Latinski_jezik

r.

RAZRED GIMJ\AZIJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACljA BOSNE J HERCEGOVINE MI N ISTARSTVO OBRAZOVANjA, NAUKE, KULTURE I SPORTA

Fetleracija BosIII! i Hercegovine Mi"istarslv o obra:ova uja, uallke, kulhlre i sporta

211 izrilwnCtl:

i rof dr Fnl!rudill Rizvallbegouit

Rednkcijn:

Prof dr Azrn Jagnlljllc Abdulnl! Jabu t'ar Ctw rilo CrnllOvac Azra wjo- Hajro Tidi a Mckie hal1et K",it

Uredllik:

If:11Iet K",ic

Snvje llli~:

Gavrilo Grnlzovac

Recellzellti:

Vel ida Maslo Halid Su ljkallooic

Leklor:

Azra Karabdic Sabilln Devic

Koreklor:

Azra Dizdarevit

Likool/(rgrajii'ko oblikoonllje:

B COllcepl, Sarajevo

DTP, leimii'ko llredenje:

B COllcepl, Fuad Muslit

~Inmpn:

"Grill ", Grneanicn

llllstracija na nas/ovlloj stratli:

Moliu sa slei'ka

Tirni:

10.000 primjeraka

CIP - Katalogizaciia u publikaciii Nat.:iona lna i univcrzitciska hibliolt:k:.l Bosnc i Hcrt.:cgovi nc, Sarajevo UDK R07.1 (075.3)

ISONIE, Si munl Lalinski iczik: I fazred gim n:.!zijc / Simun Sonic . . I. izd . . Sarajevo: MinislarSIVO oh r:.!7.ovan j:.!, n;Juke. kullurc i sport:.!, 19YO.· 219 sir.; 2-' t.:m

Ministarsroo obra%ovanja, "auke, kulhlre i sporta Vlade Federadje Bosne i Hercegovine RJdenjem braJ UP1-03-65-5555196, odobrilo je ovaj udibenik %a upotrebu u §kolskoJ 1996./97. godi"i.

Udibe"ik je ~tampan iz STedstava Svjetske banke.

SIMUNSONJE

LATINSKI JEZIK 1. RAZRED GIMN AZIJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVlNE MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA SARA J EVO. 1 996 .

PREDGOVOR Ovaj udzbenik za dvogodiSnju nastavu latinskog jezika izradio sa m prema uputstvima koja su stizala iz RPZ-a tame od g. 1990. a posebno prema programu za lali.nski jezik predviden za I i IT razred gimnazije, koji je isti Zavod dao na uvid prilikom raspisivanja konkursa za izradu ud zbenika potetkom listopada god. 1994. Zelja rni je bila da, koliko to mogu, udovoljim svim zahtjevima koji se baziraju na tome da se i nastava latinskog jezika uklopi u sistem modernog humanistickog obrazovanja. U skladu sa za htjevima da se nastava latinskog jezika Mo viSe modernizira, posebnu sam pamju posvetio iz laganju gramatit kog materijala. Osnova je ipak ostala ona stara: sistematsko izlaganje granlatike, ali sam tu uveo neke novine. Nainle, odmah od pocetka ud zbenika paralelno idem s obradom imena i glagola, od nosno s obradom dekJinacija inlenica i pridjeva i s obradom konjugacija glagola, a zbog toga Sto nam je za formiranje retenica jednako vaZno upoznati se s promjenom imenica, koje dolaze u sferi subjekta, objekta i raznih dodataka, naravno i s njima usko povezanih pridjeva, i s promjenom gla gola koji do laze u sferi predikata. Neophodno potreban glagol ESE, premda spada u nepraviJne glagole, pratim od samog potetka u svin1 njegovin1 oblicin1a. Dakle, vjezbe iii lekcije teku paralelno na dva kolosijeka, na kolosij eku imena i na kolosijeku glagola, odnosno dekJinacija i konjugacija, Sto nije slucaj npr. u standard nom zagrebackom udzbeniku "Elementa Latina". Na taj nacin vjezbe su dosta opSirne, a konstruirane su tako da prvi dio pred stavlj a grama ticku obradu imena, a drugi obradu glagola. Tako to teee do vjezbe 23, gdje su obradeni brojevi i zavrSni konjunktivni glagolski oblici. Prelaskom na obradu speciiicnosti latinskog glagola, na verba deponenlia i sernideponentia, na nepravilne i nepotpune glagole, kao dru gi dio vjezbi, unosim sintaksu padeza, a upravo zbog toga Sto te glagolske osobitosti kao i sintaksa padeza ucenicin1a cesto ne predstavljaju interesantnu materiju. Pojedini slucajevi iz sintakse padeza pojavljuju se u latinskinl tekstovima i znatno ranije, a to svaki put pratim komentarom. Tek onda kada smo kod vj. 30 stigli do sintakse glagolskih in1ena, neobicno vame i w lo interesantne partije latinskog jezika i za same utenike, vjezbe teku dalje na jed nom kolosijeku, odnosno svaka nova metodska jed inica in1a samo jedan naslov. Prema slobodno formiranim ili pronad enim recenicama kod latinskih klasika tu se pruza idealna prilika da se provjeri cijeli ranije predeni materijal. Takvom raspodjelom gramaticke i jezitne materije broj vjezbi ili lekcija kod mene je dosta skroman. Usve ih je 45. lpak, neka se nastavnici ne plaSe da nece in1ati cin1e ispuniti sve satove predvidene za dvije god ine utenja latinskog jezika. Vjezbe su dosta opSirne, pa se na pojed inoj treba zadrZati dva a mozda i do tri puta. Predvidam da se u prvoj godini utenja moze lako doci do vjezbe 23, u kojoj obradujem sarno zacelje dugog imenskog i glagolskog morfoloSkog marSa, tj. brojeve i konjunktive. Tako nam za drugu god inu ostaje stvarno viSi i zanimljiviji stupanj nastave latinskog jezika, koliko je to vee potrebno na nivou novih humanistieki usmjerenih gimnazija. Novost je ovog ud zbenika i u tom Sto latinske tekstove ili reeenice kao prin1jere za protumaeenu gramaticku materiju povezujem neposredno s tim gramatiekim dijelom, tako da u jednom nizu teee cijela obrada ovog udzbenika, osin1, naravno, samog Rjecnika, tj . u svakoj vjetbi donosim najprije gramaticka objaSnjenja, a zatim slijede latinski tekstovi kao vjezbanja i zadaci, te komentar.

Lalinski tek t koj i sluzi kao ilustracija gramaticke materije, odnosno kao vjezbe i zadaci, donosim prilicno obinmo, kako bi nastavnici bili u stanju praviti izbor prema vlasti tom nah odenju. Upravo zbog toga i broj J"ij eci je kod mene dosta velik, ali treba imati na umu da nisu sve upotrij eblj ene rij eei namijcnjene produktivnom usvajanju, vee su tu neke cisto zbog ilustracije, 0 obito one u gramatickom dijelu. U prvom dijelu izlaganja gra maticke materije lalinske se reeenice sastoje od kratko i jed nostavno formiranih recenicnih jedinki, kao §to to redovi to biva u fazi svladavanja osnovnili jezickih pravila i laganog nae ina izrazavanja 1I neko m stranom jeziku. Tu sam se dosta posluzio i lalinskim poslovicama, te izrekama koje Sll j o~ uvijek 1I praks i. Kasnije, kada se nude uvjeti za slobod nije i okretnije fomliranje reeenica, jer smo i u gram atickom znanju zna tno napredovali i dobrano smo pro ~ irili fo nd la tinskih rijeCi i izraza, te su receruene cj eline slozenije. ]ednim dijelom ih donosim u slobod no formiranim recenicama, a dijelom ih vad im iz la tinskih autora. Naravno, u tome sam se stalno vodio principom da odaberem one tekstove koji su ucenicima pristupacni Originalnog latinskog teksta upotrijebio sam najviSe u drugom dijelu ud zbenika, tj . u obradi sintakse padeza, glago lskih imena i recenica. Kako se u tom originalnom latinskom tekstu isprep licu razne jezicne specificnosti, koje inace kroz vjezbe obradujemo sistematski, ti su primjeri na prvi pogled i pone§to te~ki, ali sam tada nastojao nastavnicima i ucenicima pruziti svoj u pomoe u biljd kama. Takvi su se izvodi iz latinskih autora i ranije pojavljivali u ~ ko l skim ud zbenicima, a kod mene je to u ne~ to vecem obimu. U kratkom programu, koji je prilikom raspisivanja konkursa autorirna ponuden na uvid za obradll ud zbenika latinskog jezika, nai~ao sam na prvi pogled na vrlo shvatljiv zalltjev da se tekstovni materijal koji se donosi u svrhu uvjezbavanja gramatickih partija mora sastojati od jednostavnih i zanimljivih vezanih tekstova. To je vrlo lijepo reeeno, ali pitam one koji su to napisali ili savjetova li da se uvrsti kao conditio sine qua non prilikom sastavljanja novog latinskog ud zbenika - gdje su kod nas pron~ li upravo takav latinski udzbenik? Ne smijemo, gospodo, zaboraviti da je latinski od konca starog vijeka prakticno postao mrtav jezik, da su nam iz njegove bogate kultume ba~ tine, srecom, sacuvana nmoga knjizevna, povijesna i razna strucna djela, pomoeu kojih jedino mozemo dolaziti u kontakt 5 nekad~njim zivim latinskim jezikom. U tim sacuvanim knjizevnim spomenicima ne mozemo ni u kom slucaju naCi one tekstove na temelju kojih bismo ucenicima u prvom i drugom razredu opee obrazovne gimnazije poku ~ali ilustrirati obradenu gramaticku materiju, kako se to inace radi u nastavi zivih jezika. Sastavljac latinskog udzbenika taj posao ne moze sam uraditi, jer on niti govori niti pi~e latinskim knjiZevnim jezikom, niti mu ikada dolaze pod ruku takvi tekstovi. Na principu vezanih tekstova, poku~ali su taj pocetni studij latinskog jezika prezentirati autori ud zbenika Orbis Romanus, Zagreb 1982., predviden za nastavu u osmogodisnjoj klasicnoj gimnaziji u Zagrebu. Taj ud zbenik, stvarno, u prvi mah djeluje kao ne~ to izvrsno i originalno, jer tu u isti mall uCimo i povijest i civilizaciju i kulturu, pa i jezik starih Latina, a sve je to popraeeno izvanrednom grafickom tehnikom i obiljem ilustracija. Ali boljom analizom danih tekstova kao i sistema obrade gramaticke materije lako dodemo do zakljucka da to nije niti svrsishodno, niti modemo, niti prikladno. Velika se pra ~ ina oko tog ud zbenika slegla, a Zagreb jo~ niMa prikladnije ne daje, vee se ispod prasine opet izvukao i u pogon pustio ud zbenik cetrdeset;petogodi~njak "Elementa Latina", za kojirn i mi posezemo ako nemanlO svog udzbenika. 6

Prema principu sta ndardnog zagrebatkog ud zberuka "Elem nta Latina" pravljeni su latinski ud zbenici i kod nas u BiH tam e od g. 1970. To je bio naprije ud zbenik prof. Petra Pejon oviea za dvije god ine ,!tenja lati nskog jezika, a zatim "Osnovi lalinskog jezika" prof. Simuna Sonje i prof. Zelj ka Puratica za jed nu godinu ucenja latinskog jezika. aravno da je svaki od tm ud zbenika imao svoju fizionomiju , da rujedan nije vje~to i prekriveno prepisivao ili prerad ivao ranije udzbenike. Dakle, odgovo rno tvrdim da je nemoguee latinski jezik prezcntirati u nastav i kroz t itanje jed nostavnih i zanimljivih latinskil1 tekstova. Ako se ipak u dogledno vrijeme netko pojavi tko ee upravo to dati, bujrum! Rad i boljeg snalazenja u prvom dijelu udzbenika, kod poj dinil1 vjezbi slu zim se rimskim i a.rapskim brojevima. Rims ki broj vi kod latinskil1 tekstova preds tavljaju pomoe nastavrucima kako ee prema potrebi od pojedine vjezbe formirati do dvije metod ke jedinice, odnosno kako ce odrediti ~ to im je potrebno za uvjezbavanje gran1atit ke materije i usvajanje leksika, a ~ to kao kontrolni zadaci. U dru go m dijelu ud zbenika, tj . od vjezbe 24, rimskim brojevima povezujem gramatitka obj a~njenja s latinskim prin1jerima, danim u svrhu uvjezbavanja gran1atitke materije. Vjezbe sam popratio dosta op~ irrum komentarima za pojedinu rijec iii pojam u teks tu, pa sa m to oznaCio arapskim broj virna. U pryom redu, to su gramatitki komentari, potrebni za bolje shvaeanje danog teksta. Ali tu su prokomentirani i razni pojmovi, lit nosti i dogadaji iz starog antitkog svijeta, koji nan1 je suvise malo poznat, a tu su i podaci o civilizaciji starog italskog svijeta. Kako za nas u nekom smislu ruje mrtav ru sam latinski jezik, pr mda nema narod a koji latinski govori, isKAPITOLIISKA VUCICA to tako nije mrtva ni povijest italskog naroda niti njegova kultura i civili zacija. Sve je to, nain1e, upeta tljivo prisutno na vim prostorima negdasnjeg Rimskog Cars tva, pa i na nasim bosanskohercegovackin1. Italsku civilizaciju i kulturu, kao i dio povijesti tog znatajnog rimskog in1perija nastojao sam predstaviti izborom adekvatnih ilustracija. Ucenje latinskog jezika kroz ovako izlozenu koncepciju ima za cilj ne samo svladavanje jezika kao jezika, nego i upoznavanje s ku lturom i civilizacijom naroda koji je jednom latinski govorio, a koji je ostavio neizbrisivi petat u povijesti razvoja vereg dijela tovjecanstva. Osim toga, kroz leksiku, fonetiku, morfologiju i sintaksu latinskog jezika pruza nam se mogurnost da UPUtin10 ucenike na veze koje latinski jezik in1a 5 moderrum zivim jezicin1a zapadne hemisfere. Na toj se materiji u udzbeniku tek djelomicno zaustavljam, svjestan da taj vid nase nastave traz.i svoj prostor i svoje vrijeme, a na raspolaganju imamo samo dvije godine ucenja sa dva sala tjedno. Moja je namjera bila, kako ee kolege lako uvidjeti, da izborom latinskih tekstova, a tu je i dobar broj poslovica i izreka, napravim mozaik-sliku italskog zivota kroz njegovu povijest i kroz svakidaSnji zivot, kroz njegovo polititko previranje, kroz njegovu knjizevnost i umjetnost, kao i kroz one ~ to je kod njrn bilo jednako kao i kod nas. Sve sam to

nastojao prezentirati i kao daleku pro~lost i kao na~u sadasnjost. Naravno, sarno u glavnirn crtama, svjestan da latinski jezik nije glavni predmet dana~njih opceobrazovnih gimnazija. Ako sam d ao v i ~e materijala nego sto se to nekom nastavniku cini, bilo u latinskom tekstu bilo u leksici bilo u komentaru, na nas tavniku je da pravi izbor prema vlasti tom nahodenju. Kroz obradu ovog udzbenika imao sam na umu da su individualne sklonosti nastavnika vrlo razliCite, tim vi~e ~to je nekima prvi glavni predmet francuski jezik, drugima njemacki, treCima povijest. Udzbenik, svaki pa i ovaj, dobiva svoju realizaciju tek kroz individualni rad samog nastavnika. Allfor

Sarajevo, studeni godine 1994.

PRVA GODINA UC:ENJA

Pars fvit illyrici, quam l1ul1e vocat {l1cola B6sl1am (lleksmnelnr)

Bjese flirski dio, sto dallas se l1aziva Bosl1om

V}EZBA 1. AUKA 0 GLASOVIMA III FO ETIKA Latinskim se govo rom slu zilo jedno od ita lskih plemena koje je prema pokrajini LATIUM na zva no LATINI. ani su, vita lno i kulturno najznacajniji, od 6. do 3. sto ljeca st. ere ujedinili sva ita lska plemena Apeninskog polu otoka. Nova italska zajednica, po glavno m gradu ROMA (R im), dobil a je jedi nstveni na ziv ROMANI, Rim ljani. Latini, iIi Rimljani, preu zeli su pismo od svojih istocnih susjeda Grka, prilagodi vsi ga svojim govornim pOh·ebama. La tinsk i alfabet sastoji se od 24'slova, a to su: ABC D E FG H IK LM N 0 PQ R 5 TU V X Y Z a bcdefghiklmnopqrstuvxyz Znakove Y i Z upotrebljavali su Latini samo u posud enim grckim rijecima, kao: tyrannus, zephyrus, zo na. Latinsk i se glasovni sustav sastoji od sest vokala i osamnaest konsonanata. Vokali su: a, e, i, 0, u, y, koji u izgovoru potpuno odgova raju nasim vokalima: a, e, i, 0, u, - a posudeni znak Y Latini su izgovarali kao "i". Medutim, kod Latina su se vokali raz li kovali u kvantiteti. Svaki vokal u bilo kojem slogu mogao je biti dug iIi kratak, sto se oznacava povrh samog voka la znakom duzine (a), odnosno znakom kratkoce (a), npr. orato r, amicus, domInus, mater, pater. Latinski jezik posjeduje i diftonge iii dvoglase: ae, oe, au, eu, koji su po prirodi dugi. Prva dva diftonga (ae, oe) vee u prvim stoljecima nase ere u izgovoru su postala dugo "e", ali kod rijeci u kojima to nisu diftonzi, to oznacavamo znakom duzine iii dijereze nad drugim vokalom. Npr. poeta (Cit. poeta), poetic us, poesis, poema, coegi, aera (cit. aera). I latinski konsonanti su u izgovoru uglavnom isto sto i nasi konsonanti. Nama je jedino nepoznat znak X, a u izgovoru je to dvojni konsonant "ks". Znak q je gutura lni (grleni) bezvucni glas, a pojavljuje se uvijek u pratnji znaka "u", sto se izgovara kv: equus, aqua (cit. ekvus, akva). Isto tako i skupine -ngu- i su- pred vokalom se izgovaraju -ngv-, sv-, kao: sanguis, lingua, Suetonius. Znak "i" ima funkciju konsonanta "j" na pocetku rijeCi ispred vokala i u sredini rijeCi izmedu dva vokala, kao: iam, ius, peior (cit. jam, jus, pejor). Konsonant "s" odgovara nasem adekvatnom glasu "5", ali ako se nade u sred ini rijeCi izmedu dva vokala, onda se izgovara kao "Z": rosa (cit. roza), desiderium. Ali to ne vazi za slozenice: de-sino 3. 11

PRVA CODINA U ' ENJA

Znak "t" jc isto sto i nas adekvatni znak, a li ako se iza njega nade kratko "in -a jos nekim vokalom, onda jc to \l izgovo ru "e": na tio, o ratio Ci t. : m1cio, oracio, - a li rijcc tOtlUS Citaj: tOtIUS. Prcmda se U latinsko m a lfa bctu nalaze dva znaka za bezvucni gutural (e, k), ipak se prakticno z nak " k" sac uvao samo u nekim rij eCima, kao : Kaeso (Iicno ime), Kalendae (prvi dan u mjeseeu), dok se u sv im os tali m s lucajevima upotrebIjava znak "e". Taj znak u izgovo ru oznacava bezvucni g utural "k" samo ako se nalazi ispred tamnih iIi straznjih vokala (a, 0, u) i isp red konsonanta. Stoga: ca nis, co r, amiCUS, classis, dictiire - citaj: kan is, kor, a mikus, klas is, diktare. Ispred svijetlih iii prednjih vokala (a, i, y) taj znak u izgo voru odgovara nasem "e". Stoga: Cicero, amicitia, eaec us, coepi - citaj: Cicero, a micfcia, ee ku s, cepi. Znak "h" se izgova ra isto kao i kod nas, ali ako se taj znak nade kao drugi dio u dvojnirn suglasnieima eh, ph, th, - onda se eh izgovara k iii h (chorus, ehirurgia, pulcher = korus iii ho ru s, kirurgia iii hirurgia, pulker iii pulher); ph izgovara se f (philosophia, philosophus = filoz6fia, fiI6zofus); dok je th u izgovoru sa mo t (theo ria, theatrum = te6 ria, teatrum). To bi bila pravi la latinskog izgovo ra onakva kakva su u praksi od prvih stoljeca n.e. Takav izgovo r latinskog zove mo TRADICIONALNIM za to s to se on temelji na du goj tradicji. Medu tim, u klas icno doba latinskog jezika, a to je u vrijeme Cieerona, Vergi lija i Horaeija, izgovo r neki h znakova bio je znatno drukCiji. Tako su se diftonzi ae, oe izgovarali : aj, oj; znak e je u sva kom slucaju bio bezvucni g utural, znak t je uvijek bio bezvucni den tal, a znak s je bio dentalni frikat iv s. Takav izgovor zovemo KLASICNIM, a danas je on u praksi i kod nas i u nekim sredinama vani . Za nase prilike ja pred lazem trad icionalni izgovor, jer za njeg nalazim vrlo mnogo opravdanja.

Da bismo ovladal i Citanjern la tinskog teksta, potrebno je u poznati se s pravilima 0 naglasku latinskih rijeCi, a ona su usko povezana s kvanti tetom latinskog sloga. Slog latinske rijeCi po nacinu izgovo ra m oze biti kratak iii dug. Kratak je ond a ako je u njern u kratak voka l i ako je taj slog otvoren, tj. ako iza njega s lijedi samo jed an konsonant: a-rni-d -n-a, ho-mo, ho-rni-nis. Slog je dug a ko je u njemu du g voka l iii d iftong, iIi ako se kra tak vokal nalazi u zatvorenom slogu : vi-num, ra-mus, fl6s, eae-cus, poe-na, vi r-tus, fe r-re, ter-ra, al-tus. Svaka latinska rijec, pa i jednoslozna, ima svoj naglasak, sarno je p itanje da Ii je u njoj samoglasni k kratak iii d ug, sto treba u izgovoru i oznaciti. Dvoslowe ri jeci imaju naglasak na pretposljednjem slogu bilo d a je on kra ta k iii dug: pa ter, mater. Viseslozn e rijeCi zad rzavaju nag lasak na pretposljednjem slogu a ko je on po naravi iii po polozaju d ug: orato r, amicus, puella, d efenso r. 12

Ako je kod visesloznc rijeci pretposljednji slog kratak, naglasak prelazi na treCi slog od kraja, bcz obzira d a Ii je on kratak iii du g: Cicero, p6pu lu s, pueri, mil'ftes.

VJEZBE

Vjeibe za citanje: ceteri, decem, discipula, civTtas, amTci, CysTcus; Claudius, claudo, casus, amicus, cum, cur, corvus; philosoph us, diphthongus, theorTa, theatrum, thorax, pulcher, chorus, chirurgTa, DyrrhachTum; rosa, usus, desiderium; dissimilis, despero, postea, Arsia, ars, astrum; - de-sera, de-sino, de-sum, de-super. equus, eques, equno, aqua, quisque; sanguis, lingua, Suetonius; iam, Gaius, iaceo, iacio, iocus, luna, luppiter, ius, iussu, iuxta, iudTco; taceo, talis, utTIis, potentes, potis; potentia, amicitTa, vitium, Latium, legatio, natio, oratio. Augustus, Europa, audio, auctor, audeo, aurum, aurora; aes, caelum, caecus, caedes, Caesar; -coepi, coeptum, poena, coetus, foedus; -poeta, poema, coegi, aer, poeticus, poesis. Kratak slog: at, bas, bTs, cis, clam; - eTta, avis, pater, gero, fero, cado, ago, domus, caro, dece!. Dugi slog: de, pro, prae, e, a, spes, res, flos; pono, cogo, mater, frater, caedo, desum, dico, vinum, vita. Vjezbe za naglasak kod viseslozica: orator, depon~ , excedo, alienus, amoenus, antiquus, aurora, examen, libertas. aiTbi, anTmal, antequam, anTmus, impeto, impetus, impedTo -impedis, arripTo - arrTpis, assequor, dedecus, custodTo - custodis.

ARENA U PULl

VJEZBA2. AUKA 0 OBLlCIMA III MORFOLOGI] A IMENA - NOMINA i GLAGOLl - VERBA PRVA iIi A-DEKLlNACIJ A - PREZENT PRYE KONJUGACIJE I GLAGOLA ESSE La tinske promjenljive rijeCi dij elimo u d vije sku pine: imena i glagoli. U imena spadaju: imenice, pridjevi, zamjenice i donekle brojevi, a mijenj aju se iii dekliniraju po rodu, broju i padezu . Kod imena raz likujemo: m us ki (masculinum), zenski (fem ininum) i srednji (neutrum) rod, koji se pozna iii po znacenju i prirodi doticne rijeci (prirodni rod), iii po nas tavku (gramaticki rod). -Latinska imena imaju, kao i kod nas, dva broja: singular i plura l, a sest padeza: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ i a blativ . U la tinskom abla tivu sadrzana su donekle nasa dva padeza, lokativ i instrumenta l. Kod mijenjanja imenica latinski jezik ima pet deklinacija. U ovoj vjezbi obradujemo prvu deklinaciju, koja se zove jos i a-deklinacija, za to sto os nova ovih imenica zav rsava na -a. Ta se os nova vid i vee u nomina tivu sing.: terra (zemlja), stella (zvijezda), magistra (uciteljica). - Osnovu inace dobijemo ako od genitiva plur. odbijemo padezni nastavak koji je u ovoj deklinaciji -rum. Dakle, terra-rum, stella-rum. Medutim, u veCini padeza os nova nije vidljiva za to sto se osnovno "a" stapa 5 vokalom nastavka. Ime nice ove deklinacije su po pravilu zenskog roda. Usporedi kod nas: zemlja, zvijezda, voda, uciteljica. U nominativu sing. ove deklinacije nem a nikakvog padeznog nas tavka, odnosno nominativ je jednak Cistoj osnovi s kratkim voka lom: terra. To isto je i u vokativu sing. : terra, kao i u ablativu sing., ali je tu vokal dug: terra. Akuzativ sing. kod svi h deklenacija dobiva na osnovu padezni nas tavak -m s kratkim vokalom: terram. U genitivu i dativu sing. padezni nastavak se stopio s vokalom osnove u "ae": terrae. U nominativu i vokativu pI. imamo isti zavrsetak kao i u gen. i dat. sing.: terrae . Za genitiv plur. vee smo kazali da je padezni nastavak -rum, koji se dodaje na osnovu s dugim vokalom: terrarurn. Padezni nastavak za akuzativ pI., kao inace kod svih deklinacija, jest -s, koji se dodaje na osnovu s dugim vokalom: terras. U dativu i ablativu pI. padezni se nastavak stopio s vokalom osnove u -is: terris. 14

VJ[2.BA 2

Evo cijele deklinacije: singular

plural

N.

terra

G.

terrae

terrarum

D.

terrae

terris

A. V.

terram

terras

terra

terrae

Ab.

terra

terris

terrae

Imenice a-d eklinacije navode se u nominativu i ge nitivu uz oznaku roda: terra, terrae f = zem lja. Poput imenica zenskog rod a deklinira se i jedan dio pridjeva zenskog rod a a-dekl inacije: cla ra = slavna N

G

D

V

Ab

singular

ciani

clarae

clarae

claram

A

clara

clara

plural

cia rae

clararum

claris

claras

clarae

claris

Po a- deklinaciji izuzetno se d ekl iniraju i neke imeruce muskoga roda, a to su one koje oznacavaju musko lice, te imena n aroda i rij eka: agricola, -ae m (ratar), poeta, -ae m (pjesni k), nauta, -ae 111 (mom ar), verna, -ae 111 (rob); D aImiita, -ae 111, Croata, -ae Ill, Ars ia, -ae m (rijeka Rasa). Imen ice a-d eklinacije preuzete iz grckog jezika mogu se dekli rurati i po grckoj dekli naciji, osim u da tivu sing.: N . musice - G. musices - D. musicae - A. musicen - Ab. musice.

Glagoli se mijenjaju iii konju gi raju po lieu, broju, vremenu, nacinu i vrsH radnje. Kao i kod nas, latinski g lago l ima tri !ica, dva broja (singu la r i p lural) i dvije vrste radnje (aktiv i pasiv). Osim toga, latinski glagoli imaju tri nacina: ind ikativ, konju nktiv i impe rati v, - za tim sest vremena: prezent, imperfekt, perfekt i pluskvamperfekt, futur I i futur II, te vise glagolskih imena: infinitiv prezenta, perfe kta i futura; particip prezenta, perfekta i futura, pa konacno: gerund, gerundiv i supine. Vremena se prave od osnova: a) prezentske, - b) perfektske akHvne, - i c) pomocu participa perfekta pasiva. Na prezentskoj se osnovi pravi: PREZENT, IMPERFEKT i FUTUR 1. Licni nastavci prezentske os nove su: 15

I'RVA GODINA UCEN)A

plural

singular 1.

-0,

2.

-s -I

3.

-mus -lis

-m

-nl

U prezentskoj osnovi razlikujemo ce tiri konjugaeije: prva iii a-konjugaeija: laude - laudare druga iIi e-konjugaeija: doeeo - docere treca konjugaeija: a) konsonantska osnova: lego - legere b) i-osnova: facio - facere ce tvrta iii i-konjugaeija: audio - audire Konjugaeije se oznacavaju arapskim brojem: laudo 1, - doceo 2, - lego 3, - facio 3, - audio 4. Ovdje obradujemo indikativ prezenta aJdiva glagola prve iii a-konjugaeije, koja u infinitivu prezenta zavrsava na -are. Licni nastavei su: 1.

singular

1.

plural

-0

2.

-s

3.

-I

-mus

2.

-lis

3.

-nl

U prvom lieu singular "0" je u stvari nastalo stapanjem vokala osnove "a" i licnog nastavka " 0 ". Prema tome: singular 1.

2. 3.

dono donas donal

plural darujem

donamus donatis donanl

darujemo

Usp. kod nas: pjevam , pjevas, pjeva itd . Glagole navodimo u prvom lieu singulara prezenta i u infinitivu: dono donare, narro - narraTe. Ovdje obradujemo i prezent nepravilnog g lagola "ESSE", zato sto je on vrlo cesto u upotrebi. Licni su nastavei: -m, - 5, -t itd. singular

1. 2. 3. 16

sum es esl

sam jesi jesloe)

plural 1.

2. 3.

sumus eslis sunl

smo oesmo) sle oesle) su oesu)

VJlLB ..\ 2

Pronadite sli nosti u osnovi i nastavcima latinskog prcz nta "sum" itd . i am ( am) itd .

n a~eg je

VJEZBE I ZADACI

I - Magistra narrat. Magislra fabulas narrat. Magistra discipulis fabulas narrat. Magistra puellas educat. Magistra Mariae tabulam donat. Lucia in silva ambulat. Patria mea pulchra et clara est. Terra rotunda est. Insulas Dalmatiae 1 libenter frequentamus. Agricolae in vineis laborant, nautae navigant, Poetae vitam rusticam celebrant. Antiquam Graeciam2 patriam doctrinae appellamus. Antiqua Romal plena gloriae est. 111- Aurora Musis' amica. Persona grata, Ubi concordia, ibi victoria. RIJECI: Imenice magistra, -ae- f - ueiteljica; fabula, -ae f - priea, pripovijest; discipula, -ae f - ueenica; puella, -aef - djevojka: Lucia, -ae f - Lucija; Maria, -ae f Marija; tabula, -ae f slika, tablica; silva, -ae f suma; patria, -ae f domovina; terra, -ae f - zemlja; insula, -ae f - otok; Dalmatia, -ae f Dalmacija; agricola, -ae m - zemljoradnik; vineae, -ae f - vinograd; nauta, -ae m - mornar; poeta, -ae m pjesnik; vita, -ae f - zivot, Graecia, -ae f - Greka; doctrina, -ae f nauk, nauka; Roma, -ae f Rim; gloria, -ae f slava; aurora, -ae f - zora; MOsa, -ae f - Muza; amica, -ae f - prijateljica; persona, -ae f - osoba, lienost; concordia, -ae f - sloga; victoria, -ae f - pobjeda Pridjevi i zamjenice: rotunda - okrugla; rustica - seoska; antiqua - stara; plena (s gen.) - puna eega; clara - slavna; pulchra - lijepa; mea - moja; grata - draga; Glagoli: narro I - prieati; educo I - odgajati; dono I - darivati; ambiJlo I - setati; frequento I - posjecivati; laboro 1- raditi; navigo 1- ploviti; celebro 1- slaviti; appello 1 (5 dva akuz.) - nazivati koga eim; Prilozi, prijedlozi i veznici: in (prij. 5 abl. na pitanje ' gdje' ) u, na; libenter - rado; ubi - gdje; ibi - tu. Reeenica kao misaona jedinica ima baremdva bitna elementa: subjekt i predikat (magistra narrat), ali je eesto tu i treCi bitni dio reeenice: objekt (magistra fabulas narrat). Subjekt reeenice moze biti imenica, zamjenica iii lieno ime. Liena zamjenica kao subjekt moze se izostaviti, kao i u nasem jeziku, ako je ona vidljiva u glagolskom obliku. Subjekt i objekt mogu dobiti svoja prosirenja pomocu pridjeva, pridjevskih zamjenica iii neke druge imenice: antiqua Graecia, pat ria mea. Predikat moze biti glagolski (narrat, cantat) iii imenski (pulchra est, rotunda est). lmenski se predikat sastoji od pomocnog glagola ' sum' i njegove dopune imenicom, pridjevom iii zamjenicom. Glagol moze biti prelazan (narrat, educat) iii neprelazan (ambulat, cantat, navigat, laborat) , Pomocni glagol 'sum' moze biti i samoslalan, tj, bez imenskog dijela kao dopune, kao: Multae... in schola... sunt; ibi victoria est. Mi to kazemo: Mnoge su djevojke... iii: mnogo djevojaka ima, - Predikat se u latinskom redovito nalazi na kraju recenice i svakako iza objekta, Kod imenskog predikata na kraju redovito dolazi pomocni glagol: clara est; plena gloriae 17

I'RVA GODI NA U(LNJA

est. Pomocni se glagol moie kadsto izostaviti, osobito u poslovicama. Predikat moie biti dopunjen i imenicom na pitanje ' komu' (disci pulis narrat), na pitanje ' cega' (plena gloriae est), zatim prilozima i prijedloinim izrazima: libenter am bulat, in schola sunt, in silva, ambulat, in vineis laborant. Prelazni glagol moie kadsto imati i predikatnu dopunu u akuzativu: Graeciam appellamus patriam doctrinae - gdje predikatna dopuna ima novu dopunu u genitivu. Rodovi rijeei su eesto razlieiti u latinskom i u nasem jeziku. Tako: vineae f - vinograd m, vita f iivot m, Roma f - Rim m, insula f - otok m. 0 tom treba voditi raeuna osobito ako je imenica prosirena pridjevom iii pridjevskom zamjenicom, jer se pridjev s imenicom mora slagati u rodu. Pridjev se redovito nalazi ispred imenice, ali prisvojne zamjenice kao i pridjevi napravljeni od imena naroda stoje na drugom mjestu: patria mea, vita Romana. Prevedi na latinski: 1. Greka je domovina nauke. 2. Siava starog Rima je velika. 3. Rado prieamo price (pripazi ovdje na raspored rijeei!). - velika = magna. Pronadi u latinskim recenicama prelazne i neprelazne glagole! Kakve sve dopune nalazis u latinskim reeenicama? Pronadi medu latinskim rijecima one koje su postale internacionalne, npr. navigare, educare, vita, nauta, agricola. Koje od navedenih latinskih rijeei nalazis u iivom jeziku koji ueis?

/CARTA DAlMACII£ 11 RlMSKO nORA

VJEZIIA 2

Kome ntar: 1) Pril110rska ob l~st na~cgsu~jcdJ d obiia jc naz.iv po ilin.. kom piemcilu DALMATAE (-a rum), kojc sc III Lld d ..:-d o do dolnska Slnvcna . U D~lim aciji s u jo~ stnri rei o511ovali svajc klllon ijc kojc su sc ka<; nijc r.1Zvilc u vclikc da lmati n:.kc ce nt re. kao: Epidaurul11 (Cav ia! ), Pharos (0 1. H va r), SaJO nac (Solin), J3dera (Za d ar). Pok rJj o lina, nn juf noj oba li do :l umovit og Marjana, rims ki ca r Diuklccijtl.1l g. 305. pr.ll.c. dade s.lgrJ diti palil ~ u u kojoj jcs tanovao nakon dt:!l11i sijc. ralat~l jc i da na::. vrl o dobra oc uva na. a posjcd ujc mall/.o lej (d.:m as kalcdra la), tTiJcm. I'idinc i podrulllc. Dal m acija S os talim ilirskim plcmcnima n a~ ih krajcva closla rano pada pod vias! Rima i ostajc pod njnm ~vc do pada Zapad nog Rimskog Ca rstv;) (476. n .c .) s lll.tcti se I ~tins kim jC/.i ko m. Crcka, hclcni s ticka i rimska kultura i civili zacija os tavi le Sli 1I Oa lmaciji vrl o mn ago t'ragova. 2) To je latins ki naziv 7..a s taru Hcladu (Hc ll as, . Iad os), koje u starom la tinsko m govorn im a i podrugljivo 7.nacc njc (C r.1cc u li - C rciti). U s taroj Crcknj le:!i pocctak cijclc ka sn ije europskc ku lturc, poscbno fil ozofijc (Pi tagora, okr.:lI, Dcmakr it, Pla ton, Aristo td), knl i.tevn os li (Home r i liri cari), Ie razn ih umjctnos ti , zna ll os ti 1 1Il11ijcta. Svc jc 10 u Eu ropu srcd njcg i novog vijcka p rcn ijclo Rimsko Cars tvo. - Stara jt: G rc ka bil a pod ijeljcna u viSe s
VJEZB A 3. DRUGA ILl O-DEKLlNACIJA - PREZENT DRUGE KO JUGACIJE Imenicama druge de klinacije osnova zav rsava na -0, a ona se do bije ako se geniti vu plur. odbije p adezni nastavak -rum: populo-rum. Medutim, ta se osnova u ovoj deklinaciji slabo sacuvaJ a. Imenice ove dek li nacije s u muskog i srednjeg roda. Imenice muskog roda u nominativu singulara zavrsavaju na -us, a srednjeg roda na -urn. Njihova je deklinacija potpuno ista u ovim padezim a: sing ula r - G -I, D-a, Ab -0 p lural - G -aru m, 0 i Ab -is Imenice srednjeg roda imaju isti zavrseta k za nominativ, akuzativ i vokativ, a taj je u sing ula ru -urn, a u pluralu -a. Us poredi kod nas: selo - sela. Imenice muskog'roda u nominativu sing ulara zavrsavaju na -us, u akuza tivu na -urn, a u voka tiv u na -e. U p luralu one imaju za nomativ i voka tiv zavrseta k -i, a za akuzativ -os. Dakle, dek linacija bi bila ova kva: Imenice muskag rada singular N

campus

Imenice srednjeg rada

plural

palje

singular

campi

astrum

plural

zvijezda

astra

G

campi

camporum

astri

astrorum

D

campo

campis

astro

astris

A

campum

campos

astrum

astra

V

campi!

campi

astrum

astra

Ab

campo

campis

astro

astris

lmenice o-deklinacije navod imo: campus, -i m; astrum, -i n. Na isti nacin dekliniraju se i pridjevi u muskom i s rednjem rodu, ukoliko spadaju u o-deklinaciju : Kako na m je d eklinacija pridjeva z. r. vee poznata, evo njihove kompletne deklinacije: singular m N

20

sr clarum

clarus

plural

i clara

m clari

sr clara

i clarae

G

clari

clarae

clarorum

clararum

D

claro

clarae

claris

claris

\' JEZIlA J

singular m

A V

clarum clare

m

clarum

claram

claros

clarum

clara

clari

claro

Ab

plural

i

sr

clara

i

sr clara

claras

clara

clarae

claris

claris

Tako nam je poznata dek linacija pridjeva za sva tri roda, ukoliko pripadaju ai o-deklinaciji . Zen ki se rod mijenja po a-dek linaciji, mu~ki i srednji po o-dek linaciji, a navodimo ih uvijek u nominativu singula ra za sva tri roda: cla ru s, clara, clarum .

lmenice i pridjevi mu ~kog roda kojima korijen zav r~ava na -er gube u nom inativu sing ul ara -us, pa su tako na tale imenice na -er, koje u kosi m padezima na taj oblik dobivaju padezne zav r~etke. Medutim, kod neki h se imenica i pridjeva -e- zadrzava u sv im ostalim padezima i oblicima, kao: puer, pueri (djecak); vesper, vesperi (veeer); socer, soceri (svekar); gener, generi (zet); - miser, misera, miserum (bijedan); asper, aspera, asperum (mui:an); tener, tenera, tenerum (njeZan). Kod drugih se imenica i pridjeva to -e- gubi: ager, agri (njiva); lIber, !ibri (knjiga); magister, magistri (ueitelj); - pulcher, pulchra, pulchrum (lijep); Deklinacija ovih imenica bila bi: singular N

puer

G

pueri

0

puero

A

puerum

V

puer

Ab

puero

djeeak

plural pueri

agri

puerorum

agrorum

~

pueris

agris

~ ~ agro

pueros

agros

pueri

agri

pueris

agris

ager

-=-:-agn r--=-:--

njiva

Nominativni zavr~etak ispao je i kod imenice: vir; viri Deklinira se kao i puer. vir, viri, viro itd.

In

(muz, covjek).

Imenice na -us izuzetno mogu biti i zenskog roda, a to su imena stabala, zemaJja, gradova i otoka, kao: fagus, -i

f

(bukva), m.ilus, -i f Gabuka); - Aegyputs, -i f, Rhodus, -i f,

MiJetus, -i f 21

PRVA GODI

A UCENJA

Zen kog su roda jo imenice: paragraphus, -i f, diphthongus, -i f, humus, -i f (zemlja, tlo) , - a srednjeg su roda imenice: vulgus, -i II (puk), pelagus, -i II (more), virus, -i II (otrov). Vlastita imena na -aius, -ei us, -ius, kao: Gai us, Pompeius, Vergili us, - pa zatim meu s (moj) i f ilius (sin) imaju u vokativu ingulara -i: Gai, Pompei, Vergi li, mi, fi li. - Imenica deus, -i III (bog) ima vok. singu la ra: deus . Geniti v plurala katkad je u ovoj deklinaciji -urn mjesto - Drum, 0 obito kod pjesn ika: tria m ilia ses terti iim (lri tisuce sestercija), quatuor milia mod ium (cetiri ti suce modija). Modij je mjera za zi to.

Glagoli druge iii e-konjugacije zav rsavaju na -eo, -ere (doceo, docere). Osnovno -e- pokazuju u svim licima i vremenima prezentske osnove. Indikativ prezenta glas i: singular poucavam

plural

1.

d6ce-o

doce-mus

2.

doce-s

dace-tis

3.

doce-t

doce-nt

P rimijetili smo da je u prvoj i drugoj ko njugaciji slog dug pred infinitivnim nas tavko m -re, kao i pred li cnim nastavcima -mus i -tis, a tako ce to biti i u cetvrtoj konju gaciji . - G lagole druge konjugacije navodimo: doceo, docere. VJEZBE I ZADACI

I -1. Petrus et Paulus amici sunt. 2. Lupus in fabula. 3. Verba volant, scripta manent. 4. Rosae et lilia ornamentum hortorum sunt. 5. Exempla docent. 6. Post prandium ambulamus, post cenam in horto sedemus.' 7. Magister discipulos et discipulas docet. 8. Pueris et puellis pulchrae fabulae placent.

II - 1. In agris multi agricolae laborant. 2. Patriam amare debemus. III - 1 Per aspera2 ad astra. Veri amici rari. Periculum in mora. 3 Oculos habent et non vident. Terminus technicus. Fortunae filius. Medicus curat, natura sanat. RIJECI- Imenice: Petrus, -i m - Petar; Paulus, -i m - Pavao; amicus, -i m - prijatelj; lupus, -i m - vuk; verbum, -i n - rijec; scriptum, -i n - slovo, pisana rijec; rosa, -ae f - ruia; linum, -ii n - Ijiljan; ornamentum, -i n - ukras; hortus, -i m - vrt; exemplum, -i n - primjer; prandium, -ii n - dorucak (pred podne); cena, -ae f- rucak (poslije 15 s.); magister, ~tri m - uCitelj; discipulus, -i m - ucenik; puer, -eri m - djecak; ager, gri m - polje, njiva; astrum, -i n - zvijezda; periculum, -i n - opasnost; mora, -ae f - cekanje, 22

I'JEZ II A 1

oklijevanje; oculus, -i m - aka; terminus, -i m - kraj, meda, izraz; fortuna, -ae ( - sreca; filius, -ii m - sin; medicus, -i m -lijecnik, Ijekar; natura, -ae ( - narav; Pridjevi: asper, -era, -erum - strm, opor; verus 3 - istinit, istinski; rarus 3 - rijedak; technicus 3 - struean Glagoli: volo 1 -Ietjeti; maneo 2 - ostati; doceo 2 - poueavati; sedeo 2 - sjediti; placeo 2 - svidati se; amo 1 -Ijubiti; debeo 2 - morati, trebati; habeo 2 - imati; curo 1 -lijeciti; sa no 1 - lijeciti, vidati (rane). Prijedlozi s akuzativom: post - poslije; per - kroz, preko; ad - do Kako glasi kod nas poslovica 1-2? Pronadi u tekstu sva prosirenja u genitivu i reci da Ii genitiv ostaje i kod nasi Pronadi u tekstu sve imenske predikate i analiziraj ih! Navedi u tekstu neprelazne glagole! Oekliniraj: clarus poeta, multi agricolae! Imenski dio predikata slaie se sa subjektom u rodu, broju i padeiu, kao u 1-1 . - Pronadi u tekstu rijeti koje su istog korijena kod nas i u latinskom, zatim rijeti koje su postale internacionalne iii su njihove izvedenice! Prevedi na latinski: 1. Marija i Pavao su prijatelji. 2. Ruie i Ijiljani krase vrtove. 3. Utitelj dobrom ut eniku daruje knjigu. - krasiti - orno 1; knjiga - fiber, -bri m. Komentar: 1) Stari Rimljani su im ali dva g lavna obro ka: prandium -u glavnorn suha jela prije podne; - d~na, lapla jela poslijc podne aka lS s. Boga tiji grada ni su na lui rucak iii veceru (cena) pozivali gasle. Te su vetere bivale ces ta vrlo raskoSno prirt>de nc. a protc7...c:1.lc su sc do kasno u noC. Ljudi od pera vel-ere ::;u koris tili 7.a struen e i znanstvcnc razgovorc 5 prijateljima. RaskoSnu vete ru opi suje satirien o rimski pi sac Pelron ije Arb iter u djdu "Cena Trimalchionis".

2) Ovdjc je pridjcv uzet u pluralu Sf. roda kao substantiv, a m01erno preves ti: strmim pulem (sti:te

so d o .. .) 3) Opasno je svako oklijovanje.

23

VJEZBA4. TRECA DEKLI ACIJ A - A. KO SO A TSKA OS OVA Imenice muskog roda - Prezent trece konjugacije Po trecoj deklinaciji mijenjaju se imenice muskog, zenskog i srednjeg roda. Dijeli se na dv ije glavne skupi ne: 1. konsonantska skupina, kojoj osnova sv rsava na neki konsonant, 2. i-skupina, kojoj osnova svrsava na voka l -i.

Imenice konsonantske os nove imaju ove padezne nastavke: plural

singular N

·s iii nista

·ils, Sf. f. ·a

G

·is

·um

D

.j

·ibus

A

·em, Sf. r. = N

·es, Sf. r.·a

V

=N

·ils, Sf. f.·a

Ab

·e

·ibus

Imenice sred njeg roda imaju i ovdje isti oblik u nominativu , akuzativu i vokativu, a u pluralu je i ovdje u tim padezima nastavak -a. U ovoj vjezbi obradujemo samo imenice muskog roda konsonantske 05nove, koje se lako prepoznaju po zavrsecima u nominativu i genitivu singulara, a to su: -or, -oris; -os, -oris; -0, -finis; -er, -eris; -es, -His; -ex, -icis i drugi, od kojih nominativni nastavak-s pokazuju sarno dva zadnja tipa (-es, -itis i -ex, -icis), dok kod osta lih tipova nominativ iIi pokazuje cistu osnovu iIi je dozivio neke fonetske promjene. labor, -oris (rad), flos, -oris m (cvijet), se rmo, -onis m (govor), agger, -eris In (nasip), miles, -His m (vojnik), iudex, -kis In (sudac), consul, -u!is, m (konzul).

24

N G D

labor

miles

labores

milites

laboris

militis

laborum

militum

labori

militi

laboribus

militibus

A

laborem

militem

labores

milites

V

labor

miles

labores

milites

Ab

labore

milite

laboribus

militibus

VI[lUA'

Imenic na -or, -os i -0 u ko im pad zima imaju p retposljcd nji slog dug, dok jc kod ostali h lipova taj slog kratak: la boris, honoris, sermoni s: mil'itis, iudicis, consulis. lzuzehlo su srednj eg roda imenicc: cor, cordis II (srce), os, oris 11 (usta), os, ossis II (kost), marmor, -oris II (mra l11o r), ve r, veris II (pro ljcce). O ne stoga il11 aju nomi na ti v, akuzativ i voka ti v singu lara i plura la po prav ilu kao il11enice srednjeg roda: cor, cor, cor - corda, corda, cord a. Zenskog roda je il11cnica: arbor, -oris f (stablo).

Glagoli trece ko nju gacije d ijele se, poput trece de klinacije, na: konsonantsku i i-osnovu . G lagoli ko nsonantske os nove svr~avaju u 1. licu singul ara na -0, kao: iego (cita m), scribo (pi ~e l11) , dico (govorim), diico (vod im) - , a glago li i-osnove sv r~avaju na -io, kao: capio (hvatam), facio (Cinim), fodio (kopa m). -lnfiniti v jedne i d ruge os nove sv r~ava se na -ere, gdje je pred infiniti vnil11 for mantol11 ume mut tema tski voka l -e-: legere, scribere - capece, fache . VokaJ pred infiniti vnim nastavko m -re kra ta k je jedino u ovoj konju gaciji, a isto ta ko i pred nas tavcima -mus i -tis: legere, legimu s, legitis. G lagoli konsonantske osnove (Ieg-, scri b-, dic-) pred licnim nas tavcima od drugog Iica pa d alje d obi vaju tema tski vokal -i-, a u 3. 1. pluralu -u-. singular govorim

plural leg·j·mus

1.

leg·o

2. 3.

leg·i·s

leg·j·tis

leg·i·t

leg·u·nt

lnfinitiv glago la "sum " g lasi: es-se. Na ime, na osnovu -es bez tematskog vokal a dodan je stariji oblik infinitivnog formanta -se.

25

I'RVA GOD INA UCENJA

VJEZBE IZADACI

1-1. Verba movenl, exempla Irahunt. 2. Homo homini non lupus sed amicus debet esse. 3. ludices, iustitiam servare debetis. 4. Honores mutant mores. 5. Pueliae pulchros flores in campis carpunt. 6. Errores Aeneae ' describit poeta Vergilius. 2 II - 1. Cibum per os sumimus. 2. Cor homini stimulus vitae est. 3. Aquilae in arbore alta nidos ponunt. 4. Amor patriae homini innatus est. 5. In historia nostra multa exempla amoris patriaeJ sunt. RIJECI: -Imenice hOmo, -inis m - covjek; iudex, -icis m - sudac; iustitia, -ae f - pravednost; honor, -oris m - Cast; mos, moris m - obicaj; flos, floris m - cvijet; error, -oris m greska, lutanje; cibus, -i m - hrana; os, oris n - usta; cor, cordis n - srce; stimulus, -i m - poticaj; aquTIa, -ae f - Draa; arbor, -oris f - stablo; nidus, -i m - gnijezdo; amor, -oris m - Ijubav; historia, -ae f - povijest, historija; Pridjevi i prilozi: altus 3 - visok; innatus 3 - uroden; noster, -tra, -trum - nas; Glagoli: moveD 2 - poticati; traho 3 - vuCi, privlaciti; describe 3 - opisati; servo 1 - cuvati; muto 1- mijenjati; carpo 3 - brati; sumo 3 - uzimati; pono 3 - postaviti, stavljati Veznici i prijedlozi: non -ne; sed - vee, nego, ali; cum (prij. s abl.) sa, s. Pripazi na pridjeve uz imenice treee deklinacije, jer se oni dekliniraju po a- i 0- deklinaciji. Dekliniraj stoga: multi labores, bonus scriptor, pulcher flos, durum os, alta arbor. - Pridjevi se u latinskom dekliniraju i po treeoj deklinaciji, ali 0 njima ee biti govora tek u devetoj vjezbi. Pronadi imenice koje su drukCijeg roda nego kod nas! S kojim su glagolom u vezi imenice: amor, -oris i scriptor, -oris? Pronadi u tekstu sve prijedlozne izraze i odredi njihovu prilosku funkciju (mjesta, vremena i nacina)! Da Ii mozes pronaei u tekstu rijeci koje su u vezi s internacionalnim rijecima: human, prejudicirati, flora, oralan, deskripcija? Prevedi: 1. Na polju rado beremo cvijeee. 2. Suci cuvaju pravdu. 3. Povijest naseg naroda puna je primjera pravednosti. (Zbirnu imenicu "cvijeee" prevedi pluralom od "flos'!) Komentar: 1) Acne." -ae (kombinaeija grtke i latinske a-deklinacije) = Eneja . To je trojanski juna, sin Ankiza i boginje Venero, olae Ju la iii Askan ija. 0 padu Trojo i 0 bijcgu Encje s dru govima prema Italiji piSe pjesni k Vcrgd l)c Maron u cpu Enejidi. Na p utu prcma JtaJiji Encja je na jprijc s brodovljen baten na obalu AfTlke, u k raljevstvo Didonc, koja ga je htjela za drfa ti /..a mufa. Bogov i se tome u s pro ti v i ~e, pa

Eneja napusti Didonu a ona sc ubi. Iskrca se Italiji kad grada Kumc. U Italiji sc moran boriti 5 kcerku bin obccao Turnu. Eneja izide pobjcdnikom i dob! kraljevu kccrku Laviniju :t..a i.cnu. Taka nas tade novi narod od trojanske i latinske krvi . Entia os n O\'3 grad Lavinij, njcgov sin Julo iii Askan ije Albu Longu, a kasnije ce blizanci Romul i Rem osnovah grad Rim . c trur~kim kraljcm Tumom, jer je latinski kralj Latin svoju

26

VjcZBA •

2) Vcrgi lijc Maron (70.-19. pr.n.e.) spada med u najvete latin' ~c pjc'>nikc Auguslova zlalnog do"". Naj/nabjnije InU it! epsko djdo Enejida sa dvanacs i pjcvanja, u kojcm st:' vrlo mnogo uglL~ao no Homcro\'c epave Ili jadu i Odisej u. - Druga su mu ZIla~ajnija djclo: Gcorgikc. pjesmc 0 poljoprivn..-di u tctiri knjigt!, l..a tim Buko li kc. pastirske pjes mc kojc sastavlja po UL,oru na g rtkog pjes-nika Tf..."Okrita sa Sicil ijc. 3) Amor patriae - ovdjc geniti v "patriae" oznatava objckt imcnici "arnoT", Prcvodimo: Ijubav prema domovini. - Taj se geni ti v stoga zovc objek t-ni , /....1 Ta7 liku od genitiva subj ek tn og, kada je genitiv u stvari subjckt imcnici u nominativu: arnOT mi o Turn (sinovs ka Ijubav), iii: Epistulac miii lu rn, - nairne, vojnici pi~ u; Ii bri bonorum scriptorum, erro res Aeneac. Ovaj se geniti v mote shva titi i kao po~vojni . Subjcktni i poscsivni ge nitiv prcvod i sc iii genitivom iii pridjcvskim oblikom imenice: knjige dobri h pisaca, Encjina lut.:mj a.

TlTOV SLWOLl/k 1I RIMlI

27

VJEZBAS.

lME ICE ZENSKOG ROD A - PREZE T TRECE KONJUG. GLAGOLA A -ro lmenice zenskog roda trece konsonantske deklinacije sv rsavaj u u nominativu i geniti vu sing ul ara na: -do, -dIni ; -go, -gInis; -io, -ia ni s; -x, -cis, -x, -gis; -as, -a tis; -aus, -audis; -us, -tHis; -us, -udis. Np r. fortitudo, -dinis f Ua kost); imago, -ginis f(s li ka); natio, -6nis f (narod); pax, pac is f (mi r); lex, legis f (zako n); libertas, oatis f (sloboda); laus, laudis f (slava); virtus, -utis f (hrabrost, krepos t); palus, -udis f (mocvara). Kako vidimo, imeni ce zenskog roda u nomi nativu sing ul ara, osim u prva tri tipa, dobivaju padezni nastavak - 5 . - lmenice na -do, -go imaju u kosim padezima pretposljed nji slog kratak, a imeni ce na -io, -as i-us imaju taj slog du g: fortitudTni s, imaglnis: nati6nis, libertiitis, v irtutis, paludis. Primjeri deklinacije: plural

singular N

imago

virtus

imagines

virtutes

G

imagTn is

virtiitis

imaginum

virtutum

D

imagini

virtuti

imaginibus

virtutibus

A

imaginem

virtutem

imagines

virtutes

V

imago

virtus

imagines

virtutes

Ab

imagine

virtute

imaginibus

virtutibus

Izuze tno su muskog roda ove imenice: dux, ducis (kralj), ordo, -dlnis m (red).

111

(voda), rex, regis

111

U tvorb i indikativa p rezenta gla go li trece ko njugacije na -io razlikuju se od glago la konsonantske os nove samo u 1. licu singulara (i6) i u 3. licu plurala (-i unt), d ok su u ostalim licima jednaki. I ovdje je vokal pred nastavci ma -mus i -tis kratak. singular

2b

plural

1.

capio

capimus

2.

capis

capitis

3.

cap it

capiunt

VJEZIlA S

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Nationes patriae nostrae in piice vivere cupiunt. 2. Vox populi, vox dei. 3. In vin~ verilas '. 4. Homines natura propria libertatem cupiunt, servitutem contemnunt. 5. Multae regiones Bosniae valde pulchrae sunt. 6. Bosnia patria multarum nationum est. II - 1. Leges hominibus necessariae sunt. 2. Historia est lux veritatis. 3. Vere novo hirundines regiones nostras frequentant. 4. Gloria umbra virtOtis est. 111 - Milites Graeci Troiam, magnum oppidum orae Asiaticae , dolo capiunt. Tum rex Priamus cum filiis cadit, Aeneas autem cum filio Ascanio et sociis per pelagus fOg it et novam patriam in Italia quaerit. 2 RIJECI-Imenice: populus, -i m - narod; natio, -onis f - narod, nacija; pax, pacis f - mir; vox, vocis f - glas; deus, -i m - bog; vinum, -i n - vino; veritas, oatis f - istina; libertas, -at is f - sloboda; servitus, -utis f ropstvo;regio, -onis f - kraj. pokrajina; lex, legis f - zakon; lux, IOcis f - svjeUo; hirundo, -dinis flastavica; ver, veris n - proljece; umbra, -ae f - sjena; virtus, -Otis f - krepost; oppidum, -i n - utvrda, grad; Troia, -ae, f - stari grad u Maloj Aziji; ora, -ae f - kraj, obala; dolus, -i m - varka; rex, regis m - kralj; socius, -ii m - drug, drugar; pelagus, -i n - more. Pridjevi: necessarius 3 - potreban, nuian;novus 3 - nov; Graecus 3 - grcki; magnus 3 - velik; asiaticus 3 - azijski. Glagoli: vivo 3 - iivjeti; cOpio 3 - ieljeti, iudjeti; contemno 3 - prezirati; capio 3 - uzeti, osvojiti; cado 3 pasti, poginuti; fOgio 3 - bjeiati; quaero 3 - traiiti. Prilozi i veznici: autem a, - pak (stoji na drugom mjestu); causa (s gen.) - zbog; valde - veoma, vrlo; tum - tada; Imenski izrazi: natura - po prirodi. - U latinskom naim~ stoji cisti ablativ, a zovemo ga ablativ nacina (modi). Vere novo - pocetkom proljeca. Neke imenice za oznaku vremena na pitanje ' kada' stoje u ablativu, a zovemo ga ablativ vremena. dolo - na prijevaru. To je ablativ nacina. Potraii u tekstu prijedloine izraze, odredi im prilosku funkciju! Pronadi u tekstu prisvojne genitive! Pronadi sve prelazne glagole i odredi kojoj konjugaciji pripadaju! Dekliniraj: multae virgines, lex necessaria, regio nostra. Subjekt iii objekt moie se prosiriti i apozicijom, kao: Troiam, magnum oppidum orae Asiaticae. Prilozi i priloske oznake redovito dopunjuju glagolsku radnju, a mogu dopuniti i pridjev, kao: valde pulchrae. Prevedi: 1. Siobodu Ijubimo, a ropstvo preziremo. 2. Lijepi krajevi nase zemlje mnogim se Ijudima svidaju. 3. Nasi narodi su spremni braniti slobodu - spreman - promptus 3; - braniti - defendo 3. 29

PR\'A (;l111INA UCENJA

Komentar: 1) Pripit to\1ck rada atl-,riva istinu 2} N.Jkon deset godina bcZU~PJl'~n(lb rato\'J.nja pod lidmam.1 Troje, gdje su bili glavni Gr~ki jun.1k Ahilcj, i trojanskl Hcktor, G rd su konoltno \'arkom o~nlJlh gr.1U N.1ime, napravili su !>Il nog konja (Trojanski kanj) i u nj smjcstili do tristo VOjlllka, a TroJ<1 l1cc ... u prcvari li dil jc to njihov pol-,lon boginji Ateni, z..aSt itnici Troje, lA.' sr ~tan p(~vratak II domo\'inll. Trojanci su SC' dali prcvilriti i konja u vukli u grild liZ velika ,,('Seljc. otu 5(' \'uJllIci I,l\'uko':'c II konJa, a lIlsto vrijcmc s m ora doplovi djela grtka no ta, pa ncs pn.!ll1illl grad, uspavall II snu i vi nu, 1.11-,0 oS\'oji~c, popa li ~

i po ru ~i ~. Isp. Vcrgilijc, Enejida, pj. II.

