Messer

PODACI O PROJEKTU OPERATOR POGONA: MESSER Sarajevo plin plin d.o.o. Poslovna jedinica Rajlovac Ul. Rajlovačka bb 71 000 Sarajevo tel.: +387 33 953 100 fax: +387 33 953 129 web: www.messer.ba KONSULTANT NA IZRADI PLANA: ENOVA Consultants & Engineers Bosna – S Group Ul. Franca Lehara bb 71 000 Sarajevo tel.: + 387 33 561 990 fax: + 387 33 561 998 web: www.enova.ba NASLOV PROJEKTA: Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole – PJ Rajlovac (rezervoari propan-butana i skladišta tehničkih plinova) Zahtjev za izdavanje ozkolin ŠIFRA PROJEKTA: 5075/11 VRIJEME IZRADE: Maj 2011.g. OBRAĐIVAČI: mr.sc. Mahir Hadžiabdić, dipl. biolog Fethi Silajdžić, dipl.ing.maš Maja Čolović-Daul, M.sc.Env.Sci. Dženan Ismić, dipl.ing.maš. Maja Maretić-Tiro, dipl.ing.građ. Lejla Ganić, dipl. ecc. TEHNIČKA OBRADA: Admir Mešanović

SADRŽAJ

1 Ime i adresa investitora investitora ..................................................................................................................... ..................................................................................................................... 3 2 Izvod iz planskog akta ................................................................................................ ........................................................................................................................ ........................ 4 3 Opis lokacije lokacije i pogona ................................................................................................ ........................................................................................................................ ........................ 4 3.1 Opis šire lokacije lokacije (Općina novi grad grad Sarajevo) ................................................... .................................4 3.1.1 Hidrološke karakteristike karakteristike područja ...................................................... ..........................................5 3.1.2 Geološke karakteristike karakteristike terena ............................................................ ..........................................5 3.1.3 Klimatske prilike ................................................... .................................................. ........................5 3.1.4 Stanovništvo............................................... .................................................. ..................................5 3.1.5 Zaposlenost stanovništva.......................................................... .................................................. ...5 3.1.6 Ocjena stanja lokaliteta ............................................................... .................................................. 6 3.2 Opis uže lokacije pogona ...................................................... .................................................. .............6 3.3 Opis pogona, postrojenja i aktivnosti........................................................ ..........................................7 3.3.1 Opis postojećih kapaciteta kapaciteta na projektnoj lokaciji ............................................... ...........................7 3.3.2 Opis planiranih planiranih kapaciteta na lokaciji lokaciji Rajlovac ................................................ ..............................8 3.3.2.1 Opis planiranog pretakališta pretakališta propan-butana ................................................... .........................8 3.3.2.1.1 Opis rezervoara propan-butana sa karakteristikama karakteristikama plina .........................................9 3.3.2.1.1.1 Opis rezervoara ....................................................... ............................................ 9 3.3.2.1.1.2 Opis propan-butana koji se skladišti .................................................... ............. 11 3.3.2.1.1.3 Fiziološko dejstvo i fizičke karakteristike propan-butana ................................. 11 3.3.2.1.1.4 Sigurnosne mjere pri rukavanju sa propan-butanom ....................................... 12 3.3.2.1.1.5 Pregled značajnih podataka podataka za mješavinu plinova plinova propan-butana propan-butana................... 13 3.3.2.1.1.6 Opis sistema sistema za pretakannje propan-butana propan-butana (Pumpe (Pumpe i Kompresori) ................ 15 3.3.2.1.2 Opis proizvodnog skladišta boca tehničkih tehničkih plinova plinova................................................ .. 15 3.3.2.1.3 Opis prodajnog skladišta boca tehničkih tehničkih plinova ............................................. ........ 16 3.3.2.1.4 Opis tehničkih tehničkih plinova koji će se skladištiti skladištiti u proizvodnom i prodajnom skladištu . 16 3.3.2.1.5 Opis planirane planirane hidrantske mreže i sistema sistema odvoda oborinskih i sanitarnih sanitarnih voda.... 19 3.3.2.1.6 Opis planirane elektro – opreme......................................................... ..................... 21 3.4 Opis izvora emisija emisija iz pogona i postrojenja postrojenja ............................................... ....................................... 22 3.4.1 Izvori emisija tokom gradnje objekata objekata i montaže opreme ......................................... ................ 22 3.4.2 Izvori emisija tokom eksploatacije projekta ............................................................................... 24 3.5 Opis stanja lokacije pogona i postrojenja .............................................................. .......................... 24 3.6 Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš............................................................................................... 25 3.6.1 Opis prirode i količine količine predviđenih emisija emisija tokom gradnje objekata i montaže opreme .......... 25 3.6.2 Opis prirode i količine predviđenih predviđenih emisija tokom eksploatacije i rada pogona i postrojenja ... 27 3.6.3 Identifikacija značajnih značajnih utjecaja na okoliš .................................................... ............................... 28 3.6.3.1 Mogućnost nastanka nesreća većih razmjera (požari i eksplozije) ........................................ 28 3.6.3.2 Povećana količina emisije plinova od rada građevinskih mašina, građevinskog i drugog otpada tokom gradnje planiranih kapaciteta ........................................................ ............................. 30 3.6.3.3 Povećana potrošnja energije (el.energije) u procesu pretakanja pretakanja .......................................... 3 1 3.6.3.4 Povećana potrošnja vode u procesu hlađenja mobilnih cisterni ........................................... 32 3.7 Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja................................................. .................................................. .......... 32 3.7.1 Mjere za ublažavanje ublažavanje tokom gradnje........................................................... ............................... 32 3.7.2 Mjere za ublažavanje ublažavanje tokom eksploatacije projekta ................................................ .................. 33 3.8 Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama opertaora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja ............................................................................................................................ 34 3.9 Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili i/ili njihov utjecaj............................ utjecaj............................ 35 3.9.1 Mogućnost nastanka nesreća većih razmjera...................................................... ....................... 35 3.9.1.1 Oprema za preventivno preventivno djelovanje i djelovanje djelovanje pri nesrećama. ........................................... 3 5 3.9.1.2 Aktivnosti na preventivnom preventivnom djelovanju i sprečavanju nesreća ............................................. 3 6

4 5 6 7 8

3.9.2 Povećane količina emisije plinova, plinova, građevinskog i drugog otpada............................................. 36 Opis predviđenih alternativnih alternativnih rješenja ..................................................................................... ........................................................................................... ...... 38 Kopija zahtjeva za za dobijanje drugih dozvola koje će biti izdate zajedno sa okolinskom dozvolom ..39 NetehniČki rezime .................................................................................................... ............................................................................................................................ ........................ 41 Korištena literatura literatura i dokumentacija.......................................................................................... ................................................................................................ ...... 43 Spisak priloga priloga ........................................................................................................... ................................................................................................................................... ........................ 44

POPIS SLIKA:

Slika 1. Izvod iz Urbanističkog plana grada Sarajeva (predmetna lokacija okružena žuto) ..........................4 Slika 2. Kopija katastarskog plana.................................................................. plana ..................................................................Error! Error! Bookmark not defined. Slika 3. Lokacija postrojenja ........................................................................... ...........................................................................Error! Error! Bookmark not defined. Slika 4. Situacijski nacrt lokacije predmetnog projekta ..................................Error! ..................................Error! Bookmark not defined. Slika 5. Šema pretakališta propan-butana ..................................................... .....................................................Error! Error! Bookmark not defined. Slika 6. Šema pretakališta sa opremom - izometrija ......................................Error! ......................................Error! Bookmark not defined. Slika 7. Rezervoar sa opremom....................................................................... opremom.......................................................................Error! Error! Bookmark not defined. Slika 8. Dijagram temperatura – Pritisak za butan......................................... butan.........................................Error! Error! Bookmark not defined. Slika 9. Dijagram temperatura – Pritisak za propan....................................... propan.......................................Error! Error! Bookmark not defined. Slika 10. Fazni dijagram CO2 (Temperatura – Pritisak)............................................................................... Pritisak) ............................................................................... 18 Slika 11. Šema rasporeda hidro-opreme na predmetnoj lokaciji ....................Error! .................... Error! Bookmark not defined. Slika 12. Planirana elektro-oprema ................................................................ ................................................................Error! Error! Bookmark not defined. Slika 13. Šematski prikaz kompresora i pumpi sa regulacijom protoka .........Error! ......... Error! Bookmark not defined.

POPIS TABELA: Tabela 1. Opći podaci o rezervoarima ...........................................................................................................9 Tabela 2. Tehnički podaci o rezervoarima .....................................................................................................9 Tabela 3. Fizičke karakteristike propan-butana ......................................................................................... 12 Tabela 4. Pregled značajnih podataka za mješavinu plinova propan-butan.............................................. propan-butan.............................................. 15 Tabela 5. Tehnički plinovi koji će se nalaziti n alaziti u planiranim skladištima ....................................................... 16 Tabela 6. Fizičko-kemijske osobine kisika ................................................................................................... 17 Tabela 7. Fizičko-kemijske osobine azota ................................................................................................... 17 Tabela 8. Fizičko-kemijske osobine CO2 ...................................................................................................... 19 Tabela 9. Fizičko-kemijske osobine Argona ................................................................................................ 19 Tabela 10. Prikaz izvora emisija i emisije emisije tokom gradnje objekata i montaže .......................................... 22 Tabela 11. Šifrirana lista izvora otpada koji nastaje tokom gradnje po strojenja i montaže opreme......... opreme......... 23 Tabela 12. Šifrirana lista izvora otpada koji nastaje tokom rada postrojenja............................................ postrojenja............................................ 24 Tabela 13. Šifrirana lista otpada koji nastaje tokom gradnje postrojenja i montaže opreme ................... 26 Tabela 14. Šifrirana lista otpada koji nastaje tokom rada postrojenja ...................................................... 28 Tabela 15. Mjere za ublažavanje tokom eksploatacije projekta i poređenje predloženih mjera sa najboljim raspoloživim tehnologijama .................................................................................................................. 34 Tabela 16. Sigurnosna oprema rezervoara za skladištenje propan-butana............................................... propan-butana ............................................... 35 Tabela 17. Mjere planirane za monitoring ................................................................................................. 37

1

IME I ADRESA INVESTITORA

Naziv preduzeća: Pravni oblik :

Adresa Radne jedinice:

MESSER „Sarajevo Plin“ Sarajevo, Poslovna jedinica Rajlovac d.o.o. Rajlovačka bb, 71 000, Sarajevo Bosna i Hercegovina Rajlovačka bb

Telefon preduzeća: Fax.: E-mail : Direktor : Kontakt osoba: GSM:

+ 387 33 (0) 953 100 + 387 33 (0) 953 129 [email protected] Valentin Ilievski Denis Butigan + 387 62 756 447

Adresa preduzeća:

2

IZVOD IZ PLANSKOG AKTA

Skladišta propan-butana, kao i još dva skladišta (proizvodno i prodajno) tehničkih plinova planira se izgraditi u krugu postojećih kapaciteta firme MESSER Sarajevo Plin d.o.o. Sarajevo, Poslovna jedinica Rajlovac u ulici Rajlovačka bb u općini Novi Grad Sarajevo (Prilog 1. Izvod iz urbanističkog plana grada Sarajeva). Lokacija za izgradnju nalazi se u industrijskoj zoni grada Sarajeva (Slika 1. Izvod iz Urbanističkog plana grada Sarajeva) . Firma MESSER Sarajevo Plin d.o.o. registrirana je kao Društvo za proizvodnju, promet i distribuciju tehničkih plinova i inžinjering (Prilog 2. Rješenje o upisu u sudski  registar ).

U nastavku teksta daje se Kopija katastarskog plana izdata od Službe za imovinsko-pravne, geodetke poslove i katastar nekretnina Općine Novi Grad od 10.06.2010.godine za predmetnu lokaciju na kojoj će se implementirati projekat izgradnje pretakališta i skladišta propan-butana i proizvodnog i prodajnog skladišta boca tehničkih plinova. Projektom su zahvaćene parcele 390, 392, 393 86/4 i 86/3 što odgovara parcelama starog premjera označenim kao k.č. 1461/2, -/5, -/7 i 1460/2 k.o. Crnotina pod nazivom Pribrešci u kategoriji kulture - njiva.

3 3.1

OPIS LOKACIJE I POGONA OPIS ŠIRE LOKACIJE (OPĆINA NOVI GRAD SARAJEVO)

Lokacija projekta izgradnje postrojenja nalazi se u naselju Rajlovac, općina Novi Grad u Sarajevu. Područje općine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko – zeničke kotline, najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. Općina Novi Grad zahvata površinu od 47,2 km2 što čini 3,7% teritorije kantona Sarajevo i gdje živi 119.000 stanovnika, odnosno 29% populacije kantona. Sa južne, jugozapadne i zapadne strane okružena je masivima Trebevića i Igmana. Općina je prema sjeveroistoku okrenuta Humskom brdu, čiju sjevernu granicu čine Orlić i Žuć. Zapadne granice općine idu kroz naselja Reljevo i Dobroševići. Jugozapadna granice općine podudara se sa tokom Miljacke i nastavlja ulicom Aleja Bosne Srebrene. Na jugu prati liniju ulice Kurta Schorka do Bjelopoljske ceste. Preko brda Mojmilo se spušta do Novopazarske i Milinkladske ulice i dolazi do naselja Hrasno. Tokom rijeke Miljacke se vraća prema naselju Otoka. Buča-potok čini istočni Slika 1. Izvod iz Urbanističkog plana grada Sarajeva (predmetna lokacija okružena žuto)

dio granice općine. Graniči sa općinama Novo Sarajevo, Ilidža, Vogošća, Ilijaš i Istočno Sarajevo. Prosječna nadmorska visina kotline je 500 metara. Najviša tačka općine je brdo Žuć na visini od 850 metara, a najniža u Reljevu, na sjeveru općine, 482 metra. Zemljište je vrlo složene geološke građe, a naročito se mijenjalo tokom prošlog vijeka. Povoljne karakteristike Sarajevskog polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. Intenzivnim naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske površine i pretvarane u građevinsko zemljište.

3.1.1 Hidrološke karakteristike područja Vodotoci na općini su rijeke Miljacka, Dobrinja, Bosna i potoci Rječica, Buča potok, Lepenica. Najvećim dijelom općine protiče Miljacka, koja se na području Butila ulijeva u rijeku Bosnu. Rijeka Bosna protiče kroz općinu Novi Grad na potezu Butila - Reljevsko polje. Za ovaj dio općine važan vodotok je i Rječica na području Reljeva, koja se u toku obilnih padavina izlijeva i plavi okolna područja. Rijeka Dobrinja samo malim dijelom svoga toka protiče i kroz ovu općinu, i nešto prije Miljacke, također na području Butila, uliva se u rijeku Bosnu.

3.1.2 Geološke karakteristike terena Područje predstavlja mali prostor vrlo složene geološke građe koji pripada dinarskom sistemu. Najmlađi sedimenti, recentni aluvijum je pjeskovit i najčešće karbonatan, dok su stariji aluvijalni nanosi nešto grubljeg sastava i izgrađeni od šljunka i pijeska. Na aluvijalnu ravan se nadovezuju tercijarni sedimenti, koji su flišne prirode. Sastav flišnih slojeva je raznolik, a posebno njihova pojava slojeva prema površini terena, što ima odlučujuću ulogu u formiranju zemljišnih asocijacija. Moćnost pojedinih slojeva varira, ali ih ima i preko 1 metra. Flišni slojevi su izgrađeni od glinaca, pješćara, laporaca i konglomerata, sa rjeđim prisustvom krečnjaka. Građa ovih slojeva, te različitost u mehaničkom, teksturnom sastavu igraju značajnu ulogu u pedogenezi, a posebno ako se pojavljuju slojevi okomito na površinu terena.

3.1.3 Klimatske prilike Kontinentalna klima sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Iz tog razloga prisutne su magle u tri godišnja doba. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Česte su i temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih na planinama.

3.1.4 Stanovništvo Na području općine Novi Grad na površini od 47,2 km2 u 2005. godini bilo je 119.903 stanovnika, što je preko 20.000 stanovnika više nego 1996. godine, a preko 16.000 manje nego 1991. godine. Stopa rasta stanovništva 1996 – 2003. bila je 2,3%, a prosječna u kantonu Sarajevo je 1,5 %. Najveća koncentracija stanovništva u kantonu Sarajevo je na području općine Novi Grad, u kojoj živi oko 29% stanovništva kantona Sarajevo.

3.1.5 Zaposlenost stanovništva Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u privredi i društvenim djelatnostima na području općine Novi Grad u 2005.g. je bio 15.556 lica, a prema podacima PIO 18.500. Broj registrovanih nezaposlenih lica sa područja općine Novi Grad u 2005. g. iznosio je 18.646. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva općine je 21,43%. U kantonu Sarajevo broj registrovanih nezaposlenih lica iznosio je 67.537. Učešće registrovanih nezaposlenih lica u broju radno aktivnog stanovništva kantona je 23,92%. Učešće registrovanih nezaposlenih lica na općini u ukupno nezaposlenoj populaciji na kantonu je 27,6 %.

