FPiP_5_2012

lipanj 2012.

ISSN-1512-827X

[email protected] www.fircom.biz

godina XVIII

INFORMIRA VAS

VELIKA PODUZEĆA

SREDNJA PODUZEĆA

NAPOMENA:

MALA PODUZEĆA

sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji nisu obvezni raditi reviziju financijskih izvještaja. Međutim , u praksi se pojavljuje da Uprava Društva ili vlasnik imaju zahtjeve za revizijom financijskih izvještaja kako bi imali kompletniji uvid u poslovanje Društva ili ukoliko im to traži Banka zbog ispitivanja kreditne sposobnosti Društva.

su pravne osobe koje na dan sastavljanja financijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva od tri uvjeta: - prosječan broj zaposlenih u tijeku godine je od 50 do 250, - prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi od 1.000.000 KM do 4.000.000 KM i - ukupan godišnji prihod iznosi od 2.000.000 KM do 8.000.000 KM. NAPOMENA: U srednje pravne osobe razvrstavaju se i one čije vrijednosti su veće od gornjeg iznosa jednog od navedenih uvjeta

su pravne osobe koje prelaze navedene vrijednosti u kriterijima srednjih poduzeća iz najmanje dva uvjeta navedena za srednje pravne osobe. Osim pravnih osoba klasificiranih na ovaj način, velike pravne osobe u smislu obveze revizije su banke, mikro-kreditne organizacije, štednokreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje obveznim odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima, brokersko-dilerska društva i druge financijske organizacije.

OSTALA PODUZEĆA

Obvezi revizije podliježu i financijski izvještaji svih ostalih pravnih osoba čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši priprema za njihovo emitiranje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, te financijski izvještaji pravnih osoba ukoliko je to propisano posebnim propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje.

FINANCIJSKI PROPISI I PRAKSA • broj 5 • LIPANJ 2012.

TKO SU OBVEZNICI REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Radujemo se budućoj suradnji!

U pripremi seminar:

POLUGODIŠNJI OBRAČUN ZA 2012.g.,

TRANSAKCIJE S IMOVINOM I PRIMJENA MEĐUNARODNIH UGOVORA KOD ISPLATA DOHOTKA NEREZIDENTU- FIZIČKOJ OSOBI 26.VI. – 4.VII. 2012.

REVIZIJA FIRCON d.o.o. MOSTAR DRUŠTVO ZA REVIZIJU I DRUGE SRODNE USLUGE Kneza Višeslava 77A Telefon: 036/318-360; 333-243; 333-244; Fax: 036/318-360 e-mail: [email protected]

(program seminara - prilog u časopisu)

Nakladnik FIRCON d.o.o. Mostar K. Višeslava 77a, 88000 Mostar Tiskanica-poštarina plaćena kod pošte 88101 Mostar

Na temelju odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, broj: 10/11 časopis “Financijski propisi i praksa” se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH.

1

lipanj 2012.

organizira seminar na teme

POLUGODIŠNJI OBRAČUN ZA 2012.g.,

TRANSAKCIJE S IMOVINOM I PRIMJENA MEĐUNARODNIH UGOVORA KOD ISPLATA DOHOTKA NEREZIDENTU - FIZIČKOJ OSOBI MJESTA ODRŽAVANJA: 26. 06. 2012. – LIVNO, Hotel „PARK“, 27. 06. 2012. – ŠIROKI BRIJEG, Hotel „ROYAL“, 28. 06. 2012. – MOSTAR, Hotel „ERO“, kongresna dvorana, 02. 07. 2012. – ORAŠJE, Hotel „RIVIERA“ 03. 07. 2012. – VITEZ, Franšizni centar BiH, kongresna dvorana, 04. 07. 2012. – SARAJEVO, P.C. „UNITIC“, amfiteatar Početak seminara je u 10 sati

PROGRAM SEMINARA I. POLUGODIŠNJI OBRAČUNA ZA RAZDOBLJE 01.01.30.06.2012. - Obveznici, obrasci, rokovi i način podnošenja polugodišnjeg obračuna. - Osvrt na neke od pozicija izvještaja koje izazivaju određene dvojbe i sugestija rješenja. - Obračun posebnih naknada i pristojbi PRORAČUNSKI KORISNICI - novi obrasci periodičnog izvještavanja II. TRANSAKCIJE S IMOVINOM (obrazloženja- porezni aspektmodeli knjiženja) 1. Definiranje pojma - Razgraničenje vlasništva nad imovinom (vlasnik- društvonajam);- Kako razbiti predrasudu vlasnika „sve je to moje“ i koje su posljedice takvog poimanja? - Distinkcija imovine i temeljnog kapitala društva.

2. Stjecanje imovine - Načini stjecanja i utjecaj na financijski rezultat - Kako riješiti pitanje imovine za koju nema dokaz o porijeklu? - Je li „investicija u tijeku“ rješenje za nekontrolirana ulaganja i ima li vremensko ograničenje investicije? 3. Promjena vrijednosti imovinerevalorizacija i njezini učinci 4. Otuđenje imovine: - prodaja – isplata dividende – vraćanje vlasniku III. PRIMJENA MEĐUNARODNIH UGOVORA KOD ISPLATE NAKNADE NEREZIDENTU FIZIČKOJ OSOBI - Način i formalni uvjeti praktične primjene međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. - Klasificiranje isplata fizičkim osobama prema ugovorima i utvrđivanje njihova poreznog statusa. - Koje su razlike u poreznom statusu takvih isplata i postoje li različita rješenja za pojedine države?

SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI KPE certificiranih računovođa, ovlaštenih revizora i certificiranih računovodstvenih tehničara

-

Je li moguća primjena međunarodnih ugovora u FBiH kod isplata dohotka nerezidentu i kakve su posljedice ne primjene ugovora? IV. AKTUALNO - Komentar aktualnih izmjena relevantnih propisa V. PITANJA I ODGOVORI, DISKUSIJE SEMINARSKI MATERIJAL: - Priručnik „ Polugodišnji obračun za razdoblje 01.01.- 30.06.2012. godine“ , - prezentacijski materijal i - komplet obrazaca za polugodišnji obračun. NAKNADA ZA SUDJELOVANJE: - 120 KM –sa seminarskim materijalom, za sudionike seminara svibanj - 2012. - 130 KM – sa seminarskim materijalom, za ostale sudionike - 100 KM- za sudionike bez materijala U iznos naknade uključen je PDV. U cijenu naknade za sve sudionike uključeni su radni pribor i bon za osvježavajući napitak i pecivo.

broj: 05/12

2

lipanj 2012.

05/12 FIRCON d.o.o. MOSTAR FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO I POREZNO SAVJETOVANJE

POSJETITE NAŠE WEB STRANICE www.fircon.biz

Kneza Višeslava 77a, Mostar, BiH Identifikacijski broj: 4227069180000 PDV broj: 227069180000 Šifra djelatnosti: 22. 110 UNICREDIT BANK d.d. Mostar Transakcijski račun: 3381002201671975 Devizni račun: 3380604815675816 HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d. Mostar Transakcijski račun: 3060010000794933 Devizni račun: 3060203700736103 OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065 SAVJETNIČKA SLUŽBA: Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv ostvaruju putem telekom operatora: JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar su: - 090 840-700 za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa - 090 850 701 za ostale, Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv ostvaruju putem telekom operatora: BH Telekom d.d. Sarajevo su: - 090 250-523 za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa - 090 260-524 za ostale ČLANOVI FIRCON KLUBA: 036/ 333-066 i 036/ 333-067 KONTAKTI ELEKTRONSKIM PUTEM: [email protected] (za opće informacije); [email protected] (za savjetničku službu) OSTALE INFORMACIJE: www.fircon.biz Glavni urednik: Augustin Mišić Zamjenik glavnog urednika: Mr. Željko Bošnjak Uređuje: Uređivački kolegij Oblikovanje i tisak: Fram-Ziral, Mostar Časopis izlazi u deset brojeva godišnje. Godišnja pretplata za 2012. godinu iznosi 234 KM (s uračunatim PDV-om). Cijena pojedinačnog primjerka prema internom cjeniku.

broj: 05/12

SAVJETNIČKE ULUGE Poduzeće Fircon d.o.o. Mostar nudi usluge: • poreznog savjetovanja i poreznog zastupanja • savjetovanja iz oblasti računovodstva i financija i vođenja poslovnih knjiga • pravne pomoći u upravnom postupku i izradi općih normativnih akata, izradi ugovora i sl. • stručne pomoći u procjeni, preuzimanju i statusnim promjenama društva NAKLADNIČKA DJELATNOST SEMINARI I SAVJETOVANJA

lipanj 2012.