VJEZBA 6. lME ICE SRED JEG ROD A - PREZE T CETVRTE KO JUGACijE Imenice sred njega roda konsonantske deklinacije sv rsavaju u nominati vu i genitivu singul ara na: -u s, -oris; -us, -e ri s; -us, -uris; -ur, -uris; -ur, -oris, npr. : corpus -oris 111 tijelo; tempus, -oris II (vrijeme); vumus, -eris II (rana); ius, iuris /1 (pravo); guttur, -uris /1 (grlo); robur, -oris /1 (snaga), murmur, -uris /1 (mrmor, mrmljanje); fulgur, -uris II (munja). Srednjeg su roda i imenice na : -c, -1, -n, -t, kao: lac, lactis /1 (mlijeko); mel, mellis II (med); nomen, -inis /1 (ime); caput, -His II (glava). Primjeri deklinacije singular

plural

N

corpus

nomen

corpora

nomina

G

corporis

nominis

corporum

nomin um

D

corpori

nomini

corporibus

nominibus

A

corpus

nomen

corpora

nomina

V

corpus

nomen

corpora

nomina

Ab

corpore

nomine

corporibus

nominibus

Izuzetno su muskog roda imenice: mus, muns III (mis); vultur, -Uris m Oas treb); lepus, -oris /11 (zec); sal, salis In (so l); sol, solis 111 (sunce). Zenskog foda je ime: Venus, -eris f (Venera).

it ll' ... Glago li cetvrte ko njugacije svrsavaju u infinitivu na -ire, a osnovno -i pokazuje u svim Iic ima prezenta. Kao u prvoj i drugoj konjugaciji i ovdje je slog dug pred nastavcima: -re, -mus i -tis. 30

VJEZI3A 6

singular 2.

audi-o audios

3.

audi-t

1.

plural cujem

audi-mus audi-tis audi-u-nt

U trecem lieu plura la tematski vokal " u" pre ao je ovamo iz trece konju gacije. - Glagole ove konjugacij e navod imo: audi o, audire (i ii: audio 4); veni o, venire; sentio, sentire; VJEZBE IZADACI I -1 . Tempus vulnera corporis et dolores animi sanat. 2. Mel in ore, fel in corde. 3. Os, nasus et oculi in capite siti sunt. 4. Multa et magna flumina per terram nostram fluunt. 11- Carmina Hameri' sunt: lITas et Odyssea. Primum carmen certamina Graecorum et Troianorum apud Troiam oppidum describit. In Odyssea Homerus errores Odyssei narrat. III - 1. Venus dea amoris, Apollo deus solis, Diana dea lunae est. 2 2. Aquila non capit muscas. 3. Nomen Spartaci,3 magni ducis servorum, clarum est. IV - Quot capita, tot sententiae. Ignorantia iuris nocet. Cibus post opus iucundus. Nomina sunt odiosa. Plena iure.4 RIJEC! -Imenice: tempus, -oris n - vrijeme; vulnus -eris n - rana; corpus, -oris n - tijelo; dolor, -oris m - bol; animus, -i m - duh; mel, mellis n - med; fel, fellis n - iuc; nasus, -i m - nos; caput, -His n - glava; flumen , -inis n - rijeka; carmen, -inis n - pjesma; iITas, -iidis f - lIijada; certamen , -inis n - borba; Venus, -eris f - Venera; dea, deae f - boginja; sol, solis m - sunce; luna, -ae f mjesec (nebesko tijelo); musca, -ae f muha; nomen, -inis n - ime; dux, ducis m - voda; servus, -i m - rob; sententia, -ae f - misljenje, misao; ignorantia, -ae f - neznanje; ius, iuris n - pravo; opus -eris n - djelo PRIDJEVI: situs 3 - poloien; primus 3 - prvi (redni broj); iucundus 3 - prijatan, ugodan; odiosus 3 - mrzak, neugodan (ne treba imena spominjati); Glagoli: fluo 3 - teei, protjecati; capio 3 - hvatati; noceo 2 - skoditi Prijedlozi i prilozi: apud (s akuz.) - kod; post (s akuz.) - poslije; sine (s abl.) - bez; quot - koliko; tot - toliko. Potraii sve glagole u tekstu i odredi kojoj konjugaciji pripadaju! Pronadi u tekstu apozicije! Pronadi u tekstu imenske predikate i prekontroliraj da Ii se njihovi pridjevi, odnosno imenice slaiu sa subjektom u rodu, broju i padeiu! U recenici moiemo imati vise subjekta i objekta povezanih sastavnim veznikom. Pronadi ih u tekstu l 31

PRVA GODI~A l·(E. 'JA

Pronadi priloske oznake i odredi im funkciju! Pronadi nekoliko imenica koje su u latinskom drukcijeg roda nego kod nas. Dekliniraj: magnum flumen, pulchrum carmen, clara Venus, album (bijel) lac. Prevedi: 1. Usta su smjestena na glavL 2. Rado pohadamo lijepu obalu Dalmacije. 3. Mlijeko js djeci (puer -pl.) vrlo potrebno. Vidis Ii razliku izmedu nase rijeci "usta" i latinske ' os"? Komentar: 1) Homer je autor dvaju naj zna~ajnijih epova svjetske literature, lIijad e i Odiseje, kOji se vee odavna

pre ode na sv svjetskc jezike. Prvi kompletan prijevod obaju epova dao je kod nas Torno Marene u adaptiranom heksametru g. 1882. i 1883., a taj se prijevod do u na~ dane izdajc u modcrnizi-

n a~em

ranom ob liku s

ritmi~ke

i jez itke s trall C. - 0 Home ru z nad emo vrlo malo, a vi~e ad nas nisu zna li ni

grtki historitar Herodot (5. st. pr.n.e.) niti rilozef Aristotcl (4. st. pr.n.e.), nin Platon (427.-347.). 0 vrcmenu Homerova t ivota, a njegovoj uzoj domovini, kao opcenito 0 njegovoj literamoj djelatno ti mnogo se pisaJo ad najstarijih vremena pa sve do na~ih dana. Danas zna mo sarno taliko da postoje e povi lIijada i Odiseja, kojima je \1erojahlo autor Homer. Vrijeme nastanka tih epova, a time i vrijemc even tualn og z ivota Homera s la vlj a sc u 10. iii 9. sto ljete pr.n.c. Usp. 0 tom: Zdeslav Dukat. Home rsko

pitanje, Zagreb 1987. 2) Cijela grtka literatura, a osobi to epska djela, prazeta je politeizmom. Grtka rcligija kretsko-mikenske kultu.rc iz 2. mileniia pr.n.e. vafi kao najranija europska reIigija. Nc§to kasnije na apeninskom poluotoku datira se errurScanska religija, koja ce zajcdno sa grtkom okoS. st. pr.n.e. vr!ii ti utjecaj na formiranje itaJske re li gije. Na vjerskom poimanju kretsko mikenske re ligij e potetkolll prvog milenija pr.n.e. ra zvija se homerska

rel igija, koja nam jc vrlo dobra poznata po Homerovim spjevovima i po sp isima "Djela i da ni " i "Teogonija" pje nika

Hesioda iz Askre u Beotiji (7. st.pr.n.e.). Prcmda su grtki fil ozofi go tovo svi redo m pobijaJi poiiteizam,

AT£NA ILl M INERVA

32

ZEUS ILlllIPITER

0 11

se kao plod

VJEZBA 6.

pu ~k". i pjesnit ke maSteod r!ao u G r~koj vrlo d ugo, a njegov u~ecaj je sna!an i u italskoj narodnoj rel1g'jl. kao 1 kad latmskih PJcsruka, premda ani tes ta izrafavaju sumnju u cijcli taj nad grobni svijct. - Prema homerskoj reUgiji, bogovi vladaju gomjim svijetom s Olintpa, vladaju zcmljom i morima, kao i podzcmnim svijet0r:" Bogovi gomjeg svijeta bili su: Zeus Uupiter), njegova !ella Hera Uunona), Apolon (Febo), Atena (Mmerva), Ares (Mart), Afrod ita (Venera), Art emida (Oijana), Herest (VuJkan), Hermes (Merkun)e), HesD)a (Ves ta), Demeter (Cerera). Bog podze mlja je Hades iii Pluton (Orcus) i

njegova :!cna Perzefona (proscrpina). U zagradama su stavlj eni ri mski nazi vi za bogove.

VEZUV - SREDISrE SPA RTAKOVA USTANKA

3) Spartak je bio voda robovskog ustanka u Italiji g.73.-71. pr.n.e. Rodo m je iz Trakije, a vjerojatno je bio ~ ) an tratkog kraJjevskog roda. Sio je zarobljen i kao rob doi;ao u Rim kao gladija tor. God . 73. pobjegao je iz Rima i okosebeokupi o velik broj robova s italskih latifundija i g)adija torskih udru~e nja. Pomoeu dosta brajne vojskc robova okupirao je Vezuv, po tukao jc veCi braj rimskih vajnih odreda,

koji su bili pos)ani da ga sv)adaju . 5 vojs kom je prodro do

podno~ja

Alpa, gdje su mu se pridMila

mnoga ga lska plcmena. Za tim se vratio u juznu Italiju i tu je bio svladan blizu Krotona od pretora M. Licinija Krasa. Us tanak robova jo~ je neko vrijeme trajao na Siciliji , ali je i tu konaeno u ga~en . Spartakov neuspjeli ustanak imao je ipak snatan od ick. Neskoro su donden.i 7..akoni u svrhu za§ tite robova, a biloje u Rimu dos ta patricija koji su prema o brazovanim ro bovima dosta humane postupali. Taka je Ciceron sa svojim robom li rono m postupao kao prcma clan u vlasti te obitelji. 4) Ablativ nan na: punim pravom.

VJEZBA 7.

TRECA DEKLINACIJA B -I-OSNOVA Imenice muskog, zenskog i srednjega roda Imperfekt prve konjugacije i glagola "esse" U drugu skupinu trece deklinacije spadaju imenice sva tri roda kojima se osnova zav rsava na vo kal -i, sto je vidlji vo osobi to u genitivu plurala: navi-um, imbri-urn, mari-urn, animali-urn. U ovu sk upinu spadaju: 1. Imenice na -es i-is 5 is tim brojem slogova u nominativu i ge nitivu singulara, a uglavnom su zenskog rod a, kao: cHides, -is f(po raz), ropes, -is f( litica), vulpes, -is f (lisica), navis, -is f (lada), ciassis, -is f (brodovlje), avis, -is f (ptica). Ipak, muskog su roda imenice: elvis, -is III (gradanin), piscis, -is n (riba), panis, -is m (kruh), collis, -is m (brezuljak), orbis, -is m (krug, orbi s terrarum - svije t), mensis, -is m (mjesec kao dio god ine), finis, -is m (kraj, medal. 2. Imenice zenskog roda na -s i m uskog roda na -er, koje u kos im padezima isp red nastavka imaju dva iIi vise konsonanata, kao: ars, artis f(umjetnos t), pars, partis f (dio), urbs, urbis f (grad), gens, -ntis, f (pleme), frons, -ntis f (celo), imber, imbris m (kisa), venter, -tris 111 (trbuh), linter, -tris 111 if (camac). Ipak su neke imenice na - 5 m uskog roda, a to su: mons, montis 111 (brdo), fons, fontis 111 (izvor), pons, pontis 111 (most), dens, den tis 111 (zub). 3. Imenice sred nj eg roda na: -al, -ar i -e, kao: animal, -aIis n (z ivotinja), exemplar, -ans n (primjer), mare, -is n (more), rete, -is n (mreza) . lmenice i-osnove dekliniraju se kao i imenice konsonantske osnove, ali treba uoCiti neke razlike. U geni tivu plur. za sva tri roda, pa u nominativu, akuza tiv u i vokativu pI. sr. roda nastavak dobivaju na Cistu osnovu, pa imamo: navi-urn, urbi-urn, imbri-urn, animal i-urn (usporedi corpor-urn); animali-a, mari-a, retia. (usporedi corpor-a). Osim toga imenice sr. roda u ablativu singu lara imaju -I, odnosno Cistu osnovu: animali, mari (usporedi: corpor-e, vulner-e). Primjeri deklinac ije: Singular

34

Plural

N

vulpes

ars

mare

vulpes

artes

maria

G

vulpis

artis

maris

vulplum

artium

marium

D

vulpi

arti

mari

vulpibus

artibus

maribus

A

vulpem

artem

mare

vulpes

artes

maria

V

vulpes

ars

mare

vulpes

artes

maria

Ab

vulpe

arte

mari

vulpibus

artibus

maribus

VjE 2 BA 7.

Neke imenice i-osnove u genihvu plur. izuzetno imaju -urn, kao: carus, -is III (pas), iiivenis, -is /11 (mladic), sedes, -is j (sj ed i ~ te), pater, -tris III (otae), mater, -tris j (majka), frater, -tris III (brat). dinum, iiivenum, sedum, patrum, matrum, fratrum. Na prohv, neke imeniee konsonantske osnove u genihvu plura la imaju -ium, kao: penates, -hum /11 (kucni bogovi), optimates, -hum III (ophmati), lis, litis j litium (svada), miis, miiris /11- murium (mi ~), fauces, faucium j(zd rijelo). Neke imeniee na -is za d d ale su osnovno -i takoder u akuzativu i ablahvu singulara . febris, -is f

groznica

febrim

febri

puppis, -is f

krma lade

puppim

puppi

secOris, -is f

sjekira

securim

securi

sTIis, -is f

zeda

silim

siti

lurris, -is f

kula

turrim

turri

tussis, -is f

kasalj

tussim

tussi

axis, -is f

os, osovina

-

axi

Tiberis, -is m

rijeka

Tiberim

Tiberi

Neapolis, -is f

Napulj

Neapolim

Neapoli

lndikativ imperfekta prve konjugaeije pravi se tako da se na prezentsku o novu doda sufiks -ba- i lieni nastavei: singular 1. -m, 2. -s, 3. -t; p lural 1. -m us, 2. -tis, 3. -nt. Ish ce lieni nastavei vaz ih za sve osta le konjugaeije. plural

singular 1.

laudabamus

laudabas

2.

laudabatis

laudabat

3.

laudabant

t.

laudabam

2.

3.

Latinski imperfekt prevodimo na ~im imperfektom: hvaljah, iii tom trajne radnje: hvalio sam.

na~ im

perfek-

Imperfekt glagola ESSE glasi: plural

singular 1.

eram

1.

eramus

2. 3.

eras

2. 3.

eralis

erat

eranl 35

P RVA G OD INA UCEN)A

VJEZBE IZADACI

1-1. Auribus audimus, oculis videmus, naso odorem accipimus. 2. Vulpes pnum mOtat, non mores. 3. Antiqua Graecia patria multarum artium erat. ! 4. Graeci Romanos artibus superabant. 5. Romu. Ius et Remus filii vestal is Reae Silviae et dei Martis erant. 2 II - 1. Naves IIlyricae per maria in terras remotas navigabant. 2. Multa genera piscium in mari Dalmatiae vivunt. 3. Repetitio est mater studiorum. 4. Eques equum calcaribus, homo hominem exemplis incitat. III - 1. Pueri et pueliae patn et matri oboedire debent. 2. Penates et Lares 3 apud Romanos dei familiae erant. 3. SHim aqua ex puro fonte exstinguimus. 4. Poeta Horatius cum Maecenate4 saepe iuxta Tiberim ambulabat. IV - Piscem natare doces. Rnis coronat opus. Pater familias.5 Ovem committis lupo. Od ove vjeibe pa dalje rijeci traii u Rjecniku na kraju knjige! Latinski ablativ bez prijedloga cesto odgovara nasem instrumentalu, pa ga zovemo "ablativus instrumentalis", a oznacuje sredstvo kojim se vrsi glagolska radnja, kako to vidimo u recenicama 1·1 , 11·4, 111-3. Ovim ablativom se kazuje i obzirom na sto se vrsi glagoslka radnja, kao u rec. 1-4. Ablativ je u recenici cesto popracen nekim pnjedlogom. Potraii ga u tekstu! Akuzativ imenice redovito ima funkciju objekta, ali ga cesto nalazimo i uz prijedloge. Potraii ga u tekstu. Akuzativ i ablativ su jedini padeii u latinskom koji stoje s prijedlogom. Dekliniraj: multae artes, mare nostrum, caliida (Iukava) vulpes. Kaii da Ii naziv klinike "otorinolaringologija', tj. klinika za bolesti uha, nosa i grla ima latinsko porijeklo! Ne, to je stara grcka sloienica. Prevedi: 1. U staroj Grckoj cvjetahu mnoge umjetnosti. 2. More obiluje mnogim vrstama riba.

Komentar: 1) Sta ra ertka je dala vrlo mnogo na polju litera ture, umjetnosti, nauke i filozofije. ertka Iiteratura je genijal na tvorevina grtkog duha. erci su u poeziji i prozi dali najvete literarne vrste za padnog svijeta. junat ka pjesma ima ne nadmaS ive uzore u Homerovoj Ilijadi i Odiseji, epovina s tematikom rata kad Troje. Hesiod se U svojim epima (7. st.pr.n.e.) obra ta zemljoradnji i religiji . U sedmom stoIjetu do zavidnog stupnja razvija se lirika. Tragediju od 6. 51. uspinju do njena vrhunca Eshil, Sofoklo i Euripid, a ne$to kasnije komediju usavr§ava Aristofan. Zatim i his toriografija dobiva nezaobiJazna imena Herodota i Tukidida. eovorni~tvu slavu kroz poznija stoljeta poneso~ Demosten i Isokrat. Filozofija kao nauka 0 svijetu izmedu 600. I 450. g.pr n.e. ima velika imena, kao ~ t o suoThales, Anaksimander, Anaksimen, Heraklit, Empedoklo i Anaksagora, Demokrit, Sokral, Platon i Aristotel. Nastaju glasovite fil ozofske ~kol e: Akademjja i Peripatetika. Ostaci 36

PITAGORA

VJEtBA 7.

PERISTIL

grCkog kiparstva, graditeJj s tva i raznih umijeta jo ~ i d anas

nam govore 0 o5tvarenjima kojima ce se tovjek uvij ek divinoTu su imena: Praks itel, Fidija, Poliklct i Miron. 2) Prema italskoj priti, Amulijc jc SVTgnuO 5 prijcslolja brata N umitora, a njegovu kt erk'u Reu Sil viju uci ni o vesta· linko m da ne bi imaJa poreda. Medutim, Silvija je na sv ije t dala blizance Romu la i Rema, kojima je navodno otae bog

ESHIN - FILOWF

rata Mars. 3) Pena ti i Lari su rims ki kutni bogovi, svakako ni1ega reda. Nairne, osim slu !benih i drZavni h botanstava, kojima su se u centru grada aka faruma podizaJi velicans tve ni hramovi, spomenici i kipovi, domati n kuce je ima o pravo da, za za!ti tu vlas tite ku ce i ognji ~ ta, izabere posebna ni ta botans tva: Pe na te, Lare i Geniie. Oni s u U s vakoj imuenijoj ku ti imali svoja svet:i5ta po red ognjiSta, gdje su im se odredenih dana prin osili darovi. 4) Kvin l Horacije Flak (65.-8. p r.n.e.) jeda n je ad najznatajnijih pjesnika Rima. Sin je oslobadenog roba, koji ga je ran o d oyen u Rim da mu o moguti prikladno i;ko lovanje. OtiSao je u Atenu na daljnje studije, gdje se pridrutio republikanskoj "ojsci Kasija i Bruta, koja je 42. g. pr.n .e. kod Filipa bila potpuno porafena . Horacije se poslu 1i amn estijo m i vrati u Rim . U njegov tivot se sada nerazdvojivo

uplele velika li mos l tadaSnjeg Rima i sluf bene politike Oktavijana Augusta Gaj Cilnije Moee nal, koji mu je osigurao pris toj nu egzis tenciju . Ho racije se say pos vetio knji!evnosti i dao je vrlo znatajna djela. Pozna te su mu sa tire, podrugljive pjes me (epodc), lirika i iiterama pisma. 5) To je stari genitiv mj. familiae.

VJEZBA8.

NEPRAVILNE IMENICE 3. DEKLINACIJE - HvlPERFEKT 2. KONJUGACIJE

U trecoj deklinaciji jedne i druge os nove ima imenica koje se dekliniraju po dvjema osnovama, pa ih zovemo nepravilnima. To su: iter 11 (put) . Ta osnova vazi samo za nom., akuz. i vok. singulara, dok se os tali padezi tvore na osnovu itiner-: gen. itineris, dat. itineri, abl. itinere itd. senex m (starac). Svi ostali padezi tvore se na osnovi seni-: gen. senis, dat. seni itd., plural senes, senurn ita . ciiro f(meso). Svi ostali padezi tvore se na osnovi cami-: gen. carnis, dat. cami itd., plural carnes, camiurn itd. nix f (snijeg). Svi ostali padezi tvore se na osnovi nivi-: gen. nivis itd., plural nives, niviurn itd. vis f (sila, snaga) ima u singularu jos sarno dva padeza na istoj osnovi: akuz. vim, abl. vi, - dok se plural pravi na osnovi viri-: vires, virium, viribus itd. Iuppiter - vaZi sarno za nom. i vok., a svi ostali padezi tvore se na osnovi Iovi-: gen. Iovis itd. bos m if (govedo) dalje se deklinira na osnovi bovi-: gen. bovis itd ., plural boyes, bourn, bobus (iIi biibus) itd.

Imperfekt glagola druge konjugacije pravi se kao i kod glagola prve konjugacije tako da se na prezentsku osnovu doda sufiks -ba i licni nastavci za imperfekt. Osnovni je vokal pred -barn dug.

singular, plural,

38

1. dele-bam 1. dele barn us,

2. delebas 2. delebatis,

3. delebat 3. delebant

V)rtsA 8

I - 1. Vim tantummodo vi repellere potis est. 2. In Capitolio antiquae urbis Romae 1 olim templa lovis et lunonis erant. 3. Caesar2 per augusta et ardua itinera in Galliam cito contend~. 4. Cato Maio(.l mores civium Romanorum corrigere stude bat. II - 1. In regionibus nostns antiquis temponbus IIlyni' habitabant. 2. Naves Liburnae propter magnam celeritatem Romanis valde periculosae erant. 3. Teuta, regina IIIynorum,5 cum Romanis pro libertate patnae terrae pugnabat. Iz gramatike: 1- 3: contendit - historijski prezent koji zamjenjuje perfekt. II -1 : antiquis temporibus - ablativ vremena na pitanje Okada". Pronadi u tekstu instrumentalne ablative! Instrumentalnim ablativom kao do pun om predikata kazuje se i neko dusevno iii tjelesno svojstvo na pitanje "kakav·, dok se vnjeme kada se vrSi iii kada se vrsila radnja u latinskom izraiava temporalnim ablativom, kao u ree. II - 1. Pronadi u tekstu prijedloge s akuzativom i s ablativom! Pronadi apozicije! - Gdje nalazis posesivne genitive? Prevedi: 1. Dubok (altus) snijeg pokriva mnoga brda Sosne i Hercegovine. 2. U stara vremena IIiri bijahu neprijatelji Rimljanima.

Komentar. 1) Grad Rim je sagraden na sedam brezuljaka keji se zevu: Palatin, Kapi tetij, Aventin, Celij, Eskvilin, Viminal i Kvirinal . 2) Gaj juJije Cezar (100.-44. pr.n.e.) bie je veli k dr!avnik, vejskeveda i pisac. U reku od sedam godina esvejie je cijelu Galiju, u iste vrijerne zalazie je s vejskern u Gerrnaniju i Britaniju, a ed ged. 49.-45.

POMPEI

CEZA R

39

PRVA GOD INA UCENJA

vodio je u spj ~n o grada ns ki fat protiv scnata na ~e lu 5 Pompejem i proglasio se diktatorom. Sam je opisao svoje ratove u djelill1il "Ga lski ral " i "Gradanski raf'. Protiv scbe jc imao go tovo cijcli sena l, izmedu ostalih i M. Tu lija Ciccrona. G. 44 . pr.n.c. 7..avjerenici su ga ubili u samom Senatu. Nakon Cezarova ubojstva ponovn o CO doci do gradans kog rata, najp rije i7..modu republikans ke vojske na telu Brutom i K~sijem i senats ke strankc na ~c l u S Markom Anton ij I'll i mJad im Oktav ijan om. posinkom Cezar ovim . Republikanska vojska jc hamctom potu ~en a g. 42. kod Fil ipa u Gr~koj. Zatim dolazi do novoggradanskog rata izmedu Marka Antonij. i egipats ke kra ljiec Kleop.tres jedn estr.ne i Okt.vijana s dru ge. Pobjedom kod Akeija, na za pad noj oba.li Gr~ke, g. 31. Oktavijan izide potpunim pobjednikom i sam zav lada u Rimu kao princeps, ali U surad nji sa sena lom. Oktavij an, kasnijenazvan "Augustus", u stvari je PRINCEPS SENATUS. 5 njime po~inj e CARSKO RAZOOB Lj E rimskog

imperija. 3) L. Marcus Poreiu s Ca lo (234.-149.) zave se i Stariji (Maio r) za raz li ku od Katona Mladeg. njegov. praunuka i ljutog pronvnika Cezarova. Katon Stariji bie je pravi Rimljanin starog kova i zas tupnik nacionalnog pravca u Iilc ratu ri , za razliku od kruga Sc:ipi ona, gdj c se uporno gajilo helenis tiCko obrazovanje. Katon je bio vojskovod a, drZavnik, govomik, his t o rj ~ar i vrl o plodan pisac. 4) rurska plemena, kako s u za t~ena konablim dolaskom rinlSke uprave na njihov teritorij g. 33. pr.n.e., bila bi ova: H.istri u ls tri, japodi premo Karlovcu, Liburni juznijedoZadra, Dalmate do Narone, Vardei doSkadra, Desidia ti u eentralnoj Bosni, Mezi u sjeveroza padnoj Bosni, jasi i Breuci u Siavoniji, Kolapijani uz rijeku Kupu sjevemo od Karlovca . - G radO\'i koji 50 spominju kod s taril, his toriograIa bili su uglavnom ovi: Scodra (Skadar), Lissus (LjeS), Okinium (Ulcinj), Butua (Budva), Epidaurum (Cavtat), Salonae (So lin), Trag urium (Trogir), Scardona (Skradin), jade ra (Zadar), Seni a (Senj), Pola (pula), Parentium (po r~), Albona (Labin), Mursa (Osijek), Cibalae (Vinkovei), Segestiea iii Siseia (Sisak), Narona, Delminium (Duvno), Vetus Bistue (Zenica).

ILi RSKA PL£MENA

40

VJEZBA 8.

5) U r::lzdoblju izmedu prvog i drugog punskog rata Rim pokazuje ambicije da svoju ekspanzio· nisli l ku pol itiku 7.a pot ne i prema Islok u, kama mu jc bio o lvorCI1 put sama prcko sjcveroistoc ne obale Jadrana, gdjc S U obitavala ilirska plcmcna. Najmocniji SU tada med u njima bili ARDIEJCI ko;i su hili pazna ti kao vjcSI"i pomorei. Cusareti napadali su italske trgovcc koji su plovi li Jad ranskim morem . Rimljani su tra f ili od njih ovc kraJji cc TEUTE da prestanu sa gusarcnjcm. Teuta nc dad e odgovora, pa g. 229. pr.n. c. Rim posla jaku vojsku da kaz ni i Teutu i njczine g USc:'lTC. Teutina jc vojska hi la porafc na, Ie Rimljani okupirak nekoliko ilirskih primo rs ki h gradova. Teuta sc odrekne vlas ti, a na slijedi je DEMETRIJE, njezin biv~ i vojskovoda, koji je za vrijemc ilirs kog rata bi o pr ~o na s tranu Rimljana. Demetrije je ad Rimljana dobio na upravu i olok Hvar, po temu je dobio nazi v Demetrije Hvarski. Kad je Demetrije za vrijeme drugog punskog rata primijetio da rims ka mot: slabi, poceo je ruSiti mirovni ugovor, do pu iHao je ilirskim brzim ladama gusarenje po Jadranu i stao je pljatkati ilirske gradove koji s u bili pod rimskom vlasti. Zbog toga dade do noveg sukoba s rims kom vojskom. Glavna se bi tka odigrala ked Starigrada na I-Ivaru. Demetrije je potuten i pobjete ma.kedonskom kralju Filipu V. Rimljani se tako dokopaSc veceg dijela ilirskog teritorija.

~ :~~~I.~A

Hl1Jatl"l

OIIIITI

Os-.Q.J(""" ..,

CAltS1YA

_

nlvtlM(UO OSVOJiNI ll",wf

DOlI"

_ _ f<.V41IAlOV 'VII I'QYI:Af..... ,rt·101C

RIMSKE PROVINO/E

41

VJEZBA 9. PRIDJEVI TRECE DEKLI ACIJE - IMPERFEKT 3. i 4. KONJUGACI}E Pridjev i trece d eklinacije pripad aju i-osnovi, a poput imenica srednjeg roda u ablativu singuJara imaju zavrsetak -i. Oijelimo ih u tri sku pine: a) Pridjevi u nominativu singulara sa TRI ZAVRSETKA na -er, -ris, -re, iIi -er, -eris, -ere, kao: acer, acris, acre (zestok, ostar), -aliicer, alacris, alacre (z ivahan), - celeber, -bris, -bre (slavan), - saliiber, -bris, -bre (zdrav), - celer, celeris, celere (brz). b) Pridjevi u nominativu singu la ra sa OVA ZAVRSETKA na -is (m. i i rod), -e (sr. rod) : fortis, forte Oak), - omrus, omne (sav, svaki), - commiinis, -e (zajednicki), - duicis, -e (sladak), - facilis, -e (Iak), - difficilis, -e (tezak), - similis, -e (slican). c) Pridjevi u nominativu singulara 5 JEONIM ZAVRSETKOM za sva tri roda: felix, feUcis (sretan), - audax, audacis (smlon), - sapiens, sap ientis (mu dar), - cons tans, constantis (postojan). Primjeri dekliniranja: Tip a) singular

N

acer

acris

plural acre

acres

acris

G

0

acres

acriii

acrium

acri

acribus

A

acrem

acrem

acre

acres

acres

acriii

V

acer

acris

acre

acres

acres

acriii

Ab

acribus

acri

Tibb) plural

singular N

fortis

G

fortium forti bus

forti

A

fortem

forte

fortes

V

fortis

forte

fortes

Ab

forti

fortia

fortes

fortis

0

42

forte

fortia fortia fortibus

VJEZ llA 9 .

Tip e)

singular N

felix

G

felicis

D A

plural felices

felici felicem

felicibus felix

V

felix

Ab

felici

felicia felicium

felices

felicia

felices

felicia felicibus

Neko liko pridjeva trete de klinacije s jednim zavrsetkom mijenja se po konsonantskoj osnovi, a to znaCi da u a bla tiv u singulara imaju -e, u nom., akuz. i vok. plurala sr. roda imaju -a, a u genitivu plurala za sva tri roda -urn. To su pridjevi: dives, -His (boga t) d ivite - divi tum pa upere - pauperum pa uper, -'?ris (siromasan) vetus, -e ris (star) ve tere, - veterum inops, inopis (oskuda n) - inopum ino pe

••• Glagoli trece konsonantske konjugacije prave imperfekt tako da ispred nastavaka za imperfekt dobiju tema tski vo kal -e-, koji analogno prelazi i u i-osnovu trece konjugaeij e i u ce tvrtu konjugaciju: singular 1.

plural

legebam

faciebam

audiebam

1.

legebflmus

faciebflmus

audiebflmus

2. legebas

faciebas

audiebas

2.

legebfltis

faciebfltis

audiebfltis

faciebat

audiebat

3.

legebant

faciebant

audiebant

3.

legebat

Prevodimo: Citah, citao sam; pravlja h, pravio sa m; slusah, slusao sam. VJEZBE I ZADACI f - 1. Antiquis temporibus Romani acria bella cum finitimis nationibus gerebant. 2. Romani etiam in regionibus nostris firmas vias construe banI. ' 3. Ora maritima Dalmatiae iam antiquis temporibus valde salubris et amoena erat.2 4. Homerus in carmine immortali lIiiidis clara opera fortium virorum TrOianorum et Graecorum celebrabat.3 5. Audaces fortuna iuvat. 6. Vita brevis. ars longa. 7. Bonum commune.

43

PRVA GO DI NA UC ENj A

II - 1. Omnes fere pauperes cives Lucii Catilinae coniuration favebant.' 2. Imperator Augustus5 nocte parum dormiebat. 3. lunius Brutus terrae prout commOni matri omnium hominum osculum dat. 6 4. In Illyrico magnus numerus urbium celebrium erat, prout: Sal6nae, Narona, Jadera , Siscia, Sirmium et SingidOnum. 5. Optimates in Italia contra populares saepe bellum gerebant.7 6. Praxiteles et Phidias, celebres artifices Graeci, statu as e marmore faciedant. 8 III - 1. Naturalia non sunt turpia. 2. Vita brevis, ars longa. 3. Bonum commune. 4. Sol omnibus IOcet. 5. Dulce cum utili. 6. Omne principium grave. 7. Omnes una manet nox (Hor.). 8. FOgit irreparabile tempus. Odredi predikat u rec. 1-1 ! Dativ je u reeenici dopuna na pitanje ' komu' iii ' eemu' , ali cesto stoji uz neke glagole koji se kod nas drukcije konstruiraju (ree. 11-1). Kakav je to ablativ ' nocte' u ree. 11-2? Slicno bi bilo: die, vere, hieme, aestate. Kako je to kod nas? Pronadi u tekstu prijedloge s akuzativom i ablativom i posebno ih oznaei! Pronadi u tekstu posesivne genitive i kaii koji element recenice dopunjuju! Dekliniraj: acre bellum, carmen immortale, fortis vir, audax nauta. U latinskom se pridjev moie upotrijebiti i samoslalno, Ij. bez imenice. Tada on stoji u pluralu sr. roda, kao u izreci: Naluralia non sunt turpia. U nasem jeziku takva se funkcija pridjeva kazuje singularom sr. rod a: Naravno nije ruino, iii: Naravne stvari. .. Prevedi: 1. Starci noc:u malo spavaju. 2. Lailjivu covjeku ne vjerujemo.

Komentar: 1) Rimljani su joS u 3. s l. pr.n.e. po~eli s osvajanjem i1irskih teritorija, a g. 33. pr.n.e. vee su sva ilirska plemena bila pod njihovom vlasti i organizirana su kao jedinstvena provincija 5 nazivom fLLYRlCUM. U svrhu boljeg komuniciranja rimskih vojnih posada, kao i u svrhu lakSegadministriranja tog velikog prostora i

us pj ~nijeg

razvijanja trgovine, rimska se vlas t pobrinuJa i za izgradnju cesta,

koje su ipak, u nekakvom stanju, za tekli vee kod ilirskih plemena. Saobratajnice za nI yricum poonjale su u Akvileji. Jedan pravac je vodio preko Terges ta (Trst), Tarsatica (SuSak), Senia, Salonae, Epidaurum (Cavtat), i dalje prema dan~njoj Albaniji . - Drugi je pravac spajao gradove: Emona (Ljubljana), Celeia (Celje), Poetovio (ptuj), Mursa (Osijek), Sirmium (SremskaMitrovica), Singidunum (Beograd), prema dan~njoj Rumunjskoj. - Jufni dio te saobratajnice iSao je od Ernone na: Siscia (Sisak), Marsonia (Slav. Brod), Cibalae (Vinkovci), i dalje za Singidunurn. - Iz daJmatinskog prirnorja bilo je nekoLiko veza s unutr~njosti, kao: Via Salaria (Solin - Tuzla), Via Argentina (Solin - Srebrenica), za tim Senj - Sisal<, Solin - Sisak dolinom Une. 2) To dokazuje i Dioklecijanova pala~a u Splitu koju je, zbog zdrave klime, dao sagraditi car Dioklecijan oko 300. g. jufnije od Salonae, a prema Sumovitom Marjanu. Ona je joS i danas veeim dijelorn satuvana, a predstavlja najznatajniji spornenile rimskog graditeljstva na jadranskoj obali. U tu pala~u car se povukao g. 305. kad je abdicirao. - Palata je izgradena u obliku vojnitkog tabora. Centralni i jufni dio bio je namijenjen earu i njegovoj ohitelji, a sjeverni dio vDjna; slu.tbi i intendantima. PaJa~a je imaJa dvije glavne ulice koje su je dijelile u ~etiri jednake cjeline. Zidovi s kulama opasivali su je sa tri strane, a jllfno procelje uz more imaLo je natkrit trijern za Setanje. lmala je tetvora vrata: Porta Argentoa premo istoku, Porta Aurea prema sjeveru, Porta Ferrea prerna zapadu i Porta Aenea, kroz koja se i~lo do pri. tani§ta brodova. - U palaa se do danas saruvao carey mauzolej (danas KatedralaSv. Duja), hrarn, peri.tiI, vestibul i podrurni. Kroz stoljet. diozidina kaoi slambenih zgrada bio je poruSen, a na llJihovu mjestu napravljene su nove kute iii jayne zgrade. 44

VJEZBA 9.

SM/EROVI GLAVN /H RIMSKlH PUn; vA KOD NAS

DIOKlEO/ANOVA PAIJ\(~" (REKONSTRUKCIIA)

45

PRVA GODINA UCEN)A

3} Glavni trojanski junak je Heklor, sin kralja Prijama i Hekube. Njcgova iena je Andromaha, a sin Astianakt. S njima se Heklor sastao kod Skcjskih vrala prije posljednjeg odlaska u boj (Ilij. 6. pj.). Brat HeklOrOY je Aleksandar iii Paris, zbog kojeg jc i d oSlo do lrojanskog rata. Paris je, naime, na propulovanju kroz Grtku u Sparti oleo Manelajcvu ienu, lijepu Helenu, dok je Mcnclaj bio odsutan. Nanesenu nepravdu Menclaju osvetuje njegov bral Agamemnon, kralj u argolskoj Mikeni, koji je kao glavni vojskovoda okupio mnoge grtke junake: glavnog junaka Ahileja iz Tesalije, Odiseja sa Hake, Nestora iz Pila, dva Ajanla i mnoge druge. Cijela radnja IIijade vrli se oko glavnc leme: srdi ba junaka Ahileja, koji sc povlati iz boja zalo SIO mu je Agamemnon nepravedno oduzeo milu mu robinjicu Briscjd u. Tek kada je u borbi s Heklorom pao Ahilejev prijalelj Patroklo (pj. 16.), Ahilej se vraca u borbu i nakon snai nog i dugog dvoboja svlada Heklora. Otkupom Heklorova tijela zavrSava !lijada. 4} Vrl o objekhvno, ali ipak s izvjesnom dozo m simpalija, 0 uroti, koju je g. 63. pr.n .e. prohv legalne vlasti organizirao Sergije Kahlina zajedno s ui im kru gom svojih povjerenika, piSe G. Salustije Krispo u d jelu "De coniuratione Ca tilinae". Kati lina je u Rimu i u cijeloj Italiji bio sakupio vrl o veliki broj svojih prislaSa, ali su se njegovoj strani bi li pridrui ili i roboyi. Prije nego Mo je u Rimu uspio izvesti prevral, njegove pia nove razo tkrio je u Senatu M. Tulije Ciceron, pa je Ka tilina bio prisiljen napustiti Rim i na boj nom polju u Picenu ogledati vojnu sretu. Njegove su se eele vrlo hrabro bOrile, on lieno posebno, ali je ipak bio poraten od mnogo brojnij e driavne vojske. 5} Gaj Oktavije potjete iz plebejskog roda. Njega je u 18. godini i ivota posinio praujak Gaj julije Cezar i uCinio ga nasljednikom svoje baStine. Od tada Oklavije dobiva slu i beni naziv Gaj juJije Cezar Oktavijan, a kad je postao PRINCEPS SENATUS dobije joS i naziv i Augustus, pa ga obitno zovemo OCTAVIANUS AUGUSTUS. PobjeruvSi suparnika Antonija u bilci kod Akcija g. 31" postaje jed ini nosilac vlasti. To je ujedno i kraj Rimske Republike koja je bila na snazi od g. 509. pr.n.e., uz funkciju dva konzula, senata i narodne skupSline. Nakon Auguslove smrti g. 14. n.e. pocinje era ri_mski h careva, ad kojih su upravo prvi bili pravi tirani (liberije, Kaligu la, Klaud ije, Neron i Domicijan). Vrijeme Auguslove vladavine bilo je razd oblje unu tamjeg mira, res tauracije i procva ta svih vrs ti urnjetnosti, posebno knjitevnosti i grad iteljs tva. 6} Posljednji rimski kralj Torkvinije Oholi poslao je svoje sinove u Delfe, d o se kod Apolona svjetuju 0 buducnosti

STATliA AliGUSTll5A U PROC£Llll CRKVE 5V DONAT - ZADAR

46

BRUT - PRVI RIMSKI KONZlIL

VJEZBA 9.

njegova kra ljcvstva. 5 njim 3 krene i Junij e Brut kao p rah1ja. Tar~"\linijevc sin ove intercsiraio je, med utim , tko tc vlada ti Rimom nakan oceve s mrli . Apolo n im prcko Pitije odvrati: Onaj koji prvi po ljubi zajedn.i&u majku . Kada se na povra tku iskrcaju na itaJsko tlo, Junijc Brut se baci na zcm lju j poljubi il-aJ sko tiD kao zajednitku majku. Brut cc s tvarno kasnije zamijcniti Tarkv inija na vlas ti , aJi ne kao kralj nego kao jedan od konz ula, nakon ~to je zajcd no 5 Tarkvinijem Kolati.no m pro~erao 5 v)ilsti Tarkvinija Oho log.

7) Tri s u znatajna grada ns ka rata u zadnj im dece nijima Rim ske Rcpublikc. Prvi je gradanski ra t izmedu optima ts kcs tra nke na telu 5 Lucijcm Su lo m i putkc s trankc na celu s Gajc m Marij em. - Drugi g radanski ra t buknuo je izmed u se natske aristokra tskc stranke na telu 5 Gnejem Pompejem i au tokratskog vojskovode G. JuLija Ceza ra. To je vet novi oblik grildanskog rata, koji ce nakon Cczarove pobjede nad protivnici ma doves ti do Cezarove diktature u Rimu. - Treti i konarni grada nski rat za vrijcme Republike buknuo je izmedu Marka Antonija i Ok tav ijana, inate drugova u konz uJ a tu. I ovaj je ra t bio vrlo krvav i okrutan, a zav r ~ io se po t-punom pobjedom Oktavijan a g. 31. pr.n.e. Ant on ije je svoje pomorskesnage bio sjedinios fl o tom egipatske kraljice Kleopa tre, al i uzalud . 8) NajveCi gr~ki kipar bio je FIDIJA iz Atene, roden pocetkom 5. 51. pr.n.e. Od g. 447.-438. Fidija predvocti radove na glasovitom Partenonu na Akropoli, ali je na koncu bio optuicn zbog krade slonovc kos ti i zlata. Umro je u grad u Olimpiji kao izgna nik. Radio je kipove bogova u njihovu bo!anskom sjaju . G lavna su mu djel;): Lemnia, Athena Par thenos, Zeus u hramu u Olim pi;i, Athena Pr6machos. Od brojnih njegovih kipova sacuva li s u se tek oskudni fragmenti. - Jedno stolj cee mJadi je drug] vrl o znatajan grtki kipar PRAKSITEL, koji radi u vrij eme kada je sofi stika vee bila skin ula au rcolu s bofanskih l.ikova. Praks itel slogi) bogove predstavlja kao obi t ne Ijude sa svim Ij uds kim oso bina ma. Takav je njegov Hermes, koji Nim(ama predaje mladeg brata Dionisa, jedino njegovo djel o satuvano u originaJ u, iIi ok rutni Apo lon Saur6ktonos, iii Sa tir, naj omiljenija statua antike, pa se za to 5atuvaJa u vcUko m broju kop ija. Najcuvenijc Praksitelovo djelo je "Arfod ila s Knida ", neobieno Iijepo nago fcnsko bite. .

LlBURNA - NA JBRttt LADA ONaGA VREMCNA

47

VJEZBAIO. CETVRTA ili U-DEKLINACIJA - FUTUR 1. i 2. KONJUGACIJE I GLAGOLA ESSE Po cetvrtoj deklinaciji mijenjaju se imenice mu~kog i srednjeg roda. Osnova zavrsava na -u , koje ostaje u svim padezima osim u d a tivu i a bla tivu plurala Imenice mu~kog roda u nominativu singula ra imaju nastavak - 5, dok imenice srednjeg roda imaju Cistu osnovu. Padezni nastavci slicni su onima trece deklinacije, osim ~ to je dativ singu lara sr. roda bez nas tavka. Dakle:

,

sungular

plural

N

fructus

cornu

fructus

G

fructus

cornus

fructuum

cornua cornuum

D

fructui

cornu

fructi bus

cornibus

A

fructum

cornu

fructus

cornua

V

fructus

cornu

fructus

cornua

Ab

fructu

cornu

fructibus

cornibus

Imenice na -u s izuzetno mogu biti i zenskog roda, a to su: domus, -us f (kuca) - acus, -us f (igla) - m anus, -us f (ruka) - p orticus, -us f (trijem) - tribus, -us f (ko tar) - Idus, -uum f (Ide, 13. iii 15. dan u mjesecu) - quercus, -u s f (hrast). Neke su imenice zad rzale osnovno -u i u dativu i abla tivu plurala kao: acus (igla) - acubus; a rcus (Iuk) - arcubus; artus (ud) - artubus; lacus Gezero) - lacubus; portus (Iuka) - portubus; q uercus (hrast) - quercu bus; specus (spilja) - specubus; tribu s (pleme) - tribubus. Imenica domus, -us f ima neke oblike i po o-deklinaciji: a bl. singulara domo, 10k. - domi, ak. p lu rala dom os; gen. p lurala domorum, ali i: domuum.

Futur I glagola p rve i d ruge konjugacije pravi se tako da se na prezentsku osnovu dodaju nastavci:

singular: 1. -bo, 2. -bis, 3. -bit;

plural: 1. -bimus, 2. -b itis, 3. -bunt.

singular

48

plural

1. 2.

laudabo

delebo

delebimus

delebis

1. 2.

laudabimus

laudabis

laudabitis

delebitis

3.

laudabit

delebit

3.

laudabunt

delebunt

VJE t BA 10.

Futur I gl. esse singular 1.

2. 3.

ero eris erit

plural 1.

2. 3.

erimus eritis erunt

VJEZBE I ZADACI

I - 1. E fructibus arborem cognoscimus. 2. Lapsus linguae. Lapsus calami. Lapsus mentis. 3. In publicis monumentis veteres Romani scribebant: SENATUS POPULUSQUE ROMAN US (SPQR)' 4. Exercitus Romanus in terris rem otis acria bella cum ingenti successO gerebat.2 5. Salonitani libertatem contra exercitum Pompei magna vi defendebant. 3

11-1. Romani domos iuxta lacus saepe aedificabant. 2. Manus manum lavat. 3. Acre gelu fructibus arborum nocet. 4. Magistratus antiquae Romae erant: quaestores, censores, praetores et consules.4 5. AcO rem tangere semper facile non esP 6. ManO propria. 7. Casus belli. 8. Natura non facit saltus. 111-1. Domus divitum Romanorum habebat: porticum, atrium, compluvium et impluvium.62. Verum amicum pecunia non parabis. 3. Civis bonus patriam semper amabit et omni modo' adiuvabit. 4. Omnia mala animo forti' superare studebimus. Latinski sastavni veznik (et, ac, atque) moze biti i ' que' (ree. 1-3) koji se stavlja iza svoje imenice i zajedno s njom pise se kao jedna rijec, a naglasak je kod te rijeci uvijek ispred ' -que'. Pronadi u tekstu prijedlozne izraze i odredi im prilosku funkciju! Kakav je to ablativ ' pecunia' u rec. 11I-2? Dekliniraj: exercitus Romanus, ingens success us, amoenus locus, acre gelu! Prevedi: 1. Rimska vojska je eesto ratovala protiv ilirskih plemena. 2. Odvainom vojskovodi vojska se rado pokorava. 3. Rodno mjesto uvijek 6e nam se svidati. Komentar: 1) SPQR - je sluz beni nazi\' Rimske Republike, u kojem se pod razumijeval o demokra ts ko uredenje republike. NajviSe poli titko tijelo biD jeSENAT, kOji je zajedno 5 na,rodom, preko narodnih skupStina, odluavao 0 svim valnijim drtavni m poslovima. 5enatu je pripadalo: objavlji vanje rata i sklapanje mira, vodenj e vanjs ke politike, nadzor nad vj erskim obredima, ras polaganje driavnim novcem i po tvrd ivanje nekih zakljutaka narodne sk upStine. Clanovi senata zvali SU se PATRES. Popis clanova sena ta prav ili S U cenzori. lzglasana odlu ka senata zvala seSEN ATUS CONSVLTUM. Sjednice senata dd.ale s u se u zgradi na Forumu, koja se zvala CURIA HOSTIUA. - Senatori su nosili svoja obiljezja: zlatan prsten, tuniku sa ~i ro k o m grimiznim obrubom i crvene t.izmice. Drtavno tijelo u kojem je u do ba republike utestvovao narod, ali ipak onaj bolj e s tojea i utj ecajniji, bila Je NARODNA SKUrSTINA, koia u la tinskom ima naziv COMITIA (comiti a, -orum II). Comitium u stvari znati "zboriSle". Od lTi oblika narodnih s ku p§tina naivaznija je COM ITJ A CENTU RlATA, tj. sk u p~ ti na koja se formirala na temelju centurija kojih je bila 193, a zbog u s pj e~ nij eg glasovanja bile su pod ij cljene u pe t razreda . Ovu s kup ~ tinu sazivali su sarno n a j v i ~ i magistrati . Skup~ tin a se odrtavaJa na Martov u po lju, da bi se obavio izbor konzula, pre tora i cenzora, tj . v i ~ ih magistrata, iii da bi se domjc Jc odluke u vafnijim d r!avnim pitanjima, koje bi d obile snagu zakona nakon odobrenja senata, iJi da bi se donosile odluke 0 ram i miru . Vrij eme od ruvanja narod ne s kup ~ tin e objavljivaJ o 49

I'RVA

,()D I NA U

ENJA

FORUM ROMANUM FORUM ROMANliM DANAS

se najrnanje sedamnaes t dana ranije. Kroz to vrij eme oddaval i su se zborovi gradana (contiones) u svrhu pripreme rada

s kup~ tine .

2) Prvim ratom koji su Rimljaru vodili protiv drugih dr!ava mote se racunati rat 5 epirskim kraljem PlROM od g. 282.-272., premda se on vodi o u juznoj ltaliji . Uspje h tog rata bio je u tome da je Rim zavladao i juznom Italijom.

- Inate prva drZava 5 kojom je Rim do~o u sukob bila je punska drZava KARTAGA, koja je bila zavladala Sicilijom, Sardillijom, Balearskirn otocirna i sredozemnom ohalom Hispanije. Rim je 5 Kartagom vodio tri rata: prvi

ad g. 264. do 241., drugi od g. 218. do 202., treCi ad g. 149. do 146. Konaeno je 50

YJEZBA 10

Kartaga posve svladana i prikljutena Rimu kao numidska provincija. - U razdobJju izmedu prvog i drugog punskog rata. a zbog tendencija Rima da krene u osvajanja prcma Is tok u. do~lo je do sukoha 5 ilirskim plemenima juinog Jadrana Ardiejcima i 5 njihovam kraljicom Teut om. G. 229. Teutina je vojska po ralena. Njezin nasljednik De metrij e Hvarski slao je krSi ti mirovni ugovor, koji jc bie potpisao 5 Rimam, kad ie vidio da u drugem pu nskom Tatu slabi rimska moe, ali ga rirnska vojska napadne kod Starigrada na Hvaru i ham etom ga potute. Usp. vj. 8, b.5. U drugam makedanskam ratu ad g. 171. do 168. lIin su sc pod vad'tvam kralja Ce ncija bili pridrufili makedonskoj vojsci da hi stekli slobod u, ali su bili potuteni. G. 33. pr.n.c. vet su sva ilirska plemena bila pod vla§Cu Rima abjedinjena u p ravinciju ILLYRJCUM. Od g.197. Rim vodi raleve protiv Makedonije, najprije protiv kralja Filipa V, pa zatim protiv njegova sina Per.leja, a g. 148. Makedonija jc pripojcna rimskoj dnavi kao posebna provincija. God. 146. pr.n.c. svoj u slobodu izgubila je i Grcka (Helada). Nakon osvaj'lnja Balkana, Rim te brzo krenuti na osvajanje zemalja MaJe Azijc. Na Zapadu osvojcna jc najpri je Hispanija, za tim za vrijeme Cezara Helvecija i GaJija. Za vrijemc cars tva Rim nastavlja 5 osvajanjima, a naj v i ~e jc pro~ iri o svoje granice z.a vrijeme cara Trajana (117.-138.).

RUSE VINE SALONE

MACISTRAT PRlNOSI tRTvU

3) U grad:mskom ratu i.lmt."'Ctu Cezara i Pompeja gradovi Dalmacije su pris tali uz Pompeja, osi m Salon~, Isse i Epidaura. Pompej jc sloga poslao na Salonu M. Ok tavija da je prisili na predaju . Salona Je prll:tala vdiki otpor, pa JcOktavijeod ustaood daljnjc bo rbc i krenuo u Drat. U p. Caes. Bcl1umcivile, 111,9 4) I /vr~nll vlas t u Rlmu 7..a vrijcmc Repubhkc vrSi h su ma gistrati (magistratus, -uum m). Medu viSe magt~ITalc ubrajali su ~e. KO ZU LI . PRETORI i CENZORI, a ru i i su bili: cdili, putki tribuni i kV~lori \'la~tJ

- Konzuli (consult.'S) bill su vrhovni tinovnici ~ naJvi:;om vojnil:kom, pohtitkom i upravn om

Om s.1/lvaJu scna t I predsJcdavaJ u mu, u~micravalu njegov rad U ratu su whovni zapovjednici

\'oj~k\.' Bira li ~u se svakc godinc. o/natavak godi nc

k..l0 I

oSlaJ i maglstrali, i to po dvojica. Po kOillulima

5U

se u Ri mu

51

PRVA GOD INA UCEN)A

- Pretari (praeto res) imali su vrhovnu sudsku vlast. Po is teku s lut.be do bi vali bi na upravu neku rimsku provinciju 5 nazivom pro praetor. - Cenzori (censores) s u se biTaU svake pete godine, a s luz ba im je trajala

godinu i po. To su uglavn om bili odslufe ni konz uli, a d uznost im je bila da sastavljaju po pise gradana i njihovu imovinu, kao i vojne i poreske spiskove. Vodili su nadzor nad moral nim ponaSanjem gradana, a posebno sena tora. - Eclili (aedjles) su yrSili nad zor nad javni.m zgra dama, opCim red am u

gradu, nad opskrbom gradana vodom i hranom, brinuli su s e za prire divanj e javnih igara u cirkusu i amfiteatru. - Pucki tribuni, ustanoyljeni g. 494. pr.n.e. bili su predstavnici plebejaca i jedini bord za njihova prava. Tu je funkdju mogao vr~iti sarno plebejac. BUi su nepovredivi i imali s u pravo VETA. - Kyestori (quaestores) su uprayljali drZavnom blagajnom i ruyali su drZavni arruv. U provinciii su bili pomotnici magis trata. - U izvanrednim prilikama rata iii unutamjih nemiTa birao se DU<· TATOR na ~est mjeseci . Imao je svu vlast U s vojim Tukama, a birao je i svog pomoCnika, koji se z vao

MAGISTER EQUITUM. 5) tj. nije lako pogoditi istinu.

UNUTRA$N/OST R/MSKE KUCE

52

6) Kuca imul'nijih rirnskjh gradana bila je gradena od evrstog materijala i bez ikakvih olvora na u1icu, osim ulaznih vrata. Centar cijele zgrade bio je ATRI) (atrium), u koji se ulazilo kroz hodnik (vestibulum) i oko kojeg su se nalazile sve glavne prostorije. Atrij je na krovu.prema srediStu zgrade .mao povee. ?lvor, .kroz kOJ' Je kuca dobivala svjetlost. kroz kOJl se shvala kj~ruca za dvoriSnu baScu. Taj je ~iobiook,:,fen sa sYe cetiri strane trijemom. U atnlu Je b.la • goshnska soba i soba za dnevni

boravak . Tu jc patron p rimao svojc klijentc. U njem je gorjeJ o kutno ognji.§ te i na lazili se kipovi kutnih bogova Lara i Pe nata . Daljc oct atrija, a nasuprot vestibulu naJazio sa TAB UNUM, koji je s lufio kao blagovaoni ca. Do tablinurna testa se kod imutnijih Ijudi gradio PERISTYLUM okruten trijemom na stupovima . Okruf ivao je baMu sa cvijel:em, drvetem, vodoskokom i kipovima bogova. 5 desne i 5 lijeve strane atrija pre ma vanjs kim zidovima bil e su smjeStene spavaoruce z.a robove, kuhinja, os tave i druge sporedn e prostorijc. 7) To je ablativ naOna koji pokazuje na koji se naan mi neka radnja. kao ~ to je to "magna vi" u reI!. 1-5.

VJEZBA 11. PETA ili E-DEKLINACIJA - FUTUR I 3. i 4. KONJUGACIJE Petoj iii e-deklinaciji pripadaju imenice zenskog rod a kojima as nova svrsava na -e. lone u nominativu singulara dobivaju nastavak -s, a padezni su nastavci kombinacija druge i trece dekl inacije. U genitivu i dativu singu lara -e- se po pravilu skracuje pred padeznim nastavkom: rei, fid ei, ali ostaje dugo iza vokala "i": diei, speciei, faciei. singular N

res

G

plural res

dies

rei

dies die)

rerum

dierum

D

rei

die)

rebus

diebus

A

rem

diem

res

dies

v

res

dies

res

dies

Ab

re

die

rebus

diebus

Izuzetno su muskog roda: dies (ater dies - crni dan) i njegova slozenica meridies, -ei rn (podne). Ipak dies je zenskog roda aka oznacava odredeni datum: die decima tertia Octiibris (trinaestog oktobra). Sarno imenice res i dies imaju potpun plural, dok ga as tale iii uopce nemaju ili imaju sarno neke padeze.

• ••

Glagoli trece i cetvrte konjugacije prave futur I pomocu nastavaka: singular: 1. -am, 2. -es, 3. -et,

plural: 1. -emus, 2. -His, 3. -ent.

Medutim, glagoli trece konjugacije na - io dobi vaju te nastavke na i-osnovi, pa se ani stoga konjugiraju jednako kao glagoli cetvrte konjugacije. 53

I'RVA GO DINA UC ENjA

plural

singular leg-emus

capi·emus

1.

leg-am ciipi·am

audi·am

1.

2.

leg-es

capi-es

audi-es

2.

leg-etis

capi·elis

aUdi-etis

3.

leg·et

capi·et

audi-et

3.

leg·ent

capi-ent

audi-ent

Prevodimo : citat eu, hva ta t eu,

s lu ~ a t

audi-emus

cu .

