strojeva (potpuno rastavljanje strojeva i zamjena svih neispravnih i istrošenih dijelova). Kada se radi o manjem gradilištu ove poslove obavlja voditelj radova.

7.3.1.6 Voditelj laboratorija Svako gradilište treba imati priručni laoratorij za ispitivanje osnovnih gra đevinskih materijala i konstrukcija. Voditelj laboratorija je osoba koja mora imati odgovaraju ću stručnu spremu i položen stručni ispit. Vodi laboratorij na gradilištu i provodi laboratorijsko ispitivanje materijala.

7.3.2.

Opća služba gradilišta

Opća služba gradilišta organizirana je kod većih gradilišta. Osobe koje rade u toj službi su: - tajnik (vodi administraciju na gradilištu, prijavljuje i odjavljuje radnike i dr.)


39

- nabavljač - ekonom (brine se o higijeni smještaja za radnike i restorana, o

prehrani i snabdijevanju radnika svim onim što je potrebno) - dostavljač (veza između gradilišta i tvrtke) - čuvar (dnevni i noćni čuvar; čuva imovinu na gradilištu, osigurava gradilište od ulaženja nepoželjnih osoba koje bi mogle nanijeti štetu) - čistač (čisti uredske prostore i radnički smještaj).

7.3.3.

Financijsko - materijalna služba gradilišta

Financijsko - materijalna služba gradilišta organizirana je samo na većim gradilištima. Materijalna služba gradilišta vodi evidenciju o ulasku materijala na gradilište i njegovom trošenju. O ovome se brinu skladištari i nabavlja či (ekonomi) koji vode razne knjige evidencije ulaska i izlaska materijala i alata. Financijska služba vodi računa o financijskom poslovanju gradilišta, pla ćama radnika i dr. 7.4. Organizacija administracije na gradilištu

Na svakom gradilištu mora se organizirati vođenje uredne administracije koja će omogućiti neometano odvijanje radova. Administracija može biti opća i tehnička. Opća administracija obuhvaća prijem i otpremu pošte (razni računi, dopisi i dr.). Tehnička administracija obuhva ća onu dokumentaciju koja se odnosi na samo izvođenje građevine. U tehničku administraciju spada: - građevni dnevnik - građevna knjiga - situacije - radni nalozi brigada - knjiga evidencije prisutnosti radnika na radu (prozivnik - karnet) - izrada, proračun i praćenje dinamičkih planova građenja, potreba materijala, radne snage, mehanizacije, itd.

7.4.1.

Građevni dnevnik

O gradnji građevine odnosno o izvo đenju pojedinih radova izvođač je obvezan voditi građevni dnevnik. Ako u gradnji sudjeluju dva ili više izvođača, građevni dnevnik vodi izvođač odgovoran za međusobno usklađivanje radova.


40

Građevni dnevnik vodi se tijekom gradnje za cijelu gra đevinu od dana po četka pripremnih radova do dana završetka gradnje. Izvođač može voditi zasebni gra đevni dnevnik kao sastavni dio gra đevnog dnevnika za cijelu građevinu. To može biti dnevnik kooperanata za izvo đenje raznih vrsta instalacija (elektroinstalacije, plinske instalacije, itd.), ugradnje opreme i drugo. Građevni dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju, odnosno pojedine radove (glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj gradilišta). Dnevnik se vodi u paricama (kopijama) s jednako obilježenim listovima formata A4 (210 x 297 mm) od kojih jedna parica ostaje izvo đaču, a druga ide investitoru. U građevni dnevnik se upisuju: - svi podaci o tijeku gradnje građevine, prirodni i drugi uvjeti pod kojima su radovi izvođeni (temperatura °C) i sve drugo što je od utjecaja na kvalitetu radova i sigurnost građevine - podaci koji se odnose na izmjene i dopune građevine i podatke o promjenama sudionika u gradnji - datum, podaci o investitoru, podaci o izvođaču radova, naziv gra đevine - podaci o broju radnika na radu, broju i vrsti mehanizacije na radu, broju obrtnika na radu - podaci o izvršenom iskolčenju građevine i osobi koja ga je provela - prispijeća i porijeklo gradiva, građevnih proizvoda i opreme koja se ugrađuje s dokazima o njihovoj uporabljivosti - obavljeni pregledi i dokazi kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame, odnosno tla, skela, oplata, armatura, itd.), ugrađenih proizvoda i opreme - podaci o poduzetim mjerama zaštite radnika, sigurnosti građevine i radova, opreme i gradiva, itd. - podaci o zastojima i prekidima u radu, uzrocima koji su ih izazvali i njihovom trajanju i dr.


41

Slika 16. Primjer vođ enja građ evnog dnevnika Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor upisuju u dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu. Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inženjer, odnosno nadzorni inženjer, potpisom na svakoj stranici ovjeravaju to čnost upisa u građevni dnevnik.


7.4.2.

42

Građevna knjiga

Građevna knjiga se obvezno vodi ako su radovi ugovoreni prema jedinici mjere. Građevna knjiga je dokument u koji se unose svi grafi čki i brojčani podaci o stvarno izvedenim količinama radova. Ona služi za sastavljanje obra čuna (izradu situacija) između investitora i izvođača. Građevnu knjigu vodi izvo đač radova. Za svaku poziciju troškovnika vodi se poseban list gra đevne knjige uz potrebne obračunske nacrte. Ako su radovi u potpunosti izvedeni prema ugovornom projektu obračunski nacrti se ne rade nego se u gra đevnoj knjizi samo poziva na broj lista u projektu. Odgovorna osoba koja vodi gradnju i glavni nadzorni inženjer, odnosno nadzorni inženjer, potpisom na svakoj stranici gra đevne knjige i obračunskog nacrta ovjeravaju točnost upisa. Građevna knjiga s obračunskim nacrtima predaje se investitoru po završetku građenja građevine.


43

8. Obra č un radova Izvođač svoje radove naplaćuje mjesečno ukoliko nije drugačije precizirano ugovorom. Naplata se utvr đuje prema stvarno izvedenim koli činama radova koje obra čunavamo u građevnoj knjizi i cijenama za jedinicu mjere iz ugovornog troškovnika. Radovi se naplaćuju kumulativno. Prema tome koji je vremenski period obračunat imamo tri vrste situacija: - privremene (mjesečne) situacije - obračunske (godišnje) situacije - okončane situacije Svaku situaciju potpisuje osoba koja ju je sastavila i odgovorna osoba izvo đača radova. Nakon izvedene računske provjere situaciju ovjerava svojim potpisom nadzorni inženjer koji zastupa investitora i tek tada je mogu ća isplata situacije. Način, rokovi ispostavljanja, ovjera i isplata situacija reguliraju se odredbama ugovora o građenju. 8.1. Privremene situacije

Predstavljaju obračun izvedenih radova za svaki mjesec u godini tijekom gra đenja. Označavaju se brojevima od 1 ( jedan) nadalje. Rade se u tekućem mjesecu za radove izvedene u prethodnom mjesecu. 8.2. Obrač unska situacija

Za posljednji mjesec u kalendarskoj godini ne ispostavlja se privremena nego tzv. obračunska situacija. Ona predstavlja točan obračun svih izvedenih radova u odnosnoj kalendarskoj godini (redovni radovi, višak radova i nepredvi đeni radovi). Ova situacija se radi kako bi se utvrdila vrijednost preostalih radova koje treba izvesti u narednoj kalendarskoj godini, ukoliko je tako precizirano ugovorom. 8.3. Okonč ana situacija

Okončana situacija se ispostavlja poslije završetka svih radova, primopredaje objekta i završenog konačnog obračuna. Iz nje se vidi stvarna vrijednost koštanja građevine.


44

9. Troškovnik Troškovnik je dokument iz kojega se vidi okvirna cijena koštanja objekta. Podloga za izradu troškovnika je dokaznica mjera, a jedini čne prodajne cijene se dobiju izradom analiza cijena. U dokaznici mjera se uz svaku poziciju rada upiše jedini čna prodajna cijena kojom se pomnoži količina. Na taj način se dobije vrijednost jedne pozicije rada. Zbrajanjem vrijednosti pozicija jedne podgrupe radova dobije se vrijednost te podgrupe. Zbrajanjem vrijednosti podgrupa dobije se vrijednost jedne grupe radova, a zbrajanjem vrijednosti grupa radova dobije se vrijednost objekta. Iz razloga što se dokaznica mjera radi po projektu (količine u dokaznici mjera su okvirne), onda je troškovnik dokument iz kojega se vidi okvirna cijena koštanja objekta. Stvarna vrijednost koštanja objekta dobiti će se izradom okončane situacije (u situaciju se unose stvarne koli čine izvedenih radova upisane u gra đevnu knjigu i jedinične prodajne cijene iz ugovornog troškovnika). Elementi troškovnika su: 1. grupe radova (građevinski, obrtnički i instalacijski radovi) 2. podgrupe radova (npr. u grupi građevinskih radova to su: zemljani, betonski i armirano-betonski, zidarski i tesarski radovi) 3. broj pozicije 4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala 5. jedinica mjere 6. količina iz dokaznice mjera 7. jedinična prodajna cijena (iz analize cijena) 8. vrijednost pozicije (količina x jedinična prodajna cijena) 9. vrijednost podgrupe radova 10. vrijednost grupe radova 11. vrijednost građevine 12. porez na dodanu vrijednost (PDV) 13. ukupna vrijednost građevine s porezom na dodanu vrijednost 9.1. Dokaznice mjera

Dokaznica mjera predstavlja opisno prikazane vrste i koli čine radova predviđene projektom, a izražene u jedinici mjere (m1, m2, m3, komad, kg, …). Brojčano se mjere izražavaju na dvije decimale. Pri izračunavanju elemenata uzima se slijede ći redoslijed:


45

l x d x h x broj komada gdje je: l - dužina [m1] d - širina ili debljina [m1] h - visina ili dubina [m1] U dokaznici mjera se sli čni radovi grupiraju, a istovremeno se vodi ra čuna da se prati tehnologija građenja. Svaka dokaznica mjera ima tri osnovne grupe radova koji se mogu ozna čavati velikim slovima abecede ili na drugi pregledan način: A. Građevinski radovi B. Obrtnički radovi C. Instalacijski radovi Svaka od ovih grupa radova ima svoje podgrupe koje se ozna čavaju rimskim brojevima ili na drugi pregledan na čin. I kod njih se vodi ra čuna o tehnologiji izvođenja. U grupi građevinskih radova imamo sljedeće podgrupe: I. Zemljani radovi (Građevinska Norma, GN 200) II. Betonski radovi (GN 400) III. Armirački radovi (GN 400) IV. Tesarski radovi (GN 601) V. Zidarski radovi (GN 301) VI. Pokrivački radovi (GN 361) Betonski i armirački radovi mogu biti objedinjeni u jednu podgrupu. Svaka od navedenih podgrupa ima svoje pozicije (stavke), odnosno to čno definirane radove. Pozicije se međusobno razlikuju prema na činu izvođenja, potrebnom materijalu, dimenzijama itd. U jednoj podgrupi biti će onoliko pozicija koliko ima razli čitih vrsta radova. Svaka pozicija obilježava se arapskim brojem i to onim redom kako se javljaju u projektu. U grupi obrtničkih radova javljaju se sljede će podgrupe koje se također obilježavaju rimskim brojevima, a nastavljaju se na podgrupe građevinskih radova: VII. Izolatorski radovi (GN 361) VIII. Stolarski radovi (GN 661) IX. Bravarski radovi (GN 701) X. Limarski radovi (GN 771) XI. Fasaderski radovi (GN 421)


46

XII. Kamenarski radovi (GN 261) XIII. Keramičarski radovi (GN 501) XIV. Teracerski radovi (GN 420) XV. Podopolagački radovi (GN 691) XVI. Soboslikarsko - ličilački radovi (GN 531) XVII. Staklarski radovi (GN 681) XVIII. Roletarski radovi (GN 631) XIX. Razni obrtnički radovi (GN 521, 551, 591, 901) Ako neka od ovih podgrupa radova nije predviđena projektom, ona će iz dokaznice mjera, a njenu oznaku će dobiti ona koja je na redu. Instalacijski radovi se na objektu javljaju posebno. Imaju i posebne projekte i posebne dokaznice mjera. Uglavnom se na objektu visokogradnje javljaju sljede će vrste instalacija: 1. instalacija vodovoda i kanalizacije 2. elektroinstalacije 3. instalacije centralnog grijanja 4. instalacija ventilacije i klimatizacije 5. plinska instalacija i dr. Podloga za izradu dokaznice mjera je projekt (tlocrti, presjeci, fasade). Dokaznica mjera predstavlja orijentacionu koli činu radova. Stvarna količina radova utvrditi će se izvođenjem radova na građevini putem građevne knjige. Jedinica mjere za svaku poziciju biti će određena građevinskim normama. Dokaznica mjera služi za: - sagledavanje opsega radova na objektu - izračunavanje potrebnog materijala, radne snage i mehanizacije - izradu dinamičkih planova građenja, potreba materijala, radne snage i mehanizacije - izradu troškovnika Elementi dokaznice mjera su: 1. grupe radova (građevinski, obrtnički i instalacijski radovi) 2. podgrupe radova (npr. u grupi građevinskih radova to su: zemljani, betonski i armirano-betonski, zidarski i tesarski radovi) 3. broj pozicije 4. detaljan opis pozicije glede rada i materijala 5. sama dokaznica mjera (izračun količine) 6. jedinica mjere 7. količina po dokaznici mjera


47

Primjer: A. Građevinski radovi (grupa radova) I. Zemljani radovi (podgrupa radova) 1. Raščišćavanje terena od šiblja i raslinja 30,00 x 20,00 = 600,00 Ukupno: 600,00 m2

600,00

9.2. Analiza cijena

Za svaki novi objekt izvo đač posebno formira jedini čne prodajne cijene. Jedinične prodajne cijene predstavljaju cijenu za pojedine vrste radova po jedinici mjere (m 1, m2, m3, komad, kg, …). Njima su obuhvaćeni svi troškovi koji nastaju prilikom izvođenja određenog rada: - nabava i doprema materijala na gradilište; uskladištenje materijala - doprema do mjesta ugrađivanja - rad potreban za ugrađivanje - troškovi pripreme materijala i dr. Građevinska tvrtka radi kalkulaciju za pojedine vrste gra đevinskih radova sa svim troškovima jedinične prodajne cijene. Troškovi koji se uzimaju u kalkulaciju prodajne cijene poredani su po principu njihovog mjesta nastajanja. Prema tome, jedinična prodajna cijena sastoji se od sljedećih elemenata: A - troškovi materijala za izradu B - plaće izrade C - režijski i drugi opći troškovi A + B + C = prodajna cijena Troškovi pod A i B mogu se direktno kalkulirati za jedinicu mjere svake pojedine vrste radova pa se zovu direktni troškovi. Troškovi po C se ne mogu direktno kalkulirati nego se proporcionalno raspoređuju na pojedine vrste radova prema troškovima bruto pla ća neposrednih proizvođača. Isto tako se i troškovi mehanizacije raspore đuju proporcionalno na sve direktne troškove. Sam postupak izrade kalkulacije i formiranja cijena naziva se analiza cijena.


48

U analizi cijena moraju biti vidljivo iskazani troškovi materijala za izradu, bruto pla će i opći troškovi. Prodajna cijena formira se na taj način da se materijalu pribroje bruto plaće pomnožene faktorom tvrtke (faktorom režije), tj.

Prodajna cijena = A + B x F Faktor tvrtke (faktor režije) predstavlja odnos između općih troškova (C) i bruto plaća neposrednih proizvođača (B). F

C =

B

Faktor tvrtke obuhvaća: - amortizaciju osnovnih sredstava - investiciono održavanje osnovnih sredstava - tekuće održavanje osnovnih sredstava - pripremne radove - stipendije i nagrade učenika - prijevoz radnika na posao - plaće režijskog osoblja - materijal režije gradilišta - službena putovanja - terenski dodatak - dobit (ostatak dohotka) i dr. Podloga za izradu analiza cijena je: - dokaznica mjera - shema gradilišta - jedinične cijene materijala - satnice radnika - jedinične cijene mehanizacije - faktor poduzeća i - građevinske norme.


49

10. Obra č un i normiranje radova Za obračun količina radova u dokaznici mjera koriste se upute dane u gra đevinskim normama. Upute se odnose na jedinicu mjere i uvjete rada. 10.1. Građ evinske norme

Građevinske norme su skup usvojenih i utvr đenih veličina: a) prosječno potrebnog vremena za izvođenje pojedinih građevinskih radova pod normalnim uvjetima i sa određenom kvalifikacijskom strukturom radnika, iskazanih po jedinici mjere, ovisno o vrsti radova (m1, m2, m3, komad, kg, …) b) utroška materijala po količinama i vrstama za izvođenje pojedinih građevinskih radova, iskazanih po jedinici mjere. Norme koje određuju potrebno vrijeme pri izvođenju raznih radova nazivaju se norme vremena. Norme koje određuju potrebne utroške materijala nazivaju se norme utroška. Norme utroška i norme vremena su u graditeljstvu jedinstvene i nazivaju se prosječne norme u graditeljstvu. Norme imaju višestruku primjenu: - za izračunavanje potrebnog broja radnika - za izračunavanje potrebnog materijala i mehanizacije - za izradu analiza cijena i dr. 10.2. Č itanje građ evinskih normi

Prosječne norme u graditeljstvu grupirane su prema pojedinim vrstama radova: (Građevinska Norma, GN 200) - Zemljani radovi (GN 400) - Betonski radovi (GN 400) - Armirački radovi (GN 601) - Tesarski radovi (GN 301) - Zidarski radovi U jednoj građevinskoj normi obuhvaćeni su svi radovi i oni su pozicionirani. Pozicija je također označena brojem. Primjer: Ako u grupi zemljanih radova tražimo opis: široki iskop zemlje, onda ćemo imati oznaku norme i pozicije: GN 200 - 101, gdje je ''101'' oznaka pozicije.


50

Svaka pozicija ima više opcija (rednih brojeva) i ako se radi o istom primjeru, tj. ako tražimo opis: široki iskop zemlje u prirodno vlažnom tlu III. ktg tada ćemo imati oznaku norme, pozicije i opcije (rednog broja): GN 200 - 101, 1.3. gdje je ''1.3.'' opcija. Svaka norma sastoji se od općih napomena koje sadrže opis radova, na čin obračuna, točno naznačenu jedinicu mjere po kojoj se radi obra čun i tablice sa utrošcima vremena i materijala. 10.3. Primjeri primjene građ evinskih normi

10.3.1.

Zemljani radovi (GN 200)

Primjer br. 1: - za ručni iskop zemlje III. ktg. u širokom otkopu u prirodno vlažnom tlu, treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina iskopa iz troškovnika je 100,00 m3 - iskop treba izvesti za 6 dana - radno vrijeme je 8 sati.

Slika 17. Široki iskop zemlje Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 koje se nalaze u prilogu br. 1.

GN 200-101, 1.3.

1. Široki iskop zemlje III. ktg. za 1,00 m3

A) Materijal ----

B) Izrada

…

----

…

----

za 100,00 m3 …

----

=

----


Iskop zemlje

R II

51

…

NS

…

2,00

…

2,00 x 100,00

=

200,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal Nema utroška materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg. 2.2. Radna snaga 1.

Iskop zemlje

R II

……………

NS

200,00

Izračunavanje potrebnog broja radnika: Broj radnika (n)

nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br.

=

=

Radna brigada za široki iskop zemlje: 4 R II

ukupan zbroj NS ( Σ NS) broj dana x radno vrijeme

200,00 6 d. x 8 h.

=

200,00 48,00

≈

4 R II


52

Primjer br. 2: - za ručni iskop zemlje za trakaste temelje u prirodno vlažnom tlu III. ktg., treba izračunati potreban materijal i radnu snagu; temelji su širine do 1 m i dubine do 2 m - količina iskopa iz troškovnika je 100,00 m3 - iskop treba izvesti za 7 dana - radno vrijeme je 8 sati.

Slika 18. Iskop temelja Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zemljanih radova GN 200 koje se nalaze u prilogu br. 1.

GN 200-103, 3.1.

1. Iskop zemlje za temelje u tlu III. ktg. za 1,00 m3

A) Materijal ----

za 100,00 m3

…

----

…

----

…

----

=

----

…

NS

…

3,00

…

3,00 x 100,00

=

300,00 NS

B) Izrada Iskop zemlje

R II

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal Nema utroška materijala jer se radi o iskopu u tlu III. ktg.

2.2. Radna snaga 1.

Iskop zemlje

R II

……………

NS

300,00


53


nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br.

=

Radna brigada za iskop temelja: 5 R II

=

ukupan zbroj NS ( Σ NS) broj dana x radno vrijeme 300,00 7 d. x 8 h.

