UVOD
Zaista mi je velika čast i zadovoljstvo što sam imala priliku sarađivati sa zaposlenicima ove banke, koji su kroz jedan jedan nesebičan angažman angažman i podršku omogućili omogućili da moji prvi radni ˝koraci˝ budu iznimno uspješni. uspješni. U ovo ovom m zvješ zvještaj tajuu o oba obavlj vljeno enojj !erija !erijalno lnojj praks praksi, i, koju koju sam u period perioduu od "#.$%. "#.$%."$$ "$$&.' &.' "(.$(."$$&.godine obavila u )) banci., nastojala sam da na jednostavan način prikažem sve poslove kojima se ova banka bavi i sa kojima sam se u navedenom periodu imala prilike upoznati.
*
1. ISLAMSKO BANKARSTVO +rvi studij islamske ekonomije uveden je *&#. godine na Umm -urman slamic Universit u /udanu. -anas se islamska ekonomija izučava na mnogim univerzitetima u svijetu 0 kako na stoku, tako i na Zapadu. 1na, u osnovi, nastoji da u ekonomsku teoriju ugradi etičke i moralne principe islama kao religije. /toji na stanovištu da ekonomsko ponašanje nije jedino motivirano ličnom korišću ili gubitkom. 2judska bića motivirana su i etičkim principima u kojima su moralni stavovi često ispred materijalni3, a ostvarenje viši3 ciljeva je iznad materijalne koristi. -obrobit zajednice nije nužno podređena dobrobiti pojedinca. 1na nastoji pomiriti ova dva 4interesa5 i isključiti konkurentski odnos među njima.
1.1. Razlike između konvencionalnog i ilamkog !anka"#va 6edan od !undamentalni3 principa islamski3 !inansija i ono što predstavlja najveću razliku islamski3 u odnosu na tradicionalne !inansije sadržano je u islamskom odnosu prema li3vi, li3var li3varstv stvu, u, odn odnosn osnoo kamati kamati.. 7amata 7amata predst predstavl avlja ja plaćan plaćanje je učinje učinjeno no od duž dužnik nikaa prema prema kred reditor itoruu u toku toku odre dređenog enog peri period odaa u zamje mjenu za ko kori rišštenj tenjee sume ume kapi kapita tala la.. U pojašnjenju striktne zabrane kamate u islamu, teoretičari islamske ekonomije ukazuju da razl razlog ogee za to može možemo mo naći naći u mora moraln lnoj oj,, soci socija jaln lnoj oj i ekon ekonom omsk skoj oj s!er s!erii ov ovog og pita pitanj nja. a. +osuđivanje novca uz ka'matu podrazumijeva da bogati ljudi zarađuju vrijednost bez da nešto daju u zamjenu za pri3od 8kamatu9 koji primaju. 6er neko ko d: u zajam jednu marku dobija nakon određenog roka dvije, što znači da je ta dodatna marka njegov ekstra pro!it 4zarađen5 ne radom, u poslu, trgovini i drugom, već dobijen bez ikakvog uloženog truda, bez adekvatne protuvrijednosti. slamski pristup kamati sličan je pristupu koji su imali antički !ilozo!i i klasični ekonomisti, pa i 7ejns, kao istaknuti predstavnik moderne ekonomije. slamska učenja ukazuju da primanje kamate obes3rabruje ljude da se bave proizvodnjom i međusobnom razmjenom proizvedeni3 dobara. ;ko je kamata zabranjena, ljudi će posuđivati jedni drugima sa zadovoljstvom i time će činiti dobra djela ne samo drugome, nego i sebi jer će za takav svoj postupak biti nagrađeni od 1noga koji jedini može pravu nagradu dati. 7amata usporava proces investiranja, a time privredni i ukupni društveni razvoj.
predstavljati društveno štetnu aktivnost. / druge strane, u tradicionalnom bankarstvu, banke se pomoću kamate i različiti3 instrumenata osiguranja povrata kredita maksimalno štite od rizika plasirani3 sredstava. 1ne time cjelokupan rizik prenose na korisnika kredita i postaju nedovoljno zainteresirane za uspješnost njegovog posla. U islamskom bankarstvu, rizik se pokušava podijeliti između banke i korisnika kapitala. )anka će biti neposredno zainteresirana za uspješnost klijenta i aktivno učestvovati u upravljanju budućom !irmom. =akvim plasmanom sredstava ona može ostvariti i veću dobit u poslu od pri3oda po osnovu kamate, ali je izložena i većem riziku. * Razlike prepoznajemo prepoznajemo i u sljedećem sljedećem>
V"i$e "i$eme me 0 beskamatne banke uglavnom investiraju na dugi rok. Za razliku od konven kon vencio cional nalni3 ni3 ko komer mercij cijaln alni3 i3 banak banakaa koje koje se uglavn uglavnom om bav bavee prikup prikuplja ljanje njem m kratkoročni3 izvora i nji3ovim plasiranjem na relativno duži period.
%olovni %olovni o&noi o&noi 0 besk beskam amat atne ne bank bankee imaj imajuu vrlo vrlo spec speci! i!ič ičan an od odno noss sa svoj svojim im klij klijen enti tima ma,, do dokk se ko kodd ko konv nven enci cion onal alne ne bank bankee od odno noss izme između đu klij klijen enta ta i bank bankee uspostavlja kao odnos kreditora i debitora.
Moni Moni#o #o"i "ing ng i anga anga'i 'i"a "ano no# # ( kon konven vencio cional nalne ne banke banke nisu nisu direkt direktno no uključ uključene ene i angažirane u praćenju uspješnosti posla ili projekta za koji su odobrena !inansijska sredstva sve dok se dug uredno servisira.
Rizi)no# ( beskamatne banke su znatno izloženije rizicima nego konvencionalne. )eska )eskama matne tne ban banke ke ne prima primaju ju kamate kamate neg negoo pri3od pri3odee po osn osnovu ovu suv suvlas lasniš ništva tva ili vlasništva nad određenim kategorijama.
Bilanne *ozici$e ( institucije institucije koje kompariramo imaju različitu strukturu bilansa te učešća pojedini3 stavki aktive i pasive u ukupnom bilansu.
Likvi&no# ( učešće likvidni3 sredstava u bilansu beskamatni3 banaka slično je onom ono m u kon konve venci nciona onalno lnom, m, osim osim što se strukt struktura ura znatno znatno razlik razlikuje uje.. U strukt strukturi uri likvidni3 sredstava beskamatni3 banaka najvećim dijelom učestvuje gotov novac, dok je ova stavka u konvencionalnim konvencionalnim bankama minimizirana i kompenzirana kompenzirana sekundarnim sekundarnim instrumentima likvidnosti kao što su kratkoročni vrijednosni papiri.
*
=ekst preuzet iz knjige ?slamsko bankarstvo i ekonomski razvoj4 0 -oc. -r. @ikret Aadžić, Bkonomski !akultet u /arajevu, /arajevo "$$(.
C
S#an&a"&i ( zbog zbog navedenog nužno je da beskamatno bankarstvo bude regulisano posebnim standardima. standardima.
1.+. %"oizvo&i ilamkog !anka"#va slamske banke, kao i konvencionalne banke, imaju svoje izvore sredstava i oblike korištenja isti3. Pregled struktura struktura izvora sredstava sredstava kod islamskih islamskih banaka.
Mu,a"aka - *a"#ne"#vo ili o"#a,#vo
Mu"a!aa - *"o&a$a *o na"u&'!i 1vo je transakcija !inansiranja koja se bazira na kupoprodajnom odnosu gdje se roba kupuje i prodaje uz određenu proviziju za pro!it poduzetnika.
Mu&a"e!a
Al alam /inani"an$e ;l salam je prodaja određenog i tačno opisanog proizvoda koji nije prisutan, uz trenutno isplaćivanje cijene. Uslovi za validnost ugovora su> dvije strane 8kupac proizvoda i prodavac prodavac proizvoda9, ugovorni ugovorni proizvod 8predmet transakcije9, te da da predmet transakcije transakcije mora biti u skladu sa sa Derijatom.