VJEZBE I ZADACt

I - 1. Res non verba cives a magislralibus exspeclant. 2. In medias res omnis oralio descendere debet. 3. Lucius Sergius Catilina, acer optimatiu m adversanus, cupidus rerum novarum' erat. 4. Oiscordia civiu m rei publicae nostrae nocebat et semper nocebit. 5. Res adversas semper vitabimus, res autem secundas cupiemus. 6. Exemplaria verae fidei rara sunt. 7. Ad perpetuam rei memoriam. 8. Bona fide. 11- 1. Meridies media pars diei est. 2. Post meridiem in silva seu prope flumen ambulabimus, seu domi 2 manebimus et legemus. 3. Kalendae Maiae3 dies festus operariorum sunt. 4. Amulius regnum occupat, Reae Silviae (dat.) perpetua virginitate spem partus adimit.4 5. Pauperes cives in urbe Roma habitationem in insulis habebant.5 III - 1. Frons, oculi, aures, nasus, os et mentum partes faciei sunt. 2. E facie hominem cognoscemus. 3. Usus semper secunus magister rerum omnium 6 ent. Koji je suprotan pojam od ' discordia? Urec. lI - 4 izraz ' perpetua virginitate' je ablativ nacina (time sto ju je napravio djevicom), a ' partus' je objektni genitiv uz imenicu ' spem " (nadu u). Pronadi u tekstu sve prijedlozne izraze! Kakvu razliku vidis izmedu latinskog izraza ' res publica' i nase njeci ' republika' iii franc. republique, eng I. republic? Oekliniraj: res novae, res publica, vera fides (singular), Prevedi: 1. Losi gradani su zeljni prevrata. 2. Sarno sloga ce cuvati nasu driavu. Komentar: 1) To je objektni geni ti v 2) [menica "domus" na pitanje "gdje" stoji u geni tivu po o-deklinaciji (dorni). Na pi tanje "kamo" stoji u ak uzativu (d omum), a na pitanje "odakle" stoji u abtativu po o-deklinaciji (domo). 3) lj . 1. svibnja (maja). Rimtjani su osim Kalendae imalj j o~ dva odredena datuma u mjesecu: Nonae, -arum - peti dan u mjesecu ofuj ku, svibnju, srpnju i listopadu, a u ostalima je to sedrni dan; -Idus, -uu mfje trinaesti dan u ofujku, svibnju, srpnju i listopadu, a inate pemaesti. Ostale dane u mjesecu oni su oznatavaJi oduzimanjem ad ta tri navedena datuma. 4) Prema historitaru TItu Li viju (59. pr.n.e. - 17. n.e.), koji se u opisivanju najstarije ri mske povijesti stufi legendama, kralj A1be Longe, koju je osnovao Enejin sin Askanije iii Julo, bio je Numitor, ali je njega svrgnuo s vlasti brat Amulije, a Nurnitorovu kcerku Reu Sil viju odredio je za sluf bu u hramu kao vestalku, ti me je bila obavezna da ostane djevica. Rea Sitvija je ipak rodila blizance, Romula i Rema, koji os no~ novi grad Rim. - spem partus - nadu u porod, da ce roditi. 54

5) Srednji i ni1i grlldans ki stalef i s tanovali su u Rimu u rev. insulama (ins ulae. -a rum ft. To su bali s tambeni blokavi na nekoliko katova, a stanovi su sc i7..najmljivali . U pri zem lju su bili du tani iii raLne radi onice obrtnika. Zgrade s u bile pu nc prozora, tcrasa i balkona. Hi gijenski s u uvjc ti hili vrl o IOS:L Vade tlopte nijc bil o. pa s u sc s bnari slu1ili vodom sa javnih tesmi. Ulke mcdu insu1ama bile ::tu liske, a proJaza k kroz njih bio je opasan, jer je tes to padao pokoji crijep sa tro~nog krova iii su sianari kroz prozor baca li stare i razbijene prcdmete, kako nam kazuje Ju venal U svojim sati rama . U lakvim stanovima tes tos u sc dogada Je proville i krade. Kako su ga mji katavi bili b'Tadcni ad lo~g matenjala,

lako jc dolazilo do

ru ~nja

iii do potara.

6) svih stvari , -iii : s vega .

VJEZBA12. OSOBITOSTI U DEKLINACIJI IMENICA - IMPERATIV I i II U lati nskom jeziku ima imenica koje se upotrebljavaju iii sarno u singu laru, a zovu se SINGULARlA TANTUM, ii i samo u pluralu, pa se zovu PLURALlA TANTUM. U SINGULARIA TANTUM svakako spadaju vlastita irnena i apstraktne imenice, ali i imenica: aes alienum, aeris alieni n - dugovi Kao PLURALIA TANTUM pojavljuju se imenice svrstane po deklinacijama: I d ekl.

divitiae, -arum! feriae, -arum ! Kalendae, -arum! Nonae, -arum! Athenae, -arum! Thebae, -arum! Salonae, -arum!

- bogatstvo - praznici - prvi dan u mjesecu - 5. iii 7. dan u mjesecu - grad Atena (Atina) - grad Teba - Solin

II dekl.

liberi, -orum m inferi, -orum III superi, -orum III arma, -orunt n castra, -orum n eiementa, -orum n

-

III dekl.

optimates, -iurn III penates, -ium III maiores, -urn 11/ moenia, -iurn n

- plemici - kucni bogovi, penati - preci - zidine

djeca donji svijet gornji svijet oruzje tabor osnovi, pocela

55

PR VA GOD INA UCEN j A

Sarno u pluralu upotrebljavaju se i neki pridjevi: pauci, paucae, pauca - malo njih (pauci milites

=

malo vojnika)

ceteri, ceterae, cetera - ostali pieri que, pleraeque, pleraque - vecina njih Ako se uz ceteri i plerique nad e neka zbirna irnenica (plebs, -is f, iuventus), ond a se ti pridjevi upotrebljavaju takoder i u singularu, kao: centera plebs = ostali puk; iuventus pleraque = veti di Dom ladine. Neke imenice u singularu imaju jedno znacenj e, a u pluralu dru go. Odnosno jedan dio tih imenica i u pluralu zadrzava isto znacenje: littera - slovo, litterae - slova; finis - meda; fines - mede; pars - di o, partes - dijelovi; aqua - voda, aquae - vode. Ali kad se one upotrebljavaju kao PLURALIA TANTUM, ond a dobivaju drugo znacenje, kao: copia, -ae f - obilje copiae, -arum - cete littera, -ae f - slovo litterae, -arum - pismo, knjizevnost auxilium, -i n - pomoc auxilia, -arum - pomocne cete finis, -is f - kraj, meda fines, -ium - zemlja, dr'Zava pars, -tis f - dio partes, -ium - stranka, uloga aqua, -ae f - voda aquae, -arum - toplice, kupke sal, salis m - so sales - d osjetka Imamo dalje imenice koje nemaju sve padeze, pa ih izovemo DEFECTIVA CASIBUS, kao: venum - na prodaju; iussu - na zapovijed; iniussu - mimo zapovijedi; natu - rodom; sponte f- po volji (mea sponte); mane - ujutro; foras - foris - vani; forte - slucajno; fas - dozvoljeno; nefas - nedozvoljeno. Neke se opet imenice mogu deklinirati po dvjema deklinacijama, pa ih zovemo NOMINA HETEROCLITA, kao: materia, -ae f i: materies, -ei f - tvar luxuria, -ae f i: luxuries, -ei f - raskos vas, vasis n: i: vasa, -arum 11 - posuda, posude, sud (krvni) plebs, plebis f i: plebes, -iH f - puk, narod requies, -ei f i: requies, -etis f - pocinak Neke imenice opet mijenjaju rod, pa ih zovemo NOMINA HETEROGENEA, kao: locus, -i m loci, -orum - mjesta u knjigama - mjesto loca, -orum n - mjesta na zemlji ioci, -orum i: ioca, -orum 11 - sale iocus, -i m - sala caeli, -arum m - nebesa caelum,-i 11 -nebo Tartara, -orum 11 - Tartar 'Iartarus, -i m - Tartar 56

VJEZBA 12.

Od prezentske os nove prave se jo ~ INPERATIV I i IMPERATIV II. PRVI IMPERATIV ima sarno dva lica: drugo lice singulara i drugo lice plura la. Drugo liee singulara jednako je osnovi kod svih konjugacija osirn kod trece, dakle: lauda, dele, audi, (hvali, ru ~i, s l u~aj) Drugo liee plurala kod tih istih konjugacija na osnovu dobije nastavak -te: lauda- te, dele-te, au di-te (hvalite, ru ~ ite, s l u~ajte) Glagoli trece konjugaci-je obiju osnova dobiju za 2. lice singulara -e, a za 2. lice plurala -ite ("e", "i" su tema tski vokali): lege cape (Citaj, hvataj) - leglte capite (citajte, hvatajte) Glagoli trece konjugacije: dieD 3, dueo 3, fiicio 3, fero, ferre (nosim) u 2. lieu singulara ne dobivaju tematski voka l -e-, pa glase: die (pI. dicHe), duc (pI. dudte), fiie (pI. facite), fer (ferte). Imp. glagola ESSE glasi: singular es - plural este DRUGI IMPERATIV upotrebljava se u drugom i trecem lieu singulara i plurala, a pravi se tako da se na prezentsku osnovu 1., 2., i 4. konjugacije dodaju nastavci:

I singular. 2. -to, 3. -to - I

plural 2. tote, 3. -nto.

I

Jedino glagoli 4. konjugacije dobiju u 3. I. plurala ispred nastavka "u ": I konj. singular plural

2.laudiito 3. laudiito 2. laudatote 3. laudanto

II konj.

IV konj.

dleto deleto deletote delento

audito audito auditote audi·u·nto

Glagoli trece konjugacije jedne i druge osnove prave imperativ II jednako. Ispred imperativnih nastavaka dobiju jo~ tematski vokal -i- , a u 3. lieu plurala -u-: plural

singular 2. legito 2. capRo

I 3. legito I 3. capito

2. legitote 2. capitote

I 3. legunto I 3. capiunto

Glagoli i-os nove u 3. lieu plurala zadrzavaju osnovno -i-. Pred im perativnim nastaveirna osnovni vokali su dugi u 1., 2. i 4. konjugaciji, a kra tki su u 3. konjugaeiji. Imperativ II gl. ESSE: 2. esto 3. esto - 2. estote 3. sunto 57

PRVA GODI

A UCENjA

Dnlgi se imperahv u latinsko m upotreb ljava uglavnom u pismima i u oporukam a, a prevod i se: hvali, neka hva li - hva lite, ncka lwale. VJEZBE IZADACI

I - 1. Amor divitiarum 1 semper fons multorum malorum ent. 2. Romani penatium aras2 coronis florum ornabant. 3. Prima elementa linguae Latinae a magistro accipimus. 4. Pauci Romani e pugna Cannensi 3 effugiunt. 5. Pauca sed bona. 6. Ad Kalendas Graecas.4 11-1 . Pluto et Proserplna dii inferorum 5 erant. 2. luventus pleraque Catilinae favebat. 3. Inter arma silent MOsae. 4. Idibus Martiis6 coniurati in senatu Caesarem interiiciunt. 5. Vice versaJ 6. Per fas et nefas. III - 1. Serva ordinem et ordo servabit te o2. Amicos semper secreta admone! 3. Societatem malorum, disci pule, semper fOge! 4. Oiscipuli, mendacium fugite! 5. race, puer, tacete, pueri! 6. Audi multa, pauca ellge! 7. Festina lente! 8. Leges breves sunto! 9. Vale, mi liro, vale et salves (Cic.). 10. Nota bene! 11. Ignosciio semper aliis, tlbi numquam! Kakav je to ablativ coronis u ree. 1-2? Pronadi u tekstu sve prijedloge i kaii koji padez zahtijevaju! Pronadi u tekstu sve genitive i odredi kakvi sui Prevedi: 1. Bogatstvo je izvor mnogih zala. 2. Ueitelj ueenicima daje os nove latinskog jezika. 3. Ojevojke, pailjivo slusajte l Komentar. 1) To je geni ti" objektni : Ijubav, zednja prema bogatstvu . 2) Penates i Lares-v. vj. 7 b.3. 3) To je bila jed na od najporaznijih bitaka rimske vojske u drugom rimsko-punskom ratu (218.-202.) kod mjesta Kane, juzno od Rima. Punsku vojsku vodio je vrlo sposoban vojskovoda Hanibal, sin Hamilkarov, ali on je propustio priliku da nakon te sjaj ne pobjede krene na Rim (Hanniba l ante portas!), a to je propustio i zbog toga ~ to je iz Kartage primao sve slabiju pomoc, jer su se KartaZani pl~li njegove strahovlade. Godine 203. morao je HanibaJ napustiti Italiju i kod Zame u Africi sljedece god ine dozivio je potpuni poraz. Rin,sku vojsku je vodio P. KornelijeScipion, nazvan AfriEki. 4) Grei nisu ima li naziv "Kalendae", pa to znaci: nikada.

.

---.- ,-....

-.....--

- ,-~

D

~

....

'_-.a

KARTA 2. PUN5KOG RATA

58

5) Kod veeine Rimljana postojala je '1 era u prekogrobni zivot, odnosno u podzemni svijet, kojim je vladao Pluton iii Had s zenom Proserpinom iii Persefonom, ote tom kcerkom boginje poljoprivrede Cerere iii Demetre. Du ~e pokojnika prevozio je za jedan novCic preko erne rijeke Stiks bradar Haron. Slavnim muzevima bilo je mjesto na elizijskim poljanama (Usp. Homer, Odiseja Xl - i Vergilije, Enejida, pj. VI).

6) tj. 13. 01ujka g. 44 . To je ablaHv vremena. - Cezar jc g. 49. pr.l1 .c. prclao rijek u Rubikon, a 10 jc bio potelak d rugog gradanskog rata u ItaJ iji . SligavSi gO lovo bel.. borhe u Rim, dao se proglilsiti dikta lorom, a z.Hi m je kren uo za Po mpcjcm, uz kojcg je bio pristao go lovo djeli senaL Vet. sljed c godine Cezar hametice potu~e Pompeja kod FarsaJa u Tesaliji i Ijeraju i ga dade do same Alcksandrije, gdje je pomogao lijepoj i sposobnoj Kleopatri da sjedne na cgipalsko prijestoljc. Zatim sc vratio u Rim da vodi drtavu, ali njcgova se VOjSkil u Africi i dalje borila protiv Pompcjcvaea. Protivnik Cezarov bio jei M. Tulijc Ciceron, ali Cezar mu je velikodu;no oproslio. Ipak, kad su zavjerenici g.44. u scnatu ubili CC7..a.ra, Ciceron je rado prihvatio njihovc testi tke. 7) To je imenica koja ima samo tri padeta: g. vicis, ak. viccm i abl. vice. Vice versa - obramo. 8) M. Tulijc Ciceron (106. - 43. pron.c.) bio je vrl o vjclt govo m ik, najveCi med u Itaki rna, vcli k pisae i vrlo uvaicn druv ni k, prcdstavnik oligarhijskog ali i dern okratskog urcdenja vlas ti Med u njegovim litera rnim djcli ma znataj no mj es to zauzi maju i njegova pisma. Jcd na zbirka uputena je njegovoj utoj porodid: !eni Tcrc ncij i, premda se s nj om u svojoj 6O-toj godi ni rastavio, kterki Tuliji i sinu Marku. Ovd jc Ciecron spominjc i svog roba TIrona, s kojim jc postupao vrl o pa!lj ivo, kao sa t ianom obitelji. TI ron j ~ sva kako bio obrazovan rob. - Vale, salve - su impera ti vi ncpotpunih glagoJa koje cerno uti li u vj. 29; mi - vok. a d Oleus 3 (maj)

VJEZBA13.

K01VlPARACijA PRIDJEVA - PERFEKT NA - VI i -ill Kao i u na ~em jeziku, pridjevi u la tinskom imaju tri stupnja: POZITIV, KOMPARATN i SUPERLATN. - POZITN je osnovni stupanj u kojem se upoznajemo s bilo koj im pridjevom, kao: bonus 3, pulcher 3, acer 3, fortis 2, felix 1. Od osnovnog stu pnja tvore se pomocu formana ta d ruga d va stupnja. KOMPARATIV PRIDJEVA pravi se od pozitiva tako da se u genitivu singulara m. roda odbaci -i iIi -is a doda for mant -ior za m. i z. rod i-ius za sr. rod. Npr.: clarus 3

gen. clar-i

clarior, clarius

pulcher 3

gen. pulchr-i

pulchrior, pulchrius

liber3

gen. llber-i

IIberior, liberius

acer3

gen. acr-is

acrior, acrius

fortis

gen. fort-is

fortior, fortius

felix 1

gen. fellc-is

felicior, feliclus

Komparati v pridjeva mijenja se po trecoj konsonantskoj deklinaciji, a to znaci da u ablativu singulara imaju -e, u nominativu plula ra sr. roda -a, a u genitivu plura la -urn.

PRVA GO DINA UCENjA

plural

singular N

clarius

clarior

clari6res clari6ribus

clari6ri

A

clari6rem

clarius

clari6res

V

clarior

clarius

clari6res

clari6ra clari6ra clari6ribus

clari6re

Ab

clari6ra clari6rum

clari6ris

G 0

Uz imenice: h omo, femina i n omen to bi bilo: homo elarior, - femina elarior, - nomen elarius. SUPERLATIV PRIDJEVA pravi se na tri nacina. 1) NajveCi broj pridjeva pravi superlativ tako da se u gerubvu singu lara muskog roda pozitiva odbaci -i iii -is, a dod a formant -issimu s, -a, -urn. Npr. eliirus 3

gen. elar-i

ela rissimus 3

fortis 2

gen. fort-is

fortisslmus 3

constans 1

gen. constant-is

eonstantissimus 3

sapiens 1

gen. sapient-is

sapientissimus 3

feli x 1

gen. felie-is

felieissimus 3

2) Pridjevi na -er, -ra, -rum - iii na -er, -era, -erum prve i druge deklinacije, te pridjevi na -er, -ris, -re iii na -er, -eris, -ere trece deklinacije tvore superla tiv tako da se n a nominativ singulara m . roda do da fo rmant -rimus 3. Npr. pulcher - pulcherrimus 3

liber - liberrimus 3

acer - acerrimus 3

celer - celerrimus 3

3) Sest p ridjeva na -ilis prave su perlativ tako da se u nominativu iii genitivu singulara odbije zavrsetak -is, a dod a fo rmant -limus 3. - To su pridjevi: fiieilis 2

faell-

facillimus3

dlfficilis 2

difficil-

difficililmus3

slmllis2

slmil-

slmllllmus3

dlsslmllis 2

dlsslmil-

dlsslmllllmus 3

gracilis 2

gracll-

gracillimus 3

hum Ills 2

humil-

humllllmus3

Superlativ pridjeva mijenja se pravilno po prvoj i drugoj d eklinaciji p ridjeva. 60

VJEZOA D .

Perfekt, pluskvarnperfekt i futur U prave se od perfektske os nove, a ona se tvori od g lago lske osnove pomocu formanata -v, -u, -s, iii bez ikakvog formanta i ug lavno m uz pro d uzavanje osn ovnog vokala, iii pak redu plikaci jom (udvostrucavanjem). Licni nastavci za perfe kt g lase: singular 1. -i 2. -isti 3. -it

plural 1. -imus 2. -istis 3. -erunt

1. Glagoli p rve i cetvrte konj ugacije im aju u g lavn om perfekt na -vi, u z produzenj e p reth odnog vo ka la. N pr. laudo 1 - laudavi; narro 1 - narravi audio 4 - audivi; punio 4 - punivi Perfekt na -vi imaju i ne ki glago li 2. i 3. konjugacije, kao: deleo 2 - delevi; fleo 2 - flevi peto 3 - petivi; cupio 3 - cupiv i; quaero 3 - quaeslvl 2. Perfekt na -ui imaju naj ce~ce g lagoli druge konjugacije, kao: habeo 2 - habui; doceo 2 - docui; noceo 2 - nocui Perfekt na -ui imaju i neki g lagoli prve i trete konjugacije, kao : domo 1 - domui; seco 1 - secui; increpo 1 - increpui colo 3 - colui; gigno 3 - genui; pono 3 - posui; rapio 3 - rapui itd. Perfekt na -ui

Perfek! na -vi singular

plural

1. laudilvi

1. habui

2. laudavisti 3. laudilvit 1. laudilvimus 2. laudavistis 3. laudaverunt

2. habuisti 3. habuit 1. habuimus 2. habuistis 3. habuerunt

lui luisti fuit fuimus fuistis fuerunt

- Perfekt glagola ESSE glasi: fui La tins ki perfekt odgovara

na~em

perfektu: hvalio sam, imao sa m, bio sam .

- Od ove vjezbe pa dalje svakom latinskom glagolu navodimo obavezno i o blik perfekta. 61

J' RVA GO DI NA UC EN j A

VJEZBE I ZADACI

1-1 . lam dies ai1bi, illic nox omnibus noctibus ' nigrior densiorque (Plin.). 2. Ex are Nestoris 2, prout Homerus affirmat, melle dulcior' fluebat oratio. 3. Animo forti etiam acerbissimos dolores corporis vincemus. 4. Aestate sequenti legam celeberrima3 carmina Homeri. 5. Amor et melle et felle fecundissimus est. II - 1. Fortes milites dux laudavit. 2. Hannibal cum magno exercitu Saguntum delevit.4 3. Demosthenes vitam veneno finivit. 5 4. Duces Romani multas gentes Europae, Asiae et Africae domuerunt. 5. Antiquis temporibus Graeci multas insulas Dalmatiae incoluerunt. 6. Fuimus Troes.6 7. Athenae sedes bonarum artium fuerunt. 111- Homo malae fidei? coram civibus Athenarum dicebat: "In insula Rhodo egregie saltavi, omnes superavi. Universi Rhodif testes artis meae sunt. " Tum cives exclamaverunt: "Testes non sunt necessarii. Hic Rhodus, hic salta!" Kakvi su to albativi: animo forti (1-3), aestate sequenti (1-4), veneno (11-3) i antiquis temporibus (II-5)? Pronadi u tekstu sve priloge i oznaci im prilosku funkciju! Nalazis Ii u tekstu umetnutu nacinsku recenicu ? Prevedi : 1. Sava je brza, Sosna bria, a Drina najbri a. 2. Dobre ucenike uCitelj je pohvalio.

Komentar. 1) To su abla ti vi poredenja uz komparative: nigrior, densior. 2) Starac Nes tor, kralj u Piru, naJazio se medu grckim junacima u borbama kod Troje. Bio je na glasu po mudrim savj etima. 3) Prevedi : vrlo slavna. To je "elativ", ~ . neMo ~ to se kaZe u vrlo velikom stupnju. 4) To je bio pocetak drugog rimsko-punskog rata g. 218. pr.n.e. Sagunt, rimski saveznicki grad, naJazio se na sredozerrmoj obali Spanjolske. 5) Demosten (384.-322. pr.n.e.) najveCi je grcki govomik i veliki drtavnik, ljuti protivnik imperijalisticke politike Filipa Maked onca, proti v kojeg je odriao cetmacst izvanrednih Filipika, a kas nije je naravno bio p rotivnik i Alek andra Meked onca. Nakon smrti Aleksandra (g. 325.) pao je u nemi lost i njegovih makedonskih satrapa. U bijegu pred njima, sklonio se u hram s azilskim pravom, ali su ga vojnici izvukli vani i sam je is pio arrov. 6) To je Vergilijev izraz 7.3 prezivjel Trojancc nakon pada Troje (Eneida IJ 325) . 7) To Je genitiv svojstva, i "artis meae" genitiv je objektni.

DEMOSTEN

62

VJEZBA 14. OSOBITOSTI U KOMPARACljl PRJDJEVA - PERFEKT NA -S!, NA -r i S REDUPLlKACT)OM Ne moze mo bez razlike sve prid jeve komparira ti na neki od navedenih naCi na.lzvjes tan broj pridjeva ima tzv. NEPRAV ILNU KOMPARAClJU, tj. komparativni i superla ti vni formanti dodaju se na razli ('ite os nove pojedinog pridjeva. To je ovih pet pridjeva, koji se isto tako pona ~aju i u zivi m jezic ima: bonus 3 - dobar malus 2 - zao magnus 3 - velik parvus 3 - male n multus 3 - mnog i

melior, -ius - bolji peior, -ius - go ri maior, maius - veCi

minor, -us - manji plus, gen. pluris pI. plures, plura

optimus - najbolji pessimus - najgori maimus - najveCi minimus - najmanji - plurimus

najvi ~e

Spomenuti pridjev i u supe rlativu pokazuju formant -imus iii -simus, a u komparativu su neo bicni oblici minor i plus za to ~ to je kod njih oblik formanta -or, -us.

I pridjev dives, -itis (bogat) ima takoder nepravilnu komparaciju: dives ditior, -ius ditissimus 3. Kod pridjeva prve i druge deklinacije koji ispred zav r~e tka -us imaju vokal (e, i, u) ne mogu se zbog fonetskih razloga dodavati formanti -ior i -issimus, pa stoga imaju OPISNU KOMPARAClJU. Stoga za komparativ ispred pozitiva dobivaju prilog MAGIS (vi ~e), a za superlativ prilog MAXIME (najvge), ~ to su u stva ri komparativ i superlativ priloga tvoreni od pridjeva mag-nus 3. Npr. idoneus 3 - prikladan, magis idoneus vanus 3 - razlicit, magis varius arduus 3 - strm, magis arduus

maxime idoneus maxi me varius maxime arduus

Ima pridjeva koji se pojavljuju samo u KOMPARATlVU I SUPERLATlVU, a nemaju pozitiva. To su: komparativ

superlativ

citerior, ·ius - ovoslranski

citisimus 3 - najbliii

ulterior, ·Ius - onostranski

ultlmus 3 - posljednji 63

PRV/\ G

komparativ

D I N A UCENjA

superlativ

interior, -ius - unutarnji

intimus 3 - najpouzdaniji, prisni

proplor, -Ius - bliii

proximus 3 - najbliii

prior, -Ius - prvi (cd dvojice)

primus 3 - prvi (od vise njih)

deterlor, -ius - gori

deterrimus 3 - najgori

pcitior, -ius - preei

potissimus 3 - najpreei

cicior, -ius - brii

ocissimus 3 - najbrii

Neki opet od takv ih pridjeva imaju za superl ativ d va oblika: superior, -ius - gomji, visi inferior-ius - donji, nizi posterior, -ius - kasniji, potonji

supremus i sununus - najvisi, krajnji inIimus i imus - najdonji, najnizi postremus - pos ljednji posrumus - posmrce

Pridjevi NOVUS, VETUS i SACER dopunjuju ko mparaciju pomocu drugih pridjeva slicnog znacenja: navus - nov

recentior, - ius

vetus - star saeer - svet

vetustior, -ius sanctior, - ius

novissimus - zadnji recentissimus - najnoviji veterrimus saeerrimus

Latinski superlativ ima ponekad znacenje vrlo visokog a ne najviseg stupnja. To je tzv. ELATIV. Prevodimo ga opisno: celeberrimus 3 vrlo, veoma slavan

1. PERFEKT NA -51 prave glagoli trece konsonantske konjugacije uz fonetske promjene: traho 3 traxi; dieo 3 dixi; duco 3 duxi; scribo 3 scripsi 2. PERFEKT NA-I~ . bez formanta, prave uglavnom glagoIi trece konjugacije jedne i druge osnove, ali i neki glagoli druge i cetvrte konjugacije. Pri tome se u veeine glagola produzuje osnovni vokal: ago 3 egi; facio 3 feci; capio 3 cepi; fadio 3 fodi: defendo 3 defendi; video 2 vidi; venio 4 veci Neki glagoli s naza lom u prezentskoj osnovi gube u perfektu taj nazal: vinco 3 vici; rumpo 3 rflpi

VJ EZBA 14 .

3. PERFEKT S REDUPLIKACijOM prave najvi~e glagoIi treee konjugacije. Perfekt ne doblva rukakav formant, vee se prvi slog os nove red uplicira: curro 3 cucu rri; pungo 3 pupilgi; mordeo 2 momordi; di sco 3 didici . - Kod nekih se g lagola redu plicira sarno prvi konsonant i doda se "en: dido 3 ceddi; caedo 3 cecidi; tango 3 tetigi; pario 3 peperi; do, d are, d edi (slozenice mu idu po 3. konj .); sto, stare, steti. VJEZBE I ZADACI

1-1 . In melius, in peius.! 2. Usus est optimus magister omnium rerum. 3. Et optimum et pessimum in homine est lingua. 4. Summum ius summa iniuria. 5. In rebus adversis semper meliora sperabo, in rebus secundis peiora metuam. 6. Discipuli, maiores natO co lite! 7. Vis maior. 8. Ab imo pectore . " - 1. Amicitia Masinissae 2 bona atque honesta nobis permansit (Sal.). 2. Tum se Plinius quieti dedit et quievit verissimo quidem somno (Plin.)3. 3. Rem acO tetigisti. 4. Imperator TItus • saepe dice bat: ' Amici, diem perdidi'. 5. Caesar olim scripsit: VEini, vidi, vici. 5 6. In antiquo sepulcro Iiigi: Probe vixit, improbos vinxit, hostes vicil. 7. Vita nihil sine magno labore dedit mortalibus. Prevedi: 1. Najbogatiji Ijudi nisu uvijek najsretniji. 2. Bolje je imati vjernog prijatelja nego najvete bogatstvo. Komentar. 1) To su s udski stavovi kada neki slutaj treba rumatiti na bolje, odnosno na go re. 2) Mazinisa je bio kralj is toenc Numidije. U drugom rimsko-punskom ratu Mazinisa je biD na strani Rimljana, pa je nako n rata g. 202. zauzvrat dobio cijclu Numidiju. Odnosi Numidana i Rimljana kasnij e tc se pogor~ti za vrijeme Ju gurte. samozvanog kralja. 5 njime te Rimljani dugo vojevati

(111.-105.) zato ~to je jugurta znao podmitivati rimske sena tore, ali konaenote sa svladati konzul Caj Marije, pu ~nin. (Vsp. Salustije, Rat protiv jugurte). 3) Cov~r je 0 Pliniju Starijern (n.-79.), velikom rimskom znanstveniku, koji je sastavio veliko encik1opedijsko djelo "NaturaJis historia". Nastradao je za prova le Vezuva g. 79. n.c., gdje se upravo nalazio u s lutbenoj vojnoj misiji . - Verissimo somno - je ablativ naCina.

4) Rimski car lit Flavije (79.-81.), sin cara Vespazijana, poznat je po svladanoj pobuni Hebreja g. 70. jeruzalern je bio potpuno uni~ten, a hram spaljen. Narod je ras ~eran iz Palesti ne i tako je ostao bez svoje domovine . Stekao ju je tek nako n Drugag svjetskog rata, ali tim e je d oSaa u sukob s Arapima. Ugu~ nj e

1idovskog ustanka ovjekovjeteno je

u Rimu podizanjem velifunstvenog litova slavoluka blizu Fo rum Romanum, gdje se nalaze

i trijumfaJni spomenici Septirnija Severa (193.211.) i Konstantina VeJikog (306.-337.). Car lit je bio dobroeudan vladar, radio je na dobrobit rimskog naroda, pa odatle i gore naved ena r~eni ca.

5) Ta se retenica naJazi kod historiwa Svetamja Trankvila, koji je tivio u vrij eme Trajana

i Hadrijana, u djelu "De vita CaesArum" Tom je telegrafskom vijesti, navodno, Cezar nekom prijatelju u Rim javio svoju brzu pobjedu nad Mitridatovim sinom Famakom kod lele u M. Aziji gA7.

nmv SLAVOLUK 65

VJEZBA 15. PRILOZI I NJIHOVA KOMPARACIJA - PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II Prilozi (adverbia) su nesklonjive rijeci koje u recenici lu ze najviile kao dopuna predikatu kao priloilke oznake vremena, mjesta i nacina. Po svom postanku oni su u svim jezicima nastali spontano, al i velik dio pri loga tvori se u latinskom od pridjeva. . 1. Pridjevi prve i druge deklinacije na -us 3 i -er 3 tvore svoje priloge tako da se u geni tivu singulara m. roda odbaci -i a doda -e: pri!. clare

clarus 3

gen. clar·i

pulcher 3

gen. pulchr·i

pri!. pulchre

liber 3

gen. liber·i

pri!.libere

Medutim, od bonus 3 prilog g lasi: b ene. Neki se prilozi tvore od pridjeva dodavanjem -0, kao: fals us 3 falso (krivo); ra rus 3 raro (rijetko); c1tus 3 cito (brzo); se rus 3 sera (kasno); subitus 3 subito (iznenada); creber 3 crebro (cesto); continuus 3 continuo (odmah) itd . 2. Pridjevi trece deklinacije sa tri, dva i jednim zavriletkom, osim onih na -ans i-ens, tvore prilog tako da se u genitivu singulara odbije -is, a doda -iter: acer3

gen. acr·is

pri!. acriter

fortis 2

gen. fort·is

pri!. fortiter

felix 1

gen. felic·is

pri!. feliciter

Ipak u pridjevu audax ispada u prilogu -i-: audacter. 3. Pridjevi trece deklinacije s jednirn zavriletkorn na -ans i -ens, odnosno pridjevi osnove na onto, tvore prilog tako da se u genitivu odbije -is, a doda -er:

Ponekad i srednji rod pridjeva sluzi kao prilog, kao: multus 3 pri!. multum; facilis 2 pri!. facile Prilozi izvedeni od pridjeva imaju dosljedno i svoju KOMPARACIJU. Kornparativ priloga odgovara srednjem rodu komparativa pridjeva, a superJativ priloga pravi se na isti nacin kao i u pozitivu, tj. zamjenom genitivnog -i sa -e. 66

V JE:1:8A 15

pro

pozitiv

komparativ

alte pulchre tuto acriter fortiter feliciter sapienter facile bene multum

altius pulchrius tutius acrius fortius felicius sapientius facilius melius plus

superlativ altissime pulcherrime tutissime acerrime fortissime felicissime sapientissime facillime optime plurimum

Osim gore navedenih priloga na -e, -6, -Her i er, latinski jezik ima pri loga sa zavrsetkom na -im i -itus, koji su uglavn om izvedeni od imenica, kao:

Na perfektskoj osnovi prave se jos PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II. PLUSKVAMPERFEKT na perfektsku osnovu dobiva nastavke: plural

singular 1.-eram 2. -eras 3. -erat

1. -eriimus 2. -eriitis 3. -erant

FUTUR II na perfektskoj osnovi dobiva nastavke: plural

singular 1. 2. 3.

-ero -eris -erit

1. 2. 3.

-erimus -eritis -erint

PLUSKVAMPERFEKT ce stoga glasiti: plural

singular 1.

2. 3.

laudiiveram laudiiveras laudiiverat

laudaveriimus 2_ laudaveriitis 3. laudiiverant 1.

67

PRVA GOD INA UCEN)A

FUTUR II ee glasiti: singular laudavero 2. laudaveris 3. laudaverit 1.

1.

2. 3.

plural laudaverimus laudaveritis laudaverint

Latinski p luskvamperfekt odgovara nasem pluskvamperfektu, ali ga ponekad prevodimo i nasim perfektom: bijah hvaIi o - hvalio sa m Futur drugi oznacava radnju koja se ima desiti prije dru ge buduee radnje, a prevodimo ga nasim futurom drugim iIi prezentom svrsene radnje: Dicam tibi, cum parentes venerint Kazat eu ti kad budu dosli roditelji (kad dodu rodite lji). VJEZBE I ZADACI

1-1 . Caesar mores Gallorum, Germanorum et Britannorum docte et veraciter descripserat. 2. Non privatim solum, sed etiam publice furimus 1 (Sen.). 3. PlEinus venter non studet libenter. 4. Mala ultro veniunt. 5. Aliquando bonus etiam dormilat Homerus. 6. Hic et nunc. 7. Hic iacet lepus. 8. Nihil dulcius patria 2 est. 11- 1. Citius, forti us, altius - dictum Olympici certaminis est. 2. Difficilius propria vitia quam aliena videmus. 3. Avari semper miserrime 3 vivunt. 4. De coniuratione Lucii Catilinae C. Sallustius scribit fideliter.4 III - 1. Poma non ciidunt procul ab arbore sua. 2. In epistula, quam amicus mihi scripserat, legi: Cum venero domum (kuci), omnia vere et clare exponam. 3. Quem (kojeg) alienum fidum invenies,5 si (ako) tuis hostis fueris? (SaL) 4. Semel pro semper. 5. Nunc aut numquam. 6. Sursum oorda! Pronadi u tekstu genitive kao dopunu subjektu, kao dopunu objektu, zatim kao dopunu pri· jedloinom izrazu! Prevedi: 1. Nasi vojnici se hrabro i odvaino bore za slobodu domovine. 2. Iz temelja moramo mijenjati nase navade. 3. Samo si mi djelomicno kazao istinu. Komentar: 1) To je napisao Lucije Anej Seneka, rodom iz Kordobe u Spanjolskoj, filozof, knjiZevnik i odgojitelj ina~e okrutnog cara Nerona, sina jo§ okrutnije Agripine, koju je Neron g. 59. dao ubiti. God. 62. razotarani Seneka povlaa se u privatni f ivot, ali nakon otkrivene zavjere g. 65., Neron naredi i Seneki da se ubije. Sene.ka je napisao vrlo mnogo moralno-filozofskih djeJa, govora, epigrama, tragedija, jednu menipsku satiru i zbirku moralnih pisama. 2) To je ablativ poredenja: od domovine, nego domovina 3) To je elativ: vrlo bijedno 4) Gaj Salustije Krispo je Cezarov pristaSa i najzna~ajniji historiograf Cezarova vremena. Ostavio je tri monografije: Bellum Catilinae, Bellum Jugurthinum i Historiae. Zadnje se djelo tek fragmentamo saruvalo. 5) Glagol "invenire" ovdje ima dva akuzativa: akuz. objekta (quem alienum - kog tudinca) i akuz. predikata (fidum). 68

VJEZBA16.

PRIJEDLOZI - PREZENT PAS. 1 - 4 KONJUGAClJE Prijedlozi (prae positiones) su nepromjenljive rijeci koje u recenici slu ze da skupa 5 imenicom tvore neku prilo ~ ku oznaku. U latinskom prijedlozi idu sarno 5 dva padeza: 5 AKUZATIVOM i ABLATIVOM. 1. PRIJEDLOZI 5 AKUZATIVOM ante - pred, prije

cis, citra -

5

ove strane

post - iza, poslije

u ltra -

inter - izmedu, za vrijeme

trans - preko, 5 one stra ne

5

one strane

intra - medu, za vrijeme, unutra

contra - nasuprot, protiv

extra - izvan

secundum - prema

su pra - iznad, preko

versus - prema (Romarn versus)

infra - pod, ispod

ob - pred, zbog

apud - kod

propter - zbog

iuxta - uz, kod

praeter - mimo, osim

ad - k, kod, do, oko

per - kroz, za, po

circum, circa - oko

penes - kod

2. PRIJEDLOZI 5 ABLATIVOM a (ab, abs) - od; e (ex) - iz, od; de sine - bez;

pro - za;

0;

cum -

5,

sa;

prae - pred, zbog

3. PRIJEDLOZI 5 AKUZATIVOM I ABLATIVOM: U latinskom ima nekoliko prijedloga koji na pitanje: kamo, kuda? - traZe akuzativ, a na pitanje: gdje? - ablativ. To suo in - u, na; sub - pod; super - iznad, nad Npr. Milites in urbem veniunt. - Cives in urbe vivunt Vojnici dolaze u grad. Gradani Zive u gradu Ventus folia sub arborem iacit. - Puer sub arbore ludit. Vjetar

li~le

baca pod stablo. - Dijete se igra pod stablom.

Video vultures super alta cacurnina fugere. - Aquila su per altis montibus v6lat. Vidim jastrebe kako bjeZe na visoke gore. - Orao leti nad visokim brdima. 69

PRVA GOD INA UCENjA

PASIV oznacava radnju koja se vrsi na subjek ru. Objekt aktivne radnje u pasivu postaje subjektom, a subjekt lati nske radnje u pasivu prelazi u ablativ s prijedlogo m a (ab, abs), ako je to neko lice, a bez p rijedloga, ako je to neka stvar ii i pojam. Npr. Magister di scipulum laudat. - Discipll ius a magistro lalldarur. UCitelj Iwali ucenika. - Ucenik biva hvaljen od uCi telj a. Conscientia opera nostra p roba t. - Opera nostra conscientiii proban tur. Savjes t odo brava nasa djela. - Nasa dje la b ivaju odobravana od savjesti . U nasem su jeziku sva pasivna vremena sloze na, dok su II latinsko m u prezentskoj osnovi ona jednostavna. Licni nastavci za pasivna vremena prezentske osnove glasi: singular

plural

1. -r 2. oris

1. -mur

2. -mini

3.-tur

3. -ntur

PREZENT PASIVNI pravi se tako da se akti vni licni nastavci zamijene pasivnim. Jedino se II prvom licu jednine na ak tivni oblik dod a jos pasivni nastavak. Osnovni se vo kalll prvoj, drugoj i cetvrtoj konjugaciji pred pasivnim nas tavcima od 2. lica pa dalje prod uljuje, dok u 3. konjugaciji os taje kratak. U 3. konju gac iji pred pasivnirn nastavkom -ris tematski vokal je -e-. Uonj. singular

plurural

2. konj.

4. konj.

3. konj.

i-osnova

1. laudor

moneor

puni~r

trahor

2. laudiiris

moneris

puniris

traheris

caperis

3.laudiitur

monetur

punitur

trahitur

capitur

capior

1. laudiimur

monemur

punimur

trahimur

capimur

2. laudiimini

monemini

punimini

trahimini

capimini

3. laudantur

monentur

puniuntur

trahuntur

capiuntur

Latinski jezik ima samo jedan nacin izrazavanja pasivne radnje, dok se mi lako mozemo posluz iti i refleksivnim glagolskim oblicima. Npr.: Llber legi tllr - Knjiga biva citana - Knjiga se Cita. - Osim toga, latinskll pasivnu radnju, koju Latini niposto ne izbjegavaju, mi najcesce prevodirno aktivno: KNJfGU CITAMO. - U tom slucaju latinski pasivni subjekt u nas postaje objekt, abl ativ lida postaje subjekt, a predikat se slaze s novim subjektom. Npr. Discipulus laudarur a magistro - UCitelj hvali ucenika. 70

VJE ZIlA 16.

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Pro aris et focis dimicatur.l 2. De Ie fabula narratur (Hor.). 3. Romani mortuos non inlra sed exira moenia, iuxla viam Flaminiam,2 sepeliebanl. 4. Pugna apud Cannas Romanis valde perniciosa fuil. 5. Hannibal ante portas. II - 1. In insula Rhodo celeberrimus rhetor Molo docebal. 3 2. Recentiorem hisloriam Romanam Tacitus sine ira el studio descripsil.' - Cicero pro domo sua.s Ab ovo usque ad mala.6 Deus ex machina.7 Cum grana salis.8 Condicio sine qua non. Post festum . Post nubila Phoebus.9 De visu. Ex privata diligentia. In margine.'O Sub rosa.11 Primus inter pares. Pro bono pacis. Pro forma. Pro memoria. Ad acta. III - 1. Caesar a coniuratis in senalu iuxta statuam Pompei interficitur. 2. De facIo, non de iure disseritur. 3. Probiias laudalur sed algel. 4. Avis e cantu, arbor e fruclibus, homo autem ex operibus dig noscitur. 5. Caesar in munitione pro cas Iris considil. Eo duces Gallorum producuntur. Vercingetorix deditur, arma proiciuntur (Caes.)12. 6. Amicus certus in re incerta cernitur. Prevedi: 1. Nasi vojnici bore se za dom i domovinu. 2. Prijatelji se stjecu ne oruijem niti novcem nego usluinoscu. Komentar: 1) Focus - kuta, ognj i ~ t e; am- t rtvenik, koji Sli Rimljani podi7..a li u hramovim a, na javnim mjcs lima i U s vojim kutam a. Dakle znatenje bi bila: Borba se vodi 7A vje.ru i dam. za kuru i ognji ~ tc, La dam i

domovinu. 2) Via Flaminia jc vodi la od Rim a u ju 1nu Italiju, a nazvana jc po konz ulu Gaju Flaminiju, koji je g. 217. pr.n.c. potu te n od Hanibala na Tranzi.menskom jezeru . - Od Rima prema

sjeveru je vodila Via Aemilio, 240 km duga. a podigao ju Ie g. 187. M. Emilije Lepid. Njczin se nazi v i danas zadruo u nazivu pokrajinc Emilija. - Najznatajnija i najstarija cesta jc Via Appia, koj u je g. 312. pr.n.e. podi gao cenzor A ppius Claudius Caecus, a i ~la je cd Rima do Ka pu e, Bencventa i Brundi zija . - U sam o rn Rimu su bile cestc: Via lata, Sacra Via, Nova Via. 3) Rh ~du s je vrlo razvijen i z n a~aja n o tok prcd o balorn M. Azijc. Do n ajv i ~cg razv itkajcdo~o u h el cnj sti ~ko doba, kada s u sc tu (ormirale rame umietni~kc, retorske i (ilozo(ske ~kole. VIA A PIJA , STARA RlM5KA CESTA Na Rod bi dola zili mladi Rim ljani nil s tudij e, pa je taka i M. Tu lije Ciceron t"U s luga predavanja re lora A polodo ra Molena . 4) To ka1c sa m historitar Kornelije Tacit (54 .-114. n.e.) u svom djelu "Annales" (I -1). 5) ~ . nclito raditi u svoju ko risti , kao ~laje Ciceron, osobito u svojim govorim a pro ti v Katilinc i Marka Anto nija, govono u svoj u korist. 6) tj . od pot ctka do kraja . Rim ljani su, nairn e, rul:ak pocinja li jajima a zavr~vali votcm.

7) Machina jc nilprava u grfkom lcarru kaja bi se s pu~ taJa na pozamicu da sc razrije~i ncki nerje.§ivi ,-"plet. 71

I'RVA GODINA UCEN)A

8) Treba oMroumno promotriti stvarl. 9) Phoebus meta(or. je za sunce. 10) ~ . ncku bilj E$ku nap isa ti no rubu stranice, po "marginalia" zna~i : bilj e~ka. 11) P0\1erljivo, skriveno iza grma rute. 12) To je u pravozavr~tak Cezarova ratovanja u Galiji ad 57.-52. g. pr.n.e. Verci nge torig je organizirao posljed nji ustanak Gala, ali je kod Alczije hametice (d o nogu) potu fen (De bello Gallico VII 89).

VJEZBA 17. LICNE I LICNO-POVRATNE ZAMJENICE - IMPERFEKT PASIVNI i INFINITIV PREZENTA PASIVA Licne zamjenice (pron6mina personalia) u latinskom jeziku glase: singular

plural

1. ego

1. nos

2. tu 3. (nemaje)

3. (nemaje)

2. vas

Latinski jezik ne pozna zamjenice 3. lica. Njihovu funkciju preuzimaju pokazne zamjenice: is, ea, id - ille, ilia, illud. (onaj, on a, ono). Licne zamjenice imaju specificnu deklinaciju, kako je to uostalom i u nasem jeziku Ga - mene, ti - tebe itd.) N

ego

vas

mei

tu tui

nos

G

nostri, nostrum

vestri, vestrum

D

mihi

tibi

nObis

vobis

A Ab

me

te

nos

vas

me

te

nObis

vobis

Kao "tu " dekJinira se i LICNO-POVRATNA ZAMJENICA, koja vee po prirodi nema nominativa niti pluraIa:

I gen. sui Idat. sibi Iakuz. se Iabl. se Ako akuzativ "se" telimo naglasiti, onda ga podvostruCimo: sese. Ako uz ablativne oblike liCnih zamjenica kao i uz povratne zamjenice stoji prijedlog "cum", onda on stoji otraga i pise se zajedno sa zamjenickim oblikom: mecum, tecum, secum, nobiscum, vobiscum. 72

VJE Z SA 17.

Obliei genitiva plur. od NOS i VOS: nostri, vestri - stoje uz pridjeve u znaeenju objekta, kao: memor sum vestri (sjeeam se vas), - dok se oblici: nostrum, vestrum upotrebljavaju u partitivnom znaeenju: op timus ve trum - najbolji od vas multi nostrum - mnog i od nas Lieno-povratna za mjeniea: sui, sibi itd . u latinskom jeziku upotre bljava se sarno onda ako se od nos i na 3. lice sing ulara iii plurala: lauda t se, laud ant se (hva liti s be, hvale sebe). U nas, naprotiv, ona se upotrebljava za sva tri liea singul ara i plura la ako se radnja vraca na subjekt: hvalim sebe, hvalis sebe itd. U latinsko m se jeziku u tim slueajevima za prvo i drugo lice upotrebljavaju liene zamjenice: laudo me, laudas te - laudiimus nos, laudiitis vos .

••• IMPERFEKT PASIVNI pravi se tako da se i ovdje lieni aktivni nastavci zamijene pasivnim nastavcima: 11 . -r I 2. -ris I 3. -tur - 1. -mur I 2. -mini I 3. -ntur

Pred pasivnim nastavcima u svim se konjugaeijama prod uzuje slog -ba-. Dakle: 1. konj. singular

plural

2. konj.

3. konj.

4.k. i i-osn. 3.konj.

1. laudiibar

monebar

trahebar

puniebar

2. laudabiiris

monebiiris

trahebiiris

puniebiiris

3. laudabiitur

monebiitur

trahebiitur

puniebiitur

1. laudabiimur

monebiimur

trahebiimur

puniebiimur

2. laudabiimini

monebiimini

trahebiimini

puniebiimini

3. laudabantur

monebantur

trahebantur

puniebantur

Discipulus puniebatur - prevodimo: Ueenik bijase katnjavan; Ueenika katnjavasmo. INFINITIV PREZENTA PASIVA u 1., 2. i 4. konjugaciji dobijemo tako da se aktivni infinitivni formant ore zamijeni pasivnim formantom -ri oU trecoj konjugaeiji, naprotiv, aktivni zavrsetak -ere zamijeni se pasivnim nastavkom -i, dakle: Illaudiiri III deleri IIV puniri 1IIIIegi I capi 73

PRVA GODI NA UCEN) A

VJEZBE I ZADACI

1-1 . Hodie mihi, cras tibL I 2. Imperare sibi maximum imperium est. 3. Inter nos.2 4. Viri docti in se divitias habent. 5. Discipuli, optimi vestrum magistro carissimi sunt. 6. Vade mecum.3 II - 1. Maxima bona in terra sunt: ab omnibus amari , pruden s haberi, a liberis coli et post mortem rite sepelirL 2. Hippocrates' iam antiquis temporibus inventor medicinae existimabatur. 3. Agri divitum Romanorum a servis colebantur. 5 Kakav je to ablativ ' antiquis temporibus u 11-2' 7 Kakvi su to genitivi ' divitum Romanorum ' u 11-3, ' medicinae' u 11-2, i ' vestrum" u 1-57 Vidis Ii dva razlicita nominativa uz pasiv ' existimabatur' u 11-27 Uz aktivni oblik glagola tu bi stajala dva akuzativa. Prebaci u aktiv recenice: 11-2 i 11-3. Prevedi: 1. Solestan i tuian prijatelj od nas ocekuje pomoc. 2. Robovi u Italiji cijenili su se vrlo malo (minimi). 3. Veoma mi se svidas.

Komentar: 1) Cest natpis na s tarim rims kim grobnim spomenicima.

2) Nek 10 ostane

n~ om

tajnom!

3) To se redovit o odnos i na prirut nik koji lijeenik nasi sa scborn.

4) Hippocrales s otoka Kosa (460.-377. pr.n.e.) smarra se i dan as zatetnikom medidne kao nauke. 5) Robovi su bili uglavnom ratrti zarobljenici . Njihov se broj u ItaJiji stoga povecavao neprestanim osvajanjima dru gi h zemalja U s redozemnom bazenu, te na zapad, sjever i is to k Europe, ka d nas prcko Save, Drave i Dunav3, zatim u podruqima srednjeg istoka . Ro bovi s u se naka n s vakog osvajackog rata prodavaJi na pijaci blizu Foruma. - Sudbina je ro bova zavisila a tome da Ii su hili odredeni za

rad u poIju iii u gradu. Najtete je bilo robovima na latifundijama, a tu ih je inate najviSe bivalo. Da ne bi bjetali, stavljali su im lance, a naveter bi ih zatvarali u prave rob ij~nice. Takav su postupak prema robovima Rimljani preuzeli s Is toka, ali od 1. stoljeta pr.n.e. vlasnici latilundija i ostali vlasnici robova nastojali s u ubla1.iti takav odnos, kako bi se robovi zain teresirali za povjereni im posao i za

vodenje privatnog !ivota. Robovi zaposleni u gradovima bili su svakako u boljem polotaju, pa je za nekog roba bila vee to kazna, ako bi ga gazda iz grada poslao na svoje imanje da radi oObrazovani robovi, a takvih je bilo dosta s Istoka, dobivali su kod gazde pristojnije poslove, bivali su tak i litni sekretari, kakav je npr. bio kod Cicerona liron. Bilo je dosta robova koji su pripadali drtavi, a obavljali su razne poslove oko uredenja, tuvanja i tiStenja grada. - Robovi nisu u potetku imali nikakva prava. Bili su roba 7.a prodaju i eksploataciju. Postepeno s u kod gazda sticali sve viSe prava, a i zakoni su ih Stitili. Za njihova prava zalagali su se mnogi italski kultumi radnid, kao npr. Juvenal u svojim satirama, naglaSavajuti da je i rob tovjek. Na bolji polotaj robova mnogo je utjecalo novonastaJo krSCanstvo, pa te postepeno doti do potpunog ukidanja robovlasnitkog dru~tvenog sistema. - Gazda je vjeme robove imao provo i oslobod iti, iii su im dopuStaii da se otkupe novcem koji bi zaradili napojnicama iii sitnom rrgovinom. Oslobodeni rob je i dalje bio vezan za matitnu kuru, ukoliko ne bi naSao kakav samostalni posao. Carski oslobodenid postajali su tak i ministri, a znaIi su i z10rabiti lako stetenu vlasl, pa i njih Juvenal u svojim satirarna tes toko osuduje. Veliki broj oslobodenih robova postao je problem za grad Rim, jer je na taj natin tudinaca s Istoka bilo viSe nego samih gradana. 74

VJEZBA 18. PRlSVOJN E I POVRATNO-PRISVOJNE ZAMJENICE - FUTUR I PASIVNI 1.-4. KONJUGACijE Prisvojne zarnj enice tvore se na osnovi licnih za mjenica, kako je to i kod nas, pa g lase: singular

plural

1. meus 3

1. nos1er 3

2. tiius 3

2. vester 3

3. (nemaje)

3. (nemaje)

Latinski jezik ne pozna niti prisvojne za mjenice za 3. lice (njegov, njezin, njihov), vee ih nadoknaduje genitivom pokaznih zamjenica ILLE i IS, 0 cemu ee bi ti govora kod pokaznih zamjenica. PRISVOJNO-POVRATNA ZAMJEN ICA glasi: suus 3. Prisvojne se za mjen ice d ekliniraju kao pridjev prve i druge d eklinacije. Prisvojno-povratna zarnjenica se poput licno-povratne upotrebljava sam o onda ako se radnja odnosi na subjekt 3. lica: fil e pa trem suurn am at. Illi patres suos amant. Ako se radnja odnosi na subjekt 1. iIi 2. lica, Latini tada upotrebljavaju prisvojne zamjen ice od gova rajueeg lica: Ego pa trern meum laudo. Nos patres nostros laud amus. Vos patres ves tros lauda tis. Tu pa trem tuum la udas. Prisvojne za mjenice stoje uvijek iza svoje imenice.

FUTUR I PASIYNI tvori se tako d a se ponovno licni nastavci futura aktivnog zamijene pasivnim licnim nastavcima: singular 1. -r, 2. -ris, 3. -tur,

plura l 1. -mur, 2. -mini, 3.-ntur.

U p rvoj i dru goj konjugaciji nastavak -r doda se na prvo lice aktiva, a dalje ide slicno kao u p rezentu 3. konjugacije: 1. -bor, 2. -beris, 3. -bitur - 1. -bimur, 2. -bimini, 3. -buntur. 75

P RVA GOD INA UC ENj A

Kod trece i cetvrte konjugacije zamj ena licnih nastavaka pasivnim jednostavna je, uz napomenu da se pred pasivnim nas tavcima futurski forma nt a, odnosno -e produ zuje: 1. -ar, 2. -eris, 3. -etur - 1. -ernur, 2. ernini, 3. -entur I konj. singular

plural

II konj.

III konj.

IV konj. i i·os. III konj.

1. laudabor

monebor

legar

punlar

2. laudaberis

moneberis

legeris

punieris

capiar capieris

3. laudabitur

monebitur

legetur

punietur

capietur

puniemur capiemur

1. laudabimur

monebimur

legemur

2. laudabimini

monebimini

legemini

puniemini capie mini

3. laudabuntur

monebuntur

legentur

punientur capientur

Npr. Liller a nobis legetur. Knj ig u cerno citati. VJEZBE I ZADACI

I - 1. Honestissime viximus. Non vitium nostrum, sed virtus nostra nos adflixit' (Gic.). 2. Sapiens omnia sua secum portal. 3. Omnia mea mecum porto. 4. Gives boni patriam suam omni modo adiuvabunl. 5. Fructus omnium laborum nostrorum brevi tempore terribili et toedo bello diruentur.2 6. Sua sponte. II - 1. Nulla ra ab officio nostro deterrebimur.2 2. Memoria tortium et impavidorum bellatorum nostrorum numquam exstinguetur. 3. Glari et celebres scriptores a nobis semper legentur.2 4. Dolores corporis nostri medicamentis lenientur.2 Kako jos moies kazati supstantivirani pridjev 'omnia sua' u ree. 1-2 i u 1-3? Kakav je to ablativ ' brevi tempore' u 1-5, a kakav je genitiv "tortium et impavidorum bellatorum" u 11-2? Prevedi: 1. Sve ptice najrevnije grade svoja gnijezda. 2. U domovinskom ratu sve svoje nade postavljamo na hrabre vojnike. 3. Homerove pjesme uvijek 6e se eitati. - postaviti na =ponere in s abl. Komentar. 1) To je kazao Ciceron, svjestan da ga je nesreCa nedufuog za telda. Nakon u bojstva Cezarova g. 44. u Senatu, brzo je Ciceron uvidi o da republikanska stranka zavjerenika, uz koju je i on bio pristao, nema velikih ~i , jer se nasuprot nje ujedinjo gotovo ajeli Senat na telu s Markom Antonijern i m1adim, vrto sposobnim dr1avnikom i vojskovodom Oktavijanom. Ciceron je dvaput poktBao da se morem prebaa do republikanske vojske koja se okupljaJa u Grtkoj, ali srete nije imao, pa ce konaeno paso u ruke svog Ijutog neprijatelja Antonija. To je bilo g. 43. pr.n.e. 2) Prevedi sve ~etiri retenice aktivno: StraSan ce rat...; NiSta nas nete... ; Mi cerno uvijek. .. , Lijekovi Ce... 3) Pripazi nadva razli a ta ablativa u retenia 1-5. brevi tempore i terribili. .. bello! PoktBajovu reCenicu prebaati u aktiv! 76

VJEZBA19. POKAZNE ZAMJENICE - PERFEKT PASIVNI Pokazne zamjenice (pronomina dernonstra tiva) neSto pokazuju. To su: ovaj, ova, ova

hic

haec

hoc

taj, ta, to, iste

ista

ista

istud

onaj, ana, ana

ille

ilia

iIIud

is

ea

id

isti, ista, isto

idem

eadem

idem

sam, sama, samo

ipse

ipsa

ipsum

Dok su u nasern jeziku, kako vidirno, rodovi pokaznih zarnjenica lako vidljivi, osobito u zenskorn i srednjern rodu, u latinskorn su oni vidljivi sarno u zenskorn rodu, i to ne uvijek. - U rnuskorn rodu neke zarnjenice zavrsavaju u norninativu na -e: iste, ille i ipse. - Norninativno -s dobiva sarno zarnjenica IS. Neobican je oblik prve pokazne zarnjenice HIC, HAEC, Hac. - Srednji rod uglavnorn svrsava na -d: istud, illud, id, - a sarno jednorn na -urn: ipsurn. Pokazne zamjenice, a isto tako i odnosne i upitne, irnaju posebnu deklinaciju, a zoverno je PRONOMINALNA DEKLINACIJA. Kod nje su karakteristicni padezi:

I genitiv na -Ius, dativ na -1. U akuzativu i ablativu singulara i u cijelorn pluralu pronorninalna deklinacija je jednaka deklinaciji pridjeva prve i druge deklinacije, uz neka odstupanja, kako cerna upravo vidjeti: 1. ILLE, ILLA, ILLUD onaj ona, ono plural

singular N

ille

ilia

G

ilfius

D

illi

illud

illi

illae

ilia

iIIarum

iIIarum

illarum

illis

A

ilium

illam

iIIud

Ab

ilia

ilia

ilia

illas

illas

ilia

ilfis

Kao ILLE deklinira se jos: ISTE, ISTA, ISTUD; IPSE, IPSA, IPSUM. Tl

I' RVA GOD INA U ENJA

2. IS, Ea, TO onaj, o na, ono singular N

is

plural id

ea

G

eius

D

ei

A eum Ab eo

eam

id

ea

eo

ei (ii)

eae

ea

eorum

earum

eorum

eis (iis) eos

eas

ea

eis (iis)

U genitivu si ngulara nas tavak -ius iza voka la prelaz i u -jus, pa stoga citamo: ejus -, a ta ko ce biti ta koder i kod zamjeniee HIC, te kod odnosne i upitne zamj eniee. Od zamjeniee IS, EA, ID dodavanjem sufiksa -OEM nastala je zamjeniea: IDEM, EAOEM, IDEM. Kod te za mjeniee deklinira se sa mo njezin prv i dio (is, ea, id), ali pritom dolazi i do nekih fonetskih promjena: singular N

idem

plural idem

eadem eiusdem

G

D

eidem

A eundem Ab eadem

eandem

idem

eadem

eadem

iidem

eaedem

eadem

eorundem

earundem

eorundem

eisdem eosdem

easdem

eadem

eisdem

3. Najneobii'nija je zamjeniea HIC, HAEC, HOC, jer je ona na osnovu dobila demonstrativnu cestieu -CE (u skracenom obliku -C). Ta se cestiea pojavljuje u svim padezima singulara, osim u genitivu, te u nominativu i akuzativu plurala srednjeg roda: singular N

hic

haec

plural hoc

huius

G

hi

hae

haec

horum

harum

horum

has

has

huic

D

his

A

hunc

hanc

hoc

Ab

hoc

hac

hoc

haec

his

Zamjeniee ILLE, ILLA, ILLUD i IS, EA, ID imaju jos ove funkcije: 1. One zamjenjuju licne zamjeniee rreceg liea: ON - ONI. ilIe seribit ea eantat ilIi ludunt ilIae legunt 2. Njihovi genitivi zamjenjuju prisvojne zamjeniee 3. liea: eiu5, illius pater (njegov, njezin otae) 78

VJEZBA 19.

eius, ill1us parentes (njegovi, njezini roditelji), eorum, illorum pate r (nj ihov otac); eorum, il10rum parentes (njihovi roditelji). 1i genitivni ob lici u deklinira nju doticne imenice ostaju nepromjenljivi:

nom. eius pater,

gen. eiu patri ,

dat. eius patri itd.