SADRŽAJ

AKTUALNA TEMA

ODGOVORI NA PITANJA

Neposlušna tehnika Augustin Mišić, dipl. oec. .................................................... 4

TRENDOVI I OSCILACIJE Dobro je kad nije gore mr.sc. Mirjana Popović ........................................................ 6

Pitanja i odgovori iz oblasti carine Tihana Bevanda, dipl. iur. ................................................. 81 Pitanja i odgovori iz oblasti radnih odnosa Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. ........................................ 99 Vi ste pitali – Fircon odgovara ........................................... 103

RAČUNOVODSTVO

NOVI PROPISI

MRS 40 – ulaganja u nekretnine Dragan Gabrić, dipl.oec. ...................................................... 9 Vrijednosno usklađivanje dugotrajnih materijalnih sredstava dr. sc. Jozo Piljić ................................................................ 21

GOSPODARSKA STATISTIKA

JAVNE FINANCIJE

MRS 12 - porezi na dobitak, osnovne odredbe i sustav financijskog izvještavanja Žarko Mionić, dipl. oec. ..................................................... 28 Izviješće o uplati doprinosa za zaposlenike Fuad Balta dipl.oec. ........................................................... 42 Tehnološka rješenja poreznih prijevara mr. sc. Sanda Kapetanović ................................................ 50 Ispravak pretporeza za gospodarska dobra u Republici Hrvatskoj Maja Bubalo dipl.oec ......................................................... 54 Upravno sudska praksa suda bih u oblasti neizravnih poreza Milan Kuridža, dipl. pravnik Mr. Duško Miloica, dipl. pravnik ......................................... 59 Carinska prijava kao zahtjev i rješenje Frano Dogan dipl.oec ........................................................ 63 Ostvareni javni prihod u razdoblju od 01.01.-31.12.2011. godine Zoltan Ćorić dipl.oec ......................................................... 66

GOSPODARSTVO

3

Mjenica u poslovnom svijetu Bogoljub Raffaelli, dipl. iur. ............................................... 70

Službene novine FBIH ..................................................... 106 Službeni glasnik BIH........................................................ 107 Vanjskotrgovačka razmjena BIH...................................... 109 Vanjska trgovina ..............................................................111 Turizam .............................................................................111 Industrijska proizvodnja ..................................................112 Cijene ...............................................................................115 Zaposlenost i nezaposlenost ............................................116 Plaće.................................................................................116 Mirovine ............................................................................116

POSLOVNE OBAVIJESTI

Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez poreza...............................................................................117 Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na dohodak ........................................................................... 120 Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji Bosne i Hercegovine ................................... 121 Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa ........... 122 Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda ............... 124 Šifre općina...................................................................... 136 Prosječne plaće uposlenih .............................................. 137 Koeficijenti rasta cijena u 2012. god ............................ 137 Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda 138 Zatezne kamate na novčana potraživanja ....................... 139 Pregled konformnih kamatnih stopa 12% ....................... 140 Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH .................................. 141

www.fircon.biz broj: 05/12

4

AKTUALNA TEMA

lipanj 2012.

Augustin Mišić dipl. oec.

NEPOSLUŠNA TEHNIKA Tragajući na internetu za nekim informacijama koje se odnose na administraciju ostao sam iznenađen naslovima koji su ponuđeni pod pojmom državna administracija. „Državna administracija se otela kontroli“; „Državna administracija nije dovoljno obučena“; Državna administracija svugdje ista“; „Državna administracija glavni izvor korupcije“.... Prema navedenim naslovima državna administracija nije baš popularna, naprotiv. Smatram da je to jedan tendenciozan pristup s namjerom da se istakne samo ono što je negativno u radu državne administracije, iako postupci pojedinih službenika upućuju i na takvu percepciju državnih službenika. Malo tko se pita što je razlog nepopularnosti državnih službenika i namještenika? Razloga za stvaranje negativne slike državne administracije može biti više: - ljudski faktor koji teško shvaća i prihvaća činjenicu da je državni službenik tu prvenstveno da pomogne građaninu - stranci, da ispuni obveze prema državi i da ostvari svoja zakonom propisana prava, - zakonodavac koji donosi nejasne i nepotpune propise i propise koji se ne mogu provoditi u danom trenutku, - tehnička opremljenost koja je uvjet za prihvat i obradu podataka, - neki drugi razlozi koji nemaju značaj već istaknutih. Svaki od navedenih razloga se može otkloniti ili se može smanjiti njegov negativan utjecaj. To je i deklarativni cilj svake vlasti, a to posebice postaje aktualno u vrijeme kada se vodi izborna kampanja. Racionalizacija i modernizacija državne uprave je „sveto obećanje“ svih onih koji se žele domoći vlasti. Modernizacija je opći proces koji je zahvatio i državnu administraciju, a stupanj modernizacije se, prema uobičajenom našem poimanju, mjeri prema izvršenim ulaganjima u nabavku suvremene tehnologije za obradu podataka. Zaboravlja se da je stroj pomagalo i u službi čovjeka, a da se nijedan proces modernizacije ne može uspješno provesti ako se ne osposobe ljudi koji će koristiti tu tehniku.

broj: 05/12

Rezultat zapostavljanja ljudskog, nauštrb tehničkog faktora, u postupku modernizacije može biti kontraproduktivan temeljnom cilju modernizacije - boljim i efikasnijim rješenjima. Kako se radi o stručnom časopisu koji se bavi sasvim drugim temama u odnosu na analizu rada državne administracije postavlja se pitanje: „Zbog čega ovaj osvrt na državnu administraciju u časopisu koji se bavi stručnom obradom tema iz oblasti poreza, računovodstva i financija?“ Neposredan povod na ovaj osvrt je sve češća situacija da porezni obveznici kod ispunjenja svojih obveza u pogledu dostavljanja propisanih poreznih izvještaja dođu u situaciju da od službenika porezne uprave dobiju informaciju da porezna prijava „ne može proći“ ili da poreznu prijavu „ne prihvaća program“. Zbog čega prijavu „ne prihvaća program“? Za potrebe obrazloženja ovog pitanja poslužit će nekoliko primjera iz prakse. 1. primjer: Specifikacija uz obračun i isplatu plaća - Obrazac 2001 Obveznik ima zaposlenice na porodiljskom odsustvu. Za takvu zaposlenicu poslodavac obračunava i plaća obvezne doprinose. Županijski fond vrši isplatu naknade izravno porodilji u iznosu koji je utvrđen odlukom županije. Problem koji se pojavljuje u ovom slučaju jeste da podaci iz dijela 1. (ukupna plaća) i dijela 4. (podaci o obvezama) nisu u korelaciji. Razlog za ne korelaciju navedenih podataka je taj što obveznik nije unio podatke o plaći (naknadi) koji je isplatio Fond. Obveznik podnosi prijavu na način da unese zbrojne podatke o obračunu plaće, doprinosa i poreza za sve zaposlenike u iznosima koje je on utvrdio i uplatio. Rezultat: podnijeta prijava je vraćena obvezniku unatoč činjenici da je obračun plaće, poreza i doprinosa izvršen na zakonit način Obrazloženje – usmeno: „ne prihvaća program.“ Posljedice: porezna prijava nije podnijeta Sugestija - usmena: unesite podatke koje prihvaća program.

travanj 2012.

TRENDOVI I OSCILACIJE

2. primjer: Obrazac MIP-1024 Obveznik ima zaposlenike koji su na bolovanju preko 42 dana, imaju prebivalište u RS, primaju plaću koja je manja od zakonom propisane minimalne plaće, rade u niskoakumulativnim djelatnostima i sl. U svim navedenim slučajevima podaci o bruto plaći, ukupnim doprinosima, iznosu poreza neće biti u korelaciji. Obveznik vrši obračun plaća, poreza i doprinosa na zakonit način i uplatu vrši na propisane račune. Obrazac podnosi elektronski u Poreznu upravu. Rezultat: podnijeta prijava nije prihvaćena unatoč činjenici da je obračun plaće, poreza i doprinosa izvršen na zakonit način i da je prijava popunjena prema naputku. Obrazloženje – usmeno: „ne prihvaća program“ Razlog: podaci o bruto plaći i doprinosima nisu u korelaciji, nije naveden broj radnih sati za zaposlenike na bolovanju preko 42 dana i sl. Posljedice: porezna prijava nije podnijeta Sugestija - usmena: unesite podatke koje prihvaća program. 3. primjer: Akontacija poreza na dobit Obveznik uplaćuje akontaciju poreza na dobit za siječanj i veljaču 2011. u iznosu koji je utvrdio u poreznoj prijavi za 2010. godinu. U prijavi za 2011. godinu, koju podnosi koncem ožujka, utvrđuje akontaciju za 2011. godinu u iznosu koji je manji od iznosa akontacije za 2010. godinu i istu plaća počevši od travnja 2011. godine. Postupak utvrđivanja akontacije i način plaćanja je izvršen prema zakonu. Rezultat: utvrđen dug poreza na dobit po osnovu akontacije za 2011. u iznosu koji čini razliku između ranije akontacije i akontacije koja je utvrđena u poreznoj prijavi za 2011. koncem ožujka. Posljedice: porezni prekršaj zbog neplaćanja akontacije i zahtjev za uplatu duga. Obrazloženje - usmeno: program automatski vrši zaduženje akontacije prema novom iznosu i za siječanj i veljaču 4. primjer: Jedinstveni sustav evidencije doprinosa Zahtjev obveznika da dobije uvjerenje o izmirenim poreznim obvezama je odbijen uz obrazloženje da je evidentiran dug doprinosa iz 2003. godine. Utvrđeno je da nisu uplaćeni ukupni iznosi doprinosa .