I#ina stisna predstavlja jednu od metoda koju banka može koristiti da bi plasirala svoja sredstva. )anka, ustvari, predstavlja poduzetnika koji izlazi na tender i uzima određene projekte u svoju odgovornost, što znači da će realizirati taj projekt 8izgradnj 8izgradnja, a, proizvodn proizvodnja, ja, istraživa istraživanje.. nje...9. .9. 1na taj projekat projekat može dalje dalje povjeriti povjeriti %
specijaliziranoj kompaniji koja nije bila u stanju da izađe na tender. =akođer ovaj oblik bankovni3 operacija je prikladan i za zanatsku proizvodnju.
I&'a"a 0izna$ml$ivan$e - leaing džara se de!iniše kao plaćanje usluge od korištenja određeni3 dobara za dogovoreni period. +ostoje dvije vrste idžare>
1. Operativna idžara predstavlja ugovor koji ne završava prenosom vlasništva iznajmljivane imovine na osobu koja ga je iznajmila.
+. Idžara muntahia muntahia bittameek , što znači Eiznajmljivanje, pa potom prodajaE. 1vo je ugovor koji završava završava sa prenosom prenosom vlasništva iznajmljivane iznajmljivane imovine na na iznajmljivača."
+. BOSNA BANK INT2RNATIONAL U svijetu danas djeluje C"( islamski3 !inansijski3 institucija u #( zemalja svijeta. U ;ustraliji posluju dvije, na )a3amima šest, u /;-'u čak CF, u -anskoj , @rancuskoj i rskoj po jedna, u Gjemačkoj i Dvajcarskoj pet, u Helikoj )ritaniji dvadesettri, u 2uksemburgu 2uksemburgu četri itd. Ukoliko se nastavi dosadašnji godišnji rast, islamske banke bi do "$*(. godine mogle kontrolisati aktivu vrijednu oko "F$$ milijardi dolara. U zemljama +erzijskog zaljeva imale bi apsolutnu premoć, a u aziji bi mogle pokrivati oko *('"$I tržišta. U )iA od kraja godine posluje )) banka. )) -.-. /arajevo osnovana je *&.*$."$$$. godine kao prva banka u Bvropi koja posluje na principima islamskog bankarstva. 7ako bi se stekao uvid u način poslovanja ove banke ukazat ću na razlike između konvencionalnog i islamskog bankarstva te proizvode koje ova banka nudi. -ozvolu za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa od ;gencije za bankarstvo @)iA )) je dobila *C.$C."$$"., a licencu za osiguranje depozita u novembru iste godine. 1snivači ' dioničari )) su iz zemalja bogatog Zaljeva i spadaju među najjače svjetske !inansijske institucije, koje svojim sredstvima od preko "" milijarde U/- stoje iza svi3 njeni3 poslovni3 aktivnosti. aktivnosti.
+.1. Oniva)i - &ioni)a"i u3 "
3ttp>JJKKK.bbi.baJLjezikMbosNOM" 3ttp>JJKKK.bbi.baJLjezikMbosNOM"
(
Islamic Development Bank sa sa sjedištem u
6edda3, 7raljevina /audijska ;rabija, ;rabija, je većinski
dioničar )) sa %(,%I dioničarskog kapitala. C Dubai Islamic Bank sa
sjedištem u -ubaiu, Ujedinjeni ;rapski Bmirati, je dioničar )) sa
"#,"#I dioničarskog kapitala. % bu Dhabi Islamic Bank Bank sa sa
sjedištem u ;bu -3abiu, Ujedinjeni ;rapski Bmirati, je dioničar
)) sa "#,"#I dioničarskog kapitala.
2.2. Organizaciona struktura banke 4
Prikaz organizacione strukture BBI banke
)iznis grupa kao glavna organizaciona jedinica banke za generiranje posla i pro!ita je potpuno odgovorna za upravljanje komercijalni3 aktivnosti poslovni3 aktivnosti banke, prikupljanje i upravljanje sredstvima banke, upravljanje deviznim potrebama, npr. kreditnim port!olijom banke, razvoj i unapređenje unapređenje proizvoda, razvoj i upravljanje marketinškim marketinškim aktivnostima banke, i pos poslov lovno no usp uspješ ješnim nim pojedi pojedinc ncima ima,, uprav upravlja ljanje nje i kon kontro trolu lu mreže mreže !ilija !ilijala la i pos poslov lovnic nica, a, osiguranje postizanja veći3 i uspješni3 poslovni3 rezultata, kao i drugi3 dužnosti i !unkcije u vezi sa poslovanjem banaka i izvršavanja provjereni3 !unkcija i poslova. C
3ttp>JJKKK.bbi.baJLjezikMbosNOM*NMF 3ttp>JJKKK.bbi.baJLjezikMbosNOM*NMF 3ttp>JJKKK.bbi.baJLjezikMbosNOM*NMF 3ttp>JJKKK.bbi.baJLjezikMbosNOM*NMF ( nterni dokument o organizacionoj organizacionoj strukturi banke, "$$F. godine %
Biznis grupa sastoji se od sljedećih sljedećih sektora!
sektor sredstava i !inansijski3 institucija
sektor poslovanja sa pravnim licima
sektor poslovanja sa stanovništvom. stanovništvom.
"ektor za sredstva sredstva i #inansijske #inansijske institucije!
odjeljenje za trgovanje i !inansiranje institucije
odjeljenje za depozite, likvidnost, ocjenu rizika likvidnosti i deviznog rizika
odjeljenje centralnog trezora
odjeljenje za investicijsko bankarstvo.
"ektor za poslovanje poslovanje sa pravnim pravnim licima>
odjeljenje za velike klijente i sindikaciju
odjeljenje za srednje i male klijente.
"ektor za poslovanje poslovanje sa stanovni$tvom! stanovni$tvom!
odjeljenje za razvoj proizvoda
odjeljenje za upravljanje i kontrolu mreže
odjeljenje za marketing i analizu tržišta
odjeljenje za kreditnu analizu
!ilijale
poslovnice.
Prupa za podršku i usluge je drugo glavno tijelo odgovorno za pružanje podrške poslovnim aktivnostima banke i pružanje e!ikasne usluge i kontrole i potpuno je odgovorno za pružanje sistemske i operativne podrške drugim organizacionim organima banke kako bi se postigli strateški i poslovni ciljevi. %rupa za podr$ku i usluge &zasebne kategorije 9>
odjeljenje za spriječavanje pranja novca i upravljanje operativnim rizikom,
odjeljene za poslove sigurnosti.
5#o e o#ali ek#o"a #i)e u *"o&u'e#ku &a#a $e n$iova *o&$ela3 "ektor upravljanja upravljanja kreditima i trži$nim trži$nim rizicima>
odjeljenje za ocjenu kreditnog rizika za velike klijente, sindikaciju i investiranje,
#
odjeljenje za ocjenu kreditng rizika /
odjeljenje za naplatu potraživanja i reprogramiranje,
odjeljenje za ocjenu tržišnog rizika.
"ektor za pravne pravne poslove! poslove!
odjeljenje za pravne postupke i zastupanja,
odjeljenje za normativno'pravne poslove.
"ektor za 'R 'R i administraciju>
odjeljenje za kadrovsko poslovanje,
odjeljenje za administraciju i opšte poslove.
"ektor za I( I(!
odjeljenje za = operacije i in!rastrukturu,
odjeljenje za aplikativni so!tver. so!tver.
"ektor za operacije! operacije!
odjeljenje za dokumentarne poslove 82JR, 2JP, plaćanjeJnaplata9,
odjeljenje za kartično poslovanje,
odjeljenje za administriranje kredita,
odjeljenje za platni promet i back'o!!ice 8knjiženje9 sredstva,
odjeljenje za planiranje i kontrolu operacija.