PASIVNA PERFEKTSKA VREMENA (pe rfekt, p luskvamperfekt i futur II) prave se pomocu participa perfekta pasiva i oblika pomocnog glagola ESSE. Moramo se stoga najprije upoznati s tvorbom glagolskog imena PARTICIPA PERFEKTA PASIVA. - La tinski particip perfekta pasiva odgova ra nase m pas ivnom glago lskom pridjevu, a pravi se od glago lske os nove i formanta -TUS (-SUS). Glagoli s perfektom na -VI tvore pa rticip perfekta na -TUS; laud avi - laudatus; delevi - deletus; punIvi - punitus. Glagoli s perfektom na -UI prave particip perfekta na -ITUS iii na -TUS: habu i - habItus; monui - monItus; posui - positus; domui - domitus; rapui - raptus; docui - d octus. Glagoli s perfektom na -SI i -I prave particip perfekta na -TUS: traxi - tractus; d ixi - dictus; duxi - ductus; legi - lectus; vidi - visus (vidtus); veni - ventus; cepi - captus: egi - actus. . Glagoli s redupliciranim perfektorn imaju PPP na -tus iIi -sus: cecidi - casus; pepiili - pulsus; dedi - datus; cecidi - caesus itd. Particip perfekta pasiva navodi se redovito u srednjem rodu, a od ove vjezbe pa dalje potrebno je za svaki glagol navesti i ovaj cetvrti njegov oblik, d akle: lego, legere, legi, lectum; triiho, trahere, traxi, tractum itd. Perfekt pasivni tvori se od participa perfekta pasiva i prezenta glagola ESSE. singular 1. laudatus sum

plural 1. laudati sumus

2. laudatus es

2. laudati estis

3. laudatus est

3. laudati sunt

Prevodimo: bio sam pohvaljen - iii: pohvaIili su me. 79

PRVA GOD I NA UCE NjA

VJEZBE I ZADACI

I - 1. Fortuna inconstans modo huic, modo iIIi propensa est. 2. Lacaena in bello patrio filio suo scutum cum his verbis dedit: Redjl cum hoc aut in hoc. 3. Ipsa senectus morbus est. 4. Homines non semper de eadem re idem iudicant. 5. Medice, cura te ipsum! 6. Plebs modo hoc, modo illud amat. 7. Antiquis temporibus nomina Achillis et Odyssei2clarissima erant: huius prudentia, iIIius fortitudo laudabantur. 11-1. Bellum per S9 ipsum semper malum est. 2. Homo ipse faber fortunae suae est. 3. Dabit deus his quoque linem. 4. Artifices ex operibus eorum cognoscimus. 111-1 . Hannibal3 inter anna educatus est. 2. Elephanti quatuor capti sunt, reliqui omnes interfecti (Sail.). 3. Acriter utrimque usque ad vesperum pugnatum est (Caes.). 4. Alea iacta est. 4 Kakav je to ablativ 'antiquis temporibus' u 1-7?

Prevedi: 1. Udes je naklonjen dan as meni, sutra tebi. 2. Djeca moraju postovati svoje roditelje.

Komentar: 1) To je nepravi lan glagol red eo, redire (vrati ti se), kome imp. glasi: redi - redite: vra ti se - vratite se. 2) To su gr~ki junaci u borbi pod Trojom. Ahilej je bio glavni junak, a Odisej je bio poznat po razboritosti i lukavstvu. 3) KartaSki vojskovoda u II punskom ratu. Usp. 12/3 i 13/4. 4) To je kazao Cezar kad je iz Galije g. 49. preSao ri jeku Rubikon. To je bio pocetak gradanskog rata izrnedu Cezara i Pompeja.

80

VJEZBA20.

ODNOSNE I UPITNE ZAMJENICE - PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR II PASIVNI Odnosna iii rela tivna zamjenica (tko, sto, koji, koja, koje) u latinskom glasi: QUI, QUAE, QUOD. - Ona nas u nominativu po svojim oblicima podsjeca na pokaznu za mjenicu: hic, haec, hoc - , koja bi bez demons trativne cestice glasila: hi, hae, hod. I od nosna zamjenica d eklinira se po prominalnoj deklinaciji, ali u akuzativu singul ara, te u dativu i ablativu plurala ima nas tavke trece imen icke deklinacije: singular N

qui

quae

G

cuius

0

cui

A Ab

plural quod

qui

quae

quae

quorum

quarum

quorum

quibus

quem

quam

quOd

quo

qua

quo

quos

quas

quae

quibus

I ova se zamjenica, poput licnih, u ablativu veze s prijedlogom "cum": quocum, quacum, quibuscum Genitivi curus, QUORUM imaju i znacenje zamjenice "CijI": Magister, cuius filius amicus meus est, saepe domum nostram frequentat - Ucitelj, ciji sin je moj prijatelj, cesto posjecuje nasu kucu. UPITNA III INTEROGATIVNA ZAMJENICA (tko - sto?) u latinskom glasi: QUIS? QUID? - Upotrebljava se samostalno bez imenice, lj. to je upitna imenicka zamjenica. Deklinira se slicno kao i relativna zamjenica, a ima sarno dva oblika u nominativu i akuzativu i ima same singular: N

cuius cui

0 A

Ab

quid

quis

G

quid

quem quo

Genitiv curuS? ima i znacenje "ciji?": Cuius pater ille est? Ciji je on otac? Upitna zamjenica pridjevskog oblika, iii upitna pridjevska zamjenica (koji? koja? koje?) jednaka je odnosnoj zamjenici: 81

P RVA GOD INA UCENjA

QUI? QUAE? QUOD? a upotrebljava se sarno uz imenice: Qui pater melior est? Quae pueIIae pulchriores sunt?

PLUSKVAMPERFEKT PASIVNI pravi se od participa perfekta i imperfekta glago la ESSE, a FUTUR II PASIVNI pravi se od parti cipa perfekta i futura I glagola ESSE: Pluskvamperiekt Pas.

t. laudatus singular

plural

2. laudatus 3.laudatus 1.laudati 2. laudati 3. laudati

eram eras erat eramus eratis erant

Futur " pas. laudatus era laudatus eris laudatus erit laudati erimus laudati eritis laudati erunt

Prevodimo: bijah pohvaljen, (ako) budem po hvaljen. VJEZBE I ZADACI

1-1. Quis ergo sum aut quae est in me facultas? 2. Oenique, quid reliqu/1 habemus praeter miseram animam (SaIL)? 3. Nusquam est, qui ubique est (Sen.). 4. Ille qui plus cupit quam habet, vere pauper est. 5. Terminus a quo. Terminus ad quem.

II - 1. Oppidum Aeneas condit, quod a nomine uxoris Lavinium appellat2 (Liv.). 2. Antiquissimae Romanorum leges in aeratas tabulas incisae erant.3 3. Nemo accusatus erit, quem prius reum non fecerunt. 4:Si bene eruditus eris, facile alios erudies.4 111- 1. Non quis, sed quid. Quae nocent, docent. Qui pro quo. Status quo. Status quo ante. Pronacli u tekstu sve prijedloge i reci s kOjim padeiem stoje! Prevedi: 1. Oni koji vise i ele nego sto imaju stvarno su siromasni. 2. Bogati su oni koji su zadovoljni i malim imetkom. Komentar. 1) Gen. partitivni uz upitn u zamjenicu "quid". 2) Kralj Latin d.o je Eneji za !enu Laviniju. 3) To su bile vrlo ruvene LEGES DUODECIM TA BULARUM. U pocetleu je u Rimu vatilo obit.jno pravo koje su pomavali sarno patriciji, i 5 kojima su 50 oni vrlo vj~IO slulili u borbi protiv plebej.ca. Velika je .Gasluga plebej.ca u borbi proliv patricija ~to se g. 401. pr.n.e. (onnirao kolegij ad d esel strumjaka (decemvlri), koji su va!eCe propi5O sakupili i napisali ih na d vanaest bakrenih plata, po temu su Ii .Gakoni i dobili naziv LEGES DUODEOM TABULA RUM. To je prvi rimski literami spomenik. Tu se vet ocitavao istanton osjetaj Rimljana za pravo. TI su zakoni ostali na snazI cijelo vrije me Republike, a i kasnije su oni bili izvor i uzor cjelokupnog rimskog p rava. NjihoY tebt je bU.

VJ~2BA

20

prva ~kola rimske ml.dot. Pnl iko m poW. u R1mu g. 387 pro n.c., koji jc buknuo kad su gahka plemcna napaJa grad Ri m, nas trad a l • ~ u i i ' plot, ali sadrtaJ tih 7.akona poz na t j • po m nogobrojmm cita lima koji su se ocu v.1li kod ri mski h pisnca. 4) Rim ljani su vr) o m nago polaga li pa1njc na odgoj djecc. kale su bile organ..izi ranc u Rimu I po znatajni jim ccntrim a u provinciji . Ip" k, one u Rimu s u bile boljc orgam llra nc, jer su Ih vodi ll t-uveni ua lclji iz Crtkc, Male Azij iii it; Afrike. Zbog toga su imutniji rodit Iji jz provincijc dovodi li svoj u djecu u Ri m da bi im osigurali u pi ~ nu nao braLbu. Taka .lna mo da je I s iro ma~ ni Horacijev olae presclio u Rim do bi sinu priuSti o doli ~. n odgol. Sam ga jc olae vodi o od u ~ilc lj a do ut il 'Ija OJ ",a su u sedm oj godi ni 1ivota, mu ~ ka a li i 1cnska, a ka su I'..a to rod it elji bili zai nl ercsirani, pOCcla poha d ati javncSkolc kad ut il'clja koji sc zvao gramma ticus. To jc osnovno obra· zovanje iz pisa nj a i jC/Jtkog /.nanja. U 2. stoijl-tU pro n.e. u vodi se u tu os navnu naobrazbu i g r~ ki jczik sa grt ko m li tcrJ tu rom. Boga tijc ~ u obitelji imalc i pri vah, e ua leljc, uglavnom ra bove. U d van acs loj godini t ivola sa rn o mu Sika djcca s u po had ala rctorske SkoJe da bi s ickia z nan)c kojc im jc biJ o p otrcbno i'..a dru:Hvcno i politi t ko djc lovanjc. Mnogi su m ladi ti i7..3 toga pohadali poznat e ~ k o l c rctorike i filo/.ofijc u A tcni iii na o toku Rodu.

VOLUMCNI - RIMSKE KNI/G£

GRAMMATICUS - GRCKI UCIT£LI

R3

VJEZBA 21.

OPCE I NEODREDENE ZAMJENlCE - KONJUNl(TIV PREZENTA AKTIVA i PASIVA OPCE ODNOSNE ZAMJENICE glase: quicumque quaecumque quodcumque sto god, koje god tko (ko) god, koji god koja god Deklinira se samo pm dio: qui, quae, quod. quisquis quidquid tko (ko) god sto god Ova zamjenica ima jos sarno ablativ u izrazu: quoquii modo = na koji god nacin. Neodredene zamjenice glase: quis, quid netko (neko), nesto. - To je imenicka za mjenica. qui, qua, quod neki, neka, neko - To je pridjevska zarnjenica. One se upotrebljavaju sarno uz veznike: si, nisi, ne - i upitnu ces ticu unum": Si quis venerit... Ako netko dode, iii: Ako tko dode. Irnenicka se neodredena zamjenica deklinira kao upitna zamjenica, a pridjevska kao relativna. aliquis, aliquid - netko (neko), nesto (irnenicka zamjenica) aliqui, aliqua, aliquod - neki, neka, neko (pridjevska zarnj.) Kod nje se deklinira sarno drugi dio: quis, quid, - qui, qua, quod quidam, quiddam - netko (neko), nesto (irnenicka zarnj.) quidam, quaedam, quoddam - neki, neka, neko (pridjevska zamj.) deklinira se sarno pm dio: quis - quid, qui - qua - quod. Ostale neodredene zarnjenice navodirno sarno u irnenickom obliku, a pridjevski se dade lako izvesti: quisque, quidque - svatko (svako), svasta unusquisque, unumquidque - svatko (svako), svasta quisquam, quidquam

- itko (iko), ista

quispiam, quidpiam

- rna tko (ko), rna sto

quivis, quidvis

- tko (ko) god, sto god

quilibet, quidlibet

- tko (ko) rnu drago, sto rnu drago

••• Latinski jezik irna osirn indikativnog naCina, a to su oblici svih onih vrernena koja srno dosad ucili, takoder i KONJUNKTIV, ali sarno za prezent i imperfekt, 84

VJEZDA 21.

te za perfekt i p luskvarnperfekt, i to u aktivu i pasivu. Upotrebu konjunktiva upoznat cerno terneljitije tek u si ntaksi recenica, a sad a je dovoljno kazati da latinski konjllktiv izrice: ze lju, rnogucnos t, surnnjll, ko lebanje i nestva rnost. U prezentskoj osnovi konjunktiv irnaju sarno: prezent i irnperfekt. KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVNOG 1. konjugacije tvori se tako da se indikativu prezenta odbiju zav r~ec i : -0, -as, -at itd., a doda se konjun. vokal -e- i licni nastavci, dakle:

I-em -es -et· -emus -etis -ent I '

,

I

I

I

•

U pasivnom konjunktivu prezenta zarnijene se aktivni licni nastavci pasivnirn:

I -er, eris, ernr; -emur, -emini, -entur. I KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVNOG 2., 3. i 4. konj ll gacij e pravi se tako da se na glago lsku osnovu doda konjunktivni vokal-a- i licni nastavci:

I-am, -as, -at; -amus, -atis, -ant I U PASIVNOM KONJU1(TIVU PREZENTA glagola 2. do 4. konjugacije zarnijene se aktivni licni nastavci pasivni m:

I ~ar, -aris, -arnr; -amur, -amini, -antur. Aktiv singular

plural

Pasiv singular

plural

1. konj.

2. konj.

3. konj.

4. konj. i i-osn. 3.konj.

1. laud em

deleam

legam

audiam

capiam

2. laudes

deleas

legas

audias

capias

3.laudet

deleat

legat

audiat

capiat

1. laudemus

deleamus

legamus

audiamus

capiamus

2. laudetis

deleatis

legatis

audiatis

capiatis

3. laudent

deleant

legant

audiant

capiant

1. konj.

2. konj.

3. konj.

4. konj. i i-osn. 3.konj.

1. lauder

delear

legar

audiar

capiar

2. lauderis

deleilris

legilris

audiaris

capiaris

3.laudetur

deleatur

legatur

audiatur

capiatur

1.laudemur

deleamur

legamur

audiamur

capiamur

2. laudemini

deleamini

legamini

audiamini

capiamini

3. laudentur

deleantur

legantur

audiantur

capiantur 85

PRVA GODINA UCENjA

C lago l "esse " ima u prezentu konjunktivni vokal "i", pa g las i: singular, sim, sis, sit

plural, si mus, sitis, sint.

VJEZBE I ZADACI

1-1 . Trahit sua quem que voluptas. 2. Servis Romanis difficillimum erat in quibusdam magnis fundis divitum Italorum, praesertim in Sicilia.1 3. Longe fLigit, quisque suos fUgit. 4. Suum cuique. 5. Suum cuique placet. 11- 1. Quodcumque dixisti, falsum putatur. 2. Quidquid discis, tibi ipsP discis. 3. Leges nostrae aut iLibent aliquid aut viltant. 4. Nullum malum nobis sine aliquo bono accidit. III - 1. Quidquid agis, prudenter agas3 et respice linem! 2. Sit venia verbo! 3. Fremant4 omnes, dicam 5 quod sentio. 4. Vivat, crescat, floreat S schola nostra! 5. Patriam nostram semper amemus et colamus!3 6. Magistri semper a pueris amentur!3 7. Quis stell as coeli enumeret?7 8. Ne quid nimis!8 Prevedi: 1. Sto god radis, radi ne samo za sebe nego i za svoju domovinu. 2. Neki su vecma Ijudi po imenu nego po ponasanju (po imenu, po ponasanju - to su ablativi obzira pa stoje u ablativu bez prijedloga) . 3. Svoje roditelje postujmo i Ijubimo! (Pripazi: mi svoje!) Komentar: 1) Latifundije - Pred krai Republike i u d oba Cars tva nastaja.li su veliki zemlji ~ni posjedi kao svojin. pojedinaca. U prvom redu to su bili senatori, koji se prema zakonu od g. 218. pr.n.e. nisu smjeli baviti trgovinom, ali su oni do velikill zarada d olazili podjelom ratnog pHjena iii 7..arado m za vrijeme upravljanja rimskim provincijama. Tako steeeni kapital oni bi cesto ulotili u zemlju, pa su se na taj naein pretvarali u stalez la tifundista. Bilo je i dru gih nacina da se otkupe "eliki komp leksi plodruh polja, a osobito u doba Carstva. Latifundije su se forrn.iral e najprije na Siciliji i u jufnoj ltaliji. Maloposjedni ci su bili prisiljeni da svoje imanje prodaju u bescijenje, jer u konkurenciji s velikim posjednicima oni su sve bjednije zivjeli . Na la tifundijama su radili robovi, a njiho" je poloZaj ispoce tka bio vrl o bijedan, pa su se pobune robova organizirale upravo na la tifundijama. 2) To je da ti v koristi . 3) To je konjunktiv poticanja. 4) To je konjwlktiv dopu~tanja : Pa neka svi.. 5) Futur I

6) Konjun ktiv zelje 7) Konjunkti v mogutnosti : tko bi mogao ... 8) Pazi da ne prevr~i~ mjeru!

POMPEII

86

VJE:lBA 22.

ZAMJE ICKI PRlDJ EVI - KONJ. IMPERFEKTA AKTTVA i PASIVA U latinsko m jeziku ima nekoliko pridjeva koji su i po funkcij i i po dcklinaci ji srod ni zamjenica ma, pa se i zovu ZAMJEN I K I PRIDJEV!. To su: olus 3 - sam a lter, -era, -erum - d rugi (od d vojice) totus 3 - citav alius, -ia, -ud - drugi (od vise njih) linu s 3 - jeda n, nek i uter, -ra, -rum - koji od d vojice? ullus 3 - ikoji neu ter, -ra, -ru m - nijedan od dvojice n u ll us 3 - nijedan uterque, u tnlque, utrumqu e - jed an i drugi Zamjenick i se p ridjev i d ekliniraju kao pridjevi prve i druge d ek linacije, sarno sto u geniti vu s ing ula ra imaju -ius, a u d ati vu -i: gen. soli us, totlu s, u nius, u llius, a lteriu s d a t. so li, tOtl, lini ulli, alteri. Zamjenica a lius ima genitiv: alterius. Ovdje mozemo s pomenuti i odricne zamjenice: NEMO ni tko, NIHIL (niMa), iIi N IL. NEMO se u genitivu i ablati vu nad oknad uje oblicima zamjenickog p ridj eva NULLUS, d akle: nom. nemo, gen. nullius, dat. nemini, ak. neminem, a bl. n ull o. NIHI L ima sarno jos aku zativ, d ok mu se ostali padezi nad oknaduju oblicima iz raza "null a res", d akle: nom . nihil, gen. nullius rei, dat. nulli rei, ak. n ihil, abl. nulla reo

Konjunktiv imperfekta aktiva i pasiva pravi se tako da se na infinitiv prezenta ak tiva d oda' u licni nastavci: Aktiv Pasiv -

s ingu lar 1. -r, 2. -ris, 3. -tur; - pl ura l 1. -mur, 2. -mini, 3. -ntur. AKTIV

I konj. 1.Iaudarem

singular

II konj. delerem

III konj.

IV konj.

legerem

audirem

2. laudares

deleres

legeres

audires

3.laudarel

delere!

legere!

audire! 87

PRVA GOD INA UCENjA

AKTIV plural

I konj.

II konj.

III konj.

IV konj.

1. laudaremus

deleremus

legeremus

audiremus

2. laudaretis

deleretis

legeretis

audiretis

3. laudarent

delerent

lege rent

audirent

Isto to vazi i za gl. ESSE: essem, esses, esset, essemus itd . PASIV

I konj. 1.laudarer

singular

plural

II konj.

III konj.

delerer

legerer

IV konj. audirer

2. laudareris

delereris

legereris

audireris

3. laudaretur

deleretur

legeretur

audiretur

1. laudaremur

deleremur

legeremur

audiremur

2. laudaremini

deleremini

legeremini

audiremini

3. laudarentur

delerentur

legerentur

audirentur

Za navedene konjunk tivne oblike ne mozemo kazati odredeno z nacenje u nasem jeziku. Oni se prevode na vise nacina, prema tome da Ii oznacuju neispunjivu zeIju, mogucnost u prosiosti i slicno. VJEZBE I ZADACI

.

1-1 . Haec civitas longe plurimum totius Galliae 1 equitatu valet magnasque habet copias peditum, Rhenumque tangit (Caesar). 2) Utrumque enim vitium est, et omnibus credere et nul Ii (Seneca). 3. Numquam aliud natura, aliud ratio a nobis quaerit. 4. Consuetudo est quasi aitera natura. 5. Lucrum unius saepe damnum alterius est. 6. Graeca fides, nulla fides. 11-1. Altera manus lapidem portet, altera panem ostentet!22 Utinam homines totius orbis terrarum pro aequitate, Iratemitate et libertate omnium nostrum pugnarent!33. Quis crederet4 istud? 4. Sine amicis vita nobis tristis esset. s III - 1. Nemo ante mortem beatus. Nemo iudex in propria causa. Nemo prophEita in patria. Nihil est ab omni parte beatum. Nihil humani 6 a me alienum puto. Nihil novF sub sole. Nil mortalibus ardui 6 est. Nulla calamitas sola. Nulla dies sine linea. Vae soli.7 Prevedi: 1. Nijedno zlo (nije) bez nekog dobra. 2. Tko je od vas najbolji ueenik? 3. Nitko (ni)je u zivotu potpuno (- u svakom pogledu) sretan. 4. Nicemu (- nijednoj stvari) veema (ne) vjerujmo nego nasoj slozi. Komentar: 1) To je partitivni genitiv uz superlativ "Ionge plurimum". 2) To je zapovjedni konjunktiv. 3) To je neispunjiva !elja za sadamjost, neispunjiva zbog toga ~to je uglavnom suprotna ruWm !eljama. 4) Konjunktiv moguenosti za pro§lost. 5) To je konjunktiv nestvamosti za sada§njost, a ustvari rni imamo prijatelja . 6) To s u partitivni genitivi, ali u zadnjem sluaju to je dosta neobieno. 7) To je dativ od salus 3, a ne od: sol, solis. 88

VJEZBA23. BROJEVI - KON}UNKTIV PERF. i PLUSKVAMPERF. AKTIVA i PASIVA Brojevi (nomina numeralia) dijele se na: 1. glavne (cardinalia), koji stoje na pitanje: koliko? 2. redne (ordinalia), koji stoje na pitanje: koji po redu? 3. dij elne (distributiva), koji stoje na pitanj e: po koli ko? 4. prilozne (adverbialia), koji stoje na pitanje: koliko puta? GLAVN1 BROJEV!: 1 I Cmus3

REDNI BROJEVl: primus 3

2 II

duo, duae, duo

3 III

tres, tria

tertius 3

4IV

quatuor

quartus 3

secund us 3 i al ter 3

5 V

quinque

quintus 3

5 VI

sex

sextus 3

7 VII

septem

septimus 3

8 VIII octo 9IX lOX

octavus 3

novem

n6nus3

decem '

decimus 3

Brojevi od 11 do 17 su slozenice od jedinice i desetice, a kod dvoznamenkastih brojeva na 8 i 9 (18, 19; 28, 29 itd.) od sljedece desetice odbija se 2, odnosno 1. Redni brojevi od 13. do 17. imaju redni oblik i za jedinicu i za deseticu: 11 XI 12 XII

undecim duodecim

13 XIII tredecim 14 XIV quatuordecim 15 XV quindecim

undecimus duodecimus tertius d ecimus quartus decimus quintus decimus

16 XVI sedecim 17 XVII septemdecim

sextus decimus

18 XVIII duodeviginti 19 XIX undeviginti

duodevicesimus

20 XX

viginti

septimus decimus undevicesimus vicesimus 89

PRVA GOD I A UCENJA

Brojevi 21 - 27, 31 - 37 itd ., iii imaju na prvom mjestu jcdinicu povezanu s deseticom veznikom "et", iii na prvo mjesto dode desetica pa neposredno slijcdi jed inica: unus et viginti, duo et viginti itd. - iii : viginti unus, viginti duo itd. Redni brojevi 21- 27, 31- 37 itd. redovito imaju naprijed redni broj desctice: vicesimus primus, vicesimus alter, vicesimus tertius, vicesimus quartus itd. Desetice 30 - 90: 30 XXX

tri gintii.

tricesimu s

quad ragin ta

quadrages imus

40

XL

50

L

quinq uaginta

quinquages imus

60

LX

sexaginta

sexagesimus

70

LXX

septuaginta

septuages imus

80

LXXX octoginta

oc togesimus

XC

nonaginta

nonagesimu s

C

centum

centesimus

CC

ducenti, -ae, -a

ducentesimus

90 Stotice: 100 200 300

CCC

trecenti, -ae, -a

trecentesimus

400

CD

quadringenti, -ae, -a

quadringentesimus

500

0

quingenti 3

quingentesimus

600

DC

sescenti 3

sescentesimus

700

DCC

septingenti 3

septingentesimus

800

DCCC octingenti 3

900 CM TisuCice i dalje: 1000 M 2000 3000

rIM HIM

100.000 CM

octingentesimus

nongenti 3

nongentesimus

mille

miIlesimus

duo milia

bis millesimus

tria milia

ter miIlesimus

centum milia

centies millesimus

1,000.000 decies centena milia

decies centies millesimus

Od glavnih brojeva mijenjaju se u latinskom sarno: 1, 2, 3, a zatim stotice: 200 do 900, te plural milia. Deklinacija broja iinus 3 ide po deklinaciji zamjenickih pridjeva, a to znaci: nom. unus 3, gen. unius, dat. uni, akuz. unum 3 itd. 90

VJEZIlA 23 .

Duo i tres se dekliniraju u pluralu: N

duo

duae

duo

G

duorum

duarum

duorum

0

duobus

duabus

duobus

A

duos

du as

duo

Ab

duobus

duabus

duobus

Ires

Iria Irium Iribus

Ires

Iria Iribus

Stotice od 200 do 900 mijenj aju se kao plural pridjeva prve i druge dek linac ije, a "mili a" kao plural ime ni ca sr. roda trece dek linacije -i-osnove: nom. milia, gen. milium, dat. rnilibus itd. Latinski brojevi u z imenice s matraju se kao pridjevi, pa se u recenici s njom slazu, ako su promjenljivi, u rodu , broju i padezu. Caesar tres (decem, quad raginta, sescentos) milites castris praesidio mittit. - Cezar za zastitu ta bora sa lje tri itd. vojnika. Jedino uz "milia" (duo milia, tria milia itd.) imenica stoji, kao kod nas, u genitivu plurala: Decem milia mili tum in pugna did unt. Deset tisuca vojnika padne u borbi. Svi se REDNI BROJEVI mijenjaju kao pridjevi prve i druge deklinacije i svi elementi rednog broja su u latinskom redni, d akle, drukCije nego kod nas: 1945-ti: millesimus nongentesimus quad ragesimus quintus. Oznaka godine na pitanje "kada?" stoji u ablativu (vremena): Hoc accidit anno millesimo nongentes imo nonagesimo primo. To se desilo godine 1991. Na pitanje: Quota hera est? (Ko li ko je sati?) - odgovara se: Tertia, Sexta, Nona itd . DIJELNI I PRILOZNI BROJEVI znatno se manje upotrebljavaju, pa donosim sarno neke od njih: DlJELNI BROJEY! - po jedan sing uli 3 - po dva bini 3 temi 3 (trini) - po tri - po ce tiri quatemi 3 - po pet quini 3 - po sest seni 3 - po sedam septeni 3 - po osam odeni 3

PRILOZN l BROJEY! semel - jedanput - dvaput bis ter - triput quater - cetiri pu ta quinquies - pet puta sex ies - ses t puta septies - sedam puta octies - osam puta 91

PRVA

noveni3 deni 3

- po devet - po de et

D IN A UCENjA

- dcvet puta - dese t puta

novies d ecies

Prilozni i dij elni brojevi ko ri ste e u m nozenj u, npr.: 4 x 8 = 32 - qua ter oe tona sunt tri gi n ta duo . 8 x 7 = 56 - oe ti es septena sun t qui nquagi n ta sex.

Na perfektskoj osnovi konjunkti v tvore samo perfek t i pluskvamperfekt. Konj unktiv perfekta aktiva tvori se na perfek tskoj osnovi za mjenom ind ikativni h zav r~e tak a konjunktiv nim: singul ar 1. -e rim, 2. -eris, 3. -erit;

pl u ra l 1. -erimus, 2. -e ritis, 3. -e rint.

Kon junktiv pluskvarnperfekta aktiva tvori se takoder na perfektskoj osnovi zamjenom ind ikativnih nas tavaka konj unktivn im: singular 1. -issem, 2. -isses, 3. -isse t;

plural 1. -isse mus, 2. - isse tis, 3. -issent Konj. pluskvamperfekta

Konj. perfekta singular

plural

1. dixerim

legerim

dixissem

2. dixeris

legeris

dixisses

legissem legisses

3. dixerit

legerit

dixisset

legisset legissemus

1. dixerimus

legerimus

dixissemus

2. dixeritis

legeritis

dixissetis

legissetis

3. dixerint

legerint

dixissent

legissent

Isto je to i kod drugih perfektskih osnova: laud averim, - habuerim, - eeeid erim ... laudavissem, - habuissem, - eeeidissem ...

konj. perfekta: konj. pluskvamp.:

PASIVNI KONJUNKTIVI PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA tvore se kao i pasivni indikativi pomocu participa perfe kta pas iva (PPP) i konjunktivnih oblika glagola ESSE, i to se za perfekt u zima konjunktiv prezenta, a za pluskvarnperfekt konju nkti v imperfekta glagola esse. Te smo oblike vidjeli u vj. 21. i 22, a glase: Konj. prezenta singular

92

plural

Konjunktiv imperfekta singular 1. essem

plural essemus

1. sim

simus

2. sis

sitls

2. esses

essetis

3. sit

sint

3. esset

essent

VJ Et llA 2) .

Konjunktiv periekta pasiva: singular 1.

laudatus

2. 3.

plural sim 1. sis 2. sit 3.

laudati

simus sitis sint

Konjunkiv p luskvamperiekta pas iva: singular 1.

laudatus

2. 3.

plural essem esses esset

1.

2. 3.

laudati

essemus essetis essent

Niti ovdje ne mozem o da ti z nacenje spomenutih konju nktivnih oblika zato to ovisi 0 kontekstu. Ko njunkti v pe r fekta u p rostoj recenici oznacuje sad asnji potencijal: Dixe rit q uis - Mogao bi tko reCi - Quis dubi taverit? Tko (ko) bi posumnjao? - Tim se konjunktivom izraZava i stroga zabrana: Mendaci hom ini ne cred ideris! - Da ni si p ovje rovao lazljiv u covjeku l - iii pak zelja: Utinam iam Pe trus venerit! 0 d a je vee Pe tar do ~ao !

~to

VJEZBE t ZADACI

I - 1. Una hirundo non facit ver. 2. Regnatum Romae l ab urbe condita ad liberatam 2 annos ducentos quadraginta quatuor. Duo consules inde creati sunt: L. lunius Brutus et L. Tarquinius Collatinus (Liv.). 3. Tertium non datur. 4. Testis Onus, testis nullus. 5. Bis dat, qui cito dat. 11-1 . Caesar in Italiam magnis itineribus3 contend it, duasque ibi legiones conscribit, et tres, quae circum Aquileiam hiemabant, ex hibernis edOcit, et qua proximum iter in ulteriorem Galliam per Alpes erat, cum his quinque legionibus ire' contendit (Caes.). 2. Nec Hercules5 contra duos. III - 1. Ne dixeris istud nee ter nec quater! 2. Nemini iniuriam feceris! Prevedi: 1. To se desilo godine 1941 .2. Triput devet je dvadeset sedam. 3. Koliko je sati? - Sest i trideset. Komentar: 1) Ablativ mjesta - u Rimu. 2) Od osnutka do oslobodenia Rima 3) Ab lativ natina: ubrJ'..anim mad~em. 4) To je ncpravilan glagol eo, ire· iti 5) To je poznati legcndarru junak. 93

DRUGA GODINA UCENJA

Multum puer sudavit et alsit.

VJEZ BA24.

VERBA DEPONENTIA i SEMIDEPONENTIA - SINTAKSA GENITIVA 1- Latinski jezik ima glagola kojima su obli ci u svim vremenima i naCinima sarno pasivni, dok im je znacenje a ktivno. Takvi se glagoli zovu VERBA DEPONENTIA, iii deponentni glago li, zato sto su navodn o od lozili (depono 3) aktivne obli ke, pa nj ih ovu fu unkciju vrse pas ivni oblici. Med uti m, oni imaju sva glagolska imena a ktivn a i pasivna kao ostali gl ago li , ~ . particip prezen ta i futu ra aktiva, particip perfek ta pas iva, gerund, gerund iv i supine. U znacenju se izmijenio samo particip perfekta pasiva, pa npr. "hortatus " ne znaci "osokoljen " nego: osoko lio, osokolivsi. Tih glagola ima u sve cetiri konjugaeije, p a cemo navesti najpoznatije, a navodi mo ih u prvo m lieu jed nine prezenta, u infinitivu prezenta pasiva i u perfe ktu pas ivnom . I konj .

imHor, imitari, imitatus sum miror, mirari, miratus sum horor, hortari, hortatus sum

opo nasa ti diviti se so koliti

II konj.

vereor, vereri, verltus su m tueror, tueri, tuHus sum

postovati p romatrati

III konj. loquor, loqui, loeutus sum sequor, sequi, seeutus sum nascor, nasci, natus sum mario r, mori, mortuus sum patior, pati, passus sum

govo riti slijediti roditi se umrijeti trpjeti, do pustiti

IV konj. largior, largiri, largitus sum partior, partiri, partitus sum

darivati dijeliti

Ovdje cemo n aves ti samo INDIKA"YIV PREZENTA za sve konjugacije,'dok se ostala vremena i oblici mogu lako izvesti prema navedenim pasivnim vremenima i nacinima o bicnih aktivnih glagola.

singular

plural

I konj.

II konj.

IV konj.

III konj.

i-osn.

1. miror

vereor

largior

loquor

morior moreris

2. miraris

vereris

largiris

loqueris

3. miratur

veretur

largitur

loquitur

moritur

1. miramur

veremur

largimur

loquimur

morimur

2. miramini

veremini

largimini

loquimini

morimini

3. mirantur

verentur

largiuntur

loquuntur

moriuntur 97

ORUGA

001

A UCEN)A

Impferf.: mira bar... , verebar... , largiebar.. ., loquebar, moriebar. Futur l: m irabor, verebor, largiar, loquar, moriar. .. Konj. pr.: mirer, verear, largiar, loquar, moriar... Konj . imp.: mirarer, vererer, largirer, loq uerer, morerer... Perfektska pasivna vremena pravi lno se prave pomocu participa perfekta i obLika glagola ESSE: miratus 3 sum .. ., miratus 3 eram .. ., miratus 3 ero ... mira tus 3 sim ... , miratus 3 essem ... Particip prezenta: mirans, -ntis; Particip fut.: miratiirus 3. Gerundiv: mirandus 3 - Gerund: gen. mirandi Supini: miratum i miratu. Deponentni glagoli imaju sarno IMPERATIV I, a nastavci su:

I singular 2. 1. ore Iplural 2. 1. -mini. I konj.

mirare - miramini

divi S6 - divite se

II konj.

verere - veremini

postuj - postuje

III konj.

loquere - Ioquimini

govori - govorite

IV konj.

patere - patimini

trpi - trpite

largire - largimini

daruj - darujte

II - VERBA SEMIDEPONENTIA, iii poluodlozeni glagoli, su oni glagoli koji su u jednoj vremenskoj osnovi, redovito prezentskoj, aktivni i po oblicima i po znacenju, dok su u drugoj, perfektskoj, po obliku pasivni, ali s aktivnim znacenjem. Evo nekoliko primjera: s51eo 2, solltus sum audeo 2, au sus sum gaudeo 2, gavisus sum fido 3, fisus sum

obicavati usuditi se veseliti se pouzdavati se - i njegove slozenice.

Obratno je to kod glagola: revertor 3, reverti (perf. akt.), reversum (PPP) vratiti se, premda ga ponegdje nademo kao deponentan glagol.

U SINTAKSI PADEZA govori se 0 pravilnoj upotrebi imena u funkciji subjekta, objekta i raznih njihovih dopuna. To je vrlo siroko sintakticko podruCje, a ovdje u pregledu bit ce dati sarno neki najkarakteristicniji slucajevi, u kojima latinski pokazuje drukCije osob'ine nego nas jezik_ Govorit cerna 0 specificnoj upotrebi padeZa: genitiva, dati va, akuzativa i ablativa. 98

vJE2BA 24.

CEN ITIV je orvens tveno padez kojim se poblize odred uje neka rijec u recenici. On je, d a kle, po funkc iji atribut: ITher disci puIi, ucenikova knji ga, .

exercitus hos tium, neprijateljska vojska,

ve rsus Vergilii, Vergilijevi stihovi.

Ovakav gen itiv pokazuje kome s to pripad a, pa se i zove PRISVOJNI CENITIV, a p revod i se nasim pridjevom. - Ako geni tiv ima u za se dodatak, p revodi se genitivo m: ve rsus Vergilii poetae - stihov i pjesni ka Ve rgiIija. Prisvojni genitiv moze stajati i u z glago l ESSE iii FIERI kao pred ikat: H i versus su nt Vergilii - Ovo su Vergilij ev i stihovi. Ako uz geni tiv imenice stoj i glagol ESSE i INFINITIV NEKOC CLACOLA, onda se tim geni tivom kazuje: ko me je du znos t, zad aca, znak, svojstvo, obicaj da nesto uradi: . Magistri est docere, d iscipulorum di scere. Du znost je ucitelja da poucava, a ucenika da uce. Stulti est sine causa ridere. - Znak je ludaka da se bez razloga smije. Ako bi u genitiv trebale d oci licne zamjenice, onda se one zamjenjuju prisvojnim zamjenicama u sr. rod u, - nesto je sIieno i kod nas. Meu m es t d ocere, vestrum autem discere. Moja je duznos t da poucavam, a vasa d a ucite. Ceniti vom se moze oznaciti i SUBJEKT RADNJE, kao npr. : amor parentum (roditeljska Ijubav, tj roditelji Ijube djecu) Cenitivom se moze oznaciti i OBJEKT RADN]E, kao npr.: Li beris amor parentum innatus est. Djeci je usadena Ijubav prema roditelj ima (djeca Ijube roditelje). Prvi se geniti v zove SUBJEKTNI, a drugi se zove OBJEKTNI. Ovaj je vise u upotrebi, a stoji uz imenice i pridjeve, kao: metus mortis spes victoriae cultus agrorum cupid us rerum novarum

strah od smrti nada u pobjedu obradivanje polja zeljan prevrata

peritus eloquentiae

vjest govornistvu

conscius culpae memor amicorum

svjestan krivice sjeeajuci se prijatelja

planus spei egenus amicorum

pun nade oskudan u prijateljima

veritatis diligens

onaj koji Ijubi istinu.

DRUGA GOD INA U~ENJA

Genitivom se moze oznaciti i to da se od neke cjeline odu zirna dio, pa ga zovemo DijELNI (PARTITIVNI) GENITIV. Stoji uz irnenice koje oznacavaju: dio, broj, mnos tvo, mjeru i slicno: pars, numerus, multitudo, copia, mili a i dr. Npr.: pars corporis, magnus numerus hos tium, duo milia militum. Ovaj geniti v stoji takoder uz priloge, upitne i neodredene zamjenice, uz komparative i superlative, kao: mu ltum argenti, sa tis eloquentiae, nihil mali; quis vestrum, nemo Romanorum, alter consul um; minor fratrum, urbs omnium pulcherrima. VJEZBE I ZADACI

-1 . StOdes, an piscaris, an venaris, an simul omnia?! ( Plin.) 2. Dulce et decorum est pro patria mori (Hor.). 3. Saxa loquuntur. 4. Video meliora prob6que, deteriora sequor (Ovid.). 5. Vincere aut mari. 6. Inter vepres rosae nascuntur. 7. Concordia parvae res crescunt, discordia1 maximae dilabuntur (SaiL). B. Parturiunt montes, nascitur mus. 9. Non omnis moriar (Hor.). -1. Plato philosaphus 3 in hortis suis cum discipulis disputare solitus est. 2. Caesar copiis suis diffisus4 cum hostibus confligere ausus non est. 3. Nescit vox reddita 5 reverti (Hor.). 4. Similis simili gaudet. III -1. Magistratuum est imperare, civium autem oboedire. 2. Amicitia Antonii et Octaviani parum firmitatis habuit. 6 3. Gallorum fortissimi erant Selgae. 4. Ignoti nulla cupido. 5. Aristoteles doctissimus omnium antiquorum philosophorum putatur.7 6. Semper memor ero meritorum tuorum. 7. Egregius iIIe vir proditionis8 accusatus est. B. Magni9 virtutem aestimamus. 9. Homo sui generis. Kako kod nas glasi poslovica 1-7 i I-B? Kako prevodis "meliora" i "deteriora" u 1-4? Kakav je to genitiv "ignoti" u 111-4? Prevedi: 1. Gradani se praznikom rado bave ribolovom i lovom. 2. Veoma se divim tvojoj odvainosti. 3. Prijatelju, tvojem pismu veoma sam S9 obradovao (gaud eo 2 ide s ablativom).

----------------------------------------------------------r---Komentar. 1) To je rastavno upitna rel'enica s indika tivno: da Ii .... iii. U latinskom je veznik u prvom dijelu "utrum", a u drugom je "an". Med utim, veznik "utrum" moie u prvom dijelu pitanja izostali, ali je u drugom dijelu iIi drugim dijelovima pitanja obavezan "an". 2) To su ablativi koji zamjenjuju pogodbenu rel'enicu: Mi Wemo: slogom.... , neslogom (a nesloga...). 3) Platon (427. - 347.), radom iz Atene, jedan je od najveCih grckih filozofa. Svoju filozofiju velikim dijelom duguje Sokratu, svom ut itelju, s kojim se d osta rano upoznao. Sakrat nije niAta napisao zata ~to je sve svoje vrijeme posvelio pouci mladih Atenjana. Njegovu filozofiju nalazimo izloienu u vrlo brojnim Platonovim djelima: Apologija Sakrata, Kriton, Protagona, Gorgija. Simpozion, Pedon itd. Platonova djela prevedena su na sve europske jezike, a njegov jeutjecaj ogroman na srednjovjekovnu i modemu filozofij u. 4) - jer se nije pouzdavao. 5) - izrel'ena rijel'.

100

VJEZDA 24

PLATON

ARISTOTEL

6) Nakon u bojs tva Cczara (44. g. pr.n.e.) uro tn.ici Marko 1unije 'B r ut i Gaj Kasijc, inace ra nij e vrlo odani Cezaru, prebacili su se u M. Aziju i fo nniraii rcpubli kansku vojsku, kako bi 05VOjili vlas t u Ri mu. Njin la se u Ateni bie pridrufio i pjesnik Horacije i Ciceronov sin Marko, a i sam Cieero n se s p remao njima pridru ziti, ali je u pokuSaju na p ~tanj a italskog tla uh vacen ad Ant onij evih vojn.ika i ubijen, a glava mu je od sj ~e n a (g. 43.). U Ri mu su , m edu tim, sklopili trium virat Oktav ijan, Ma rko Ant onije i Lcpid, koji s u d obra o bucenu vojsku p rcbaci li u Grcku i kad Fili pa g. 42. pro!l .C. posve razbili republikansku vojsku. Mnogi su ipak amnestirani, medu niim a i Horacije. Savez ni ~ t vo iz med u Oktavijana i Antonija nakan toga je sve v i ~e slabilo, pa ce ko nacno medu njima d eti do te~k og obrai'u na g. 31. k od Akcija . Anto nije je svlada n, 7..3jed no S egi pa tsko m kralj icom Kleopa tro rn, a Ok tavijan je pos tao jedini vlada_r u Rimu kao Princeps senatus. 7) Aris totel (384. - 322.) rodom je iz Sta gira, ma kcd onskog grad ita. Ran o jc preselio u Atenu i postao Platonovi m ucenikom. Tri god ine biDjc uti teljem Aleksand ra Vclikog. U Ateni je osnovao vlastitu ~ ko l u u Liceju, koja se kas nije nazvala Peripa tetska . Na ko n s mrti Aleksandra Ve li kog, bio je optu ten zbog b czb o~tva i naskoTO je umro na Ha lkidi ci. Ari stotel je bio ucitelj filozofije u svojoj ~ko l i , ali je osim toga i vrl o plod a n pisac filozofski h d jel• . 8) Genitiv kri vnje. 9} Geni ti v c jene.

RlMSKI NO VAe

101

VJEZBA25. GLAGOL ESSE I NJEGOVE SLOZENICE - SINTAKSA DATIVA Latinski jezik irna nekoliko nepravilnih glagola, a njihova je nepravilnost u tome da glagolske oblike tvore na razliCitim osnovama, a ima kod njih i drugih nepravilnosti iIi osobi tosti, kako cemo vidjeti. I a) - Na prvo mjesto nepravilnih glagola stavljam glagol: sum, esse, fui biti. - U svojoj konjugaciji taj glagol pokazuje tri osnove: So, esi fu-. Osim toga, kod ovog glagola u nekim oblicima ispada tematski voka l, kao npr. u infinitivu: es-se, gdje je karakteristican i iruini tivni format -se. Karakteristican je i vokal -i- u konjunktivu prezenta: sim, sis itd. Evo njegovih oblika u cjelini: Prezent Indikativ singular

plural

Konjunktiv

1. sum

sim

eram

essem

sis

eras

esses

eris

3. est

sit

erat

esset

erit

ero

1. siimus

simus

eramus

essemus

erimus

2. estis

sitis

eratis

essetis

eritis

3. sunt

sint

erant

essent

erunt

Perfekt

plural

Futur I

Konjunktiv

2. es

Indikativ singular

Imperfekt Indikativ

Konjunktiv

Pluskvamperfekt Indikativ

Futur II

Konjunktiv

1.fui

fuerim

fueram

fuissem

2. luisti

fueris

lueras

luisses

lueris

3.luit

fuerit

luerat

luisset

luerit

luero

1. luimus

luerimus

lueramus

luissemus

luerimus

2. luistis

lueritis

lueratis

luissetis

lueritis

3. fuerunt

luerint

fuerant

fuissent

ruerint

Imperativ I: singular 2. es - plural 2. este budi, budite Imperativ II: singular 2. esta, 3. esta - plural 2. estate, 3. sunto Particip prezenta: ens, entis -, ali se ne upotrebljava, osim kao pojam, "bice" (usp. entitet). 102

VIE~Bi\ 25

Particip f utura: futuru s 3. Infin. prez.: esse; Infin. perf.: fu isse; Infin. fut. : futUrum ese. iIi: fore. b) Glago l esse ima i svoje slozenice koje se tvore pomocu prefiksa: ad, ab, in, prae, inter, ob: ads um, adesse, affui absum, abesse, afui insum, inesse, infui praes um, praeesse, praefui intersum, interesse, interfui obsum, obesse, obfui

-

biti prisutan biti odsutan nalaziti se u biti na celu (s dativom) ucestvova ti, sudjelova ti skod iti

U konjugiranju ovih slozenica treba voditi racuna da se pravi lno mijenja glago l esse, dok je prefiks na pocetku bez promjene: adsu m, ades, adest, - adsiimus, ades tis, adsunt; absu m, abes, abest, - absi:i mu s, abestis, abs unt. Dvije slozenice ipak imaju promjena u prefiksu. To su: 1. prosum, prodesse, profui - koristiti.

- Naime, ta sloZenica pred konsonantskim ob licima g lago la esse ima obl ik pro-, a pred voka lsk im ima prod-: prosum, prodes, prodes t, - prosi:imus, prodestis, prosunt. 2. possum, posse, potui - moci.

- To je sloZenica glagola esse samo u oblicima prezentske osnove. Ispred konsonantskih obLika glagola esse stoji oblik pos-, a ispred vokalskih pot-: prez.

- ind.: kon j.

possum, potes, potest, - possi:imus, potestis, possunt possim, possis, possit, - possimus, possitis, poss int

impf.

- ind .: konj .

poteram, poteras, potera t itd . possem, posses, posset itd.

futur I:

- potero, poteris, poterit itd.

Sam infinitiv prezenta kod ove slozenice je neobican. Ocekivali bisrno, nairne, potesse (isp. prod-esse), a rnedutirn je: posse.

II - DATTY je padez neupravnog iii da ljeg objekta, pa prvenstveno stoji uz glagole. Ovdje cerno spo rnenuti slucajeve kada se dativ drukcije konstruira nego kod nas. To je kod glago la: 103

DRUGA GOD INA UCEN j A

fido 3, co nfido 3 tibi di ffido 3 tibi medeor 2 rnorbo parco 3 denariis persuadeo 2 arni co stud eo Iibiris studeo 2 rebus novis faveo 2 Ca tilinae praeficio 3 vinum aquae praes urn exercitui consiilo 3 rnihi

-

uzda m se u te ne uzdam se u te be lijecim bolest sted im novae nagovara m prijatelja bavim se knji gom rad im oko prevra ta pristajem uz Katilinu dajem prednos t vinu pred vodorn na celu sa m vojske mi slim na svoj spas

Uz neke glago le do laze DVA D ATIVA: jedan lica iii stvari, a drugi svrhe: Tua salus m ihi curae est - Tvoj spas m i je na brizi. Quae tibi laudi ducis, aliis ne vitio vertas! Sto sebi upisujes u slavu, drugima ne upisuj u grijeh! Caesar duas copias ponti praes id io reliquit. Cezar je dvije eete os tavio za zastitu mosta . Dativ uz glago l ESSE pookazuje kom e sto pripad a, pa glagol ESSE prevodimo: imati: Croeso erant d uo filii.

- Krez je imao d va sina.

Uz izraz MlliI NOMEN EST lie no im e m oze stajati u d ativu iii u nom in ativu: Mihi nomen Marco es t. - M ihi nom en Marcus est. VJEZBE I ZADACI

la -1. Cogno, ergo sum (Descartes). 2. Ita est. 3. Fui quod es, eris quod sum. 4. Neque animus neque corpus a vobis aberit (SaiL). 5. Inopi desunt multa, avaro omnia. Ib -1. Ego, qui te confirmo, ipse me non possum (Cic.). 2. Per risum multum potes cognoscere stultum. 3. Faciam ea omnia, ut (kako) iam potuero. 4. Non omnes possumus omnia. 5. Quid prod est homini, si totum orben terrarum imperio suo subegerit, l imperitare autem sibi nescit? 6. Neque litteras Graecas didici. Parum placebat eas discere, quippe quae Oer one) ad virtutem doctoribus nihil profuerunt2 (Sail.). 11-1. Provinciae Caesar Quintum Cassium praeficit (Caes.). 2. Itiique sibl quisque consulebat (Caes.). 3. Non scholae, sed vitae disvimus. 4. Quidquid discis, libi discis. 5. Caesar auxilioJ cohorti venit cum legionibus duabus. 6. Sunt nobis multi amici. 7. Non est pax impiis. 8. Id mihi curae erit. 104

VJEZBA 25 .

Kako prevodis ' ea omnia' (lb-3)? Kako glasi osnovni glagol predikata 'praeficit' (1I-1) ? Prevedi: 1. Uradit cemo sve one sto budemo mogli. 2. Tko je danas odsutan? 3. Nista (ne) koriste rijeci bez djela.

Komentar: 1) Pogodbena potenc.ijal na re~enica s konjunktivom perf.: kad bi sebi pod lo!io ... 2} To je kazao puca nin Gaj Marije koii svjesno nij e slijedi o primjer nadutih op tima. Visoka nauka G rka, mi sH Marije, n ije ni njim a samima po m ogla. Nairne, izgubili su svoj u slobod u. 3) Dati v svrh e: doCi nekorne u pornot. PRAZNICI i PREDSTAVE U TEATRU. - Rim ljani su imali dosta vjerskih i civilnih praznika. Svaki

mjesec je imao svetanc dane aka Kalenda, Nona i Ida . Od davnine postojc svetanosti Luper-calia u veJjac i, Parilia, Cere-alia j Vinalia u lTavnju, Vesta lia i Ma traJia u Iipnju, Vulcanalia u kolovozu i Saturnalia u prosincu. Bilo je osim toga dahJma predvidenih za razonodu, za trku , za peca nj e, 7...3 konj ske trke. Bilo jc praznika vczanih za datume vladajuccg cara. DrUlva je Opcl uvod il a praznikc u svezi 5 posebnim dogadajima, a bili su u tas t bogovima: Lu di Roman i, Lu di Plebe i, Apoll inares, Cereales, Megalenses, Ao ral es. Zatim s u tu i dani s ve6lnih ralni h trijumfa. - Praznici su bili da ni razonode. Za naj~iri sloj sta n avni ~ tva, koj i je traZio "panem el circenses", igre su bile rnjcs to na ka me ce provesti svoje slobodno vrijcme. Sve neza poslene hrani la je drUlva, od nos no patrorn, i ona mu je pri red ivala igre. lgre su se ispocetka davale pod vedrim nebom, a a d g, 145. pr.n.e, gradese veCsjcdi Sta za publi k u. Plinije Stariji spominje natkrivcn tcatar oko 50. g.pr.n.c., a znamo sigumo da od tog vrcme na posloji natkriven Pompejcv lealar. Nov i je leatar poceo grad iti Cezar, a zav r ~ j o ga Augu s t. - Tea tar jc imao dio za g l e d ali ~ t e (cavea) i d io za glumce, do kojeg je bila zgrada za potrebe glumaca, Z3 refiju i za rekviz ite, Na dnu gl edaJj ~ ta , koje je bila slepenasto, nalaz. il a se je orches tra, namijenjena senato rima i caru . - U pote tku su se tu davaIe domace ~jiv e igre, a a d g. 240. pr,n.e., prikazuju se i preradan e grtke dram e i komedij e. Kasnije se prikazuju i domace traged ije. Zlatni vijek rimskog leatra traje d va i po s toljeca, ~ , do kraja s tare ere. Tu su se izrcdali damaCi autori: Ncvij e, Ernje, a osobito kamed iografi Plaut i Terencije. Potetkom carstva p redstavc u tcatru gube na znacenju, a traged ije se piSu i dalje, ali sarno kao lilerama djela.

TRAIANOV FORUM

KOLOSWM

105

VJEZBA26. GLAGOL FERRE I N}EGOVE SLOZENICE - SINTAKSA AKUZATIVA I a) Glago l fero, ferre, tiili, liitum (nosi ti) u svojoj konju gaciji pokazuje tri osnove: fer-, tul-, lato-. Osim toga, u nekim oblicima kod njega ispada tematski vokal. Sve ostalo ide pravilno, po treeoj konsonantskoj konjugaciji. PREZENT - indo al
- indo akt. : ferebam, ferebas, ferebat... indo pas.: ferebar, ferebaris, ferebiitur .. . konj. ak.: ferrem, ferres, ferret, ferremus .... konj. pas.: ferrer, ferreris, ferretur, ferremur.. .

FUTUR I - akt.: feram, feres, feret, feremus ... pas.: ferar, fereris, feretur, feremur ... IMPERATIV I: singular 2. fer - plural 2. ferte (nosi, nosite) II: singular 2. ferto, 3. ferto - plural 2. fert6te, 3. ferunto. INFINITIV PREZ. AKT.: ferre - PASIVA: ferri PARTICIP PREZ. : ferens, -ntis - PARTICIP FUT. : lahirus 3 GERUND IV: ferendus 3 - GERUND: gen. ferendi .. . SUPINI: latum, latu. Perfektska aktivna vremena prave se pravilno od perfekta TULI, a pasivna perfektska vremena prave se pomoeu participa perfekta pasiva LATUS 3 i glagola ESSE. b) - Slozenice ovog glagola sa vee poznatim prefiksima glase: (ad) aifero, (ab) aufero infero efero defero confero refero profero perfero 106

affere auferre inferre eferre deferre conferre referre proferre perferre

attiili abstiili intiiIi extiili detiili contiili retiili protiili pertiili

allatum ablatum illatum elatum delatum collatum relatum proliitum perliitum

donijeti odnijeti unijeti iznijeti donijeti skupiti vracati iznijeti dojaviti

VJUZBA 26 .

n - AKUZATIV je u prvom redu padez objekta, pa je uz nominativ najzas tupljeniji padez u latins kom. Akuza tiv kao objekt dolazi uz prelazne glagole, od kojih ce biti spomenuti s lucajevi kad je to drukcije nego kod nas: iuvo 1, adiuvo 1 amicum - pomazem prija telju fu gio 3 pa tri am - bjezim iz domovine spero 1 saJutem - nadam se spasu, u spas - zedan sam krvi sitio sanguinem - tome se veselim id gaudeo Akuzativom se izrice prostor na pitanje: koliko je iIi dugo:

ne~ to

visoko, d uboko,

~ iro ko

domus alta ped es viginti, lata pedes trig inta. Na pitanje: koliko vremena ne~to traje - dolazi u latinskom takoder akuzati v: Pugnatum est continenter horas quinque. - Borilo se neprestano pet sati. Akuza tivom se kazuje i uzvikivanje: Me miserum' Bijedna Ii mene! - Heu me infelicem! Nesretna Ii mene! !rna prelaznih glagola koji craZe dva akuzativa: akuzativ lica i akuzativ stvari, kao: doceo 2 al iquem aliq uid - poucavam nekog u neeem cE!lo 1 aliquem aliquid - krijem pred nekim ne~ to oro 1, rogo 1, intrrogo 1 aliquem aliquid - pitam nekoga ne~ to Magister gueros doc~ - UCitelj djeca ke poucava u glazbi. Ova akuzativa: akuzativ objjek ta i akuzativ predikata stoje uz glagole: appello 1, nomlno 1, voco 1, dico 3 creo 1, ellgo 3, dellgo 3 puto 1, ex istlmo 1, iudko 1, diico 3 Ouco .!;3micum meum - Sma tram te

- naziva m koga Cim - izabrati koga za ~to - smatrati koga cim mojim prijateljem.