=

300,00 56,00

≈

5 R II


10.3.2.

54

Zidarski radovi (GN 301)

Primjer br. 1: - treba izračunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanje cementnog morta CM 1 : 3 - količina morta je 10,00 m 3 - spravljanje morta treba izvesti za 1 dan - radno vrijeme je 8 sati - za spravljanje morta koristi se miješalica 250 l (kapaciteta 3,5 m3/h)

Slika 19. Spravljanje morta Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zidarskih radova GN 301 koje se nalaze u prilogu br. 2.

GN 301-104, 3.3.

1. Strojno spravljanje CM 1 : 3 za 1,00 m3

A) Materijal

Za 10,00 m3

Cement PC 25

…

kg

…

470

… 470 x 10,00

=

4 700,00 kg

Pijesak

…

m3

…

1,01

… 1,01 x 10,00

=

10,10 m3

Voda

…

m3

…

0,35

… 0,35 x 10,00

=

3,50 m3

Spravljanje CM 1 : 3 R II …

NS

…

2,10

… 2,10 x 10,00

=

21,00 NS

Prijenos cementa

NS

…

0,50

… 0,50 x 10,00

=

5,00 NS

B) Izrada

R II

…

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Cement PC 25

………………..………………..

kg

4 700,00


55

2. Pijesak

………………..………………..

m3

10,10

3. Voda

………………..………………..

m3

3,50

2.2. Radna snaga 1.

Spravljanje morta R II

……………

NS

21,00

2.

Prijenos cementa R II

……………

NS

5,00


nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br.

=

ukupan zbroj NS ( Σ NS)

=

broj dana x radno vrijeme

21,00 + 5,00 1 d. x 8 h.

Radna brigada za spravljanje CM 1 : 3: 3 R II

=

26,00 8,00

≈

3 R II


56

Primjer br. 2: - treba izračunati potreban materijal i radnu snagu za strojno spravljanje morta PCM 1 : 2 : 6 - količina morta je 10,00 m 3 - spravljanje morta treba izvesti za 1 dan - radno vrijeme je 8 sati - za spravljanje morta koristi se miješalica 250 l (kapaciteta 3,5 m3/h) Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zidarskih radova GN 301 koje se nalaze u prilogu br. 2.

GN 301-103, 4.3.

1. Strojno spravljanje morta PCM 1 : 2 : 6 za 1,00 m3

A) Materijal

Za 10,00 m3

Cement PC 25

…

kg

…

210

…

210 x 10,00

=

2 100,00 kg

Hidr. vapno.

…

kg

…

203

…

203 x 10,00

=

2 030,00 kg

Pijesak

…

m3

…

0,87

…

0,87 x 10,00

=

8,70 m3

Voda

…

m3

…

0,27

…

0,27 x 10,00

=

2,70 m3

B) Izrada Spravljanje morta

R II

…

NS

…

1,88

…

1,88 x 10,00

=

18,80 NS

Prijenos cementa

R II

…

NS

…

0,21

…

0,21 x 10,00

=

2,10 NS


……………

kg

2100

2. Hidr. vapno

……………

kg

2030

3. Pijesak

……………

m3

8,70

4. Voda

……………

m3

2,70

2.2. Radna snaga 1.

Spravljanje morta

R II

……………

NS

18,80

2.

Pijenos cementa

R II

……………

NS

2,10


57


nRII

=

Σ NS

br. d. x r. br.

=

=

Radna brigada za spravljanje morta: 3 R II

ukupan zbroj NS ( Σ NS) broj dana x radno vrijeme 18,80 + 2,10 1 d. x 8 h.

=

20,90 8,00

≈

3 R II


58

Primjer br. 3: - za zidanje zida prizemlja, blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6, treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina zida iz troškovnika je 100,00 m3 - zidanje treba izvesti za 5 dana - radno vrijeme je 8 sati - dizanje materijala izvodi se GD - dizalicom.

Slika 20. Zidanje blok opekom Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zidarskih radova GN 301 koje se nalaze u prilogu br. 2.

GN 301-206, 1.1.

1. Zidanje zida blok opekom 29 x 19 x 19 cm u PCM 1 : 2 : 6 za 1,00 m3

A) Materijal

za 100,00 m3

Blok opeka 29 x 19 x 19 cm

… kom. …

82

…

82 x 100,00

=

8200 kom.

PCM 1 : 2 : 6

…

m3

…

0,10

…

0,10 x 100,00

=

10,00 m3

Z VI

…

NS

…

3,20

…

3,20 x 100,00

=

320,00 NS

R II

…

NS

…

0,90

…

0,90 x 100,00

=

90,00 NS

Prijenos blokova

R II

…

NS

…

1,65

…

1,65 x 100,00

=

165,00 NS

Prijenos morta

R II

…

NS

…

0,20

…

0,20 x 100,00

=

20,00 NS

B) Izrada Zidanje zida

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Blok opeka 29 x 19 x 19 cm

……………

kom.

8200

Organizacija građenja 2. PCM 1 : 2 : 6

59 ……………

m3

10,00

2.2. Radna snaga 1. 2.

Zidanje zida

Z VI

……………

NS

320,00

R II

……………

NS

90,00

Razni prijenosi R II (165,00 + 20,00)

……………

NS

185,00


60


nZVI

=

nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br.

=

=

Radna brigada za zidanje zida: 8 Z VI 7 R II

=


320,00 5 d. x 8 h. 90,00 + 185,00 5 d. x 8 h.

=

=

320,00 40,00 275,00 40,00

=

8 Z VI

≈

7 R II


61

Primjer br. 4: - za žbukanje stropa ravne betonske ploče u PCM 1 : 3 : 9 s prethodnom izradom cementnog šprica u CM 1 : 3 treba izra čunati potreban materijal i radnu snagu - količina iz troškovnika je 100,00 m2 - žbukanje stropa treba izvesti za 2 dana - radno vrijeme je 8 sati - dizanje materijala izvodi se GD-dizalicom.

Slika 21. Žbukanje stropa Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme zidarskih radova GN 301 koje se nalaze u prilogu br. 2. 1. Žbukanje stropa ravne betonske plo če u PCM 1 : 3 : 9 i izradom cementnog šprica u CM 1 : 3

GN 301-402, 4.1.

za 1,00 m2

A) Materijal

Za 100,00 m2

PCM 1 : 3 : 9

…

m3

…

0,023

…

0,023 x 100,00 =

2,30 m3

CM 1 : 3

…

m3

…

0,005

…

0,005 x 100,00 =

0,50 m3

1. sloj - grubo žbukanje Z VI …

NS

…

0,32

…

0,32 x 100,00

=

32,00 NS

B) Izrada

R II

…

NS

…

0,11

…

0,11 x 100,00

=

11,00 NS

2. sloj - fino žbukanje Z VI

…

NS

…

0,36

…

0,36 x 100,00

=

36,00 NS

R II

…

NS

…

0,08

…

0,08 x 100,00

=

8,00 NS

R II

…

NS

…

0,111

…

0,111 x 100,00

=

11,10 NS

Prijenos morta

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. PCM 1 : 3 : 9

……………

m3

2,30


62

2. CM 1 : 3

m3

0,50

……………

NS

68,00

……………

NS

19,00

……………

NS

11,10

……………

2.2. Radna snaga 1.

Žbukanje Z VI (32,00 + 36,00) R II

2.

(11,00 + 8,00)

Prijenos morta R II


nZVI

=

nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br.

=

=

Radna brigada za žbukanje stropa: 4 Z VI 2 R II

=

ukupan zbroj NS ( Σ NS) broj dana x radno vrijeme 68,00 2 d. x 8 h.

19,00 + 11,10 2 d. x 8 h.

=

=

68,00 16,00 30,10 16,00

≈

4 Z VI

≈

2 R II


10.3.3.

63

Betonski i armirano betonski radovi (GN 400)

Primjer br. 1: - za strojno spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka) treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina iz troškovnika je 100,00 m3 - prirodna mješavina agregata - spravljanje betona treba izvesti u roku od 3 dana (betoniranje konstrukcije traje 3 dana) - radno vrijeme je 8 sati - za spravljanje betona koristi se miješalica 500 l (kapaciteta 7,5 m3/h)

Slika 22. Strojno spravljanje betona Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Strojno spravljanje betona MB 10, miješalicom 500 l

GN 400-201, 1.2.

za 1,00 m3

A) Materijal

Za 100,00 m3

Cement PC 35

…

kg

…

200,00

… 200,00 x 100,00 =

20 000,00 kg

Šljunak prirodni

…

m3

…

1,22

…

1,22 x 100,00 =

122,00 m3

Voda

…

m3

…

0,14

…

0,14 x 100,00 =

14,00 m3

…

NS

…

1,63

…

1,63 x 100,00 =

B) Izrada Spravljanje betona R II

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal

163,00 NS


64

1. Cement PC 35

………………..

kg

20 000,00

2. Šljunak prirodni

………………..

m3

122,00

3. Voda

………………..

m3

14,00

NS

163,00

2.2. Radna snaga 1.

Spravljanje betona R II

……………


65


nRII

=

Σ NS

br. d. x r. br.

=

=


163,00 3 d. x 8 h.

=

163,00 24,00

Radna brigada za spravljanje betona MB 10 (C 8/10 - nova oznaka): 7 R II

≈

7 R II


66

Primjer br. 2: - za strojno spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina iz troškovnika je 50,00 m3 - umjetna mješavina agregata (frakcije) - spravljanje betona treba izvesti u roku od 1 dana (betoniranje konstrukcije izvodi se u smjenama u jednom danu) - radno vrijeme je 8 sati (jedne smjene) - za spravljanje betona koristi se miješalica 500 l (kapaciteta 7,5 m3/h). Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3.

GN 400-201, 4.2.

1. Strojno spravljanje betona MB 20, miješalicom 500 l za 1,00 m3

A) Materijal

Za 50,00 m3

Cement PC 35

…

kg

…

300,00

…

300,00 x 50,00 =

15 000,00 kg

Šljunak granulirani

…

m3

…

0,551

…

0,551 x 50,00 =

27,55 m3

Šljunak granulirani

…

m3

…

0,731

…

0,731 x 50,00 =

36,55 m3

Voda

…

m3

…

0,18

…

0,18 x 50,00 =

9,00 m3

…

NS

…

1,63

…

1,63 x 50,00

B) Izrada Spravljanje betona R II

=

81,50 NS


………………..

kg

15 000,00

2. Šljunak granulirani 3. Šljunak granulirani

………………..

m3

27,55

………………..

m3

36,55

4. Voda

………………..

m3

9,00

NS

81,50

2.2. Radna snaga 1.

Spravljanje betona R II

……………


67


nRII

=

Σ NS

br. d. x r. br.