5

Obveznik je izvršio uvid u evidencije PU gdje je konstatirano da je uredno podnijet obrazac DP za 2003. godinu. Iznos obračunanog i plaćenog poreza na plaće jedini je iznos koji odgovara iznosu u DP obrascu. Obveznik je dostavio naloge koji potvrđuju uplatu ukupnog iznosa doprinosa i poreza. Obrazloženje - usmeno: preuzeti su podaci iz sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja pa je moguće da se evidencije ne slažu. Obveznik samoinicijativno traži podatke o uplati doprinosa za MIO kod zavoda gdje se utvrđuje da obveznik ima dva identifikacijska broja pa je jedan dio doprinosa usmjeren na jedan broj , a ostalo na drugi broj. U PU također naknadno utvrđuju da su uplate obveznika evidentirane pod dva različita identifikacijska broja. Rezultat: dug po osnovu doprinosa ostaje dok se pitanje ne riješi. Posljedica: porezni obveznik je u prekršaju i ne može dobiti uvjerenje o izmirenim obvezama unatoč tome da je naknadno utvrđena greška u „sustavu“. U prva dva primjera imamo situaciju da se poreznom obvezniku ne prihvaća porezna prijava unatoč činjenici da je ona sastavljena na zakonit način, a u druga dva primjera imamo slučaj da je obvezniku evidentiran porezni dug u slučaju kad on stvarno ne postoji. Zajedničko za sve primjere jeste: - da je obveznik u potpunosti poštivao važeće zakone, - da je posljedica poštivanja zakona utvrđeni dug u poreznim evidencijama, - da je razlog za takvo stanje „program“, odnosno sustav, - da su razlozi odbijanja prijave dani usmeno. Istaknuti primjeri, nažalost, nisu jedini i u praksi bi ih se moglo pronaći još veliki broj, ali su indikativni i upućuju na jedan sve izraženiji problem – problem loših rješenja u informacijskom sustavu evidentiranja uplate doprinosa i izravnih poreza, odnosno programskih rješenja koja ne prate važeće propise. Izlika, da je problem u programu nije nikakva satisfakcija za poreznog obveznika, ako zbog pogreške programa obveznik snosi posljedice. Što je činiti? Disciplinirati tehniku i osposobiti službenike. Bolje će biti da je obrnuto;- osposobljeni službenici će lako disciplinirati tehniku.

broj: 03/12

6


travanj 2012.

Mr.sc.Mirjana Popović

DOBRO JE KAD NIJE GORE Talijanski su organizatori, prenose mediji, diskretno zamolili Ninu Zilli, koja je pjevajući branila boje njihove zemlje na Eurosongu, da se ne trudi pobijediti! Italija, naime, ne bi financijski mogla dostojno poduprijeti seljenje europskog natjecanja zabavne glazbe s Kavkaza na Apenine. Na taj je zabavni spektakl, naime, prema grubim računicama, ovogodišnji domaćin potrošio oko milijardu dolara, i tako ga digao na rijetkima dostupnu troškovnu razinu. Nitko ne zna je li podjednako sjajnoj Mayi Sar netko iz BiH prišapnuo sličnu molbu, ona je pjevala kao da nije, ali srećom ni jedna od njih dviju nije pobijedila. Mora da su stoga mnogi, koji se više razumiju u novac nego u songove i pjevačke aranžmane, načisto odahnuli. Što bi BiH, kad se s time ne bi mogla nositi ni bogatija Italija, da je kojom nevoljom morala svijetu upriličiti spektakl koji bi svi uspoređivali s upravo viđenim?! I nitko ne bi stao u obranu njezinog siromaštva i rekao kako je lako blještati kad se spava na nafti. No, srećom sve je dobro ispalo. Pjevači i ini izvođači časno su branili i obranili boje BiH, izostale su jadikovke i uzajamne optužbe s kakvima su susjedi u Hrvatskoj i ove godine obračunavali sa svojim ne-finalistima, odvrtjeli su se uspješno reklamni spotovi, i svi su se uredno mogli vratiti uobičajenim poslovima. Uz ostalo i prebrajanju štete koju kriza, svojim domaćim i uvezenim komponentama, i ove godine čini ionako osiromašenim i urušenim gospodarstvima. Među nesretnicima na toj listi nalazi se i već spomenuta Italija, kojoj je već siječanj donio jedan osobito „crni petak“. Tada je njoj, ali i Belgiji, Španjolskoj, Cipru i Sloveniji, ugledna agencija Fitch snizila kreditni rejting. Novi, ništa manje opasan po gospodarstvo, pa stoga i bolni udar uslijedio je u svibnju kada je ništa manje respektabilna agencija Moody’s snizila kreditne rejtinge 26 talijanskih banaka, uključujući UniCredit i Intesu Sanpaolo. U analiziranoj skupini od 26 banaka, za deset ih je ocjena za dugoročni dug i depozite snižena za jedan stupanj, kod osam za dva stupnja, kod šest banaka za tri i kod dvije čak za četiri stupnja. Što

broj: 03/12

je sve prolazilo kroz glave štediša i ostalih komitenata i poslovnih partnera tih banaka, nije teško pretpostaviti. Kao što, uostalom, nije teško utvrditi međuvezu između ocjene kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine i ovogodišnjih tokova kapitala preko njezine granice. Osobito stranih ulaganja. VIŠE OTIŠLO NEGO DOŠLO Prva tri ovogodišnja mjeseca, sudeći prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, bila su za bosanskohercegovačko gospodarstvo lošija čak i od ne baš dobrih proteklih godina. Ta se tvrdnja prije svega odnosi na zanimanje stranih vlasnika kapitala za ulaganje u bosanskohercegovačko gospodarstvo te da na taj način podijele njezinu sudbinu. Kriza u svijetu, te višestruko problematične prilike u BiH, pokazala su se iznimno efikasnim demotivatorom stranih ulagača. U ozračju, naime, eksterne krize i domaćih političkih kontroverzi i ekonomskih dubioza, ne rastu investicije. Primjer BiH će pokazati koliko je jedno i drugo plodno tlo za upravo suprotne trendove. Prema brojkama iza kojih stoji Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a temelje se na rješenjima registracijskih sudova, u prvom su tromjesečju ove godine strani investitori više novca izvukli iz BiH nego što su ga u zemlju unijeli. Omjer priliva i odliva je bio čak jedan prema dva. Ili konkretnije: iz BiH je u prva tri mjeseca ove godine izvučeno više od 100 milijuna KM kapitala, a svježeg je kapitala investirano upola manje. Najviše su sredstava povukle austrijske kompanije ( oko 45 milijuna KM), zatim ulagači iz Srbije ( 34 milijuna) i Luksemburga (28 milijuna KM). Unatoč tome što ima prigovora kako su ti podaci nepotpuni, jer život je brži od sudske administracije, trend je teško osporiti. I to ne od danas ili jučer, iako se sada ubrzava, već od 2007. godine. U 2012. je ubrzan zbog zaoštravanja i dugotrajnosti krize u Europi i u velikome dijelu ostaloga svijeta, te zbog negativnih dividendi koji Bosni i Hercegovini stižu na naplatu jer je politički turbulentna, a

travanj 2012.