Ako su ti glagoli u pasivu, uz njih stoje dva nominativa: Cicero consul creatus (electus, effectus, reddltus) est. Amicus me us duceris - smatra~ se mojim prijateljem. VJEZBE I ZADACI

I a -t . In silvam ligna fers. 2. Homo probus paupertatem et senectutem patienter fert. 3. Hostes militum nostrorum impetum non tuterunt (Caes.). 4. Numidae caput Hiempsalis... ad lugurtham ' referunt (Sail.). 5. Belgae, Aquitani et Cellae lingua, institutis inter se differuntz (Caes.). 6. Nullam rem Cicero gravius tulit quam mortem filiae suae. J 107

DRUG A GODI NA U(ENJA

b) -1 . Is labor utilis est, qui tibi laudem fert, civitati autem prodest. 2. Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Lati0 4 (Hor.). - 1. Te sapientem et appellant et existimant. 2. Centaurus Chiron 5 Achillem , filium Pelei et Thetidis, musicam docuerat. 3. Exercitus Romanus Diocletianum imperatorem elegit.6 4. Namet secundas res splendidiores facit amicitia et adversas leviores (Cic.). 5. Vinum et (=eak) sapientem facit dementem. 6. Cave canem. Sto znades 0 junaku Ahileju? Kakva dva akuzativa vidis u ree. II-57 Kakva je to zamjenica "qui" u Ib-1 7 Prevedi: 1. Podnosite strpljivo teret zivota. 2. Uvijek zahvaljujte svojim roditeljima. 3. Rimske legije su svog vojskovoclu obieavale izabrati (za) cara. Ko m entar: 1) Miopsa, kraJj Numidije i saveznik Rim a, imao je dva sina, HiempsaJa i AdherbaJa, a j o~ je posinio i svog bratiea jugurtu, koji je bio zna tno o~ tro umniji i sposobniji od svoju, rodaka. Jugurta je svim sredstvima nastojao da se sam dokopa vlasti u Numidiji . Dao je ubiti Hicmpsala, a zelia se rij e~iti i AdherbaJa, koji je zatratio pomoe u Rimu . Rim je poslao vojsku prativ Jugurtc, i Ie su borbc traj aJe ~es t godina, dok ga nije svladao pucanin Gaj MaTije g.101. pr.n.e. Usp. vj. 14, b.2. 2) Glago l diff~ ro 3 s toji s ablativom - c.ime, u cemu se razlikovati. 3) To je keerka Tulija, koju je Ciceron bio poslao u Libiju da bi oporavila

GROB C. METELE

naru ~ no

zdravlje.

4) Prvi s ukobi Rimljana i grckih drwva desili su se za vrijeme drugog punskog rata nakan bilke kod Kane g. 216. Tada su Rimljani uspjeli onemoguCi ti makedonskog kralja Filipa V da ne spoji svoje trupc s HanibaJovom vojskom. Nakon Hanibalova poraza kod Zame g. 202. rimska vojs ka prodrla je u Makedoniju . U dvije znacajne bilke (197. i 171.) Makedonci su bili posve slomljcni, a g. 148. Makedonija je pripojena rimskoj drwvi . Dvije godine kasnije rimska je vojska kod Korinla porazila vojsku Ahejskog saveza, a time je GrCka definitivno izgubila svoju slobodu. Usp. vj. 10. b.2. - Medutim, Horaoje ovdje tvrdi da je Grcka svojom kulturom svladala krutog rimskog pobjednika. - Glagol "intulit" trati da tiv: unijcti u ... 5) Centauri su clivlje tesalsko p leme. aJ i u priCi to su dvolika biea, ozgo covjck a ozdo konj.

6) To je bilo g. 284., a na vlas ti jc os tao Dioklccijan, inace \lirae i vrlo sposoban drUlvnik, do god. 305., kad sc zbog naru~enog zdravlja povukao u svoju palacu kralj Solina. Danas je Dioklecijanova palaea stragi ccntar grada Splita. Usp . vj. 9. b. 2. - Dioklecijan je postao carem u doba vclikog bezvl~ca i dubokc krizc ogromnog Rimskog carstva. Sve graniee tog silnog carstva snaZno nagrizaju plemena Sarmata, Gota, Alemana, Pcr~ijanaea, Markomana, Vandala i drugih. Dioklecijan se odrUlO na vlasti dvadeset i jednu godinu zahvaljujuCi izuzetnom srnislu za upravljanje drwvom. Prvi je njegov znaeajan korak ~to je podijelio carstvo na istOCni i zapadni clio. Sam je izabrao istOCni dio sa sjed~ tcm u Nikomediji. Zapadni dio povjerio je Maksirnilijanu sa sjedi§tem u Milanu. Osim toga obojica su uzela po jcdnog zamjenika, a provine.je su podijelili u manjc administrativne jedinice. Na taj su naen lak§e svladali poteSkate carstva. 1~

__________________________________________________

VJEZBA27. GLAGOL IRE I NJEGOVE SLOZENICE - SINTAKSA ABLATTVA I I a) - Glagol eo, ire, ii, Hum (iei) tvori glagolske obIike na osnovi e- i i-, kako se vidi iz tabele:

PREZENT indo singular

plural

konj.

IMPERFEKT indo

konj.

1. eo

eam

ibam

irem

ibo

2. is

eas

ibas

ires

ibis

3. it

eat

ibat

iret

ibit

1. imus

eilmus

ibilmus

iremus

ibimus

2. His

eiltis

ibiltis

iretis

ibTtis

3. eunt

eant

ibant

iernt

ibunt

Vremena perfektske osn ove prave se na perfek tu ii: Perfekt -Ind.: isti, it; ii, imus, ierim, ieri s, ierit; Konj .: ierimus, Pluskv. Futur II:

-Ind.: Konj .: iero,

FUTURI

ie rarn, ieras,

issem, isses, ie ris,

ierit;

ierat; isset;

ieriun u5, issemus,

ierimus, ieritis,

is tis, ieritis,

ierunt ierint

ieratis, ierant issetis, issent ierint

Imperativ I: i - ite; Imperativ II: ito, ito; itote, eunto lnfinitiv prez.: ire; lnfinitiv perfekta: isse; Infinitiv futura: i rurum esse. Particip prez.: iens, euntis; Particip futura: irurus 3 Gerundiv: eundus 3; - Gerund: gen. eundi, d at. eund o .. Supini: itum, 1tu. G lagol ire je neprelazan glagol, nema pasivnih o blika. Ipak, pasivni oblici se upotrebljavaju u 3. lieu sing. umjes to bezlicnih oblika: itur ide se; ibatur idase se; ibitur iei ee se; itum est islo se je. Isto tako postoji i infinitiv prezenta pasiva IRI, a upotrebljava se sarno za tvorbu infinitiva futura p asiva koji se u latinskorn jeziku vrlo rijetko upotrebljava, a inate je predviden u konstrukeiji akuzativa 5 infinitivom. Taj infinitiv glasi: laudatum iri - eaptum iri - leetum iri. 109

DRUGA GODI

A UCEN}A

b) Slozenice glagola IRE prave se po mocu poznatih prefiksa: adeo, adire, ad'ii, aditum

d oCi

abeo, abire, abu, abitum

o tiCi

ineo, illire, inri, inItum

uci

exeo, erne, ex'ii, exl'tum

izici

intereo, interire, interii, interltum

poginuti

obeo, obire, obii, obitum

obaviti, umrijeti

pereo, perire, perii, - - -

propasti

red eo, red ire, redu, reditum

v rati ti se

transeo, transire, transii, transltum

prijeCi preko

II - LATINSKI ABLATIV sadrzi u sebi tri starija padez.a: 1. pravi ablativ na pitanje: cega?, od cega?

2. lokativ na pitanje: gdje? kada?

3. instrumental na pitanje: skim? cime? zaSto? kako? U ovoj vjezbi obradujemo prva d va ablativa. 1. PRAVI ABLATIV oznacuje stvar ili lice od koga se nesto odvaja, a stoji uz glagole: liberare osloboditi cega solvere, privare rijeSiti cega indigere biti bez carere, egere, prohibere, arcere Cuvati od cega desistere odustati od ('ega iskljuCiti iz cega movere

Ovaj ablativ stoji takoder uz pridjeve: tiber (metu)

slobodan (od straha)

vacuus (sensibus)

bez (osjeeaja)

orbus (parenti bus)

lisen (roditelja)

nlidus (libertate) liSen (slobode). Pravim ablativom izrice se i porijeklo, a stoji uz participe: natus, prognatus, ortus, gerutus, satus, editus (nobill bus parentibus, nobill loco, ~umili genere). Pravim ablativom bez prijedloga oznacava se i lice ill stvar s kojom se neSto poredi, a stoji uz komparative pridjeva ill priloga: Tunica propior pallio est - Tunika je biWl od ogrtaa.. Exegi monumentum aere perennius - lzvedoh spomen trajniji od mjedi Uce ill stvar s kojom se ne!lto poredi mo~ stajati takoder u nominativu uz prilog "quam" (nego):

Sol maior qu: _-n terra est - Sunce je veO! nego Zemlja.

VJEZBA 27.

2. LOKATNNI i TEMPORALNI ABLATTV - Oznaka mjes ta na kojem se vr~i neka radnja stoji u ab la tivu s prijedlogom in, a li ako su u toj oznac i sad rza ne rijeci: locus, totus, - onda se upotrebljava ablativ bez prijedloga: idoneo loco castra ponere postaviti tabor na prikladnom mjestu Tota urbe clamor factus est - Nastade graja po cijelom gradu. Isto se tako cis tim ablativom kazuje oznaka mjesta uz g lagole kretanja na pitanje: kuda? Exercitus Appia via profectus est. Vojs ka je krenula Apijevom cestom. I oznaka vremena n a pitanje KADA? stoji u cistom ablativu kod imen ica koje imaju vremensko znacenje, kao: tempus, aetas, ver, hi ems. nox, dies, punctum itd ., - zati m kod imenica: initium, principium, adventus, ex itus, - te kod imena svetkovina, igara i s k u p ~ tina : Saturnali a, Flora lia, comitia. Hieme fu lmina rara sunt. - Caesar tertia vigi lia profectus est. Zimi su munje rijetke. - Cezar je krenuo oko trece vigi lie. Saturnalibus servi plus libertatis habebant. Za Saturnalija robov i su ima li vise slobode. Sam abla tiv imenica s vremenskim znacenjem stoji i na pitanje: za ko li ko vremena, kao: Troia a G raecis decem annis expugnata est. - Grci su Troju osvojili za deset god ina. VJEZBE I ZADACI

11. Eunt anni more fluentis aquae. 2. Ibis redibis numquam peribis in bello.' 3. Sic transit gloria mundi. 4. lte, quo vos offici avestra vocant. 5. It fama per urbem. 6. Anni tempora eunt et redeunt. 7. Cives Romani, cum (kada) foras exibant, togam ferre debebant. 2 8. Omnia mutantur, nihil interit. 9. Numquam redibit illud tempus, quod semel praeteriit. 10. Caeser de quarta vigiliaJ eedem itinere, quo hostes ierant, ad eos contendit equitatumque omnem ante se mittit (Ceasar). lIa) 1. Moveor enim tali amico orbatus, qual is, ut arbitror, nemo umquam erit et nemo eerte fuit (Cic.). 2. Tunica pallio propior est. 3. Semper dic verum, vacuam duc crimine vitam, fac sapienter opus, fer patienter onus. 4. Brutus Romam dominatU regio liberavit.4 5. Horatius poeta humili parente ortus est5, Cicero autem nobili familia. 6. Neminem Lycurgo maiorem virum Laoedaemon tul~.6 7. Sunt isla, Laeli, nee enim melior virfu~ Africano7 quisquam nec darior (Cic.). b) 1. Ceterum tama tanti tacinoris8 per omnem Atricam brevi divulgatur (Sail.). 2. Caesar castra sua semper idoneo loco ponere solebat. 3. Nemo Graecorum Demostheni par tu~ eloquentia. 9 4. Fructu non toliis arborem aestimapo5. Neeessitas caret lege, venter auribus. 6. Prima luce. 7. Vere novo. 111

DRUGA GODINA UCENjA

Kakva je to imenica "itinere" (1-10) i kakav je to ablativ? Kako prevodis ' ista' u II-a) 7 i koji je to oblik? Kakav je to genitiv ' Graecorum' u II-b 3? Prevedi: 1. Sve prolazi (pl.). 2. Kada ces se vratiti kuci? 3. Ode bogatstvo, odose i prijatelji. - ode, odose (aorist) prevedi glagolom ' abeo' . Komentar. 1) To je neodreden odgovor proroCi~ta u Delfima. Nairne, ako zarez stavirno ispred "numquam", onda znaa: n.ikada n e~ poginuti u ra tu . Aka ga pak stavimo iza "numquam ", onda zn a~ i : n et~ se vratiti

i poginut ce~ u rat-u . 2) Kut no odijelo rimskog ~0\1eka bila je tunika, vrsta duge ko~ulj e s otvorom za glavu i ruke. Kod 1ena je tunika bila dufa. Siobodni su g radani prcko tunike s tavljaJi togu kad su izlaz.i1i vani, a osobito za vriiemc javnih nastupa. Toga je bila pravljena u jed nom komadu od bijele lkanine, a prebacivala se preko lijevog ramena i kop~a1a na desnom, taka da je desna ruka bila s lobodna. VB-j dri.avni cinovnici i slobodni djetaci do sedarnnaeste godine tivota nosili su togu pretekstu , ~ . sa grimi znim ru bom. U zim sko doba prcbacivao se preko ramena ogrtat ad vune (Iacerna iii paenula) s ka pulja~om . - Zene nisu nosile togu, ali su matrone preko tunike oblati le haliinu iii stolu, koja je dopiraJa do nogu. Kada bi izlazi le vani,

RIML/ANIN U mCI

RIML/ANKA U smu PREKO KOIE IE ZAOGRNULA PAW

VJEZBA 27

oblatil c bi p l a~t iii palu. kojom su magic pokri tj g lavu. - U kuti !) 1I svi na nogama nos ili sandalc 5 rcmenima (solcac), a za izlazak su slu1ile kratke kat-na te ol.micc.

3) U "ajne vrhe, a zOOg smjene strata, Rimlja nj su vrijcmc noti podijelili 1I tctiri perioda, a zva li su ih vigiliac. Trajalc su po tri sa ta. Prva vigilia bila jc po pril ici od 185. do 215., a zad nja iIi lctv rta od 03 do 065. ujutro. Dan se oznalavao sa tima kao i danas polev oct 065., ujutro. pa prema to me flquarta hora" odgovara ko d nas lOs. Dnevne sa te Rimljanima jc pokaz ivao suntani sa t. 4) Ludjc Junijc Brut jc sv rgn uo 5 vlasti posljcd njeg il" lskog kraJja Tarkvinijil O holog i zajcdno s Tarkvinijem Kolatinom g.5lO.{I) izabran jc za prvog konzuJa novoformiranc Rim skc Rcpublike . Njegovi su sin ovi pokuSa li rad iti u prilog svrgnutog Tarkvinija, pa ih je on teSko kaznio. Pog"i nuo jc u borbi sa sino m Tarkvinija Chalog. 5) Marko Tulijc Ciccron jc poljccao od rimskc uglcdnc

familij e, aJi jc prvi ad njih stu pia u krug senatora (homo novus). dok jc Kv. Haracije Flak iz siramaSne provind jske familije. 6) Prema tradiciji Likurg poljctc od spartanskc kraljcvske familije. Njcmu sc pripisuj e strogi spartanski zakonik 5 kraja 9. sl. pr.n.c., koji je u stvari reformirani stariji zakonik s atoka Krctc. Spartanci su Likurgu bili padigH hram kaa bogu .

7) To jc Publijc Kom elijc Scipion Afri t ki koji je g. 202. kod Zamc u Africi sv ladaa Hanibala. U Rimu jc uii vaa vrlo vcliki uglcd , a podsticao je gr&u kulturu. Cijcnili su ga kao z na ~ajnu lit nost. ali jc stekao i neprijatcljc, pa sc povukao s polotaja i g. 183 pr.n.e .. umro na svom imanju . 5 njim su drugovali Lclijc i prvi rimski sa tiri ~ar Lucilije.

8) To jc gcniti v objektni : glosine 0 !akvom ... 9) To je ablativ obzira: u govomilkoj vjcl:tini. 10) - po plodu, a nc po

Ii ~ru .

RIMSKl LEGIONAR

113

YJEZBA28. GLAGOLI: YOLO, NOLO, MALO - SINTAKSA ABLATIVA II 1- G lago l yolo, velie, volui (hocu) pravi obi ike na osnovama: vol-, vel- i vul-, a u nekim obl ici ma indika tiva prezenta ispada mu tematski vokal . U konj unkti vu prezenta dobiva vokal -i-, kako smo to vidjeli ko d glagola 'Iesse", Od glago la yolo nas tali su: nolo (-ne -yolo), nolle, nolui, (necu) i malo (magis-volo), malle, malui (volim). Prezent singular

plural

Futur I:

Konjunktiv

noto

malo

vetim

nolim

2. vis

non vis

mavis

velis

nolis

malis

3. vult

non vult

mavult

velit

nolit

malit

malim

1. volumus

nolumus

malumus

velimus

nolimus

malimus

2. vultis

non vultis

mavultis

velitis

nolitis

malitis

3. volunt

nolunt

malunt

velint

nolint

malint

Imperfekt singular

Indikativ

1. volo

indikativ

Konjunktiv

1. volebam

nolebam

male bam

vellem

nollem

mallem

2. volebas

nolebas

malebas

velles

nolles

malles

3. volebat

nolebat

malebat

vellet

nollet

mallet

- volam, voles ... ; no lam, noles ....; malam, males ...

Perfektska vremena prave se pravilno na perfektskim osnovama: volu-, nolu-, malu-: PERFEKT:- ind.: volui, voluisti ... : konj. voluerim, volueris ... Pluskv.:

- ind.: voluerarn, volueras .. .: konj. voluissem, voluisses ...

Futur II:

- voluero, volueris, voluerit...

Sarno glagol nolo ima imperativ: noli - noHte nemoj - nemojte; nolito noli tote nemoj - nemojte

•••

II - INSTRUMENTALNIM ABLATIVOM kazuje se sredstvo kojim se vr~i glagolska radnja (kopati motikom, orati plugom). To je isto kao i u nailem jeziku, pa 0 tim slucajevima neeemo govoriti. Ipak treba luCiti taj ablativ od ablativa 114

VJEZBA 28 .

socijativnog, koji oznacuje dru ~ tvo u kojem se nesto dogada iii rad i (pu tujem s prijateljem) . Dok a blativ sred stva stoji bez prijedloga, a bla tiv d rustva oznacava se veznikom "cum" (proficisco r cum a rnico). Kao abla ti v sreds tva podrazumijeva se takoder imeni ca koja slu zi kao dopu na nekoj radnji, i to uz glagole: abundare (sil va) implere (vino) orna re (frondibu s) u ti (g ladio)

frui (gaudio)

vesci (carne)

potiri (castris)

fu ngi (officio)

- i uz pridjeve: refertus donis - pun darova - praedltus virtute obdaren vrlinom - fertllis frumento plod an zitom. Ovaj abla tiv stoji i uz izraz: opus est (treba) Celeri aux ilio opus est. - Mihi IThris opu s est. Potrebna mi je hitna pomoc. - Potrebne su mi knjige. Ablativom se oznacava i UZROK zbog kojeg se nesto desava, osobito kod izraza: amore (iz ljubavi), ira (iz mrZnje), metU (od straha), iussu (na zapovijed), rogatu (na molbu): Oderunt peccare boni virtu tis amore. Dobri mrze grijesiti iz ljubavi prema kreposti. Ablativ uzroka stoji natoCito uz glagole i pridjeve koji izraZavaju dusevno iii tjelesno osjecanje, kao: gaudeo victoria; doleo illius morte maestus morte patris; contentus sorte sua. Ablativom se oznacava takoder i NACIN RADNJE (ablativ naCina) kod izraza: modo, more suo, natUra sua, consuetudine, iure, merito, vi, dolo, conditione. Ablativom se iskazuje i neko TJELESNO ILl DUSEVNO SVOJSTVO, kao: excels a statUra; visokog stasa

colore candido; bijele puti

nigris oculis crnih oCiju

Cistim ablativom kazuje se i CIJENA neke stvari uz glagole: vendere (prodati), emere (kupiti), constare, stare, esse (posto je nesto) . - U takvom ablativu cesto nalazimo izraze: parvo Geftino), minimo (vrlo jeftino), magno (skupo) .

115

DRUGA GODINA UCEN)A

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Si vis amari, ama! (Seneka). 2. Si vis pacem, para bellum. 3. Rei publicae nostrae prodesse volumus. 4. Multi homines malunt litteris quam bello glonam sibi assequi. 5. Alexander Magnus ab Apelle 1 pingi voluit, et revera ab eo pictus erat. 6. Si quae vis semper dicis, saepe quae non vis au dies. 7. Intentus formis, quas in pulvere conscripserat, Archimedes 2 militibus incautus dixit: ' Nolite turbare circulos meos!' Milites autem eum necaverunt. 8. Socrates man maluit quam legem violare.3 9. Noli me tangere! II a) 1. Via facti. 2. Tum est CatO" locutus, quo erat nemo fere senior temporibus iIIis, nemo prudentior (Cic.). b) 1. Res publica Romana avaritia et luxuna laborabat. 2. DiogenesS parvo contentus erat. 3. Isocrates unam orationem viginti talEintis vendidit.6 4. Quousque tandem abutere, Catilina, patientia nostra?7(Cic.). Kakav je to ablativ ' litteris' u ree. 1-4? Navedi izvedenice od korijena mor- (m orior 3)! Koji padez trali "abOtor" u II-b) 4? Prevedi: 1. Skrtac ne zeli drugima koristiti. 2. Vise volim vrapca u ruci nego goluba na grani. Komentar: 1) ApeHes (4.st.pr.n.e.) rod orn je iz jonskog Kolofon •. Najzna~ajniji je grcki slikar, ali se cd njega nije ni§ta sacuvalo. 2) Slavni rnatematicar, fiziear i mehanicar Arhimed rodio se oko 287. pr.n.e . u Sirakuzi na Sieiliji. U drugom rimsko-punskorn ratu vrl o vje§to je branio svoj grad protiv rimske vojske. Sirakuzu je ipak osvojio vojskovoda Marcel, a vojnici su, mimo Marcelove naredbe, ubili Arhimeda. 3) Filozofa Sokrata (469.-399. pr.n.e.) su a tenski demokrati osudili na smrt zbog njegova nijekanj. politeizma i zbog toga ~to je, navoclno, kvario m1ade1. Njegovi ucenici savjetovali su rnu bijeg iz tarnnice, ali on se nije htio suprotstaviti druvnim zakonima. 4) To je M. Porcije Katon Stariji (usp. vj. 8.b.3), zagovornik domaceg smjera u literaturi, nasuprot helenistitkim tendendjama na dvoru Scipiona. Gaj Lelije pripadao je krugu Scipiona Mladeg. a ime mu je sacuvao Oceron u djelu "0 prijateljstvu". 5) Diogen iz Sinope, na Mrtvom moru, suvremenik je A1eksandra Velikog. osnivac cinicke ~kol e . 0 njemu su krutile mnoge anegdote, kao npr. kad je na trgu usred bijeloga dana SVijeCom tra1io covjeka. PriCa se da je stanovao u baNi . 6) Isokrat (436.-338.) glasovit je aticki govornik. Ucitelj mu je bio i Sokrat. Vjerovao je da se m1ade1 mo1e pravilno odgojiti samo kroz studij retorike. Bio je govomik bujnog stila ali neuvjerljivih dokaza i nejasne logike, pa daleko zaostaje za dosta m1adim Demostenom. 7) Tako Oceron zapocinje svoj prvi govor u Senatu protiv Katiline. Oblik "abutere" stoji mj. abureris (fut. pas.) SOKRAT

116

VJEZBA29. NEPOTPUNI I BEZLICNI GLAGOLI - SINTAKSA IMENA MJESTA NA PITANJE: KUDA?, GDJE?, ODAKLE? I - A U latinskorn irna glagola koji nemaju svi h oblika. Spomenut cemo neke: 1. fio, fi eri, fac tus sum bivati, pos tati, dogod iti e. - To je ujedno i nepravilan glagol, jer neocekivano irna infinitiv FIERI, a osim toga je i semideponentan, jer u perfektskim vrernenima ima pasivne obiike: factus sum, eram, ero ... , a "factus " je u stva ri part. perfekta od glago la facio 3. U indikativu prezenta glagol fio nema oblika za 1. i 2. lice pI. I.nace, irna sve os ta le obli ke, a konjugira e pravilno kao glagoli trece konjugacije na -io: Prezent - ind.: fio, fis, fit, ........, .. .. ...., fiunt fiam, fia s, fiat itd . konj . Irnpf.

- ind.: konj.:

fiebam, fiebas, fi ebat .... .. . fi erem, fieres, fieret

Futur I : - fiam, fies, fiet... .... .. Perfektska pasiva vremena, a spomenuo sam da je ovaj glagol semideponentan, pravilno se prave pomoeu participa factus 3. Infinitiv prez.: fieri; - Infinitiv perf. factum esse; Infinitiv futura: futUrum esse, - iii: fore. Glagol fio sluzi i kao pasiv glagolu facio 3, pa stoga slozenice: assuefacio 3 (privikavam) i certiorem facio 3 (obavjestavam) imaju pasiv: assuefio (privikavam se), certior fio (bivam obavijesten). Medutim, slozenice glagola facio 3 sa prefiksima, kao: conficio 3, perficio 3, deficio 3, afficio 3 itd. imaju pasiv: conficior 3, perficior 3, deficior 3, aIficior 3 itd.

2. Tri glagola imaju oblike sarno u perfektskoj osnovi, a to su: poceo sam coepi, coepisse memlni, meminisse sjeeam se 6di, odisse mrzim Glagol coepi ima znacenje perfektskih vremena (poceo sam, bijah poceo, budem poceo). - Kod glagola memini i adi perfektska vremena imaju znacenje prezentskih vremena: 6di = mrzim; oderam = mrzio sam; odero = rnrzit eu; rnemini = sjeeam se; memineram = sjeeah se; meminero = sjeeat eu se. 117

DRUGA GOO INA U [NJA

Imperativ ima sarno "memini": 2. sing. memento - 2. pI. mement6te. 3. Dalje su nepotpuni glagoli: 1. queo - queunt 2. nequeo - nequit 3. inquam - inquit aiD - ait - aiunt quaeso - quaesumus salve! - salvete! ave! - ave te! vale! - va lete!

mogu nemogu katem, kate kazem,kate, katu mo li m, molimo zdravo! dobra do~ li! zdravo! budi pozdravljen! zdravo ! (pri odlasku)

Drugih oblika spomenuti glagoli nemaju .

••• B - U latinskom ima glagola koji se upotrebljavaju sarno u 3. lieu singulara pojedinih vremena, pa se zovu BEZLICNI GLAGOLI, a oni su veCinom i kod nas bezlicni. To su: oportet 2 oportuit deeet 2 decuit dedeeet 2 dedeeuit Heet 2 lieuit libet 2 libuit

treba dolikuje ne dolikuje slobodno je mili se, godi

Neki bezlicni glagoli idu s akuzativom liea, kao: piget 2 me, piguit mrzi me pudet 2 me, puduit stid me je paenitet 2 me, paenituit kajem se (s gen.) miseret 2 me zao mi je (koga) U latinskom su bezlicni i neki glagoli koji oznacavaju neku prirodnu pojavu, a oni kod nas nisu uvijek bezlicni: tonat 1 tonuit pluit 3 pluit ningit 3, ninxit grandinat 1 fulminat 1

grmi pad a ki~a, ki~i pad a snijeg, snijezi pad a grAd sijeva, grmi

U latinskom ima bezlifuih glagola koji se upotrebljavaju i kao lieni sa ponekad drukeijim znaeenjem, kao: praestat 1, praestitit - bolje je apparet 2, apparuit - oeito je 118

praesto 1 - odlikovati se appareo 2 - doci na svjetJo, pojaviti se

VJEtBA 29,

placet 2, placuit - sv ida se constat 1 co nstitit - poznato je iuvat 1 me, iu vit - go di mi

placeo 2 - d opasti se cons to 1 - ustraja ti iuvo 1 - pomaga ti

Il- lmena MJESTA, MANJlli OTOKA i POLUOTOKA, te imenice: DOMUS, RUS i HUMUS kao dopune nekom g lagolu stoje bez prijedloga: a) na pitanje: kamo, kuda krecem? - u akuzativu : Proficiscor Romam, Corinthum, Athenas, Delphos, domum, rus; b) na pitanje: odakle dolazim? - u a blativu: Redeo Roma, Co rintho, Athenjs, Delphis, domo, rure, humo; c) na pitanje: gdje s tojim, ostajem? - u Iokativu, a to je jednako gen itivu: Maneo Romae, Corin tru, Rhodi, domi, ruri , humi, - iii u izrazima: domi bellique, domi militiaeque - u rrliru i u ra tu, dok je kod imenjca PLURALIA TANTUM prve i druge deklinacije, te kod imena mj esta 3. d eklinacije jednako ablati vu : maneo Atherus, Delphjs, Karthag'ine, VJEZBE I ZADACI

I a) 1. Hoc Tdem reliquis fit diebus (Caes,). 2, Nemo ignavia immortalis factus est (SaiL), 3. Roma e parvo et hum iii Romuli oppido pulcherrima et maxima urbs imperii Romani facta est.' 4, Poeta nascitur, orator fit. 5. Quidquid Midas tetigit, aurum fiebat. 2 b) 1. In rebus adversis semper meliora sperare memento! 2, Dimidium facti, qui bene coepit, iam habet. 3, Omnes homines natura sua servitutem odenunt. c) 1, Amici auro parari nequeunt. 2. Ave, Caesar imperator!3 3, Quod ITcet lovi, non licet bovi. 4. Vim vi repellere licet. 11-1 , Domi militiaeque res publica venalis fuit (SaiL). 2, Reversus domum, quod reliquum temporis, Plinius studiis reddebat (Plin.). 3, Caesar eo tempore Ravennae erat (Caes.), 4, Brundisio profecti sumus ante diem secundam Kalendas Maias4 (Cic,). Kakav je to ablativ "reliquis die bus" u I-a 1, a kakav "ignavia" u I-a 2? Odredi polozaj posesivnog genitiva "Romuli' u I-a 3! Kakav je to perfekt "tetigif u I-a 5 i od kog glagola? Kakav je to ablativ "natura sua" u I-b 3? Kako prevodis "reversus" u 11-2? Prevedi: 1. Zii Ijudi mrze pravednost. 2. Iz Rima sam otputovao treceg svibnja. 3. Mecenat je u Brundizij stigao sa Vergilijem i Horacijem.

L -____________________________________________________

119

DRUG A GOOl A UeE JA

Komentar: 1) Rim e postepeno fu;o sa Palatina na ostalih ~t bre!uljaka. Mocvama ravrtica do Kapitolija isu'ena je i tu se smjestio FORUM ROM ANUM, na kojem se razvijao ojeli dru~tverti nvot grada. Tu se je trgovalo, odnavale su se narodne skup tine (comilia), zasjedao je Senat. Vjerske s\'etanosti obavljale su se u hramovima Jupitera, lu. none i Minen'e na KaptOliju. Uz Forum Romanurn, kroz koji je prolazila glavna cesta Via Sacra. gradi se Basilica luli.. hram Kastora i Poluksa, hram Veste, Basil. ica Ae~ilia, Curia za sjedrtice Senata. Ta. bulariurn, hrarn Sloge, Rostra (govornica). Kasrtije se grade i novi Forumi, kao: Cezarov, Augustov, ervin. Trajanov s poznalim Trajanovim stupom i Forum Paos. - Rimski su care\~ u znak velike pobjede podizali u Rimu veliGinstvene slavoluke i visoke stupove. Jedan od znaeajnih sla· voluka bio je litov u blizirti Koloseuma - Od rnnogih hramova grada Rima do da· nas se sa~uvao Panteon. veliki oktog<>nalrti hrarn svih bogova, i malerti hram Veste. Uz rijeku liber safuvao se monu· mentalrti Hadrijev mauzolej, koji je danas pozna t kao Andeoska tvrdava. 2) [idas je mitski kralj Frigije. Apolon mu je usli~o zelju da se sve tega se dotakne pretvori u z1ato. U z1ato se stoga pretvorila i njegova krerka kad ju je dotaknuo. 3) To je bio poklik kada je vojska svog ojskovodu progl~vala imperatororn.lj. carem. ~) To znati: 29. travnja. - Latinski nazivi mjeseci imaju pridjevski oblik, jer se kod njih podrazumijeva imertica -mensis": lanuarius, Februarius, Martius, Aprilis (-
FORUM ROMA UAl

no

VJEZBA30. SINTAKSA GLAGOLSKIH IMENA INFlNITIV - AKUZATIV S INFlNITIVOM 1- La tinski glagol ima u recenici vrlo razgranatu upotrebu ne sa mo odredenih glago lskih oblika nego i neod reden ih, i to u: infinitivi, participi, gerund, gerund iv i supini . - Najprije cemo govoriti 0 upotrebi infinitiva u latinskoj recenici. Latinski jezik ima tri infinitiva: infinitiv prezenta, perfekta i futura, i to u aktivu i pasivu. Infinitive prezenta smo vec vidjeli, a to su: la ud are - laud iiri, delere - deleri, legere - legi, audire - audiri Infinitiv perfekta aktiva p ravi se na perfektskoj osnovi dodavanjem zav r~e t­ ka -isse: laud avisse, habu isse, legisse, cecidisse, dixisse. Infinitiv perfekta pasiva pravi se pomocu partici pa perfekta pasiva i oblika "esse": laudatum esse, lectum esse, dictum esse. Infinitiv futura aktiva pravi se od partici pa fu tu ra aktiva i oblika esse: laudaturum 3 esse, lectururn 3 esse, dictururn 3 esse. Infinitiv futura pasiva pravi se pomocu su p ina na -urn, koji ce rno kasnije vidj eti, i oblika "iri", ~ to je pasivni infinitiv glagola eo, ire (iei): laudatum iri, lectum iri. Infinitiv prezenta pokazuje istovrernenu radnju s radnjorn glavnog glagola, pa se, prerna tome, moze upotrijebiti za sad a~nju, pro~lu i buducu radnju, ako se ona d e~ava istodobno s radnjorn nekog odredenog glagolskog oblika. - Infinitiv perfekta pokazuje radnju koja se desila prije radnje glavnog glagola. - Infinitiv futura kazuje radnju koja se irna d esiti poslije radnje glavnog glagola. II - Infinitivi se u latinskorn jeziku cesto upotrebljavaju u dvije specificne konstrukcije, i to kao: AKUZATIV 5 lNFINITIVOM i NOMINATIV 5 INFlNITIVOM! Akuzativ s infinitivom (ACI) u latinskorn jeziku je konstrukcija kada subjekt neke zavisne reeenice, uglavnorn izjavne iii izricne, dolazi u akuzativ, a predi kat u infini tiv. Takva je konstrukcija najce~ce ovisna 0 nekom glagolu iii nekom izrazu govorenja iii osjecanja. Npr. Audio puellam cantare. Cujern kako djevojka pjeva . Dico discipulum diligentem esse. Kazern da je ucenik rnarljiv. Glas je da je Homer bio slijep. Fa rna est Homerum caecum fuisse. Kod nas su to zavisno-iz ricne recenice s veznicima: d a, kako, gdje. 121

DRUGA GODINA UCENj A

U konstrukciji ACI mogu se upotrijebiti sva tri infinitiva u aktivu i u pasivu, vee prema tome kada se odvija radnja u odnosu na radnju glavnoga glagola: Audio puellam can tare, - iii: cantavisse, - iIi: ca ntaturam esse. Cujem kako djevojka pjeva, da je pjevala, da ce pjeva ti . Video domum d irui, - iii: diru tam esse, - iIi: dirutum iri . Vidim da se kuca rusi, da se je srusila, da ce se srusiti. Ako je predikat ACI imenski, onda se imenski dio predikata slaie sa svojim subjektom u rodu, broju i padezu: Seio Petrum prudentem esse. - Dico di scipulos diligentes esse. U nasoj zavisno-izricnoj recenici ne navodimo subjekt ako je to liena zamjenica, za to sto je ona oeita u glagolskom obliku. U latinskoj konstru kciji AC!, naprotiv, treba istaknuti zamjenicu, jer ona ne moze biti vid lj iva iz infiniti va. Npr. UCitelj kaze da sam (da si itd .) ma rljiv ucenik. Magister dicit me (te, eum) diligentem discipulum esse. Magister dicit nos (vos, eos) diligentes disci pulos esse. Ako se liena zamjenica treceg lica ne odnosi na subjekt glavnoga glagola nego na nekoga drugoga, onda se upotrebljava akuzativ zamjenica is iIi ille. Ako se ona odnosi na subjekt glavnoga glago la (UCitelj kaze za sebe da je ... ), onda se upotrebljava lieno - povratna zamjenica u akuzativu se. Npr. Magister dicit eum (sc. discipulum) diligentem esse. UCitelj kaie da je on (ueenik) marljiv. Magister dicit se iustum esse. Ueitelj kaie (za sebe) da je pravedan. Na isti naem za prisvojne zarnjenice njegov, njezin, njihov uzet cemo genitivne oblike pokaznih zarnjenica: eius, eorum, earum, -illius, illorum, illarum, ako se one odnose na nekoga drugoga a ne na subjekt glavnog glagola. Ako se one odnose na subjekt glavnoga glagola, onda cerno staviti povratno-prisvojnu zamjenicu suus 3: Ucitelj kaie da su njegovi ucenici dobri. Magister dicit discipulos eius (petri) bonos esse. Magister dicit discipulos suos bonos esse. UCitelj kaie da su njegovi ueenici dobri (tj. uCiteljevi). Latinsku konstrukciju ACI prevodimo najcesce naSom zavisno-izrienom reeenicorn s veznicima: da, sto, kako, gdje. -Glagol glavne reeenice 0 kojem ovisi konstrukcija ACI jest neki iz grupe: 1. dicendi iii govorenja: dieo 3, loquor 3, nego 1, narro 1, trado 3, nuntio 1, fateor 2, pollieeor 2 itd. 122

- . se ntiendi Iii primjeCivan ja: scn tio 4, audIo 4, putt I, arbitror I, re r 2, credo 3, spero I Ittl .

git I, \'Ideo 2, SCIO 4,

. l-.onstru k ija A I ·t ji i uz izraze i bezlicne g lagole: fama cst (glas jc), fa esl (pra\' je), ndas 'st (rtij dOI\'o ljeno), IU tum '51 (pravedn jc); La tim: apparet 2 Uasn je), ons ta t I (p mato je), deect (dolikuje), oportet - (treba) itd . - premda LI svako m pojedin m sill aju t vi ~ i nije 7a\' isnoiui na re cnica nego £
LI Z

glago le osjeca.nj a ako njima isticemo neku

gaudco 2, lac t r 1, d Ie 2, iras or , miror 1, quer r ,i td . aLldeo Iitteras meas tibi iLlcLlndas fuisse. Radujem sc da ti je mojc pismo bi lo L1god n .

5. Ko nstrukcija ACI 5t ji i uz g lagole htij e nja, kao: v 10, n610, malo, cupio 3, i tada na za mjenjLlje na e zah~evne recenice, bo: Hardianu fi nem impe ri i o luit esse Euphratcm. Il ardijan jc htio d a ELl frat bude g ranica carst\'a. O.

nas

SLI

kLl za ti s infinitivom ide i uz glago le: iubeo 2, veto 1, sino 3, pa tior 3. Kod to zah ~ vn reeenice:

aesar milites cas tra movere illS it. Cezar je naredio da vojnici krenLl . VJEZBE t ZADACI

1. Vivere est militare. 2. Errare humanum est. 1. Sperat adulescens diu se victurum esse, quod sperare idem senex non potest (Cic.). 2. Pisonem, ' ut scribis, spero fore2 semper nostrum (Cic.). 3. Ita fit verum amicitiam nisi inter bonos esse non posse (Cic.). 4. Mittuntur de his rebus ad Caesarem legati. lubet arma tradi, principes produci (Caes). III 1. Te hominem esse memento! 2. Dignum laude virum Musa vetat mori. 3. Prima luce ex superioribus locis, quae Caesans castris erant coniuncta, cemebatur novissimos eorum premi vehementer (Caes.). Pripazi na pasivnu rednju u ACI u ree. 11-4! Kog je roda '1005' u 1II-3? Prevedl: 1. Nadam sa da ces mi uvijek biti dobar prijatelj. 2. Cezar je doznao da je Sanat s velikim dijelom vojske otputovao u Drac. 3. Poznato je da prijateljslvo moia biti sarno izmedu dobrih. 123

DRUGA GOD INA UCENjA

Komentar. 1) Gaj KaJpumije Pizon bio jc Ciceronov zct i vjeran perijatelj. 2) fore = futurum esse. 3) Uz pasivni imperfekt glagola primjeavanja mote stajati konstrukcija ACI.

VJEZBA31.

NOMINATIV S INFINITIVOM Kada neki od aktivnih glagola, spomenutih kod konstru kcije akuzativa s infinitivom, stoje u pasivu, onda se zavisno-iz ri cna recenica, odnosno zavisno-zahtjevna recenica, u la tinskom izraiava konstrukcijom NOMINATIVA 5 INFINITIVOM. To je stoga konstrukcija u kojoj subjekt zavisne recenice stoji u nominativu a njezin predikat u infinitivu. Pritom glavni glagol pasivnog oblika stoji na kraju konstrukcije i slaie se stirn nominativom kao subjektom u licu i broju. U nas, naprotiv, taj glagol stoji na samom pocetku u bezlicnom refleksivnom obliku. Npr. Prica se da je Homer bio slijep. Homerus caecus fuisse traditur. Smatra se da su Homer i Vergilije bili najveCi pjesnici. Homerus et Vergilius maximi poetae fuis se putantur. Prica se da su Gali i Germani vise puta bili pobjedivani od Cezara. Galli et Germani pluries a Caesare victi esse narrantur. Prica se da je pjesnik Lukrecije svojom rukom sebi zadao smrt. Poeta Lucretius manu sua mortem sibi conscivisse narratur. Imenski dijelovi predikata i dodaci subjekta slaiu se sa subjektom nominativa s infinitivom (NCI) u rodu, broju i padezu, kako smo vidjeli u navedenim primjerima. Ako je subjekt NCI licna zamjenica, ona se ne navodi jer je vidljiva iz oblika glavnog glagola. Npr. Cini se da sam ja (ti, on) ucenik. Discipulus esse videor (videris, videtur). Cini se da smo mi (vi, oni) ucenici. Discipuli esse videmur (videmini, videntur). Konstrukcija NCI ne stoji uz sve pasivne oblike glagola koje smo Ilaveli kod konstrukcije ACI. Tako ona ne stoji uz bezlicne glagole i izraze, te uz gIagole 124

VjEZ llA 31

htijenja i osjeca nja, jer oni i nemaju pasivnih ob lika. Uz osta le glagole konstru kcija Ncr dolazi uz ova ogranicenja: 1. uz vid eor (cini se d a ja) - u svim licima i vremenima; 2. uz iub eoT, vetoT, sinoT - u sv im licima i vremenima; 3. uz dieor, existimor, iudieor, nuntior, audioT - u sv im licima i vremenima

prezentske osnove; 4. uz fertur - feruntur, traclitur - traduntur (pripov ijeda se da) - sa rno u tim

obl icima.

VJEZBE I ZADACI

1. Multos scriptores rerum suarum Alexander Magnus secum habuisse traditur. 2. Romulus et Remus, liberi Vestalis' Reae Silviae, conditores urbis Romae fuisse traduntur. 3. Qui tacet, consentire videtur. 4. Milites castra ponere iussi sunt (Vojnicima je bilo naredeno ...). 5. Rem haud, Scipio et Laeli,2 difficilem admirari videmini (Cic.). 6. Solem enim e mundo tollere videntur, qui amicitiam evita tollunt,3 qua nihil a dis immortalibus melius habemus, nihil iucundius (Cic.). Uz pasivne oblike glagola iLibeo 2 i veto 1 subjekt NCI u nasem jeziku stavljamo u dativ: bilo je komu naredeno, zabranjeno. Sto je subjekt NCI u ree. 6? Kakav je to ablativ "qua" u ree. 6? Prevedi: 1. Priea se da su Hipokrat i Galen bili vrlo vjesti lijeenici. 2. Rimskoj djeci (puer) je bilo zabranjeno da se krecu na rimskom forumu bez oca.

Komentar: 1) Vestalka je s vetenica u hramu bogi-

nj c Veste. Bilo ih je Sest, a brinu le s u se z.a oganj u hramu i vriile su obredc. 2) U Ciceronovu djclu "Dc senec tul e" gJavna je limosl M . Po rclus CaIO Ccnsorius (234 . - 149.), a nj egovi su sugovom ici znatno mladi C Laclius Sapi ens i P. Corn elius Scipi o Ameli an us (185. - 129.). U. p. vj. 8. b.3 Ciceron jc u SVOjoj 61. godini posvctio ovo djclce 1itu Ponponiju A tiku, 5vom p rijatelju tri godinc starijl'm

3) Subjckl NCI je djela relabvn. reteni ca qui tollunt

HRAM 8
125

DRUGA GODINA U~ENJA

KlIO\ VESTA LIN KI

Igre u cirkusu (ludi circenses) Cirkus je predstavljao mjesto najraznovrsniji h igara, kao: vHc~kih borbi na ledim3 510 nov3, akrobat-

skih vj ~tina konjanika i takmi ~enja u tr ~a nju . C lavne igre, ipak, su bile trke koCija, koje su nastupale kao bigae, trigae iii q uadrigae (~ . sa dva, tri ili ~e tiri konja) . Najznatajniji i najveti je bio CIRKUs MAXI MUS, podignut u do lini izmedu Palatina i Aventina taka da mu je "cavea" (gledali~te) bi lo na obroncima samih brefuljaka. Uz ci rkus je bila sagradena i konju ~nica (carceres). Trke su se u ci rkusu izvod ile po s trogo utvrdenom

ritualu . Prvi dio igara sastojao se ad povorke (pompa) koja bi krenula sa Kapitolija do ci rkusa. To je bila vrlo sv&ana povorka sa svira6ma, igracima, sveeenicima i priredivacima igara.

Do pune napetosti velikog broja gledalaca dolazilo je kada bi se uz zvuk truba podigao magistrat, organizator igara, dr~eci u ruci !ez10 od slonove kos ti s krilatim arl om na vrhu , i

bacia bijelo pia mo. To je bio znak po~etka igara. Kocija~i (a urigae) su na glavi nosili metalne ~Ijemove. Kanji su bili posebno okiceni me talnim plocicama, biserima i hamajlijama. C ledalaca je bivalo i do 200.000, a bili su podijeljeni po poli titkim frakcijama, koje su se oznatavale bojarna: bijela, crvena, p lava i zelena. Staza je bila duga 80 m, a trebalo je na skretanjima aka meta napraviti sedam krugova. Pobjednici su bivali dobra nagradeni, pa su znali zgmuti vrlo velika bogatstvo. 126

ATLET/ o\R NA ODMORU

VJEZBA 32.

PARTICIPI - ABLATIV APSOLUTNI U latinskom imamo tri participa: particip prezenta i futura u aktivu i perfekta u pasivu . Vee smo upoznali tvorbu participa perfekta pasivnog, a sada eemo se upoznati s tvorbom participa prezenta i futura. PARTICIP PREZENTA tvori se na prezentskoj osnovi POmOell formanta -nti padeznih nastavaka treee konsonantske deklinacije. U I i 11 konjllgacij i im amo stoga: lall dans, -ntis, videns, -ntis, dok u III konjugaciji dodamo j o~ tern . vokal "e", koji prelazi i u IV konj.: leg. -e-ns, ca pi -e-ns, audi -e-ns: legentis, capientis audientis. To prevodimo: hvaleci, videCi itd. iii: onaj koji hvali itd. PARTICIP FUTURA AKTIVA tvori se tako da se participu perfekta odbije -us, a doda -urus: laudat(us) - laudarurus; vis(us) - visurus; lect(us) - lecrurus; capt(lls) ca prurus; alldit(us) - audi turus. To prevodimo: onaj koji ce hvaliti, koji ee vidjeti itd. 1- Partieipi su glagolski pridjevi, pa se u svemu slazu s imenicom. Kako smo to vidjeli kod infinitiva, i particip prezenta oznacava istovremenu radnju. Parheip futura oznacava radnju koja ee se kasnije desiti, a partieip perfekta oznacava pasivnu radnju koja se desila prije radnje glavnog glagola.

U - Participi imaju u lahnskom dosta cestu samostalnu upotrebu kao dopune imenicama u subjektu i objektu, ali je njihova upotreba vrlo specificna u konstrukciji ABLATIVA APSOLUTNOG. To je konstrukeija u kojoj subjekt neke zavisne recenice stoji u ablativu, a predikat u ablativu participa prezenta iii perfekta. Particip futura ovdje nema primjene. Ablativ apsolutni ne odvajamo u receniei zarezom zato ~to se on smatra dijelom recenice kao njezina priloska oznaka. Zamjenjuje ove recenice: vremenske (najcesee), uzrocne, dopusne i pogodbene. Npr.: Saguntum periit Roma deliberante. Sagunt je pao dok je Rim vijeeao. Troiii captii Graeci domum redierunt. Kad je Troja bila zauzeta, Grci se vratise kuci. Troiii captii Graeci in Asia non manserunt. Mada je Troja bila osvojena, Grci ipak ne ostadose u Aziji. Optimis viris urbem nostram regentibus dYes felices erunt. Ako najbolji ljudi budu upravljaJj nasim grad om, gradani ce biti sretni. 121

DRUGA GODINA UCENjA

Po smislu se vidi koju zavis nu recenicu zamjenjuje ablativ apsolutni, ali on ima i vi~estruko znacenje. Npr.:

kad ~ to

Callia exp ugnata Caesar cum legionibus suis in Italiam profectus est. Nakon sto je Calija osvojena, Cezar je sa svojim legijarna krenuo prema Italiji. - lli: BuduCi da je Calija bila osvojena, Cezar je sa ..... Ako je u ablativu apso lutnom particip prezenta, prevodimo ga na nas jezik nekom od spomenutih zavisnih recenica, vodeCi racuna 0 istovremenosti radnje. - Ako je u njemu particip perfekta, prevodimo ga uglavnom aktivno, i to na vise naCina. Njegov aktivni subjekt potraiit cemo u subjektu doticne recenice. Npr.: Callia victa Caesar in Italiam rediit. 1. posto je Cezar svladao Caliju, vratio se u Italiju. 2. Osvojivsi C aliju Cezar se vratio u Ita liju. 3. Cezar je osvojio Caliju, te se vratio u Italiju. 4. Nakon osvajanja Calije Cezar se vratio u Italiju .

III - Kada particip prezenta mora biti predstavljen pomocnim glagolom ESSE, koji u tom slucaju ima neku imensku dopunu, dobiva se specifican ablativ apsolutni, u kojem je predikat predstavljen sarno ablativom imenskog dijela predikata. Izostavljen je ablativ participa prezenta zato sto ga glagol esse nema. To se obicno naziva: ABLATIV APSOLUTNI BEZ PARTICIPA, a pravilnije bi bilo kazati: krajnji iii elipticni ablativ apsolutni. Takav se elipticni ablativ apsolutni upotrebljava, ako su u imenskoj dopuni predikata imenice koje oznacavaju: dob (puer, iuvenis, senex), - drZavnu sluzbu (consul, rex, dictator, praetor), - iii neku djelatnost (dux, adiutor, auctor); - iii ako su tu pridjevi: vivus, invitus (preko volje), salvus, plenus, ignarus (bez znanja). Npr.: Romulo rege; - Cicerone consuIe; - M . Cicerone M. Antonio consulibus; Cicerone auctore; - Caesare dike; - Catone sene; - Me puero; - Me igniiro; - salva re publica; - Invita Minerva. Takvi se slucajevi u nas rijetko prevode zavisnim reeenicama, prijedloznim izrazima:

vee

radije

za Romulova kraljevanja; za Ciceronova konzulovanja; za konzulovanja Marka Cicerona i Marka Antonija; na Ciceronov prijedlog; pod Cezarovim vodstvom; u Katonovoj starosti; za mog djetinjstva; bez moga znanja; dok je drZava u snazi; protiv volje Minerve. 128

VJEZBA 32 .

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Inteligenti sat. 2. Male parta male dilabuntur. 3. Quidquid id est, timeD Danaos et dona ferentes' (Verg.). 4. Ave, Caesar, morituri te salutant. 2 5. Tabula rasa. 6. Vae victis! 7. Volenti non fit iniuria. 8. Vox clamantis in deserto. 9. Mendaci homini, ne verum quidem dicenti, credere non solemus. 10. Viribus unitis. 11. Data occasione. 12. Errata corrige! 13. Sero venientibus ossa. 11- 1. Roma locuta cusa finita. 2. Duobus litigantibus tertius gaudet. 3. Relictis pilis comminus gladiis pugnatum est (Caes.). 4. Mutato nomine de te fabula narratur.(Hor.). 111- 1. Cicerone puero bellum inter Marium et Sui lam ortum est. 3 2. Hannibale dOce Carthaginienses cum populo Romano bellum gesserunt.' 3. Natura dOce errare nullo modo possumus. 4. Relinquebatur una per Sequanos via, qua Sequanis invitis propter angustias ire non poterant (Caes.). 5. Urbem Romam condiderunt atque habuerunt initio Troiani, qui, Aenea dOce profOgi, sedibus incertis 5 vagabantur (SaiL). 6. Invita Minerva.

Kakav je to ablativ ' initio', a kakav ' sedibus incertis" u 111-5? Prevedi: 1. Kad je grad bio zauzet, svi stanovnici potraie druge krajeve. 2. Odbaciviii koplja, vojnici jedne i druge vojske borili su se macevima.

Komentar: 1) To je Vergilijev stih (Aeneis I1 49), a izrekao ga je Laokoon t odvratajuCi Trojance da ne uvedu u grad onu drvenu grdosiju od konja. Usp. 25/ 1

KOLOSEUM

DRUGA GODINA UeE JA

2) Tako su gladijatori pozdravljali cara, koji je sjedio na poCasnom mj.stu, kada bi u areni amfilealra 7.apoCi njali borbu. 3) To jc prvi, vrlo krvav gradanski ral izmcdu putana na telu s Cajem Marijem i optimala na telu s LUcijem Komelijom Sulom. Vade putanske stranke bil i su ranije braea Crakni i kasnije Caj Juhj
Vespazijanovamfiteatar Prvi rimski arnfiteatar nastao je u Cezarovo vrijeme izgradnjorn dvaju drvenih le~tara, koji su na taj naan okrutivali arenu eliptitnog oblika. Drugi savr:leniji arnfiteatar podigoul je g. 29. pr.n.e., ali j
VJEZBA33.

GERUND I GERUNDIV Gerund i gerundiv su u latinskom glagolska imena, od kojih je pm glagolska imenica, a drugi glagolski pridjev. Tvorba im je jednaka. Na glagolsku osnavu, nairne, dodaje se formant -nd- za prvu i drugu konjugaciju: laudand-, delend-. U treCoj konsonantskoj konjungaciji osnova se nuzno prosiruje tematskim vakalorn -e-, koji ostaje i kod glagola na -io: leg-e-nd-, capi-e-nd-, fini-e-nd-.

GERUND kao glagolska imenica srednjeg roda deklinira se po 0 za srednji rod, sarno sto nema nominativa:

-

deklinaciji

gen. laudandi, dat. laudando, ak. laudandum, abL laudando.

GERUNDN kao gJagolski pridjev 1. i 2 dekl. svclava na -us, -a. -um, pa imamo prema konjugacijama: 1audaadus 3, delendus 3, legendus 3, capiendus 3, finiendus 3.

I -GERUNDimaaktivnoznaeenjeiodgovaranaAojglagoiskojimenicina-nje:

......;e .., razaranje, CimRje itd. U nominativu se gerund izrahva infinitivom, pa

..

sIIafp "1audBIe" znaCi: hvaliti - i: hvaljenje.

VIEZBA 33.

Genitiv gerunda se upotrebljava uZ: 1. imenice: a rs, potestas, facultas, copia, spes, causa; 2. pridjeve: cup'fd us, peritus; 3. izraze: causa, gratia (zbog)

Npr.: ars scribendi (vjesti na pisa nja); potestas ri dendi (moe smijanja); cupidu s legendi (zeljan citanja); pentus scribendi (vjest pisa nju); - praedandi causa (zbog pljackanja), venand i gratia (radi lova, u svrhu lova). Dativ gerunda stoj i uz g lagole: ad s urn, studeo, operam do . Npr. studeo equitando, scribend o, venando (bavim se jahanjem, pisanjem, lovom), adsum eq uitando (prisutan sam jahanju), o peram do co lendo agros (radim oko obradivanj a polja). Akuzativ gerunda stoji uz pridjeve: ad, inter. Np r. Obi ector inter ludendum (zabavljam se za vrijeme igranja); homo ad agendum natus (covjek rod en da rad i); - civis ad oboediendum pa ra tus (gradanin spreman da slusa). Ablativ gerunda stoj i uglavnom samostalno, i tada ima znacenje modalnog ablativa. Prevodi se naji'esee nasim g lagolskim prilogom na -Ci iii prijedloznim izrazo m iii glago lsko m imenicom na -nje: ridendo dicere verum (smijuee se kazati istinu, kroz smijeh kazati isti nu); plangendo narra re eventum (kroz plac pricati 0 dogadaju) .

••• II - Gerund je u svojoj primjeni uskraeen time Mo vrlo cesto ustupa mjesto gerundivu, i to onda kada gerund ima uza se objekt u akuzativu. Tu jezii'ku pojavu u latinskom zovemo ZAMJENA GERUNDA GERUNDIVOM. U tom slucaju objektna imenica dolazi u padez gerund a, a gerund dobiva oblik gerundi va, koji dolazi iza imenice i slaZe se s njom kao pridjev u rodu, broju i paderu. Npr.: - cupid us legendi librum cupidus legendi libros postaje: cupid us libr6rum legend6rum - cupidus libre legendi Dalje: Salonitani defendendo patriam magnam sibi g loriam pepererunt. Salonitani patria defendenda magnarn sibi gloriam pepererunt. Cicero scripsi t librum de contemnendo mortem. Cicero scripsit librum de morte contemnenda. Zamjenom gerunda gerundivom znacenje se nije ni u cern izmijenilo, pa mi to prevodimo: Salonitanci su braneCi domovinu sebi stekli veliku slavu. Ciceron je napisao knjigu

0

preziranju smrti.

DRUGA GOD INA UCENjA

VJEZBE IZADACI

1- 1. Et mihi discendi et tibi docendi facultatem otium praebet (Plin.). 2. Errando discimus. 3. Non Yetis neque suppliciis muliebribus auxilia deorum parantur: vigilando, agendo, bene consulendo prospera omnia cedunt1 (SaiL). 4. Legatis potestas Romam eundi fit. (Sail). 5. Gutta cavat lapidem non vi sed saepe cadendo. 11-1. His rebus perficiendis2 undecim dies tribuit Caesar dictaturaque se abdicat et ab urbe proficiscitur Brundisiumque pervenit (Caes.). 2. Ita Numitori Albana rEi permissa, Romulum Remumque cupido cepit in iis locis, ubi expositi ubique educati erant, urbis condendae 3 (Liv.). 3. Quibus rebus coacti Menapii legatos ad Caesarem pacis petendae causa mittunt (Caes.). Koji glagol kretanja traii akuzativ "Romam" u 1-4? Kakav je to ablativ "dictatura" u ree. 11-1? Kako ces prevesti ' bene consulendo" u 1-3? Prevedi: 1. Onaj divan poloiaj mog dvorca pruia mi pravu mogucnost pisanja. 2. Tvoje pismobilo je uzrok da poiurim ovo putovanje. Komentar: 1) Znati: sve kreee na dobro. 2) Dativ finalrti: da bi obavio ... 3) Starijeg brata Nurnitora zbaci s prijestolja u Albi Longi Amulije, ali kasrtije Romul i Rem ubiju Amulija, a djeda Nurnitora vrate na prijestolje. Usp. vj. 11, b. 4., i vj. 7, b. 2; -ubi· gdje Albana re permissa • kad su prepustili vlast u Albi Numitoru.

132

VJEZBA34.

PERIFRASTICNA KONJUGACI]A AKTIVNA I PASIVNA I - Particip futura aktiva ima svoju primjenu u tzv. PERIFRASTICNOJ iii OPISNOJ KONJUGACI]I AKTIVNOJ, koja se pravi od participa futura i oblika glago la ESSE, a oznacava rad nju koju sam vo ljan iii spreman, koju hoeu iii namjeravam raditi. Tako: lecrurus sum librum

- voljan sam Citati knjigu.

profecrurus erarn ex urbe

- namjeravao sam krenuti iz grada

librurn lecturi fuimus

- knjigu smo namjerava li cita ti.

parentes frequentarurus ero

- roditelje eu namjerava ti posjetiti.