3.1.6 Ocjena stanja lokaliteta Povoljan geografski položaj, dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH daju značajnu prednost općini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije. Analizom nagiba terena vidi se da 6,3 % prostora općine otpada na nagibe terena preko 45%, a 93,7 % prostora općine na nagibe terena do 45%, što predstavlja najpovoljniji teren za prostorni razvoj. Ravni dijelovi općine zauzimaju 22,8% površine. Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Temperature zraka su neujednačene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Padinski dijelovi općine pokazuju nestabilnost terena i pojavu klizišta, a uzrok je, pored konfiguracije terena, najvećim dijelom neplanska gradnja objekata, podzemne vode i neispravna vodovodna i kanalizaciona infrastruktura (ocjena iz Prostorne osnove KS). Najvažniji resurs kantona Sarajevo predstavljaju vode Sarajevskog polja, pa samim tim i ove općine, jer je na tom području smještena. Imajući u vidu veliku stopu nezaposlenosti lokalnog stanovništva, ovaj projekat će pozitivno djelovat na ekonomski razvoj područja jer njegovom realizacijom će doći do zapošljavanja određenog broja lokalnog stanovništva.

3.2

OPIS UŽE LOKACIJE POGONA

Firma MESSER Sarajevo Plin d.o.o. Sarajevo, locirana je u Sarajevu, u ul. Rajlovačka bb gdje se, pored postojećih proizvodnih objekata, planira izgraditi predmetni pogon za skladištenje propan – butana i skladišta boca tehničkih plinova. Lokacija na kojoj je predviđena izgradnja nalazi se u industrijskoj zoni grada Sarajeva, u sjevero-zapadnom dijelu općine Novi Grad Sarajevo, na k.č. br. 1402/02 k.o. Crnotina. Ukupna površina parcele je 9.749 m2 (Prilog 3. Kopija katastarskog plana). Prema izvodu iz Urbanističkog plana grada Sarajeva, predmetna parcela se nalazi na lokalitetu koji se tretira kao zona privrede i male privrede, odnosno malih preduzeća (Slika 1. Izvod iz Urbanističkog  plana grada Sarajeva). Teren na kome trebaju da budu locirani planirani objekti i radni prostori je ravan i stabilan. Do objekata i radnih prostora je omogućen prilaz internom saobraćajnicom koja je povezana sa lokalnom saobraćajnom mrežom a ova sa magistralnim putem. Hidrološke karakteristike šireg područja u značajnoj mjeri su određene blizinom rijeka Miljacke i Bosne. Rijeka Miljacka protječe zapadno od lokacije na udaljenosti od oko 700 m zračne linije a Bosna sjeverno na udaljenosti oko 150 m. Tlo na području lokacije je stabilnog karaktera ali omogućava veliku pokretljivost podzemnih voda od i prema rijekama Miljacki i Bosni, ovisno o količini padavina i visini njenog vodostaja. Na sljedećoj slici je prikazana lokacija sa pristupnim putem.

Ovo područje pripada umjereno-kontinentalnoj klimi. Zbog ravničarske konfiguracije ovaj prostor je izložen utjecajima hladnog zraka, tako da su velike hladnoće u toku zimskog godišnjeg doba i ljeta su dosta topla. Prosječna godišnja temperatura za područje Sarajeva iznosi oko 10°C. Najtopliji mjesec je  juli, a najhladniji januar. Temperaturni ekstremi ukazuju na pojavu znatnih temperaturnih kolebanja u odnosu na prosječne vrijednosti. Ovo područje karakteriše formiranje temperaturnih inverzija u dolini rijeke Miljacke. Naime, u zimskim i ranim proljetnim mjesecima niži dijelovi doline ispune se pothlađenim zrakom. Temperaturne inverzije sprječavaju konvektivno izdizanje zraka. Antropogenim utjecajima u dužem vremenskom periodu primarni ekosistem na širem području lokacije odavno je zamijenjen sekundarnim i tercijarnim ekosistemima gdje dominiraju vještačke livade,

agrobiocenoze sa pripadajućim flornim i faunističkim elementima karakterističnim za higrofilna staništa. Na Slici 4. (Situacijski nacrt lokacije predmetnog projekta) dat je prikaz lokacije projekta sa glavnim vanjskim sadržajima (Prilog 4. Situacijski nacrt lokacije predmetnog projekta).

3.3

OPIS POGONA, POSTROJENJA I AKTIVNOSTI

MESSER Sarajevo Plin samo je jedno od 60 preduzeća koja pripadaju Grupaciji Messer u 32 države u Evropi, Aziji i Peruu. Grupacija Messer jedna je od vodećih svjetskih kompanija za industrijske plinove. Centrala ove kompanije sa više od 4000 zaposlenika smještena je Sulzbachu kod Frankfurta na Maini, Njemačka, a glavna tržišta su Evropa i Azija. Kompanija MESSER Sarajevo Plin d.o.o. namjerava proširiti svoje radne kapacitete na lokaciji Poslovne  jedinice Rajlovac. Planirana je izgradnja skladišta i punionice cisterni propan-butana koje će se sastojati od dva spremnika zapremine po 100 m3, proizvodnog i prodajnog skladišta boca tehničkih plinova kapaciteta po 3000 kg. U toku postupka dobivanja urbanističke saglasnosti investitor je obavezan osigurati okolinsku dozvolu za predmetni projekat prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj 33/03 i 38/09) i odredbama Zakona o prostornom uređenju („Sl. novine KS“,broj 7/05). U tome cilju, a prema odredbama Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl. novine FBiH“, broj 19/04), investitor nije obavezan izvršiti procjenu uticaja projekta na okoliš ali je obavezan podnijeti Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole i uz njega priložiti Plan upravljanja otpadom (član 54a. Zakona o zaštiti okoliša, odnosno člana 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša).

3.3.1 Opis postojećih kapaciteta na projektnoj lokaciji U poslovnoj jedinici Rajlovac obavljaju se slijedeći procesi: - Punjenjem tehničkih plinova O2 i CO2, - Skladištenjem punih, praznih boca i baterija boca O2 i CO2, - Skladištenjem punih i praznih boca tehničkih plinova koje se ne pune u Rajlovcu već u drugim pogonima MESSER Sarajevo plina i/ili uvoza, - Veleprodajom tehničkih plinova, - Ispitivanje boca, - Farbanje boca, - Održavanje boca i pomoćnih sredstava. Prema narudžbi u pogon se dovoze tehnički plinovi O2 i CO2 cisternama iz kojih plinovi pretaču u odgovarajuće skladišne rezervoare. Iz skladišnog rezervoara se tečni O 2 putem pumpe transportira u atmosferski isparivač (prevodi u plinovito stanje). Boce se pune plinovitim O2 pod pritiskom 150 bara. Iz skladišnog rezervoara CO2 se pumpom transportira do mjesta za punjenje boca tečnim CO2 (punjenje po težini). Lokacija Rajlovac se sastoji od: -

Upravne zgrade, Zgrada prodaje, Parking prostora, Pretakalište i pristupni put za pretakalište, Spremnik sa isparivačem za O 2, Spremnik sa utečnjivačem za CO2, Spremnici za toplifikaciju, propan –butan (rezervoari kapaciteta 2 X 4,8 m3),

-

Spremnik za N2, Punionica tehničkih plinova, • • • •

-

linija za punjenje boca i baterija kisikom, linija za punjenje boca i baterija ugljičnim dioksidom, linija za tehničko ispitivanje boca, linija za farbanje boca.

Kotlovnice, Skladište za tehničke plinove, Hidrantska mreža, Tehnička radionica, Pristupna saobraćajnica u krugu lokacije, Požarni put kružna saobraćajnica širine 3,5 m, Prostor za odlaganje metalnog otpada, Prostor za skladištenje dizel goriva za viljuškar, Kontejneri za komunalni otpad, Objekti koji nisu u funkciji, Zelena površina.

Ovdje je bitno naglasiti da je dana 23.07.2007. godine MESSER d.o.o. Sarajevo dostavio na ocjenu, Plan aktivnosti za Poslovnu jedinicu Punionica tehničkih plinova Rajlovac, pozivajući s e na Pravilnik o uslovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša („SL. novine FBiH“, br. 68/05) i Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine KS“, br. 19/04), za izdavanja okolinske dozvole. Ministarstvo prostornog prostornog uređenja i zaštite okoliša okoliša Kantona Sarajevo je zaključilo da, na osnovu količine gasova koji se skladište na ovoj lokaciji ( MESSER „Sarajevo Plin““ d.o.o. Sarajevo, Poslovna jedinica Rajlovac), a prema vrijednostima definisanim čl. 4., 5. i 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl. novine KS“, br. 68/05) i Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencije („Sl. novine FBiH“, br. 68/05) navedeni postojeći pogoni i postrojenja ne podliježe postupku izdavanja okolinske dozvole.

3.3.2 Opis planiranih kapaciteta na lokaciji Rajlovac Kao što je već rečeno na lokaciji Rajlovac planirano je proširenje postojećih kapaciteta. Namjerava se izgraditi i pustiti u pogon pretakalište propan-putana koje će se sastojat od dva horizontalna rezervoara sa pratećom opremom za pretakanje, proizvodnog skladišta boca tehničkih plinova i prodajnog skladišta boca tehničkih plinova. 3.3.2.1 Opis planiranog pretakališta propan-butana

Na lokaciji MESSER Sarajevo Plin d.o.o. Rajlovac, planirana je izgradnja skladišta i punionice cisterni propan – butana. Skladište će sačinjavati 2 spremnika propan-butana kapaciteta po 100 m 3 sa popratnom opremom. Dobava propan – butana vršit će se pomoću cisterni, koje će plin dovoziti na predmetnu lokaciju. Iz cisterni vršit će se punjenje i spremnika i obratno (Prilog (Prilog 5. Pretakanje propanbutana). butana). Rezervoari za skladištenje propan-butana kao i većina popratne opreme biti će preuzeta sa postojeće lokacije koja se nalazi na Alipašinom polju. Punjenje rezervoara i cisterni propan-butanom vršit će se pomoću kompresora i pumpi. U sklopu projekta planirana je izgradnja sistema hlađenja mobilnih cisterni koja je sastavni dio sistema skladištenja propan-butana. Na Slici 5. (Šema pretakališta propan-butana) pokazani su glavni dijelovi

planiranog skladišta propan-butana (Prilog (Prilog 6. Tehnološka šema pretakanja propan-butana i Prilog 8. Tehnološka šema pretakanja – podužni presjek ) . Napajanje električnom energijom planiranog postrojenja vršiti će se sa postojeće trafostanice TS 123 koja se nalazi na lokaciji i služi za napajanje postojećih kapaciteta. Planirana je izgradnja nove hidrantske mreže, novog odvoda oborinskih voda i sistema hlađenja rezervoara vodom koji će se uvezati na postojeće instalacije punionice tehničkih plinova (Prilog ( Prilog 7. Lokacija postrojenja – mreža). mreža). 3.3.2.1.1

Opis rezervoara propan-butana sa karakteristika karakteristikama ma plina

3.3.2.1.1.1 Opis rezervoara Planirana je izgradnja dva horizontalna rezervoara propan-butana kapaciteta po 100 m 3. Rezervoari će biti postavljeni na temelje koji su predviđeni za ovu svrhu. Za smještaj rezervoara i opreme istakališta predviđena je izgradnja betonskog platoa dimenzija 30 x 25 m visine 1 m u odnosu na pristupni put. Oko betonskog platoa bit će postavljeni odbojnici, za zaštitu opreme od mogućeg nekontrolisanog kretanja vozila (Prilog (Prilog 9. Rezervoar propan-buatana). propan-buatana). Fizičke i opće karakteristike spremnika date su u slijedećoj tabeli: OPĆI PODACI ENERGOINVEST ENERGOINVEST d.d. TERMOAPARATI, TVORNIČKA 3-STUP, SARAJEVO ENERGOINVEST ENERGOINVEST d.d. TERMOAPARATI, NAZIV ISPORUČIOCA TVORNIČKA 3-STUP, SARAJEVO FABRIČKI BROJ/GOD. IZRADE 6808/1982 REZERVOAR ZA PROPAN-BUTAN NAZIV POSUDE II KLASA POSUDE 3 100 NAZIVNA VELIČINA (m ) Tabela 1. Opći podaci o rezervoarima

NAZIV PROIZVOĐAČA

TEHNIČKI PODACI NAJVEĆI DOZVOLJENI RADNI PRITISAK (bar) PRORAČUNSKI PRITISAK POSUDE PREMA JUS M.E2.250 (bar) ISPITNI PRITISAK – TEČNOST (bar) ISPITNA MATERIJA TEMP. ISPITNE MATERIJE NAJVEĆA ( I NAJMANJA ) RADNA TEMP. ZIDA (˚C ) RADNI MEDIJUM KARAKTERISTIKE RADNOG MEDIJUMA

16,4 16,4 25 VODA 20 40

PROPAN-BUTAN ZAPALJIV. EKSPLOZIVNOST 3 100 ZAPREMINA (m ) 20106 MASA PRAZNE POSUDE (kg) 42550 NAJVEĆA MASA PUNJENJA (kg) Tabela 2. Tehnički podaci o rezervoarima

Plašt rezervoara je cilindrični, vanjskog prečnika 3000 mm, debljine 15 mm. Dancad su duboka R=0,8D, debljine 15 mm. Aparat je horizontalne izvedbe, oslonjen preko dvije stope, koje su zavarene za plašt. Rezervoar je snabdjeven sistemom za vodeno hlađenje, kao i svim potrebnim priključcima. Izvedba rezervoara je u skladu sa JUS.M.Z2.600. Bitno je naglasiti da MESSER d.o.o. Sarajevo posjeduje sve neobhodne dozvole za obavljanje ove vrste dijelatnosti (Prilog (Prilog 10. Rješenje o ispunjavanju uslova za

obavljanje registrovanih dijelatnosti , Prilog 11. Rješenje za upotrebu stabilnih posuda pod pritiskom, Prilog 12. Rješenje za rad sa spremnicima propan-butana, Prilog 13. Isprava posude i Prilog 14. Zapisnici  14. Zapisnici  o izvršenom ispitivanju sigurnosnih ventila). ventila). Na slijedećoj slici prikazan je uzdužni i poprečni presjek rezervoara sa opremom. ELEMENTI : 1 2

DANCE DUBOKO

4

PLAŠT (15x1990x9375) PLAŠT (15x1400x9375) OGRLICA

5

PLAŠT REV. OTVORA

6 7

GRLATA PRIRUBNICA (NO500;NP 25) ZAPTIVAČ

8

SLIJEPA PRIRUBNICA

9

VIJAK SA DVIJE NAVRTKE

3

10 CIJEV (Φ21,3 x2,3x111) 11 GRLATA PRIRUBNICA (NO15;NP 40) 12 CIJEV (Φ114,3 x5,1x186) 13 GRLATA PRIRUBNICA (NO100;NP 40) 14 RUČKA 15 PRIKLJUČAK (Φ30 x170) 16 CIJEV (Φ26,9 x4,5x190) I II III IV V VI VII

17 PLOČICA 18 PRIKLJUČAK (Φ30 x60) 19 GRLATA PRIRUBNICA (NO80;NP 40) 20 PRIKLJUČAK (Φ40 x180) 21 CIJEV (Φ88,9 x7,6x82) 22 CIJEV (Φ48,3 x5x120) 23 GRLATA PRIRUBNICA (NO40;NP 40) 24 GRLATA PRIRUBNICA (NO65;NP 40) 25 CIJEV (Φ76,1 x7,1x196) 26 CIJEV (Φ60,3 x5,6x204) 27 GRLATA PRIRUBNICA (NO 50;NP 40) 28 GRLATA PRIRUBNICA (NO 50;NP 40) 29 GRLATA PRIRUBNICA (NO 40;NP 40) 30 CIJEV (Φ60,3 x5,6x204) 31 CIJEV (Φ48,3 x5x210) 32 OJAČANJE

DOVOD TEČNE FAZE ODVOD TEČNE FAZE POVRAT TEČNE FAZE DOVOD-ODVOD PLINSKE FAZE DOVOD-ODVOD PLINSKE FAZE MEHANIČKI POKAZIVAČ NIVOA MEHANIČKI POKAZIVAČ NIVOA

VIII IX X XI XII XIII XIV

33 NOSAČ N.P. 34 NATPISNA PLOČICA 35 NOSAČ PLOČICE ZA UZEMLJENJE 36 PLOČICE ZA UZEMLJENJE 37 JASTUČIĆ 38 NOSAČ GALERIJE 39 PLOČA 40 REBRO (14x870x2550) 41 REBRO (14x220x875) 42 TEMELJNA PLOČA 43 REBRO (14x330x110) 44 REBRO (14x97x176) 45 UŠKA 46 OBUHVATNI LIM 47 48 -