6. 5T2DN7A I INV2STIRAN72 U BBI Značaj pojave )osna )ank nternational je, između ostalog, i u tome što je omogućila da osoba koja se čuva kamate može svoja sredstva sredstva štedjeti u toj banci i putem nje i3 investirati. Gaime, štednja u )) nije samo puko čuvanje novca, s obzirom da ova banka banka preuzeti kapital investira investira u stanogradn stanogradnju, ju, stanokup stanokupnju, nju, obrazovan obrazovanje, je, poljoprivre poljoprivredu, du, itd. =e investici investicije, je, uz ;lla3ovu dž.š. pomoć, proizvode vrijednost i ostvaruju pro!it, tako da korist ima, prije svega, vlasnik kapitala, zatim banka i nosilac investicije, a potom i zajednica u cjelini. +od pretpostavkom da osoba koja je oročila svoja sredstva u 3alal štednji ne ostvari značajan pro!it, ona ni tada nije na gubitku, jer treba znati da je ona sigurno nekom pomogla, omogućila nekom da napravi kuću, kupi stan, pokrene neku proizvodnju, itd., a sve to je dobro djelo za koje će ;lla3 dž.š. dati minimalno desetorostruku nagradu. =u činjenicu
F
musliman ne smije zaboraviti i treba da je ima u namjeri 8nijetu9 kada stavlja svoja sredstva na račun i tako i3 investira preko )) banke.
6.1. V"#e V"#e ,#e&n$e ko$e BBI nu&i vo$im kli$en#ima / namjerom da zadovolji potrebe svoji3 klijenata, )) je ponudila više vrsta štednje>
5#e&no ulagan$e *o viđen$u je štednja kod koje vlasnik slobodno manipulira sredstvima u granicama raspoloživog iznosa upisanog u štednu knjižicu. 1va štednja nije predviđena za investiranje, pa prema tome nije predviđeno da ostvaruje pro!it.
Ren#na 8akala ,#e&n$a je oročena štednja s de!iniranim iznosom i periodom oročenja. 1bračun i isplata pro!ita vrši se mjesečno na a vista račun. 7lijent može jednom mjesečno povećavati povećavati iznos oročenja.
O#vo"ena 8akala ,#e&n$a je oročena štednja s de!iniranim minimalnim periodom i minimalnim iznosom oročenja. 1bračun i isplata pro!ita vrši se mjesečno na a vista račun. Hlasnik može slobodno ulagati i podizati sredstva, ali ne ispod de!inisanog minimuma za ovaj proizvod.
D$e)i$a 8akala ,#e&n$a je oročena štednja s de!iniranim de!iniranim minimalnim periodom i minimalnim iznosom oročenja. 1bračun prinosa se vrši mjesečno, a isplata po dospijeću na a vista račun. Hlasnik može jednom mjesečno povećati iznos oročenja.
9a&' 9a&' 8akala 8akala ,#e&n$a ,#e&n$a je oročeni štedni ulog s de!iniranim iznosom i periodom oročenja. 1bračun prinosa vrši se mjesečno, a isplata po dospijeću na a vista račun. Hlasnik može jednom mjesečno mjesečno povećati iznos iznos oročenja.
O"o)ena O"o)ena 8akala 8akala ,#e&n$a je štednja s de!iniranim iznosom i periodom oročenja. 1bračun prinosa se vrši mjesečno, a isplata po dospijeću na a vista račun ili pripisom na osnovni ulog. Hlasnik može jednom mjesečno povećati iznos oročenja.
:a,#o 8akala ,#e&n$a; Derijatski odbor )anke, na sjednici održanoj *%. $C. "$$#. u /arajevu, odobrio je Kakala ugovore s obzirom da oni omogućavaju muKekkilu 8klijentu, vlasniku kapitala9 da uvjetuje Kekilu 8banci9 gdje i pod kojim uvjetima će investirati njegov kapital i da kapital povuče ukoliko se planirani pro!it ne može realizirati. Ga taj način klijent se osjeća sigurnijim da će njegov kapital minimalno ostvariti pro!it koji je planirao.
&
%. %OSLOVAN72 OD72LA :A %LATNI %ROM2T U BOSNA BANK INT2RNATIONAL D.D.0BBI )anka je dužna voditi poslove platnog prometa u skladu s zakonskim propisima i educirati svoje osoblje o nastalim promjenama. )) obavlja poslovanje s klijentima u prostorijama banke na predviđenim lokacijama>
prijem !ormulara na šalteru šalteru za in!ormacije, otvaranje računa i in!ormisanje klijenta o uslovima poslovanja,
prijem reklamacija u kancelariji kancelariji account account managera,
predaja naloga bezgotovinskog bezgotovinskog plaćanja,
podizanje izvoda izvoda na šalteru za in!ormacije i
gotovinske transakcije na redovnim šalterima
1djel za platni promet i back'o!!ice sektor provodi sva plaćanja, kako ulazna tako i izlazna putem /S@='a /S@='a ili lokalno putem R))iA, ispostavlja izvode pravnim licima, dok back'o!!ice sekt sektor or služ služii za proc proces esui uira ranj njee i po pora ravn vnan anje je akti aktivn vnos osti ti ??-ea eali ling ng Qo Qoom om4, 4, uk uklj ljuč učuj ujuć ućii dokumentaciju, dokumentaciju, kontrole ograničenja, praćenje rada, te obavlja i druge poslove. 1bras 1b rasce ce za sve vrste vrste transa transakci kcija ja unu unutra trašnj šnjeg eg platno platnogg prome prometa ta 8polog 8polog pazara pazara,, plaća plaćanje nje dobavljačima, uplate javni3 pri3oda, podizanje gotovine, ovlaštenja9 mogu se besplatno dobiti na šalteru i u prostorijama odjela za platni promet banke. Primjer naloga za za plaćanje)pa*ment plaćanje)pa*ment order
*$
<.1. O#va"an$e "a)una 1tvaranje transakcijskog računa vrši se na za3tjev klijenta banke, uz ispunjenje zakonski3 uslova.
<.+. O#va"an$e #"anakci$kog "a)una "ezi&ena#a Qezid Qezident entna na
pravna pravna lica otvara otvaraju ju račun račun u kon konver vertib tibiln ilnim im marka markama ma u svr3u svr3u oba obavlj vljan anja ja
transakcija unutrašnjeg platnog prometa i mogu vršiti transakcije preko tog računa u gotovini 8uplate i isplate9 ili bezgotovinski 8prijem i slanje doznaka preko )) i drugi3 banaka koje su u Q=P/ i PR sistemu9. Za otvaranje transakcijskog transakcijskog računa pravni3 lica i dijelova dijelova pravni3 lica potrebna potrebna je sljedeća dokumentacija>
Qješenje o upisu u sudski registar, odnosno regisat nadležnog organa
Qješenje, tj. odobrenje nadležne institucije za obavljanje djelatnosti 8za samostalne privrednike9
zvod iz jedinstvenog registra o razvrstavanju poslovnog i drugog subjekta prema djelatnosti koji izdaje @ederalni zavod za statistiku
Uvjerenje nadležne organizacione jedinice poreske uprave da poslovni i drugi subjekat nema dospjeli3, a neizmireni3 obaveza po osnovu javni3 pri3oda
zvjava da poslovni i drugi subjekat nema dospjeli3, a neizmireni3 obaveza kod banaka kod koji3 ima ili je imao otvoren račun 8navesti ime banke, broj računa, iznos i osnov obaveze9
denti!ikacijski carinski broj obveznika 8nije obavezno9
/pecimen deponovani3 potpisa sa 1dlukom o ovlaštenim osobama za raspolaganje sredstvima na računu.
/amost /amostaln alnii privre privredni dnici ci uz za3tj za3tjev ev za otvara otvaranje nje transa transakci kcijsk jskog og računa računa prilaž prilažuu sljede sljedeću ću dokumentaciju>
Qješenje nadležnog organa o dozvoljenom obavljanju djelatnosti
7artone deponovani3 potpisa ovlašteni3 za raspolaganje sredstvima na računu
+od transakcijskim računom se podrazumijeva račun kakav je de!inisan u Zakonu o platnim transakcijama gdje se također de!inišu vrste ovi3 računa.