=

=


81,50 1 d. x 8 h.

=

81,50 8,00

≈

Radna brigada za spravljanje betona MB 20 (C 16/20 - nova oznaka): 10 R II

10 R II


68

Primjer br. 3: - za strojno betoniranje betoniranje temelja temelja betonom betonom MB 10 (C 8/10 - nova nova oznaka) oznaka) treba treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina iz troškovnika je 100,00 m3 - konstrukcija se nalazi ispod kote ± 0,00 - betoniranje treba izvesti u roku od 3 dana - radno vrijeme je 8 sati - za ugrađivanje betona koristi se elektri čni pervibrator.

Slika 23. Betoniranje temelja

Napomena: Kod strojnog ugra đivanja betona norme daju dvije opcije i to: - za konstrukcije presjeka preko 0,30 m3 betona na 1 m 2 ili 1 m1 konstrukcije - za konstrukcije presjeka do 0,30 m3 betona na 1 m 2 ili 1 m1 konstrukcije. U našem primjeru temelji su presjeka 80 x 60 cm. Određivanje presjeka: 0,80 x 0,60 x 1,00 = 0,48 m 3 betona na 1 m 1 što znači da ovi temelji spadaju u konstrukcije presjeka preko 0,30 m 3/ m1. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Strojno ugrađivanje betona MB 10 (presjek temelja 80 x 60 cm), GN 400-506, 1.2. konstr. preko 0,30 m3/m1, ispod kote ±0,00 za 1,00 m3

A) Materijal

Za 100,00 m3

…

m3

…

1,00

…

1,00 x 100,00

=

…

NS

…

0,55

…

0,55 x 100,00

=

55,00 NS

B III …

NS

…

0,55

…

0,55 x 100,00

=

55,00 NS

Beton MB 10

100,00 m3

B) Izrada Ugrađivanje betona B V


Prijenos betona

R II

69

…

NS

…

2,35

…

2,35 x 100,00

=

235,00 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Beton MB 10 (C 8/10)

………………..

m3

100,00


70


Ugrađivanje betona Prijenos betona

BV

……………

NS

55,00

B III

……………

NS

55,00

R II

……………

NS

235,00


nBV

=

nBIII

=

nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br.

=

=

=

=

Radna brigada za betoniranje temelja: 2BV 2 B III 10 R II

ukupan zbroj NS ( Σ NS) broj dana x radno vrijeme 55,00 3 d. x 8 h. 55,00 3 d. x 8 h. 235,00 3 d. x 8 h.

=

=

=

55,00 24,00 55,00 24,00 235,00 24,00

≈

2BV

≈

2 B III

≈

10 R II


71

Primjer br. 4: - za strojno betoniranje armirano betonske ravne ploče, debljine 20 cm, betonom MB 20 (C 16/20 - nova oznaka) treba izra čunati potreban materijal i radnu snagu - količina iz troškovnika je 100,00 m2 - konstrukcija se nalazi ispod kote ± 0,00 - betoniranje treba izvesti u roku od 1 dana - radno vrijeme je 8 sati - za ugrađivanje betona koristi se elektri čni pervibrator.

Slika 24. Strojno betoniranje armirano betonske ravne ploč e

Napomena: Kod strojnog ugrađivanja betona u armirano betonske plo če izvođenje se može izračunavati po m3 ili m2. Za izvođenje po m3 norme daju dvije opcije i to: - za konstrukcije presjeka preko 0,30 m3 betona na 1 m 2 ili 1 m1 konstrukcije - za konstrukcije presjeka do 0,30 m3 betona na 1 m2 ili 1 m1 konstrukcije. Za izvođenje po m2 koriste se norme samo za betoniranje AB ploča. U našem primjeru predviđeno je betoniranje AB ploče po m2.


72

Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme betonskih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3.

GN 400-706, 2.2.

1. Strojno betoniranje AB ploča betonom MB 20 za 1,00 m2

A) Materijal

Za 100,00 m2

…

m3

…

0,20

…

0,20 x 100,00

=

20,00 m3

Ugrađivanje betona B V

…

NS

…

0,34

…

0,34 x 100,00

=

34,00 NS

B III

…

NS

…

0,34

…

0,34 x 100,00

=

34,00 NS

R II

…

NS

…

0,29

…

0,29 x 100,00

=

29,00 NS

Beton MB 20 (C 16/20)

B) Izrada

Prijenos betona

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Beton MB 20 (C 16/20)

………………..

m3

20,00


73


Ugrađivanje betona Prijenos betona

BV

……………

NS

34,00

B III

……………

NS

34,00

R II

……………

NS

29,00


nBV

=

nBIII

=

nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br.

ukupan zbroj NS ( Σ NS)

=

=

=

=

broj dana x radno vrijeme 34,00 1 d. x 8 h. 34,00 1 d. x 8 h. 29,00 1 d. x 8 h.

Radna brigada za betoniranje AB plo če: 4BV 4 B III 4 R II

=

=

=

34,00 8,00 34,00 8,00 29,00 8,00

≈

4BV

≈

4 B III

≈

4 R II


74

Primjer br. 5: za ugrađivanje armature (sa svim prethodnim radovima) promjera Ø 14 mm u vertikalne serklaže objekta, treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina armature iz troškovnika je 1000,00 kg - ugrađivanje armature treba izvesti u roku od 1 dana - radno vrijeme je 8 sati - za dizanje armature koristi se kran. -

Slika 25. Armatura vertikalnih serklaža

Napomena: Kod armiračkih radova predviđa se postavljanje jednostavne, srednje složene i složene armature. U našem primjeru predviđena je jednostavna armatura. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme armiračkih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Ručno ugrađivanje armature sa svim predradnjama A) Materijal

GN 400-102, 2.

za 1,00 kg

Za 1000,00 kg

Armatura Ø 14 mm

…

kg

…

1,04

…

1,04 x 1000,00

=

1040,00 kg

Žica paljena

…

kg

…

0,0032

…

0,0032 x 1000,00 =

3,20 kg

AIV

…

NS

…

0,0058

…

0,0058 x 1000,00 =

5,80 NS

AIII

…

NS

…

0,0058

…

0,0058 x 1000,00

=

5,80 NS

AIV

…

NS

…

0,0060

…

0,0060 x 1000,00 =

6,00 NS

B) Izrada Rezanje i ispravljanje Savijanje


Postavljanje i vezanje Prijenos

75

AIII

…

NS

…

0,0060

…

0,0060 x 1000,00

=

6,00 NS

AIV

…

NS

…

0,0110

…

0,0110 x 1000,00 =

11,00 NS

AIII

…

NS

…

0,0110

…

0,0110 x 1000,00

=

11,00 NS

RII

…

NS

…

0,0001

…

0,0001 x 1000,00 =

0,10 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Armatura Ø 14 mm

………………..

kg

1040,00

2. Žica paljena

………………..

kg

3,20


76

2.2. Radna snaga 1.

A IV (5,80 + 6,00 + 11,00)

……………

NS

22,80

2.

A III (5,80 + 6,00 + 11,00)

……………

NS

22,80

3.

R II

……………

NS

0,10


n AIV

=

n AIII

=

nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br.

=

=

=

=

Radna brigada za armiračke radove: 3 A IV 3 A III 1 R II


=

=

=

22,80 8,00 22,80 8,00 0,10 8,00

≈

3 A IV

≈

3 A III

≈

1 R II


77

Primjer br. 6: - za ugrađivanje složene armature (sa svim prethodnim radovima) promjera Ø 12 mm u ravne AB ploče, treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - količina armature iz troškovnika je 2000,00 kg - ugrađivanje armature treba izvesti u roku od 2 dana - radno vrijeme je 8 sati - za dizanje armature koristi se kran.

Slika 26. Armatura ravne ploč e

Napomena: Kod armiračkih radova predviđa se postavljanje jednostavne, srednje složene i složene armature. U našem primjeru predviđena je složena armatura. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme armiračkih radova GN 400 koje se nalaze u prilogu br. 3. 1. Ručno ugrađivanje armature sa svim predradnjama A) Materijal

GN 400-104, 1.

za 1,00 kg

Za 1000,00 kg

Armatura Ø 12 mm

…

kg

…

1,06

…

1,06 x 2000,00

=

2120,00 kg

Žica paljena

…

kg

…

0,0035

…

0,0035 x 2000,00 =

7,00 kg

AIV

…

NS

…

0,0140

…

0,0140 x 2000,00 =

28,00 NS

AIII

…

NS

…

0,0140

…

0,0140 x 2000,00

=

28,00 NS

AVII

…

NS

…

0,0160

…

0,0160 x 2000,00 =

32,00 NS

B) Izrada Rezanje i ispravljanje Savijanje


Postavljanje i vezanje Prijenos

78

AIII

…

NS

…

0,0160

…

0,0160 x 2000,00

=

32,00 NS

AVII

…

NS

…

0,0200

…

0,0200 x 1000,00 =

40,00 NS

AIII

…

NS

…

0,0200

…

0,0200 x 1000,00

=

40,00 NS

RII

…

NS

…

0,0001

…

0,0001 x 2000,00 =

0,20 NS

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Armatura Ø 14 mm

………………..

kg

2120,00

2. Žica paljena

………………..

kg

7,00


79

2.2. Radna snaga 1.

A VII (32,00 + 40,00)

……………

NS

72,00

2.

A IV

……………

NS

28,00

3.

A III (28,00 + 32,00 + 40,00)

……………

NS

100,00

4.

R II

……………

NS

0,20


n AVII

=

n AIV

=

n AIII

=

nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br.

=

=

=

=

=

Radna brigada za armiračke radove: 5 A VII 2 A IV 6 A III 1 R II

ukupan zbroj NS ( Σ NS) broj dana x radno vrijeme 72,00 2 d. x 8 h. 28,00 2 d. x 8 h. 100,00 2 d. x 8 h. 0,20 2 d. x 8 h.

=

=

=

=

72,00 16,00 28,00 16,00 100,00 16,00 0,20 16,00

≈

5 A VII

≈

2 A IV

≈

6 A III

≈

1 R II


10.3.4.