REVIZIONI OTVOR VENTIL SIGURNOSTI ISPUST NEČISTPĆA MANOMETAR MAGNETNI POKAZIVAČ NIVOA TERMOMETAR ODZRAKA

3.3.2.1.1.2 Opis propan-butana koji se skladišti  Tečni naftni plin nema ni boje ni mirisa pa mu se dodaju odoranti, tvari koje daju miris kako bi ga se moglo otkriti u slučaju nekontroliranog istjecanja. Takvim bi se sredstvom istjecanje trebalo otkriti već pri udjelu od 20% donje granice eksplozivnosti (tj. oko 0,4% udjela u zraku prostorije), a ono ne bi smjelo utjecati na uporabna svojstva. Stoga se najčešće dodaju etil-merkaptan u količini 12 g/m 3 ili tiofen (tetrahidrotiofen) u količini 77 g/m 3. Tečni naftni plin je netopiv u vodi, od nje je lakši i pliva na njoj pa se ne ubraja u tvari štetne za vodu. Neotrovan je, no prevelik udio u zraku (tj. manjak kisika) može uzrokovati gušenje. Izravno udisanje njegovih para je štetno, jer ima narkotičko djelovanje, odnosno izaziva pospanost. Najveći dopušteni udio u zraku prostorije (MAK-vrijednost) propana i butana iznosi oko 1000 ppm (0,1%). Ako LPG u kapljevitom stanju dođe u dodir s kožom, dolazi do njegovog naglog isparavanja, što može uzrokovati teške ozljede (smrzotine). Područje eksplozivnosti mu je usko i u niskim granicama (od oko 2% do 10%) pa prostore u kojima se nalaze instalacije treba dobro prozračivati i označiti odgovarajućim natpisima ili oznakama. Miris odoriranog LPG-a je oštar pa se lako može osjetiti i ako se to dogodi, u zatvorenom prostoru se odmah mora ugasiti svaki plamen, dobro prozračiti prostoriju otvaranjem svih prozora i vrata te prekinuti dovod plina na zapornim ventilima, pri čemu se ne smije ni paliti ni gasiti rasvjeta ni bilo koji drugi električni uređaj ili mogući izvor zapaljenja. Također treba obratiti pažnju na to da LPG pri izgaranju troši kisik, što može prouzročiti njegov manjak s teškim posljedicama za život i zdravlje osoba koje borave u prostoriji. Stoga se u prostoriji u kojoj se nalazi bilo kakvo trošilo, uvijek moraju omogućiti dovoljne količine zraka za izgaranje. Kako j e LPG teži od zraka i pada na pod prostorije, spremnike ili boce ne smije se držati u prostorima ispod nivoa okolnog tla i tamo gdje postoji mogućnost njegovog istjecanja i nakupljanja u kanalima, oknima i niže smještenim prostorijama. Kod smještaja spremnika za LPG mora se voditi računa o sprječavanju utjecaja lutajućih struja (npr. u slučaju udara groma) što se postiže postavljanjem na izolacijsku podlogu (drvo, beton). Uz to, spremnik i sve instalacije trebaju se uzemljiti. Spremnik se postavlja daleko od izvora topline (kotlovnica, motora s unutarnjim izgaranjem, električnih grijalica i sl.), otvorenog plamena i iskrenja (npr. pri rezanju, zavarivanju i sličnim postupcima) te ne smije biti izložen izravnom sunčevom zračenju. Utjecaj topline štetan je i zato što uzrokuje neravnotežu faza u spremniku. Prinošenje otvorenog plamena ili pušenje u području spremnika, skladišta plinskih boca i u svim zatvorenim prostorima u kojima se nalaze instalacije nije dopušteno. Također je važno napomenuti da se mogućnost istjecanja iz instalacije nipošto ne smije provjeravati prinošenjem plamena (npr. iz upaljača). Osim na djelovanje LPG-a na čovjeka i okoliš, valja obratiti pozornost na njegovo djelovanje na druge tvari, osobito na materijale instalacije. Propan i butan zbog male viskoznosti prodiru u pornu strukturu nekih metalnih materijala, čime se mogu promijeniti njihova mehanička svojstva. LPG i u kapljevitom i u plinovitom stanju otapa neke organske tvari, većinu masti, ulja i lakova te prirodni kaučuk. Stoga se za instalacije preporučuje korištenje samo masti životinjskog i biljnog podrijetla (npr. ricinusovo ulje, loj) s dodanim grafitom, a za brtvljenje samo umjetni materijali (npr. teflon, neopren). Klasifikacija: zapaljiv plin. Oznaka narandžasta (RAL 2003). 3.3.2.1.1.3 Fiziološko dejstvo i fizičke karakteristike propan-butana Tečni naftni plinovi nisu toksični. Duže udisanje ipak ima anastetičko dejstvo, a udisanje velikih koncentracija može da izazove prekid disanja uslijed nedostatka kiseonika. Kad su u tečnom stanju u kontaktu sa kožom mogu da izazovu povrede slične opekotinama.

LPG je goriv gas, poput drugih gorivih gasova, može stvoriti eksplozivne mješavine sa vazduhom ili kisikom, također sa drugim oksidirajućim substancama kao što su hlor, fuor i azotni oksidul. Mješavine LPG-a i vazduha su eksplozivne, pri koncentraciji od približno 2-10 vol. % i mogu biti zapaljene sa relativno malom energijom paljenja, na primjer varnicom. U gasovitom stanju pri atmosferskim uslovima, LPG je znatno teži od vazduha. To podrazumijeva da se LPG najvećim dijelom kreće u najnižim slojevima i u njima nakuplja; na primjer, rudnicima, podrumima, odvodnim kanalima ili depresijama u tlu. Na mjestima gdje je neznatno kretanje vazduha, LPG se akumulira i na tim mjestima može ostati satima. Tečni naftni gas LPG je dobio ovaj naziv zbog činjenice da se nalazi u tečnoj fazi pod relativno malim pritiskom. U ovom stanju – „Utečnjen pod pritiskom“ – LPG se skladišti u bocama i rezervoarima. Propan je oko 1,5 puta a butan oko 2 puta teži od vazduha. Ako dođe do isticanja u atmosferu, oni će padati dole i u tom prostoru će djelimično ili potpuno biti istisnut vazduh. U narednoj tabeli date su fizičke karakteristike propan-butana. Internacionalana oznaka Molska masa Specifična težina plina u odnosu na vazduh na 15oC i 1 bar Tačka ključanja na 1 bar Granice zapaljivosti

Butan LPG (TNG) 58,12

Propan LPG (TNG) 44,094

2,057

1,5503

-0,6oC 1,8 – 8,4

-42,2oC 2,1 – 9,5

Tabela 3. Fizičke karakteristike propan-butana

Na slijedećim slikama pokazan je međuodnos pritiska i temperature za propan i butan. U zavisnosti od sastava LPG-a, 1 litar tečnosti daje oko 260 do 350 litara gasa. LPG zahtjeva toplotu kako bi došlo do isparavanja. Toplota se uzima iz neposredne okoline. Ovo ima za rezultat hlađenje posude i preostale količine LPG-a. Svaka površina koja dođe u kontakt sa isparenim LPG-om se također hladi na isti način. LPG je bez boje i gotovo bez mirisa, tako da ga ljudska čula ne mogu registrovati. Zbog toga je neophodno odorisanje LPG-a, kako bi se moglo utvrditi njegovo prisustvo. Iz tih razloga se male količine odoransa dodaju u LPG. LPG nije otrovan, ali može kod visokih koncentracija prouzrokovati gušenje istiskivanjem vazduha. U ekstremnim slučajevima isti može imati svojstvo narkotika. Isparavanje LPG-a može biti opasno zbog njegovog efekta pothlađivanja. Kako LPG troši znatne količine toplote tokom isparavanja, isti može prouzrokovati bolne hladne opekotine ukoliko dođe do u kontakt sa kožom i tamo isparava. Potrebno je obratiti posebnu pažnju na osjetljiva tkiva kao što su oči. Velike opekotine mogu biti potencijalno fatalne. 3.3.2.1.1.4 Sigurnosne mjere pri rukavanju sa propan-butanom Ispuštanjem LPG-a u atmosferu raste opasnost od pojave požara i eksplozije. Slijedeće mjere predostrošnosti treba poduzeti (Prilog 15. Pravilnici o radu), kako bi se eliminisali ovi rizici:

-

Čim se prestane sa trošenjem LPG-a, zatvoriti ventil na boci. Prostorije sa LPG sistemima moraju imati prirodnu ili prinudnu ventilaciju, kako bi se dovoljno rezrijedila bilo koja količina ispuštenog gasa. Zabranjeno je pušenje za vrijeme rada sa bocama LPG-a (npr. Priključenje/demontaža boca). Ukoliko se dogodi veliko isticanje LPG-a, posebno je važno hitno evakuisati najniže prostorije (npr. Rudnike, podrume) pošto je to prostor gdje se LPG može akumulirati u znatnim količinama. Na instalacijama između posuda i potrošačkih mjesta ne smije biti propuštanja. LPG sistemi se moraju povremeno provjeravati po osnovu propupštanja, npr. pjenom. Isticanja na posudama, ventilima, instalacijama i potrošačkim uređajima se moraju odmah otkloniti. Posebnu pažnju treba obratiti na crijeva na kojima može doći do isticanja zbog njihove starosti ili oštećenja.

-

Gas koji ističe na mjestu potrošnje (npr. Na gorioniku) treba odmah zapaliti, pošto odlaganje paljenja može rezultirati pojavom veće ili manje eksplozije.

Opasnosti hladnih opekotina pri rukovanju sa LPG-om se mogu otkloniti sprečavanjem kontakta LPG-a sa tijelom. Pravilnim korištenjem odgovarajuće zaštite opreme (rukavice, naočale) može se spriječiti pojava hladnih opekotina. Sljedeća opasnost može nastupiti pri korištenju LPG-a. Gorivi ispusni gasovi sadrže manje količine otrovnog ugljen monoksida. Na korektno ugrađenim sistemima LPG-a, to je izvedeno odgovarajućim sprovođenjem dimnih gasova i/ili ventilisanjem prostorije u kojoj je ugrađen LPG sistem. Pošto se u ovom slučaju radi o rukovanju sa propan-butanom na otvorenom prostoru, vjerovatnoća nastanka eksplozije uslijed koncentracije propan-butana u vazduhu je jako malo. Ukoliko LPG ističe kroz pukotine, dotok do pukotine mora biti obustavljen zatvaranjem ventila. Pokušaj direktnog btrvljenja pukotine se ne treba raditi, zbog mogućnosti paljenja gasa. Ukoliko dođe do požara pri isticanju LPG-a, vatru treba ugasiti zatvaranjem dotoka gasa. Ukoliko je požar u objektu a protok gasa se ne može obustaviti, onda je dopušteno da požar gori do potrošnje gasa. Pokušaj da se vatra stavi pod kontrolu korištenjem praha ili vode može biti uspješno, ali se time javlja potencijalna opasnost od pojave eksplozije LPG-a koji još uvijek ističe. Ukoliko se boce LPG-a nađu u neposrednoj blizini požara iste moraju biti odstranjene ili intenzivno hlađene vodom sa sigurne udaljenosti. Bitno je naglasiti da su u sklopu Glavnog projekta pretakališta propan-butana određene zone opasnosti za planirane rezervoare propan-butana na projektnoj lokaciji (Prilog 16. Zone opasnosti – rezervoari ).

3.3.2.1.1.5 Pregled značajnih podataka za mješavinu plinova propan-b utana U narednoj tabeli dati su podaci za mješavinu plinova propan-butana. OPASNA SUPSTANCA Značajni podaci Proizvođač Internacionalna oznaka Hemijska formula CAS broj* EINECS broj** Molekulska težina Specifična težina zraka u odnosu na zrak o Zapreminska težina gasa na 0 C i 1,013 bar kg/l Gustina tečnosti na temp. ključanja i 1,013 bar kg/l Tačka topljenja (K) Tačka ključanja (K) Kritična temperatura (K) o 3 Specifična toplota na 0 C i 1,013 bar (KJ/m ) 0 0 Spec. topl. idealnog gasa pri stal. pritisku na 0 C (KJ/kg C) Spec. topl. idealnog gasa pri stal. zapr. na 15oC (KJ/kg0C) o Odnos specifičnih toplota Cp/Cv na 15 C Latentna toplota topljenja (KJ/kg) Latentna toplota isparavanja 1,013 bar (KJ/kg) Gornja toplotna moć gasa na 288 K i 1,013 bar (KJ/kg) Donja toplotna moć gasa na 288 K i 1,013 bar (KJ/kg)

PROPAN INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. LPG C3H8 Smjesa 68476-40-4 Smjesa 270-681-9 44,097 1,5503 0,226 0,582 83,26 230,9 370 4,39 1,6265 1,457 1,131 79,95 426,05 100560 92980

BUTAN INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. LPG C4H10 Smjesa 68476-40-4 Smjesa 270-681-9 58,12 2,0757 0,225 0,579 138,16 273,15 426,14 5,92 1,6559 1,493 1,096 77,86 385,55 132382 122172

Granica zapaljivosti u vazduhu, % zapreminski Uticaj na ljudsko zdravlje

Uticaj na okoliš Fizičko-hemijske opasnosti Posebne opasnosti Mjere prve pomoći: - Udisanje -

Nakon dodira sa kožom

- Nakon dodira sa očima Mjere za suzbijanje požara:

Mjere pri rukovanju i skladištenju:

Primjenjivi propisi: - EU -

Lokalni

2,1 – 9,5 1,8 – 8,5 Pospanost, glavobolja, u većim koncentrac. izaziva gušenje. Opasnost od smrzotina. Štetno djeluje na biljni i životinjski svijet. Djeluje na vodene organizme i organizme u tlu. Vrlo zapaljiv i eksplozivan, sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Zagušljivac, bezbojan. - Skloniti ugroženu osobu na svjež zrak,pružiti prvu pomoć. - Odmah isprati mjesto dodira i ukloniti zagađene dijelove odjeće. - Ispirati oči vodom najmanje 15 minuta. Za manje požare upotrijebiti suhi prah ili CO 2, za veće veliki raspršeni mlaz vode uz istovremeno hlađenje spremišta i cisterni uz zatvaranje ventila. Mjere opreza: ukloniti sve moguće izvore zapaljenja, izbjegavati udisanje i dodir sa kožom i očima. Pretakanje vršiti na pretakalištima uređenim po propisima i u vanjskoj sredini, posebnu pažnju posvetiti spojnim mjestima. -DIR 67/548/EEC, 1999/45/EC i dr. - Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj 33/03 i 38/09), - Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Sl. novine FBiH“, broj 39/03 i 22/06), - Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu („Sl. novine FBiH“, broj 64/09), - Zakon zaštite na radu, („Sl. list SR BiH“, broj 22/90), - Zakon o prometu eksplozivnih materija, zapaljivih tečnosti i gasova („Sl. list SR BiH“, broj 10/77 i 9/78), - Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 33/03 i 72/09), - Zakon o vodama („Sl. novine FBiH“, broj 70/06), - Zakon o prevozu opasnih materija (“Sl. list R BiH”,broj 13/94 i “Sl. list SFRJ”, broj 27/90 i 45/90), - Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencija („Sl. novine FBiH“, broj 68/05), - Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje  je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti

izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl. novine FBiH“,broj 19/04), - Uredba o štetnim i opasnim materijama u vodama („Sl. novine FBiH“, broj 43/06), - Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka („Sl. novine FBiH“, broj 12/05), - Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Službene novine FBiH“, broj 9/05), - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tečni naftni gas i o uskladištavanju i pretakanju tečnog naftnog gasa („Sl. list SFRJ“,broj 24/71), - Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne sudove pod pritiskom za tečne atmosferske gasove („Sl. list SFRJ“, broj 9/86 Tabela 4. Pregled značajnih podataka za mješavinu plinova propan-butan

*CAS broj – jedinstveni identifikacijski broj supstance (Chemical Abstract Service) **EINECS – (European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances) evropski popis postojećih trgovačkih tvari koji sadrži popis svih tvari na tržištu do 18.09.1980. a objavljen je kao evropski popis postojećih tvari u Službenom listu EU C146/4 dana 15.06.1990.g.