**
Za otvaranje računa pravni3 lica u stečaju ili likvidaciji, stečajni ili likvidacioni upravnik uz za3tjev za otvaranje računa 8pristupnicu9 prilaže i sljedeću dokumentaciju> dokumentaciju>
Qješenje o otvaranju stečajnog postupka ili postupka likvidacije
7artone deponovani3 potpisa ovlašteni3 lica 0 specimen
Za3tjev za ukidanje postojećeg redovnog računa i drugi3 računa vlasnika nad kojim je otvoren stečajni postupak ili postupak redovne likvidacije
1baveza je )anke, odnosno odgovorne osobe koja prima dokumentaciju, da provjeri broj i sadržaj dokumenata u skladu s važećim propisima. 1soba koja otvara račune dužna je postupati prema uputstvu )anke o otvaranju transakcijskog računa, te kontaktirati i surađivati sa klijentima u !azi prikupljanja dokumentacije i davati potrebne in!ormacije. Qe!erent koji otvara račune 8;ccount manager9 posebnu pažnju treba obratiti na sljedeće podatke>
matični broj klijenta, da je uredno upisan na registraciji i da njegova struktura odgovara propisanoj
naziv klijenta
ime i prezime direktora
vrsta komitenta 8prema raspoloživom popisu vrijednosti u in!ormacionom sistemu9
Gakon što je prikupljena potrebna dokumentacija, ista se odlaže u ar3ivu zajedno sa uredno ispu ispunj njen enom om pris pristu tupn pnic icom om i banč bančin inim im prim primje jerk rkom om po potp tpis isan anog og Ug Ugov ovor oraa o otva otvara ranj njuu transakcijskog računa. )anka je dužna prilikom potpisivanja Ugovora in!ormisati klijenta o 1pštim uslovima poslovanja 8odštampanim na poleđini pristupnice9 i u skladu s klijentovom željom uručiti mu =e3ničko uputstvo o obavljanju platnog prometa. Ukoliko aplikant već nije klijent )anke prvo se unose podaci o klijentu u in!ormacioni sistem da bi se dobila ši!ra komitenta pod kojom će biti jedinstveno identi!ikovan kao klijen banke i pod tom ši!rom će se voditi i račun i poslovi klijenta s )ankom.
<.6. O#va"an$e #"anakci$kog "a)una ne"ezi&ena#a Gerezidentni računi se otvaraju u skladu sa procedurom za otvaranje nerezidentni3 računa. -okumentacija koja je potrebna da bi nerezident otvorio transakcijski račun je>
+ristupnica za otvaranje nerezidentnog računa
-okument o registraciji lica iz rezidentne zemlje
@otokopija ličnog dokumenta *"
7ao i kod rezidenta, potpisuje se ugovor o otvaranju računa od strane ovlašteni3 osoba i unose se podaci u /. Ga poleđini pristupnice koju klijent potpisuje nalaze se 1pšti uvjeti poslovanja, poslovanja, tako da klijent ima priliku da se s njima upozna. upozna.
<.<. T"anakci$e u *la#nom *"ome#u
(ransakcije u platnom promet
<.4. Bezgo#ovinke #"anakci$e
)ezgotovinske transakcije između klijenata )) se obavljaju prenosom s računa na račun tako što se popuni obrazac dobiven u banci, a čija je !orma regulisana Zako Zakono nom. m. 1b 1bra raza zacc se po popu punj njav avaa on onak akoo kako kako je to prop propis isan anoo =e3ni e3ničk čkim im uputstvom o obavljanju platnog prometa u )). )anka je dužna izvršiti prenos sredstava ako klijent čiji se račun zadužuje ima dovoljno sredstava na računu i to u rokovima de!inisanim u =e3ničkom uputstvu i 1pštim uvjetima poslovanja.
)ezgotovinske transakcije sa klijentima drugi3 banaka obavljaju se preko računa )) kod Rentralne banke i to putem Q=P/'a# i PR'a.
7ada su u pitanju odlivi s računa radnik na šalteru prima i provjerava nalog za plaćanje, da li je dobro ispunjen, ovjerava ga pečatom i predaje ga šalterskim radnicima na unos. Ukoliko ima sredstava na računu, i klijent nije blokiran, nalog se obrađuje dalje. U suprotnom nalog se odlaže na određeno mjesto da bi se uz ob obra razl zlož ožen enje je vrat vratio io klij klijen entu tu.. +ril +rilik ikom om real realiz izac acije ije nalo naloga ga,, )ank )ankaa je du dužn žnaa
#
7ada je u pitanju 3itna transakcija ili čija je vrijednost veća od "$.$$$ 7<
*C
pridržavati se rokova predviđeni3 uslovima poslovanja odnosno rokova koji su pri3vaćeni potpisivanjem potpisivanjem Ugovora o otvaranju računa. računa.
+rilivi se također na račun primaju putem PR'a ili Q=P/'s i automatskim prepisom i / se odobravaju računi klijenata. Galozi koji nisu ispravni vraćaju se bankama koje su i3 poslale.
)anka izvještava klijenta o nastalim promjenama na računu, dnevno putem izvoda koji se klijentima moraju staviti na raspolaganje sljedećeg sljedećeg radnog dana u prostorijama )anke. Gačin i rokovi reklamacija su propisani Uvjetima poslovanja i Ugovorom o otvaranju računa. 1sim izvještavanja klijenata, )anka je dužna izvještavati i eksterne učesnike u platnom prometu 8R), @ederalna agencija za )ankarstvo, +oresku upravu9 na način i u rokovima propisanim Zakonom. Zakonom.
4. %OSLOVAN72 KARTI=NO> OD72LA )) je vlasnik F najsavremeniji3 najsavremeniji3 bankomata, proizvođaća )anTuit iz Dvedske, koji omogućavaju omogućavaju pri3vat svi3 vrsta Hisa i )amcard kartica. )ankomati su prilagođeni B
)amcard debitna kartica
Hisa Blectron kartica
)amcard kreditna kartica
Hisa )usiness c3arge
*%
Bamcard debitna kartica je debitna kartica tekućeg tekućeg računa za za !izička
lica. ;pliciranje ;pliciranje se vrši
popunom za3tjeva za3tjeva za otvaranje otvaranje tekućeg računa računa kada se klijent klijent opredjeljuje za vrstu kartice. kartice. -omaća kartica koju možete koristiti na mreži bankomata i trgovaca & banaka iz )amcard mreže.
,isa -lectron kartica je međunarodna debitna kartica vezana uz tekuće račune !izički3
lica.