Perifrasticna konjugacija aktivna ima sva vremena prezentske i perfektske osnove. Spomenute izraze: hoeu, narnjeravam, voljan sa m - stavimo u one vrijeme, lice i broj u kojem je glagol ESSE, a particip futura prevodi se infinitivom odgovarajueeg glagola, kako smo gore vidjeli u primjerima. II - Gerundiv ima svoju primjenu i u tzv. PERIFRASTICNOJ iIi OPISNOJ KONJUGACIJI PASIVNOJ, koja se pravi od gerund iva i oblika glagola ESSE. I ova konjugacija ima sva vremena prezentske i perfektske osnove, a prevodi se aktivno pomocu izraza: valja, mora, treba, - i to u onom vremenu i licu u kojem se nalazi glagol esse, te infinitivom glagola koji je u gerundivu. Negirani gerundiv (non legend us) oznacava one ~to se ne mora, ali i ono ~ta se ne smije raditi. Latinski su bjekt stoji kod nas kao objekt u akuzativu. Npr. : po~ tova ti

Parentes colendi sunt

- Roditelje treba

Pueri fiagellandi non sunt

- Djeca se ne smiju

~ ibo m

tuti.

Geru ndiv se sa subjektom slaze u rodu, broju i padezu. Ako je u recenici oznaceno lice koje vr~i radnju, one u la tinskom stoji u dativu: Liberis parentes colendi erant - Trebalo je da djeca

~ tuju

roditelje.

Nobis patria semper amanda erit - Uvijek ee trebati da Ijubimo domovinu. Ako gerundiv sa esse nema svog subjekta, onda on stoji bezlicno, u srednjem rodu: Colend um nobis est.

- Treba da

~tujemo.

Eundum est, quo nos officium vocat. - Treba iti kama nas zove duznost.

DRUGA GODINA UCEN ) A

VJEZBE I ZADACI

1- 1. Bellum scripturus sum, quod populus Romanus cum Jugurtha, rege Numidarum, gessi!.1 (SaiL). 2. Aristonicus civitatem Solis conditurus eraF. 3. M. Messal<1 et C. Pisone consulibus Helvetii totius Galliae imperio potituri erant3 (Caes.). 4. Populi nostri palriam suam semper defensuri erunt. 5. Oppida sua omnia et vicos et reliqua aedificia privata Helvetii incendunt, frumentum omne, praeter quod secum portaturi erant, combOrunt (Caes.). II -1 . Contra patriam, inquit Cicero, arma eivi sumenda non sunt. 2. Moriendum certe est, et incertum an 4 hoc ipso die (Cic.). 3. Sunt igitur amici firmi et stabiles et constantes eligendi (Cic.). 4. De gustibus non est disputandum. 5. Parentes nobis semper colendi erunt. 6. E duobusmalis minus eligendum est. 7. In dubiis pars tutior est eligenda. 8. Tamdiu tibi discendum, quamdiu s vivis. Kakva je to konstrukcija "M. Messala ... consulibus" i koji padei traii glagol "poti~r 4" u ree. 1-37 Kakav je to ablativ ' hoc ipso die" u 11-27 Prevedi: 1. Za Ciceronova konzulovanja Lucije Katilina je namjeravao preuzeti vlast u Rimu. 2. Siobodu nase zemlje uvijek smo spremni hrabro braniti. 3. Treba da uvijek biramo prave i iskrene prijatelje. Komentar: 1) To pge Salustije nakon poduljeg uvoda u djelu "De coniuratio ne Catilinae". - Gaj Salustije Krispo (86. - 35. pr.n.e.) vrlo je matajan his toriograf Cezaxova vremena. Bio je prist~ Cezaxa, pa je nakon uspj ~ no zavrSenog rata kod Tapsa protiv Pompejanaca ostavljen u Numidiji za prokonzula. Tu je stekao ogromno bogatstvo. Ubojstvom Cezara g. 44. p ovlati se u privatan zivot i gradi raskoSne dvore na KvirinaJu, koji ce kasnije pos tati carski dvori. Tu se bavio proufavanjem povijesti novijeg vremena

te sastavio tri monografije: De coniuratione Catilinae, Bellum Jugurtrunum i Historiae. Zadnja se monografija satuvaJa tek fragmentamo. Usp. vj. 15, b. 4. 2) Aristonik je organizirao ustanak robova u Pergamskoj ddavi g. 133.pr. n.e. Svojim borcima je obecavao da ce osnovali drfavu Sunca, u kojoj ce vladati jednakost i sloboda svih gradana. Ustanak je bio uguSen, a Aristonik je doveden u Rim i u tamnici zadavljen . 3) PokuSaj Helveeana da zavladaju cijelom Galijom bio je povod Cezaru da se umijeSa u prilike u GaJiji i da zapome njezinim osvajanjem. 4) To je zavisno upitna reeenica uz "an" (da Ii), premda taj upitni veznik dolazi sarno u drugom tJanu rastavnog pitanja. 5) Tamdiu ... quamdiu su korelativi.

134

VJEZBA35.

SUPINI Latinski glago l ima jos dvij e imenice, a to su: sUPIN na -urn i sUPIN na -u. Oni su po tvorbi jednaki participu pe.rfekta pasiva, ali to su imenice cetvrte deklinacije s aktivnim znace.njem. Sup in na-urn predstavlja akuzativ cetvrte deklinacije: iaudatum, iectum, auditum, a supin na -u je ablativ: iaudatu, iectum, auditu. I - SUPIN na -urn upotrebljava se uz glagole kretanja kao cilj iii svrha te radnje, kao: eo, venio, proficiscor, mitto. - Prevodi se infinitivom iii namjemom recenicom. Npr.: Eo dormitum - Idem spavati. Caesar legatos misit obsides postulatum. - Cezar je poslao poslanike da traze taoce. Ako supin na -urn prelaznog glagola ima objekt, on, kako smo vidjeli u zadnjem primjeru, stoji u akuzativu.

11- SUPIN na -u upotrebljava se uz: 1) pridjeve koji znace

~elesno

iii moralno svojstvo, kao:

pulcher, gravis, iueundus, foedus, optimus, turpis; 2) pridjeve: faellis, difficilis, mirabilis, horribllis, ineredibilis i slicne, - koji stoje redovito u srednjem rodu: Horribile visu es t - Strasno je vidjeti, gleda ti. lueundum frucru. - Ugodno jesti. 3) uz izraze: fas est pravo je; nefas est grijeh je; opus est treba: Nefas est dieru. - Grijeh je kazati. Supin na -u najcesce se upotrebljava od ovih glagola: dico, facio, audio, video, cognosco, intelligo, memoro, rogo, - dakle: dictu, factu, auditu, visu, cognitu, intelleetu, memoratu, rogatu. 135

DRUGA GOD INA UCENjA

VJEZBE I ZADACI

I - 1. Permulti cives Romani diebus festivis circos frequentabant IOdos spectatum 1. 2. Haedui legatos ad Caesarem millunt rogatum auxilium (Caes.). 3. Galli legalos ad Caesarem miserunt pacem pelilum (Caes.). 4. Venatum dOcis invllas canes. II -1. Ea cuncta Romanis ex tenebris et editioribus locis facilia visO magnoque hortament0 2 erant (SaiL). 2. In tanta tamque corrupta civitate Catilina, id quod factu facillimum erat, omnium flagitiorum atque facinorum 3 circum se catervas habebat (Sail.). 3. Quid uva4 potest esse cum fructO laetius, tum aspectO pulchrius (Cic.)? 4. Faciemus, quod optimum factO nobis videbitur. Kakav je to ablativ 'diebus aestivis' u 1-1 ? Kako prevodis 'ea cuncta .... facilia' u 1I-1? Kakva je to zamjenica ' id", a kakva "quod' u 1I-2? Kakav je to superlativ ' optimum' u 11-4 i kako mu je pozitiv? Ponovi nepravilnu komparaciju pridjeva! Ponovi Ivorbu futura I glagola 3. i 4. konjugacije! Prevedi: 1. Helvecani su Cezaru poslali prvake driave da mole prijateljslvo i saveznislvo. 2. Strasno je bilo gledati. 3. Prijatelj mi je dao jabuku divnu na pogled, ali unutra truhlu.

Komentar. 1) Gradevine u Rimu za zabavu. - Jedno od najveeih zabavnih zdanja Rima je AMPHlTHEATRUM FLAVTUM, poznati pod imenom COLOSSEUM, a podigli su ga Vespazijan i lito. Eliptit nog jeoblika. ~ irok 57 m, dug 188 m. Imao je tetiri kata sa sjed.i ~ tima za gledaoce, a mogao je primiti do 45.000 gledalaca. U srcdini se nalazila arena, gdje su sc odrZavale gladijatorske igre, borbe sa iivo tinjama i berbe brodovljem, u koj u svrhu hi se arena ispunila vodom. - Druga gradevi na namijenjena razonodi

bio je CIRCUS MAXIMUS, veliki stadion narnijenjen kolskim utrkarna. Dug je bio 600 a ~irok 100 m. Naokolo na padinarna brezuljaka bili su podignuti redovi sjedi~ta. Mogao je prirniti oko 200.000 gledaJaca. Za cara i uzvBene uzvanike

bile su

rasko~no ukra~enc

loze. - U

Rimu su bile sagradene mnoge tenne, drfavne i privatne. To su bila prven·

stveno javna kupali~ta, ali su to bili ujedno i centri kulture, zabave, od mora, sporta i lijetenja. U termarna je bilo bezbroj soba, velikih dvorana, vrtova, trijemova, kupaoruca, bazena, biblio-

teka i malih butika. Najpoznatije terme su bile: Trajanove i Karakaline. 2) To je dativ svrhe: na veliki poticaj; davaJo im je veliki poticaj. 3) Flagitia atque ladnora - to su apstraktne imenice, a stoje mjesto kon· kretnih. Prevedi: imao je oko sebe gomile nevaljalaca i z1OCinaca.

TERME KARAKALE

136

4) To je ablativ poredenja uz: laetius i pulchrius; - cum - tum: koliko, toliko (korelativi); fructu ad fruor 3.

VJEZBA36.

SINTAKSA RECENICA Upotreba konjuktivnih vremena u prostim recerucama Latinskim konju nktivom u prostoj recenici izricemo: ze lju, poticanje, naredbu, zabranu, mogucnost, sumnju, dopustanje, te nesto nes tvarno.

1-1. ISPUNJNA ZELJA izrazava se konjunktivom prezenta: Sis felicior Augusto, melior Traiano! Vivat patria nostra! 2. NEISPUNJIVA ZELJA izrice se za sadasnjost konjunktivom imperfekta, a za pros lost konjunktivom pluskvanperfekta: Utinam pater meus viveret! Utinam in ea urbe numquam fuissem! 3. POTICANJE se izrice konjunktivom prvog lica prezenta u singularu iii u pluralu: Legamus! Eamus! Ne desperemus! 4. ZAPOVIJED iIi ZABRANA kazuje se konjunktivom 2. i 3.lica singulara i 3. lica plurala prezenta: - Videant consules! Nek se pobrinu konzuli! . - Prudenter agas! Razborito radii - Hoc ne facias! To nemoj uraditi! Stroga zabrana kazuje se konjunktivom perfekta: Mendaci hornini ne credideris! Da nisi povjerovao laZljivu covjeku! II -1. MOGUCNOST ILl BLAGA TVRDNJAza sadaSnjost kazuje se konjunktivo m prezenta, a za proslost konjunktivom imperfekta: Dicat quis. Mogao bi tko kazati; - Crederes! Moglo se vjerovati. 2. SUMNJA, KOLEBANJE iii C:UDENJE za sadasnjost se izrice konjunktivom prezenta, a za pro/Host konjunktivom imperfekta: Cur non gaudeam? Zalito da se ne radujem? Quid age rem ea tempestate? Sto sam imao raditi u onim prilikama? 137

DRUG" GOD IN" UCENJ"

3. Dopustanje nei'ega za sadasnjost kazuje se ko njunktivom prezenta: Omnia possideat, non possidet aera Minos. Nek posjeduje Minos sve, a li ne posjeduje zrak (zracni prostor) . 4. nestvamost i nezamislivost u sadasnjosti kazuje se konjunkti vom irnperfekta:

Sine amicis vita tristis esset. - Bez prijatelja zivot bi bio jadan. Quid ego sine te essem? - Sto bih ja bio bez tebe? VJEZBE I ZADACI

I - 1. Sit tibi terra levis! 2. Vivat Academia,' vivant professores, vivat membrum quodlibet, semper sint in flore! 3. Proficiscamur, amici, tempus enim iam eundi est. 4. In rebus adversis ne desperemus, in rebus secundis superbi ne simus! 5. Quidquid agis, prudenter agas et respice finem! 6. Quid tibi fieri non vis, alteri ne feceris! 7. Quod bonum, felix, fauastum fortunatumque sit! 8. Et sit humus non onerosa cineri tuo! II -1. Dicat quis2me felicem esse. 2. Cur non gaudeat iIIe, qui talem amicum assecutus est? 3. Naturam expellas furcii, tamen usque recurret (Hor.). 4. Fiat iustitia, pereat mundus! 5. Praesenti ne credas fortunae! 6. Audiatur et altera pars! Zalito stoji genitiv gerunda "eundi" u 1-3? Kakva je to konstrukcija "me felicem esse" u 1I-1? U rec. 1-7 "quod bonum .. : prevedi: A to neka bude .... Prevedi: 1. Krenimo vee jednom! Nema vremena (nije vrijeme) za odlaganje. 2. Nesretan sam, a netko bi me mogao smatrati sretnim. - Za odlaganje = gen. ger. od moror iii gen. imenice ' mora".

Komentar: 1) To je bio gaj posveeen heroju Akademu, ~es t stadiona daleko od Atene. Tu je kasruje pou~avao Platon i njegovi sljedbenici, pa se ta ~kol a nazvala Akademija. Ciceron je kao platonovac nadjenuo ime "Akademija" jednoj od svojih vila na morskoj obali blizu Puteola i jed nom mjestancu na svom tuskulskom dobru . Prema tome, akademik je u staro vrijeme ozna~avao prista~u Platonove filozofije. 2) quis • netko, tko

138

VJEZBA37.

CO NSECUTIO TEMPO RUM ZAVISNO-UPITNE RECENICE U zav isno-slozenirn recenicama mogu stajati indi ka tivna i konjunktivna vremena. Konjunkti vn o vrijerne je uslovljeno vrernenom glagola glavne recenice. Takva upotreba konjunkti vnog vremena zove se relativna, za razliku ad njegove apsolutne upotrebe, ka kva je u samos talnim recenica ma. Rela ti vna u potreba konjunktivnih vremena ide u latinskom po cvrsto od reden im principima, i to se zove CONSECUTIO TEMPORUM. Kod pravila CONSECUTIO TEMPO RUM treba najprije voditi racuna 0 vrsti vremena u glavnoj recenici. Nairne, vremena za tu svrhu dijelimo u : 1. glavna i 2. sporedna vremena. - U glavna vremena spadaju : prezent, futur I i nacin irnperativa. - U spore dna ili historijska vremena spadaju: imperfekt, perfekt i pluskvanperfekt. Za zavisnu recenicu pitamo: da Ii se njezina radnja u odnosu na glavnu recenicu de~ ava: 1. prije, - 2. istodobno - 3. poslije radnje glavne recenice. U tu svrhu daju se dvije sheme: I - Iza glavnog vremena u glavnoj recenici u zavisnoj stoji: 1. konjunktiv perfekta aka se radnja desila prije;

2. konjunktiv prezenta ako se radnja desava istodobno; 3. konjunktiv prezenta perifr. konjugacije aktivne (-iirus sim), aka ce se radnja desiti poslije radnje glavne recenice. II - Iza historijskog vremena u glavnoj recenici, u zavisnoj stoji: 1. konjunktiv pluskvamperfekta ako se radnja desila prije; 2. konjunktiv imperfekta aka se radnja desava istodobno; 3. konjunktiv imperfekta perifr. konjugacije aktivne (-tirus essem), aka ce se radnja desiti poslije radnje glavne recenice.

Potpuna primjena pravila CONSECUTIO TEMPORUM dolazi samo u zavisno-upitnim recenicama, pa ce se kod njih navesti primjeri za sve te slucajeve. 139

DRUG A GODI NA U(:ENJA

Zavisno-upitne recenice zavise od glagola iii izraza u znacenju: pitati, reCi, zna tize ljan sam, nes iguran sam i sl., a pocinj u isto kao i nezav isna p itanja: 1. upitnim zamjenieama: quis?, ti ter?, qua lis?, quantus? 2. upitnim prilozima: cur?, quomodo?, quo?, qua?, ubi?, unde? 3. upitnim cesticama: -ne (Ii), nonne (zar ne), num (zar)? Ces tica -ne je enkliticna, pa se prislanja uz rijec na koju se odnosi pitanje: Legistine Aesopi fabulas? - Jes i Ii citao Ezopove fabu le? 4. U slozenim pitanjima upitne cestice su: utrum - an: Utrum Demosthenes an Cicero maior orator es t? - Da Ii je Demosten iii Ciceron veti govornik? U slozenim upitnim pitanjima u pitne cestice m ogu biti i: -ne -an, a u prvom dijelu pitanja p rva ces tica moze potpuno izos tati, ali je druga cestica obavezna, a mi je prevodimo: iIi. Evo sad a primjera za upotrebu svih sest gore navedenih slucajeva. 1- Nescio, Nesciam, Die,

a) quid feceris b) quid facias e) quid fac tUrus sis.

II - Rogabam, Rogavi, Rogaveram,

a) quid fecisses. b) q uid face res. c) quid fac tUrus esses.

N pr.: Quaeretis, quae ista sint. - Trazit cete sto je to. Considera, qui sis et quid facere possis. - Promotri tko si i sto mozes uraditi. Non satis constat, quo anno Titus Plautus natus sit. Nije dovoljno poznato koje se godine rodio Tit Plaut. VJJEZBE I ZADACI

1- 1. Quo quid em in casu simus, vides (Cic.). 2. Nunc vos existimate, utrum facta an dicta pluris sint (Sail.). 3. Quid sit futurum cras, fUge quaerere 1• 4. Quid vesper ferat, incertum est. 11-1 . Croesus, Lydiae rex, Solonem, unum ex septem sapientibus2 et poetam, Athenis natum, interrogavil, quem hominem omnium beatissimum existimaret. ' Dic mihi clare, processit Croesus, quid de mea felicitate iudices!" Solo respondit: "De nullo homine vivo dicere possum, utrum beatus sit necne". 2. Alcibiades,3 demiratus intemperias Xantippes in maritum. interrogavil Socratem, quae ratio esset cur mulierem tam acerbam domo non exigeret. 'Quoniam' inquit Socrates, ' cum (kad) iIIam domi talem perpelior, insuesco et exerceor. ut (kako bih) ceterorum quoque foris petulenliam et iniuriam facilius feram' (Gellius). 140

Koliko apozicija nalazis u pasusu II? Na koje pitanje stoji 'dom~ ' a na koje ' domi' u 11-2? U pasusu 11-1: utrum .... necne = da Ii je .... iii nije. Prevedi: 1. Pogledaj kakvo mi je zlo nanijela tvoja lai! 2. Ne znam da Ii nesto rad is iii trazis same zabave. 3. Reci mi tko je od vas najsretniji. Komentar: 1) Prevedi : uopee nc istrazuj .... 2) Medu sedam mudraca U starini smatrali su npr. Atenjanina Sola na, pjesnika i zakonodavca, te TaJeta ~z Mile ta, trg~vca .~oji j~ mnogo ~~ tovao i od likovao se veli kim znanjem, a prvi je navijestio pomrtlnu su~ca, za am BIJanta lZ maloazlJske Prijenc, koji je proljeran iz svoje zemlje, kazao: Sve svoje sa soborn n OSlnl . -, 3) Alci bijad je Atenja nin, odgojen u kuCi PerikJa. dru! io se sa Sokratom, ali na njega su vi~e vr~ili u~ecaj sofisti:. Bio jc jedan od voda atenske ekspcdicije na Siciliju, ali os umnji ten, pa jc pobiegao u Spartu. KasruJe mu Je dozvolJen povratak u Atenu, ali jc ponovno pao u nemilost, pa se povukao na svoje imanje na trat kom Kerzonezu. - Oblik "Xantippes" grtki je genitiv.

VJEZBA38. NAMJERNE RECENICE - ZAHTJEVNE RECENICE I RECENICE UZ GLAGOLE SPRJECAVANJA I BOJAZNI 1- Namjernom recenicom se izrice namjera subjekta glavne recenice, pa je u njoj shvatljiva upotreba konjunktiva. Namjema recenica lako se prepoznaje po smislu, a osobito ako se u glavnoj recenici nalaze izrazi: eo, ideo, idcirco, propterea, ea mente, eo consilio, ea conditione. - Iza nekih od tih izraza mogla bi se ocekivati i uzrocna recenica, pa u tom slucaju treba pripaziti na veznik, jer nam on rijesava sumnju . Veznici namjernih recenica suo ut (da), ne (da ne). U namjernim recenicama prema pravilu cr stoje sarno dva konjunktiva: KONJUNl(TIV PREZENTA i KONJUNl(TIV IMPERFEKTA, sto znaCi da se shvaca kao da se radnja zavisne recenice desava istodobno 5 radnjom glavne reeenice. Pitanje je sarno kakva je vrsta vremena u glavnoj recenici, da Ii je naime glavno iIi historijsko vrijeme. Npr.:

Scholas propterea frequentamus, ut patriae prodesse possimus. Skole stoga posjecujemo da bi domovini mogli koristiti. Caesar pontem trans Rhenum ideo fecit, ut exercitum traiceret. Cezar je stoga sagradio most preko Rajne da prebaci vojsku. Veznik namjernih recenica moze biti i quo (ut eo), ako je u njima komparativ: 141

DRU

A GODI NA UCENjA

Pontem trans Rhenum Caesar fecit, quo faci lius exercitum traiceret. Mos t je preko Rajne Cezar napravio da bi s to lakse prebac io vojsku.

IT - Sarno ta ista d va konjunktiva, tj., prezenta i imperfekta, stoje i u ZAHTJEVNIM RECENICAMA, koje ovise 0 glagolima: postu lare, imperare, monere, hortari, persuadere, orare; impellere (poticati), concedere, permittere (dopusta ti); curare, consulere, videre (brinuti se), impetrare (postiCi). Npr.: Moneo vos, ut grarnmaticam Latinam bene discatis. Opominjem vas da latinsku gram atiku dobro ui'ite. Caesar militibus permisit, ut castra hostium fundims delerent. Ceza r je dopustio vojnicima da neprijateljski tabo r d o temelj a poruse. r kod zahtjevnih rei'enica veznici su: ut, ne.

ill - Konjunktiv prezenta i imperfekta stoji i u rei'enicama uz glagole sprjecavanja, a to su :

impedlre, prohibere (sprjecavati); - obstare, resistere (protiviti se); - deterrere, dissuadere (odvraeati). Veznici su: ne, quominus. Npr.: Nemo me deterrebit, quominus arnico auxilium praebeam. Nitko me neee sprijeCiti da prijatelju ne pruzim pomoe. Quid obstat, quominus foedus arnicitiae faciamus? ~to smeta da sklopimo savez prijateljstva?

IV - Konjunktiv prezenta i imperfekta stoji takoder u recenicama koje zavise od GLAGOLA BOJAZNI. Veznici su: ut, - ako je oi'ita zelja da nesto bude, a toga se bojimo; ne - ako je vidljiva Zelja da se neSto ne dogodi, a bojimo se da Ce se dogoditi. Npr.: Timeo ut examina vestra cum successu fiant. Bojim se da ee vaSi ispiti biti uspjesni (a zelja mi je da budu). Memo, ne pater veniat. bojim se da ee otac doCi (a to ne Zelim). U recenici uz glagole bojazni mOZemo izraziti i radnju koja se desila prije radnje glavne rei'enice, pa u tom slucaju stoji konjunktiv perfekta. Npr.: 142

v JE 2BA 38.

Pater veretur, ne filiu s suu s revera aliqu id mali feeerit. Otae se p lasi da je njegov si n stva rno nesto lose urad io. VJEZBE I ZADACI

1_ 1. Gaesar in Rheno pontem fecit, ut in Germaniam transire posset.' 2. Micipsa 1 paucis post diebus moritur. Postquam 2 illi (dat.) more regio iusta magnifice feceranl, reguli in unum convenenunt, ut inter se de cunctis disceptarent (SaiL). 3. Divitiae tibi sunt, ut illis ularis, opes ul colaris, honores ut lauderis voluptates ut gaudeas, valetudo ut dolore careas, amicitia vero res plurimas continet (Gic.). 11-1 . Tu me hortaris, ut animo sim magno et spem habeam recuperandae salutis 3 (Gic.). ' 2. Nunc, quoniam' mihi natura finem vitae facit, per hanc dexteram, per regni fidem moneo te, uti (ut) hos, qui tibi genere propinqui sunt, caros habeas (SaiL). 3. Dux suos milites hortatur, ut spem omnem in virtute rep6nant (Gaes.). '4. Omnes optant, ul senectutem adipiscantur, cumSautem eam adepti sunt, eandem accusant (Gic.). 5. Orandum est, ut sit mens sana in corpore sana (luvenalis).6 111-1 . Navis nostra vento retenta est, quominus in portum veniret. 2. Nihil me deterrebit, quominus pro re publica nostra omnes labores suscipiam. 3. Ira saepe hominem impedit, ne verum cernere possit. IV-1 . TImor de in de patres incessit, ne civilatem sine imperio, exercitum sine dike vis aliqua externa adoriretur (Liv.). 2. Metuere certe debemus, ne frustra laborem hunc suscipiamus. 3. Vereor, ne cui de te plus credas quam tibi ipsi. Kakav je to ablativ ' dol ore" u 1-3, a kakav je ' animo magno' (hrabra duha) u 1I-1? Da Ii je 'post' u 1-2 prijedlog iii prilog? Prevedi: 1. Poslao sam ti pismo da te 0 tome obavijestim. 2. Posjedujes bogatstvo da se njime sluzis za sebe i za svoje. 3. Molim te da mi 0 svemu pises sto vjernije. - Sto vjernije = quam sa superlativom priloga. Komentar. 1) Num idski kralj Mjdpsa, sin Masinise, imao je d va sina, Adherbala i HicmpsaJa. a posimo je i Ju gur tu, sina svog brata Mastam bala. Vrlo lukavo i postepeno, Jugurta CC se osloboditi svojih supamika i sam tc zavladati Numidijom, ali to t:e ga uvuti u rat 5 Ri mom. Usp. vj. 26, b.-l . - paucis post d iebus .. oakan mal o dana. 2) Vre menski Ve7..ni k 5 indikati vom .

3) Pri pa7i; spem ... recuperandi salutem . 4) Uzroen i veznik 5 indikativom; genere je abl. obzira; po radu . S} Vremenski veznik 5 indikativo m • kad . 6) Misao se nalazi u Juvenal ovoj satiri X 356, a obit-no se citira sarno: Mens sana in corpore sana.

Ju venal (aka 60. - 140.) najznalajniji je rimski sa tiritar i veliki prija telj starijeg Marcijala, pisca cpigrama. Napisao je ~esnaes t sa tira, od kojih je najznatajnija ~esta, u kojoj najcmjim bojama ri~e likove rimskih matrona. Prva sa tira je uglavnom uvod u njegov literami rad. Ne smije, svjestan je, pisa t.i 0 suvremen.i m dogadajima, jer ce s v ~iti na lomati, pa radije uz ima prim jere iz ranije generadje, iz vrcmena N erona i Domicijana.

143

VJEZBA 39.

POSLJEDICNE RECENICE I - U zavisno posljed icnim recenicama stoji takoder konjunktiv, ali je ovdje njegova u potreba uglavnom apso lutna, tj . konjunktivno vrijeme odreduje se prem a smislu zavisne recenice, bez obzira na vrijeme glavne recenice. Zavisno-posljedicnim recenicama kazuje se radnja iii stanje kao posljedica radnje glavne recenice, a pocinju veznicima: ut (da), ut non (da ne). Posljedicne recenice prepozna t cemo po tome sto se u glavnoj recenici nalaze rijeCi, odnosno prilozi i za mjenice: ideo, sic, adeo, tam (tako), tantopere (tako jako), tantus, talis. N pr.: Verres Siciliam ita perdidit, ut ea restitui in antiquu m statum nullo modo possit. Ver je tako upropastio Siciliju, da se ona nikako ne moze povratiti u staro stanje. Vibienus ad eo est muicatus, ut vitam amiserit. Vibijen je tako premlacen da je izgubio zivot. II - Posljedicne recenice stoje i iza izraza: a) fit, acddit, evenit ut contingit ut fieri potest ut

dogada se da polazi za rukom da moguce je da;

b) sequItur ut, restat ut, relinqultur ut mos est ut, consuetUdo est ut

preostaje da obicajjeda

lza spomenutih izraza konjunktivno vrijeme ravna se po pravilu consecutio temporum. Ita evenit, ut omnes una nocte interirent. Tako se desilo da su svi jedne noci izginuli. Mos Latinorum erat, ut quotannis duos consules eligerenl Obi('aj je bio kod Latina da su svake godine birali dva konzula. Sequitur ut duro labori operam demus. Preostaje da se latimo mUCnog posla. 144

VJE ZBA 39.

III - Posljedicne recenice mogu pocinjati i veznikom QUIN (qui + ne), ako jo' prethode ovi nega ti vni izrazi: J a) non multum abes t quin nihi l prae termitto quin retineri non possum quin vix me contineo quin fieri non potest quin

ne treba mnogo da n ista ne p ropustam da ne mogu se uzdrzati da ne jedva se uzdrzava m da ne ne moze biti d a ne

b) non dubito quin non es t dubium quin quis d u bita t quin

ne sumnjam d a nema sumnje d a tko sumnja da?

c) nemo es t quin nihil est q u in nulla res est qu in quis es t quin

nema nikoga koji ne (d a ne) nema nicega sto ne (da ne) nema stvari koja ne ima Ii tko da ne

Nihi l praetermis im us, quin sa luti urbis consuleremus. Nista nismo propustili da se ne pobrinemo za spas grada. Vix retineo r, quin veri tatem dicam . Jedva se uzdrzavam da ne reknem istinu. Quis dubitat, quin v iribus p ropriis hos tes superaverim us? Tko sumnja da smo vlasti tim snagama svladali neprijatelje? Nemo est, quin hoc sciat. Nikoga nema da ne bi to znao. Nihi l tarn d iffici le est, quin edisci possit. Nista nije tako tesko d a se ne moze nauciti. Kod posljed icnih recenica sa QUIN konjunktivno vrijeme se udesava po pravilu "consecuti o temporum ". VJEZBE I ZADACI

I - 1. Erat summa inopia pabuli adeo, ut loliis ex arboribus et teneris harundinum radicibus equos alerent (Caes.).* 2. Habet senectus honorata praesertim tantam auctoritatem, ut ea pluris1 sit, quam omnes adulescentiae voluptates (Cic.). *3. Accidit etiam repentinum incommodum. Tanta enim tempestas cooritur, ut numquam iIIis locis maiores aquas luisse constareF (Caes.). 4. Alexander tanti Homeri carmina laciebat, ut ea in omnibus bellis secum porta ret. 11- *1. Relinquebatur Caesari nihil, nisi ut equitatii agmen adversariorum male habereP. (Caes.).

111-1 . Quo edicto tota provincia4 promulgato nulla luit civitas, quin ad id tempus partem senatus Cordiibam mitteret (Caes.). 2. Quae enim domus tam stabilis, quae tam firma civitas est, quae nonSodiis et discidiis luncfilus possit everti? 145

DRUGA GOD INA U ENJA

Kakvi su to ablativi "toliis" i "teneris radicibus' u 1-1? Kakav je to genitiv 'tanti' u 1-4? Kakvi su to ablativi 'odiis' i "discidiis' u 11I·2? Kakvu konstrukciju vidis na poeetku ree. 11I·1? Prevedi: 1. Toliki se najednom iz oblaka srusio pljusak, da na ulici nisi nikoga mogao vidjeli. 2. Tolika ga je zalost bila zahvatila, da nije mogao niti hranu uzimati niti nocu spavati. 3. Kadsto se dog ada da prijatelji postanu zestoki neprijatelji.

Komentar. 1) Geni tiv vrijednosti iii cijene = da viSe vrijecli. 2) Ovdje je oblik "cons taret" bezlitan glagol, a mi prevodimo: da su se svi slagali u tom. "Slijed i ACI. 3) Prevedi: da ometa. 4) To je ablativ mjesta unutar a bla b va apsolutnog: Kad je ta naredba razglaSena po ci jeloj provinciji. 5) quae non = q uin.

VJEZBA40.

DOPUSNE RECENICE Konjunktivno vrijerne ocekivali bisrno i u zavisno-dopusnim recenicarna zato sto se njirna ne istice cinjenica vee se sarno nesto dopusta. U stvari, radnje zavisne i glavne recenice naoko se sarno iskljucuju, one se obje vrse. Dopusne recenice Latini stoga izraiavaju i indikativorn i konjunktivom, zavisno od veznika. I. Veznici s konjunktivom: quamvis rna kako; licet pa rna, rnakar; ut makar, pa neka; cum (concessivum) prernda. Konjunktivno vrijerne ravna se prerna pravilu consecutio temporum. Quamvis hoc difficile sit, tamen fadam. Makar je ovo tesko, ipak eu uraditi. Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas. Makar nedostaje snage, ipak treba pohvaliti volju. 146

VJE t BA 40.

II. Vezruci s indikativom: quamquam pre md a; etsi, tametsi, etiamsi - iako, mada. Hannibal, qua mqua m Romanos multoties vici t, postremo ipse superatus est. Premda je Hanibal Rimlj ane mnogo puta pobijedio, ipak je konacno i sam svladan. Ako je u la tinskom subjekt is ti za zavisnu i glavnu reeenicu, a prva je zavisna, onda se na pocetak stavlja taj zajednicki subjekt, odvaja zarezo m, pa slijedi zav isna recenica. Kod nas, napro tiv, na prvo mjesto stavljamo veznik pa su bjekt. Caesar, licet Gallos iam vicisset, tamem in !taliam statim profectus non es t. Pre mda je Cezar vee bio svladao Ga le, ipak nije odmah krenuo za !taliju.

VJEZBE I ZADACI

1-1 . Ut illis desint vires, tamen voluntas eorum laudanda est. 2. Socrates, cum ecustodia auxilio amicorum suorum facile edOci posset, tamen noluit et venenumsibi praescriptum manibus suis ori apposuit hausitque. 3. Turpia et inhonesta gesta, quamvis occultentur, honesta et aequa numquam fieri possunt. 11-1. Quamquam animus meminisse horret, incipiam ex ordine omnia vobis exponere'. 2. Adher· bal, tametsi legatos miserat, qui senatum docerent2 de caede fratris3 et fortunis suis, tamen fretus multitudi ne militum, parabat anmis cum Jugurtha contendere (SaiL). 3. Vergilius Home· rum, etsi cum magno successu imitatus est, tamen vi poeticil assecutus non est.' 4. Nostri, tametsi ab dOce et a fortuna deserti sunt, tamen omnem spem salutis in virtute ponebant (Caes.). Kakav je to ablativ "manibus suis' u 1-2 i ' armis" u 1I-2? Kakav je to genitiv "salutis' u 1I-4? Kakva je to konstrukcija "voluntas eorum laudanda est' ? Ponovi glagol 'fio, fieri'! Prevedi: 1. Makar se cesto neeasna djela skriveno rade (para 1), ipak brzo izidu na vidjelo. 2. premda me je napustila sreca, ipak necu odustati od zapocetog djela.

Komentar. 1) Prvi dio r&enice naJ azi se u Vergilijevoj Enejidi (11, 12) 2) Relativno-namjema rcrcnica s konjunknvom: da obavijeste. 3) Hiempsala je Jugurta smaknuo, a sada se zeli rij.siti i drugog brata. Usp. vj. 14, b. 2 i vj.26, b. 1. 4) Vergi lilcva Enejida, koja u prvih ~st pjevanja oponM
147

VJEZBA41. VREMENSKE RECENICE I - Zavisnim vremenskim recenicama kazujemo vrijeme kada se dogada radnj a glavne rece nice, a ona se moze dogada ti u isto vrijeme s radnjom glavne recenice, prije iii poslije nje. Ako je odnos izmedu glavne i zavisne recenice sarno vremenski, u zavisnim recenicama stoji indikati vno vrijeme prema smislu. Tada su veznici: a) eum (temporale) kad - za radnju prethodnu, istovremenu i naknadnu: Cum Caesar in Galliam venit, duae ibi factiones erant. Kad je Cezar dosao u Galiju, tu su bile dvije stranke. Cum ver incipit, hirundines redeunt. Kad poCi nje proljece, vracaju se lastavice. b) postquam posto ut, ut primum; ubi, ubi primum Cim, kako, kad simuI, simulae, simulatque cim, kako, kad. Ti se veznici upotrebljavaju za radnju koja se desila prije, ali je u objema recenicama u latinskom perfekt, zato sto im se radnje dogadaju u blisko vrijeme. Hostes, ubi primum Romanorum equites conspexerunt, impetum feeerunt. - Cim su neprijatelji primijetili rimske konjanike, navalise. c) dum, donee, quoad

dok, dok god.

1i veznici oznacuju istovremenost radnje u proslosti, sadasnjosti i buducnosti.

Dum haec Romae geruntur, bellum in Asia ortum est. Dok se to desava u Rimu, u Aziji bukne rat. Istim se veznicima moze izraziti i radnja koja se zbiva odmah poslije radnje glavne recenice, a tad a znace: dok ne, dok god ne: Opperior dum redis. - Cekam dok se ne vratis. Equites hostium impetum sustinuerunt, donec dux ipse cum exercitu access it. - Konjanici su napadu neprijatelja odolijevali, dok sam vojskovoda nije stigao s vojskom. Ako je uz iste veznike osim vremenskog odnosa izraiena i NAMJERA iIi OCEKlVANJE subjekta glavne recenice: tada stoji u zavisnoj recenici konjunktiv prezenta iii imperfekta prema pravilu "consecutio temporum". Npr.: Rusticus exspectat, dum defluat amnis. Zemljoradnik ceka dok rijeka ne spadne. 148

VJEtBA 41

d) antequam, ~rius quam prije nego. Ti se veznici upotrebljavaju za radn.u koja se zblva pos hJ e rad nJ e glavne recenice. J Npr.: Nunc, antequam ad causa m redeo, de me pauca dicarn. A sada, prije nego se vratim na stvar, ne~to malo eu kazati 0 sebi. Ako je glavna recenica negirana, ti se veznici pi~u odvojeno: Non prius ex urbe proficiscar, quam te certiorem fecero. Neeu prije otputova ti iz grada nego ~to te obav ijestim. IT - Ako se vremenskom recenicom s nekim historijski m vremeno m kazu·e i UZROK RADNJE glavne recenice, tada se upotrebljava konjunkJv Imperfekta Iii pluskva mperfekta prerna pravilu CT, a veznik je sa rno: CUM (historicum) . - Kad~to se ipak ta konjunktivna vrernena upotrebljavaj u i za obicno pricanje pro~ lih dogadaja.

~jed no

Npr.: Cicero, cum quaestor in Sicilia esset, Archimedis sepulcrum repperi t. Kad je Ciceron bio kvestororn u Siciliji, prona~ao je grob Arhimeda. Xerxes, cum Thermopylas expugnavisset, Athenas delevit. Kad je Kserkso bio osvojio Termopi le, poru~io je grad Atenu. Cum tridui viam Caesar processisset, nuntiatum est ei Ariovistum cum omnibus copiis suis ad Vesontionem contendere. Kad je Cezar presao put od tri dana, javljeno mu je da Ariovist sa svim svojim cetama kreee k Vezoncionu. Ovdje treba spomenuti ono ~ to sam vee ranije kazao: Ako je su bjekt u zavisnoj i glavnoj recenici isti, onda se on stavlja na pocetak, a iza njega dolazi veznik sa zavisnom recenicorn. Mi se, naprotiv, u nasem jeziku drukcije pona~arno, lj. takvu zavisno slozenu recenicu pocinjemo zavisnirn veznikorn iza kojeg slijedi subjekt i tako dalje, pa onda glavna recenica bez ponavljanja subjekta. Usporedi gore navedene primjere: Hostes, ubi,.... ; Cicero, cum ....; Xerxes, cum .... VJEZBE I ZADACI

1- 1. Ubi ea Romae eomperta sunt,1 metus atque maeror eivitatem invaserunt (Sall.). 2. Gaius Tiberiusque Gracchus tamdiu laudabuntur, dum memoria rerum Romanarum manebit. 3. His rebus celeriter administratis,2 ipse, eum primum per anni tempus potuH, ad exereitum contendH (Caes.). 4. Donee eris sospes, multos numerabis amicos. 5. Dum spiro, spero. II -1 . Nome aliis imperare, antequam maioribus natu oboedire didlceritis.3 2. Ubi satis explorata sunt quae voluit, in unum omnes convOcat, quibus maxima necessitudo et plurimum audaciae4 inerat (Sall.). 149

DRUGA GOD INA UC EN JA

111-1. Caesar, cum inter coniuratos M. Brutum vidisset, exclamavil: "Etiam tu, mi fili?"5 2. Nero,6 cum moreretur, dixisse traditur: "Qualis poeta perea!' 3. Cum tridui vi am processisset, nuntiatum est Caesari Ariovistum 7 cum omnibus copiis suis ad occupandum Vesontionem,8contendere (Caes.). Kako prevodis "ea comperta sunt" u 1-1? Kakvu konstrukciju vidis u 111-2 uz "traditur", a kakvu uz ' nuntiatum est" u 11I-3? Prevedi: 1. Horacijeve pjesme ce toliko dugo biti na snazi, dokle god se veliki svecenik bude penjao na Kapitolij. 2. tim mi godisnje doba dopusti, posjetit cu tvoje roditelje. Komentar: 1) ]ugurta je vrl o podlo opkolio rimsku vojsku i prisilio ih na predaju, a to je vrl o mu~no odjeknulo u Rimu. Usp. vj. 14, b.2. 2) Ablativ apsolutni. 3) Futur II. 4) Partitivni genitiv uz "plurimum". 5) G. ]ulije Cezar biD je posinio Marka Bruta, a neki misle da mu je biD i o tae. Usp. vj . 8. bilj. 2. 6) Neron je stupiD na cars ki prijes to g. 54. n.e. nakon smaknuca cara Klaudija . U pocetku je vladao prema savjetima filozofa Seneke, koji mu je biDodgojiteljem, a li se brzo osamostaJio i pocinio mnoga zvjerstva. DaD je, nairne, otrovati Britanika, sina cara Klaudija, daD je ubiti majku Agripinu, a g. 65. zbog planiranc urote mnogima je naredio da se ubiju, ka o Seneki i Lukanu. Neron je biD umi~ lj en da je veliki pjesnik i g lumae. DaD je izazva ti pofar u Rimu, tako se naim e s matra, do bi scbi docarao pofar Troje. 7) To je voda Germana koji je 5 velikim brojem vOj nika preko Rajne prclao u Galiju s namjerom da tu ostane. G ali su zbog toga potrafili pomoc kod Cezara, koji je upravo sretno zav r~ io rat 5 Hc!vecanima. 8) To je danas grad Besa n~on .

III1DRI/IINOV MIIUlOLI:/- DIINIIS'IINDEOSKA TVRDIIVII

150

VJEZ BA42.

UZROCNE RECEN ICE I - a) Zav isno-uzrocnom recenico m iz rice se u zrok zbog kojeg se glavne recenice. Uzrocn i su veznici:

vr~i

radnja

quia, quoniarn, quandoquidem, quod - jer, ~ to, kako, buduci da, - uz koje redovito stoji indikativ. Zavisno-u zrocnu recenicu poznajemo po sm islu, ali i po tome ~ to se ces to u g lavnoj recenici nalaze izrazi : propterea, idcirco, ideo, ob earn causarn i sl. Npr.: Scipio Africanus Appellatus est, quia Africam domuerat. Scipion je nazvan Africki, jer je pokorio Afriku . Q uoni arn de genere belli di xi, nunc de magnitudine pauca dicam. BuduCi da sam kazao 0 vrsti rata, sada eu kazati neSto malo 0 velici ni (rata). Omi tto dicere, quandoqu idem vobis ita p lacet. Propu ~ ta m kazati, buduei d a yam se tako svida. Coni u riiti Caesarem necaverunt, quod regnum appetebat. Zavjerenici su ubi Ii Cezara zato ~ to je ceznu o za kraljevskom vlasti. b) Uzrocni veznik QUOD ima dosta ~iroku primjenu. On se upotrebljava i onda ako se zavisnom recenicom iznosi neka cinjenica kojom se poblite tumaci glavna recenica, kao npr. : Homines hoc uno a bestiis differunt, quod colloquuntur. Ljudi se ovim jedinim razlikuju od zivotinja ~to medusobno razgovaraju. Bene mihi evenit, quod mittor ad mortem. Dobro mi dolazi ~to me ~alju u sm rt. c) Veznik QUOD stoji dalje uz glagole os jecanj a (affectuum), ako se njima kazuje uzrok radnje glavne recenice. Ako se, naprotiv, njima istice same cinjen ica, onda iza njih stoji, kako sarno vee vidjeli, konstrukcija ACt To su g lagoli: gaudeo 2, laetor 1, doleo 2, irascor 3. Npr.: Dolebam, quod ad me heri non venisti. Bilo mi je tao ~to nisi jucer do~ao k meni. d) Veznik QUOD s indikativom stoji i uz g lagole: laudare, vituperare, reprehendere (koriti), accusare, reum facere (tuziti), queror 3 (tut iti se), gratulari, gratias agere. Npr.:

DRUGA GODINA UCENjA

Demetrius Pericl m vitupe ravit, quod tantam pecuniam in propy laea coniecerat. Demetrije je prekorio Perikla ~to je toliki novae utrosio u propileje. II a) U zad njem primjeru (Demetrius ...) mogli bismo staviti i konjunktiv pluskvamperfekta po pravilu CT, ako zavisnu recenicu zelimo uze poveza ti sa subjektom glavne recenice. Za takve u zrocne recenice kaze Se d a su IZNUTRA ZAVISNE, tj., one izricu misljenje iii uvjerenje subjekta glavne recenice. Stoga: Demetrius Periclem vituperavit, quod tantam pecuniam in propylaea coniecisset. Isto tako i go re spomenutu recenicu: Coniura ti ... . ~ozemo prebaciti u konjunktiv prema pravilu CT: Coniurati Caesarem necaverunt, quod regnum appeteret. b) Konjunktivno vrijeme po pravilu CT stoji kod uzrocnih recenica uz veznik CUM (causal e) - buduCi da. Npr.: Haedui, cum se suaque defendere non possent, legatos ad Caesarem miserunt. BuduCi da Heduanci nisu mogU obraniti sebe niti svoje, posalju Cezaru legate. Sociorum es t nos adiuvare, praesertim cum pro iis bellum susceperimus. Duznost je saveznika da nam pomazu, osobito jer smo za njih poduzeli rat. VJEZBE I ZADACI

1- 1. Caesar, conventibus Galliae citerioris peractis, in Illyricum proficiscitur, quod a Pirustis finitimam partem provinciae incursionibus vastari1 audierat (Caes.). 2. Legationes 2 Caesar, quod in Italiam IIlyricumque properabat, initio proximae aestatis ad se reverti iussit (Caes.). 3. Lycurgus usum pecuniae sustulit, quod illud causa omnium malorum est. 3 4. Valde gavisus sum, quod tandem domum redis. II -1 . CatQ4 mirabatur, quod non ride ret haruspex, haruspicem cum videret. 2. Domi manere debeo, cum aegrotus sim. 3. Cum ille vicus in duas partes fiumine divideretur, alteram partem Gallis concessit, alteram ... cohortibus ad hiemandum5 attribuit (Caes.). Kakva je to konstrukcija 'conventibus ... peractis' u 1-1? Kakav je to ablativ ' initio' u 1-2? Kakav je to akuzativ 'domum' u 1-4?

Preyed!: 1. Buduci da sam vas u mnogim prilikama upoznao (kao) vjeme, predlaiem za vas nagradu. 2. Buduci da skupstinu grada Salone Oktavije, Pompejev poslanlk, nlje mogao obaCa· njima pridobiti, odluCio je napasli grad. 152

VJE 28 A 42 .

Komentar. 1) KonstTUkcija ACI uz glagol "aud iera t". - Pirusti su terori sti~ko pleme llira. 2) To je subjck t konstrukcijc ACI uz glagol "iussit". U pi t. nju su poslans tva sa stranc plcmena prcko Rajne. 3) 0 Likurgu usp. vj. 27, bilj. 6. - Sustul it je od tollo 3. 4) To je M. Ca to Porcius Censori nus (234. -149. pr.n.e.). On se n. rocito zalagao da sc Kartaga razori, ali to mjc sam dof ivio, jer jc um ro tri god ine prije pada Kartage. Usp. vj. 8, b.3. i vj. 28, b.4. 5) Gerundi v uz p rijedlog "ad" pokazuj e svrhu radnje.

SLAVOLU K CAM KONSTANTINA

153

VJEZBA43. 00 OSNE ILl RELATIVNE RECE ICE I - Odnosnom recenicom se izra zava nesto sto se od nosi na neku rijec u glavnoj recenici, a pocinje: 1. relativnim za mjenicama: qui, quae, quod; qualis 2, quantus 3. 2. rela ti vnim priloz ima: ubi, unde, quo, qua, quare.

Ako se relati vnom recenicom kazuje nes to stvarno, u njoj stoji indi ka tiv no vrijeme prema smislu. N pr.: Athenienses, qui pro patria ceciderant, publice sepeliebantur. Atenjani koji bijahu pali za domovinu pokopavahu se na drzavni trosak. Ubi sunt amici, ibi opes. - gdje ima prijatelja, tu je i bogatstvo. II - a) Ako relativna recenica zavisi od konjunktivne recenice iIi od konstrukcije ACI, u njoj stoji konjunktivno vrijeme prema pravilu CT. Npr.:

Nemo aviirus adhuc inventus est, cui siltis esset, qu od haberet. Jos se nije nasao nijedan lakomac kome bi bilo dovoljno sto ima. - cui sa tis esset: to je posljedicna recenica. b) U relativnoj recenici stoji konjunktiv, ako ona sadrzi neku NAMJERU iii UZROK, a u tom slucaju veznik je: qui, quae, quod. Npr.: Dareus in Graeciam legatos misit, qui aquam et terram pete rent. Darej je u Grcku poslao poslanike da traze vodu i zemlju. Hornini natura rationem dedit, qua anirni appetitus regeret. Covjeku je narav dala razum da njime upravlja proh*ve duha. Caninius fuit mirifica vigilantia, qui toto consulatu suo somnum non viderit. Kaninije je bio covjek izvanredne budnosti, koji (=jer) za Citavog svog konzulata nije vidio sna. (Kasnije je naime istog dana i umro kad je izabran za konzula). c) U relativnim reeenicama stoji konjunktiv i onda ako one iZraZavaju neku posIjedicu. U glavnoj recenici se tada nalaze izrazi: 1) tam, sic, adeo, is, tllis Nihil tam arduum est, quod consequi non possimus. Nista nije tako nedostizno da to ne mozemo postici. 154

VJEZ SA 4J

2) est qui; sunt, inveniuntur, reperiuntur qui - ima ih kOji . Sunt qui La tine loqui sciant. Ima onih koji znaju govo riti latinsk i. Inveniun tur qui censeant Homerum numqua m v ixisse. lma ih koj i sma h'aju da Homer nije ni kada zivio. 3) dignus, indignus, idoneus, aptus, qui dos tojan, nedostojan, priklad an, zgodan da . Dignus es t cui fid es habea tur. Dos tojan je da mu se povjeruje. 4) iza komparativa sa "q uam": Ma ior sum, quam cui for tuna poss it nocere. Yeci Gac i) sam da bi mi ud es mogao naskoditi. VJEZBE I ZADACI

I - 1. Quod Ilcet levi, non ITcet bevi. 2. Quod scripsi, scripsi. 3. Libenter homines id, quod volunt, credunt. 4. Versare' saepe cum his, qui te meliorem lacere 2 possunt. 5. Qui prior est tempore, potior est iure. 6. Reliqui se in castra recipiunt, unde erant egressi (Caes.). 7. lusta sunt ea bella, quae libertatis causa oriuntur. 11-1 . Germani multum ab hacconsuetudine differunt. Nam neque druides3 habent, qui rebus divinis praesint, neque sacrificiis student (Caes.). 2. 0 miserum senem, qui mortem contemnendam esse in tam longa aetate non viderit!' (Cic.). 3. Quid non adeptus est Scipio5, quod homini las esset6 optare (Cic.)? Koji padei zahtijevaju glagoli "praesum' i "studeo' u 1I·1? Prevedi: 1. U Napulj smjesta putujem da posjetim prijatelja koji je vrlo bolestan. 2. Mnogi hramovi koji su jednom bili na ukras (dat. linalni) Rimu danas vise ne postoje. Komentar: 1) lmperativ I glagola veror 1 "" dru ziti se. 2) Glagal f3cio 3 5 dva aku zatlva: Ie i meiiorcm. 3) To su bili ga lski sveteruci koji su U svo m plemenu imali vrl o veliki uglcd i vlas t. 4) Konj unktiv perfe kl a, a u konstrukciji ACI vid imo infini ti v pcrifras ti t ne konjugacije pasivne.

5) To je P. Cornelius ScipiO Amelianus Mlad i, posinjenik Scipiona Afri~kog Starijeg. Usp. vj. 27, b. 7. 6) Prevedi : slO bi bila dozvoljeno ...

Gtadijatorske igre (munera gladiatorum) U amfiteatru su se davaJe igrc gladijatora 5 pripitomljeni m t ivotinjarna: panterama, lavovima, tigrovima, slonovima i bikovima. Glavnc priredbe su ipak bi le borbe samih g ladijatora orufjem. Postojaie su i ~kole za obutavanje g ladija lora, koji su bili ug lavnom robov i iii osudeni na srnrt iii mladiti iz si ro ma ~nih krugova, koji s u sanjali 0 s tjecanju velikog boga ls tva. Uoci borbc priredivala 155

DRUGA GOD INA UCEN j A

se gozba za glad ijalore, kako bi se ~to vi ~e opustili . Prije borbe gladijatori bi prolazili arenom i zaustavlja li se pred glavnom lo1om da pozdrave eara: Ave, Caesar, m orituri te salu tant. U borbi su neki imali mre1u i trozubae, pa s u tako ~ekali povoljan momena t da protivniku baee mre1u preko glave. Drugi su u barb u i~ li s macem i ~ti tom . Svrha je barbe bila ubiti protivnika a ostati nepovrijcden. Borbe su dugo trajaJe, a ne pres tan o s u ulazili novi i svjezi gladija to ri da se bore 5 anima koji su pobjedivaJi . Car i publi ka ceslo su od lutivali da Ii da posustali borae bude dotucen iii po~tede n. Nagrade pobjedniku bivale su vrlo vel ike, pa su tako neki dolazili do silnog bogats tva, a mogli su i kupiti svoju slobod u. Tada so gladija tor m ogao POVllti i 1ivjeJi od svoje rente, a li Sll njihovi vlasnici (Ianistae) tes to 5 njima sklapaJi nove ugovore. - U am fiteatru su se i z vr~ava1e i smrtne kaz ne osudenjh "ad bes tias", ~t o je kasnije bio cest natin pogubljenja kr~ca na . - Igre gladijatora i barbe sa zvjerima ukinute su tek padom moti earstva i pobjed am kr~ca ns tva 1I 4. s toljeeu n.e.

VJEZBA44. PORED BENE RECENICE I - U poredbenoj reeenici stavljamo u poredbeni odnos radnju iii stanje zavisne reeenice s radnjom iii stanjem glavne reeenice. Ako je ta poredba stvama, zavisna reeenica stoji u indika tivu vee prema smislu. Poredbeni odnos izrazava se pomoeu komparativnih iii poredbenih veznika u zavisnoj reeenici i demonstrativnih rijeCi u glavnoj reeenici, kao sto su: qualis - talis

kakav - takav

quantus - tantus

kolik - tolik

quot - tot

koliko - toliko

quam-tam

kako - tako

quo-eo

sto - to

ut, uti, sicut - sic, ita item

kako - tako.

quasi, quemadmodum - sic, ita, item

kako, kao sto - tako

aeque - ac

jednako - kao

similis - ac, atque

sliean - kao

idem - ac, atque

isti - kao

alius - ac, atque

drukCiji - nego

aliter - ac, atque

drukeije - nego

Npr.: Qualis liibor, talis merces. - Kakav posao, takva placa. Tantum scimus, quantum memoria tenemus. Toliko znamo, koliko drtimo u sjeeanju. 156

Vj EZ ll A 44 .

Ea res tibi aeque nota est ac mihi. Tebi je ta stvar jednako poznata kao i meni . II - Ako komparati vne iIi pored bene recenice izricu neku POMlSLJENU RADN}U, one s toJe u konJunkhvu prema pravilu CT. U torn sluLaJu • . su veZlllC . l: . quasi, proinde quasi

kao da

tamquam, tamquam si

kao da

veiut, veiut si

kao da.

Semper sic v1ve, quasi omnes homines te videant. Uvijek tako zivi kao da te svi Iju di gledaju . Tantus metus Romanos cepit, velu t si Hannibal iam ad portas esset. Takav je s trah zahvatio Rimljane, kao da je Hanibal vee pred vratima (Rima). VJEZBE I ZADACI

1-1. Qualis pater, talis filius. 2. Litore' quot conchae, tot in amore dolores (Ovid). 3. Quot capita, tot sententiae. 4. Narratio, quo brevior, eo facilior est intellectu. 2 5. Ut populo magistratus, ita magistratibus leges praesunt. 6. Ut sementem feceris,3 ita et metes. 7. Et quasi perna ex arboribus, cruda si' sunt, vix evelluntur, si matura, decidunt, sic vitam adulescentis vis aufert, senibus maturitas (Cic.). II - Ex infimo specu Delphis vox reddita est filiis Tarquinii et Bruto: "Imperium summum Romae habebit, qui vestrum primus osculum matri tulerit5". Tum Brutus, velut si prolapsus cecidisset, terram osculo contigit, scilicet quod ea communis mater omnium mortalium esset6 (Liv.) Kakav je to ablativ ' Delphis", kakav je genitiv "Romae', a kakav genitiv "vestrum' u pasusu II? Prevedi: Koliko cijenis prijatelja, toliko ce i on tebe cijeniti. 2. Cini mi se da starci tako umiru kao vatra koja se sarna od sebe gasi. - cijeniti koliko .... toliko = quanti ... tanti facere.

Komentar. 1) Pravilnije bi bilo: quot in litore .... 2) Supin na -u uz "(acilis es t". 3) To je lutur ll. 4) Pogodbeni veznik s indikativorn: ako. 5) To je lu tur 11. _ Delph.i (-orum) su najznatajnije proroti~te stare Grtke s kultom boga Apol" r •• koj~ je svoju volju zainteresiranima izricao preko prorooce Pitij.e. Mj~t~ se ~alazllo u OS?~lto ~nvlafuOJ sredini. koja je doista pobudivala na razrni~ljanje. Tu su se ,zvodde , vehtanstvene Piblske 'gre. ?ko A polonova hrarna redal e su se boga te riznice. spomenici i mnogobrojne statue. Vee u 3.. ' 2. stolJ~ pr.n.e .• pod u~ecajem grtke filozofije. proroti~ le gubi na znatenlu. a ~lTenl..m k~tanstva nJegov znataj potpuno opada. Od onog negd~njeg sjaja danas se tu Vide lek neznatru ostaCl. 6) Konjunkti v uz U2.Totno "quod". jer je to Brutovo mi~ljenje. (Usp. vj. 42. lla).

VJEZBA45.

POGODBENE RECENICE Zavisno-pogodbene recenice kazuju pogoCfbu pod kojom se vrsi radnja glavne recenice. Npr.: Ako uCis, znades. - Ako si rad io, imao si. - Ako dodem kuCi, javit eu ti. Ka d bih znao, kazao bih ti. - Da si me pitao, bio bih ti dao. Radnj a glavne recenice je neka vrsta posljedice te pogodbe, pa je stoga red ovi to pogodbena recenica na prvo m mjestu. One zajedno tvo re rupoteticki iii pogodbeni period. Zavisna se recenica zove PROTAZA, a glavna APODOZA tog hipotetickog perioda. Protaza pocinje veznicima: si

ako,

nisi

ako ne.

Prema znacenju hipote ticki period moze biti: realan, potencijalan i irealan. 1- REALNI HIPOTETICKI PERIOD. - Ako se hipotetickim periodom izrice nesto sto je stvamo iIi se zamislja kao stvarno iii istinito, u obje recenice dolazi indikativno vrijeme prema smislu. Npr.