3.3.2.1.1.6 Opis sistema za pretakannje propan-butana (Pumpe i Kompresori) Pretakanje propan-butana iz cisterni u rezervoare i obr atno vršiti će se pomoću pumpi ili kompresora. Kompresori i pumpe biti će montirani na betonskom platou koji će se namjenski izgraditi za ovu svrhu. Navedeni plato će biti dimenzija 4 x 2 metra. Prostor gdje se smještaju pumpe i kompresori će biti pokriven nadstrešnicom. 3.3.2.1.2

Opis proizvodnog skladišta boca tehničkih plinova

Objekat proizvodnog skladišta boca tehničkih plinova je projektovan kao slobodnostojeća nadstrešnica. Planirana lokacija ovog objekta je prikazana na Slici 4. (Situacijski nacrt lokacije predmetnog  projekta)pod brojem 2. Objekat će biti postavljen na ravnom terenu u sklopu postojećeg industrijskog kompleksa koji ima riješenu potrebnu komunalnu i energetsku infrastrukturu (protivpožarna zaštita – postojeći vanjski hidranti u neposrednoj blizini planirane nadstrešnice kao i eventualno napajanje električnom energijom sa postojeće elektro-mreže kompleksa). Ukupna dimenzija objekta je 25,5 m x 6,20 m, objekat čini skladišni prostor ukupne korisne površine P = 158,10 m2. Ovaj prostor je projektovan u skladu sa osnovnim funkcionalnim, prostornim, estetskim i ambijentalnim zahtjevima lokacije. Konstruktivni sistem objekta će činiti sistem nosivih čeličnih stubova i greda. Temelji će se izvesti od MB 30. Planirani temelji će biti izvedeni od armiranih betonskih stopa, dubina temelja mora biti minimalno 80 cm. Čelična konstrukcija nadstrešnice izvodit će se od čeličnih profila (IPB i IPE). Krov će biti urađen od samouklapajućeg krovnog lima. Prilazi objektu će biti izrađeni od betona u potrebnim širinama. Teren oko objekta će se isplanirati i zasaditi travom, cvijećem i ukrasnim drvećem. Treba naglasiti da MESSER d.o.o. posjeduje vlastita transportna sredstva (kamioni i cisterne) za transport propan-butana i tehničkih plinova ( Prilog 17. ADR certifikati za vozila)

3.3.2.1.3

Opis prodajnog skladišta boca tehničkih plinova

Objekat proizvodnog skladišta boca tehničkih plinova je projektovan kao slobodnostojeća nadstrešnica. Planirana lokacija ovog objekta je prikazana na Slici 4. (Situacijski nacrt lokacije predmetnog  projekta)pod brojem 6. Objekat nadstrešnice je projektovan kao slobodnostojeći, a biti će postavljen je na ravnom terenu u sklopu postojećeg industrijskog kompleksa koji ima riješenu komunalnu i energetsku infrastrukturu (protivpožarna zaštita – postojeći vanjski hidranti u neposrednoj blizini planirane nadstrešnice kao i eventualno napajanje električnom energijom sa postojeće električne mreže kompleksa). Ukupna dimenzija planiranog objekta je 25,50 m x 12,50 m , čine ga : • • •

Skladišni prostor P=160,01 m2, Skladišni prostor P=160,01 m2, Ukupna korisna površina iznosi P=320,02 m2.

Konstruktivni sistem objekta činiti će sistem nosivih čeličnih stubova i greda, temelji ć biti armiranobetonske stope, dubine temeljenja minimalno 80 cm. Kompletna konstrukcija (pokrov, podgled i čelo nadstrešnice) će biti obložena čeličnim pocinćanim plastificiranim samouklapajućim limom. Teren oko objekta će se isplanirati i zasaditi travom, cvijećem i ukrasnim drvećem.

3.3.2.1.4

Opis tehničkih plinova koji će se skladištiti u proizvodnom i prodajnom skladištu

U planiranim skladištima boca tehničkih plinova na lokaciji MESSER d.o.o. poslovna jedinica Rajlovac će se nalaziti slijedeći plinovi sa navedenim količinama. Naziv

Hemijska oznaka CAS broj

Kisik Azot Ugljenični dioksid Argon

O2 N2 CO2 Ar

Maksimalna Količina (kg)

7782-44-7 7727-37-9 124-38-9 75714-55-5 Ukupan kapacitet skladišta:

maks. 6000 maks. 6000 maks. 6000 maks. 6000 6000

Tabela 5. Tehnički plinovi koji će se nalaziti u planiranim skladištima

Kisik  je gas bez boje, mirisa i okusa, nezapaljiv gas koji je neophodan za respiraciju i sagorijevanje. U normalnim uslovima je nešto teži od vazduha. Pri smanjenim koncentracijama u zraku dolazi do asfiksije, a pri povišenim koncentracijama je veća opasnost od lakog zapaljenja gorivih materija. Svi dijelovi koji dolaze u dodir s kisikom moraju se održavati tako da ne dođu u dodir sa uljem i mastima, kako i da ne dođu u kontakt sa masnim krpama za čišćenje ili sa masnim prstima. Pri radu sa kisikom ne smije se nositi odijelo uprljano masnim krpama za čišćenje ili uljima jer može da se zapali samo od sebe. Kontakt s kriogenim (dupokopothlađenim) tečnim kisikom može izazvati karakteristične promrzline. U narednoj tabeli date su fizičko – kemijske osobine kisika. 1. 2. 3. 4. 5.

Kemijska formula Molekulska masa Gustoća tekućine (pri pritisku od 1.013 bari i temperaturi vrelišta) Gustoća plina ( kod 0 ºC i 1,013bar ) Plinska konstanta

O2 32 g/mol 1,141 kg/L 1,429 kg/ m3 259,8 J/kg K

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Temperatura vrenja Toplina isparavanja (kod 1.013 bara) Kritična temperatura Kritični pritisak Kritična gustoća Specifična toplota Omjer volumena u plinovitom stanju( kod 20 ºC i 1,013bar u odnosu na vrelište i 1,013 bar) Volumna temperatura rastezljivosti plina

Tv =-183 ºC 213,45 KJ/kg -118,8 ºC 50,40 bar 430 kg/ m3 913J/kgK 863,7 : 1 0,003674 ( K-1)

Tabela 6. Fizičko-kemijske osobine kisika

Azot je gas bez boje, mirisa i okusa, ne gori i ne pomaže sagorijevanje. U normalnim uslovima je skoro iste težine kao i vazduh jer je njegov glavni dio. Teško se jedini s drugim elementima. Azot je normalan sastojak vazduha, znači nije otrovan, međutim veliki procenat azota u nekoj zatvorenoj prostoriji smanjuje procenat kisika pa pri dugotrajnom boravku u njoj može doći do asfiksije (gušenja) bez ikakvih upozoravajućih simptoma. Kontakt s kriogenim (dubokopodhlađenim) tečnim azotom može izazvati karakteristične promrzline.

Fizičko – kemijske osobine azota su date u slijedećoj tabeli 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 12. 13.

Kemijska formula Molekulska masa Gustoća tekućine (pri pritisku od 1.013 bari i temperaturi vrelišta) Gustoća plina (kod 21 ºC i 1,013bar) Temperatura vrenja na 1,013 bar Toplina isparavanja Kritična temperatura Kritični pritisak Trojna točka Specifična toplota pri stalnom pritisku C P na 210 C Specifična toplota pri stalnoj zapremini CV na 210 C Odnos specifičnih toplota Cp/CV na 21 0C

N2 28 g/mol 0,81kg/L 1,16kg/ m3 Tv = - 195,8 ºC 199,38 KJ/kg - 147,1ºC 33,9 bar - 210o C 1,0598 KJ/kg 0 C 0,7426 KJ/kg 0 C 1,4

Tabela 7. Fizičko-kemijske osobine azota

Ugljični dioksid nije zapaljiv i pod atmosferskim pritiskom je hemijski stabilan i inertan. CO 2 usporava ili potpuno guši procese sagorijevanja. Na slijedećem dijagramu je pokazano ponašanje CO2 u zavisnosti od temperature i pritiska. Ugljični dioksid burno reaguje s nekim supstancama kao što su amonijak i amini. Ugljični dioksid se rastvara u vodi i nastaje ugljična kiselina koja se ponaša kao slaba kiselina korodirajući ugljenične čelike i neke obojene metale.

Slika 10. Fazni dijagram CO2 (Temperatura – Pritisak)

Na atmosferskom pritisku ugljenični dioksid je približno 1,5 puta teži od vazduha. CO 2 zbog toga teži spuštanju u donje slojeve i nakupljanju u udubljenima, podrumima i prirodnim depresijama. Ako je kretanje vazduha neznatno, ove nakupine CO2 mogu ostati neizmijenjene satima. Fizička stanja ugljičnog dioksida koja ovise o pritisku i temperaturi zaslužuju posebnu pažnju:

- Na atmosferskom pritisku CO2 je u gasoviton stanju, - Na temperaturi između -56,6 i +31,1 oC i pritisku najmanje 5,2 bar CO2 može biti u tečnom stanju. Na atmosferskom pritisku (1 bar) tečni CO 2 se može postojati. - NA temperaturi ispod -56,6oC se može javiti u čvrstom stanju. - Sva tri ova stanja se mogu javiti pri uslovima „trojne tačke“ (-56,6oC, 5,2 bar). U bocama je CO2 u tečnom stanju, „utečnjen pod pritiskom“. Pritisak tečni u boci je približno 57 bar pri 20oC. Kada se CO2 troši iz boce preko regulatora na izlazni pritisak manji od 5,2 bar, proizvodi se gasoviti CO2: 1 kg tečnosti se širi na približno 550 litara gasa na atmosferskom pritisku. Pod određenim uslovima moguće je također trošiti CO 2 iz boce u tečnom obliku (vidi dio 2.3.). Ako dođe do naglog rasterećenja CO2 tokom trošenja, CO2 se intenzivno hladi stvarajući tako miješavinu CO 2 gasa i CO 2 snijega. U slijedećoj tabeli su date fizičko-hemijske osobine CO2. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Hemijska oznaka Molekulska masa Gustoća tekućine(kod 18,7 bar i -20ºC) Gustoća tekućine(kod 57,6 bar i 20ºC) Gustoća plina (kod 0ºC I 1,01 bar) Plinska konstanta Temperatura vrenja

8. 9.

Toplina isparavanja(kod 1,013 bar) Kritična temperatura

10. 11. 12. 13. 14.

Kritičan pritisak Kritična gustoća Specifična toplina Gustoća plina u omjeru sa zrakom(zrak=1) Trojna tačka

CO2 44,01kg/mol 1,03 kg/l 1,26 kg/l 1,977 kg/m3 188,8 J/kg -78,5ºC 194,7K 235,6 31ºC 304,2K 73,6 bar 460 kg/m3 820 J/kg K 1,529 -56,6ºC i 5,01 bar

15.

Volumna temperatura rastezljivosti plina

0,003726 (K)

Tabela 8. Fizičko-kemijske osobine CO2

Argon se dobija rektifikacijom tečnog kisika (kisične frakcije) na temperaturi ispod -185°C. Pod normalnim uvjetima je u plinovitom agregatnom stanju. Inertan i ne reaguje ni pod kojim standardnim tehnološkim uslovima. Na -186°C i 1,013 bara je u tečnom stanju. Obzirom da je argon nešto teži od vazduha, ventilacija prostorije u kojoj se nalazi mora biti odgovarajuća. Argon nije toksičan, ali nagomilan u prostorijama ili udubljenjima može da dovede do smanjenja koncentracije kisika, a time i do prekida disanja. Tečnim argonom se mora rukovati u skladu sa potrebnim mjerama predostrožnosti koje važe za rukovanje tečnim plinovima na vrlo niskim temperaturama i uz primjenu zaštitnih sredstava (zaštitne naočare, štitnici za lice, široke azbestne ili kožne rukavice, zaštitna odijela ili ogrtači itd.), jer u kontaktu sa kožom može da izazove teške «hladne» opekotine. Zbog svoje niske temperature para tečnog argona također može da bude veoma opasna. Djelovanje argona na ljudsko zdravlje nije otrovno, dok na okoliš od učinaka to su fizikalno hemijski. Visoke koncentracije argona mogu prouzrokovati gušenje uslijed udisanja, zbog pada koncentracije kisika u zraku. Od mogućih simptoma mogu se uključiti mučnina, gubitak pokretljivosti ili svijesti.

Fizičke i hemijske osobine argona date su narednoj tabeli. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Hemijska formula

Ar

Atomska masa

39,95 3

Gustina (k g/ m ) Temperatura topljenja (˚C) Temperatura ključanja (˚C) Izgled Specifični toplinski kapacitet (cp ili cv)2 (J mol-1 K-1) Miris

1,784 -189,35 -185,85 Bezbojni plin (25˚C ) 20,786 Bez mirisa

Tabela 9. Fizičko-kemijske osobine Argona

3.3.2.1.5

Opis planirane hidrantske mreže i sistema odvoda oborinskih i sanitarnih voda

Rezervoari propan-butana će biti opremljeni sa cjevovodima za hlađenje. Sa lokacije Alipašino polje planira se prenijeti i sistem za hlađenje mobilne cisterne na istakalištu. Obaveza osoblja MESSER-a je provjeri ispravnost sistema hlađenja na lokaciji Rajlovac. Snabdijevanje vodom na lokaciji Rajlovac za predviđeni projektat biti će urađeno u skladu sa Pravilnikom o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o skladištenju i pretakanju tekućeg naftnog plina. Za tu svrhu je predviđena cjevovodna mreža u vidu prstena, koji se povezuje na postojeću instalaciju hidrantskog razvoda punionice tehničkih plinova, sa četiri nadzemna hidranta i tri šahta. Za potrebe hlađenja mobilne i stabilne cisterne predviđena su tri cjevovoda. Priključci će biti izmješteni izvan zona opasnosti, kod hidranta H2. Priključci se ugrađuju u šahtu S2, da se spriječi smrzavanje vode u zimskom periodu, kao što je pokazano na Slici 11. (Raspored hidro opreme). Odvod oborinskih voda sa planiranog betonskog platoa gdje će biti locirani rezervoari propan-butana vršiti će se preko postojećeg sistema odvoda oborinskih voda. N a nižoj strani betonskog platoa planirane su betonske kanalice dimenzija 13 x 16 cm. Betonski kanal će na sredini biti pregrađen tako da će se

 jedna polovina vode voditi u šaht Sk1 a druga polovina u Sk2 (Prilog 18. Hidrantska i vodovodna mreža i Prilog 19. Hidrantska mreža oko rezervoara). Odvod oborinskih voda sa predviđenih saobraćajnica vršiti će se na zelenu površinu. Na narednoj slici pokazan je raspored hidro opreme na predmetnoj lokaciji.

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLIŠNE DOZVOLE – PJ RAJLOVAC (REZERVOARI PROPAN-BUTANA I SKLADIŠTA TEHNIČKIH PLINOVA)

3.3.2.1.6

Opis planirane elektro – opreme

Objekat za upravljačku opremu će biti slobodno-stojeći objekat, dimenzija 4 x 4 m, sa kosim  jednovodnim krovom i pokrovom od lima koji se nalazi u blizini postojeće trafostanice TS-123, izvan Ex zone. Priključak glavnog razvodnog ormara RB-1 koji će se nalaziti u objektu za upravljačku opremu će biti izveden sa postojeće trafostanice. Kabel će biti položen kroz zemlju na dubini od cca. 80 cm ispod kote uređenog terena. Razvod kablova do ostalih objekata na predviđenoj lokaciji će se također vršiti sa glavnog ormara RB-1, koji će biti položeni u cijevima u zemlju na dubini od 80 cm. Za potrebe pretakanja gasa iz autocisterne u rezervoar predviđena je nastrašnica ispod koje će se montirati pumpa (Viking – 5.6 kW) i kompresor (Corken – 5.6kW). Priključak kompresora i pumpi će se vršiti direktno sa razvodnog ormara RB-1. Upravljanje radom pumpe će biti ručno iz objekta za upravljačku opremu sa RB-1. Predviđena je blokada rada kompresora na usisnoj i tlačnoj strani presostatima. Na oba čelična rezervoara će se ugraditi po dva nivostata koji će pokazivati stanje nivoa u rezervoaru (pun/prazan). Nivostati će biti priključeni sa razvodnog ormara RB-1. Signalizacija stanja je predviđena na vratima razvodnog ormara RB-1 sa signalnim sijalicama. Vanjska rasvjeta je predviđena na čeličnim pocinćanim stubovima (2 stuba) visina 10 m sa reflektorima snage 400W. Uzemljenje je zajedničko za gromobransku instalaciju i povezivanje metalnih masa. Gromobranske instalacije su predviđene na principu Faradejevog kaveza sa prihvatnim, odvodnim vodovima i uzemljivačem i predviđene su na kontrolnom objektu i nadštrasnici. Odvodni vodovi će biti povezani sa prihvatnim vodovima na krovu i uzemljenjem putem mjernih mjesta. Nosioci gromobranske trake će biti čvrsto i trajno montirani. Vanjska ograda će također biti spojena na uzemljivač ( Prilog 20. Uzemljenje oko rezervoara). Sve metalne mase kao što se cjevovodi, razni nosači i konstrukcije će biti međusobno povezani u jednu galvansku cjelinu i propisano uzemljeni. Na slijedećoj slici prikazana osnovna elektro oprema koja se planira ugraditi na lokaciji.

Enova d.o.o.

21

3.4

OPIS IZVORA EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA

Tehnološki proces u planiranom postrojenju za skladištenje i pretakanje propan-butana sastoji se od skladištenja propan-butana u rezervoare i njegovo pretakanje iz i u pokretne cisterne. Pored navedenog će na lokaciji biti izgrađena i dva skladišta boca tehničkih plinova. Struktura tehnološkog procesa određuje izvore, kvalitet i intenzitet emisija svih otpadnih tokova u planiranom proizvodnom pogonu. Izvore emisija kao i same emisije, odnosno sve otpadne tokove, možemo promatrati kroz dvije faze: -

Faza izgradnje i montaže predmetnog pogona i postrojenja i Faza eksploatacije, odnosno redovnog rada.