ekonomski slaba. Bio bi trend još nepovoljniji da nije, unatoč svemu, u zemlju ušlo oko 50 milijuna stranog kapitala. Od toga su petnaestak milijuna KM u zemlju unijeli poslovni partneri iz Hrvatske, oko 14 milijuna iz Slovenije, a po pet milijuna uložili su švicarski i talijanski, te četiri milijuna turski investitori. OPTIMIZAM KAO AMORTIZER STRAHA S ponešto su optimizma cijelu tu situaciju nastojali obojiti organizatori i sudionici trodnevnog Sarajevo Business Foruma (SBF,) 3. međunarodne investicijske konferencije, koja je polovicom svibnja u BiH okupila potencijalne investitore iz tridesetak zemalja. Organizatori, Bosna Bank International i Islamska banka za razvoj (IDB), nakon završetka Foruma, pohvalili su se da je na tom okupljalištu mogućih ulagača potpisano deset sporazuma i obavljeno oko 150 poslovnih pregovora. Već prvoga je dana potpisano pet ugovora, među kojima je i ugovor o ulasku četiriju bosanskohercegovačkih kompanija u međunarodni konzorcij održive gradnje Feniks, u kojemu su inače bila samo slovenska i srbijanska poduzeća. No, i pripreme su za Forum bile ozbiljne, pa je sudionicima na skupu prezentirano čak 137 projekta čija se ukupna vrijednost u startu procjenjuje na oko 8,5 milijardi eura. Brojčano je najviše projekata bilo vezano uz turizam (35), na drugom je mjestu prema broju ponuđenih investicijskih ideja bilo građevinarstvo (25 projekata), vezano uz poljoprivredu i prehrambenu industriju ih je bilo tek jedan manje (24 projekta), a osobito zanimanje potencijalnih ulagača izazvali su projekti vezani uz domaći energetski sustav (18 projekata). Unatoč tome što se pravi učinci manifestacija poput Sarajevskog Business Foruma vjerojatno neće i ne mogu u potpunosti kvantificirati, jer se neke informacije i tamo sklopljeni kontakti mogu valorizirati čak i mnogo godina kasnije, on je svakako vrijedan pokušaj da se privuče strani kapital. I s njime u paketu i inicijalni optimizam, koji je bosanskohercego-vačkom poduzetništvu, ali i njegovim stranim poslovnim partnerima, važniji od svega. Iz jednog jedinog i vrlo jednostavnog razloga. Optimizam i uvjerenje kako će se isplatiti ulaganje kapitala i ljudskih resursa glavni je i najjači pokretač sviju poduzetničkih pothvata, pa je stoga nezamjenjiv amalgam svakoga gospodarskog rasta. A za Bosnu i Hercegovinu utoliko je

7

važniji jer joj nad glavom visi, poput Damoklovog mača, snižavanje kreditnog rejtinga. Kako što je to u travnju najavila agencija Moody’s. VELIKIMA JE LAKŠE Istina, vodeće su u svijetu rejting agencije počele u posljednjih godinu dana davati negativna izvješća i za najmoćnije svjetske ekonomije poput američke. I mnoge su se europske zemlje čije su ekonomije smatrane iznimno stabilnima, francuske na primjer, morale suočiti s time da ih se proglasi manje sigurnima za ulagače i vjerovnike. Pa tko bi se trebao onda čuditi ili zamjerati kada jedna ratom i krizom, politikom i siromaštvom nagrižena Bosna i Hercegovina dobije slabiju ocjenu u svoju rejting knjižicu?! Odmah valja reći da se doista tome nitko ne čudi. Veće iznenađenje pobudi, recimo, ocjena agencije Standard & Poors da, što se nje tiče, BiH može i dalje zadržati svoj stabilni rejting status. No, zato nema dvojbe da svaki gubitak pozicije ili promjena ocjene svakoj zemlji, bila ona velika ili mala, stvara određene probleme. Prošlogodišnje snižavanje kreditnog rejtinga za SAD, a potom i za mnoge njezine banke, gotovo je dovelo do odstupanja predsjednika Obame, uzdrmalo je temelje države i dolara, ali je i vodeći čovjek agencije Standard & Poor’s, koja se usudila Americi oduzeti status „savršenstva“, morao dati ostavku. Druge su agencije i njihovi čelnici izvukli pouku. I to je jedna od najevidentnijih razlika između sudbine velikih i malih, moćnih i onih koji to nisu. Nitko neće u bilo kojoj svjetskoj agenciji niti kihnuti, a kamo li izgubiti posao, zato što bi Bosni i Hercegovini udijelio, opravdano ili ne, packe i proglasio je, nedajbože, kreditnim „smećem“ (junk). Ali bi zato njezini poduzetnici, pa i država, imali otežan put do slobodnog kapitala na međunarodnom tržištu, a u cijenu pozajmljenog bi novca bio ukalkuliran povećani rizik. Stoga su ocjene dviju agencija koja je BIH angažirala da je opserviraju, a bez čijeg bi mišljenja pozicija zemlje na međunarodnoj gospodarskoj sceni bila još nepovoljnija, za BiH iznimno ekonomski važne. POD POVEĆALOM Travanjska procjena agencije Moody’s da Bosni i Hercegovini treba sniziti kreditni rejting BiH sa B2 na B3 te posebno opservirati zemlju kako bi joj se, ako se ukaže potreba, rejting dodatno

broj: 03/12

8


snizio, za mnoge je bila očekivana. Dijelom stoga što ljudi uglavnom dobro znaju da li nešto valja ili ne valja, a dijelom zbog mazohizma od kojega se u ovom dijelu Europe uvelike boluje. Izdaleka prepoznatljivi su mu simptomi podcjenjivanje vlastitog i glorifikacija svega tuđega, od robe do mišljenja, te izrazita sklonost kukanju i defetizmu. Svako malo u tisku osvane gotovo samozadovoljan naslov: «Najgori smo!» ili «Tek što nismo najgori!», a pritom se sve druge zemlje, pa i one koje su rejting agencije već svrstale u «smeće» (Mađarska, Rumunjska, Grčka.. .) čine mnogo boljima i uspješnijima. U svakom slučaju, agencija Standard & Poors do zaključenja ovoga broja mjesečnika nije još promijenila svoje (relativno povoljno) mišljenje o BiH, a Moody’s još važe argumente za i protiv. U travnju je snizila svoju ocjenu, pa čak i izrazila bojazan kako bi se stvari mogle u dogledno vrijeme i pogoršati, ali nije sigurna. Da jest, presjekla bi odmah i svrstala BiH u društvo jednako investicijski nepodobnih zemalja u regiji. Ovako je snižavanje rejtinga, uz negativne izglede za naredno razdoblje, obrazložila „pogoršanjem stanja u vezi s proračunima svih razina, uključujući pojavu velikog deficita u oba entiteta te ograničen pristup vanjskom financiranju“. U agenciji smatraju da politička previranja utječu na povrat vanjskog duga, da BiH ima i veoma slabu perspektivu ekonomskog rasta i visoku stopu nezaposlenosti. Podosta se toga pogoršalo nakon prekida aranžmana s MMF-om prije dvije godine, smatraju u agenciji Moody’s. Stoga s dosta podozrenja gledaju na razvoj zbivanja u BiH, ali ne isključuju i pozitivne obrate. RAZLIČITE PROGNOZE Među one koji su s dosta nevjerice gledali u bosanskohercegovačko gospodarstvo spada i Međunarodni monetarni fond. Kada bismo i zanemarili objektivno ni malo laku situaciju u zemlji, a kome je u Europi danas uopće lako, za

skepsu MMF-a postoji i sasvim ljudsko objašnjenje. Bosanskohercegovačko je vodstvo prije dvije godine raskinulo aranžman s MMF-om što, logično, nije dobro primljeno niti u toj međunarodnoj instituciji ni u Svjetskoj banci. No, sada se i tu situacija postupno mijenja. U BIH su, naime, sve glasniji zahtjevi da se sklopi novi aranžman s MMF-om, a i to prije svega kako bi se stabilizirale javne financije. Temelj pregovora je i dobra ocjena što ju je MMF dao prijedlogu ovogodišnjeg proračuna. Misija je cijelu drugu polovicu svibnja provela u BiH analizirajući situaciju u zemlji, te tražeći moduse izlaska iz krize. S naglaskom na kontrolu rashoda odnosno stabilnosti javnih financija. Dakako, uz krizu u Europi, te uz drastičnu štednju kod kuće teško je ostvariti gospodarski rast, pa ga MMF i ne očekuje u ovoj godini. No, za razliku od MMF-a Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ipak je optimističnija. Dok MMF prognozira Bosni i Hercegovini stagnaciju odnosno rast od nula posto, EBRD očekuje 0,4 posto. To je za jedan postotni poen manje nego što je procijenjeno početkom godine, ali kad je gospodarstvo i bruto domaći proizvod u pitanju, velika je razlika između ništa i 0,4 posto. To bi moglo imati pozitivnog odjeka i kod investitora i kod vjerovnika osobito zbog relativno povoljnog svibanjskog izvješća EBRD o BiH. U njemu stoji da je bosanskohercegovačka ekonomija u posljednjih nekoliko godina bila relativno stabilna, iako je domaća potrošnja i dalje smanjena, u najvećoj mjeri zbog mjera fiskalne štednje i pada doznaka iz inostranstva. Za iduću pak godinu EBRD procjenjuje da će BiH ostvariti blagi ekonomski rast od 0,6 posto. Manje nego što bi u boljim okolnostima mogla, čak i mnogo manje nego što bi joj prirodni, gospodarski i ljudski resursi objektivno omogućili. Kad ne bi bilo nekoliko uvoznih i domaćih „ali“, graničnika koje su postavile globalna kriza i domaća politika i koji će kad-tad morati popustiti pred potrebom da se živi bolje i gospodarski razvija brže.


travanj 2012.

RAČUNOVODSTVO

lipanj 2012.

9

Dragan Gabrić, dipl.oec.