80

Tesarski radovi

Primjer br. 1: - za izradu, postavljanje i skidanje dvostrane daščane oplate (daska debljine 24 mm), treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - oplata je predviđena za betoniranje podrumskih zidova - količina oplate iz troškovnika je 100,00 m2 - posao treba izvesti u roku od 2 dana - radno vrijeme je 8 sati.

Slika 27. Dvostrana oplata zidova

Napomena: Kod tesarskih radova za utrošak materijala norme GN 601 daju dvije količine: jedne u zagradi, a druge bez zagrade. Količine u zagradama služe za izračunavanje potrebne koli čine građe za neku poziciju i to za višekratnu uporabu građe. Npr. daska 24 mm za oplatu može se uporabiti 3 puta daska 48 mm za oplatu može se uporabiti 5 puta gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd. Količine bez zagrade služe za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obra čun za uporabljenu građu sa investitorom. U našem primjeru treba izračunati potreban materijal za izradu oplate pa će se uzeti količina u zagradi. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 koje se nalaze u prilogu br. 4.


81

GN 601-201, 2.1.

1. Dvostrana daščana oplata zidova (daska 24 mm) za 1,00 m2

A) Materijal

Za 100,00 m2

Daska 24 mm

…

m3

…

0,033

…

0,033 x 100,00

=

3,30 m3

Gredice

…

m3

…

0,035

…

0,035 x 100,00

=

3,50 m3

Žica paljena

…

kg

…

0,07

…

0,07 x 100,00

=

7,00 kg

Čavli

…

kg

…

0,15

…

0,15 x 100,00

=

15,00 kg

Klanfe (skobe, ''pijavice'')

…

kg

…

0,10

…

0,10 x 100,00

=

10,00 kg

TV

…

NS

…

0,20

…

0,20 x 100,00

=

20,00 NS

TIII

…

NS

…

0,20

…

0,20 x 100,00

=

20,00 NS

TV

…

NS

…

0,18

…

0,18 x 100,00

=

18,00 NS

TIII

…

NS

…

0,18

…

0,18 x 100,00

=

18,00 NS

TIII

…

NS

…

0,07

…

0,07 x 100,00

=

7,00 NS

RII

…

NS

…

0,11

…

0,11 x 100,00

=

11,00 NS

RII

…

NS

…

0,13

…

0,13 x 100,00

=

13,00 NS

B) Izrada Izrada oplate Postavljanje oplate Skidanje oplate Čišćenje

oplate

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Daska 24 mm

………………..

m3

3,30

2. Gredice

………………..

m3

3,50

3. Žica paljena

………………..

kg

7,00

4. Čavli

………………..

kg

15,00

5. Klanfe (skobe, ''pijavice'')

………………..

kg

10,00

2.2. Radna snaga 1.

T V (20,00 + 18,00)

……………

NS

38,00

2.

T III (20,00 + 18,00 + 7,00)

……………

NS

45,00

3.

R II (11,00 + 13,00)

……………

NS

24,00


82


nTV

=

nTIII

=

nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br.

=

=

=

=

Radna brigada za tesarske radove: 2TV 3 T III 2 R II


=

=

=

38,00 16,00 45,00 16,00 24,00 16,00

≈

2TV

≈

3 T III

≈

2 R II


83

Primjer br. 2: - za izradu, postavljanje i skidanje daščane oplate ravne AB plo če (daska debljine 24 mm), treba izračunati potreban materijal i radnu snagu - oplata se podupire metalnim podupiračima; visina podupiranja do 3 m - količina oplate iz troškovnika je 100,00 m2 - posao treba izvesti u roku od 2 dana - radno vrijeme je 8 sati.

Slika 28. Oplata ravne AB ploč e

Napomena: Kod tesarskih radova za utrošak materijala norme GN 601 daju dvije količine: jedne u zagradi, a druge bez zagrade. Količine u zagradama služe za izračunavanje potrebne koli čine građe za neku poziciju i to za višekratnu uporabu građe. Npr. daska 24 mm za oplatu može se uporabiti 3 puta daska 48 mm za oplatu može se uporabiti 5 puta gredice za oplatu mogu se uporabiti 5 puta itd. Količine bez zagrade služe za izradu analiza cijena, tj. kalkulaciju i obra čun za uporabljenu građu sa investitorom. U našem primjeru treba izračunati potreban materijal za izradu oplate pa će se uzeti količina u zagradi. Da bi riješili ovaj primjer biti će nam potrebne norme tesarskih radova GN 601 koje se nalaze u prilogu br. 4.


84

GN 601-205, 1.2.

1. Daščana oplata ravne AB ploče (daska 24 mm) za 1,00 m2

A) Materijal

Za 100,00 m2

Daska 24 mm

…

m3

…

0,03

…

0,03 x 100,00

=

3,00 m3

Gredice

…

m3

…

0,02

…

0,02 x 100,00

=

2,00 m3

Čavli

…

kg

…

0,06

…

0,06 x 100,00

=

6,00 kg

Nafta

…

kg

…

0,03

…

0,03 x 100,00

=

3,00 kg

Krpa stara

…

kg

…

0,002

…

0,002 x 100,00

=

0,20 kg

Podupirači metalni

…

kom

…

2

…

2 x 100,00

=

200 kom

TV

…

NS

…

0,20

…

0,20 x 100,00

=

20,00 NS

TIII

…

NS

…

0,20

…

0,20 x 100,00

=

20,00 NS

TV

…

NS

…

0,23

…

0,23 x 100,00

=

23,00 NS

TIII

…

NS

…

0,23

…

0,23 x 100,00

=

23,00 NS

Skidanje oplate

TIII

…

NS

…

0,15

…

0,15 x 100,00

=

15,00 NS

Čišćenje

RII

…

NS

…

0,08

…

0,08 x 100,00

=

8,00 NS

B) Izrada Izrada oplate Postavljanje oplate

oplate

2. Rekapitulacija potrebnog materijala i radne snage 2.1. Materijal 1. Daska 24 mm

………………..

m3

3,00

2. Gredice

………………..

m3

2,00

3. Čavli

………………..

kg

6,00

4. Nafta

………………..

kg

3,00

5. Krpa stara

………………..

kg

0,20

6. Podupirači metalni

………………..

kom

200

2.2. Radna snaga 1.

T V (20,00 + 23,00)

……………

NS

43,00

2.

T III (20,00 + 23,00 + 15,00)

……………

NS

58,00

3.

R II

……………

NS

8,00


85


nTV

=

nTIII

=

nRII

=

Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br. Σ

NS

br. d. x r. br.

=

=

=

=

Radna brigada za tesarske radove: 3TV 4 T III 1 R II


=

=

=

43,00 16,00 58,00 16,00 8,00 16,00

≈

3TV

≈

4 T III

≈

1 R II


11. Prilozi - gra đ evinske norme PRILOG 1. Građevinske norme za zemljane radove GN 200 PRILOG 2. Građevinske norme za zidarske radove GN 301 PRILOG 3. Građevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400 PRILOG 4. Građevinske norme za tesarske radove GN 601

86


PRILOG 1: Građevinske norme za zemljane radove GN 200

87


88

RUČNO OTKOPAVANJE ZEMLJE U ŠIROKOM OTKOPU

Normativ vremena a j i c p O

a j i r j e o l g m e e t a z K

a a k p i n u r d G a r

o n č i n i d e J

o n p u k U

GN 200-101

Materijal: Opis i jedinica mjere Čelik

Drveni ugljen

Eksploziv

Kapisla

Štapin

kg

kg

kg

kom

m1

1.1.

I.

RII

1,00

1,00

1.2.

II.

RII

1,33

1,33

1.3.

III.

RII

2,00

2,00

1.4.

IV.

RIII RIV

1,40 1,40

2,80

0,05

0,05

0,05

0,52

0,37

1.5.

V.

RIII RIV

2,80 2,80

5,60

0,08

0,10

0,20

1,70

1,70

1.6.

VI.

RIII RIV

3,50 3,50

7,00

0,15

0,15

0,30

2,25

3,00

1.7.

VII.

RIII RIV

4,80 4,80

9,60

0,20

0,20

0,35

3,75

3,75

OBRAČUN:

Po 1 m3 otkopa na osnovi profila snimljenih prije i poslije otkopavanja

NAPOMENA:

Pod širokim otkopom podrazumjevaju se svi iskopi tlocrtne površine ve će od 20 m 2 koji se ne odnose na temelje objekta, septi čke jame ili kanalske rovove.

PROMJENE NORMATIVA VREMENA: kada se prilikom iskopa I. i II. kategorije odmah vrši utovar zemlje u transportna sredstva, normativ vremena se povećava za 15 %, a kod ostalih kategorija utovar se obra čunava posebno po GN 900 kada se radi u mokrom zemljištu, normativ vremena se pove ćava za 30% kada se radi u žitkom zemljištu, normativ vremena se pove ćava za 50% kada se radi u zemljištu s korijenjem i žilama, normativ vremena se pove ćava za 25%.


89

RUČNO OTKOPAVANJE ZEMLJE ZA TEMELJE OBJEKTA ILI KANALSKE ROVOVE ŠIRINE 0,60 DO 1,00 M

a j i c p O

a j i r j e o l g m e e t a z K

1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4.

I.

II.

III.

4.1.

a p o k s ] i m a [ n i b u D

0-2 2-4 4-6 6-8 0-2 2-4 4-6 6-8 0-2 2-4 4-6 6-8 0-2

IV. 4.2.

2-4

5.1.

0-2 V.

5.2.

2-4

6.1.

0-2 VI.

6.2.

2-4

7.1.

0-2 VII.

7.2.

2-4


RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RIII RIV RII RIII RIV RII RIII RIV RII RIII RIV RII RIII RIV RII RIII RIV RII RIII RIV RII RIII RIV

Normativ vremena o n

č i

n i d e J

1,56 2,46 3,55 5,32 2,10 3,00 4,18 6,00 3,00 4,20 5,52 6,84 2,10 1,40 1,20 2,10 1,50 1,50 2,60 2,10 4,80 3,00 4,20 4,80 2,70 3,10 5,40 3,30 4,90 5,40 2,70 4,30 6,50 3,30 6,00 6,50

o n p u k U

GN 200-103

Materijal: Opis i jedinica mjere Čelik

Drveni ugljen

Eksploziv

Kapisla

Štapin

kg

kg

kg

kom

m1

4,70

0,05

0,05

0,10

0,80

0,80

5,10

0,05

0,05

0,10

0,80

0,80

9,50

0,08

0,10

0,40

2,40

2,40

12,00

0,08

0,10

0,40

2,40

2,40

11,20

0,15

0,15

0,60

3,60

4,80

13,60

0,15

0,15

0,60

3,60

4,80

13,50

0,20

0,20

0,70

4,80

7,20

15,80

0,20

0,20

0,70

4,80

7,20

1,56 2,46 3,55 5,32 2,10 3,00 4,18 6,00 3,00 4,20 5,52 6,84

OBRAČUN:

Po 1 m3 otkopane zemlje, ra čunajući po lamelama od 0-2, 2-4, 4-6, 6-8 m.