U toku izgradnje, a također i tokom rada pogona i postrojenja, generirat će se različite vrste otpada, koji se prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, broj: 9/05) svrstava u određene grupe prema osobinama i djelatnostima iz kojih potiče. Detaljna obrada ove problematike sadržana je u Planu upravljanja otpadom za pretakalište propanbutana i skladište boca tehničkih plinova koji je dodatak ovom dokumentu u proceduri dobijanja okolinske dozvole. U ovom poglavlju će biti obrađeni samo izvori svih emisija iz pogona. Bitno je napomenuti da su sve vrste i količine otpada, kao i emisije raznih polutanata određene na osnovu ulaznih podatka iz dokumentacije koju je operater stavio na raspolaganje u svrhu izrade ovog dokumenta.

3.4.1 Izvori emisija tokom gradnje objekata i montaže opreme Tokom izgradnje objekata i montaže pogona i postrojenja biće evidentne emisije određenih polutanata čiji prikaz dajemo u narednoj tabeli (emisije svih vrsta otpada biće posebno obrađene). Redni broj

Lokacija

1.

Lokacija gradilišta

2.

Lokacija gradilišta

3.

Lokacija gradilišta

Izvori emisije Građevinske mašine (izduvni gasovi) Građevinske mašine i transportna sredstva Građevinske mašine i transportna sredstva

Emisije CO, CO2, SO2, NOx, čađ prašina buka

Tabela 10. Prikaz izvora emisija i emisije tokom gradnje objekata i montaže

U narednoj tabeli daje se prikaz svih vrsta otpada tokom gradnje i montaže objekta. 11

21

31

13 13

02

13

02

06

*

13

02

07

*

13

07

13

07

01*

13

07

02*

13 13

08 08

99*

Mjesto krajnjeg zbrinjavanja, ovlaštena firma, proizvođač OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje Sintetska ulja za motore, Pri otkopavanju zemljišta i obrađivanju Ovlaštena firma pogonske uređaje i podmazivanje lokacije Biorazgradiva ulja za motore, Pri otkopavanju zemljišta i obrađivanju Ovlaštena firma pogonske uređaje i podmazivanje lokacije Otpad od tekućih goriva Pri otkopavanju zemljišta i obrađivanju Mazut i dizel Ovlaštena firma lokacije Pri otkopavanju zemljišta i obrađivanju Benzin Ovlaštena firma lokacije Zauljeni otpad koji nije specifiran na drugi način Otpad koji nije na drugi način Pri otkopavanju zemljišta i obrađivanju Ovlaštena firma Naziv otpada

Mjesto nastanka

15 15

01

15

01

15

02

15

02

02

17 17 17

01 01 02

01

17

02

01

17

02

02

17

02

03

17 17

04 04

05

17

05

17

05

04

20 20 20

01 01 01

01 37 *

20

01

38

20 20

03 03

01

10*

*

17

20

specificiran lokacije OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI METERIJALA I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFIRANA NA DRUGI NAČIN Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili je onečišćena Cjelokupno gradilište Ovlaštena firma opasnim materijama Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća Apsorbensi, filterski materijali (uključujući filtere za ulja koji nisu na drugi način specificirani), Građevinske mašine i transportna sredstva, Ovlaštena firma materijali za upijanje i zaštitna montaža opreme, radnici ,... odjeća onečišćena opasnim materijama GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPNU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA) Beton, opeka/cigle, crjepovi/pločice i keramika Beton Cjelokupno gradilište Ovlaštena firme Drvo, staklo i plastika Skladište građevinskog materijala, montaža Drvo Ovlaštena firme opreme, betonski radovi, ... Završni građevinski radovi, montaža Staklo Ovlaštena firme opreme,... Skladište građevinskog materijala, montaža Plastika Ovlaštena firme opreme,... Metali (uključujući njihove legure) Željezo i čelik Građevinski radovi, montaža opreme,... Ovlaštene firme Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i iskopana zemlja od rada bagera Dio na lokaciji za uređenje i dio na deponiji (Prema Zemlja i kamenja koji nisu Uređenje lokacije elaboratu o zbrinjavanju navedeni pod 17 05 03 otpada iz Glavnog projekta) KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) Papir i karton Kod pripreme lokacije i izgradnje objekata Ovlaštena firme Drvo koje sadrži opasne materije Kod pripreme lokacije i izgradnje objekata Ovlaštena firme Drvo koje nije navedeno pod 20 Kod pripreme lokacije i izgradnje objekata Ovlaštena firme 01 37 Ostali komunalni otpad Miješani komunalni otpad Cjelokupno gradilište Odvoz ovlaštene firme Tabela 11. Šifrirana lista izvora otpada koji nastaje tokom gradnje postrojenja i montaže opreme

11 - djelatnost iz koje potiče otpad 1 2 - proces u kojem je otpad nastao 31 - proces iz kojeg otpad potiče * - opasni otpad

Grupe otpada i pojedinačni naziv otpada označeni su šestocifrenim ključnim brojevima. Prve dvije cifre označavaju djelatnost iz koje potiče otpad, druge dvije cifre označavaju proces u kojem je nastao otpad i zadnje dvije cifre označavaju dio procesa iz kojeg otpad potiče. Opasan otpad u katalogu otpada ima oznaku zvjezdice (*).

3.4.2 Izvori emisija tokom eksploatacije projekta Tokom eksploatacije predmetnog projekta neće biti znatnih emisija u okolinu. Jedini izvori emisija će biti prevozna vozila (cisterne) u toku transporta propan-butana, njihova emisija će se ispoljavati kroz produkta sagorijevanja motora. Tokom realiziacije navedenog projekta neizbježno je i stvaranje određene količine otpada na lokaciji projekta. U narednoj tabeli prikazani su izvori emisija otpada tokom eksploatacije projekta, odnosno tokom redovnog rada pogona i postrojenja. 11

21

31

13 13

02

13

02

06*

13

02

07

13

07

13

07

01*

13

07

02

13

08

13

08

99*

20 20 20

01 01 03

01

20

03

01

20

*

*

Mjesto krajnjeg zbrinjavanja, ovlaštena firma, proizvođač OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje Sintetska ulja za Privremeno skladište opasnog otpada motore, pogonske (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma uređaje i otpada iz Glavnog projekta) podmazivanje Biorazgradiva ulja Privremeno skladište opasnog otpada za motore, (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma pogonske uređaje i otpada iz Glavnog projekta) podmazivanje Otpad od tekućih goriva Privremeno skladište opasnog otpada Mazut i dizel (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma otpada iz Glavnog projekta) Privremeno skladište opasnog otpada Benzin (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma otpada iz Glavnog projekta) Zauljeni otpad koji nije specifiran na drugi način Otpad koji nije na Privremeno skladište opasnog otpada drugi način (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma specifiran otpada iz Glavnog projekta) KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) Papir i karton Kontejneri za selektivno odlaganje Ovlaštena firme Ostali komunalni otpad Miješani komunalni Kontejneri za komunalni otpad Odvoz ovlaštene firme otpad Tabela 12. Šifrirana lista izvora otpada koji nastaje tokom rada postrojenja Naziv otpada

Mjesto prikupljanja

1

1 - djelatnost iz koje potiče otpad 1 2 - proces u kojem je otpad nastao 1 3 - proces iz kojeg otpad potiče * - opasni otpad

Grupe otpada i pojedinačni naziv otpada označeni su šestocifrenim ključnim brojevima. Prve dvije cifre označavaju djelatnost iz koje potiče otpad, druge dvije cifre označavaju proces u kojem je nastao otpad i zadnje dvije cifre označavaju dio procesa iz kojeg otpad potiče. Opasan otpad u katalogu otpada ima oznaku zvjezdice (*).

3.5

OPIS STANJA LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA

Postojeću lokaciju karakteriše povoljan geografski položaj, dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH što joj daje značajnu prednost. Klima je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera sa temperaturama zraka koje su neujednačene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Lokaciju karakterizira pojava podzemnih voda sa značajnim utjecajem rijeke Bosne.

Prema izvodu iz Urbanističkog plana grada Sarajeva, predmetna parcela se nalazi na lokalitetu koji se tretira kao zona privrede i male privrede, odnosno malih preduzeća. Teren na kome trebaju da budu locirani planirani objekti i radni prostori je ravan i stabilan. Do objekata i radnih prostora je omogućen prilaz internom saobraćajnicom koja je povezana sa lokalnom saobraćajnom mrežom a ova sa magistralnim putem. Tlo na području lokacije je stabilnog karaktera ali omogućava veliku pokretljivost podzemnih voda od i prema rijekama Miljacki i Bosni, ovisno o količini padavina i visini njenog vodostaja. Zbog ravničarske konfiguracije ovaj prostor je izložen utjecajima hladnog zraka, tako da su velike hladnoće u toku zimskog godišnjeg doba i ljeta su dosta topla. Antropogenim utjecajima u dužem vremenskom periodu primarni ekosistem na širem području lokacije odavno je zamijenjen sekundarnim i tercijarnim ekosistemima gdje dominiraju vještačke livade, agrobiocenoze sa pripadajućim flornim i faunističkim elementima karakterističnim za higrofilna staništa. Kako je već ranije obrađeno u Poglavlju 3.2. (Opis uže lokacije), predmetna lokacija na kojoj je predviđena izgradnja nalazi se u industrijskoj zoni grada Sarajeva, u sjevero-zapadnom dijelu općine Novi Grad Sarajevo, na parcelama označenim sa k.č. 1461/2, -/5, -/7 i 1460/2 k.o. Crnotina što odgovara starom premjeru.

3.6

OPIS PRIRODE I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA U OKOLIŠ (ZRAK, VODA, TLO) KAO I IDENTIFIKACIJU ZNAČAJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Kako je već napomenuto u Poglavlju 3.4 (Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja) emisije štetnih polutanata kao i sve otpadne tokove možemo promatrati kroz dvije faze: -

Faza gradnje objekta i montaže opreme i Faza eksploatacije, odnosno redovnog korištenja pogona.

Ovakav pristup biće i u slučaju opisa prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš kao i u slučaju identifikacije značajnih utjecaja na okoliš. Naravno, da struktura i način funkcioniranja samog tehnološkog procesa određuje kvalitet i intenzitet emisija svih otpadnih tokova u planiranom proizvodnom po gonu.

3.6.1 Opis prirode i količine predviđenih emisija tokom gradnje objekata i montaže opreme Imajući u vidu da je sastavni dio Glavnog projekta i Elaborat zaštite okoliša kao i Plan upravljanja otpadom tokom gradnje, izvođač radova biće dužan pridržavati se odredbi ovih dokumenata u kojima će precizno biti definirane mjere koje se moraju poduzimati da bi se umanjio negativan utjecaj ovih aktivnosti na okoliš. U Tabeli 13. dat je prikaz izvora svih emisija tokom gradnje. Priroda i količine otpada koji će se pojavljivati tokom gradnje objekta i montaže opreme prikazane su u narednoj tabeli. 11

21

31

13 13

02

13

02

06*

13

02

07*

13 13

07 07

01*

Količina Mjesto krajnjeg zbrinjavanja, u toku Mjesto prikupljanja ovlaštena firma, proizvođač gradnje OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje Sintetska ulja za Privremeno skladište opasnog otpada motore, pogonske (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma uređaje i otpada iz Glavnog projekta) podmazivanje Biorazgradiva ulja Privremeno skladište opasnog otpada za motore, (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma pogonske uređaje i otpada iz Glavnog projekta) podmazivanje Otpad od tekućih goriva Mazut i dizel Privremeno skladište opasnog otpada Ovlaštena firma Naziv otpada

13

07

13

08

13

08

02*

99

*

10

*

15 15

01

15

01

15

02

15

02

02*

17 17 17 17 17 17 17 17 17

01 01 02 02 02 02 04 04

17

05

17

05

04

20 20

01 01

01

20

01

37*

20

01

38

20

03

20

03

01 01 02 03 05

20

01

(Prema elaboratu o zbrinjavanju otpada iz Glavnog projekta) Privremeno skladište opasnog otpada Benzin (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma otpada iz Glavnog projekta) Zauljeni otpad koji nije specifiran na drugi način Otpad koji nije na Privremeno skladište opasnog otpada drugi način (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma specificiran otpada iz Glavnog projekta) OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI METERIJALA I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFIRANA NA DRUGI NAČIN Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili Privremeno skladište opasnog otpada Ovlaštena firma  je onečišćena opasnim materijama Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća Apsorbensi, filterski materijali (uključujući filtere za ulja koji nisu na drugi način specificirani), Privremeno skladište opasnog otpada Ovlaštena firma materijali za upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim materijama GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPNU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH/KONTAMINIRANIH LOKACIJA) Beton, opeka/cigle, crjepovi/pločice i keramika Beton Kontejneri za selektivno odlaganje Ovlaštena firme Drvo, staklo i plastika Drvo Kontejneri za selektivno odlaganje Ovlaštena firme Staklo Kontejneri za selektivno odlaganje Ovlaštena firme Plastika Kontejneri za selektivno odlaganje Ovlaštena firme Metali (uključujući njihove legure) Željezo i čelik Kontejneri za selektivno odlaganje Ovlaštene firme Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i iskopana zemlja od rada bagera Dio na lokaciji za uređenje i Zemlja i kamenja dio na deponiji (Prema koji nisu navedeni Privremena odlagališta elaboratu o zbrinjavanju pod 17 05 03 otpada iz Glavnog projekta) KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) Papir i karton Kontejneri za selektivno odlaganje Ovlaštena firme Drvo koje sadrži Privremeno skladište opasnog otpada Ovlaštena firme opasne materije Drvo koje nije navedeno pod 20 Privremena deponija na lokaciji Ovlaštena firme 01 37 Ostali komunalni otpad Miješani komunalni Kontejneri za komunalni otpad Odvoz ovlaštene firme otpad Tabela 13. Šifrirana lista otpada koji nastaje tokom gradnje postrojenja i montaže opreme

11 - djelatnost iz koje potiče otpad 1 2 - proces u kojem je otpad nastao 31 - proces iz kojeg otpad potiče * - opasni otpad

3.6.2 Opis prirode i količine predviđenih emisija tokom eksploatacije i rada pogona i postrojenja U ovom slučaju se radi o pogonu za pretakanje i skladištenje propan-butana i prodajnom i proizvodnom skladištu boca tehničkih plinova. Karakter rada ovih pogona je takav da u slučaju neometanog rada neće biti znatnih emisija u okolinu. Što se tiče emisija u zrak, jedine relevantne emisije u zrak biti će emisije produkata sagorijevanja uslijed kretanja cisterni vozila u kojima će se prevoziti propan-butan do pretakališata i od njega. Ovaj radni proces neće imati nikakvih tehnoloških otpadnih voda, tako da jedine otpadne vode predstavljaju sanitarne i oborinske otpadne vode čije prisustvo ne predstavlja negativan efekat na okoliš. Prilikom rada postrojenja (pumpe, kompresori i cisterne) može doći do manjih curenja motornih ulja, maziva ili pogonskih goriva. Ako se ovo desi, neophodno je odmah primjeniti odgovarajuća sredstva za skupljanje i uklanjanje navedenih opasnih i izvršiti sanaciju tla na kojem je došlo do curenja. Kada je u pitanju buka, postrojenja koja bi mogla proizvesti buku su motori prevoznih vozila, pumpe i kompresori. Međutim, ako uzmemo u obzir da se lokacija projekta nalazi u industrijskoj zoni unutar već postojećih pogona MESSER d.o.o. Sarajevo, ovaj projekat neće proizvesti znatnu emisiju buke koja bi utjecala na okolinu i stanovništvo. Navedeno vrijedi u slučaju neometanog rada pogona i postrojenja, ako dođe do nesreća (požar, eksplozija, curenje plinova) onda može doći do dodatnih emisija u okolinu. U svrhu sprečavanja nesreća većih razmjera, investitor projekta je uradio Plan sprečavanja nesreća većih razmjera za planirani projekta. Ovaj plan se nalazi unutar dokumenta pod nazivom Izvještaj o stanju sigurnosti sa planom sprečavanja nesreća većih razmjera za pretakalište propan-butana i skladišta boca tehničkih plinova na lokaciji Rajlovac u kojem je definisano postupanje u slučaju nesreća. U nastavku daje se prikaz emisija svih vrsta otpada po kategorijama, sastavu, količini, mjestu prikupljanja i mjestu krajnjeg zbrinjavanja. 11

21

13 13

02

13

02

06*

13

02

07

13

07

13

07

01*

13

07

02

*

13

08

13

08

99

*

20

31

*

Količina Mjesto krajnjeg zbrinjavanja, Mjesto prikupljanja (god.) ovlaštena firma, proizvođač OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (osim jestivih ulja i ulja iz poglavlja 05, 12 i 19) Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje Sintetska ulja za Privremeno skladište opasnog otpada motore, pogonske (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma uređaje i otpada iz Glavnog projekta) podmazivanje Biorazgradiva ulja Privremeno skladište opasnog otpada za motore, (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma pogonske uređaje i otpada iz Glavnog projekta) podmazivanje Otpad od tekućih goriva Privremeno skladište opasnog otpada Mazut i dizel (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma otpada iz Glavnog projekta) Privremeno skladište opasnog otpada Benzin (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma otpada iz Glavnog projekta) Zauljeni otpad koji nije specifiran na drugi način Otpad koji nije na Privremeno skladište opasnog otpada drugi način (Prema elaboratu o zbrinjavanju Ovlaštena firma specifiran otpada iz Glavnog projekta) KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I Naziv otpada

20 20 20

01 01 03

01

20

03

01

IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) Papir i karton Kontejneri za selektivno odlaganje Ovlaštena firme Ostali komunalni otpad Miješani komunalni Kontejneri za komunalni otpad Odvoz ovlaštene firme otpad Tabela 14. Šifrirana lista otpada koji nastaje tokom rada postrojenja

11 - djelatnost iz koje potiče otpad 21 - proces u kojem je otpad nastao 31 - proces iz kojeg otpad potiče * - opasni otpad

3.6.3 Identifikacija značajnih utjecaja na okoliš U ovom slučaju važno je naglasiti da osnovni okolišni problem predstavlja: -

Mogućnost nastanka nesreća većih razmjera (požari i eksplozije),

a u znatno manjoj mjeri mogući utjecaj je i: -

Povećana količina emisije plinova od rada građevinskih mašina, građevinskog i drugog otpada tokom gradnje planiranih kapaciteta, Povećana potrošnja energije (el.energije) u procesu pretakanja i Povećana potrošnja vode u procesu hlađenja mobilnih cisterni.