MRS 40 – ULAGANJA U NEKRETNINE MSFI/MRS zahtijevaju da se ulaganja u nekretnine (MRS 40) zasebno i odvojeno prezentiraju od nekretnina koje se koriste u redovnom poslovnom procesu (MRS 16), nekretnina koja su namijenjena su prodaji (MSFI 5) ili se klasificiraju kao zalihe (MRS 2). Često se javljaju problemi praktične naravi kada i u kojim situacijama primijeniti odredbe MRS-a 40, odnosno kada se radi o ulaganju u nekretnine. Stoga se u narednom tekstu pravi teorijski i praktični osvrt na sva bitna pitanja računovodstvenog tretmana ulaganja u nekretnine.

1. UVOD Kada poslovni subjekti pristupaju stjecanju nekretnina, odnosno građevinskih objekata i zemljišta, s primarnim ciljem ostvarivanja kapitalnih zarada ili davanja u zakup istih, onda se radi o investicijskim nekretninama čiji je računovodstveni tretman propisan kroz MRS 40 – Ulaganja u nekretnine. Cilj MRS-a 40 je propisati računovodstveni tretman ulaganja u nekretnine i povezane zahtjeve za objavljivanjem. Ovaj se Standard ne primjenjuje na: (a) važna pitanja koja se odnose na nekretnine u najmu, a koja uređuje MRS 17 – Najmovi, (b) biološku imovinu koja se odnosi na poljoprivredne djelatnosti (vidi MRS 41 Poljoprivreda), i (c) prava na minerale i mineralne rezerve poput nafte, zemnog plina i sličnih ne-regenerativnih izvora. MSFI/MRS zahtijevaju da se ulaganja u nekretnine (MRS 40) zasebno i odvojeno prezentiraju od nekretnina koje se koriste u redovnom poslovnom procesu (MRS 16), nekretnina koja su namijenjena su prodaji (MSFI 5) ili se klasificiraju kao zalihe (MRS 2). Često se javljaju problemi praktične naravi kada i u kojim situacijama primijeniti odredbe MRS-a 40, odnosno kada se radi o ulaganju u nekretnine. Stoga se u narednom tekstu pravi teorijski i praktični osvrt na sva bitna pitanja računovodstvenog tretmana ulaganja u nekretnine.

2. DEFINIRANJE ULAGANJA U NEKRETNINE MSFI/MRS prave razliku između nekretnina koje subjekt posjeduje u ovisnosti od namjene ili načina upotrebe predmetnih nekretnina. Nekretnina koju koristi vlasnik je nekretnina koju drži vlasnik ili najmoprimac u financijskom najmu radi njezine upotrebe u proizvodnji proizvoda ili ponudi usluga ili u administrativne svrhe. Njihov tretman je dominantno reguliran odredbama MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (MRS 40, točka 5.) Postoje subjekti kojima je osnovna djelatnost nabava, odnosno stjecanje nekretnina i njihova daljnja prodaja, te se u takvim situacijama radi o nekretninama koje imaju tretman zaliha. Naime, zalihe obuhvaćaju i zemljište i druge nekretnine koje se drže radi preprodaje (MRS 2, točka 8) Ulaganje u nekretnine je nekretnina (zemljište ili zgrada, ili dio zgrade, ili oboje) koju vlasnik ili najmoprimac u financijskom najmu drži kako bi ostvario prihode od najma ili radi porasta njezine tržišne vrijednosti ili oboje, a ne radi: (a) njezinog korištenja u proizvodnji ili ponudi roba i usluga ili u administrativne svrhe, ili (b) prodaje u sklopu redovnog poslovanja. Različitost namjene i svrha upotrebe stečenih nekretnina uvjetuje različit tretman koji je reguliran kroz različite standarde što se najbolje može vidjeti kroz sljedeću sliku.

broj: 05/12

RAČUNOVODSTVO

10

lipanj 2012.

Tablica 1. – Djelokrug MSFI/MRS za različite namjene nekretnina Namjena nekretnina

Mjerodavni MSFI/MRS

Bilančna stavka

Osnova mjerenja

MRS 40 - Ulaganja u nekretnine

Investicijske nekretnine

Fer vrijednost ili model troška

Nekretnine dane drugim poslovnim subjektima u financijski najam

MRS 17 - Najmovi

Potraživanja


Nekretnine koje koristi vlasnik za proizvodnju, prodaju dobara/usluga i/ili administrativne svrhe

MRS 16 - Nekretnine, postrojenja ili oprema

Nekretnine


Nekretnine namijenjene prodaji tijekom redovitog poslovanja ili tijekom razvoja za takvu prodaju

MRS 2 - Zalihe

Zalihe

Model troška ili neto utržive vrijednosti

Nekretnine koje se grade za buduću uporabu kao ulaganje u nekretnine

MRS 16 - Nekretnine, postrojenja ili oprema do dovršetka izgradnje, a nakon toga MRS 40 - Ulaganja u nekretnine

Nekretnine i investicijske nekretnine

Model troška do dovršetka izgradnje, a nakon toga model troška ili fer vrijednosti

MRS 40 - Ulaganja u nekretnine

Investicijske nekretnine


Nekretnine koje se drže radi zarade prihoda od operativnog najma i/ili porasta vrijednosti kapitalne imovine

Nekretnine primljene u financijski najam, a dane u operativni najam

Izvor: prilagođeno prema Crikveni, T.: Ulaganja u nekretnine, Računovodstvo, revizija i financije, RRiF, broj 5/2008, Zagreb, 2008, str. 28 – 35.

Ulaganje u nekretnine drži se radi zarade prihoda od najma, radi povećanja kapitalne vrijednosti imovine, ili oboje. Ulaganje u nekretnine generira novčane tokove uglavnom neovisno od druge imovine subjekta. Po tome se ulaganja u nekretnine razlikuju od nekretnina koje koristi vlasnik. Proizvodnja ili opskrba dobara ili usluga (ili korištenje nekretnina za administrativne potrebe) generira novčane tokove koji su povezani ne samo s nekretninama, nego također i s drugom imovinom koja se koristi u procesu proizvodnje ili opskrbe (MRS 40, točka 7.). U nastavku su navedeni primjeri ulaganja u nekretnine (MRS 40, točka 8.) ü zemljište koje se drži u svrhu dugoročnog porasta kapitalne vrijednosti, a ne zbog

kratkoročne prodaje tijekom redovnog poslovanja; ü zemljište koje se drži za upotrebu u još neutvrđenoj budućnosti. (Ako subjekt nije odlučilo koristiti zemlju kao nekretninu koju koristi vlasnik ili u svrhu kratkoročne prodaje tijekom redovnog poslovanja, zemljište se smatra kao nekretnina namijenjena povećanju kapitalne vrijednosti); Primjer Društvo Alfa d.o.o. je uložilo višak sredstava u nekretninu kupivši građevinsku parcelu ukupne nabavne vrijednosti 250.000 KM. Društvo nema namjeru trenutno koristiti zemljište niti u ovom trenutku zna buduću namjenu predmetnog zemljišta.


RAČUNOVODSTVO

lipanj 2012.

Red. br. 1.

OPIS KNJIŽENJA povećanje vrijednosti Dobavljači stalnih sredstava Po Ugovoru o kupoprodaji br._

ü zgrada koju subjekt posjeduje (ili koju subjekt posjeduje prema ugovoru o financijskom najmu) i koju daje u najam prema jednom ili više ugovora o poslovnom najmu; ü zgrada koja je prazna, ali se drži s namjerom da se iznajmi prema jednom ili više ugovora o poslovnom najmu; ü nekretnina koja se gradi ili obnavlja radi buduće upotrebe kao ulaganja u nekretnine. U nastavku su navedeni primjeri stavki koje se ne smatraju ulaganjem u nekretnine te stoga nisu u opsegu djelokruga MRS-a 40 (MRS 40, točka 9.): ü nekretnine namijenjene prodaji tijekom redovnog poslovanja ili tijekom izgradnje ili razvoja za takvu prodaju (vidi MRS 2 Zalihe). Primjerice, nekretnine koje su stečene isključivo s namjerom prodaje u bliskoj budućnosti ili za obnovu i prodaju; ü nekretnine izgrađene ili obnovljene u ime trećih osoba (vidi MRS 11 Ugovori o izgradnji); ü nekretnina koju koristi vlasnik (vidi MRS 16), uključujući (između ostalog) nekretnine namijenjene budućoj upotrebi kao nekretnine koje koristi vlasnik, nekretnine koje se drže radi buduće obnove i naknadnog korištenja kao nekretnine koje koristi vlasnik, nekretnine koje koriste zaposlenici (bez obzira plaćaju li zaposlenici najam po tržišnim uvjetima) i nekretnine namijenjene prodaji koje koristi vlasnik; ü nekretnine koje su izgrađene ili obnovljene za buduću upotrebu u obliku investicijskih nekretnina. MRS 16 se primjenjuje na takve nekretnine do završetka izgradnje ili