NAPOMENA:

Iskopana zemlja se odbacuje na daljinu 1 m od ruba iskopa, a kod ve ćih dubina od 2,00 m predvi đa se prebacivanje zemlje sa skele na skelu, kao i premještanje radnih skela (platformi). Predvi đen je rad izme đu postavljenih razupirača.

PROMJENE NORMATIVA VREMENA: kada se radi u mokrom zemljištu, normativ vremena se pove ćava za 30 % po odgovaraju ćoj kategoriji zemljišta kada se radi u žitkom zemljištu, normativ vremena se pove ćava za I. kategoriju 25 %, a za II. 50 % kada se radi u zemljištu s korijenjem i žilama, normativ vremena se pove ćava za 25 %. -


PRILOG 2: Građevinske norme za zidarske radove GN 301

90


91

SPRAVLJANJE CEMENTNIH MORTOVA 1.1. - 1.2. - 1.3. 2.1. - 2.2. - 2.3. 3.1. - 3.2. - 3.3. 4.1. - 4.2. - 4.3. a j n n i a l č j a v N a r p s

a j i c p O

2.1. 3.1. 4.1.

M E T U P M I N

1.2.

Č

U R

m e j n a j i s a S

2.2.

3.2.

4.2.

M E T U P M I N J O R T S

(cement : pijesak) (cement : pijesak) (cement : pijesak) (cement : pijesak) Normativi vremena

1.1. a j n a j i s z e B

Omjer miješanja 1:1 Omjer miješanja 1:2 Omjer miješanja 1:3 Omjer miješanja 1:4

GN 301-104

1.3. 2.3. 3.3. 4.3.

e j i c a r a f r i Š e p o

1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 1 2 1 2 1 2

r e a j t m r z o a m R

1:1 1:2 1:3 1:4 1:1

1:2

1:3

1:4 1:1 1:2 1:3 1:4

OPIS OPERACIJE

Spravljanje morta Prijenos cementa Spravljanje morta Prijenos cementa Spravljanje morta Prijenos cementa Spravljanje morta Prijenos cementa Spravljanje morta Prijenos cementa Sijanje morta Spravljanje morta Prijenos cementa Sijanje morta Spravljanje morta Prijenos cementa Sijanje morta Spravljanje morta Prijenos cementa Sijanje morta Spravljanje morta Prijenos cementa Spravljanje morta Prijenos cementa Spravljanje morta Prijenos cementa Spravljanje morta Prijenos cementa


RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII

o n č i n i d e J

5,89 0,99 5,17 0,67 5,17 0,50 5,17 0,40 5,89 0,99 1,40 5,17 0,67 1,14 5,17 0,50 1,14 5,17 0,40 1,14 2,10 0,99 2,10 0,67 2,10 0,50 2,10 0,40

o n p u k U

Materijal: Opis i jedinica mjere Cement PC - 25

Pijesak

Voda

kg

m3

m3

6,88

930

0,67

0,43

5,84

630

0,96

0,40

5,67

470

1,01

0,35

5,57

375

1,08

0,33

8,28

930

0,67

0,43

6,98

630

0,96

0,40

6,81

470

1,01

0,35

6,71

375

1,08

0,33

3,09

930

0,67

0,43

2,77

630

0,96

0,40

2,60

470

1,01

0,35

2,50

375

1,08

0,33

OBRAČUN: Po m3 spravljenog morta. NAPOMENA: Normativom je obuhva ćen prijenos cementa iz skladišta do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.


92

SPRAVLJANJE PRODUŽNIH MORTOVA 1.1. 2.1. 3.1. 4.1. 5.1.

- 1.2. - 2.2. - 3.2. - 4.2. - 5.2.

- 1.3. - 2.3. - 3.3. - 4.3. - 5.3.

a j n n a i j č l a v N a r p s

Omjer miješanja 1:1:5 Omjer miješanja 1:1:6 Omjer miješanja 1:2:5 Omjer miješanja 1:2:6 Omjer miješanja 1:3:9

a j i c p O

1.1.

2.1. A J N A J I S Z E B

3.1.

4.1. 5.1. M E T U P M I N

1.2.

Č

U R

2.2. M E J N A J I S A S

3.2.

4.2.

5.2.

1.3.

M E T U P M I N J O R T S

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

e j i c a r e p o a r f i Š

1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3

(cement : (cement : (cement : (cement : (cement :

r e a j t m r z o a m R

1:1:5

1:1:6 1:2:5

1:2:6 1:3:9

1:1:5

1:1:6

1:2:5

1:2:6

1:3:9

1:1:5

1:1:6

1:2:5

1:2:6

1:3:9

hidr. hidr. hidr. hidr. hidr.

vapno vapno vapno vapno vapno

GN 301-103 : pijesak) : pijesak) : pijesak) : pijesak) : pijesak)

OPIS OPERACIJE

Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Sijanje morta Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Sijanje morta Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Sijanje morta Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Sijanje morta Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Sijanje morta Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa Gašenje vapna Spravljanje morta Prijenos cementa

a k i n d a r a p u r G

RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII RII

Normativi vremena o n č i n i d e J

0,36 4,73 0,29 0,32 4,77 0,26 0,62 4,78 0,25 0,55 4,81 0,21 0,59 4,89 0,15 0,36 4,73 0,29 1,90 0,32 4,77 0,26 1,90 0,62 4,78 0,25 1,90 0,55 4,81 0,21 1,90 0,59 4,89 0,15 1,90 0,36 1,88 0,29 0,32 1,88 0,26 0,62 1,88 0,25 0,55 1,88 0,21 0,59 1,88 0,15

o n p u k U

Materijal: Opis i jedinica mjere Cement PC - 25

Hidr. vapno

Pijesa k

Voda

kg

kg

m3

m3

5,38

270

133

0,95

0,28

5,35

240

119

1,02

0,27

5,65

230

210

0,82

0,28

5,57

210

203

0,87

0,27

5,63

146

217

0,93

0,24

7,28

270

133

0,95

0,28

7,25

240

119

1,02

0,27

7,55

230

210

0,82

0,28

7,47

210

203

0,87

0,27

7,53

146

217

0,93

0,24

2,53

270

133

0,95

0,28

2,46

240

119

1,02

0,27

2,75

230

210

0,82

0,28

2,64

210

203

0,87

0,27

2,62

146

217

0,93

0,24

OBRAČUN: Po m3 spravljenog morta. NAPOMENA : Normativom je obuhva ćen prijenos cementa i hidratiziranog vapna iz skladišta do mjesta spravljanja na udaljenosti do 15 m.


93

ZIDANJE ZIDOVA PRIZEMLJA I KATOVA BLOK OPEKOM DIM. 29 x 19 x 19 cm 1.1. - 1.2. Produžni mort 2.1. - 2.2. Produžni mort 3.1. - 3.2. Cementni mort

a s o n e j i r p a t s r V

a j i c p O


1 1.1.

4 D G M O P I K S

2 3 4 1

2.1.

2 3 4 1

3.1.

2 3 4 1

1.2.

2 3 4 1

M O N A R K

2.2.

2 3 4 1

3.2.

2 3 4

GN 301-206

1:2:6 1:3:9 1:3

a t r o m a t s r V

i n ž 6 u : d 2 : o r 1 P

i n ž 9 u : d 3 : o r 1 P

i n t n 3 e : 1 m e C

i n ž 6 u : d 2 : o r 1 P

i n ž 9 u : d 3 : o r 1 P

i n t n 3 e : 1 m e C

OPIS OPERACIJE

Spravljanje morta Zidanje Prijenos blokova Prijenos morta Spravljanje morta Zidanje Prijenos blokova Prijenos morta Spravljanje morta Zidanje Prijenos blokova Prijenos morta Spravljanje morta Zidanje Prijenos blokova Prijenos morta Spravljanje morta Zidanje Prijenos blokova Prijenos morta Spravljanje morta Zidanje Prijenos blokova Prijenos morta

OBRAČUN: Od m3 ozidanog zida.


RII ZVI RII RII RII RII ZVI RII RII RII RII ZVI RII RII RII RII ZVI RII RII RII RII ZVI RII RII RII RII ZVI RII RII RII

Normativi vremena o n

č i

n i d e J

0,26 3,20 0,90 1,65 0,20 0,26 3,20 0,90 1,65 0,20 0,26 3,35 1,01 1,65 0,23 0,26 3,20 0,90 0,96 0,12 0,26 3,20 0,90 0,96 0,12 0,26 3,35 1,01 0,96 0,13

Materijal: Opis i jedinica mjere Blok opeka 29x19x19

PCM 1:2:6

PCM 1:3:9

CM 1:3

kom

m3

m3

m3

6,21

82

0,10

6,21

82

6,50

82

5,44

82

5,44

82

5,71

82

o n p u k U

0,10

0,10

0,10

0,10

0,10


94

ŽBUKANJE STROPOVA PREKO BETONSKE PLO ČE I RABIC MREŽE

GN 301-402

4.1. - 4.2. Žbukanje ravnih bet. plo ča u PCM 1 : 3 :9, sa cementnim špricom u CM 1 : 3 5.1. - 5.2. Žbukanje stropova preko rabic mreže u PCM 1 : 2 : 6, sa cementnim špricom u CM 1 : 3 6.1. - 6.2. Žbukanje stropova preko rabic mreže u PCM 1 : 3 : 9, sa cementnim špricom u CM 1 : 3 Normativi vremena a s o n e j i r p a t s r V

a p o r t s a t s r V

a o l a p n a v k a s R n o t e b č

4 D G M O P a I K ž e r S m c i b a R

a t r o m a t s r V

9 : 3 : 1

a j i c p O

9 : 3 : 1

M O N A R a K ž e r m c i b a R

9 : 3 : 1

3

II. sloj Fino žbukanje

4 1

Prijenos morta Spravljanje morta

2

I. sloj Grubo žbukanje

3


4 1


2


3


4 1


2


3


4 1


2


3


4 1


2


3


4

Prijenos morta

5.2.