;pliciranje se vrši popunom za3tjeva za otvaranje tekućeg računa kada se klijent opredjeljuje za vrstu kartice. 7artica se može koristiti bilo gdje u svijetu na svim isplatnoJprodajnim mjestima odnosno mreži bankomata i +1/ uređaja sa istaknutim Hisa Blectron simbolom. Hisa Blectron )) je čip B
se apliciralo za ovu kreditnu karticu, potrebno je dostaviti>
1vjerena kopija lične kartice i R+/ dokumenat o potvrdi prebivališta
+opunjena pristupnica 0 ovjereno od poslodavca
Zadnje C platne liste za žiranta i za glavnog dužnika i potvrda o stalnom random odnosu 0 ovjereno od poslodavca
;dministrativna zabrana za žiranta i za glavnog dužnika 0 ovjereno od poslodavca
Ugovo Ug ovorr o admini administr strati ativno vnojj zabran zabranii za glavno glavnogg duž dužnik nikaa i žirant žirantee 0 ov ovjer jereno eno od poslodavca poslodavca
2imit po kreditnoj kartici se odobrava u rasponu od "'C neto mjesečna primanja aplikanta
Kli$en# e *o vom naođen$u o*"e&$el$u$e za v"#u o!ez!$eđen$a >
jedan žirant za odobravanje odobravanje limita do C.$$$ 7< dva žiranta za odobravanje limita preko C.$$$ 7<
*(
zjava o osiguranju potraživanja od rizika nenaplate 8*,FI od iznosa odobrenog limita se uplaćuje prilikom izdavanja kartice9. -omaća kartica se može koristiti na mreži F" bankomata i "$$$ prodajni3 mjesta u )iA sa )amcard oznakom. 7orisnik kartice se takođe opredjeljuje i za minimalni iznos mjesečne uplate u odnosu na ukupan dug 8(I ili *$I9 koju izmiruje najkasnije do "$'og u mjesecu. U slučaju uplata veći3 od minimalne korisniku kartice se dodjeljuje popust i do #(I u odnosu na obračunate transakcijske naknade iz pret3odna C mjeseca. Gaknada za ovu vrstu usluge je jednokratna. -a bi se izbjegla kamata, visina naknade nije vezana za period koji je protekao od trenutka izvršenja transakcije do trenutka obračuna. ,isa isa Busine sinesss kart kartic ica a
služ služii za
plać plaćan anje je troš troško kova va koji koji idu idu na tere terett posl poslod odav avca ca
8kompa 8kompanij nijeJd eJdruš ruštva tva9. 9. Uob Uobiča ičajen jenaa namje namjena na korišt korištenj enjaa Hisa )usine )usiness ss kartic karticaa je plaćan plaćanje je troškova putovanja, 3otelskog smještaja i reprezentacije, tako da ona predstavlja i idealnu zamje zamjenu nu za plaća plaćanje nje računa računa gotovi gotovinom nom.. +laća +laćanje nje sa pos poslov lovno nom m kartic karticom om je prilič prilično no jednostavno, elegantno i sigurno, tako da svu svoju pažnju usmjeravate poslovnim sagovornicima i uspješnom dogovoru. /a Hisa )usiness karticom mogu se plaćati roba i usluge u )iA i inostranstvu. =akođe, =akođe, na svim bankomatima i u bankama u )iA i inostranstvu, koji su identi!icirani za pri3vat Hisa kartica, moguće je podizati gotovinu. +oslovna Hisa )usiness kartica kartica je pokrivena Ugovorom Ugovorom koji kompanijaJdruštvo kompanijaJdruštvo sklapa sa )). 1vlašteno lice poslodavca određuje i pojedinačne limite potrošnje za svakog pojedinačnog imaoca kartice. 7artica je neprenosiva, pa je može koristiti samo ovlašteni imaoc. )) jednom mjesečno obavještava korisnika karticeJposlodavca i imaoca karticeJuposlenika o potrošnji u pret3odnom mjesecu. 7orisnik karticeJposlodavac karticeJposlodavac svaki mjesec plaća potrošnju po svim svojim poslovnim karticama.
*
4.1. %OTR2BNA %O TR2BNA DOKUM2NT DOKUM2N TA?I7A :A I:DAV I:DAVAN72 BBI KR2DITN2 KR2 DITN2 KARTI?2 K ARTI?2 1. %ODNOSILA? :A9T72VA3
U"e&no i u *o#*uno#i *o*un$en i ov$e"en o!"azac za iz&avan$e BBI k"e&i#ne ka"#ice
6 *o *ol l$e& $e&n$ n$ee *l *la# a#ne ne li li# #ee *o *o#* #*i ian anee i ov ov$e" $e"en enee o& # #"a "ane ne ov ovla la,# ,#en enee o oo! o!ee *olo&avca@al#e"na#ivno3 *o#v"&a o *"o$eku ne#o *laa za *ol$e&n$a #"i m$eeca *o#*iana i ov$e"ena o& #"ane ovla,#ene oo!e *olo&avca 0 na potvrdi treba biti naveden iznos odbitka po administrativnim zabranama.
I*"ava o za*l$eni *o *"i#anku &u'nika J " orginalna primjerkaJ ' I*"ave mo"a$u !i#i ov$e"ene u o*ini 8 obrazac isprave propisan od strane banke9 J 1vjerena isprava se dostavlja nakon što +odnosilac za3tjeva bude obavješten o odobrenju kreditne karticeJ
Ko*i$a Ko*i $a li)ne @oo @oo!ne !ne ka"#e *o&noioca *o&noioca za#$eva ( ov$e"ena ov$e"ena u o*ini J ovjerena kopija 2.7. se dostavlja nakon što podnosilac za3tjeva bude obavješten o odobrenju kreditne karticeJ
Ko*i$a ?I%S- ove *o#v"&e !o"avka .
Ko*i$a M+ o!"aca 8 pri prijav javaa na +1 +199 za upo uposle slenik nikee or orga ganiz nizac acion ioni3 i3 obl oblika ika STR SUR S:R I DOO 8 osim za uposlenike državni3 !irmi J javni3 preduzeća i -organizacionog oblika9
+. CIRANT0I3 %o*u %o*un$ n$av avaa i ov$e ov$e"a "ava va za# za#$e $evv za iz&a iz&ava van$ n$ee ka"# ka"#ic icee #e &o# &o#av avl$ l$aa i#u i#u*o *o*" *"a# a#nu nu &okumen#aci$u kao i *o&noilac za#$eva.
NA%OM2NA *#
Ukol Ukolik ikoo *o&n *o&no oil ilac ac za# za#$e $eva va *"e/ *"e/e" e"i"a i"a *la *laan an$e $e *olic *olicee oig oigu" u"an an$a $a kao kao "e& "e&# #vo vo o!ez!$eđen$a *o k"e&i#no$ ka"#ici 0um$e#o 'i"an#a o!avezno $e *o#"e!no *"ilo'i#i 6 ov$e"ene *la#ne li#e@ *o#v"&a o *"o$eku *laa ni$e *"iva#l$iva@ Do&a#ne in/o"maci$e3 1. Uk Ukol olik ikoo je od odab abra rana na op opci cija ja ob obez ezbj bjeđ eđen enja ja po potr traž aživ ivan anja ja pu pute tem m plać plaćan anja ja po poli lice ce osiguranj osiguranjaa 0 minimalni minimalni iznos prosječne prosječne plaće prije odbitka odbitka ne može biti niži od 7<
o!avez ezno no go&i go&i,n ,n$e $e *la *laan an$e $e *"em *"emi$ i$ee oig oigu" u"an an$a $a o& 1E 1E na izno izno ($$ $$,$ ,$$ $ o!av o&o!"enog o&o!"enog limi#a *o k"e&. ka"#ici uveanog za 1FE min. +F KMG +. 2imit po kreditnoj kartici se odobrava u visini do C neto plaće 8min 7< #($ 0 maO 7< *$.$$$9
6. Za odabranu opciju mjesečnog povrata min. iznosa (I od utrošeni3 sredstava 0 transakcijska naknada *",&I jednokratno za bezgotovinske bezgotovinske isplate.
<. Za odabranu opciju mjesečnog povrata min. iznosa *$I od utrošeni3 sredstava 0 transakcijska naknada ,&I jednokratno za bezgotovinske isplate.