3.6.3.1 Mogućnost nastanka nesreća većih razmjera (požari i eksplozije)

Kako je već opisano u Poglavlju 3.3.2. (Opis planiranih kapaciteta na lokaciji ) na predmetnoj lokaciji je planirana izgradnja skladišta tehničkih plinova (proizvodno i prodajno) i skladišta (rezervoara) propan – butana. Skladište će sačinjavati dva spremnika propan-butana kapaciteta po 100 m 3 sa popratnom opremom. U Poglavlju 3.3.2.1.1.2. dat je detaljan opis mješavine propan-butana (LPG). Ova mješavina je netopiva u vodi, od nje je lakša i pliva na njoj pa se ne ubraja u tvari štetne za vodu. Neotrovna je, no prevelik udio u zraku (tj. manjak kisika) može uzrokovati gušenje. Izravno udisanje njegovih para je štetno, jer ima narkotičko djelovanje, odnosno izaziva pospanost. Ako LPG u kapljevitom stanju dođe u dodir s kožom, dolazi do njegovog naglog isparavanja, što može uzrokovati teške ozljede (smrzotine). Područje eksplozivnosti LPG-a je usko i u niskim granicama (od oko 2% do 10%). Također treba obratiti pažnju na to da LPG pri izgaranju troši kisik, što može prouzročiti njegov manjak s teškim posljedicama za život i zdravlje osoba koje borave u prostoriji. Kod smještaja spremnika za LPG mora se voditi računa o sprječavanju utjecaja lutajućih struja (npr. u slučaju udara groma) što se postiže postavljanjem na izolacijsku podlogu (drvo, beton). Uz to, spremnik i sve instalacije trebaju se uzemljiti. Spremnik se postavlja daleko od izvora topline (kotlovnica, motora s unutarnjim izgaranjem, električnih grijalica i sl.), otvorenog plamena i iskrenja (npr. pri rezanju, zavarivanju i sličnim postupcima) te ne smije biti izložen izravnom sunčevom zračenju. Utjecaj topline štetan je i zato što uzrokuje neravnotežu faza u spremniku. Pri nošenje otvorenog plamena ili pušenje u području spremnika, skladišta plinskih boca i u svim zatvorenim prostorima u kojima se nalaze instalacije nije dopušteno. Također je važno napomenuti da se mogućnost istjecanja iz instalacije nipošto ne smije provjeravati prinošenjem plamena (npr. iz upaljača).

Osim na djelovanje LPG-a na čovjeka i okoliš, valja obratiti pažnju na njegovo djelovanje na druge tvari, osobito na materijale instalacije. Propan i butan zbog male viskoznosti prodiru u pornu strukturu nekih metalnih materijala, čime se mogu promijeniti njihova mehanička svojstva. LPG i u kapljevitom i u plinovitom stanju otapa neke organske tvari, većinu masti, ulja i lakova te prirodni kaučuk. Stoga se za instalacije preporučuje korištenje samo masti životinjskog i biljnog podrijetla (npr. ricinusovo ulje, loj) s dodanim grafitom, a za brtvljenje samo umjetni materijali (npr. teflon, neopren). Klasifikacija: zapaljiv plin. Oznaka narandžasta (RAL 2003). Zbog svih gore navedenih osobina ove vrste plina, operater je prema odredbama Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencija („Sl. novine FBiH“, broj 68/05), obavezan uraditi Plan sprečavanja nesreća većih razmjera u sklopu Izvještaja o stanju sigurnosti za predmetni projekat. Operater je izradio ovaj Plan i priložiti će ga uz Zahtjev za dobijanje okolišne dozvole za predmetni projekat koji će uputiti na rješavanje u Ministarstvo okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine, kako je to definirano Članom 9. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl. novine FBiH“,broj 19/04). Ovaj Izvještaj o stanju sigurnosti sa Planom sprečavanja nesreća većih razmjera sadrži: -

Plan sprječavanja nesreća većih razmjera, Opis lokacije pogona i postrojenja, Opis pogona i postrojenja, Identifikaciju i analizu mogućih rizika i mjere prevencije, Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica nesreće.

Planom sprječavanja nesreća većih razmjera sistemom sigurnosnog upravljanja utvrđuje se organizacijska struktura, podjela odgovornosti, razraduju procedure, procesi i vrši raspodjela resursa u cilju prječavanja nastanka nesreća velikih razmjera. Sistem sigurnosnog upravljanja provodi se donošenjem ovog Plana. 1. Plan sprječavanja nesreća većih razmjera obrađuje sljedeće sadržaje: -

-

-

-

-

organizacijsku strukturu i kadrove gdje se opisuju uloge i odgovornosti osoblja koje je zaduženo za upravljanje nesrećama većih razmjera na svim nivoima organizacije, prezentira informacije o potrebi za obućavanjem tog kadra, i programima obuke koji su organizovani do tog trenutka, te učešce uposlenih i osoba koje po osnovu ugovora rade u krugu pogona i postrojenja, identifikaciju i evaluacija nesreća većih razmjera gdje su opisane, usvojene i implementirane procedure za sistematsku identifikaciju nesreća većih razmjera koje su posljedica normalnog i abnormalnog rukovanja pogonom i postrojenjima, te je procijenjena vjerovatnoća i frekvencija njihovog dešavanja, kontrola rada pogona i postrojenja gdje je su opisane, usvojene i implementirane procedure i uputstva za siguran rad uključujući održavanje postrojenja, procesa, opreme i privremene zastoje, upravljanje promjenama u radu postrojenja gdje su opisane, usvojene i implementirane procedure za planiranje modifikacije postojećih ili projekta novih instalacija, procesa ili skladišnih objekata plan upravljanja u izvanrednim situacijama gdje su opisane, usvojene i implementirane procedure za identifikaciju predvidljivih izvanrednih situacija, za pripremu, testiranje i kontrolu tih planova po kojima ce se reagovati u slučaju izvanrednih situacija, te za pružanje obuke za

-

-

osoblje. Program obuke ce se organizovati za sve zaposlene u krugu pogona i postrojenja, uključujući osobe koje rade po osnovu ugovora, pracenje djelotvornosti (monitoring) gdje su opisane, usvojene i implementirane procedure za redovnu procjenu uskladenosti sa ciljevima postavljenim operaterovim planom za sprječavanje nesreća većih razmjera, te procedure za ispitivanje i poduzimanje korektivnih mjera u slučaju neuskladenosti. Procedure opisuju operatorov sistem izvještavanja o nesrećama većih razmjera, posebno onih koje su posljedice neuspjelih mjera zaštite, kao i način provođenja istrage i buduće aktivnosti zasnovane na praktičnim iskustvima, audit i kontrola gdje su opisane, usvojene i implementirane procedure za periodičnu sistematsku ocjenu plana sprječavanja nesreća većih razmjera, te efikasnosti i primjenjivosti sistema sigurnosnog upravljanja, kao i procedure za dokumentovanu kontrolu uspješnosti sistema sigurnosnog upravljanja i njegovo noveliranje od strane rukovodstva.

2. Opis lokacije pogona i postrojenja sadrži: -

Opis lokacije i neposrednog okoliša uključujuci geografsku lokaciju, meteorološke, geološke i hidrografske uvjete, Identifikaciju pogona i postrojenja i ostalih aktivnosti u krugu koji mogu predstavljati opasnost i izazvati nesreće većih razmjera, Opis dijelova pogona i postrojenja gdje može doći do nesreća većih razmjera.

3. Opis pogona i postrojenja sadrži: -

-

-

Opis glavnih aktivnosti i proizvoda proizvedenih u dijelovima pogona i postrojenja koji su od važnosti sa stanovišta sigurnosti, opis izvora rizika i uslova pod kojima se mogu dogoditi nesreće većih razmjera, zajedno sa opisom predloženih mjera prevencije, Opis procesa, posebno metoda rada i rukovanja procesom, Opis opasnih supstanci (inventar opasnih supstanci, uključujući identifikaciju opasnih supstanci, hemijski naziv, CAS broj, ime prema IUPAC nomenklaturi, maksimalnu količinu opasne supstance koja se nalazi u krugu pogona i postrojenja ili se namjerava dopremiti, fizičke, hemijske i toksikološke karakteristike i indikacija štetnosti, bilo trenutne ili odgođene, po ljude i okoliš, fizičko i hemijsko ponašanje kod upotrebe pod normalnih uslovima rada ili u slučaju predvidivih abnormalnih situacija). Identifikacija i analiza mogućih rizika i mjera prevencije Mjere zaštite i plan intervencije kojima se sprječava širenje posljedica nesreće ( opis opreme instalirane u pogonu koja služi da se ograniče posljedice nesreća većih razmjera, organizacija načina upozoravanja i provodenja mjera intervencije, opis svih resursa, unutarnjih ili spoljnih, koje je potrebno mobilizirati u slučaju nesreće većih razmjera, rezime predviđenih mjera.

3.6.3.2 Povećana količina emisije plinova od rada građevinskih mašina, građevinskog i  drugog otpada tokom gradnje planiranih kapaciteta

U Poglavlju 3.4.1. dat je detaljan prikaz svih izvora emisija tokom gradnje predmetnih kapaciteta gdje je data identifikacija mogućih polutanata u zrak (CO, CO 2, SO2, NOx, čađ, prašina), kao i čvrstog i tečnog otpada koji se pojavljuje u ovoj fazi (sintetska ulja, goriva, građevinski otpad, zemlja ...). Prema odredbama Člana 54.a Zakona o zaštiti okoliša („Sl.novine FBiH“, broj 33/03 i 38/09), kao i Člana 19. Zakona o upravljanju otpadom („Sl.novine FBiH“, broj 33/03 i 72/09), operater je obavezan izraditi Plan upravljanja otpadom za predmetni projekat i priložiti ga uz Zahtjev za dobijanje okolinske dozvole.

Operater je izradi Plan upravljanja otpadom u kojem je obradio sljedeće sadržaje: -

Dokumentaciju o otpadu koji proizvodi poduzeće (porijeklo, vrste otpada sukladno listi otpada, sastav, količina), Mjere koje se trebaju poduzeti radi sprječavanja proizvodnje otpada, posebice kada se radi o opasnom otpadu, Odvajanje otpada, posebice opasnog otpada od druge vrste otpada i od otpada koji će se ponovo koristiti, Odlaganje otpada na odlagalištu, Metode tretmana i/ili odlaganja.

3.6.3.3 Povećana potrošnja energije (el.energije) u procesu pretakanja

Proce pretakanja propan-butana detaljno je opisan u Poglavlju 3.3.2.1. gdje se pretakanje vrši uz pomoć kompresora i pumpi. Na Slici 13. (Šematski prikaz kompresora i pumpi sa regulacijom protoka) dat je prikaz pumpi i kompresora koji se koriste u procesu pretakanja. Napajanje električnom energijom planiranog postrojenja vršiti će se sa postojeće trafostanice TS 123 koja se nalazi na lokaciji i služi za napajanje postojećih kapaciteta.

3.6.3.4 Povećana potrošnja vode u procesu hlađenja mobilnih cisterni 

U sklopu projekta planirana je izgradnja sistema hlađenja mobilnih cisterni koja je sastavni dio sistema skladištenja propan-butana, kao i izgradnja nove hidrantske mreže, odvoda oborinskih voda i sistema hlađenja rezervoara vodom koji će se uvezati na postojeće instalacije punionice tehničkih plinova.

3.7

OPIS PREDLOŽENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA SPREČAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE, SMANJENJE EMISIJA IZ POSTROJENJA

Opis predloženih mjera za sprečavanje ili smanjenje emisija iz pogona i postrojenja moguće je posmatrati kroz dvije faze, na isti način kako su posmatrane emisije štetnih polutanata, i to kroz: -

Fazu izgradnje i Fazu eksploatacije i korištenja projekta.

3.7.1 Mjere za ublažavanje tokom gradnje Mjere koje je neophodno poduzimati u cilju ublažavanja negativnih efekata podrazumijevaju sljedeće aktivnosti investitora: Investitor će voditi računa da se tokom izvođenja radova koristi oprema i uređaji koji će imati što manje uticaja na okoliš a time i na lokalno stanovništvo. U ovoj fazi je obavezan stalni nadzor nad radom građevinskih mašina, načinom skladištenja i postupanja sa opasnim i štetnim materijama, te nadzorom nad upravljanjem građevinskim otpadom u skladu sa Planom upravljanja građevinskim otpadom i Planom organizacije izvođenja radova koje je investitor obavezan izraditi. Ovi planovi moraju da sadrže: -

-

-

Monitoring u postupku transporta materijala, (predviđene mjere: transport nakvašenog ili pokrivenog tereta imaju za cilj smanjenje emisije prašine pri transportu. Ovaj nadzor će se vršiti svakodnevno od strane Izvođača radova i osoblja za nadzor Investitora). Monitoring neometanog i sigurnog odvijanja saobraćaja (sprovodi se nadzor i odvijanja saobraćaja do gradilišta i na samom gradilištu u svrhu obezbjeđenja neometanog i sigurnog kretanja vozila i pješaka). Monitoring emisija sa gradilišta i stanja okoliša u zoni građenja (vršit će se stalna kontrola i nadzor izvođenjem radova, kako bi se spriječilo zagađivanje vode i zemljišta, vršit će se kontrola mehanizacije koja je angažovana na izvođenju radova, stalnim nadzorom spriječit će se nekontrolisano/incidentno ispuštanja zagađujućih materija u vodu, zrak i tlo. Jedan od relevantnih uticaja u toku izgradnje je buka koju proizvode građevinske mašine pri izvođenju građevinskih radova.

U cilju eliminacije i ublažavanja negativnog djelovanja aktivnosti tokom izvođenja građevinskih radova planira se da: -

-

-

na lokacijama za privremeno skladištenje manjih količina građevinskih materijala isti da se veoma kratko zadržava. Shodno etapnim radovima na infrastrukturnim objektima, građevinski otpad će se iskoristiti ili pak neiskoristivi dio konačno odložiti na već “određenu” lokaciju, sukladno Planu upravljanju građevinskim otpadom koji će investitor uraditi prije početka izvođenja radova, sistem etapnih zahvata diktirati će upravljanje otpadnim materijalima i istovremeno provođenje mjere sanacije prostora i dovođenja istog u zadovoljavajuće stanje. Planirano je da se najveći dio iskopnog materijala iskoristiti za projektirane građevinske radove, sinhroniziranje građevinskih aktivnosti značajano će olakšati i spriječiti nepotrebne devastacije prostora.

Dio materijala se iskoristiti za popravke oštećenih lokalnih puteva a na osnovu ugovora koji će investitor potpisati sa lokalnim subjektom koji je nadležan za njihovo održavanje

3.7.2 Mjere za ublažavanje tokom eksploatacije projekta U ovom slučaju (skladištenje i pretakanje propan-butana), najbolje raspoložive tehnologije koje definiraju najefektniji i najnapredniji sistem razvoja aktivnosti i načina rada koji ukazuje na praktičnu pogodnost primjena određenih tehnologija u cilju sprečavanja, tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoliš, su one koje su definirane u Reference Document on Best Available Techniques for the Waste Treatments Industries, August 2006. i Reference Document on Best Available Techniques in Common Waste Water and Waste Gas Treatment / Management Systems in the Chemical Sector, February 2003., a odnose se na otpad i otpadne vode. Na osnovu definicija ovih BAT-ova ali i odredaba zakonskih i pozakonskih akata, određene su norme i standardi za poređenje sa planiranim mjerama prevencije nastanka emisija otpadnih tokova za Poslovnu  jedinicu Rajlovac. U narednoj tabeli daje se prikaz svih očekivanih emisija uz planirane mjere prevencije, konačan tretman i usporedba sa nabolje raspoloživim tehnologijama (BAT-ovi). R. broj

Očekivane emisije

Planirane mjere prevencije

1.