M C P

9 : 3 : 1


4.2.

M C P

6 : 2 : 1

2

6.1.

M C P a č o l a p n a v k a s R n o t e b

Spravljanje morta

5.1.

M C P

6.2.

M C P

OBRAČUN: Od 1 m2.

OPIS OPERACIJE

1 4.1.

M C P

6 : 2 : 1



RII RVI RII RVI RII RII RII RVI RII RVI RII RII RII RVI RII RVI RII RII RII RVI RII RVI RII RII RII RVI RII RVI RII RII RII RVI RII RVI RII RII

o n

č i

n i d e J

0,073 0,32 0,11 0,36 0,08 0,111 0,092 0,66 0,22 0,40 0,13 0,142 0,091 0,66 0,22 0,40 0,13 0,142 0,073 0,32 0,11 0,36 0,08 0,093 0,092 0,66 0,22 0,40 0,13 0,118 0,091 0,66 0,22 0,40 0,13 0,118

o n p u k U

Materijal: Opis i jedinica mjere Sijani mortovi

t r o ) k m o i č n ( e 1 n : p a 1 V

i n e 3 n : p 1 a V

i n ž 6 u : d 2 : o r P 1

i n ž 9 u : d 3 : o r P 1

i n t n 3 e : m 1 e C

m3

m3

m3

m3

m3

0,023

0,005

1,054

1,644

0,025

0,01

1,643

0,025

0,01

1,036

0,023

0,005

1,620

1,619

0,025

0,01

0,025

0,01


PRILOG 3: Građevinske norme za betonske i armirano betonske radove GN 400

95


96

STROJNO SPRAVLJANJE BETONA 1.1. Mješalica 250 l – prirodna 2.1. Mješalica 250 l – prirodna 3.1. Mješalica 250 l – umjetna 4.1. Mješalica 250 l – umjetna 5.1 Mješalica 250 l – umjetna 6.1. Mješalica 250 l – umjetna 7.1. Mješalica 250 l – umjetna 1.2. Mješalica 500 l – prirodna 2.2. Mješalica 500 l – prirodna 3.2. Mješalica 500 l – umjetna 4.2. Mješalica 500 l – umjetna

mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina

MB MB MB MB MB MB MB MB MB MB MB

GN 400-201

10 15 15 20 30 40 50 10 15 15 20

5.2. 6.2. 7.2. 1.3. 2.3. 3.3. 4.3. 5.3. 6.3. 7.3.

Mješalica 500 l – umjetna Mješalica 500 l – umjetna Mješalica 500 l – umjetna Mješalica 750 l – prirodna Mješalica 750 l – prirodna Mješalica 750 l – umjetna Mješalica 750 l – umjetna Mješalica 750 l – umjetna Mješalica 750 l – umjetna Mješalica 750 l – umjetna

Normativi vremena , e k c a i l n a i š č u e i j m a a g t a s r n V s

a l z 0 5 m 2 h / e – 3 j a a m đ t 0 e r a 5 , u g e 3 s r g a a c S i l j e K a 5 š n e a j z i d M

a l z 0 0 h m 5 / 3 e – j a a m đ t 0 e 5 r a , u g e 7 s r a g c a S i l j e K a n 2 š a 1 e z j i d M

a l z 0 5 h / m 7 3 e – j a a m đ t 0 e a 0 r , g u e 9 s r a g S c a K i l e j a 5 š n 1 e a j z i d M

a k n u j l š a t s r V

k i n a d n o u r j i l r Š p

i n a r i l u n a r g k a n u j l Š

k i n a d n o u r j l i r Š p


k i n a d n o u r j l i r Š p


a n o t e b a k r a M

a j i c p O


OPIS OPERACIJE


o n č i n i d e J

o n p u k U

mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina mješavina

MB MB MB MB MB MB MB MB MB MB

30 40 50 10 15 15 20 30 40 50

Materijal: Opis i jedinica mjere k i n a d n o u r j l i r Š p

i n k a r a i n l u u j l n Š a r g

i n k a r a i n l u u j l n Š a r g

kg

m3

m3

m3

t n 5 e 3 m e C C P

a d o V

m3

MB 10

1.1.

1

Spravljanje

R-II

1,73

1,73

200

1,22

0,14

MB 15

2.1.

1

Spravljanje

R-II

1,73

1,73

250

1,18

0,16

MB 15

3.1.

1

Spravljanje

R-II

1,73

1,73

250

0,561

0,752

0,16

MB 20

4.1.

1

Spravljanje

R-II

1,73

1,73

300

0,551

0,731

0,18

MB 30

5.1.

1

Spravljanje

R-II

1,73

1,73

350

0,530

0,720

0,20

MB 40

6.1.

1

Spravljanje

R-II

1,73

1,73

385

0,530

0,720

0,20

MB 50

7.1.

1

Spravljanje

R-II

1,73

1,73

415

0,530

0,720

0,20

MB 10

1.2.

1

Spravljanje

R-II

1,63

1,63

200

1,22

0,14

MB 15

2.2.

1

Spravljanje

R-II

1,63

1,63

250

1,18

0,16

MB 15

3.2.

1

Spravljanje

R-II

1,63

1,63

250

0,561

0,752

0,16

MB 20

4.2.

1

Spravljanje

R-II

1,63

1,63

300

0,551

0,731

0,18

MB 30

5.2.

1

Spravljanje

R-II

1,63

1,63

350

0,530

0,720

0,20

MB 40

6.2.

1

Spravljanje

R-II

1,63

1,63

385

0,530

0,720

0,20

MB 50

7.2.

1

Spravljanje

R-II

1,63

1,63

415

0,530

0,720

0,20

MB 10

1.3.

1

Spravljanje

R-II

1,45

1,45

200

1,22

0,14

MB 15

2.3.

1

Spravljanje

R-II

1,45

1,45

250

1,18

0,16

MB 15

3.3.

1

Spravljanje

R-II

1,45

1,45

250

0,561

0,752

0,16

MB 20

4.3.

1

Spravljanje

R-II

1,45

1,45

300

0,551

0,731

0,18

MB 30

5.3.

1

Spravljanje

R-II

1,45

1,45

350

0,530

0,720

0,20

MB 40

6.3.

1

Spravljanje

R-II

1,45

1,45

385

0,530

0,720

0,20

MB 50

7.3.

1

Spravljanje

R-II

1,45

1,45

415

0,530

0,720

0,20

OBRAČUN: Od 1 m 3 spravljenog betona


97

STROJNO UGRA ĐIVANJE BETONA U NEARMIRANE I ARMIRANE KONSTRUKCIJE PRESJEKA PREKO 0,30 m3 BETONA NA m2 ILI m1 KONSTRUKCIJE BETON SPRAVLJEN MJEŠALICOM SA URE ĐAJEM ZA DIZANJE AGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 l VRIJEDI OD KOTE ± 0,00 NA NIŽE 1.2. nabijanje betona elektri čnim 2.2. nabijanje betona elektri čnim 3.2. nabijanje betona elektri čnim 4.2. nabijanje betona elektri čnim 5.2. nabijanje betona elektri čnim 6.2. nabijanje betona elektri čnim

a 2 n o m t e 1 b m k / 3 e j s m e r u P

a j i c p O



1 E J I C K U R T S N O K 1

1.2.

2.2.

m 0 3 , 0 O K E R P A K E J S E R P E J I C K U R T S N O K

3.2.

2

5 1 B M

2

0 2 B M

2

0 3 B M

2 3

Ugrađivanje Prijenos Spravljanje

0 4 B M

3 1 6.2.


3 1 5.2.


3 1 4.2.


3 1

2

3

2

OPIS OPERACIJE

Spravljanje 0 1 B M

3 1

m I L I m O P

2

pervibratorima pervibratorima pervibratorima pervibratorima pervibratorima pervibratorima


0 5 B M

Ugrađivanje Prijenos

OBRAČUN: Od 1 m 3 ugrađenog betona

MB MB MB MB MB MB

10 15 20 30 40 50


RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII

GN 400-506

Normativ vremena

Materijal: Opis i jedinica mjere Beton spravljen mješalicom 500 l

o n č i n i d e J

1,53 0,55 0,55 2,35 1,53 0,55 0,55 2,35 1,53 0,55 0,55 2,35 1,53 0,55 0,55 2,35 1,53 0,55 0,55 2,35 1,53 0,55 0,55 2,35

o n p u k U

4,98

4,98

4,98

4,98

4,98

4,98

MB 10

MB 15

MB 20

MB 30

MB 40

MB 50

m3

m3

m3

m3

m3

m3

1,00

1,00

1,00

1,00

1,00

1,00


98

BETONIRANJE ARMIRANOBETONSKIH PLO ČA BETON SPRAVLJEN MJEŠALICOM SA URE ĐAJEM ZA DIZANJE AGREGATA, VOLUMEN BUBNJA 500 l 1.1. armiranobetonske plo če, debljine 15 cm 2.1. armiranobetonske plo če, debljine 15 cm 3.1. armiranobetonske plo če, debljine 15 cm 4.1. armiranobetonske plo če, debljine 15 cm 5.1. armiranobetonske plo če, debljine 15 cm

MB MB MB MB MB

15 20 30 40 50

1.2. armiranobetonske plo če, debljine 20 cm 2.2. armiranobetonske plo če, debljine 20 cm 3.2. armiranobetonske plo če, debljine 20 cm 4.2. armiranobetonske plo če, debljine 20 cm 5.2. armiranobetonske plo če, debljine 20 cm

MB MB MB MB MB

15 20 30 40 50

1.3. armiranobetonske plo če, debljine 25 cm 2.3. armiranobetonske plo če, debljine 25 cm 3.3. armiranobetonske plo če, debljine 25 cm 4.3. armiranobetonske plo če, debljine 25 cm 5.3. armiranobetonske plo če, debljine 25 cm

MB MB MB MB MB

15 20 30 40 50


] m c [ e č o l p a n i j l b e D

Normativ vremena a j i c a r e p O


1 1.1.

2 3 1

2.1.

2 3 1

P I K S

15

3.1.

2 3 1

4.1.

2


5 1 B M

0 2 B M

0 3 B M

0 4 B M

3 1 5.1.

