METALURGIJA
• Potraga za izvorom sirovina stalno je prisutna kod proizvođača oruđa, sve od najstarijih prapovijesnih razdoblja bez obzira o kojem je materijalu riječ • U vezi s time razvilo se rudarstvo kao važna gospodarska djelatnost vrlo vjerojatno već tijekom mezolitika, pa čak i mlađeg paleolitika. Ono ne počinje dakle s kovinskim razdobljima, ali je uz njih vezan njegov osobit procvat i razgranatost.
Primjeri neolitičkog rudarstva: rudnik kremena u Maueru kod Beča , rudnik kremena Grimes Graves, rudnik cinabarita Šuplja Stena na Avali
I. početna faza primarne obrade bakra vezana je uz samorodni bakar i njegovu uporabu kao petrografske sirovine II. faza: prelazak na iskorištavanje karbonatnih ruda podrazumijeva početak prave metalurške aktivnosti koju potvrđuju ostaci topljenja bakra u naseljima vinčanske kulture III. faza: serijska proizvodnja počinje s uvođenjem tehnologije lijevanja u kalupima, osobito onima dvodijelnog tipa
III. faza: serijska proizvodnja počinje s uvođenjem tehnologije lijevanja u kalupima, osobito onima dvodijelnog tipa
Kulture s najstarijim metalnim nalazima • Izuzevši pojedine, usamljene nalaze bakrenih predmeta već krajem starijeg i srednjeg neolitika (Balomir uTransilvaniji, lokalitet kasne Criş kulture – šilo prizmatičnog presjeka izrađeno od samorodnog bakra), većina je takvih nalaza vezana uz mlađi neolitik. Riječ je o dvije vrste nalaza: ostacima obrade bakrenih minerala (u pravilu oksidnih) i samim bakrenim predmetima
Vinčanska kultura - stupnjevi Vinča Pločnik I i II, odn. Vinča C i D različitih regionalnih varijanti (ali najbrojniji u području Srbije i istočne Bosne, pa Kosova): • Vinča : komad bakra nađen na dubini 7,5 m tj. u sloju rane Vinče; ovalne bakrene perle nađene kao zatvoreni nalaz na podu kuće u dubini 6,6m, tj. početak kasne vinč. kulture; nalazi cinabarita o kojima je već opširno pisao M.M. Vasić u prvoj knjizi posvećenoj Vinči i pretpostavio da taj cinabarit očito potječe iz rudnika Šuplja Stena na Avali koji je tek dvadesetak kilometara udaljen od Vinče.
• • •
•
• • •
Gomolava Ib (Vinča C): bakrene perle, dio prstena, masivna narukvica nađena in situ na ruci kostura u grobu Divostin - bakrene perle, više komada amorfnih grumena bakra - ostaci bakrenog liva; Fafos kod Kosovske Mitrovice – u sloju I naselja ml. vinčanske kulture kao zatvoreni nalaz u jamama uz ulomke keramike i životinjske kosti nađeni su ostaci smrvljene zelenkaste bakrene rude pomiješani s ostacima gorenja (mineraloški ugl. malahit s malo kuprita i azurita), očito je riječ o ostacima rude koja je prošla proces dobivanja bakra Gornja Tuzla III (sloj odgovara Vinči 6-4m, tj. C stupnju) : 22 bakrene perle otkrivene na jednom mjestu; skupina od 13 bakrenih perli; prsten od spiralno uvijene bakrene žice lučnog presjeka; ulomak tanke žice okruglog presjeka; tri ulomka bakrenog šila četvrtastog presjeka; u blizini građevine višekratno obnavljane uočeni su ostaci bakrenog oksida vj. otpaci prerade bakra Gornja Tuzla II (Vinča D): valjkaste bakrene perle, manja igla ili šilo povijenog gornjeg dijela, ulomak ukrasa tipa salta leone, 2 udice od žice četvrtastog presjeka, komadi bakrene žice kružnog presjeka, grumeni bakrenog oksida Velika gradina kod Stapara (Užice): narukvica od bakrene žice pravokutnog presjeka, komad amorfnog bakra, komad bakrene žice. No najznačajniji nalazi su nalazi masivnog bakrenog oruđa iz ostava u Pločniku
• Gomolava Ib (Vinča C): bakrene perle, dio prstena, masivna narukvica nađena in situ na ruci kostura u grobu
• Rudnik bakra Rudna glava također je iskorištavan već u vrijeme vinčanske kulture od strane njezinih nositelja što dokazuju nalazi 4 keramičke ostave na rudarskim platformama s tipičnom vinčanskom keramikom te žrtvenikom s protomama ovna.
Ostave u Pločniku - vjerojatno radionica ili ljevaonica na tom mjestu (mlađa vinčanska kultura) - blizina značajnih ležišta bakra u istočnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Bugarskoj: ostava I - 12 bakrenih dlijeta, dugačka s ravnim sječivom, 1 masivna sjekira-čekić, 5 laganih kamenih sjekira (krečnjak=vapnenac) ostava II - 2 sjekire-čekića, od kojih jedna jednostavno ukrašena, 2 dlijeta, 3 bakrene narukvice ostava III - 5 dlijeta, od kojih pojedina imaju lučno sječivo, 1 sjekiračekić ukrašena snopovima kratkih ureza u obliku riblje kosti, 1 bakrena narukvica masivnog tipa, fragmentirana igla s dvojnospiralnom glavom, 2 kamene sjekire ostava IV - 1 cilindrična keramička posudica za topljenje bakrene rude
Klasifikacija najstarijih metalnih predmeta • nakit - pripada samim počecima bakrene metalurgije: male ovalne perle, narukvice od bakrene žice, često četvrtastog presjeka, s jednim ili više navoja, jednostavne naušnice i prstenje • mala oruđa - uglavnom slijede poznate oblike koštanih izrađevina mlađeg neolitika: bakrena šila, često četvrtastog presjeka • masivna oruđa i oružja: dlijeta, sjekire, bodeži
Predmeti od zlata • Ostava Split-Gripe osim bakrenih sjekiračekića, križne sjekire i dlijeta sadržavala je i zlatne bikonične perle, narukvice od zlatne žice, traku zlatnog lima, puce i prstenje (zlatni predmeti iz ove ostave nisu sačuvani) • Privjesak iz Progara (Srijem) – Bodrogkeresztur kultura
Zlatni privjesci ranoga eneolitika • jednostavni diskoidni privjesci s dvije ili više rupa za vješanje • diskoidni privjesci s perforiranim središnjim dijelom i jezičastim produžetkom za vješanje • prstenasti privjesci
jednostavni diskoidni privjesci s dvije ili više rupa za vješanje
diskoidni privjesci s perforiranim središnjim dijelom i jezičastim produžetkom za vješanje
prstenasti privjesci