1.1.

Papirni otpad

1.2.

Komunalni otpad

-Kontrola produkcije, -pravilno privremeno odlaganje

2.

3.3.

Sklopiti ugovor sa firmom koja je ovlaštena za zbrinjavanje ove vrste otpada.

Sklopiti ugovor sa firmom koja je ovlaštena za zbrinjavanje ove vrste otpada.

-U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Sl.novine FBiH“, broj 33/03 i 72/09), -U skladu sa Uredbom o selektivnom prikupljanju i označavanju otpada („Sl.novine FBiH“, broj 38/06), - Pravilnikom o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Sl.novine FBiH“, broj 9/05). - U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom („Sl.novine FBiH“, broj 33/03 i 72/09) i Pravilnikom o uslovima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Sl.novine FBiH“, broj 9/05).

ZRAK Emisija iz kotlovnice

3. 3.2.

Usporedba sa BAT-ovima i važećim propisima

OTPAD

-Kontrola produkcije, -Pravilno privremeno odlaganje, -Preuzimanje od ovlaštene firme (reciklaža).

2.1.

Konačan tretman

-Redovna mjerenja emisija gasova iz dimnjak kotlovnice, -Redovno održavanje i remont,

Mjerenja vrši ovlaštena organizacija

Usporedba sa normama iz Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje („Sl. Novine FBiH“, broj 12/05).

OTPADNE VODE Sanitarne (fekalne) otpadne vode Oborinske vode sa krovova

Povremena provjera ispravnosti sistema (priključak na gradsku kanalizaciju).

Odvode se u sistem javne kanalizacije

-Identifikacija tokova otpadnih voda prema njihovim stupnjevima zagađenja.

- Povremena provjera sistema za prikupljanje i odvodnju.

Odvode se u sistem kišne kanalizacije

- Oborinske vode direktno vodi u  javne kanalizacione sisteme prije nego što dođu u kontakt sa otpadnim procesnim vodama,

- Oborinske vode sa zagađenih površina potrebno je obraditi prije ispuštanja u kanalizacione sisteme, - Odvajanje oborinskih od tehnoloških otpadnih voda, - Oborinske vode sa zagađenih površina potrebno je obraditi prije ispuštanja u kanalizacione sisteme.

3.4. 5.

Kišnica sa puteva

Nisu predviđene

Odvode se na okolne zelene površine

PRIMJENA SIGURNOSNIH MJERA PRI RADU U cilju sprečavanja: - Nekontrolisanog isticanja zapaljivih gasova, - Nastanka bilo kakvog izvora paljenja, - Eksplozije rezervoara, - Eksplozije boca i baterija, - Ulaska vozila bez ADR certifikata, Nadzor nad: - Ispravnosti hidrantske mreže, - Ispravnosti aparata za gašenje, - Ispravnosti sistema dojave, - Ispravnosti el. mreže, - Ispravnosti boca, - Ispravnosti instalacija za punjenje, - Ispravnog vođenja tehnološkog procesa, - Provođenje propisanih mjera zaštite od požara i eksplozija, - Ispravnosti svih mjernoregulacionih uređaja.

6.

Prema internim dokumentima – interna kontrola i nadzor i ovlaštene organizacije prema planu.

Primjena odredaba iz Zakona o prometu eksplozivnih materija, zapaljivih tečnosti i gasova, („Sl.list SRBiH“, broj 39/89 i 36/90), Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu,( „Sl.novine FBiH“, broj 65/09,), itd.) i internih upustava za rad i rukovanje materijama i sredstvima rada.

BUKA - Redovna periodična mjerenja nivoa buke, Usporedba sa odredbama - Pravilna upotreba sredstava koja Periodično ispitivanje Zakona o zaštiti od buke emituju buku, prema važeći propisima (“Sl.novine KS”,broj 26/07) - Redovno održavanje sredstava koja emituju buku. Tabela 15. Mjere za ublažavanje tokom eksploatacije projekta i poređenje predloženih mjera sa najboljim raspoloživim tehnologijama

3.8

OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAĐIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA OPERTAORA POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA

Tokom rada i eksploatacije pogona i postrojenja operater je obavezan pridržavati se pozitivnih zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju oblast zaštite okoliša (popis svih dokumenata je sastavni dio ove dokumentacije i nalazi se u Poglavlju 7.. Posebna pažnja mora biti posvećena monitoringu svih otpadnih tokova. Mjere za usklađivanje mjera koje se moraju poduzimati sa obavezama operatera proizilaze iz opisa u Poglavlju 3.7.3. i 3.7.4. (Mjere za ublažavanje tokom gradnje i Mjere za ublažavanje tokom eksploatacije projekta). U situaciji prestanka rada pogona i postrojenja, operater je obavezan pridržavati se odredaba Člana 67. Zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj 33/03, 32/09), koje se odnose na preduzimanje neophodnih mjera nakon prestanka rada postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zaga đenja i da bi se lokacija na kojoj se postrojenje nalazi vratila u zadovoljavajuće stanje. Zadovoljavajuće stanje znači

da su ispunjeni svi standardi kvaliteta okoliša koji su relevantni za lokaciju postrojenja naročito oni koji se tiču zemljišta i vode.

3.9

OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR PODRUČJA I/ILI NJIHOV UTJECAJ

Kako je već napomenuto u Poglavlju 3.6.3. (Identifikacija značajnih utjecaja na okoliš ), najintenzivnije opterećenje za okoliš u radu, odnosno eksploataciji predmetnog pogona i postrojenja, čini: -

Mogućnost nastanka nesreća većih razmjera usljed pojave požara ili eksplozije i

u znatnoj mjeri manji uticaj: -

Povećane količina emisije plinova od rada građevinskih mašina, građevinskog i drugog otpada tokom gradnje planiranih kapaciteta, Povećane potrošnja energije (el.energije) u procesu pretakanja i Povećana potrošnja vode u procesu hlađenja mobilnih cisterni.

3.9.1 Mogućnost nastanka nesreća većih razmjera Mogućnost nastanka nesreća većih razmjera preduprijeđuje se (preventivno djelovanje) izradom Plana sprečavanja nesreća većih razmjera u okviru izrade Izvještaja o stanju sigurnosti koji je obavezan uraditi operater prema odredbama Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencija („Sl. novine FBiH“, broj 68/05) u sklopu osiguranja potrebne dokumentacije za dobijanje okolinske dozvole a na temelju toga, i drugih dokumenata, i urbanističke saglasnosti za gradnju i instalaciju navedenih kapaciteta. Planom sprječavanja nesreća većih razmjera sistemom sigurnosnog upravljanja utvrđuje se organizacijska struktura, podjela odgovornosti, razrađuju procedure, procesi i vrši raspodjela resursa u cilju sprječavanja nastanka nesreća velikih razmjera. Sistem sigurnosnog upravljanja provodi se donošenjem ovog Plana. Posebna pažnja u ovom Planu posvećuje se opremi i aktivnostima koje se realiziraju u cilju preventivnog djelovanja i sprečavanja nastanka ovih nesreća. 3.9.1.1 Oprema za preventivno djelovanje i djelovanje pri nesrećama.

Na rezervoarima instalirana je sigurnosna oprema koja je prikazana u sljedećoj tabeli. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

MEHANIČKI POKAZIVAČ NIVOA MEHANIČKI POKAZIVAČ NIVOA REVIZIONI OTVOR VENTIL SIGURNOSTI ISPUST NEČISTPĆA MANOMETAR MAGNETNI POKAZIVAČ NIVOA

8. 9. 10. 11.

TERMOMETAR ODZRAKA NOSAČ PLOČICE ZA UZEMLJENJE PLOČICE ZA UZEMLJENJE

Tabela 16. Sigurnosna oprema rezervoara za skladištenje propan-butana

Pored ove opreme, operater raspolaže i sa drugom opremom koja se koristi u pomenutim situacijama: -

Alarmni sitemi i Spasilačka oprema a koja je detaljno opisana u Planu sprečavanja nesreća većih razmjera.

 Alarmni sistemi . Svako postrojenje treba da raspolaže sistemom čiji se alrmni signali razlikuju od govornih signala. Ovo je moguće sa postojećim alarmnim uređajima ili ugradnjom sirene na važnim mjestima u pogonu. Svaki zaposlenik mora biti upoznat sa značenjem alarma i odgovarajućim mjerama. Ovi alarmi ne podrazumijevaju prodajne biroe van pogona i pojedinačna prodajna mjesta/plinske centre van pogona , koji su smješteni van pogona. Ovi alarmi ne smiju biti akustički identični sa alarmima u proizvodnji (smetnje u proizvodnji) i moraju biti odvojeno smješteni. Spasilačka oprema.U slučaju vanredne situacije mora postojati mogućnost brzog pristupa slijedećoj opremi: -

Aparati za gašenje požara, Hidranti i ormarići sa hidrantskom opremom, Oprema za prvu pomoć, Oprema za disanje, Špinkler, Zaštitni tuš, koji u slučaju kontakta sa opasnom materijom služi za ispiranje tijela/dijelova tijela, Nosila, Ljestve, Posipni materijal u slučaju curenja opasnih tekućina.

Sva oprema mora biti provjerena u skladu sa procjenom rizika i biti na predviđenim mjestima. Ako nema lokalnih propisa za provjeru opreme, o tome se obavještava Corporate SHEQ Office koji će onda skupa sa lokalnim vođom za sigurnost na radu (lokalni SHE/SHEQ vođa ) definisati provjeru opreme. 3.9.1.2  Aktivnosti na preventivnom djelovanju i sprečavanju nesreća

Obuka osoblja. Prije raspoređivanja na razne zadatke zaposlenici moraju dobiti obuku specifičnu za pogon ili za jednu oblast u skladu sa planom za vanredne slučajeve, prilikom koje se upućuju u mjere koje se moraju poduzeti u slučaju incidenta i obavještavaju o putevima za bježanje i mjestima za okupljanje u slučaju evakuacije. Ponovna obuka je potrebna čim dođe do promjena u pogonskom planu na lokaciji koje bi mogle ugroziti sigurnost personala u slučaju vanredne situacije. Obuka tima za vanredne slučajeve se sprovodi u skladu sa zadacima pojedinačnih zaposlenika. Ovakva obuka je potrebna prije dodjele područja odgovornosti i mora se održati minimalno jednom godišnje radi osiguravanja stručne kompetentnosti. Vođenje Kontrolne knjige. Za svaki pogon se mora voditi kontrolna knjiga, u koju se upisuju sve osobe (uključujući i MESSER-ov personal), koje službeno posjećuju pogon (prodavači, nadzorni organi, itd.). Posjetioci se ovdje upisuju i navode firmu koju zastupaju i o vremenu posjete. Ni u kojem slučaju se posjetioci ne smiju kretati po pogonu, a da ih ne prati jedan zaposlenik iz rukovodstva pogona (osim MESSER-ovog personala). Sigurnost i zdravlje svih posjetilaca (kao i naših zaposlenika) su od najveće važnosti i spadaju pod odgovornost rukovodstva pogona. Koordinator za evakuaciju je odgovoran za vođenje kontrolne knjige i mora je u slučaju alarmiranja imati kod sebe kako bi pri evakuaciji personala iz pogona mogao odrediti nadležnosti. Prilikom oglašavanja alarma odgovorna osoba mora provjeriti da su svi posjetioci dopraćeni na predviđeno mjesto okupljanja.

3.9.2 Povećane količina emisije plinova, građevinskog i drugog otpada Povećane koncentracije emisije plinova nastaju tokom rada građevinskih mašina, građevinskog i drugog otpada tokom gradnje planiranih kapaciteta. Ove emisije detaljno su prikazane u Poglavlju 3.4. (podpoglavlja 3.4.1. Emisije tokom gradnje i 3.4.2. Emisije tokom eksploatacije projekta), gdje su detaljno opisani izvori emisija, vrsta plinova i sve vrste otpada koje se pojavljuju u fazi izgradnje i fazi eksploatacije projekta.

Mjere koje će se primjenjivati u cilju ublažavanja kako tokom izgradnje, tako i tokom eksploatacije projekta, opisane su Tabeli (Mjere za ublažavanje tokom eksploatacije projekta i poređenje predloženih mjera sa najboljim raspoloživim tehnologijama). Opis planiranih mjera za monitoring emisija dat je u narednoj tabeli. Redni broj 1.

2.

Emisije

Mjere planirane za monitoring

EMISIJE PLINOVA TOKOM GRADNJE

Monitoring u postupku transporta materijala, (predviđene mjere: transport nakvašenog ili pokrivenog tereta imaju su za cilj smanjenje emisije prašine pri transportu. Ovaj nadzor će se vršiti svakodnevno od strane Izvođača radova i osoblja za nadzor Investitora). Monitoring emisija sa gradilišta i stanja okoliša u zoni građenja ( vršit će se stalna kontrola i nadzor izvođenjem radova, kako bi se spriječilo zagađivanja vode i zemljišta, vršit će se kontrola mehanizacije koja je angažovana na izvođenju radova. Stalnim nadzorom spriječi će se nekontrolisano/incidentno ispuštanja zagađujućih materija u zrak . Operater je obavezan mjere za planirani monitoring uskladiti sa odredbama Pravilnika o monitoring emisija zagađujućih materija u zrak (“Sl. novine FBiH”, broj 12/05) a granične vrijednosti uskladiti sa vrijednostima propisanim odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka („Sl. novine FBiH“, broj 12/05),

EMISIJE OTPADA TOKOM GRADNJE I EKSPLOATACIJE PROJEKTA

U ovoj fazi je obavezan stalni nadzor nad radom građevinskih mašina, načinom skladištenja i postupanja sa opasnim i štetnim materijama, te nadzorom nad upravljanjem građevinskim otpadom u skladu sa: Planom upravljanja građevinskim otpadom i Planom organizacije izvođenja radova koje je investitor obavezan izraditi. Stalnim nadzorom spriječi će se nekontrolisano/incidentno ispuštanja zagađujućih materija u vodu i tlo. Izvršiti nadzor nad kategorizacijom otpada prema odredbama Pravilnika o kategorijama otpada sa listama („Službene novine FBiH“, broj 9/05), kao i nadzor nad prikupljanjem svih vrsta otpada od strane ovlaštenih subjekata (potpisani ugovori u skladu sa odredbama Pravilnika o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača otpada na operatera sistema za prikupljanje otpada („Službene novine FBiH“, broj 9/05). Monitoring realizirati kroz sljedeće aktivnosti: uočavanje i lociranje izvora otpadnog materijala, monitoring količine i vrste otpada, selektivno prikupljanje i razvrstavanje otpada prema sadržaju otpada i stepenu opasnosti, kontrolorano odlaganje otpada,

3. 3.1.

OTPADNE VODE Sanitarne otpadne vode

3.2.

Oborinske vode

osigurati ugovor sa ovlaštenom institucijom za konačno zbrinjavanje iedukacija uposlenika u postupanju sa otpadom.

Povremeni nadzor sistema za odvođenje sanitarnih voda instaliranog u sklopu pogona i postrojenja. Povremeni nadzor sistema za odvođenje oborinskih voda instaliranog u sklopu pogona i postrojenja. Tabela 17. Mjere planirane za monitoring

Investitor će voditi računa da se tokom izvođenja radova koristi oprema i uređaji koji će imati što manje uticaja na okoliš a time i na lokalno stanovništvo.

4

OPIS PREDVIĐENIH ALTERNATIVNIH RJEŠENJA

Operater, firma MESSER „Sarajevo Plin“ d.o.o. Sarajevo u cilju proširenja vlastitih kapaciteta, kao i podizanja kvaliteta svojih usluga i proizvoda na veći nivo uz primjenu najsavremenijih evropskih standarda, odlučila se na izgradnju skladišta (dva rezervoara po 100 m 3) propan-butan i dva skladišta (proizvodno i prodajno) u krugu svojih postojećih kapaciteta. Izbor lokacije za izgradnju predviđenih kapaciteta išao je u pravcu iskorištenja postojeće infrastrukture (prilazni putevi, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura, blizina postojećeg pogona...) a time i smanjenja ukupnih troškova investicije. Pogodnost za realizaciju ovog projekta je i činjenica da se predmetna lokacija nalazi u industrijskoj zoni grada Sarajeva. Blizina grada kao velikog tržišta, takođe je pogodnost koja je uticala na izbor postojeće lokacije.