2

OPIS OPERACIJE

Spravljanje Ugrađivanje Prijenos Spravljanje Ugrađivanje Prijenos Spravljanje Ugrađivanje Prijenos Spravljanje Ugrađivanje Prijenos Spravljanje

0 5 B M

3

OBRAČUN: Od 1 m 2 gotove plo če



RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII

GN 400-706


o n č i n i d e J

0,23 0,24 0,24 0,22 0,23 0,24 0,24 0,22 0,23 0,24 0,24 0,22 0,23 0,24 0,24 0,22 0,23 0,24 0,24 0,22

o n p u k U

0,93

0,93

0,93

0,93

0,93

5 1 B M

0 2 B M

0 3 B M

0 4 B M

0 5 B M

m3

m3

m3

m3

m3

0,15

0,15

0,15

0,15

0,15

Nastavak na sljedećoj stranici


99 GN 400-706


] m c [ e č o l p a n i j l b e D

Normativ vremena a j i c a r e p O



1 1.2.

2

Spravljanje 5 1 B M

3 1 2.2.

2

3.2.

2

0 2 B M

2

0 3 B M

2

0 4 B M

1.3.

2

0 5 B M

2

5 1 B M

3.3.

2

0 2 B M

2

0 3 B M

2


0 4 B M

3 1 5.3.


3 1 4.3.


3 1

25


3 1 2.3.


3 1

P I K S


3 1 5.2.


3 1 4.2.


3 1

20

OPIS OPERACIJE


0 5 B M

3

OBRAČUN: Od 1 m 2 gotove plo če



RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII RII BV BIII RII


o n č i n i d e J

0,31 0,34 0,34 0,29 0,31 0,34 0,34 0,29 0,31 0,34 0,34 0,29 0,31 0,34 0,34 0,29 0,31 0,34 0,34 0,29 0,38 0,42 0,42 0,36 0,38 0,42 0,42 0,36 0,38 0,42 0,42 0,36 0,38 0,42 0,42 0,36 0,38 0,42 0,42 0,36

o n p u k U

1,28

5 1 B M

0 2 B M

0 3 B M

0 4 B M

0 5 B M

m3

m3

m3

m3

m3

0,20

1,28

0,20

1,28

0,20

1,28

0,20

1,28

1,58

1,58

1,58

1,58

1,58

0,20

0,25

0,25

0,25

0,25

0,25


100

RUČNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I VEZANJE ARMATURE JEDNOSTAVNA I SREDNJE SLOŽENA VERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM

GN 400-102

1. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje armature Ø 4 – 12 mm 2. Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje armature Ø 14 i više mm Normativi izrade a l i f o r p k e j s e r P

m m 2 1 4 Ø

m m e š i v i 4 1 Ø

a j i c p O

1.

2.

e j i c i z o p j o r b i n d e R

OPIS OPERACIJE

1

Rezanje i ispravljanje

2

Savijanje

3

Postavljanje i vezanje

4

Prijenos

1


2

Savijanje

3


4

Prijenos

OBRAČUN: Po 1 kg postavljene armature


AIV AIII AIV AIII AIV AIII RII AIV AIII AIV AIII AIV AIII RII

Materijal: Opis i jedinica mjere Betonski čelik

o n a n i d e J č

0,0140 0,0140 0,0130 0,0130 0,0170 0,0170 0,0001 0,0058 0,0058 0,0060 0,0060 0,0110 0,0110 0,0001

o n p u k U

0,0881

0,0457

2 1 4 Ø

e š i v i 4 1 Ø

kg

kg

1,04

a n e j l a p a c i Ž

kg

0,0032

1,04

0,0032


101

RUČNO REZANJE, ISPRAVLJANJE, SAVIJANJE, POSTAVLJANJE I VEZANJE ARMATURE SLOŽENA ARMATURA VERTIKALNI TRANSPORT ''KRAN'' DIZALICOM 1. 2.

GN 400-104

Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje armatura Ø 4 – 12 mm Ručno rezanje, ispravljanje, savijanje, postavljanje i vezanje armature Ø 14 i više mm Normativi izrade a l i f o r p k e j s e r P

m m 2 1 4 Ø

m m e š i v i 4 1 Ø

a j i c p O

1.

2.

e j i c i z o p j o r b i n d e R

OPIS OPERACIJE

1


2

Savijanje

3


4

Prijenos

1


2

Savijanje

3


4

Prijenos

OBRAČUN: Po 1 kg postavljene armature


Materijal: Opis i jedinica mjere Betonski čelik

o n a n i d e J č

AIV

0,0140

AIII

0,0140

AVII

0,0160

AIII

0,0160

AVII

0,0200

AIII

0,0200

RII

0,0001

AIV

0,0060

AIII

0,0060

AVII

0,0070

AIII

0,0070

AVII

0,0120

AIII

0,0120

RII

0,0001

o n p u k U

0,1001

0,0501

2 1 4 Ø

e š i v i 4 1 Ø

kg

kg

1,06

a n e j l a p a c i Ž

kg

0,0035

1,06

0,0035


PRILOG 4: Građevinske norme za tesarske radove GN 601

102


103

OPLATA RAVNIH TEMELJA, TEMELJA STROJEVA I RAVNIH BETONSKIH ZIDOVA

GN 601-201

1.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zi dova, daskom debljine 24 mm - jednostrana oplata 2.1. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 24 mm - dvostrana oplata 3.1. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 24 mm 1.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zi dova, daskom debljine 48 mm - jednostrana oplata 2.2. Oplata ravnih temelja, temelja strojeva i ravnih betonskih zidova, daskom debljine 48 mm - dvostrana oplata 3.2. Oplata ravnih betonskih zidova od rendiranih dasaka, daskom debljine 48 mm

e k s u a t a d l a p n o i j l a b z e D

a j i c p O

1.1.

m m 4 2 A K S A D

2.1.

3.1.

1.2.

m m 8 4 A K S A D

2.2.

3.2.


OPIS OPERACIJE

1

Izrada

2

Postavljanje

3

Skidanje

4

Čišćenje

1

Izrada

2

Postavljanje

3

Skidanje

4

Čišćenje

1

Izrada

2

Postavljanje

3

Skidanje

4

Čišćenje

1

Izrada

2

Postavljanje

3

Skidanje

4

Čišćenje

1

Izrada

2

Postavljanje

3

Skidanje

4

Čišćenje

1

Izrada

2

Postavljanje

3

Skidanje

4

Čišćenje

i vađ. čav.

i vađ. čav.

i vađ. čav.

i vađ. čav.

i vađ. čav.

i vađ. čav.


TV TIII TV TIII TIII RII RII TV TIII TV TIII TIII RII RII TV TIII TV TIII TIII RII RII TV TIII TV TIII TIII RII RII TV TIII TV TIII TIII RII RII TV TIII TV TIII TIII RII RII

OBRAČUN: Od 1 m 2 ortogonalne projekcije oplate

Normativ vremena o n č i n i d e J

0,19 0,19 0,18 0,18 0,06 0,11 0,13 0,20 0,20 0,18 0,18 0,07 0,11 0,13 0,21 0,21 0,20 0,20 0,05 0,11 0,09 0,19 0,19 0,18 0,18 0,06 0,11 0,13 0,20 0,20 0,18 0,18 0,07 0,11 0,13 0,21 0,21 0,20 0,20 0,05 0,11 0,09

o n p u k U

Materijal: Opis i jedinica mjere a k m s m a 4 D 2

m3

a k m s m a 8 D 4

m3

e c i d e r G

a a n e c j i l Ž a p

m3

kg

i l v a

Č

e f n a l K

kg

kg

0,15

0,07

1,04

0,0045 (0,032)

0,0035 (0,035)

1,07

0,0047 (0,033)

0,0035 (0,035)

0,07

0,15

0,10

1,07

0,0054 (0,038)

0,0035 (0,035)

0,07

0,15

0,07

0,15

0,07

1,04

0,0029 (0,038)

0,0035 (0,035)

1,07

0,0029 (0,038)

0,0035 (0,035)

0,07

0,15

0,10

1,07

0,0058 (0,07)

0,0035 (0,035)

0,07

0,15

0,07


104

OPLATA RAVNIH, KOSIH ILI NAGNUTIH BETONSKIH PLOČA BEZ OBZIRA NA VELIČINU SA PODUPIRANJEM METALNIM PODUPIRAČIMA; VISINA PODUPIRANJA DO 3 m

GN 601-205

1.2. Oplata ravnih plo ča bez obzira na površinu 2.2. Oplata kosih i nagnutih plo ča 3.2. Oplata rebrastih plo ča sa razmakom rebara do 1 m 4.2. Oplata rebrastih plo ča sa razmakom rebara do 1,5 m 5.2. Oplata rebrastih plo ča sa razmakom rebara preko 1,5 m 6.2. Oplata ravnih plo ča sa vutama Normativ vremena a j i c p O

1.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.


OPIS OPERACIJE

1

Izrada

2

Postavljanje

3 4

Skidanje Čišćenje

1

Izrada

2

Postavljanje

3 4


1

Izrada

2

Postavljanje

3 4


1

Izrada

2

Postavljanje

3 4


1

Izrada

2

Postavljanje

3 4


1

Izrada

2

Postavljanje

3 4



TV TIII TV TIII TIII RII TV TIII TV TIII TIII RII TV TIII TV TIII TIII RII TV TIII TV TIII TIII RII TV TIII TV TIII TIII RII TV TIII TV TIII TIII RII

o n

č i

n i d e J

0,20 0,20 0,23 0,23 0,15 0,08 0,24 0,24 0,28 0,28 0,16 0,10 0,25 0,25 0,27 0,27 0,16 0,10 0,22 0,22 0,24 0,24 0,16 0,10 0,22 0,22 0,24 0,24 0,16 0,10 0,22 0,22 0,24 0,24 0,16 0,08

o n p u k U

Materijal: Opis i jedinica mjere a k m s m a 4 D 2

e c i d e r G

Č

a t f a N

a r a t s a p r K

i i č v i a r j l i p z e u t d s o a P r

i l v a

m3

m3

kg

kg

kg

kom

1,09

0,004 (0,03)

0,002 (0,02)

0,06

0,07

0,002

2

1,30

0,005 (0,035)

0,002 (0,02)

0,07

0,07

0,002

2

1,30

0,0057 (0,04)

0,002 (0,02)

0,08

0,07

0,002

2

1,18

0,0057 (0,04)

0,002 (0,02)

0,08

0,07

0,002

2

1,18

0,005 (0,035)

0,002 (0,02)

0,08

0,07

0,002

2

1,16

0,006 (0,042)

0,002 (0,02)

0,06

0,07

0,002

2

OBRAČUN: Od 1 m 2 horizontalne projekcije (s razvijanjem rebara kod plo ča s rebrima)

organizacija_gradjenja

Recommend Documents