Red. OPIS KNJIŽENJA br. 1. Ulaganja u vlastite građevine za najma Građevinski objekti uprave Investicije u tijeku – građevinski objekti Po zapisniku o primopredaji br._

Konto 0301 4324

11

Vrijednost Duguje Potražuje 250.000 250.000

obnove, kada nekretnine postaju ulaganja u nekretnine, pri čemu se primjenjuje ovaj Standard. Međutim, ovaj Standard se primjenjuje na postojeće ulaganja u nekretnine koje se obnavljaju za buduće korištenje kao ulaganja u nekretnine (vidi točku 58); ü nekretnine dane u najam drugim subjektima prema ugovoru o financijskom najmu. U praksi su česte situacije da poslovni subjekt posjeduje nekretnine koje sadrže dio namijenjen ostvarenju prihoda od najma ili povećanju kapitalne vrijednosti i dio namijenjen korištenju u proizvodnji ili opskrbi dobara ili usluga ili za administrativne svrhe. Ako se ovi dijelovi mogu prodati odvojeno (ili odvojeno iznajmiti putem financijskog najma), isti se računovodstveno tretiraju odvojeno, odnosno kao nekretnine sukladno MRS-u 16 i investicijske nekretnine prema MRS-u 40. Ako se ti dijelovi ne mogu odvojeno prodati, imovina predstavlja ulaganje u nekretninu samo ako je njezin neznačajan dio namijenjen korištenju u proizvodnji ili opskrbi dobara ili usluga ili za administrativne svrhe. Primjer Društvo Alfa d.o.o. je kupilo dvije etaže u okviru poslovnog centra ukupne nabavne vrijednosti 2.000.000 KM. Jednu etažu će koristit za svoje poslovne potrebe (smještaj administracije i uprave), a druga etaža poslovnih prostora je namijenjena iznajmljivanju. Pripadajuća vrijednost poslovnih prostora za poslovne svrhe iznosi 1.200.000 KM, dok je nabavna vrijednost koja se odnosi na poslovne prostore za iznajmljivanje iznosi 800.000 KM. Društvo primjenjuje model troška kod vrednovanja ulaganja u nekretnine.

Konto 0320 0210 0251

Vrijednost Duguje Potražuje 800.000 1.200.000 2.000.000

broj: 05/12

12

RAČUNOVODSTVO

Kada se radi o nekretninama koje se izrađuju u vlastitoj režiji, tijekom razdoblja izgradnje se primjenjuju odredbe MRS-a 16 i vrednuje se vrijednost radova po modelu troška, a naknadno se vrši izbor odgovarajuće računovodstvene politike prema mjerodavnom standardu u ovisnosti da li se radi o nekretninama za vlastite poslovne svrhe (MRS 16) ili nekretninama namijenjenih iznajmljivanju (MRS 40) ili za neke druge namijene. Često je kod donošenja odluke da li se radi o investicijskim nekretninama važno utvrditi pitanje dodatnih usluga korisnicima nekretnina koje posjeduje. U nekim slučajevima, subjekt pruža dodatne usluge korisnicima nekretnina koje posjeduje. Subjekt tretira takve nekretnine kao ulaganja u nekretnine ako usluge nisu značajne za ugovor u cijelosti. Na primjer, ako vlasnik poslovne zgrade osigura usluge osiguranja i održavanja najmoprimcima koji koriste zgradu. U ostalim slučajevima, pružene usluge su značajne. Primjerice, ako subjekt posjeduje i upravlja hotelom, usluge koje se pružaju gostima su značajne za cjelokupni aranžman. Stoga, hotel kojim upravlja vlasnik predstavlja nekretninu koju koristi vlasnik, a ne ulaganje u nekretninu (MRS 40, točke 11. i 12.)

3. MJERENJE KOD POČETNOG PRIZNAVANJA Kod početnog priznavanja ulaganja u nekretnine potrebno je ispuniti dva osnovna preduvjeta: ü da je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezana s ulaganjem u nekretnine pritjecati subjektu, i ü da je trošak ulaganja u nekretnine moguće pouzdano izmjeriti. Ulaganje u nekretnine početno se mjeri po trošku. Ulaganje u nekretnine početno se mjeri po trošku. Transakcijski troškovi trebaju se uključiti u početno mjerenje (MRS 40, točka 20.). Trošak

kupljene ulaganja u nekretnine obuhvaća kupovnu cijenu i sve povezane direktne troškove, kao što su profesionalne naknade za pravne usluge, porez na prijenos nekretnina i ostale transakcijske troškove. Trošak ulaganja u nekretnine ne uvećava se za: (a) početne troškove (osim ako su isti neophodni da bi se nekretnina dovela u stanje u kojem može poslovati na način kojeg je rukovodstvo predvidjelo), (b) gubitke poslovanja nastale prije nego što investicijska nekretnina dostigne planirani kapacitet ili (c) iznimno velike količine otpadnog materijala, rada ili drugih sredstava nastalih u izgradnji ili obnovi nekretnina (MRS 40, točka 23). Ako se plaćanje ulaganja u nekretnine odgodi, njegov trošak je jednak njegovoj cijeni u novcu. Razlika između ovog iznosa i ukupnih plaćanja priznaje se kao trošak kamate tijekom razdoblja kredita. Primjer Društvo Alfa d.o.o. je kupilo poslovnu zgradu u centru Mostara kojoj je namjena isključivo iznajmljivanje. Ugovorna vrijednost zgrade iznosi 2.000.000 KM, dok vrijednost pripadajućeg zemljišta iznosi 500.000 KM. Troškovi odvjetničkog ureda angažiranog za pravne poslovne prijenosa iznose 5.000 KM koji se dijele u omjeru 4.000 KM na poslovni objekt, a 1.000 KM na pripadajuće zemljište. Porez na promet nekretnina iznosi kod poslovne zgrade 100.000 KM, a kod zemljišta 25.000 KM. Poslovna zgrada je stavljena u upotrebu. Budući da se radi o nekretninama kojima je osnovna svrha ostvarenje prihoda od iznajmljivanja, predmetna ulaganja se trebaju tretirati kao ulaganja u nekretnine koje se početno mjere po trošku stjecanja.

www.fircon.biz

broj: 05/12

lipanj 2012.

lipanj 2012.

RAČUNOVODSTVO

Red. OPIS KNJIŽENJA br. 1. Ulaganja u zemljišta u pripremi Ulaganja u objekte u pripremi Dobavljači stalnih sredstava Po Ugovoru br._ 2. Ulaganja u zemljišta u pripremi Ulaganja u objekte u pripremi Dobavljači usluga u zemlji Po fakturi dobavljača br._ 3. Ulaganja u zemljišta u pripremi Ulaganja u objekte u pripremi Obveze za porez na promet nekretnina Po rješenju porezne uprave 4. Ulaganje u vlastito zemljište za najam Ulaganja u zemljišta u pripremi Ulaganje u vlastite građevine za najam Ulaganja u objekte u pripremi Po zapisniku o stavljanju u upotrebu Subjekt unutar knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u nekretnine ne priznaje eventualne troškove tekućeg održavanja takvih nekretnina. Ti se troškovi priznaju u dobit ili gubitak kada nastanu. Troškovi tekućeg održavanja su prvenstveno troškovi rada i potrošnog materijala, te mogu uključivati troškove zamjene manjih dijelova.

Konto 0350 0351 4324

13

Vrijednost Duguje Potražuje 500.000 2.000.000 2.500.000

0350 0351 4322

1.000 4.000

0350 0351 4890

25.000 100.000

0300 0350 0320 0351

526.000 2.104.000

5.000

125.000 526.000 2.104.000

Nakon početnog priznavanja, subjekt koje je izabrao model fer vrijednosti treba mjeriti sva svoja ulaganja u nekretnine po fer vrijednosti1, osim kada fer vrijednost ulaganja u nekretninu neće biti

moguće kontinuirano pouzdano utvrđivati.2 Ako fer vrijednost ulaganja u nekretnine u izgradnji nije moguće pouzdano utvrditi, ali očekuje da će fer vrijednost biti moguće pouzdano utvrditi kada završi izgradnja, mjerit će ulaganje u nekretnine po trošku dok se fer vrijednost ne bude mogla pouzdano utvrditi ili dok se ne završi izgradnja (što se prije dogodi). Kada subjekt utvrdi da fer vrijednost ulaganja u nekretnine (osim ulaganja u nekretnine u izgradnji) nije moguće kontinuirano pouzdano odrediti, subjekt će mjeriti ovo ulaganje u nekretnine po modelu troška iz MRS 16. Procijenjeni ostatak vrijednost će biti nula. Subjekt će u toj situaciji primjenjivati MRS 16 do prodaje ulaganja u nekretnine (MRS 40, točke 33. i 53.). Ako je udio u nekretnini najmoprimca prema ugovoru o poslovnom najmu klasificiran kao ulaganje u nekretnine, subjekt ne može birati između modela fer vrijednosti i modela troška, već subjekt tada treba koristiti model fer vrijednosti. Fer vrijednost ulaganja u nekretnine treba odražavati tržišne uvjete na datum izvještaja o financijskom položaju. Dobitak ili gubitak koji nastaje iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine treba se priznati u dobiti ili gubitku u razdoblju u kojem je nastao (MRS 40, točka 35.). Drugim riječima, promjene u fer vrijednosti ulaganja u nekretnine tretiraju se kao realizirani dobitci ili gubitci, u onom razdoblju u kojem su i nastali.

