PRIPREMA ZA IZVOĐENJE SATA HRVATSKOG JEZIKA
Škola: Medicinska škola Ante Kuzmanića Razred: drugi (II.)
Nastavni predmet: Hrvatski jezik Predavač: Edin Kadić, prof. Nastavna jedinica: Klasicizam i prosvjetiteljstvo u Hrvatskoj Tip sata: Obrada novog gradiva kroz blok-sat Metoda rada: Kroz dva nastavna sata («blok-sat») koriste se metode usmenog izlaganja, metoda razgovora, diskusija i metoda prezentacije (multimedije) Oblici rada: Frontalni i kombinirani oblici rada u nastavi. Nastavna sredstva i pomagala: Udžbenik, bilježnica, računalo i LCD
1
Obrazovni zadaci: Upoznavanje učenika sa klasicizmom u Hrvatskoj i utjecajima na književnike tog razdoblja (i u glazbi i likovnoj umjetnosti), Upoznavanje učenika sa općim karakteristikama prosvjetiteljstva u Hrvatskoj, dosezima u znanosti i prosvjeti. Upoznavanje sa književnicima tog razdoblja, te njihovim književnim dosezima. Odgojni zadaci: Potaknuti kod učenika osjetljivost na važnost odgojno-obrazovnog procesa, te ukazati na stoljetnu borbu Hrvata na stvaranju svoje kulture, prosvjećivanja i obrazovanja, Približiti književne i kulturološke odrednice sjevera i juga Hrvatske, Potaknuti interes za povijesna zbivanja 18. stoljeća Značaj znanosti u svakodnevici. Funkcionalni zadaci: Učenicima približiti značaj odgoja i obrazovanja, a promatrano kroz stoljetnu težnju. Razvijati sposobnost analitičkog i sintetičkog mišljenja.
2
ORGANIZACIJ NASTAVNOG SATA 1. UVODNI DIO PRVOG SATA: o Provjera znanja o Ponavljanje prethodne metodske jedinice (klasicizma i prosvjetiteljstva u Europi) 2. GLAVNI DIO PRVOG SATA: o Uvod u klasicističke ideje (pojašnjavanje povijesnih okvira), o Usporedba hrvatskog i europskog klasicizma, o Uvod u prosvjetiteljsko razdoblje o Dosezi i filozofija prosvjetiteljstva o Opća obilježja prosvjetiteljstva u Hrvatskoj, kroz regije 3. ZAVRŠNI DIO PRVOG SATA: o Ponavljanje kroz individualna pitanja učenika o Procjena razumljivosti nastavnog sata i spoznaja
4. UVODNI DIO DRUGOG SATA: o Osvrt na prethodni sat kroz osvrt na: okvir prosvjetiteljstva u Hrvatskoj, povijesni okvir stilske karakteristike, poticaji. 5. GLAVNI DIO DRUGOG SATA: o Obrada prosvjetiteljstva kroz književnike i njihova djela: Matija Antun Relković Tituš Brezovački fra Filip Grabovac fra Andrija Kačić Miošić 6. ZAVRŠNI DIO DRUGOG SATA: o Ponavljanje kroz individualna pitanja učenika o Procjena razumljivosti nastavnog sata i spoznaja o Zadaci za domaći rad
3
PLAN ZA IZVOĐENJE NASTAVE
1. UVODNI DIO PRVOG SATA: o Provjera znanja učenika o Ponavljanje gradiva Klasicizma i prosvjetiteljstva u Europi (18. st.): - Antički uzori - Skladnost i dominacija razuma nad osjećajima - Boalo: Učite se misliti, a tek onda pisati. - Rene Descartes i filozofija racionalizma (Mislim dakle jesam) - kult forme, smirenosti i dovršenosti Karakteristike književnosti 1. moralističnost 2. racionalnost 3. didaktičnost - Likovi grčkih junaka, puni ljudske strasti, ali s dužnošću, bez dominacije osjećaja - U Francuskoj Piere Corneille, Jean Racine i Moliere - U njemačkoj već djeluju J. W. Goethe i F. Schiller -Osnovna stilska značajka – stih kao glavno izražajno sredstvo - uopćavanje: značajka u skladu sa racionalizmom - tipizirani likovi: komični i negativni Umjetnost: - utjecaj talijanske kasne renesanse (Andrea Paladija) - arheološka iskapanja (Pompeji) - francusko slikarstvo Jacques Auguste Dominiq Ingres - Glazba: galantni stil (suprotnost baroku) sinovi J. Bacha - Njemačka instrumentalna glazba postaje uzor (mainhaimska škola) - Djeluju i Haydn, Mozart, Beethoven Prosvjetiteljstvo: - opći kulturni građanski pokret u Europi 18. st.) - počeo u Engleskoj, a vrhunac u Francuskoj - teži kritičkoj pobjedi ZDRAVOG RAZUMA - Najveći dometi u filozofiji, književnosti, javnom životu i prosvjeti - Spoj filozofije i književnosti (Voltaire, Aleksandar Pope)