*F
4.+. TARIHA TARIHA :A BBI KR2DITN2 KR2DITN 2 KARTI?2 Ta!ela 1 ( 7e&nok"a#ne #"anakci$ke i &"uge nakna&e @ iz&avan$e "e-iz&avan$e i &".@ &".@ Naknada za izdavanje - Osnovna kartica Članarina - Osnovna kartica Naknada za izdavanje - Dodatna kartica Članarina - Dodatna kartica Reizdavanje - Osnovna kartica Reizdavanje - Dodatna kartica Naknada za zakašnjenje / penali Izgubljena/ukradena kartica Zamjena kartice iz razliiti! razloga Reizdavanje "IN-a Za minimalnu uplatu od #$% mjeseno &upovina proizvoda i servisa putem "O' terminala )odizane gotoine na A,M-oim A,M-oim i )OS terminaima Za minimalnu uplatu od (% mjeseno &upovina proizvoda i servisa putem "O' terminala )odizane gotoine na A,M-oim A,M-oim i )OS terminaima Naknada za vo)enje rauna i dostavu izvoda "romjena valute za transakcije van *i+ Deblokada kartice Naknada za obradu za!tjeva za pove,anje limita
BBI Bamcard 2 ! M 2 ! M #$ ! M # ! M
BBI Visa 2 ! M " ! M # ! M #$ ! M
2% $ !M # ! M $ !M
2% $ !M 2 ! M $ !M
&'(%
&'(%
/'(%
0'(%
#2'(%
#2'(%
#"'(%
#1'(%
2 !M $ !M #' !M
2 !M #'$% $ !M #' !M
BAMCARD + VISA* " !M " !M 2 !M " !M
2 !M $ !M # ' ! M
Za sve ostale naknade u tabeli )amcardVHisa primjenjivaće se tari!a za svaku od kartica ponaosob. =abela " 0 +opusti na transakcijske naknade INI.N. INI. N. 0".1 0 ".1. . #% 'kala procentualni! uplata u od odnosu na ukupan dug "opust $% 2322% #$% #2322% 5$% 52322% 7$% 72322% 4$% 42322% ($% (2322% 8$% 82322% 6$% 62322% 9$% 92322% 2$% #$$%
$% $% #$% #(% 5$% 5(% 7$% 7(% 4$% (
%$INI. INI .N. N. 0".1. $% 'kala procentualni! uplata u od o dnosu na ukupan dug "opust $% 4322% $% (% 2322% $% #$ #$% #2322% 63($% 5$% 52322% #(% 7$ 7$% 72322% 553($% 4$% 42322% 7$% ($ ($% (2322% 763($% 8$% 82322% 4(% 6$ 6$% 62322% (53($% 9$% 92322% 8$% 2 $% 2$ #$$% 6(%
*&
4.6. IS%RA IS% RAV VA O :A%L72NI :A%L72 NI %O %RISTANKU DUCNIKA Ko"inik BBI k"e&i#ne ka"#ice *. 6a, WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW WWWWWWWWWWWW 8prezime, ime oca, ime9 6<)> WWWWWWWWWWWWWWW , broj 2.7. WWWWWWWWWW , sa prebivalištem u WWWWWWWWWWW , na adresi WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW. WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW. +od punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornosti, u svojstvu korisnika )) kreditne kartice 8u daljem tekstu> 7lijent9, u skladu sa članom *%. Zakona o izvršnom postupku @ )iA i Q/, odnosno članom *(C Zakona o izvršnom postupku )rčko -istrikta, izdajem u korist )1/G; );G7 G=BQG;=1G;2 d.d. /;Q;6BH1, =rg djece /arajeva bb 8u daljem tekstu> )anka9 spravu o zapljeni po pristanku dužnika 8u daljem tekstu> sprava o zapljeni9, radi osiguranja otplate odobrenog kreditnog limita do iznosa od maksimum WWWWWWWWWWW 7< 8slovimaWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW 7<9 7<9 sa nakn naknad adam amaa i drug drugim im trošk troškov ovim imaa prema prema Ug Ugov ovor oruu o izdav izdavan anju ju )) )) kred kreditn itnee kart kartice ice brojWWWWWWWWWWWWW od od WWWWWWWWWWWWWWWW. ". /aglasa /aglasanJa nJa sam da, ukoliko ukoliko iz bilo bilo kojeg kojeg razlog razlogaa ne bud budem em vršio vršio uredan uredan povrat povrat sredsta sredstava va po odobrenom limitu prema Ugovoru o izdavanju )) kreditne kartice ili u slučaju raskida Ugovora cjelokupni dospjeli dug sa naknadama )anke penalima te eventualnim drugim troškovima, bude temeljem ove sprave o zapljeni namiren iz sredstava moje plate ili drugog stalnog novčanog primanja i to zapljenom i prenosom navedeni3 sredstava u korist i na račun )anke broj WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW poziv na broj WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW, WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW, uz ograničenja u pogledu visine dozvoljenog izvršenja propisanog Zakonom o izvršnom postupku entiteta odnosno )rčko -istrikta, a zavisno od sjedišta mog isplatioca plate ili drugog stalnog novčanog primanja. C. 1va sprava o zapljeni ima učinak pravomoćnog rješenja o izvršenju prema mom svakodobnom isplatiocu plate ili drugog stalnog novčanog primanja i s danom dostave ove sprave o zapljeni obvezuje na provedbu sve pravne i !izičke osobe kod koji3 ostvarujem novčana primanja. %. 1vlašćujem )anku da ovu spravu o zapljeni, s učincima dostave pravomoćnog Qješenja o izvršenju, dostavi uz propratno pismo mom svakodobnom isplatiocu plate ili drugog stalnog novčanog primanja, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom povratnicom ili lično. =akođer sam saglasanJa da se u slučaju promjene isplatioca plate ili drugog stalnog novčanog primanja ova sprava može dostaviti mom novom isplatiocu plate ili drugog stalnog novčanog primanja sa istim pravnim učinkom. (. 1va sprava o zapljeni izdaje se u dva primjerka, neopoziva je i vrijedi do potpune naplate svi3 potraživanja )anke iz tačke *. ove ove sprave. U WWWWWWWWWWWWWWWWW, dana WWWWWWWWWWWWW
7lijent> WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWW ime i prezime, 6<)P>
"$
J. %OSTU%AK %O STU%AK ODOBRAV ODOBRAVAN7A KR2DITA 5IROK2 %OTRO5N72 %OT RO5N72 U BBI 7reditni poslovi su bankama jedni od najvažniji3 izvora pri3oda, tačnije zarada koja se ostva ostvaruj rujee kredit kreditira iranje njem. m. U segmen segmentu tu !inans !inansira iranja nja islams islamske ke banke banke u svo svom m radu radu korist koristee nekoliko osnovni3 modela zasnovani3 zasnovani3 na principima Derijata. / obzirom na to da je trgovina u islamu dozvoljena, a kamata zabranjena, prvu grupu predstavljaju modeli !inansiranja koji se, u osnovi, zasnivaju na modelima prodaje 8ajal9. -rugu grupu predstavljaju modeli !inansiranja koji se realizira kao najam ili lizing 8idzara9, treću predstavlja poslovno partnerstvo na bazi zajedničkog učešća u podjeli pro!ita ili gubitka 8mušaraka9 i četvrtu partnerstvo na bazi zajednič zajedničkog kog učešća učešća u podjeli podjeli pro!ita pro!ita 8mudarab 8mudaraba, a, muzaraXa, muzaraXa, musakaXa musakaXa...9. ...9. +osebno +osebno mjesto mjesto pripada kreditima bez troškova i naknade 8kard 3asan9 koji za klijente predstavljaju najpovoljniji model !inansiranja. F
J.1. K"e&i#na *oo!no# 7reditna sposobnost predstavlja mogućnost da klijent u datom roku na vrijeme vrati određeni iznos kredita. 1na se uglavnom određuje na osnovu visine mjesečni3 primanja, činjenice da li su primanja redovna ili ne, činjenice da li već postoji neko kreditno zaduženje ili ne uzima se u obzir i situacija u porodici, domaćinstvu itd. ;ko je klijent primljen na određeno vrijeme kredit u )) banci se ne obrađuje. )anka provjerava klijentovo !inansijsko stanje prije nego što donese odluku o za3tjevu za kredit. )anka pokušava da odgovori na pitanje da li je klijent u stanju i da li je spreman da ispuni obaveze iz kreditnog ugovora. Geop3odno je da banka koristi interne i eksterne izvore in!orm in!ormac acija ija da bi provje provjeril rilaa kredit kreditnu nu spo sposob sobnos nostt potenc potencija ijalno lnogg korisn korisnika ika kredit kredita. a. /vaki /vaki kontakt sa klijentom počinje upoznavanjem i razgovorom u prijateljskoj atmos!eri. U ovom razgov razgovoru oru banka bankarsk rskii služb službeni enikk će pok pokuša ušati ti da stvori stvori sveobu sveobu3va 3vatnu tnu sliku sliku potenc potencija ijalno lnogg korisnika kredita. )anka nakon razgovora sa klijentom može dobiti in!ormacije i na osnovu njegovog tekućeg računa. Za banku je tekući račun dobar izvor in!ormacija o !inansijskim navikama njeni3 klijenata. +ri analizi tekućeg računa, banka uzima u obzir trenutnu situaciju na računu kao i F
?slamsko bankarstvo i ekonomski razvoj4 0 -oc. -r. @ikret Aadžić, Bkonomski !akultet u /arajevu, /arajevo "$$(.
"*
dotadašnji promet po računu, posebno kada razmatra kreditnu sposobnost. /a klijentovog računa banka može lako i brzo da pročita slijedeće podatke> promet, obustavu uplata, uvećane isplate, trans!ere i ostale podatke u vezi sa uplatamaJisplatama. Ga tekućem računu banka može vidjeti klijentovu tzv. tzv. !inansijsku disciplinu, odnosno dinamiku klijentovog !inansijskog života, i tako može ocijeniti da li je i u kojoj mjeri !inansijski savjestan i odgovoran.