Si discimus, scimus. - Ako ucimo, znamo. Si didicerimus, sciemus. - Ako budemo uCili, znat cemo. Si fortiter pugnavisti, ab imperatore laudatus es. Ako si se junacki borio, zapovjednik te je pohvalio. Nisi fortiter pugnabitis, vincemini. Ako se ne budete junacki borili, bit cete svladani. II - POTENCl}ALNI HIPOTETICKI PERIOD. - Ako se pogodba i posljedica hipotetickog perioda zarrusljaju kao moguce, u obje recenice stoji konjunktiv prezenta iii perfekta. Npr.: Si discamus, sciamus. - Kad bismo uCili, znali bismo. Si quis id fecerit, impudentem eum dixerim. Ako bi tko to uradio, nazvao bih ga bezocnim. Si velim Hannibalis proelia omnia describere, dies me deficiat. Ako bih htio opisati sve Hanibalove bitke, niti dan mi ne bi bio dosta. Kadsto u apodozi potencijalnog hipotetickog perioda stoji indikativ, dok je konjunktiv sarno u protazi. Npr.: Memoria minuitur, nisi earn exerceas. Pamcenje se umanjuje, ako ga ne bi vjezbao. 158

VJE:1.IlA 45

Sapiens non dubita t, si ita melius it, mi grare de vita. Mudrac ne oklijeva (ne bi ok lijevao) odijeliti e od zivota, ako bi tako bilo bolje.

Ill- IREALNI HIPOTETICKI PERIOD. - Ako se pogodba i posljedica hipotetickog perioda iz ricu kao ne~to nestvarno iIi nezamisli vo, to se u obje recenice izraiava konjunktivom imperfekta za sad asnjost i konjunktivom pluskva mperfekta za proslost. Kod nas stoji : a) za sada snjost u protazi : da s prezentom, iIi kad s kondicionalom I -, a u apodozi: kondicionall. Npr.: Si disceres, scires. - Da ucis, znao bi . Kad bi ui'io, znao bi. b) za

pro~ l os t

u protazi DA s perfektom, a u apodozi kondicio na l II. Npr.:

Si didicisses, scivisses. - Da si uCio, bio bi znao. Si medici omnibus morbis mederi possent, quis in Tartara descenderet? Kad bi lijecnici mogli lijeciti sve bolesti, tko bi s i~ao u Tartar? Plures cec idissent, nisi nox intervenisset. Mnogi bi bili j o~ pali, da nije nastupila noc. Radnja protaze i apodoze irealnog h ipotetickog perioda ne moraju se uvijek istovremeno, pa su onda i konjunktivna vremena razlicita, kao:

de~avati

Ratio nisi esset in senibus, non summum consilium maiores nostri appellavissent senatum. Kada kod staraca ne bi bilo razuma, nasi preci ne bi bili najvise vijece nazvali sena tom. Has inimicitias Roscius si cavere potuisset, viveret. Da se je Roscije mogao cuvati tih neprija teljstava, bio bi ziv. IV - Ako je realni ili potencijalni hipotetii'ki period zavisan od glagola 01CENDI iii SENTIENDI, iIi ako se nalazi u neupravnom govoru, i realna i potencijalna protaza d olazi u konjunktiv prema pravi lu CT, a apodoza se nalazi u konstrukciji ACI. Prema tome, recenice: a) Si hoc facies, errabis. - b) Si hoc facias, erres. - u ovisnosti od glagola OICENDI iIi SENTIENOI bile bi ovakve: a) Scio, si hoc facias, te erraturum esse. Znam, ako ovo uradis, da ces pogrijesiti . Sciebam, si hoc face res, te erraturum esse. Znao sam, ako ovo uradis, da ce~ pogrijesiti. b) Scio, si hoc facias, te erraturum esse. Znam, kad bi ovo uradio, da bi pogrijesio. Sciebam, si hoc faceres, te erraturum esse. Znao sam, kad bi ovo uradio, da bi pogrijesio. 159

DRUGA GOD I NA UCENjA

Ako se irealni hipoteticki period nalazi u ta kvoj ovisnosti, onda p rota za ostaje nepromijenjena, a u a podozi je ponovno ko nstrukcija Aer, ali s infiniti vom perfekta perifrasticne ko njugacije aktiva. Prema to me receni ca: Si hoc fecisses, erravisses. Da si to uradio, bio bi pog rijesio. U ovakvoj ovis nosti bi la bi: Dico, si hoc fecisses, te erraturum fuisse. Kaiem, da si to uradio, bio bi pogrijes io. Prema tome, kod neupravnih govora, koji su dosta cesti kod nekih latinskih klasika, treba biti osobito priseban u ocjeni nekog hipotetickog perioda. Primjere za ovakvu u potrebu hi potetickog perioda ne navodim u Vjezbama, jer to spada u visi stupanj nastave latinskog jezika. VJEZBE I ZADACI

I - 1. Si amico prodes, etiam iIIe tibi proderit. 2. Parvil sunt foris arma, nisi est consilium diimi. 3. Nemo vos servabit, nisi ipsi vos servabitis. 4. Si haec relinquere vultis, audacia opus est. Nemo nisi 2 victor pace bellum mutavit (SaiL). 5. Si duo faciunt idem , non est idem. II -1 . Tempus me deficiat, si Alexandri Magni omnia proelia describere velim. 2. Si legibus oboedias, a legibus custodiaris et tegaris. 3 111-1 . Si velles, posses. 2. Si laborem sperneres, errares. 3. lacerent in tenebris omnia, nisi litterarum lux accederet. 4. Si tacuisses, philosiiphus mansisses. 5. Nisi Catilina maturavisset signum sociis dare, eo die post conditam urbem Romam pessimum facinus patratum foret' (SaiL). Kakav je to genitiv "domi" u 1-2? Koji padei traii "opus est" u 1-4? Kakav je to ablativ "eo die" u 111-5? Prevedi: 1. Ako ovo ielite posti6i, potrebna yam je velika odvainost. 2. Kad bi upoznao pravog prijatelja, lako bi to uradio. 3. Oa se brinete za slobodu (kad biste se ... ), ne bi sad a nasa zemlja ratom bila pustosena. Komentar: 1) To je genitiv vrijednosti: malo vrijede ...

2) Nemo nisi ~ amo. 3) Prevedi aktivno: Cuvali bi te ... 4) foret • esset; dakle, konjun. p)uskv. pasivnog.

160

PREGLED POVJESNIH ZBIVANJA I KULTURNIH DOGADANJA U DOB A REPUBLIKE 753.-31. pro n .e. Godina

753

Drustveni i politicki dogadaji

Vojni dogadaji

753·509

Sedam rimskih kraljeva

509

Protjerivanje Tarkvinija Oholog i osnivanje republike

Gradnja prvog hrama Jupiteru, Junoni i Minervi na Kapitoliju Bitka kod Regilskog jezera

497 494

Pobuna plebejaca

450

Zakoni XII ploea Osvajanje Veja

396 390 362

Gali opsjedaju Rim Uvodenje prvih scenskih igara

343·291 281·272 272

Ratovi sa Samnieanima

270·265

Osvajanje cijele Italije osim Cisalpinske Galije

264-241 264

Rat s Pirom Osvajanje Tarenta

229·228 219

Rimljani stupaju u tjesnju vew s grCkom kulturom

Prvi pun ski rat Prve gladijatorske borbe u Rimu Komediograf Plaut (254·184)

254 241 231

Kulturni dogadaji

Osnivanje Rima

Osvajanje Sicilije Sardinija i Korzika postaju rimske provincije Rat s llirima. Teuta. Rat s Demetrijem Hvarskim. Hanibal osvaja Sagunt

218·202 216

Drugi punski rat

215·205 202 200-196

Prvi makedonski rat

Bitka kod Kane Bitka kod Zame Drugi makedonski rat 161

DODATAK

Godina

Drustveni i politicki dogadaji

Vojni dogadaji Bitka kod Kinoskefala

197

Komediograf Terencije (190-159)

190 189

Bitka kod Magnezije

171 -168

Treci makedonski rat Treci punski rat

149-146 148

Makedonija postaje rimska provincija

146

Afrika postaje rimska provincija

133-121

Razorenje Kartage Razorenje Korinta

Djelovanje brace Grakha

112-105

Rat s Jugurtom Ciceron (106-43)

106 102

Marije pobjeduje Teutonce

101

Marije pobjeduje Cimbre

98

Pjesnik Lukrecije (98-55)

87

PovjesniCar Salustije (87-35)

84

Pjesnik Katul (84-54)

82-79

Sulina diktatura Spartakov ustanak

73-71 63

Katilinina urota

60

Prvi trijumvirat Galski rat

58-50

Pompej gradi prvo kameno kazaliste u Rimu

55 51

Galija postaje rimska provincija Gradanski rat izmedu Cezara i Pompeja

49-44

Bitka kod Farsala

48

Cezarova reforma kalendara

46 44

Ubojstvo Cezara

43

Drugi trijumvirat Bitka kod Filipa

42 31

162

Kulturni dogadaji

Oktavijan postaje prvi rimski car

Bitka ked Akeija

RlMSKE MJERE Mjere za duzinu digitus (palac)

1,85 cm

pes (stopa)

29,63 cm (16 palaca)

cubitus (laka t)

44,43 cm (1% stope)

gradus (korak)

74,07 cm (2% stope)

passus (dvostruki korak)

1,48m

stadium (stadij)

oko 180 m

mille (milja)

1,481 km (1 000 dvostr. koraka)

Mjere za povciinu pes quadratus (cetvoma stopa)

88cm 2

iugerum Uutre)

2523 m 2 (pravokutnik 240x120 stopa)

centuria (centurija)

200 jutara

Mjere za tezinu uncia

27,28 g

sextans

54,56 g (2 uncije)

triens

109,12 g (4 uncije)

semis

163,68 g (6 uncija)

libra

327,36 g (12 uncija)

Mjere za tekucinu cyathus

0,46 dl

sextarius

0,541

uma

13,131

amphora

26,261

Mjere za rasute terete sextarius

0,541

semodius = 4,371 modius

- 8,75 1 163

LATINSKA IMENA I KRATICE Svaki Italac imao je tri imena: 1. licno ime (praenomen); 2. prezime (nomen gentis); 3. nadimak (cognomen). LICNA IMENA pisaJa su se kraticama, kao: A. (Au Ius), App. (Appius), C. (Gaius), Cn. (Gnae us), D. (Decimus), K. (Kaeso),

L. (Lucius), M. (Marcus), P. (publius), Q, (Quintus), S. (Sex tus), Ser, (Servius), T. (fitus), Ti. (fiberius).

LATINSKA PREZIMENA (nomina gentis): Annae us, Caeci lius, Claudius, Cornelius, Em1ius, Fabius, Gellius, Gracchus, Horatius, Iulius, Junius, Livius, Luciliu s, Lucretius, Maccius, Naevius, Ovid ius, Papini us, Persi us, Pe troniu s, Porcius, Propertius, SaJlustius, Suetonius, Terentius, Tibullus, Tull ius, Valerius, Vergilius. LATINSKI NADIMCI (cognomina): Afer, Brutus, Caesar, Carus, Cato, CatulIus, Cethegus, Cicero, Crisp us, Flaccus, Ga llus, Juveniilis, Lentulus, Longus, Luciinus, Maro, MartiiiJis, Naso, Nepos, Plautus, Quintilianus, Scipio, Seneca, Statius, Su Lla, Tacitus, Varo itd . Zenska djeca su se obicno zvaJa same po svo m rodu (nomen gentis): Caecilia, Claudia, Cornelia, Juli a, Livia, Terentia, Tullia, Valeria itd. Ako je bilo vise kceri, dobivale su nadimak: Maior, Minor, - ili: Prima, Secund a, Tertia itd . - Zene su uz svoje ime dobivale i ime muza u genitiv u: Terentia Ciceronis, Livia Augusti itd. - Oslobodeni robovi d obivali su praenomen i nomen gentis svoga bivseg gospodara. Tako se Ciceronov oslobodenik Tiro zvao: Marcus Tullius Tiro. Neke ceste kratice u latinskom jeziku a) u strucnoj literaturi: c.

- caput (poglavlje)

e tc.

- et ceterii (i tako dalje)

1.

sc.

- llber (knjiga) - ,nota bene! (dobro pripazi!) - pagfna (stranica) - scilfcet (podrazumijeva se, naime)

s.v.

- sub voce (pod rijeCju)

M.S.

- manu scriptus-liber (rukom pisana knjiga)

N. B. p.

b) u dokumentima:

164

p.t.

- pleno titUlO (punim naslovom)

I.s.

- locus sigilili (mjesto pecata)

DODATAK

a.

- allllO (godine)

s.

- sahitem (salje pozdrav)

c) Naziv za sluz be:

Aed . Cos. Coss. Imp. Leg.

- aedllis - cOllsul - cOllsules - imperator -Iegatus

d) Oznake za vrijeme: Id. - Idu s K. iIi KaI.- Kalendae Non. - Nonae A.D. - ante diem

Pro

- praetor

Praef. - praefectus Proc.

- proconsul

Tr. pI. - triblJnus plebis

GRAMATICKI DODATAK

DEKLINACIJA lMENICA

1. deklinaclja

2. deklinacija

N

rosa

nidus

puer

ager

donum

G

rosae

nidi

pueri

agri

doni

0

rosae

nido

puero

agro

dono

A

rosam

nidum

puerum

agrum

donum

V

rosa

nide

puer

ager

donum dono

Ab

rosa

nido

puero

a9 ro

n

rosae

nidi

pueri

agri

dona

9 d

rosarum

nidorum

puerorum

agrorum

donorum

rosis

nidis

pueris

agris

donis

a

rosas

nidos

pueros

agros

dona

v

rosae

nidi

pueri

agri

dona

ab

rosis

nidis

pueris

agris

donis

3. deklinacija kons.osnove

N

consul

opus

4. deklinacija

i-osnove

5. deklinacija

civis

mare

manus

cornu

res

manus

G

consuITs

operis

civis

maris

cornus

rei

0

consuli

operi

civi

mari

manui

cornu

rei

A

consulem

opus

civem

mare

manum

cornu

rem

mare

manus

cornO

res

V

consul

opus

civis

Ab

consule

opere

cive

mari

manu

cornu

re

n

consules

opera

cives

maria

manus

cornua

res

manuum

cornuum

rerum rebus

9

consulum

operum

civium

marium

d

consuITbus

operilius

civibus

marilius

manibus

cornibus

a

consules

opera

cives

maria

manus

cornua

res

cornua

res

cornibus

rebus

v

consules

opera

cives

maria

manus

ab

consuITbus

operilius

civibus

marilius

manibus

166

DODATAK

DEKLINACIJA PRIDJEVA Pridjevi

0-

i a-dekllnacije

N

bonus

bona

bonum

pulcher

pulchra

pulchrum

G

boni

bonae

boni

pulchri

pulchrae

pulchri

0

bono

bonae

bono

pulchro

pulchrae

pulchro

A

bonum

bonam

bonum

pulchrum

pulchram

pulchrum

V

bone

bona

bonum

pulcher

pulchra

pulchrum

Ab

bono

bona

bono

pulchro

pulchra

pulchro

n

boni

bonae

bona

pulchri

pulchrae

pulchra

g

bonorum

bonarum

bonorum

pulchrorum

pulchrarum

pulchrorum

d

bonis

bonis

bonis

pulchris

pulchris

pulchris

a

bonos

bonas

bona

pulchros

pulchras

pulchra

v

boni

bonae

bona

pulchri

pulchrae

pulchra

ab

bonis

bonis

bonis

pulchris

pulchris

pulchris

Pridjevi 3. deklinacije

N

acer

acris

acre

acris

gravis

0

acri

gravi

V

acer

Ab n

acre

acrem acris

acre

acrium

gravium

d

acribus

gravibus

v ab

acria acria

acres acribus

veloci gravia

graves

graves graves gravibus

velox velox

gravi acria

acres

veloci velocem

grave

gravis

g

a

velocis

grave

gravem

acri acres

velox

grave

gravis

G

A

S 1 zavrsetkom

Sa 2 zavrsetka

Sa 3 zavrsetka

veloda

veloces velocium velocibus

gravia

veloces

gravia

veloces

velocia velocia velocibus

167

DODATAK

DEKLINACIJA ZAMJENICA

Licne i povratna zamjenlea 'ja'

'mi'

'ti'

' vi'

'se'

N

ego

to

n

n6s

v6s

N

-

G

mei

lUi

9

nostri (nostrum)

vestri (vestrum)

G

sui

D

milli

libi

d

n6bis

v6bis

D

sibi

A

me

te

a

n6s

v6s

A

se

Ab

me

te

ab

n6bis

v6bis

A

se

Pokazne zamjenice 'ovai' N

hie

haec

' tai' h6c

iste

hOius

G D

ista

'onai' istud

ille

istius

huic

ilia

iIIud

Hilus

isti

illl

A

hunc

hanc

hoc

istum

istam

istud

ilium

illam

illud

Ab

h6c

hac

h6c

ist6

ista

ist6

i116

ilia

ill6

n

hi

hae

haec

isti

istae

ista

illl

iIIae

ilia

9

h6rum

harum

h6rum

ist6rum

istarum

ist6rum

i116rum

iIIarum

i116rum

h6s

has

haec

ist6s

istas

ista

ill6s

iIIas

istis

his

d a ab

istis

his

is

id

idem

idem

eidem

ei

D

eadem eiusdem

eius

G A

eum

eam

id

eundem

eandem

idem

Ab

e6

ea

e6

e6dem

eadem

e6dem

n

Ii (ei)

eae

ea

idem

eaedem

eadem

9

e6rum

earum

e6rum

eorundem

earundem

eorundem

eos

eas

ea

eosdem

easdem

ab

eisdem Osdem)

iis (eis)

d a

168

la

illis 'isti'

'onaj, on' N

illis

iis (eis)

eisdem Osdem)

eadem

ilia

o

DATAK

Odnosne i upitne zamJenlce 'koji, koja, koje' N

qui

G 0

quae

quOd

quis

cuius

quid cuius

cui

cui

A

quem

quam

quod

Ab

quo

qua

quo

n

qui

quae

quae

9 d

quorum

quarum

quorum

a

quos

ab

'tko, sto'

quid

quem quo

quibus quas

quae

quibus Neodredene zamjenice ' nitko'

' nista'

N

nemo

nihil

G 0

nullius

nulITus rei

namini

nulli rei

A

naminem

nThil

Ab

nutlo

nutla ra

169

DODATAK

BROJEVI Glavni

I 11 111

IV V VI VII VIII IX X XI XII XI II XIV XV XVI XVII XVIII XIX XX

XXX XL L LX LXX LXXX XC C CC CCC CD 0 DC DCC DCCC CM M

MM 170

unus 3 duo, -ae, -o tres, tria quattuor quinque sex septem octo novem decem undecim duodecim tredecim quatluordecim quindecim sedecim septendecim duodeviginti undeviginti viginti triginta quadraginta quinquaginta sexaginta septuaginta octoginta nonaginta centum ducenti, -ae, -a trecenti 3 quadringenti 3 quingenti 3 sescenti 3 septingenti 3 octingenti 3 nongenti 3 mille duo milia

Redni primus 3 secundus 3 teritius 3 quartus 3 quintus 3 sextus 3 septimus 3 octavus 3 nonus 3 decimus 3 undecimus 3 duodecimus 3 tertius decimus quartus decimus quintus decimus sextus decimus septimus decimus duodevicesimus undevicesimus vicesimus tricesimus quadragesimus quinquagesimus sexagesimus septuagesimus octogesimus nonagesimus centesimus ducentesimus trecentesimus quadringentesimus quingentesimus sescentesimus septingentesimus octingentesimus nongentesimus millesimus bis millesimus

Dijelni

Priloini

singOli 3 bini 3 terni 3 quaterni 3 quini 3 seni 3 septeni 3 octani 3 noveni 3 deni 3 undeni 3 duodeni 3 terni deni quaterni deni quini deni seni deni septeni deni duodeviceni undeviceni viceni triceni quadrageni quinquageni sexageni septuageni octogeni nonageni centeni duceni treceni quadringeni quingeni sesceni septingeni octingeni nongeni singilla miITa bina milia

semel bis ter quater quinquies sexies septies octies novies decies undecies duodecies ter decies quater decies quindecies sedecies septies decies duodevicies undevicies vicies tricies quadragies quinquagies sexagies septuagies octogies nonagies centies ducenties trecenties quadringenties quingenties sescenties septingenties octingenties nongenties milies bis milies

DODATAK

GLAGOLSKI SISTEM Glagol "bin" Prez.

Indikativ

Konjunktiv

Impl.

Imp. I

Imp. II

sum

eram

era

-

-

2.

es

eras

eris

es

eslo

3.

est

erat

erit

-

esto

1.

sumus

eramus

erimus

-

-

Inl. prez. esse Inl. luI. luturus 3 esse (fore)

2.

estis

eratis

eritis

este

estate

3.

sunt

erant

erunt

-

sunto

1.

sim

essem

2.

sis

esses

3.

sit

esset

1.

simus

essemus

Par. luI. futurus 3

2.

sitis

essetis

3.

sint

essent

L

fui

lueram

fuero

fuerim

fuissem

Pipl.

Perf.

Indikativ

Ful.l

1.

Perf.

Ful. II

Plpl.

Inl. perf. fuisse

2.

fuisti

fueras

fueris

Konjunktiv fueris

fuisses

3.

fuit

fuerat

fuerit

fuerit

fuisset

1.

fuimus

fueramus

fuerimus

fuerimus

fuissemus

2.

fuistis

fueratis

fueritis

fueritis

fuissetis

3.

fuerunt

fuerant

fuerint

fuerint

fuissent

OBLICI PREZENTSKE OSNOVE - AKTIV Indikativ prezenla 1. konj.

2. konj.

3. konj.

glag. na-io

4. konj. audio

1.

amo

moneo

lego

capio

2.

amas

manes

legis

capis

audis

3.

amal

monel

legit

capit

audil

1.

amamus

monemus

legimus

capimus

audimus

2.

amatis

monelis

legitls

capitis

auditls

3.

amanl

monent

leglinl

capiunl

audiunt 171

DODATAK

Indikativ imperfekla 1.

amabam

monebam

lege bam

capiebam

audiebam,

2. 3.

amabas

monebas

legebas

capiebas

audiebas

amabat

monebat

legebat

capiebat

audlebat

1.

amabamus

monebamus

legebamus

capiebamus

audiebamus

2. 3.

amabatis

monebatis

legebatis

capiebatis

audiebatis

amabant

monebant

legebent

capiebant

audiebant

audiiim

Indikativ futura I 1.

amabo

monebo

legiim

capiiim

2. 3.

amabis

monebis

leges

capies

audies

amablt

monebit

leget

capiet

audiet

1.

amabimus

monebimus

legemus

capiemus

audiemus

2. 3.

amabitis

monebitis

legetis

capietis

audietis

amabunt

monebunt

legent

capient

audient

Imperativ I

2. 2.

ama

mone

lege

cape

audi

amate

monete

legite

capite

audite

amato

moneta

legito

capito

audita

amato

moneta

legito

capito

audito

amatote

monetote

legitote

capitote

auditote

amanto

monento

legunto

capiunto

audiunto

Imperativ II

2. 3. 2. 3.

Konjunkliv prezenta 1.

amem

moneiim

legiim

capiiim

audiiim

2. 3.

ames

moneas

legas

capias

audias

amet

moneiit

legiil

capiat

audiat

1.

amemus

moneamus

legamus

capiamus

audiamus

2. 3.

ametis

moneatis

legalis

caplalis

audialis

ament

moneant

legant

caplanl

audiant

Konjunktiv imperfekla 1.

amarem

monerem

legerem

caperem

audirem

2. 3.

amares

moneres

legeres

cape res

audires

amarel

monerel

legeret

caperet

audirel

172

DODATAK

1-

amaremus

moneremus

legeremus

caperemus

audiremus

2.

amaretis

moneretis

legeretis

caperetis

audlretis

3.

amiirent

monerent

legerent

caperent

audirent

capere

au dire

capiens, -ntis

audiens, -ntis

capiendi

audlendi

Infinitiv prezenta amiire

monere

amans, -ntis

monens, -ntis

legere Particip prezenta legens, -ntis Gerund

G

amandi

monendi

legendi

OBLler PREZENTSKE OSNOVE - PASIV Indikativ prezenta 1.

amor

moneor

legor

capTor

audlor

2. 3.

amiiris

moneris

legeris

caperis

audiris

amiitur

monetur

legTtur

capTtur

1.

amiimur

monemur

legTmur

capTmur

audTtur audimur

2.

amiimini

monemini

legTmini

capimTni

audimini

3.

amantur

monentur

leguntur

capiuntur

audiuntur

1.

amiibar

monebar

lege bar

capiebar

2. 3.

amabiiris

monebiiris

legebiiris

capiebiiris

audiebar audiebiiris

amabiitur

monebiitur

legebiitur

capiebiitur

audiebiitur

1.

amabiimur

monebiimur

legebiimur

capiebiimur

audiebiimur

amabiimini

monebiimini

legebiiminl

caplebiimTni

audiebiimTnl

amabantur

monebantur

legebantur

caplebantur

audlebantur

Indikativ imperfekta

2. 3.

Indikativ fu1ura I 1.

amiibor

monebor

legiir

capliir

audiiir

capleris

audierls

2. 3.

amabiiris

moneberis

legerls

amabitur

monebTtur

legetur

capletur

audletur

1.

amabTmur

monebTmur

legemur

capiemur

audiemur

2. 3.

amabimTnl

monebimTnl

legemini

capieminl

audlemTnl

legentur

caplentur

audientur

amabuntur

monebuntur

173

DODATAK

Imperativ

2.

amare

monere

leg ere

capere

au dire

2.

amamini

monemini

legimini

capiminl

aud imi ni

Konjunktiv prezenta 1.

amer

monear

legar

capiar

audiar

2.

ameris

monearis

legaris

capiaris

audiaris

3.

ametur

moneatur

legatur

capiatur

audiatur

1.

amemur

moneamur

legamur

capiamur

audiamur

2.

amemini

moneamini

legamini

capiamini

audia mini

3.

amentur

moneantur

legantur

capiantur

audiantur

Konjunktiv imperfekta 1.

amarer

monerer

legerer

caperer

audirer

2.

amareris

monereris

legereris

capereris

audireris

3.

amaretur

moneretur

legeretur

caperetur

audiretur

1.

amaremur

moneremur

legeremur

caperemur

audiremur

2.

amaremini

moneremini

leg ere mini

caperemini

audiremini

3.

amarentur

monerentur

legerentur

caperentur

audirentur

capi

audiri

Infinitiv prezenta amari

moneri

legi

OBLICI PERFEKTNE OSNOVE - AKTIV Indikativ Perfekt

Pluskv.

Konjunktiv Futur II

Perfekt

Pluskv.

amavero

amaverim

amavissem

amaveris

amavisses

1.

amavi

amaveram

2. 3.

amavisti

amaveras

amaveris

amavit

amaverat

amaverit

amaverit

amavisset

1.

amavimus

amaveramus

amaverimus

amaverimus

amavissemus

2. 3.

amavistis

amaveratis

amaveritis

amaveritis

amavissetis

amaverunt

amaverant

amaverint

amaverint

amavissent

Imf. perl. amavisse

174

DODATA K

OBLICI PERFEKTNE (pARTICIPSKE) OSNOVE - PASIV Ind. perf.

1. 2.

Ind. plpl.

sum amatus 3

es

Fut.1I

eram amatus 3

eras

ero amatus 3

eris

3.

est

erat

erlt

1.

sumus

enimus

erimus

2.

amati 3

estis

amati 3

erant

Konj. perf.

amatus 3

simus

1. 3.

essem amatus 3

sit

3.

2.

sis

amati 3

sitis sint

amati 3

eritis erunt

Konj. plpl.

sim

1.

2.

eratis

sunt

3.

amati3

Int. perf. amatus 3 ese

esses

Part. perf. amatus 3

esset

Part. lut. akl amaturus 3

essemus

Inl. fut. akl amaturus 3 esse

essetis

Supini amatum, amatu

essent

In!. fut. pas. amatum iri

175

STUDENTSKA HIMNA

GAUDEAMUS

Gaudea mus igi tur, iuvenes dum sumus. Pos t iucunda m iuventutem, pos t moles tam senectutem nos habebit humus.

Vita nostra brevis est, brevi fbinie tu r. Veni t mo r velociter, rap it nos a troci ter, nemini parcetur.

Vivat Academia, vivant professores! Vivat membrum quodli bet, vivant membra quaelibet, semper sint in flore.

Studentska pjesma "Gaudeamus" sastavljena je u sedam strofa. Prva, treca i cetvrta s trofa prihvacene su kao himna svih studenata svijeta.

- Bilj . habebit (1. strofa) = prekrit ce; iuventus • m1adost; molestus 3· d osadan; humus, -i f = zemlja; velociter · brzo; rapio 3 = grabiti; atrociter = okrutno; parco 3 = p o~t ed jeti (pasiv!); membrum, -i /I = clan; quodli bet = bilo koji; sint in flore - neka cvje taju!

176

LATINSKO - BOSANSKO, HRVATSKI

RJECNIK

Rj C 'N IK

APOME A UZ RJECNIK

Kako je u ovo m prirucniku fond rijeCi povecan zbog dobrog dijela tek tova koji su preuzeti direktno iz latinskih klasika, sma tram potrebnim dati neka uputstva, kako bi i profesori i uce ni ci l ak~e shvati li pojed ine rijcci. Fond je Rjecnika najvi ~e poveca n time ~ to ima dos ta slozenica, a 0 njima bih htio dati neka o bj a~nj e nj a. Slozenica ima kod imenica i pri djeva, ali n ajvi~e kod glago la. - Kao prvi dio glago lske slozenice redovi to slu ze prijed lozi kao prefiksi, a to su naj ce~ce: a (ab, a bs), ad, e (ex), de, cum, pro, prae, per, in, sub, praeter, ob, circum, trans, inter, intro. Prijedlog "cum" dola zi u obliku: con, co m, col - vee prema pravilu asimilac ije, a s asim ilacijom treba racunati i kod drugih prefiksa. lmajuCi u vid u znacenje prijedloga, odnosno prefi ksa, lako cemo se snaci kod svake pojedine slozenice, ako znademo znacenje proste rijeci. Tako: eo, ire - iCi; exeo, exire izici; adeo, adire d oci; abeo, abire o tiCi. Prefiks "in" je kod imenskih slozenica takoder i negativan prefik s, a to je isto tako i prefiks "ne", kao: amicus: inimicus, amicitia: inimicitia, somnium: inso mnium, mo rtalis: immo rtalis, paratus: imparatus, certus: incertu s, fidus: infidus, prudens: imprudens, opportunus: inopportunus, plger: implger, probus: improbus, o ps: inops itd .; fiis: nefas, queo: nequeo, scio: nescio, uter: neuter. Kao prefiks dolazi i cestica za ponavljanje radnje re- (red-): eo, ire: redeo, redire; do 1: reddo 3; capio: recipio: creo 1: recreo 1; fero 3: refero 3; maneD 2: remiineo; mitto 3: remitto 3; teneo 2: retlneo 2; pello 3: repello 3; quies: requies; pario 3: reperio 4; pono 3: repono 3; verto 3: revertor 3 itd. Kada prosta rijec u prvom slogu ima kratko "a", on~ u slozenici redovi to slabi u kratko "i": amicus: inimicus, dido 3: inddo 3, conddo 3, acddo 3; facio 3: infkio 3, conficio 3, interficio 3; ago 3: adlgo 3, eXlgo 3, ali: perago 3; iacio 3: conicio 3, ekio 3 itd. - Kod glago la to slabljenje vokala vazi sarno za vremena prezentske osnove: ago 3: adlgo 3, adegi, adactum; conkio 3: conieci, coniectum itd. Pojedine rijeCi, a pogotovo glagoli, prosti iIi slozeni, imaju i po nekoliko znacenja, pa stoga prema kontekstu treba izabrati onaj izraz koji upravo tu odgovara. Napominjem da je u udzbeniku dan izvjestan broj rijeci sarno kao pasivna recepcija, pa ne treba forsirati njihovo usvajanje. U Rjecniku navodim rijeci koje se nalaze u vjezbama, u latinskom tekstu .

179

Rj EC NIK

A a (ab, a bs) prijedL s abL - od abd ico 1 - od reti se (s a bl.) absum, abesse, afui - biti od sutan abutor 3, -usus sum (s abl.) - zlora biti ~ to Academia, -ae f - Akad emija accedo 3, -cessi, -cessum - pristu piti, d oci accendo 3, -ndi , -nsum - za pa li ti, potpaliti, ra zdraiiti accidit 3 (bezL) - d ogada se, z biva se d a accipio 3, -cepi, -ceptum - primiti, osjetiti; animis accipere - zdu ~no prihva titi, accuso 1, - tuZiti, osuditi, pro glasiti krivim acer, acris, acre - zestok, o ~ tar, hrabar acerbus 3 - op o r, gorak, ljut, osoran Achilles, ·is - Ahilej, glavrti junak u grckoj vojsei za vrijeme opsjedanja Troje acta, -orum 11 - Cin, djelo, uspjeh acus, -us f - igla ad (prijedL s akuz.) - do, k, oko, kod adeo (prll.) - toliko, tako adfligo 3 (affligo), -flixi, -flictum - oboriti, o~tetiti Adherbal, -alis III - Adnerbal adhuc (priL) - doyle, dosad, j o~, j o~ u v ijek adimo 3, -emi, emptum - oduzeti, oteti adipiscor 3, adeptus sum - postiti adiuvo 1, -iuvi, iutum - pomagati, podupirati administro 1 - sluZiti, obavi ti admiror 1, -miratus sum - diviti se admodum (pril.) - sasma, veoma, vrlo admoneo 2, -ui, -itum - opomenuti, sjetiti, prinuditi adopto 1 - izabrati, u zeti u svoju obitelj, posiniti adorior 4, -ortus sum (prezent]e po 3. kon].) navalitina, n asrnuti adsum, adesse, affui - biti prisutan adulescens, -ntis 11/ - mladic

adulescentia, ·ae f - mladost ad vento 1 - d olaziti, p rimieati se adversarlus, -i III - protivnik adversus 3 - n epovoljan, protivan res adversae - nesreca aedificlum, -1 11 - zgrada, g radevina aedifico 1 - graditi, podizati aeger 3 - bo lestan aeger, '9ri m - bolesnik aegriitus 3 - bolestan Aenaeas, ·ae m - Aneja aequitas, oatis f - jednakost, pravednost aequus 3 - jednak, ravan, pravedan, pravican aeratus 3 - bakrom okovan, mjeden, bakren aes, aeris n - mjed, bakar, bakreni novae aes alienum, aeris alieni 11 - dugovi aestas, oatis f - lje to, godina, ljetna vrucma aest/mo 1 - cijeniti, suditi, prosuditi aetas, oatis f - dob, doba starosti aff/rmo 1 - tvrditi, potvrditi Africa, -ae f - Afrika, Africanus -Africki ager, agri m - polje, njiva agger, -eris m - nasip agmen, -inis n - skup, povorka, vojska na putu, u mar~u ago 3, egi, actum - goniti, tjerati, voziti, raditi; vitam agere - provoditi f ivot agrestis, -e - poljski, divlji, smrov agricola, -ae m - zemljoradnik Alba, Alba longa - grad u Laeiju Alcibiades, -is III - Alcibiad alea, -ae f - koeka Alexander, -del m - Aleksandar algeo 2, alsit - zepsti alibi (pril.) - drugdje alienus 3 - tud, stran; alienus, -i In - stranae, tudinac 181

Rj ECN IK

aliquando (pri!.) - jed anput, jedno m ali us 3 - dru gi od vi~e njih ; ali us alium - jedan dru goga; alii alio loco - jed rti na jed no m dru gi n a drugo mmjestu alo 3, alui - hraniti, gojiti Alpes, -ium f - A lpe alter, -era, -erum - drugi od d vojice altus 3 - visok, d u bo k (za vodu i srtijeg) ambulo 1 - setah amica, -ae f - prij a teljica amicltla, -ae f - prija teljstvo amicus, -i 111 - prija telj amo 1 - voljeti, Ijubiti amor, -oris 111 - lj ubav angustlae, -arum f - tjesnac, k1anac angustus 3 - u zak, tijesan anima, -ae f - du sa, DVOt animus, -I 111 - duh, um annus, -I m - godina ante (prljed!' s akuz.) - pred, prije; (antea) (pril.) ranije antequam (vezn.) - prije nego antlquus 3 - star, drevan Antonius, -Ii 111 - Antortije aperlo 4, -rui, -rtum - otkriti, obznaniti, otvoriti appello 1 - nazvati, imenovati koga za ne~ to Apollonla, -ae f - Apolortija, grad n a juznoj ilirskoj obali appono 3, -sui, situm - dodati, pristaviti apud (prljed!' s akuz.) - kod aqua, -ae f - voda; aquae, -arum f - to plice, kupke, lj eeili~ te aquila, -ae f - orao Aquilela, -ae f - Akvileja, grad u sjeverois toen oj ltaliji Aqultanl, -orum 111 - Akvitanci, jugozapadna plemena negdasnje Galije aquor 1 aquatus sum - ia po vodu ara, -ae f - zrtvenik arbitror 1, -tratus sum - rrtisliti, smatrati arbor, .oris f - drvo, stable Archimedes, -Is III - Arhimed 182

arduus 3 - strm, muean, teZak Arlovlstus, -j 111 - Ariovis t Arlstonlcus, -I 111 - A ris tonik Aristoteles , -Is III Aris tote l arma, -orum 11 - oru zje, oru d e, oprema ars, artis f - um jetnost, lijepa um jetnost, vj e~ tina artifex, -icis 1/'1 - u mje trtik Ascanius, -II 111 - Askanije As ia, -ae f - Azij a aslatlcus 3 - azijski asper, -era , ..erum, - s tem, opo r, o~ tar, krut asplcio 3, -spexl, -spectum - pogledati, gledati assequor 3, -secutus sum - pos tia, poluCiti, stiei, dos tiCi astrum, -I n - zvijezd a at (vezn.) - a, ali, nego Athenae, -arum f - Atena (Atina), glavru grad Atike atque (vezn.) - i atrium, -I n - atrij, sredgnja prostorija rimske kuee attrlbuo 3, -bul, -butum - d a ti, doznaciti, dodijeliti auctorltas, -atls f - ugled, u p liv audacla, -ae f - odvaZnost, srrtion ost audax, -acis - srrtion, odvaz.an, srean; audacter (prl!.) - srrtiono audeo 2, ausus sum - u suditi se audio 4 - s lu~ati, cuti aurls, -Is f - uho aurora, -ae f - zora aurum, -I n - zlato, n ovac, zlatnik aut - ili autem (prl!.) - a, pak auxilium, -I n - pornoI'; auxilia, -orum 11 - pomoene cete avarltla, -ae f - lakomost, skrtost avarus 3 - ~krt, lako m; avarus, -I 111 - lakomac, skrtac ave - avete - zdravo avis, -is f - ptica axis, -Is f - os, osovina

RjECNIK

B Bacchus, -I - Bakho, bog vina beatus 3, - blazen, sretan

bonus 3 (melior, optimus) - dobar, sposoban, vrstan, cestit

Belgae, -arum m - Belg ijanci, sjeverna plem ena negd aSnje Galije bellator, -oris m - bojnik, ra tnik bellum, -i II - rat bene (pril.) - dobro bibo 3 - piti biduum, -ui II - d va dana; eo biduo - kroz ta d va dana; bis - d vaput bOnum, -i II - dobro, imanje

bos, bOvis In if - govedo, vol Bosnia, -ae f; Bosna, -ae f - Bosna brevis, -e - kra tak, uzak, kra tkotrajan; brevi - za kratko vrijeme Britanni, -orum m - Britanci Brundisini, -orum III skog Brundizija Brundisium, -Ii

II -

-

stanovnici grada ita!-

Brundizij

Brutus, -i m - Brut

c C = Caius, Gaius - Gaj cacumen, -inis II - vrh, glavica cado 3, cecidi, casum - pasti, padati caedes, -is f - pokolj, ubistvo caelum, -i II - svod, nebo, nebesa (caell, -orumm) Caesar, -aris m - Cezar, rimski nadimak. Najpoznatiji je G. Julius Caesar calamitas, -atls f - ~teta, nesreea calamus, -i III - pisaca trska, pero calcar, -arls II - ostruga, mamuza campus, -I III - polje

canis, -is In if - pas Cannae, -arum f - Kama, grad u A puliji Cannensls, -e - kanski cantus, -us III - pjevanje caplo 3, cepi; captum - uzeti, osvojiti, uhvatiti Capitolium -i II - Kapitolij, jedno od sedam brezuljaka Rima caput, -itls tl - glava ciireo 2, -ul, - biti bez, nemati, oskudijevati (s abl.) carmen, -inls II - pjesma 183

RJECNIK

carpo 3, -psi, -plu m - brati, slabiti, napadati carthagi nienses, -ium f - kartaiani carus 3 - drag, mio, skup, ~ tovan Cassius, -ii III - Kasija caslra, .orum II - tabor, logor casus, -us m - s lu aj, stanje calerva, -ae f - gomi la Catilina, -ae III - Lucius Sergius Catilina, vod a neu pjeJog prevrata u Rimu g. 63. Calo, -onis m - Katon causa, -ae f - uz rok, razlog, s tvar, parnica diveD 2, cavi, caulum - cu va ti se (s akuz.) cavo 1 - d upsti cedo 3, cessi , cessum , - iei, micati se, uspijevati celeber, -bris, -bre - vrlo naseljen, Cuven, glasovit celebro 1 - slaviti, velicati, svetkovati celer, -eris, -ere - brz, hi tar celerilas, -alis f - brzina, hitros t Cellae, -arum m - Kelti, sred i ~nja plemena neg da~nj e Calije cena, -ae f - rueak censor, -oris m - cenzor, sluibeni procjenite lj imetka i na d zo rnik m orala Cenlaurus, -i m - mitska dvolika grdosija cerno 3, crevi , crelum - lutiti, raspoznati, razlutiti, primjjetiti certamen, -inis II - borba, na tjecanje certus 3 - siguran, pouzdan celeri, -ae, -a - os tali ceterum (priL) - uostaiom, inace Chi ron, -onis - Hiron, centau r koji je poznavao glazbu i Ijekovite trave, utiteJj Ahileja cibus, -i m - hrana cinis, -eris m - prah, pep eo circulus, -i m - kru g circum (prijedl. s akuz.) - oko, okolo circus, -i m - kru g, trkali~te, cirkus citerior, -ius (s. citimus 3) - ovostranski, bliti cito (pril.) - brzo, hitro civis, -is m - gradanin civitas, -atls f - driava, grad, driavljanstvo clamo 1 - vikati 184

clamor, .oris 111 - vika, graja, buka clarus 3 - s lavan, glasov it, jasan, bjelodan claudo 3, -si, -sum - za tvoriti coepi, coepisse - poceo sam cogito 1 - misliti, raz mg ljati cognomen, -inis - prez ime, porodicno ime cognosco 3, -novi , -nitum - poz nati, s poznati cogo 3, coegi , coactu m - sku piti, sabrati, pris iliti, na tjera ti, s teCi cohors, ortis f - kohorta, dese ti dio legije colJoquor 3, -Iocutus -um - razgovarati colo 3, colui , cultum - goj iti, vrsiti, postovati, castiti, obradivati (polje) color, -oris m - boje comburo 3, -ussi, -uslum - spaliti comminus (priL) - izbliza committo 3, -misi, -missum - zapocinjati, skriviti, povje riti commiiror 1, -moratus sum - boraviti, zaustaviti se communis, -e - zajednicki, opC! comperio 4, -peri, -pertum - sazvati, d oznati complures, -ium m - velik dio compluvium, -i n - otvor u sredistu rimske ku ee za prihvat ki~nice concedo 3, -cessi, -cessum - dopu ~tati, prepus titi, preC! u n eciju vlast concha, -ae f - ~ko lj ka concordia, -ae f - sloga condicio, -onis f - n agodba, prijedlog, uvjet, poloiaj conditor, -oris m - utem eljitelj condo 3, -didi, -ditum - sastaviti, sazidati, utemeljiti, osnovati confirmo 1, - krijepiti, hrabriti confligo 3, flixi , -flictum - sukobiti se coniunctus 3 - povezan coniungo 3, -iunxi, -iunctum - spojiti, zdruiiti coniurati, -orum m - urotnici, zavjerenici coniuratio, .onis f - urota, zavjera conquiesco 3, -evi, -etum - pocivati, odmoriti se conscribo 3, -psi, -ptum - napisati, nacrtati, sazvati, sakupiti

RjECNIK

consentio 4, -sensi, -sensum - s lagati se consequor 3, -secutus sum - s lijed iti, dostiCi, stic; considero 1 - promatTati consido 3, -sedi , -sessum - sjesti consilium , -i /I - savjet, vijecanje, mudro upravljanje, vijece, od luka consisto 3, -stiti, -stitum - stati, ustav iti se, zavisiti od (in) constans, -ntis - postojan, cvrst, pouzdan constat 1, -stitit, - poznato je constituo 3, -u i, -utum - od red iti; die constituta - u od redeni d a n construo 3, -struxi, -structum - sagraditi, graditi, zgrtati consuetudo, -dinis f - obicaj, nav ika consul, -ulis III - konzul, vrhovni drzavni zapovjednik u miru i u ratu (zajedno s kolegom) consulo 3, -lui, -ultum (s dat.) - davati savjete, brinuti se za consumo 3, -sum pSi, -sumptum - potro~iti, troMi, spiskati contemno 3, -tempsi, -temptum - prezirati contendo 3, -tendi, -tentum - n a tegnuti, zuriti se, hi~eti, krenuti na put, sukobiti se contentus 3 - zadovoljan cime (s abl.) contineo 2, -tenui, -tentum - vezati, zadrhti, sadrhvati contingo 3, -tigi, -tactum - dotaCi se contra (prijedl. s akuz.) - protiv; (pril.) naprotiv conventus, -us m - sastanak, skup~ tina; c. agere - obavljati sudske poslove convoco 1 - sazvati

copia, -ae f

-

bilje, za liha, namirnice, pogen. gerunda prilika za nt~to; coplae, -arum f - cete cor, cordis /I - srce coram (pril. i prijedL s abL) - pred Iicem, pred Corduba, -ae f - Kordoba (Kordova), grad u H ispaniji corona, -ae f - vijenac corono 1 - krasiti corpus, -oris /I - tijelo corrigo 3, -rexi, -rectum - is praviti, popraviti corrumpo 3, -rupi, -ruptum - upropas titi, pokvariti eras (priL) - sutra credo 3, -didi, -dilum - povjeriti, uzajrniti, uzdati se, vjerovati creo 1 - stvoriti, izabrati cresco 3, -{;revi, cretum - rasti, mnoziti se, povecati se crimen, -inis /I - osuda, ukor, zloCin Croesus, -i 111 - Krezo, bogati kralj Lidije (6. st. pro n.e.) crud us 3 - tvrd cum (prijedL s akuz.) -sa, s; vezn. - kada, kad; buduCi da; premda, cum - tum - koliko - toliko cunctus 3 - say, savkolik cupido, -dinls f - zelja za, fudnja cupidus 3 5 gen. - zeljan ('ega, pohlepan cupio 3, -ivi, -itum - zeljeti, zudjeti cur - za~to cura, -ae f - briga, skrb curo 1 - brinuti se, lije(,iti custodia, ·ae f - strah, zatvor, tarnnica custodio 4 - Cuvati trep~ tine; 5

R) ECN I K

D Dalmatia, -ae f - Dalmacija damnum, -i /I - ~ te ta de (prijedl. s abl.)-o dea, -ae f - bo zica, boginja debeo 2, -ui, -Ttum - du zan biti, dugovati, mora ti decido 3, -cidi , - spasti, od luciti decorus 3 - castan dedo 3, -didi, -ditum - p redati, izruciti defendo 3, -ndi , -nsum - braniti, obraniti defensio, -
dico 3, di xi, dictum - govOli ti, lv rd iti, odrediti, izabra ti, imenovati dictatura, -ae f - d ikta tura, apsolutna vlas t dictum, -i /I - rijec, zgo dna rijec, ges lo dies , -iH III - dan; in dies - iz dana u d an differo, -ferre, distuli, dilatum - razlikova ti se difficilis, -e - tezak, mucan, neprijatan diffido 3, -fisus sum - ne uzdati se, ocajavati (s dat.) dignosco 3, novi , ·notum - raspozna ti dignus 3 - dostojan dilabor 3, -Iapsus sum - raspasti se, nestati diligens, -ntis - brizljiv, zd u ~an, marljiv diligentia, -ae f - m arlj ivost, bri zljivost diligo 3, -Iexi, -Iectum - ljubiti dimico 1 - boriti se, vojevati dimidium, -i n - pol a, polovina Diocletianus, -i 111 - Dioklecijan Diogenes, -is m Diogen diruo 3, -rui, -rutum - razru~ iti, razvaliti discepto 1 - raspravljati discidium, -i n - razdor disci pula, -ae f - ucenica discipulus, -i 111 - ucenik disco 3, didici, - uci ti se, uCiti discordia, -ae f - nesloga, rad zor disputo 1 - raspravljati dissero 3, -serui, -sertum - razlagati, razm atrati diu (pril.) - d ugo dives, -itis (ditior, ditissimus) - bogat, bogatM divido 3, -visl, -visum - dijeliti divinus 3 - bozanski, boZji divitiae, -arum f - bogatslvo divulgo 1 - razglasiti divum, -i n - vedro nebo; sub divo - pod vedrim nebom

Rjr (N IK

do, diire, dedi, datum - dati doceo 2, -cui, -ctum - poucavati, u iti, predava ti, obavijestiti 0 e mu doctor, -oris 111 - uCi te lj doctrina , -ae f - n allka, n allk doctus 3 - ucen, obrazovan, vjest dolor, -oris 1/1 - bol, tuga, Za los t dolus, -I 111 - va rka, lu kavs tvo domlnatus, -us 1/1 - vlast, neogranicena vlast, d es po tizam dominor 1, -natus sum - vladati, gospoda riti dominus, -I 111 - gospodin, gospodar domo 1, -u l, -itum - pripitomiti, ukrotiti, pokori ti, osvoji ti domus, -us f - kuca, dom, ukucani donec - d ok god, dokle god

dono 1 - darlvati donum , -I II - dar dormlo 4 - spav8 tl dorm Ito 1 - drijema li druldes, -dum III - druidi, ga l ki ve enici dublus 3 - sumnjiv; dublum , -I

II -

umnja

dueenti, -ae, -a - dvjesto dueo 3, duxl, duetum - vodlti, doves ti , poves ti, cije niti, biti na celu, smatrati dulcis, -e - sladak, prij atan, Iju bak dum (vezn.) - dok duo, duae, duo - d va durus 3 - tvrd, cvr t, oporan dux, duels

III -

voda, vojskovoda, zapovjednik

E e, ex (prljedl. s abl.) - iz edlctum, -I n - naredba, propis edlseo 3, -dldiel, - n a uciti editus 3 - u zvgen edueo 1 - odgajati edueo 3, -duxl, -duetum - izvesti, izvuCi effuglo 3, -Iugl, - pobjeCi, umael ego - ja egedlor 3, -gressus sum - iziCi, izlaziti egreglus 3 - izvrstan, odlican elementum, -I n - os nova, pocelo, te melj elementa, -arum II - slova, prvi nauk, pocetak, izvo r elephantus, -I m slon, bjelokost eligo 3, -Iegl, -Ieetum - izabra ti, odabrati eloquentla, -ae f - govornicka vjestina enltor 3, enlsus sum - truditi se

enumero 1 - izbrojiti, izracunati eo (prIL) - tamo, tu; zbog toga (vj. 42, 15) eo, ire, II, itum - iei eplstula, -ae f - pismo eques, -itls m - konjanik, vitez equltatus, -us III - konjica equus, -I 111 - konj ergo - dakle erro 1 - grijesiti, lutati; errata - pog resno, greska error, -oris m - greska, lutanje erudlo 4 - poul'avati, obrazovati et (vezn.) - I etiam (pril.) - takoder etlamsi - pre mda etsl (vezn.) - iako, premda Europa, -ae f - Europa 187

RjECNIK

eyelID 3, -velli, -vulsum - is trgnuti, otrgnuti eventus, -us 111 - ishod everto 3, -verti, -versum - izvmuti, razo riti exclamo 1 - povikati exemplar, -aris II - primjer, prilika, u zor exemplum, -i II - primjer, uzor, model exeo, exire, -n, -itu m - iziti exerceor 2, -dtus sum - vjezbati se exercitus, -us m - vojska, uvjezbana momead exigo 3, -egi, -actum - izvesti, is tj era ti existimo 1 - smatrati, cijeniti, drzati za ~ to

expello 3, -pull, -pulsum - istjerati exploro 1 - is traziva ti expano 3, -posui , -positum - izlagati, izloziti, istica ti, pripovijedati expugno 1 - osvoj iti exspecto 1 - oeekivati, nadati se, s lu titi exstinguo 3, -stlnxl, -stlnctum - u gasi ti exlernus 3 - izvanjski, vanjski exlra (prljed!' s akuz.) - izvan

F faber, -bri m - radniK, obrtnik, kovae fabula , -ae f - priea, pripovijest facies, -eif - lice, obraz, spolj~nost, izgled facilis, -e - lak, usrdan, blag facinus , -oris n - djelo, ein, nedjelo, zlocin facio 3, feci , factum - raditi, einiti; tanti facio - toliko cijenim factum, -i II - ein, djelo facultas, -atis f - mogucn ost, p rilika, vje~ ti­ na, sposobnost falsus 3 - laZan, kriv, neiskren; pri!. falso - krivo fama, -ae f - glas, glasine, prica fama est - glas je da familia, -ae f - kucanstvo, kuca, p orodica, sluge i robovi fas n - pravo, usud, zakon; fas est - d opu~teno je faustus 3 - povoljan, blagosloven faveo 2, favi , fautum - zeljeti, sklon biti, pristajati u z facundus 3 - p lod an, bogat 188

fel , fellis II - zue fellcitas, -atls f - sreca feli x, -leis - sretan fere (pril.) - otprilike, gotovo fero, ferre, tuli, latum - nositi, podnositi ferus 3 - divlji, neu krocen festino 1 - zuriti, hi tjeti, pospjesiti festivus 3 - sveean, neradni dan festus 3 - svecan; dies festus - praznik festum, -I n - svecanost fldells , -e - vjeran, po~ten, pouzdan fides, -el f - vjem ost, vjera, p ouzdanje fidus 3 - vjeran, pou zdan, po~ ten filla, -ae f - kti, kcerka filiola, ·ae f - kcerkica filius, ·i m - sin flnio 4 - omediti, ograniciti, svr~iti, dOVT~iti finis, ·is m - kraj, meda, cilj; fines, ·Ium m - zemlj a, drZava finltimus 3 - granicni, susjed an fio, fieri , factus sum - bivati, p ostati

RjECN l1-.

firmitas, oatis I - ~v rstina. ~v r toca fi rmus 3 - ~vrst, tvrd flagiti um, -1111 - sramota, sramotno dje lo Flaminius 3 - Aaminijski, - via Flaminia - Aaminijska cesta floreo 2, -rui - cvasti, cvjetati, sjati flos, fl oris 111 - cvije t flumen, -inis II - rijeka fl uo 3, flu xi, fluxum - teCi, curiti, preticati focus , -i 111 - ognj i ~ te, kuca, oganj fodio 3, fodi , fossum - kopati foedus 3 - gadan, gnusan, s ramotan folium, -ii 11 - lis t biljke, li§ce fons, fontis 111 - izvor foras, foris (prilozi) - vani, n a polje, napolju forma, -ae I -Iii<, oblik, figura, crtez forsitan - moz da fortis , -e - jak, sn aZan fortitudo, -dinis I - jakost, hrabrost fortuna, -ae I - sudbina, sreea, u des

fortunatus 3 - sretan, spasonosan fossa , -ae1- jarak, prokop frater, -tris 111 - brat frate rnitas, oatis 1- bratstvo, bratimstvo fremo 3, -ui, -itum - rikati, vikati, mrmljati frequento 1 - posjeCivati fret us 3 - u zdajuCi se u (s abl.) fron s, frontis f - eelo, lice fructus, -us m - p lod, rod, uzitak, d obitak frumentor 1 - nabavljati zito, hranu frumentum, -i n - z ito fruor 3, -fructum - uz ivati ~ to (s abl.) frustra (pril.) - uzaJud fugax, -aeis - hi tar, bez fugio 3, fugi, fugiturus - bjezati, pobjeCi funditus (pril.) - iz temelja fundus, -i In - dno, pod; imanje, zemlja fu rea, -ae f - vile furo 3, - bje§njeti, mahnitati

G Gades, -iuml - Gad, grad u Hispaniji Gaius, -i 111 - Gaj, li~no ime Galli, -arum 111 - Gali Gallia, -ae 1- Galija, danas Francu ska gaudeo 2, gavisus sum - radovati se, veseliti se gelu, -us 11 - mraz, led, z ima gens, -ntls, 1 - p leme, puk , n arod genus, -eris 11 - vrsta, rod, p lem e Germani, -arum 111 - Germani Germania, -ae 1- Germanija gero 3, gessl, gestum - nositi, vr~iti; se gerere - de~avati se

bellum ger. - ratovati gesta, -arum n - djela gladlus, -i 111 - mac, sablja gloria, -ae 1- slava Graechus, oj - italsko p rezime; TIberius i Gaius G r. Graecia, -ae 1- G reka Graecus 3 - greki granum, -i n - z m o, jezgra gratus 3 - mio, drag gravis, -e - tezak, tegoban, zna~ajan gustus, -us - ukus gutta, -ae I - kap (vode) 189

KJE(NIK

H hlstorla, -ae f - povij st, historij a hodle (priL) - danas Homerus, -I - Hom r, autor llijadc i Odiscje homo, -Inis TIl - ovjek honestus 3 - ugledan, §tovan, po§ten honor, -oris TIl (honos) - ~as t, po~ tovanje honoriitus 3 - ca§ en, po~ tovan Horatlus, -i - Horacije (itaJ. prezimc) horreo 2, - jeziri se, drhtari od stra ha horrlblils, -e - tra ~an, grozan hortamentum, -I n - poricanje, poricaj hortor 1, -iitus sum - sokoliri, poricati hortus, -I m - vrt, perivoj hostls, -is 111 tudinac, neprij atelj, du ~ manin humiinus 3 - lju dski, ~ovjecanski humills, -e - ni zak, mal en, neugledan humus, -i f - zemlja, tIo

hiibeo 2, -ul, -itum - imati, drzari, posjcdovari, smatrari habitatio, -onis f - stan habito 1 - nas tavati, stanovari, borav iri u Haedul, -orum In - Heduanci Hannibal, -ails 11/ - Haniba l, vojskovod a Panjana harundo, -dinls f - trsrika haruspex, -spiels III - vra~ haud (pril.) - ne ba~ haurlo 4, hausl, haustum - crpsti, piri, popiri Helvetll, -6rum 111 - Halvecani Hercules, -Is 111 - Herkul hi berna, -orum II - zimovnik hie, haec, hoc - ovaj, ova, ovo hie (pril.) - ovdje hiemo 1 - zimova ri Hippocrates, -Is 111 - Hipokrat hlrundo, -dinls f - lastavica

I laeeo 2, -cui, -etum - leza ri laelo 3, !tiel,laetum - bacili ladera, -ae - Zadar lam (pril.) - vet; lam lamque - svaki ~as Ibl (pril.) - tu idem, eidem, idem -

i ~ ta,

Ista, isto

Ideo - stoga, zbog toga, tako 1'10

Idoneus 3 - prikladan, zgodan, sposoban, sprctan Idus, -uum f - Ide, trinaesti, odnosno petnaesti dan u mjese u Ignavla, -ae f - lij nost Ignorantia, -ae f - neznanje Ignoseo 3, -6vl, -6tum - pra~ tati, oprostiti Ignotus 3 - nepoznat lilas, -adls f - llijada, Homerov ep