1. Fer vrijednost ulaganja u nekretnine je iznos za koji se nekretnina može razmijeniti između informiranih i nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju.

2. Do toga dolazi samo i isključivo onda kada usporedive tržišne transakcije nisu česte i alternativne pouzdane procjene fer vrijednosti nisu dostupne (MRS 40, točka 53).

4. MJERENJE NAKON POČETNOG PRIZNAVANJA Nakon početnog priznavanja po trošku, subjekt može naknadno mjeriti ulaganja u nekretnine po modelu troška ili modelu fer vrijednosti kao svojoj računovodstvenoj politici. Iako predmetni standard daje alternativu, činjenica je da se kroz točku 31. i 32. MRS-a 40 preporučuje, ali ne zahtijeva, primjena modela fer vrijednosti. Također, standard zahtijeva od svih subjekta utvrđivanje fer vrijednosti investicijskih nekretnina za potrebe mjerenja (ako subjekt primjenjuje model fer vrijednosti) ili objavljivanja (ako subjekt primjenjuje model troška nabave). 4.1. Model fer vrijednosti

broj: 05/12

14

RAČUNOVODSTVO

lipanj 2012.

Primjer Društvo Alfa d.o.o. u svom imovinskom portfelju ima i poslovnu zgradu sa pripadajućim zemljištem koje je namijenjeno isključivo iznajmljivanju, te se stoga tretiraju kao ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine). Nabavna vrijednost poslovne zgrade je 2.104.000 KM, dok je nabavna vrijednost zemljišta 526.000 KM. Društvo je odabralo model fer vrijednosti za vrednovanje investicijskih nekretnina nakon početnog priznavanja. Na dan 31.12.2012. godine: (a) Fer (tržišna) vrijednost poslovne zgrade je procijenjena (ovlašteni vještak) na iznos od 2.500.000 KM, dok je fer vrijednost zemljišta procijenjena na 600.000 KM. (b) Fer (tržišna) vrijednost poslovne zgrade je procijenjena (ovlašteni vještak) na iznos od 1.800.000 KM, dok je fer vrijednost zemljišta procijenjena na 400.000 KM.

Red. OPIS KNJIŽENJA br. 1a. Revalorizacija ulaganja u zemljište za najam Povećanje vrijednosti ulaganja u zemljište Revalorizacija ulaganja u građevine za najam Povećanje vrijednosti ulaganja u građevine Povećanje vrijednosti ulaganja u nekretnine 1b. Smanjenje vrijednosti ulaganja u zemljište Ispravka (umanjenje) ulaganja u zemljište Smanjenje vrijednosti ulaganja u građevine Ispravka (umanjenje) ulaganja u građevine Smanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine U prvom slučaju kada se radi o povećanju vrijednosti investicijskih nekretnina, kada se primjenjuje model fer vrijednosti, iskazati će se dobitci od povećanja vrijednosti investicijskih nekretnina koje se ne amortiziraju, što će imati pozitivan učinak na financijski rezultat društva u razdoblju priznavanja. Međutim, u drugom slučaju učinci su suprotni. Drugim riječima, smanjenje vrijednosti investicijskih nekretnina koje se ne amortiziraju, imaju za rezultat smanjenje financijskog rezultata u razdoblju priznavanja gubitaka temeljem smanjenja vrijednosti. U nedostatku trenutnih cijena na aktivnom tržištu, kako je opisano u točki 45, subjekt razmatra informacije iz različitih drugih izvora, uključujući: (a) trenutne cijene na aktivnom tržištu nekretnina druge vrste, stanja ili lokacije (ili koji su podložni različitim ugovorima o najmu ili drugim ugovorima) usklađeni kako bi odražavali te razlike, (b) zadnje cijene sličnih nekretnina na manje aktivnim tržištima, usklađene kao bi odražavale promjene ekonomskih okolnosti od datuma transakcije koja je nastala po tim cijenama, i (c) projekcije diskontiranih novčanih tokova na temelju pouzdanih procjena budućih novčanih tokova, uz priložene uvjete svih po-

broj: 05/12

Konto 0308 6400 0328 6401 6430 0309 6431 0329

Vrijednost Duguje Potražuje 74.000 74.000 396.000 396.000 126.000 304.000

126.000 304.000

stojećih ugovora o najmu i ostalih ugovora i (kada je to moguće) vanjske dokaze poput trenutnih tržišnih iznosa najma sličnih nekretnina na istoj lokaciji i u istom stanju, primjenom diskontne stope koja odražava trenutnu tržišnu procjenu nesigurnosti iznosa i vremena novčanih tokova. Primjer Društvo Alfa d.o.o. u svom imovinskom portfelju ima i poslovnu zgradu koja je namijenjeno isključivo iznajmljivanju, te se stoga tretira kao ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine). Nabavna vrijednost poslovne zgrade je 2.104.000 KM. Društvo je odabralo model fer vrijednosti za vrednovanje investicijskih nekretnina nakon početnog priznavanja. Poslovna zgrada je data u najam 7 godina uz godišnju cijenu najamnine 240.000 KM i fiksno učešće u prvoj godini u iznosu od 100.000 KM. Godišnji troškovi održavanja iznose 30.000 KM. Referentna kamatna stopa na tržištu iznosi 10%, dok se rezidualna vrijednost istekom razdoblja zakupa procjenjuje na 1.500.000 KM.

RAČUNOVODSTVO

lipanj 2012.

Godina Priljevi Odljevi Rezidualna vrijednost Neto priljev / odljev

15

1. 340.000 30.000

2. 240.000 30.000

3. 240.000 30.000

4. 240.000 30.000

5. 240.000 30.000

6. 240.000 30.000

310.000

210.000

210.000

210.000

210.000

210.000

7. UKUPNO 240.000 1.780.000 30.000 210.000 1.500.000 1.500.000 1.710.000 3.070.000

diskontna stopa 10,00% Neto sadašnja vrijednost (NPV) 1.883.014,22 KM Knjigovodstvena vrijednost 2.104.000,00 KM Smanjenje fer vrijednosti 220.985,78 KM

Red. br.

OPIS KNJIŽENJA

Konto

Smanjenje vrijednosti ulaganja u građevine Ispravka (umanjenje) ulaganja u građevine Smanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine Ulaganja u nekretnine kod kojih se primjenjuje model fer vrijednosti kod naknadnog vrednovanja ne podliježu obračunu amortizacije. 4.2. Model troška Nakon početnog priznavanja, subjekt koji odabere model troška treba mjeriti sve svoje ulaganja u nekretnine u skladu sa zahtjevima MRS 16 koji se odnose na taj model, osim onih ulaganja u nekretnine koja udovoljavaju kriterijima klasifikacije kao imovina namijenjena prodaji (MRS 40, točka 56.). Model troška prema MRS-u 16 podrazumijeva početno priznavanju ulaganja u nekretnine po trošku nabave, koji se i naknadno vrednuju po

Red. OPIS KNJIŽENJA br. 0. Stanje na dan 01.01.2012. godine Ulaganje u vlastito zemljište za najam Ulaganje u vlastite građevine za najam 1. Amortizacija ulaganja u nekretnine Ispravak vrijednosti za amortizaciju Amortizacija za 2012. godinu 2. Stanje na dan 31.12.2012. godine Ulaganje u vlastito zemljište za najam Ulaganje u vlastite građevine za najam

6431 0329

Vrijednost Duguje Potražuje 220.985,78 220.985,78

modelu troška umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja prema MRS-u 36. Primjer Društvo Alfa d.o.o. u svom imovinskom portfelju ima i poslovnu zgradu sa pripadajućim zemljištem koje je namijenjeno isključivo iznajmljivanju, te se stoga tretiraju kao ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine). Nabavna vrijednost poslovne zgrade je 2.104.000 KM, dok je nabavna vrijednost zemljišta 526.000 KM. Društvo je odabralo model troška za vrednovanje investicijskih nekretnina nakon početnog priznavanja, te je za 2012. godinu iskazana amortizacija za investicijski građevinski objekt u iznosu od 63.120 KM (po stopi od 3%).