4
- Enciklopedija u Francuskoj Jean.Jacques Rousseau, Denis Diderot i Charles Montesquieu) 2. GLAVNI DIO PRVOG SATA: o Uvod u klasicističke ideje u Hrvatskoj - Nije bilo izrazitog klasicima - Matija Petar Katančić – utjecaj klasicistički pisaca - Utjecaj klasicističke metrike (heksametri) - Glazba: dubrovačka obitelj Sorkočević - Likovna: razvila se kasnije i pretežito je dekorativnog tipa (ukrašavanje palača i ljetnikovaca) - Kneževa i Nadbiskupska palača u Zadru o Prosvjetiteljstvo: - Težnja širenju znanja, racionalizma - Iz Austrije se širi jozefinizam – plodno tlo i u Hrvatskoj - Slavonija se oslobađa Turaka - Povezivanje sjevera i juga Hrvatske od prije, a u 17. st. se književno i jezikoslovno već spajaju - Zagreb novo književno središte Stilistika - Prosvjetiteljstvo zahvaća cijelo primorje i unutrašnjost (kajkavsko i štokavsku Slavoniju) - Utjecaj narodne književnosti (epski deseterac) stih naroda - Andrija Kačić Miošić piše epskim desetercem, a ubrzo i kajkavci, poput Reljkovića i bosanski franjevci Poticaji: - U 18. st na sjeveru ideje iz sjeverne Europe - na jugu Mleci, Padova, Švicarska, Francuska 3. ZAVRŠNI DIO PRVOG SATA: o Prosudba individualnog usvajanja metodske jedinice kroz diskusiju na određena pitanja: - Karkteristike klasicizma u Hrvatskoj? - Povijesni okvir? - Prosvjetiteljski utjecaji? - Najznačajniji prosvjetitelji i njihova regionalna pripadnost, djelovanje i književni značaj?
5
4. UVODNI DIO DRUGOG SATA: o Učenici rezimiraju prethodni sat sa naglaskom: - Razlozima slabog odraza klasicizma u Hrvatskoj, - Matija Petar Katančić – utjecaj klasicistički pisaca (heksametar) o Prosvjetiteljstvo: - Težnja širenju znanja, racionalizma, - jozefinizam, - Povezivanje sjevera i juga Hrvatske (slobodna Slavonija). Stilistika - Utjecaj narodne književnosti (epski deseterac) stih naroda, - Andrija Kačić Miošić piše epskim desetercem, kajkavci – Reljković. 4. GLAVNI DIO DRUGOG SATA: Matija Antun Relković: (prezentacija) - Racionalist i prosvjetitelj u Slavoniji - U pruskom zarobljeništvu spoznao prosvjetiteljske ideje - Pomoći svojim slavoncima (nakon Turaka) u prevladavanju zaostalosti - 1762. Satir iliti divji čovik - Štokavica (i ikavica) Tituš Brezovački: (prezentacija) - Na kajkavskom iznosi svijet s više pravde i manje nemoralnosti - Komedije: Dijogeneš, Matija Grabancijaš dijak - osvojio publiku fra Filip Grabovac: (prezentacija) - Na jugu Hrvatske - Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga (1747.) - optužba Mlečana i umire mučen kraj Venecije (Santo Spirito) fra Andrija Kačić Miošić: (prezentacija) - Nastavlja Grabovčev rad - Razgovor ugodni naroda slovinskog, velika popularnost - slabija estetska vrijednost, ali potiče na upoznavanje vlastite povijesti i kulture, jača narodni ponos o Dubrovnik
6
- Bez prosvjetiteljskog zanosa, ali - književnik i znanstvenik Ruđer Bošković (WEB- prezentacija) 3. ZAVRŠNI DIO DRUGOG SATA: o Prosudba individualnog usvajanja metodske jedinice kroz diskusiju na određena pitanja: - Karkteristike klasicizma u Hrvatskoj? - Povijesni okvir? - Prosvjetiteljski utjecaji? - Najznačajniji prosvjetitelji i njihova regionalna pripadnost, djelovanje i književni značaj? o Zadaci za samostalni rad kod kuće: - Samostalna analiza pjesme M. P. Katančića Ševa
7