Cilj investitora, kako je naprijed navedeno, je i podizanje kvaliteta proizvoda uz primjenu najsavremenijih tehnoloških rješenja i savremenih evropskih standarda u procesu snabdijevanja tržišta tehničkim plinovima. U Poglavlju 3.3 (Opis pogona, postrojenja i aktivnosti ) detaljno je dat opis kompletne opreme koja se instalira u projektu i opis tehnološkog procesa pretakanja i skladištenja LPG-a i drugih tehničkih plinova. Pored toga, u okviru opisane tehnologije predviđena je instalacija savremen opreme za smanjenje negativnog utjecaja na okoliš (sigurnosni sistem za sprečavanje nesreća većih razmjera). Iz svih navedenih razloga u ovom slučaju nisu predviđena alternativna rješenja u realizaciji ovog projekta niti bi ona dala bolje efekte od postojećeg kako sa aspekta tehnoloških rješenja tako i sa aspekta zaštite okoliša.

5

KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLINSKOM DOZVOLOM

Uz ovaj Zahtjev za izdavanje okolišne dozvole (Član 54a. Zakona o zaštiti okoliša, „Sl.novine FBiH“. broj 33/03 i 38/09), operater je obavezan priložiti i: -

Plan sprečavanja nesreća većih razmjera u okviru Izvještaja o stanju sigurnosti (Član 77. i 78. Zakona o zaštiti okoliša, „Sl.novine FBiH“, broj 33/03 i 38/09 i odredbe Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencija, „Sl. novine FBiH“, broj 68/05),

-

Plan upravljanja otpadom (Član Član 54a. Zakona o zaštiti okoliša i Član 19. Zakona o upravljanju otpadom, “Sl.novine FBiH”, broj 33/03 i 72/09)

U procesu osiguranja potrebne dokumentacije za uspješno i kvalitetno funkcioniranje bilo kojeg projekta pa i predmetnog projekta, investitor obavezan osigurati: -

Urbanističku saglasnost, Građevinsku dozvolu i Upotrebnu dozvolu.

Rješenja tj. ove dozvole se izdaju po redoslijedu, tj. prvo se rješava urbanistička saglasnost, potom građevinska, a na kraju upotrebna dozvola.

banistička i utvrđuju postojeće tačke (što se može promijeniti ukoliko dođe do promjene infrastrukture) za priključenje na gradsku infrastrukturu, tj. struju, voduitd. kao i urbanostičkoURBANISTIČKA SAGLASNOST tehnički uslovi. utvrđuje se lokacija objekta i postojeće tačke za priključenje na gradsku infrastrukturu

GRAĐEVINSKA DOZVOLA Izdaje se na osnovu US i čini ovlaštenje za započinjanje radova

UPOTREBNA DOZVOLA Izdaje se na osnovu GD i čini potvrdu da je objekat izgrađen u skladu sa propisima i uvodi se u z. knjige

Urbanistička saglasnost, građevinska i upotrebna dozvola izdaju se na osnovu,odnosno u skladu sa klauzulama utvrđenim u planskim dokumentima: Kantonalnim prostornim planom, Općinskim prostornim planom koji je izrađe na osnovu kantonalnog prostornog plana, urbanističkim planom i detaljnim dokumentima koji utvrđuju: -

detaljnu namjenu zemljišta, uvjete gradnje, načine uređenja građevinskog zemljišta (postojanje infrastrukture kao što su putevi, telekomunikacije, vodovod, kanalizacija, itd.). Detaljni planski dokumenti su: -

Regulacioni planovi – izrađuju se na osnovu urbanističkog plana i reguliraju uređenje u urbanim područjima gdje se predviđa intenzivnija gradnja. Urbanistički projekti – rade se za građevinske radove koji se obavljaju na dijelovima urbanih područja u vidu jedinstvene cjeline ili djelomične gradnje.Propisuje područja gradnje, navodi propise koji se moraju ispoštovati, propisuje razvoj putne, vodovodne i kanalizacijske mreže.

KA SRPSKA

Ključni dokument koji se podnosi uz Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole je „dokaz o pravu gradnje“ ili „pravu vlasništva“, koji se u ovom slučaju dokazuje izvodom iz zemljišne knjige. Zakonom o prostornom uređenju Kantona Sarajevo („Sl.novine Kantona Sarajevo“, broj 10/04), definirani su uvjeti osiguranja navedene dokumentacije.

6

NETEHNIČKI REZIME

Kompanija MESSER „Sarajevo Plin“ d.o.o., namjerava proširiti svoje radne kapacitete na lokaciji Poslovne  jedinice Rajlovac. Planirana je izgradnja skladišta i punionice cisterni propan-butana koje će se sastojati od dva rezervoara sa popratnom opremom, proizvodnog i prodajnog skladišta boca tehničkih plinova. Dobava propan-butana vršit će se pomoću cisterni, koje će plin dovoziti na predmetnu lokaciju. Iz cisterni vršit će se punjenje i spremnika i obratno. Rezervoari za skladištenje propan-butana kao i većina popratne opreme biti će preuzeta sa postojeće lokacije koja se nalazi na Alipašinom polju. Punjenje rezervoara i cisterni propan-butanom vršit će se pomoću kompresora i pumpi. Za smještaj rezervoara i opreme pretakališta predviđena je izgradnja betonskog platoa. Oko betonskog platoa bit će postavljeni odbojnici, za zaštitu opreme od mogućeg nekontrolisanog kretanja vozila. Kompresori i pumpe će biti također montirani na betonskom platou koji će se namjenski izgraditi za ovu svrhu. Rezervoari propanbutana će biti opremljenji sa cjevovodima za hlađenje. Sa lokacije Alipašino polje planira se prenijeti i sistem za hlađenje mobilne cisterne na pretakalištu. Snabdijevanje vodom na lokaciji Rajlovac za predviđeni projektat biti će urađeno u skladu sa Pravilnikom o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i

o uskladištavanju i pretakanju tekućeg naftnog plina. Odvod oborinskih voda sa planiranog betonskog platoa gdje će biti locirani rezervoari propan-butana vršiti će se preko postojećeg sistema odvoda oborinskih voda. Objekti proizvodnog i prodajnog skladišta boca tehničkih plinova su projektovani kao slobodnostojeće nadstrešnice. Objekti će biti postavljeni na ravnom terenu u sklopu postojećeg industrijskog kompleksa koji ima riješenu potrebnu komunalnu i energetsku infrastrukturu (protivpožarna zaštita – postojeći vanjski hidranti u neposrednoj blizini planirane nadstrešnice kao i eventualno napajanje električnom energijom sa postojeće elektro-mreže kompleksa). Prilazi objektima će biti izrađeni od betona u potrebnim širinama. Teren oko objekata će se isplanirati i zasaditi travom, cvijećem i ukrasnim drvećem. Detaljan opis pogona, postrojenja i aktivnosti ovoga projekta dat je u Poglavlju 3.3. ovog dokumenta. Lokacija projekta izgradnje Postrojenja se nalazi u naselju Rajlovac, općina Novi Grad u Sarajevu. Područje općine Novi Grad sastavni je dio Sarajevskog polja i predstavlja jugoistočni dio prostrane Sarajevsko – zeničke kotline, najvećeg tercijarnog bazena u dinarskom prostranstvu. Vodotoci na općini su rijeke Miljacka, Dobrinja, Bosna i potoci Rječica, Buča potok, Lepenica. Najvećim dijelom općine protiče Miljacka, koja se na području Butila ulijeva u rijeku Bosnu. Klima projektne lokacije je kontinentalna sa specifičnostima kotlinskog karaktera. Temperature zraka su neujednačene i imaju pojave maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Najveća koncentracija stanovništva u kantonu Sarajevo je na području općine Novi Grad, u kojoj živi oko 29% stanovništva kantona Sarajevo. Povoljan geografski položaj, dobra saobraćajna povezanost sa drugim regijama i administrativna pripadnost glavnom gradu BiH daju značajnu prednost općini Novi Grad kada je u pitanju povoljnost teritorije za investicije. Prema izvodu iz Urbanističkog plana grada Sarajeva, predmetne parcele se nalaze na lokalitetu koji se tretira kao zona privrede i male privrede, odnosno malih preduzeća. Teren na kome trebaju da budu locirani planirani objekti i radni prostori je ravan i stabilan. Do objekata i radnih prostora je omogućen prilaz internom saobraćajnicom koja je povezana sa lokalnom saobraćajnom mrežom a ova sa magistralnim putem. Tlo na području lokacije je stabilnog karaktera ali omogućava veliku pokretljivost podzemnih voda od i prema rijekama Miljacki i Bosni, ovisno o količini padavina i visini njenog vodostaja. Detaljan opis lokacije ovog projekta dat je u Poglavlju 3. ovog dokumenta. Posmatranje utjecaja ovog projekta na okoliš vrši se kroz dvije faze, i to: -

Utjecaj u fazi izgradnje i montaže predmetnog pogona i postrojenja i Utjecaj u fazi eksploatacije, tj. redovnog rada postrojenja.

Tokom izgradnje objekata i montaže opreme biće evidentne emisije određenih polutanata. Uslijed transporta neophodnog materijala za gradnju i rada građevinskih mašina biće prisutno povećanje emisije izduvnih plinova, odnosno produkata sagorijevanja koje su rezultat rada motora sa sagorijevanjem (CO, CO2, SO2, NOx, čađ). Rad navedinih transportnih sredstava i građevinskih mašina imati će za rezultat i povećan vino buke kao i povećanje količine prašine u zraku. Također će doći do stvaranja određene količine otpada različitog sastava koji može imati negativan utjecaj na okoliš. Bitno je naglasiti da ovi utjecaji imaju privremeni karakter, i da se javljaju samo u toku gradnje i montaže. Tokom eksploatacije predmetnog projekta neće biti znatnih emisija i utjecaja na okolinu. Izvori emisija i utjecaja će biti prevozna vozila (cisterne) u toku transporta propan-butana i boca tehničkih plinova, njihova utjecaj će se ispoljavati kroz emisiju produkta sagorijevanja motora. Također će i u toku eksploatacije projekta doći do stvaranja veoma male količine otpada, koji će uglavnom biti komunalni otpad. Navedeno vrijedi u slučaju neometanog rada pogona i postrojenja, ako dođe do nesreća (požar, eksplozija, curenje plinova) onda može doći do dodatnih emisija i utjecaja na okolinu. U svrhu sprečavanja nesreća većih razmjera, investitor projekta je uradio Plan sprečavanja nesreća većih razmjera za planirani projekta.

Detaljan opis emisija iz pogona i postrojenja i utjecaja ovog projekta na okoliš dat je u Poglavlju 3.4 ovog dokumenta. Takođe i mjere za sprečavanje ili smanjenje emisija i negativnih efekata pogona i postrojenja moguće je posmatrati kroz dvije faze, i to: -

Fazu izgradnje i Fazu eksploatacije i korištenja projekta.

Sa ciljem sprečavanja negativnih efekata i emisija tokom gradnje, investitor će voditi računa da se tokom izvođenja radova koristi oprema i uređaji koji će imati što manje utjecaja na okoliš a time i na lokalno stanovništvo. U ovoj fazi je će se vršiti stalni nadzor nad radom građevinskih mašina, načinom skladištenja i postupanja sa opasnim i štetnim materijama, te nadzorom nad upravljanjem građevinskim otpadom u skladu sa Planom upravljanja građevinskim otpadom i Planom organizacije izvođenja radova koje je investitor obavezan izraditi. U toku faze eksploatacije i korištenja projekta neće doći do značajni utjecaja na okoliš, pa nisu potrebne ni posebne mjere za ublažavanje odnosno smanjenje negativnih utjecaja. U prkos tome, tokom realizacije ovog projekta biti će korištene raspoložive tehnologije koje definišu najefektniji i najnapredniji sistem razvoja aktivnosti i načina rada koji ukazuje na praktičnu pogodnost primjena određenih tehnologija u cilju sprečavanja, tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoliš, su one koje su definisane u Reference Document on Best Available Techniques. Na osnovu definicija ovih BAT-ova ali i odredaba zakonskih i pozakonskih akata, određene su norme i standardi za poređenje sa planiranim mjerama prevencije nastanka emisija otpadnih tokova za planirani projekat u radnoj jedinici Rajlovac. Opis mjera za ublažavanje negativnih efekata ovog projekta dat je u Poglavlja 3.7 ovog dokumenta.

7

KORIŠTENA LITERATURA I DOKUMENTACIJA     

     

Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, broj 33/03 i 38/09), Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, broj 33/03 i 72/09), Zakon o vodama („Službene novine FBiH“, broj 70/06), Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i spoljnih planova intervencija („Sl. novine FBiH“, broj 68/05), Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl. novine FBiH“,broj 19/04), Uredba o štetnim i opasnim materijama u vodama („Sl. novine FBiH“, broj 43/06), Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka („Sl. novine FBiH“, broj 12/05), Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, broj 9/05), Pravilnik o izgradnji postrojenja za tečni naftni gas i o uskladištavanju i pretakanju tečnog naftnog gasa („Sl. list SFRJ“,broj 24/71), Pravilnik o tehničkim normativima za stabilne sudove pod pritiskom za tečne atmosferske gasove („Sl. list SFRJ“, broj 9/86), Pravilnik o zaštiti na radu,

               

8

Pravilnik o zaštiti od požara, Pravilnik o rukovanju zapaljivim tečnostima, gasovima i opasnim materijama, Pravilnik o sredstvima i opremi lične zaštite na radu, Program obuke radnika po osnovu zaštite od požara, Pravilnik o periodičnim pregledima i ispitivanjima iz oblasti zaštite na radu i zaštite od požara, Pravilnik o rukovanju i održavanju „ex“ instalacija, Plan zaštite od požara, Radna uputstva i mjere zaštite od požara za radna mjesta u skladištu zapaljivih tečnosti i gasova i svih drugih skladišnih objekata, Razna tehnička uputstva, Zapisnik o stručnom nalazu o uslovima radne sredine, 2010.g., Zavod za zaštitu na radu, Sarajevo, Evropska direktiva EC 648/2004, Reference Document on Best Available Techniques for the Waste Treatments Industries, August 2006. Reference Document on Best Available Techniques in Common Waste Water and Waste Gas Treatment / Management Systems in the Chemical Sector, February 2003., Reference document on Best Available Techniques For Energy Efficiency, March 2008., Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage, July 2006., Reference Document on the General Principles og Monitoring, Juli 2003.

SPISAK PRILOGA

PRILOG 1. Izvod iz urbanističkog plana grada Sarajeva PRILOG2. Rješenje o upisu u sudski registar PRILOG 3. Kopija katastarskog plana PRILOG 4. Situacijski nacrt lokacije predmetnog projekta PRILOG 5. Pretakanje propan-butana PRILOG 6. Tehnološka šema pretakanja propan-butana PRILOG 7. Lokacija postrojenja – mreža PRILOG 8. Tehnološka šema pretakanja – podužni presjek PRILOG 9. Rezervoar propan-butan PRILOG 10. Rješenje o ispunjavanju uslova za obavljanje registrovanih dijelatnosti PRILOG 11. Rješenje za upotrebu stabilnih posuda pod pritiskom

PRILOG 12. Rješenje za rad sa spremnicima propan-butana PRILOG 13. Isprava posude PRILOG 14. Zapisnici o izvršenom ispitivanju sigurnosnih ventila PRILOG 15. Pravilnici o radu: -

Pravilnik o zaštiti na radu Program mjera iz zaštite na radu Plan zaštite od požara

PRILOG 16. Zone opasnosti – rezervoari PRILOG 17. ADR certifikati za vozila PRILOG 18. Hidrantska i vodovodna mreža PRILOG 19. Hidrantska mreža oko rezervoara PRILOG 20. Uzemljenje oko rezervoara

PRILOG 1. Izvod iz urbanističkog plana grada Sarajeva

PRILOG2. Rješenje o upisu u sudski registar 

PRILOG 3. Kopija katastarskog plana

PRILOG 4. Situacijski nacrt lokacije predmetnog projekta

PRILOG 5. Pretakanje propan-butana

PRILOG 6. Tehnološka šema pretakanja propan-butana

PRILOG 7. Lokacija postrojenja – mreža

PRILOG 8. Tehnološka šema pretakanja – podužni presjek 

PRILOG 9. Rezervoar propan-butan

PRILOG 10. Rješenje o ispunjavanju uslova za obavljanje registrovanih dijelatnosti 

PRILOG 11. Rješenje za upotrebu stabilnih posuda pod pritiskom

PRILOG 12. Rješenje za rad sa spremnicima propan-butana

PRILOG 13. Isprava posude

PRILOG 14. Zapisnici o izvršenom ispitivanju sigurnosnih ventila

PRILOG 15. Pravilnici o radu: -

Pravilnik o zaštiti na radu Program mjera iz zaštite na radu Plan zaštite od požara

PRILOG 16. Zone opasnosti – rezervoari 

PRILOG 17. ADR certifikati za vozila

PRILOG 18. Hidrantska i vodovodna mreža

PRILOG 19. Hidrantska mreža oko rezervoara