RjE CN IK

ille, ilia, iIIud - onaj, ona, ono illic (priL) - ondje, tu Illyricum, -i II -llirik, ilirska plemena koja su j o~ u predrirnsko v rije me naseljavala daniiSnju Hrvatsku, Bosnu i H e rcegovinu, dio Srbije, e mu Goru i Albaniju . IIlyricus 3 - ilirski Illyrii, -orum III - lliri imago, -ginis f - slika, kip, poprsje imitor 1, -atus sum - opo na~ati, odrZavati immortalis, -e - besmrtan impavidus 3 - neu s tra~ i v impedio 4 - s prij eeiti imperator, -oris III - zapovjednik, vrhovni zapovjednik vojske, car imperito 1 - zapovijedati imperi um, -i "/ - zapovijed, vlast, vlada, dr'lava, carstvo impero 1 - zapovijedati impetus, -us III - navala impius 3 - bezbozan, opak impluvium , -i II - prihvat ki~ nice u s redini rimske kuce, a odatle se odvodila u cistem u impossibilis, -e - nemoguc improbus 3 - zao, lo~, nepo~ten, opak in (prijedl. s akuz. i abL) - u, na inc aut us 3 - bezbriZan, bezazlen, neoprezan incedo 3, -cessi , -cessum - spopasti, obuzeti (timor), nastati incendo 3, -cendi, -censum - upaliti, uZeci, spaliti incertus 3 - nesiguran, sumnjiv, nestalan, incido 3, -cidi , -cisum (od caedo) - urezati, udupsti incipio 3, -cepi, -ceptum - pod u zeti, po~e ti incito 1 - poticati, potaknuti, podbosti incognitus 3 - nepoznat incola, -ae III if - stanovnik incolo 3, -colul, -cultum - nastavati incommodum, -i n - n ep rilika, nezgoda inconstans, -antis - nepostojan, p romjenlj iv incredibilis, -e - n evjeroja tan incursio, -onis f - n avala, napad aj

inde (priL) - za tim, odalle, odan le infelix, -icis - ne relan inferi , -6rum III - donji svijct inferior, -ius (infimus, imus) - donji, IUzi infero, inferre, -tuli, -Iatum - unijeti (s dat.) ingens, -entis - go le m, ogroman, ilan inhonestus 3 - ne po~ len, netudoredan, sramotan inimicilia, -ae f - neprijateljstvo in imicus, -i m - neprija te lj inilium, -jj n - potetak ini iiria, -ae,f - nepravda innatus 3 - uroden, prirod en inopia, -ae f - oskudica, sirorna~ lvo, nevolja inops, -pis - ubog, siromasan, jadan inquam - kaiem insidior 1, -alus s um - zasjedati, raditi 0 gJavi instilulum, -i n - naredba, obi~aj ins uesco 3, -evi, -elum - priu ~ava ti se insula, -ae f - otok, ostrvo insum, -esse, -fui, - nalaziti se u, biti kod inlelligo 3, -Iexi , -Ieclum - shva titi, razumjeti intemperiae, -arum f - bijes, rnahnitanje, surovo po na~anje inlenlus 3 - napet, zabavljen ~ irne inler (prijedl. s akuz.) - izmedu, rned u, usred inlercipio 3, -cepi , -ceplum - uhvatiti inlereo, -ire, -ii, -Hum - poginuti, propasti inlerficio 3, -feci, -feclum - ubiti, srnaknu ti, klati interior, -ius (s. inlimus) - unutamji interrogo 1 - pita ti intra (prijedl. s akuz.) - medu, za vrijeme, unutra invado 3, -vasi, -vasum - navaliti, obu zeti, s popasti is, ea, id - on aj, ona, on~ Isocrales, -is III - Isokrat isle, isla, islud - taj, ta, to ita (pril.) - tako iliique (pril.) - tako, dakle; Itaque - i tako invenio 4, -veni, -ventum - naci, nalaziti inventor, -Oris III - pronalaza~, izu mitelj 191

RJI:(NIK

limo, ..onls f - Junona, suprugaJ upitera, boginja ku anstva i braka

Invitus 3 - nerado, preko volje Ipse, ipsa, ipsum - sam, sa ma, sarno ira, -ae f - srd t ba, mrtnja iter, itinerls /I - put. putovanje; iter habere ad - kretati ka

luppiter, lovls

11/ -

Jupiter, glavrti ital ki bog

Ius, -Iurls II - pravo; Ius dicere - dijeliti pravd u, suditi

lubec 2, lussl, lussum - zapovijedati, nared iti; lussus sum - naredeno mi je

iusta, ..orum

II -

lustltla, -ae f

- praved nos t

lucundus 3 - ugodan

lustus 3 - pravedan

obred (pogrebrti)

ludex, -icls m - sudac

luvat me 1 - godi mi

ludico 1 - s uditi, presuditi, misliti lugurtha, -ae m - Jugurta lunius, -11 m - Junije

luventus, -utls f

- omJad ina, mJadet

ilivo 1, luvl, llitum - podupirati, pomagati iuxta (prljedl. s akuz.) - tik do, kraj, uz, po

K Kalendae, -arum f - kalende, prvi dan u mjesecu, odatle naziv kalendar

L labor, -oris m - trud, napor labor 3, lapsus sum - klizati se, ru~ i ti se, teti laboro 1 - raditi, muCiti se, bolovati od cega (s abl.) lac, lactls II - mlijeko Lacaena, -ae f - Lakonka, tena iz Lakedemona Lacedaemon, ..onls f - Lakedemon iii Sparta lacus, -us m - jezero, bazen Laelius, -ii m - Lelije 192

laetus 3 - veseo, radostan languidus 3 - mlitav, malaksao, neh ajan lapis, -idls m - kamen, kamen meda~ lapsus, -us m - posrtanje, gre~ka Lar, Larls - obicno pI. Lares, -Ium m - Lari, kut ni b ogovi Latium, -ii II - Lacij, srediSnja pokrajina Italije gdje je podignut Rim i po kojoj se pleme zove Latini. laudo 1 - hvaliti, slaviti

R)CCNIK

laus, laudis f - slava, pohva la Lavinium, -ii - Lavinij (gra d) lavo 1 lavi , lavatum - prati, umiti, kupati legatio, -i'mis f - poslanstvo legatus, -i m - poslanik, namjesnik legio, -
lignum -i 1/ - d rvo (kao g ra d a iii gorivo) lilium , -i 1/ - Ijiljan linea, -ae f - crta, potez lingua, -ae f - jezik, govo r litigo 1 - svada t·i se littera, -ae if - slovo litterae, -arum f - pis mo, knjizevnost litus, -oris " - o ba la, prim orje locus, -i m - mjes to (loci , -orum /Il); loca, -orum - mjesta na zemlji longus 3 - dug, udaljen , dalek loquor 3, locutus sum - govoriti, razgovarati o cemu luceo 2 - svje tli ti Lucia, -ae f - Lucija lucrum, -i " - koris t, dobitak luna, -ae f - Mjesec (neb. tijelo) lupus, -i //I - vuk lux, lucis f - svjetlo, osv it dana, d a n luxuria, -ae f (luxuries, -eif) - rasko~, obilnost Lycurgus, -i //I - Likurg Lydia, -ae f - Lidija, p okrajina u M . Aziji

M machina, -ae f - s troj, naprava Maecenas, -atls III - Mecenat, Augustov savjetnik i pokrovitelj knji zevnika maeror, -Oris m - tuga, zalosl, bol magister, -trl In - uCite lj maglstra, -ae f - utiteljica magistratus, -us m - poglavarstvo, poglavar, vlast magnlflcus 3 - velitanstven, obilan

magnus 3 (maior, maxim us) - velik, prostraJl, z natan maior natu - s tariji malores, -arum /Il - preci, pred i Malus, -I (mensls) - svibanj malitia, -ae f - z loba, pakOS! malo, malle, malul - vi§e vo lj eti, zelje ti malum, -I " - z lo malum, -I tl - jabuka (plod) 193

RJE(

malus 3 - zao, opak; male habere - ometati maneo 2, mansi, mansurus - ostati, cekati manus, -us f - ru ka, mol', ceta, vojska mare, -is /I - more margarita, -ae f - biser margo, -ginis III if - kraj, rub Maria, -ae f - Marija maritimus 3, - morski, primorski maritus, -i 1/'1 - muz marmor, -oris /I - mramor Mars, Martis III - Mars, bog rata Masinissa, -ae III - Masinisa Martius (mensis) - ozujak, mjesec mart mater, -tris f - majka, mati; mater familias - gazdarica maturitas, oatis f - zrelost matur~ 1 - zreti, pospjesiti, pozuriti maturus 3 - zreo, sazreo, rani matutinus 3 - jutarnji medicamentum, -i n - lijek, melem medicina, -ae f - ljekarstvo, lijek medicus, -i 111 - lij ecnik, ljekar medius 3 - srednji; media nox - sredina n06; in medias res - u srz stvari mel, mellis '1 - med membrum, -i '" - ud, clan memini, meminisse - sjecam se memor, .oris sum - pamtiti, sjecati se memoria, -ae f - sjecanje, spomen, uspomena, pamcenje memoro 1 - spomenuti Menapii, -orum - Menapljani, pleme u belgijskoj Galiji mendacium, -i tI - laz. mendax, -acis - laz.ljiv, obmanjiv mens, mentis f - dusa, duh, um, srce mensis, -is n - mjesec (dio godine) mentum, -i /'I - brada meridies, -i!! - podne meritum, -i It - plata, zasluga, vrijednost Messala, -ae III - Mesala meto 3, messui, messum - kositi, zeti 194

IK

metuo 3, -tui, - bojati se, cuvati e cega metus, -us m - strah meus 3 - moj, moj a, moje Micipsa, -ae III - Micipsa Midas, -ae III - Mida migro 1 - seliti, otseliti, otiti miles, -itis m - vojnik militia, -ae f - vojnicka sluz.ba, ratovanje, rat minto 1 - boriti se miror 1, -atus sum - diviti se, cuditi se miser, -era, -erum - bijedan, jadan, nesretan miseret me 2 - zao mi je mitto 3, misi , missum - slati, poslati modo - modo - sad - sad modus, -i m - mjera, pravilo, nacin moenia, -ium n - zidine, bedemi moneo 2, -ui, -Hum - opomenuti mons, montis m - brdo monumentum, -i n - spomenik mora, -ae f - cekanje, ustezanje morbus, -i m - bolest morior 3, mortuus sum - umrijeti moresus 3 - eud ljiv, mrzovoljan mors, mortis f - smrt mortalis, -e - smrtan, smrtnik, covjek mortuus, -i m - mrtvac mes, meris m - obicaj, cud, navada, natin; mere - poput (5 gen.) moveo 2, mevi, metum - pokrenuti, potaknuti, ganuti, ukloniti 5 mj esta, iskljuCiti (iz senata) muliebris, -e - zenski, bablji mulier, -eris f - zena multitudo, -dinis f - mnostvo, obilje multus 3 (plus, plurimus) - mnogi mundus, -i III - svijet munitio, -enis f - utvrda, bedemi, utvrdenje mus, muris m - mis Musa, -ae f - Muza (Zeusove kceri, ima ih devet) musca, -ae f - muha muslca, -ae f - glazba, muzika muto 1 - mijenjati, promijeniti

HjECN IK

N narratio, - onis f - pricanje, pripovijes t narro 1 - pricali, kaz ivati naseor 3 natus sum - roditi se, pos tati, is~eeati

nasus, -i 111 - nos natio, -onis f - narod nato 1 - plivati natu - rodom; maior natu - stari ji natura, -ae f - priroda, narav naturalis, -e - prirodan, naravan nauta, -ae li Z - mornar navigo 1 - p loviti navis, -is f - lada, brod ne (vezn.) - d a ne; -ne (up. cestiea) - da Ii ne ... .. quidem - ni, i ne, niti Neapolis, -is f - Napulj nee (vezn.) - niti neeessarius 3 - p otreban, nuzan , neo phodan neeessitas, -atis f - nu zda, potreba neeessitudo, -dinis f - potreba, sila neene (vezn.) - iii ne neeo 1, neeui - ubiti netas est - nije d ozvoljeno, grijeh je; netas - grijeh negligentia, -ae f - ne mar, bezbriga, neh aj, nehat nego 1 - nijekati, zanije kati, u skra titi nemo - nitko neque (vezn.) - niti neselo 4 - ne z n a ti Nestor, -oris /II - Nestor nidus, -i m - gnij ezdo

niger, ·gra, ·grum - ern, mrk, tmast nihil , nill - ni ~ ta nimis - odvec, previ~e nisi, ni (vezn. i priLl - ako ne, osim, sa rno nix, nivis f - s nijeg nobilis, -e - poznat, s lavan, glasovi t, od lican noeeo 2, -cui - ~ koditi, nauditi noelli - noeu, obnot nolo, nolle, nolui - ne h~ e ti nomen, ·inis 11 - ime non - ne Nonae, ·arum f - None - 5. iii 7. dan u mjeseeu nos - mi noseo 3 novi, notum - poznavati, upoznavati noster, -tra, -trum - na~, n a~a, na~e noto 1 - oznaCiti, biljeziti novus 3 - nov; novissimum agmen -zadnja ceta; novissimus - zadnji nox, noetis f - noe; noete, noelli - noeu, onoe nubilum, -i n (nubes, -is) - oblak nullus 3 - nije dan num - zar, da li numero 1 - brojiti numerus, -i III - broj Numidae, -arum m - N umidani Numitor, -oris 111 - Numitor, kraJj u Albi Lon gi numquam (priL) - nikada nunc (pril.) - sada nuntio 1 - javiti, dojav iti nusquam (priL) - nigd je

195

l( jLCN IK

o oboedio 4 - s lu ~ati koga, pokoravati c obvia m (pri!.) - nasll prot; obviam ire - us protiviti se occasio, -onis f - zgoda, prilika occulto 1 - sakrivati occupo 1 - zau zeti, osvojiti Octavianus, -i 111 - Oktavijan oculus, -i 111 - oko odi, odisse - mrz iti odios us 3 - mrzak odium, -ii n - mrznja odor, -oris III - mi ris, vonj Odyssea, -ae f - Odiseja Odysseus, -ei m - Od isej officium, -Ii n - sluzba, dllzn ost, pokornost, lIs1uga, uljudnos t olim (pri!.) - jednom, neka d a, negd a Olympicus 3 - olimpijski omnino (pri!.) - sasvim, posve, u opce omnis, -e - say, svaki onerosus 3 - teza k onus, -eris n - teret operarius, -ii 111 - radrUk, n adnicar oppidum, -i 11 - utvrda, g rad , varo~

ops, opis f - moe, snaga, sila; opes, -um f - bogatstvo optimates, -ium III - optimati, a ristokrati opto 1 - zeljeti opus, -eris II - d je lo, posao, nas ip, utvrda; opus est (s ab!') - treba ora, -ae f - kraj, obaJa oratio, -onis f - govor orator, -oris III - govonUk orbis, -is III - krug; orbis terra rum - svijet orbo 1 - sirotom uc initi, liSiti cega (s abl.) ordo, dinis III - red orior 4, ortus sum - dizati se, izlazi ti, rodi ti se (prezent se mijenja po treeoj -io konjugaciji) ornamentum, -i II - ukras, u res orno 1 - resiti, kjtiti cime os, oris II - us ta osculum, -i /'I - p oljllbac, cjelov ostento 1 - po kaziva ti, pruz iti, nud iti otium, -ii II - doko lica, s lobodno vrije me ovis, -is f - ovca ovum, -i n - jaje

p P. = Publius, -i pabulum, -i II

111 -

Publije

krma,

s t~rna

luana

pario 3, peperi , partum - rod iti, tvoriti, s teCi, p odati

pallidus 3 - blijed

paro 1 - s premati, nabaviti, s teci

pallium, -Ii II

pars, partis f

-

ogrtac

par, paris - jednak, ravan u <"em u (5 abl.) parens, -ntis 196

III

if - rodj telj

partes, -ium f

- d io; - stranka, uloga

parturio 4 - rad a ti, tresti se

RJELN IK

partus, ·us 1/1 - po rod, porod aj parum (priL) - ma lo parvus 3 (minor, minimus) - male n, ml ad , ne· znatan pater, ·tris 1/1 - o tae; pater tamilias - domaCin palienter (priL) - s trpljivo patientia, ·ae / - strpljivos t patria, ·ae / - domovina, otad zbina, rod ni kraj patrius 3 - ocins ki, zavicaj ni, rodni, domo· vinski patra 1 - svrsiti, d ovrsiti, obaviti pauci , ·ae, ·a - ma lo njm (pauci homines) Paulus, ·i /'II - Pavao pauper, ·eris 1/1 - siroma~ tvo, s iromah paupertas, ·atis / - siromastvo, oskudiea pax, pacis / - mir pectus, ·oris 11 - sree ab imo pectore - iz dna srea pecunia, ·ae / - novae, blago, irnovina pedes, ·ilis 1/1 - pjesak pelagus, ·i II - more, morska pucina Peleus, ·ei - Pelej, kralj u Tesaliji, otae A hi· lejev penates, ·ium 111 - penati, kucni bogovi penuria, ·ae / - oskudiea per (prijedL s akuz.) - kroz, pre ko, po perago 3, ·egi, ·actum - svrsiti, dovrsiti perdo 3, ·didi, -
perpetior 3, ·pessus sum - lrpjcli, podnos il i perpetuu s 3 - neprckinut , ncp rcsla n, vje an perscribo 3, ' psi, ·ptum - opsirno pisa ti persona, ·ae / - osoba, lienost pervenio 4, ,veni , ·ventum - sti i, doei pes, pedis 1/1 - noga; stante pede - o dmah, smjes ta peto 3, ·ivi, ·itum - traziti, zeljeti, mo liti, plov iti pre ma Petrus, · i III - Pe ta r petulentia, -ae / - obijest philosophus, ·i 1/1 - fi lozof Phoebus, ·i - Febo, Apolon, sunee piger, ·gra, ·grum - Iijen pilum ·i II - koplje pilus, ·i II I - dla ka pingo 3, · nxi, ·ctum - slikati, naslikan Piru stae, ·arum 111 - Pirusti, ilirsko pleme piscis, ·is m - riba piscor 1 - ribariti, baviti se ribolovom pius 3 - skro man placeo 2, ·ui - svadati se, d opasti se, biti po volji Plato, ·onis III - Pla ton plebs, ·is /i plebes, ·ei / - puk, narod plenus 3 (s gen.) - pun cega plerique, pleraeque, pleraque - vecina njm (plerique discipuli) Pluto, ·onis III - Pluton, bog podzemlja, muz Prozerpine, Cererine kcerke poema, oatis II - pjesma, e p poena, ·ae / - kazna poeta, ·ae III - pjesnik poeticus 3 - pjesnicki Pompeius, ·i 1/1 - Pompej Gnej, Cezarov ko· lega u konzula tu, a zatim zestoki protiv nik pomum , ·i 17 - voce pono 3, posui, positum - postaviti, stavljati pons, pontis In - 010 t populares, ·ium III - pui'ka stranka, demokrati populus, ·i m - na.rod, puk pOpulus, -i / - to pol a, jablan porcus, ·i m - svinja 197

KjE CN IK

porta, -ae f - vrata porticus, -i 111 - trijem, ga lerija porto 1 - nositi portus, -us III - luka, pristani te possum, posse, potui - moti post (prijed!' s akuz.) - po lije; pril. kasnije postea (pril.) - poslije postremo (pril.) - napokonn, konacno potestas, oatis f - vlas t, moe, prilika pOtior, -ius - preei, izvrsniji; potius (pri!.) - radije potio, -onis f - pice potior 4, plotitus sum (s ab!') - domoci se cega, postiCi to, pri grabili ~ to potis (pri!.) - moguee; potis est - moguce je; praebeo 2, -ui - pruzati, dati praeficio 3, -feci, -fectum (s da!.) - staviti koga na celo praescribo 3, -psi, -ptum - propisati, narediti praesens, -ntis - prisutan, nazocan, sad aSnji praesertim (pri!.) - osobito praesum, -esse, -fui (s da!.) - biti na celu, predvoditi, upravljati praeter (prijed!' s akuz.) - mirno, osim praetereo, -ire, on, -itum - proCi, proteCi praetor, -oris m - pretor, najvi~i sluzbenik pravosuda prandium, -Ii n - dorucak Praxiteles, -is m - Praksitel premo 3, pressi, pressum - pritisnuti, tiskati Priamus, -i - Prijam primus 3 - prvi princeps, -ipis m - pm, naju gledniji, poglavica principium, -ii " - pocetak prior, prius - pm od dvojice privatim (pri!.) - licno, pojedinacno privatus 3 - licni, privatan pro (prljed!' s ab!.) - za, pred, mjesto probitas, oatis f - po~ tenje probo 1 - priznati, priznavati, ugoditi komu probus 3 - cestit, vaJjamn po~ ten

procedo 3, -cessi, -cessum - izaci, naprijed iei, naslaviti procu l - daleko proditio, -onis f - izdaja produco 3, -duxi, -ductum - izv sti proelium, -ii 11 - boj, bitka, okr~aj profecto (pril.) - za ista, vakako professor, -oris III - javni ucitelj proficiscor 3, -fectus sum - otputovati, krenuti na put profiigus, -i III - prebjeg, izbjeglica, izgnanik proiclo 3, -i eci, -Iectum - bacitl pred koga, poloziti,odbaciti prolabor 3, -Iapsus sum - okli znuti se, opuznuti se promulgo 1 - og lasiti, razglasiti prope (prljed!' s akuz.) - pored, blizu, uz propensus3 - sklon propero 1 - h~ eti, zuriti propheta, -ae III - prorok propior, -Ius (proxlmus) - bl lzi, preCi. miliji proplnquus, -I III - susjed, bliznji proprius 3 - vlaslit, svoj propter (prljed!' s akuz.) - zbog Proserpina, -ae - Prozerpina prosper, -era, -erum - povoljan prosum, prod esse, proful - koristi ti prout (prl!.) - kao, kako provincia, -ae f - pokrajina prudens, -entls - razborit, mudar prudentla, -ae f - razboritost, iskustvo, mudrost publicus 3 - narodni, drzavni, opeinski; publice (prl!.) - javno, na javni, drZavni tro~ pudet me 2, -ult - slid me je puella, -ae f - djevojka puer, -erl m - djecak pugna, -ae f - borba, bitka pug no 1 - bo rili se pulcher, ora, -rum - lijep, vrstan, plemenit pulso 1 - udariti po, ruCi po, kucali pulvls, -erls III - prah, pr~ina puto 1 - smatrati, misliti

RJECN IK

Q Q. = Quintus - Kvinto quii (pri!.) - kuda quadragintii - ce trdeset quaero 3, quaesivi, quaesitum - traZiti, misli li o cemu, p itali, ispitivati quaestor, -oris 111 - kvestor, poreski cinovnik, blagajnik qualis, -e - kakav qu am - kako; uz k~mp, nego; uz superl. ~ to (prije) quamdiu - dokle, koliko dugo quamquam (vezn.) - premda quantus 3 - kolik quasi (pri!.) - kao quater - celiri pu ta quatuor - celiri -que (vezn.) i; populusque = et populus qu i, quae, quod - koji, koja, koje (sto) quicumque, quaecumque, quodcumque - tko god, koja god, sto god quidam, quiddam - netko, nesto

quies, -etis f - odmor, poeinak, san, spavanje quiesco 3, -evi, -etum - odmarali se, pocinu ti quietus 3 - miran, staloZen quilibet, quidli bet - tko rnu drago, ~ to rnu drago qu in (vezn.) - da ne quinque - pet Quintus, -i m - Kvinto quippe (pri!.) - dakako, naravno quis, quid (upit.) - tko, sto; neodr. quis, quid - netko, n e~ to quisquam, quidquam - itko, i~ ta quisque, quidque - svatko, svasto quisquis, quidquid - tko god, sto god quo (pri!.) - kamo quod (vezn.) - jer, ~ to quominus (vezn.) - da ne quoniam (vezn.) - buduci da, jer quoque (pril.) - takoder quot - koliko quousque - dokle, sve dokle

R radix, -icis f - korijen nido 3, -si, sum - brisati ramus, -i 111 - grana rarus 3 - rijedak; pril. raro - rijetko

ratio, -onis f - razum, urn Ravenna, -ae f - Ravena, grad u sjeveroistoenoj Italiji Rea Silvia - kCi Numitora, mati Romula i Rema 199

K JL l~ l~

recens, -entis - nov, s \ie~, ml ad recipio 3, -cepi, -ceptum - primiti; se recipere - vra titi se, povuCi se recupero 1 - na trag zad o biti, povra tili recurro 3, -curri , -cursum - trcati natrag, vracati se reddo 3, -
200

res novae - p rcvra t res publica - ur'ava, re publika res secundae - reCa respicio 3, -pexi , -pectum - obzirali se, mis liti na, brinuti se respondeo 2, -ndi , -nsum - od govoriti, od vra liti retineo 2, -tinui, -tentum - zaus taviti, zadrzati,odrzati reus, -i 11/ - krivac; reum facere - tu ziti, okriv iti revera (priL) - dois ta revert~r 3, reverti, reversum - vra titi se rex, regis 11/ - kralj Rhenus, -i I II - Rajna rhetor, -oris In - re to r, uCitelj govo rni ~ tva Rhodus, -i f - Rod (otok) Rhodii, -iorum - Rod ani rideo 2, risi, risum - s rnijati se risus, -us 11/ - srnijeh rite (priL) - pravo, valjano, po obredu, po zakonu rivus, -i m - po tok rogo 1 - moliti, traZiti Roma , -ae f - Rim Romanus, -i In - Rimljanin Romulus, -i 11/ - Romul, brat Remov, sin Ree Silvije rosa, -ae f - ruza rotundus 3 - okrugao rupes, -is f -li tica, stijena, greben rusticus 3 - seoski; rusticus, -i III - zemJjoradruk, seljak

RjECN IK

s Sabinus 3 sabins ki - Sabinjani su sta ro italsko, pleme koje je g ranicilo 5 Latinima sacrificium , -ii /I - z rtva, zrtveni obred saepe (pril .) - i'esto Saguntum, -i II - Sagunt sal, salis m - sol; sales - dosjetka Sallustius, -ii m - Salus tije Salonae, -arum f - Salona, So lin Salonitani, -Orum In - stanovnici Salone saito 1 - skakati, igrati, plesati saliiber, -bris, -bre - zdrav, zdravlju povoljan, koristan salus, -iitis f - zdravlje, spas saliito 1 - pozdravlja ti salve, -salvete - zd ravo, zbogom salvus 3 - zdrav sana 1 - lijei'iti, vidati san us 3 - zdrav sapiens, -entis - mudar, pame tan, urnan, mudrac sapor, -Oris 111 - ukus, tek satis, sat (priL) - dosta, dovoljno saxum, -i n - kamen scelus, -eris n - z locin schola, -ae f - ~kola, uceno razglabanje, nauk scilicet (priL) - dakako scio 4 - znati Scipio, -onis m - Scipion scribo 3, -psi, -ptum - pisati, risati, za pisati scriptor, -oris 11/ - pisac scriptum, -i n - slovo, pisana rijec scutum, -i II - ~ tit secreto (pril.) - potajno secundum (prljed . 5 akuz.) - prema, po sed (vezn.) - vee, nego, ali sedeo 2, sedl, sessum - sjediti sedes, -Is f - sjed i~ te, mjesto, zavieaj

semel - jedanput, jed nom sementis, -is f - sjetva; sementem facere - posijati semper (priL) - uvijek senatus, -us III - senat, vij ece, sena ts ka s kup ~ tina

senectus, -iitis f - starost senex, senis In - starac; pridj. star (ko mp. senior) sententia, -ae f - mi ~lj enje, misao sentio 4, sensi, sensum - osjecati, primijetiti sepelio 4, -pelivi, -pultum - pokopati, sahraniti septem - sedam sepulcrum , -I 11 - grob, grobnica Sequani, -arum 11/ - Sekvanci, galsko pleme sequens, -entis - sljedeCi sequor 2, seciitus sum - slijediti, pratiti, pristaja ti uz Sergius, -ii m - Sergije sero (priL) - kasno servitus, -iitis f - ropstvo servo 1 - cu vati servus, -i III - rob, slu ga seu - iii si (vezn.) - ako sic (prilog) - tako Sicilia, -ae f - SiciIija signum, -i /I - znak, barjak sileo 2, -ul - ~ u ~ e ti silva, -ae f - ~uma similis, -e - sliean, nali k na Silvius, -i m - Silvije slmul (pril.) - ujedno sine (prljedl. s abl.) - bez Singldunum, -I /I - Beograd Sirmium, -ii /I - Sremska Mitrovica Siscla, -ae f - Sisak 201

R}EtNIK

situs 3 - po l o~en societas, oatis f - dru~tvo, savez, zajed ni~ lvo socius, -i i III - drug. dru gar, saveznik; pI. savezn.icke cete Socrates, -is III - Sokrat sol, sol is III - s unce sol eo 2, solitus su m - obicavati Solon , -onis III - Solon, atensk.i za kon odavac iz 6. st. pr.n.e., jed an od sedam mu d raca, pjesnik. solum (pril.) - sam o solus 3 - sam, samcat somnus, -i 111 - san, spavanje sospes, -ilis - zdrav, s retan, (itav Spartacus, -i 111 - Spartak specto 1 - gledati, rnotriti specus, -us m - pecina, spilj a sperno 3, sprevi, s pretum - odbij ati, prezirati, ne haja ti za spero 1 - n ad ati se, ocekivati, uzda ti se spes, speif - nada, ufanje spiro - d isa ti, ~ivj e ti splendidus 3 - sjajan, krasan, izvrstan sponte (pril.) - po volji; sua sponte - po svojoj volji, od sebe stabil is, -e - p ostojan, (vrstog zn acenja statu a, -ae f - k.i P status, -us til - s tanje, po lo~j stella, -ae f - zvijezda

stimulus, -i III - policaj struo 3, stru xi, structum - slagati, grad iti stud eo 2, -ui - truditi se, nastojati oko cega, uciti, 6ta ti i pisati studium, -Ii /I - te~nj a, revnos t, Ijubav, pristranost, na ucni posao stultus 3 - Iud; stultus, -i m - lu dak, budala s ub (prij edl. s akuz. i abl.) - pod, is pod s ubigo 3, -egi, -actum - pod lozi ti successus, -us m - nap red ak, uspjeh s udo 1 - znoji ti se sui, si bi, se, se - sebe Sulla, -ae m - Sula sum, esse, lui - b iti sumo 3, sum psi, sumptum - uzeti, uzirnati superbus 3 - ponosit, ohol, obij estan superior, -ius (s. supremus i summus) go rnji, v i~i, p re d a~nji, krajnji supero 1 - d izati se, na dilaziti, nad vis iti, nadvlad a ti, pobijediti supplicium, -Ii '/ - rnolitva, rno lba supra (prijedl. s akuz.) - iznad, preko sursum (pril.) - gore sus, suis f - svinja suscipio 3, -cepi, -ceptum - poduzeti, prihvatiti suus 3 - svoj, svoja, svoje

T tabula, -ae f

- s lika, tablica, ploca

taiis, -e - takav

taceo 2, -cui, -citum - ~u tj e ti Tacitus, -I m _ Tacit

tam - tako tamdiu (pril.) - tako d u go

talentum, -i '1 _ talenat, atick.i novae velike vrijednosti

tamen (pri!.) - pak, ipak tametsi (vezn.) - rna d a

202

RJE NIK

tamquam (vezn.) - premda, kao da; tamquam sl - kao da tandem (prIL) - najpo lije, napokon tango 3, tetigl, tactum - dirati, taknuti tantummodo (prIL) - jedino, samo tantus 3 - takav, tolik; tanto opere - toliko Tarqulnlus, -II III - Tarkvinije technlcus 3 - stru can; terminus technlcus - strucan izraz tectus 3 (tego 3) - pokrlven tego 3, texl, tectum - pokriti, sakriti tempestas, -atls f - vrijeme, zlo vrijeme, nevrijeme, oluja tempi urn, -I " - sve ti~ te, hram tempus, -oris " - vrijeme tenebrae, -arum f - tama, tmica tener, -era, -erum - njezan ter - triput terminus, -I m - kraj, meda, izraz terra, -ae f - zemlja terreo 2, -ul, -itum - p l a~ iti, strasiti terrlbnis, -e - strasan, strahotan, ilZasan, grozan tertius 3 - treCi testis, -Is m If - svjedok Teuta, -ae f - Teuta Thetis, -Idls f - Tetida TIberls, -Is - Tiber (rijeka) TIberlus, -II III - Tiberije

timeD 2, -ul - (5 akuz.) bojati se timor, -Oris III - strah TItus, -I III - Tito toga, -aef - toga, dio rimske odjeee koji se nosio preko tunike tolero 1 - podnositi, trpjeti tollo 3, sustUll, sublatum - dlzati, oduzeti, ukloniti, zabraniti tot (prIL) - toliko totus 3 - citav, sav trado 3, -didl, -ditum - predati, pricati Iniho 3, traxl, tractum - vuei, odvuCi transeo, -ire, -ii, -ilum - preJaziti, preei tres, tria - tri trlbuo 3, -ul, -utum - podavati, podijeliti, odrediti trlstls, -e - tuzan, zaJostan trlumpho 1 - slavlje slaviti, iCi u povorci kroz grad Troia, -ae f - Troja TrOiani, -Orum m (Troes, -urn) - Trojanci, stanovnici grada Troje tu - ti tum (prIL) - tad a tunica, -ae f - duga kosulja kod Rllnljana turbo 1 - uznerniriti, smetati, poremetiti turpis, -e - tuZan, sramotan tutus 3 - siguran, zasticen tuus 3 - Ivoj, tvoja, Ivoje

u ubi (vezn. I prll.) - gdje; ubi prlmum - eim, kad

ultro (prll.) - na drugu stranu, od svoje volje, bez izazova

ubique (prll.) - svagdje, suda ulterior, -Ius (ullimus) - onostranski, dalji

umquam (prll.) - ikada

umbra, -ae f

- sjena, hIadovina 203

RJI

ut (uti) vezn. - da; kako, kdO ~ t o, makar; ut, ut primum - im, k"d; ut - ita - kako - tako uterque, utnique, utrumque - Jedan I drugi utilis, -e - koristan, prikladan utinam - 0 da, kamo s rece utor 3, us us sum (s abL) - sluL.iti SC, pos lu L.ilt se, is kori titi utrimque (priL) - s obje s lranc uva, -ae f - grozd, g rozde uxor, -ori s f - zen a, s upru ga

unde (priL) - odakle undiqu e (priL) - od.lSvud,

5.1 svih

s tr
unitus 3 (poklasicno) - ujedinj n, zd ru z('n universus 3 - a,,; sveko lik un us 3 - jed an, neki urbanus 3 - g radski urbs, urbis f

- g rad

usque - nepres tano, sta lno; usque ad - sve do usus, -us

1/1 -

upotreba, praksa, iskustvo

v vacuus 3 - prazan, s lobodan, biti bez (sabl.) vado 3, -si - id, poci vae (priL) - jao vag or 1 -l utati, skitati e valde (priL) - veom a, jako, vrlo vale - valete - zdravo, zbogom valetudo, -dinis f - zdravlje vasto 1 - is prazniti, opusto iti vehementer (pri!.) - silno, zestoko vel - ill, pace, cak velut (priL) - kao, poput, kao da; velut si - kao da venalis, -e - na prodaju (biti), po tk u pljiv venda 3, -didi, -ditum - p rodati, prodavati venenum, -i 17 - otrov venia, -ae f - blagost, d opu~tanje, oprost venio 4, veni , venum - dolaziti, doti yenor 1 - loviti, id u loy venter, -tris m - trbuh, stomak ventus, -i 1/1 - vje tar Venus, -eris f - Venera, boginja ljubavi vepres, -is f - trn, draca ver, veris 11 - proljece 204

verax, -acis - istinit; veraciter pril. - istinito verbum, -i II - rijec, iz raz, glagol Vercingetorix, -igis 1/1 - Vercingetorig vere (pril.) - d o is ta, uis tinu, zbilja veror 2, veritus sum - p o~tovati, bojati se Vergilius, -i - Vergilije Maron, pjesnik Enejide veritas, oatis f - istina versor 1 - druZiti se, opdti verum (pril.) - doista, ali, vee, nego verus 3 - istinit, istinski, pray vesper, -eri m - vecer, vecemica Vestalis, -is f - ves ta lka, svecenica u hramu Ves te, boginje ognji ~ ta, sloge i s igurnosti vester, -tra, -trum - v~, va~a, va~e veto 1, -tui, -titum - zabraniti, ne dopustiti vetus, -eris - star, drevan via, -ae f - put, cesta, ulica viceversa (priL) - iz mjenicno, obratno vicis (gen.), -vicem, -vice - izmjena victor, -oris m - pobjednik victoria, -ae f - pobjeda vicus, -i ttl - selo, mjestance, dvorac

RjE CN IK

video 2, vidi, visum - vidjeti, gledati, brinuti se vigilia, -ae f - vigilija, straia; noe su Rimljani u voj n e svrhe d ijelili u cetiri vigilije vigilo 1 - bdjeti, n e spava ti, radin biti, veei dio n06 provesti urad u viginti - dvadeset vincio 4, vinxi, vinctum - vezati, sapeti, baci ti u okove vi nco 3, vici , vlctum - pobijed iti, svladati vlndico 1 - s ud bene traz i ti svoje; v. in libertatem - pribaviti slobodu vinea, -ae f - vinograd vlnum, -I II - vino, piCe vlolo 1 - povrijediti, okaljati vir, virl 11/ - muz, covjek virglnltas, oatis f - djevicanstvo virtus, -(itls f - krepost, hrabrost vis, vim, vi ; vires, -Ium f -sila,snaga, mno~tvo

vis us , -us

videnje;

11/ -

de vlsu - po videnju vita, -ae f - z ivot vitium, -ii II

-

mana, pogreska

vito 1 - izbjegavati, kloniti se vivo 3, vixi, victurus - zivjeti vix (pril.) - jedva voco 1 - zvati, pozivati, dozivati volo 1 - letjeti volo, velie, volui - htjeti, zahtijevati voluntas, oatis f

- vo lja

ves - vi vetum, -i

zavjet

II -

vox, vecis f

- g las, r ijeC, razgovor

vulnus, -eris vulpes, -is f

II -

rana

- lisica

BOSANSKO, HRVATSKO - LATINSKI

RJECNIK

RjC ,'.11K

a (vezn.) - autem (s toji na drugom mjcs tu) akcijski - Actiacus 3 ali (vezn.) - sed Atena (grad) - Athenae, -arumJ baviti se lovom - venor 1 baviti se ribolovom - piscor 1 bez (prij.) - sine (s abl.) bijedan - miser 3 birati - e Irgo 3, -leg;, -lectum biti - sum, esse, fu i bogat - dives, -itis bogatstvo - divitiae, -w:um J bolestan - aegrotus 3 boriti se - dimko 1 Bosna (zemlja) - Bosnia, -ae J Bosna (rijeka) - Basanius, -ii 111 braniti - defendo 3, -ndi, -nsum brati - carpo 3, psi, -ptum brinuti se - curam habere alicuius Brut - Brutus, -i brz - rapidus 3, celer 3 Cezar - Caesar, oatis Ciceron - Cicero, -onis cijeniti (koliko) - facio 3, (s gen.), aestimo 1 cvijet - flos, floris m cesto - saepe ciniti se - videor 2, visus sum citati - l ~go 3, leg;, lectum covjek - homo, -inis 111; vir, viri cuvati - servo 1; custodio 4

111

Dalmacija - Dalmatia, -ae J dan as - hodie darovati - do, dare, d ~di, d atum; dono 1 dati, davati - do 1; dana u = d atum (s gen . mjesta) desiti se - acddo 3, -ddi dijete - puer, -eri m dio - pars, partis J divan - mIrus 3; rnirabilis; -e, pulcher 3 diviti se - adntiror 1

djeca - li beri, -oru m 111 djecak - puer, -en 111 djelo - pus, - ris 1/ djelomicno - partim djevojka - puella, -ae f doba, godisnjje doba - anni tempus, -oris dobar - bonus 3; dobro - bene doci - venio 4, veni, ventum doista - vere dokopati se, domoci se - potior 4, potitussum dolaziti - advento 1; venio 4 dom - iira, -ae f domovina - patria, -ae J; focus, -i m domovinski - pa Iri us 3 dopustiti - pennitto 3, -misi, -missum doznati, saznati - reperio 4, reperi, repertum Drac - Dyrrachium, -i II Drina - Drinus, -i 111 drugi (od vise njih) - alius 3 driava - res publica, rei publicae J; civitas,

-atisf dubok (za snijeg) - altus 3 dvorac - villa, -ae f Galen - Galenus, -i glava - caput, -itis n gledati - vi deo 2, vidi, visum gnijezdo - nidus, -i 111 godina - annus, -i 111 golub - columba, -ae J grad - urbs, urbis J graditi - struo 3, struxi, structum; aedifico 1 gradanin - dvis, -is 111 grana - ramus, -i III Grcka - Graecia, -ae J Helvecani - Helvetii, -orum 111 Hercegovina - Hercegovina, -ae f Hipokrat - Hippocrates, -is Homer - Homerus, -i Horacije - Horatius, -ii hrabro - forti ter hram - templum, -i II

R)ECNIK

hrana - dbus, -i 111 hvatati - capto 1 i (vezn.) - e t, ac, atque lIiri - Ulyrii, -orum ilirski - IlJyricus 3 imati - habeo 2, -ui, -ttum ime - nomen, -inis n imetak - res familiaris f iskren - sincerus 3 iskustvo - usus, -us m istina - veritas, -atis f Italija - Italia, -ae f iz (prij.) - e, ex (s abl.) izabrati - elIgo 3, -legi, -lectum (s dva akuz.) izici - prod eo, -ire; exeo, -ire izmedu - inter (s akuz.) izvor - fons, fontis In jabuka - malum, -i n (plod) javiti - nuntio 1 jedan - iinus 3 jedan i drugi , oba - uterque, utraque, utrumque jednom - aliquando, olirn jezik - lmgua, -ae f kad, kada? - quando? kakav - quantus 3 kao - ut, sicu t Kapitolij - Capitolium, -u n katedra - catMdra, -ae f Katilina - Catilina. -ae f kazati - dico 3. doo. dictum kisa - imber, -bris m knjiga - llber, -bri In kOji, -a -e; sto - qui, quae, quod koliki - quantus 3 konzul - consul, -ulis 111 koplje - pilum, -i ,., koristsn - u tills, -e koristiti - prosum, prod esse, profW kovac - faber, -bri /1/ kraj - regio. -orus f , 0

krasiti - orno 1 krenuti - proficiscor 3, p rofectus sum kretati se - versor 1 kruh - parus, -is III kuca - domus, -u s f latinski - Latinus 3 lai - mendacium, -i 11 lailjiv - mend ax, -acis legija - legio, -orus f lijecnik, Ijekar - medkus, -i lijep - pulcher 3 lisiti - orbo 1 (5 abl.) Lueija - Lucia, -ae f Lueije - Lucius, -u

In

Ijiljan - !ilium, -U 11 Ijubiti - arno 1; dillgo 3, -lexi, -lectum mac - glad ius, -u In malen - parvus 3 malo - piirum Marija - Maria, -ae Meeenat - Maecenas, -atis mijenjati - muto 1 mir - pax, pacis f mjesee (dio godine) - mensis, -is In mjesto - locus, -i 111; oppidum, -i 11 (utvrden a mjesto) mlijeko - lac, lactis II mnogi - m ultus 3 moci - possum, posse, potui mogucnost, prilika - facultas, -atis f moliti - rogo 1, oro 1 morati, trebati - debeo 2, -bui, -bitum more - mare, -is 11 mornar - nauta, -ae In mreia - rete, -is 11 mrziti - contemno 3, -tempsi, -temptum; odi, odisse mrinja, srdiba - ira, -ae t odium, -i ,., na (prij.) - in (a aku z. i abl.); ad (s akuz.) nada - spes, spei f

RjECNIK

nadati se - s pero 1 nagrada - praemi um, -ii /I najednom - sublto naklonjen biti - faveo 2, fav i, fa u tum nanijeti - affero, afIerre, a rrilli, allii tu m napasti - oppu gn o 1 Napulj - N eapolis, -is napustiti - desero 3, -serui, -sertu m narod - populus, -i I'll nastati, desiti se - acddo 3, -cIdi naueiti - disco 3, didki nauka - d ocrrina, -ae f navada - m os, m o ris 11/ ne - non neeastan - inhon es tus 3 nego - quam (prilog u z komp.), sed (vezn.) ne htjeti - n olo, nolle, no lui neki , -a, -0 - aliqui, -a, -od neprijatelj - inimicu s, , -i 1'11; hostis, -is m nesretan - infelix, -icis netko - nesto - qui darn, quiddarn; aliq uis, -id . nijedan - nullus 3 nikad - numquarn niti -nee, neque nitko - nista nemo - nihil noe - nox, noctis f; noeu - nocre, noctu nos - nasus, -i m novae - pecunia, -ae f njegov - eius, illius (parer) njihov - eorum (earurn), illorum (illarum) marer o (prij.) - de (s ab!') obala - ora, -ae f; litus, -oris 11 obavijestiti - ce rtiorem facere aliquem obeeanje - pollicitatio, -onis f obicavati - soleo 2, soUtus sum oblak - nubes, -is f obradovatl se - gaudeo 2, gavisus sum; laetor 1 odbaciti - relinquo 3, -liqui, -lictum

odlaganje - m ra, -3 f odlagati - moror ] odlueiti - ins rih.lo 3, -tu i, - lil lUlll odsutan - absens, -nris odustati - de is to 3, -strti odvaian - audax, -acis odvai nost - aud ac ia, -ae f oklijevanje - m ora, -ae f oko - ocul us, -i m Oktavijan - Octavianus, -i Oktavije - Octaviu s, -i on, ona, one - ille ... , is .. onaj, ona, one - ille, ilia, ill ud; is, es, id oruije - arm a, -orum 11 osnova, temelj - elementa, -orum 11 osvojiti - occil po 1 otiCi - abeo, -ire, -ii, -ltum otputovati - proficiscor 3, -fectus sum ovaj, ova, ovo - hic, haec, hoc pasti - dido 3, cecId i, casum Pavao - Paulus, -i pailjivo - a tten te penjati se, popeti se - ascend 0 3, -ndi, -nsum pisati - scribo 3, -psi, -ptum pismo - epistula, -ae f litterae, -arum f pjesma - carmen, -inis f; poema, -atis n pleme - gens, -ntis f pljusak - imbres, -iurn m podnositi - fero, ferre, hili, latum pogledati - aspicio 3, -spexi, -spec tum; video 2 pohadati - frequento 1 pohvaliti - laudo 1 pokolj - clades, -is f pokoravati se - pareo 2, -ui; oboedio 4pokriti - tego 3, texi, tectum poloiaj - situs, -us m pokliznuti se - prolabor 3, -lapsus sum poljubiti - osculo contingo 3, -tigi, -tactum Pompej - Pompei us, -i ponasanje - mores, -urn m poprsje - imago, -ginis f posjedovatl - possideo 2, -sedi, -sessum 211

R)LL NIK

posjetiti - viso 3, vis i, vi u In (video 2) poslanik - legatus, -i 11/ poslati - m.itt03, -si, -s u m (ad alique m) poslavljali, postaviti - pono , -sui, -itum poslojati - ex is to 3, -stiti posliei - assequor 3, assecutu s s um postovali , stovatl - colo 3, col uj, cultum polpuno - plene, onm.i ex p arte potraiili - quaero 3, quaesivi, quaesitum pOlrcali - CWTO 3, cucurri, curs um potreban - necessarius 3; opus est (s abl.) poucavali - doceo 2, -ui, -ctum povijesl - historia, -ae f poznalo je - constat 1; notum es t poiurili - matUro 1 pravda, pravednost - iustitia, -ae f pravi - verus 3 praznik - dies festus pred, ispred - ante (s aku z.) predloiili - propono 3, -posu j, -situm predvorje - atrium, -ii n preuzeli (vlast), domoei se - potior 4, potitus sum (s abl.) prevrat - res n ovae, re rum n ovarum f prica - fabuJa, -ae f pricati - narro 1; trado 3, -didi, -dltum pridobiti, privuei - perrnoveo 2, -movi, -motwn prijatelj - amicus, -i m prijateljica - amica, -ae f prijateljstvo - amicitia, -ae f prilika, vrijeme - tempestas, -a tis f pristajati uz - faveo 2, -favi, fautum (s dat.) proia ziti - transeo, -ire, -Ii, -ltum pronaei - re perio 4, reperj, re pertum propasti - pereo, -ire, -u protiv - contra (s akuz.) pruiali - praebeo 2, -ui, -itum prvak - princeps, -pis m prvi - prior, -ius; primus 3 ptica - avis, -is f pun - pl enus 3 (s gen.) pustositi - vasto 1 putovanje, put - iter, i tineris II 212

pulovati - profisco r 3, -fectu s sum; raditi, baviti se - ago 3, egi, actum; fa io 3, feci, factum rado - libente r ral - be llum, -j II ralovali - bellu m ge re re; dirnlco 1 ravan - par, paris razni - di versus 3 reCi , kazati - dico 3, dixj, dictum revan - tudjosus 3 riba - pisc js, -is 111 rijec - verbum, -j 11 Rim - Rama, -ae f Rimljanin - Romanus, -i m rimski - Romanu s 3 rjecil - eloquens, -ntis rob - servu s, -i, III rodilelj -parens, -ntis rodni - n ativu s 3 ropstvo - serv'itus, -litis f ruka - m anus, -us f ruia - rosa, -ae f s , sa - cum (prij. s a bl.) Salona, Solin - SaIonae, -arum f sam - salus 3; ipse, ipsa, ipsum; sam od sebe - su a s ponte sarno - solum; nesamo .... nego i: -non solum ... sed etiam sal, ura, cas - h ora, -ae f say, svi - omn.is, -e Sava - Savus, -j 111 saveznistvo - societas, -a tis f; foedus, -eris n Sekvanci - Sequ aru, -orum 111 senal - sena tus, -us m silno, veoma - vaIde siromasan - p auper, -eris skriven - oceultus 3 skupslina - conventus, -us 111 slava - glo ria, -ae f slavan - darus 3, celebe r 3 sloboda -li bertas, -atis f sloga - concordia, -ae f

HJE NIK

slusati - au d io 4; oboed io 4 ( dat.) sluziti se - u lor 3, usus sum (s abL) smatrati - pula 1 (s dva akuz.) koga za ~ t o smjesla - s tatim, stante pede smjesten - situ s 3 snaga, bili na snazi - valeo 2 snijeg - nix, ni vis f spavati - dormio 4 spreman - promptu s 3 sreea - fortUna, -ae f srelan - felix, -icis srusiti se na - irrumpo 3, -riipi, - ruptum stablo - arbor, -ilris f stanovnik - incola, -ae 111 star - antiquus 3; vetus -eris starac - senex, senis 1/1 stavljati, staviti - pono 3, posui, posTtum sticati - pari a 3, paperi, partum stiei, doei - venia 4, veni, ventum strasan - h orribilis, -e stvarno - vere sudac - iudex, -;cis 11/ sutra - cras sveeenik, veliki sveeenik - Pontifex Maximus svibanj - Ma ius 3 (mensis) svidati se - placeo 2, -cui, -citum svjetlo - lux, lucis f; lumen, -inis 1/ svoj - s uus 3, (samo za oba treea tical skrtac - avarus, -i III sto god - quidquid stovati - cillo 3, co lui, cultum taj, ta , to - iste, -a, -ud tako - sic temelj, iz temelja - radidtus (priL) teret - onus, -eris 1/ tezak - gravis, -e; difficilis, -e tko - sto quis - quid tollk - lantus 3 toliko dugo - tamdiu travanj - Aprilis, -e (mensis) traiitl (mlr) - peto 3, -ivi, -itum; quaere 3 trebati, morati - debeo 2, -ui, -itum

trg - f rum, -i 1/ tru~ - putridus 3 u (prJj.) - in (s akuz. i abL) ucenJk - di cipulu , -i 1/1 ucitelj - m agis ter, -stri 11/ udes, sudbina, sreea, - fortuna , -ae f ugasiti - exs nnguo 3, -stinxi, -stinctum uho - auris, -is f ukras - omam ntum, -i 1/ ulica, put - via, -ae f umrijeti, umirati - milnor 3, mortuus sum unutra - intus upoznati - cognosco 3, -novi, -rutum uraditi - facio 3, feci, factum; perficio 3 urota - coniuratio, -onis f usluinost - officium, -u 1/ usta - as, oris rI ustrpljivo - patienter uvijek - semper uzeti , uzimati - sumo 3, sumpsi, sumptum uzrok - ca usa, -ae f vatra - ignis, -is 111 vaiiti, biti na snazi - viileo 2, valui vee - iam veema - m agis velik - magnus 3 veoma - valde Vergilije - Vergilius, -Ii vestalka - Ves talis, -is f vidjelo - lux, lucis f; izaei na vidjelo - in lucem prod ire vidjeti, zapaziti - video 2, viru, visum; cerno 3 vise - plus, iam (vee) vino - vinum, -i n vjeran - fide tis, -e vjerovati - credo 3, -dIdi, -dTtum (s dat.) vjest - peritus 3 vlast - imperium, -u 1/; potestas, -atis f vojnik - miles, -itis 11/ vojska - exercitus, -us 11/ vojskovoda - du x, ducis III voljetl, vise voljetl - maJo, malle, maJui 213

RjECNIK

vrabac - passer, -~ ris In vratiti se - redeo, -ire, -Ii, -ltum; revertor 3 vrhovni - summus 3 vrijeme - tempus, -oris /1 vrt - hortus, -i III za - pro (s abl.) zabava, iudnja - voluptas, -atis f zabraniti - v~to 1, vetui, ventum zadovoljan - contentus 3 zahvaliti - gratiam referre, gratias agere zahvatiti - ell-pio 3; afficio 3 zao - millus 3 zapoeet - inceptus 3, (incipio 3) zauzeti - ell-pio 3, cepi, cap tum zavrsiti - perficio 3, -feci, -fectum (bellum)

214

zbog - propter (s akuz.) zemlja - terra, -ae f zlo - malum, -i II; calarnJtas, -a tis f zlotin - scelus, -eris 11 znati - scio 4; ne znati - nescio 4 i alostan - dolor, -oris In ieljan - cupldus 3 (s gen.) i eljeti - cupio 3, -lvi, -ltum; volo, velie, voluj iestok - acer, acris, acre; acerbus 3 iito - frurnenturn, -i, n iivjeti - vivo 3, vixi, victurus

iivot - vita, -ae f

OSNOVNA LITERATURA

Gortan-Gors ki- Pau ~ :

"Latinskn grnmntikn ", Zagreb 1954.

M. Divkovic:

"Latinsko-hrvntski rjecnik ", Zagreb 1900.

M. Zepic:

"Lati,,,ko-hrvnlskosrpski rjd nik", Zagreb

Zv. Doroghy:

,. Bingo Intinskog jezikn", Zagreb 1966.

VI. Vratovic:

"Rilllska knjiievnosl ", u 2. knjizi "Povijesl svjelske knjiievnosli", Zagreb1977.

M. Budirnir-M. Fl a~ r :

"Pregled rilll ske knjiievnosli ", Beograd 1962.

l. Tronskij:

"Povijes l nntiCke knjiievllosti", p reveo M. Kravar, Zagreb 1951.

S. Sonje:

"Pregled Intinske knjiievnosti rilllskog rnzdoblj. " (Skripta Filozofskog fakulteta), Sarajevo 1980.

Srejovic-Cermanovic:

,. Rdnik gre'e i rim ske milologije ", Beograd 1979.

Ma~kin:

"Povijesl slarog Rima ", prijevod 5 ruskoga, Beograd

SADRZAJ

PREDGOVOfl

rRV A GOD I NA U

ENjA

VjElBA 1.

NAUKA 0 GLASOVIMA III F

VjEZBA 2.

A KAO OBLIOMA III MORFOLOGljA IMFNA - 'O ~ II NA i GLAGOLI - VERBA PRVA ill A-DEKLI AClj A - PREZENT PINE KO JUGAOJE I GLAGOLA . ESS". .

14

VjElBA 3.

DRUGA III O-DEKLlNAOJA - PREZE IT DRUGE KONjUGA IJE

20

VjUBA-l.

TRE ADEKLlNAOJA-A . KO SO ANTSKAOSNOVA IMEN ICE MU5KOG RODA - PREZENTTRECE KONJUGACIJ E ..

24

VJElBA 5.

IMEN ICE lENSKOG RODA - PREZENT TRECE KONJUG. GLAGOLA NA -10 .

28

ETlKA ............................................................._.•••_.

11

VjElBA 6.

IME ICE SREDNJEG RODA - PREZENT CETVRTE KONJUGACIJ E

30

VJElBA 7.

TRECA DEKLlN AOJA B -I-OSNOVA IM ENICE MU5KOG, ZENSKOG I SREDNJEGA RODA I Ml'ERFEKT PI~VE KONJUGACIJE I GLAGOLA . ESSE . .......................... .

34

VjEZBA8.

NEPRAVILNE IME ICE 3. DEKLl NAOJE- IMPERFEKT2. KONJUGAOJE ..

38

VJEZBA 9.

PRIDJEVI TRECE DEKLlNAOJE - IMrERFEKT 3. i 4. KONjUGAOjE .....

42

VjElBA 10.

CHV RTA iIi U· DEKLINACIJA - FUTUR 1. i 2. KONJUGAOJE I GLAGOLA . ESSE. .....

48

VjUBA 11.

PETA iIi E-DEKLlNAOJA - FUTUR 13. i 4. KONjUGAOJE..

53

VJEZBA 12

OSOBITOSTI U DEKLlNAOj l lMENICA -IMPERATIV I i ll .........

55

VjEZ BA 13.

KOMPARACIJA PRIDJEVA - rERFEKT NA - VI i -UI

59

VjEZBA 14.

OSOllrrosTl U KOMPARACIJ I PRIDjEVA - PERFEKT A -51, A -II S REDUPLIKACljOM .....

63

VjEZBA 15.

PRI LOZII NJIHOVA KOMPARACIJ A - PLUSKVAMPERFEKT I FUTUR 11 .

66

VJEZ BA 16.

rRl jEDLOZI - PREZENT PAS. 1 - 4 KONj UGACIJ E .

69

Vj EZBA 17.

Ll CNE I LlCNO- POV RATNE ZAMjEN ICE _ IM PERFEKT PASIVNI i INFI mv PREZENTA PASIVA

72

VjElBA 18

PRI5VOj N E I PQVRATNO-PRISVOJNE ZAMjENICE - FUTUR I rASIVNll.-4. KONjUGACIJ E ..

75

VjUBA 19.

POKAZNE ZAM jENICE - PERFEKT PASIVNI ..

77

VJElBA 20.

ODNOSNE I UPITNE ZAMJENICE - PLUSKVAMPERFEKT i FUTUR 11 PASIVNI

81

VJ ElBA 21 .

OPCE I NEODREDENE ZAMj ENICE - KONJUNKTIV PREZENTA AKTIVA i PASIVA ..

84

VjEZBA 22

ZM l jENICKI PRIDJEVI- KONJ. 1M PERFEKTA AKTIVA i PASIVA ...............

87

VJEZBA 23.

BROjEVI- KONjUNKTIV PERF. I PLUSKVAMrERF. AKTIVA i PASIVA ..................... _...

89

SAIlR1AI DR

GA GOD I N A

E

JA

VJEt.BA 24.

VERIlA DEPONENTIA i SE~ II DEPO, E:\"-IA - SINTAKSA CE ITIVA ........................

VJEt.BA 25.

GLAG L . ESSE. I

JEGOVE SLOZE ICE - I

AKSA DATI VA

102

VjEt.BA 26. GLAGOL . FERRE. I NjEGOVE SLOZ EN I E - SIl'."-AKSA A KUZATI VA .

101\

Vj EZ.BA 27.

GLA OL . tHE. 1 Nj EGOVE SLOZEN ICE - SI TAKSA A BLATIVA I .... .

109

VjEZBA28.

GLAGOLb VOL , ' LO, MALO. - SI TAKS AABLATI VA II

VjEZ BA 29.

NEPOTPUN II BEZ LI N I GLAGOLI - SI TAKSA IM ENA ~lj ESTA A PI]A j E: KUDA ?, GDjE?, ODAKLE? ... ... .......... .... ....................... ................... ......

117

Vj EZBA 30.

SIl'."-AKSA GLAGOI KIH IMENA IN FIN ITIV - A KUZATIV S IN ri

121

Vj ElBA 31.

NO lINATIV

Vj EZ.BA 32.

rARTICIPI- ABLATIV APSOLUTNI

IN FI ITIVOM ...

........

ITI VOM .....••

11 4

124

127

Vj ElBA 33.

GEIW ·D I GE I~UND I V

VjEZBA 34 .

rERIFRASTIC, A KO, j UGAClj A AKTIV 'A I PASIVNA ...

Vj E2:BA 35.

SUPINI .... ... ............ ...... .. ..............

135

VjEZBA 36.

SINTAKSA RECEN ICA

137 139

......

130 133

VjEZ.BA 37.

CONSECUTIO TEMPORUM - ZAVISNO-UPITNE RECENICE ..

VjElBA 38.

NAMjERNE RECENICE - ZA HTjEVNE I~ECE ICE I RECENICE UZ GLAGOLE SPRjECAVANjA I BOjAZN I .

141

VjEZBA 39.

POSLjEDICNE RECEN ICE

144

VJEZBA 40.

DOPUSNE RECENICE ...... .

146

VjEZBA41.

VREMENSKE RECE ICE ......... .

148

VjEZBA 42.

UZROCNE RECENICE ..

151

VjElBA 43.

ODNOSNE III RELATI VNE RECEN ICE

154

VjEZBA 44.

POREDBENE RECEN ICE

156

Vj EZBA 45.

POGODBENE RECENICE

158

PREGLED POVjESNIH ZBIVANjA I KULTURNIH DOGADANj A U DOBA REPUBLIKE 753.-31. pron.c. ... ................................

161

RIMSKE MjERE ....

163

LATINSKA IMENA I KRATICE ..........................

164

166

GRAMATI CKI OODATAK ........................ . STUDENTSKA H IMNA: GAUDEAMUS

218

.. ... ................

176

LATINSKO - BOSANSKO, HRVATSKI Rj ECNIK

177

BOSANSKO, H RVATSKO- LATINSKI RjECNTK

207

OSNOVNA LlTERATURA

215

SADRZAj ..................................................................................................... ................................. .

217