J.+. K"e&i#ni *"oce u !anci o& momen#a ka&a kli$en# *o&noi za#$ev za k"e&i# 1d klijentove želje za kreditom do pristanka banke ima nekoliko koraka, što se u bankarskim krugovima naziva i proces odobravanja kredita. U nastavku slijedi opis šta se dešava dalje nakon što klijent popuni za3tjev za kredit. Gakon što klijent podnese za3tjev za kredit )anka prvo provjerava u Rentralnom registru kredita 8RQ79 ili 7reditnom birou koliko je klijent zadužen i ima li šanse da se kredit odobri. Rentr Rentraln alnii regist registar ar kredit kreditaa je nacion nacionaln alnaa instit instituci ucija ja koja koja prikup prikuplja lja pod podatk atkee o zaduže zaduženos nosti ti građana po osnovu kredita, lizinga i drugi3 kreditni3 poslova. )anke mogu koristiti izvještaj Rentralnog registra kredita samo uz pismenu saglasnost onoga na koga se ti podaci odnose.
J.6. Uno *o&a#aka +odaci iz kreditnog za3tjeva se unose u sistem banke, odnosno u posebno napravljena dokumenta za tu svr3u. nterni programi )) banke su +;Q/ i )/. +rogram +;Q/ služi za unos podataka o komitentu, gdje unosimo sve lične podatke i tako pri završetku unosa program nam odredi broj komitenta. )/ program vežemo za kredite, tj. unosimo sve podatke o kreditu za koji je komitent aplicirao i na kraju dobijamo broj za3tjeva.
J. <.Analiza k"e&i#a
""
Za3tjev za kredit se procjenjuje. U ovoj !azi banka provjerava kreditnu sposobnost klijenta odnosno mjeri njegov ?kreditni bonitet5. Obrada i analiza zahtjeva zahtjeva za kredite za #izika lica do /0 /0 12 222 ukljuuju >
*. pisanje pisanje obračun obračunaa za mjesečne mjesečne rate, rate, period period otplate, otplate, koji koji je pro!it pro!it banke i sl. sl. ". pisanje pisanje otplatno otplatnogg plana koji prikazuj prikazujee smanjenje smanjenje kredita kredita iz mjeseca mjeseca u mjesec, kako kako se isplaćuju rate, C. analiza, %. određiva određivanje nje visine visine inicija inicijalog log uloga uloga koji koji klijent klijent mora platiti platiti,, (. pisanje pisanje ugovo ugovora ra koji koji se štampa štampa u tri primjerk primjerka, a, . pisa pisanj njee ov ovla lašt šten enja ja,, #. pisa pisanj njee mje mjeni nice ce.. +roced +rocedura ura koja koja slijed slijedii pos poslij lijee obrade obrade za3tj za3tjev evaa jeste jeste da se sva dok dokume umenta ntacij cijaa dos dostav tavlja lja kreditnom odboru koji donosi odluku o odobravanju. U slučaju da se kredit odobri, klijent mora potpisati sve ugovore i mjenicu i zatim se sredstva puštaju u promet. -a bi3 sto slikovitije objasnila ovu !azu odobravanja kredita prikazat ću neke postupke pri obradi i analizi Za3tjeva za kredit. U programu eOcel u tabele ;naliza 0 procjena klijenta i nicijalni nalog za plaćanje )anka unosi neke osnovne podatke o klijentu.
=abela C 0 Kalkulaci$a i *"egle& u)e,a u /inani$kom *a"#ne"#vu >
"C
Client: Value of goods (pro goods (pro forma invoice) Clients participation Amount of financing: Profit margin: Term:
2."' 2"' 2.2//' /'$% "&
Repayment principle per month Repayment profit per month Monthly instalment Total profit Total debt
&"'2$ #1'2" //'10 $#2'"" 2./0('""
Last month profit corection
Client's net salary 1! of salary Administrati"e Administrati"e bansobligation bansobligations s Possible monthly instalment
#'% #'% (('%
'$ ($' 1/$' 1/$'
"%
"(
=abela % 0 %"egle& u)e,a u /inani$kom *a"#ne"#vu *o mu"a!aa *"inci*u za :inansiranje broj;
!omitent Iznos )o3etna godi4na sto5a ciene ka5itaa Va6eca godi4na sto5a ciene ka5itaa
0dio u :inansijskom partnerstvu
Datum
1ip
# 5 7 4 ( 8 6 9 2 #$ ## #5 #7 #4 #( #8 #6 #9 #2 5$ 5# 55 57 54
Renta
.N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0 .N0
7ku5no
0eš,e klijenta
#4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357 #4357
8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735( 8735(
"1#'$2
2.2//'
jesena obaveza
66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349 66349
*anka
&lijent
5<5#736( 5<#($3($ 5<$9635( 5<$543$$ #<28$36( #<9263($ #<97435( #<66#3$$ #<6$636( #<8443($ #<(9#35( #<(#93$$ #<4(436( #<72#3($ #<75935( #<58(3$$ #<5$#36( #<#793($ #<$6(35( #<$#53$$ 24936( 99(3($ 95535( 6(23$$
8735( #583($ #9236( 5(73$$ 7#835( 7623($ 44536( ($83$$ (8235( 8753($ 82(36( 6(23$$ 95535( 99(3($ 24936( #<$#53$$ #<$6(35( #<#793($ #<5$#36( #<58(3$$ #<75935( #<72#3($ #<4(436( #<(#93$$
2./0('""
=abela ( 0 Analiza ( *"oc$ena kli$en#a *O'N. *.N& IN1=RN.1ION. IN1=RN.1ION. DD >rsta :inansiranja; &0"O>IN. R.Č0N.R.
?II@.. '.R.@=>O3 "O'O>NIA. NO>O '.R.@=>O "ripremila;
"
"rocjena klijenta # )rezime i ime 5odnosioca za8tea 5 *roj *roj & i op,i op,ina na izd izdav avan anja; ja; 7 4 ( 8 6 9 2 #$
Zanimanje i poslodavac; Net Neto pri prima manj nja; a; &rediti &rediti i drug druge e adminis administra trativ tivne ne zabra zabrane; ne; jese jesena na neopte neoptere, re,ena ena priman primanja; ja; ogu ogu,a ,a mje mjese sen na a rat rata a #/5; #/5; &lij &lije ent **I; 'tanje 'tanje banko bankovni vni! ! rauna rauna poslod poslodavc avca a / 0govor 0govor o .Z; ZaduBe ZaduBenje nje po po AR& / &ate &ategor gorija; ija; 0kupna mogu,a mjesena rata;
# 5 7 4 ( 8 6 9 2
)ri 6irant Zanim Zaniman anje je i pos poslo loda dava vac; c; Neto pl pla,a; &rediti &rediti i drug druge e adminis administra trativ tivne ne zabra zabrane; ne; jese jesena na neopte neoptere, re,ena ena priman primanja; ja; ogu ogu,a ,a mje mjese sen na a rat rata a #/5; #/5; "rim "rima a pla platu tu pre preko ko **I **I;; 'tanje 'tanje banko bankovni vni! ! rauna rauna poslod poslodavc avca a / 0govor 0govor o .Z; Zadu ZaduBe Benj nje e po AR& AR& / &ate &atego gorij rija; a; 0kupna mogu,a mjesena rata za 5 Biranta;
# >rsta rsta :in :inan ansi sira ranj nja; a; 5 "rodavac; 7 0govor 0govorena ena vrijedn vrijednost ost projekt projekta; a; 4 0eš 0eš,e ,e kli klije jent nta; a; ( **I :inansira; 8 "ot "otrebn rebna a rat rata; 6 "eriod :inansiranja; 9 )ro9itna sto5a 2 Obez Obezbj bje) e)en enjje; #$ 0kupn 0kupno o zadu zaduBe Benj nje; e; ## Dobi Dobitt za za ban banku ku;; #5 ,ro4koi obrade kredita "riloBena dokumentacija; .plikacija za kredit3 predraun od #2<$7<5$$2<3 kopija & - ovjerena3 "*3 ekovi 7C
išljenje kreditnog analitiara; .plikant ima urednu kreditnu !istoriju i redovna primanja< "redlaBem odobrenje kredita<
=abela 0 Inici$alni nalog #osna #an$ %nternational d&d& ara(e"o
Odjel za :inasiranje i investicije / Finance & Investment department
I:ICI;A<:I :A
A )
"#
INITIATING PAYMENT PAYMENT ORDER !ient / !ient"
i9ra kienta/ Alients code
*roj 0govora / ontract no#"
Iznos BBI 9inansirana Amo$nt of %%I financin"
)reious )aid Iznos 5aana iz u3e4a kienta Amo$nt of pa'ment from c!ients participation" participation"
Iznos 5aana iz BBI 9inansirana Amo$nt of pa$ment from %%I financin"
sa 1RN #4#-$$#-$$$$$$$#-8(
7ku5no 5aane / Tota! Pa'ment" 7ku5no' kumuatino' 5aane Tota! $m$!ative Pa'ment"
)reostai iznos / Remainin Part" !orisnik / %eneficiar'" Banka The #an$: #.
**I bank
:azi )ame: #1#-#-$22&-/ "redraun $5 $55-"-$6-$2
# 5
Odluka o odob dobravanju :inansiranja / Decision on approva! of financin 0govo govorr o part artners nersttvu u kupo kupovvini ini rob roba br< br< $#/ $#/$2 Goods Ac*$irin Partners+ip Areement Areement no# ,-,.
7 4 (
.dministra strattivne zabrane klij lijent enta / Administrative /ans for app!icant Doku Dokume ment nt o pla, pla,en enoj oj prov proviz izijijii za obra obradu du za!t za!tje jeva va / Paid Processin fee jenice / Promissor' notes
Sa 5otrebna dokumentacia e kom5etirana u skadu sa odukama ,EI komitenta. )re5oru3uemo 5aane iz 9inansirana. A!! t+e re*$ired re*$ired doc$mentation doc$mentation /ein comp!eted comp!eted accordind to to t+e TFI ommittee ommittee Decision# 0e recommend t+e dis/$rsement dis/$rsement of t+e financin# financin#
"ripremio - Prepared /'"
Ee: odjela / Department c+ief"
Ovlaštena osoba / A$t+ori1ed /'
J.4. O&luka o &avan$u k"e&i#a
"F
1dluka se donosi na osnovu čvrsto utvrđeni3 kriterija, koja svaka banka određuje za sebe. U zavisnosti od kompleksnosti kredita i samog iznosa, može se desiti da odluku donosi nekoliko osoba ili čak kreditni odbor, koji se, ovisno o visini kredita, sastoji od različiti3 službenika ili menadžera banke, a u pojedinim slučajevima i članova nadzornog odbora banke. 1ni zajedno razmatraju klijentov za3tjev, uzimajući u obzir sve dokumente koje je klijent podnio kao dokaz kreditne sposobnosti i donose pozitivnu ili negativnu odluku. @inansiranja za široku potrošnju u )) se šalju na potpis u glavnu !ilijalu /arajevo. -okumentaciju treba složiti slijedećim redoslijedom> *. anali analiza za 0 procje procjena na klijen klijenta ta ". kalkulac kalkulacija ija i pregle pregledd učešća učešća u !inansijsk !inansijskom om partner partnerstvu stvu C. predračun %. za3t za3tje jevv za !in !inan ansi sira ranj njee (. lična lična karta karta i cips cipsova ova prijav prijavaa . platne li liste #. RQ7 F. inic inicij ijal alni ni nalo nalogg &. ugovori *$. ovlaštenje za popunu popunu mjenice mjenice **. mjenic mjenicee *". isprave isprave o zapljeni zapljeni *C. doda dodatna tna doku dokument mentacija acija..
J.J. Realizaci$a k"e&i#a
"&
U ovoj !azi klijent potpisuje ugovor o kreditu i njegove sastavne dijelove, kao i ugovore o obezbjeđenju.
J.. %"aen$e Gakon odobrenja kredita, banka započinnje !azu praćenja. )anka u pravilnim vremenskim razmacima provjerava koliko se klijent pridržava svi3 obaveza koje su u vezi sa kreditnim ugovorom. +ri tom se prema određenoj skali u određenim vremenskim razmacima, najčešće jednom godišnje, godišnje, još jednom provjerava provjerava i klijentovo !inansijsko !inansijsko stanje. =abela # 0 (ari#a pro#itnih marži za #inansiranja
+eriod otplate * 0 *" mj. *C 0 "% mj. "( 0 C mj. C# 0 $ mj.
5IROKA %OTRO5 G6; 1snovna 7lijenti )anke iz Ge'klijenti pro!itna marža javni3 i )anke iz /=Q, 8Ge'klijenti budžetski3 org. org. /ZQ, /UQ i sl. )anke iz javni3 i 8osnovna p.m.' 8osnovna p.m. budžetski3 org.9 org.9 $,(I9 V$,(I9 #I 5!lat5 ,( I 5!lat5 #,(I 5!lat5 #,"(I 5!lat5 ,#(I 5!lat5 #,#(I 5!lat5 #,(I 5!lat5 #I 5!lat5 FI 5!lat5 FI 5!lat5 #,(I 5!lat5 F,(I 5!lat5
7lijenti )anke iz /=Q, /ZQ, /UQ i sl. 8M osnovna p.m.9 #I 5!lat5 #,"(I 5!lat5 #,(I 5!lat5 FI 5!lat5
:AKL7U=AK C$
7roz ovaj prikaz mogli smo vidjeti poslove kojima se bavi )) banka, ali i načine poslovanja isla islams msko kogg bank bankar arst stva va.. Ga Bkon Bkonom omsk skom om !aku !akult ltet etuu imam imamoo izbo izborn rnii pred predme mett sla slams msko ko bankarstvo, i bila sam upoznata sa bankama koje posluju na šerijatskim principima, međutim kad sam se susrela sa poslovima to je za mene bilo novo iskustvo, ali pomoću svoji3 radni3 kolega uspješno sam savladala većinu poslova koje obavlja )) banka,tako sam upotpunila svoje teorisko znanje sa praktičnim na čemu sam mnogo za3valna uposlenicima ove banke što su mi pružili priliku da obavim svoju !erijalnu praksu koja će mi pomoći u daljem mom radu. +raksa mi je omogućila da spoznam i dodatna interesovanja poslovnog opredjeljenja. ako je mjesec dana relativno kratak vremenski period, to je ipak bilo dovoljno da se odlučim da upravo ovo zanimanje bude jedno od moji3 budući3 polja usavršavanja znanja i vještina. Ga taj način način dolazi dolazi do komple kompletir tiranj anjaa znanja znanja,, spo sposob sobno nosti sti i vješti vještina na koje koje pojed pojedina inacc može može posjedovati. posjedovati.
LIT2RATURA C*
?slamsko bankarstvo i ekonomski razvoj4 0 -oc. -r. @ikret Aadžić, Bkonomski !akultet u /arajevu, /arajevo "$$(.
?)ankarstvo pregled predavanja i vježbi, dio4 0 +ro! dr. @ikret Aadžić, ass. Helid B!endić, Bkonomski !akultet u /arajevu, /arajevo "$$.
In#e"ni ak#i !anke >
Uputstvo o obavljanju platnog prometa u )osna )ank nternational dd
nterni dokument o organizacionoj strukturi banke, "$$F. godine
Podišnji izvještaj "$$. godine )) banke
nterno uputstvo za rad sa Hisa electron karticom 0 /arajevo "$$#.
nterni dokument o organizacionoj organizacionoj strukturi banke
+riručnik sa politikama i procedurama za kreditne kartice
Qeklamni katalog 0 slamsko bankarstvo ' )osna )ank nternational
?Uvod u islamske !inansije4 0
In#e"ne#> KKK.bbi.ba 3ttp>JJKKK.bbi.baJslikeJdoku 3ttp>JJKKK .bbi.baJslikeJdokumentiJbrosuraI"$islams mentiJbrosuraI"$islamsko.pd! ko.pd!
C"