Konto

Vrijednost Duguje Potražuje

0300 0320 5408 0329

526.000 2.104.000 63.120

0300 0320

526.000 2.040.880

63.120

Ulaganja u nekretnine koja se naknadno vrednuju prema modelu troška podliježu obračunu amortizacije (izuzev zemljišta) sukladno procijenjenom korisnom vijeku upotrebe predmetnog sredstva.

broj: 05/12

RAČUNOVODSTVO

16 5. PRIJENOSI ULAGANJA U NEKRETNINE

Budući da se nekretnine kao imovinska stavka mogu javiti u obliku različitih bilančnih stavki kao zaliha prema MRS-u 2, nekretnina, postrojenja ili opreme prema MRS-u 16, ulaganja u nekretnine prema MRS-u 40, to su moguće i situacije da se jave prijenosi nekretnina između pojedinih bilančnih stavki koji su posljedica promjena namjene ili načina upotrebe predmetnih nekretnina. Prijenosi na ili sa ulaganja u nekretnine trebaju se izvršiti samo i isključivo onda kada postoji promjena namjene ili načina upotrebe koju potvrđuje sljedeće: ü početak korištenja od strane vlasnika - prijenos s ulaganja u nekretnine na nekretnine koje koristi vlasnik, ü početak obnove s namjerom prodaje - prijenos s ulaganja u nekretnine na zalihe, ü prestanak korištenja od strane vlasnika prijenos s nekretnina koje koristi vlasnik na ulaganja u nekretnine, ü početak poslovnog najma - prijenos sa zaliha na ulaganja u nekretnine. Kod prijenosa sa ulaganja u nekretnine mjerene po fer vrijednosti na nekretninu koju koristi vlasnik ili na zalihe, fer vrijednost na datum prijenosa će bit trošak za potrebe MRS 16 ili MRS 2 (MRS 40, točka 60.). Ako nekretnina koju koristi vlasnik postane ulaganje u nekretnine koje će se mjeriti po fer vrijednosti, subjekt će primjenjivati MRS 16 do datu-

lipanj 2012.

ma promjene njezine namjene. Subjekt će na taj datum razliku između knjigovodstvene vrijednosti nekretnine utvrđene u skladu s MRS 16 i njezine fer vrijednosti priznati kao revalorizacijsku rezervu u skladu s MRS 16. Kod prijenosa sa zaliha na ulaganja u nekretnine koje će se mjeriti po fer vrijednosti, razlika između fer vrijednosti nekretnine na taj datum i njezine prethodne knjigovodstvene vrijednosti će se priznati u dobit ili gubitak (MRS 40, točka 63.). Primjer Društvo u svom imovinskom portfelju ima stavke nekretnina na različitim bilančnim stavkama, te odlučuje o prijenosu istih na sljedeći način: 1. Društvo posjeduje poslovni prostor na adresi Kneza Višeslava b.b u Mostaru koji je tretirao kao ulaganje u nekretnine, a koji ima namjeru obnoviti i prodati u narednom razdoblju. Društvo primjenjuje model fer vrijednosti kod vrednovanja ulaganja u nekretnine. Na datum donošenja odluke i početka obnove fer vrijednost poslovnog prostora iznosi 300.000 KM. 2. Društvo ima poslovni objekt na drugoj lokaciji, koji je do sada u potpunosti koristilo za poslovne svrhe administracije. Međutim, dio poslovnih prostora sada se namjerava iznajmljivati, te se razmjerni dio pripadajuće nekretnine nabavne vrijednosti 1.000.000 KM, akumulirane amortizacije 250.000 KM reklasificira kao ulaganje u nekretnine. Budući da se primjenjuje model fer vrijednosti utvrđena je fer vrijednost pripadajućeg prostora u iznosu od 900.000 KM.

Red. OPIS KNJIŽENJA br. 1. Investicijske nekretnine namijenjene prodaji Ulaganja u vlastite građevine za najam Za prijenos na zalihe 1b. Građevinski objekti u administraciji Ispravak vrijednosti građevinskih objekata Ulaganja u vlastite građevine za najam Revalorizacijske rezerve kod ulaganja u nek. Smanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine

Konto 1440 0320 0210 0219 0328 3304


Vrijednost Duguje Potražuje 300.000 300.000 1.000.000 250.000 900.000 150.000

lipanj 2012.

RAČUNOVODSTVO

Kod prijenosa ulaganja u nekretnine vrednovane po fer vrijednosti u zalihe, trošak nabave zalihe je fer vrijednost ulaganja u nekretnine u trenutku prijenosa. Kod izuzimanja nekretnina prezentiranih sukladno MRS-u 16 za investicijske nekretnine koje se vrednuju po modelu fer vrijednosti razlika u fer vrijednosti se priznaje u revalorizacijske rezerve u trenutku prijenosa. Da je kojim slučajem odabran model troška kod naknadnog vrednovanja ulaganja u nekretnine, onda bi se iznos nabavne vrijednosti od 1.000.000 KM, kao i akumulirane amortizacije od 250.000 KM jednostavne reklasificirao u okviru odgovarajućih konta razreda 3 – Investicijske nekretnine, te bi se nastavio amortizirati sukladno procijenjenom ili revidiranom korisnom vijeku upotrebe nekretnine (poslovnog prostora). Priznate revalorizacijske rezerve u trenutku prijenosa će se realizirati u trenutku otuđenja predmetne nekretnine budući da se u konkretnom slučaju primjenjuje model fer vrijednosti koji isključuje obračun amortizacije kod investicijskih nekretnina. Prilikom završetka izgradnje ili obnove ulaganja u nekretnine u izvedbi subjekta koje će se voditi po fer vrijednosti, sve razlike između fer vrijednosti nekretnine na taj datum i njezine prethodne knjigovodstvene vrijednosti trebaju se priznati u dobit ili gubitak (MRS 40, točka 65.).

17

Primjer Društvo je kao investitor uložilo u izgradnju objekta i zemljišta tijekom posljednje dvije godine. Radove izgradnje je vršilo drugo građevinsko poduzeće. Nabavne vrijednost zemljišta na dan 31.12.2012. godine iznosi 500.000 KM, dok ukupna nabavna vrijednost građevinskog objekta iznosi 5.000.000 KM. Objekt se sastoji od poslovnih prostora i apartmana. Uprava je odlučila da se od ukupno raspoložive korisne površine napravi sljedeća namjena istih: 1. 20% ukupne korisne površine se zadržava za korištenje za poslovne svrhe poduzeće što odgovara vrijednosti zemljišta u iznosu od 100.000 KM i objekta u iznosu od 1.000.000 KM. 2. 30% ukupne korisne površine se zadržava za namjene iznajmljivanja što odgovara vrijednosti zemljišta od 150.000 KM i vrijednosti objekta 1.500.000 KM. Fer vrijednost zemljišta iznosi 200.000 KM, a pripadajućih apartmana 2.500.000 KM. 3. 50% ukupne korisne površine objekta je namijenjeno prodaji, što odgovara vrijednosti zemljišta od 250.000 KM, odnosno vrijednosti objekta (pripadajućih apartmana) od 2.500.000 KM. Kod apartmana koji su namijenjeni iznajmljivanju radi se o investicijskim nekretninama, za koje se pretpostavlja da je odabran model fer vrijednosti kod naknadnog vrednovanja.

Red. OPIS KNJIŽENJA br. 0. Stanje na dan 31.12.2012. godine Investicije u tijeku - zemljišta Investicije u tijeku – građevinski objekti 1. Građevinski objekti u administraciji Zemljišta Investicije u tijeku - zemljišta Investicije u tijeku – građevinski objekti Prijenos na zemljište i građevine – MRS 16 2. Ulaganja u zemljišta namijenjenih najmu Ulaganja u građevine namijenjenih najmu Povećanje vrijednosti ulaganja u nekretnine Investicije u tijeku - zemljišta Investicije u tijeku – građevinski objekti Prijenos na ulaganja u nekretnine – MRS 40 3. Zemljišta nabavljene radi daljnje prodaje Građevine nabavljene radi daljnje prodaje Investicije u tijeku - zemljišta Investicije u tijeku – građevinski objekti Za prijenos na zalihe

Konto

Vrijednost Duguje Potražuje

0250 0251 0210 0200 0250 0251

500.000 5.000.000 1.000.000 100.000

0300 0320 640x 0250 0251

200.000 2.500.000

1310 1311 0250 0251

250.000 2.500.000

100.000 1.000.000

1.050.000 150.000 1.500.000

250.000 2.500.000

broj: 05/12

18

RAČUNOVODSTVO

6. OTUĐENJA ULAGANJA U NEKRETNINE Ulaganja u nekretnine treba prestati priznavati (isključiti iz izvještaja o financijskom položaju) prilikom otuđenja ili kod konačnog povlačenja ulaganja u nekretnine iz uporabe kada se ne očekuju buduće ekonomske koristi od otuđenja. Primjer Društvo posjeduje poslovni prostor nabavne vrijednosti 500.000 KM, akumulirane amortizacije 100.000 KM. Poslovni prostor je korišten za iznajmljivanje, te je klasificiran kao ulaganje u nekretnine, vrednovan po modelu troška. Društvo je odlučilo prodati poslovni prostor po prodajnoj cijeni od 350.000 KM.

Društvo posjeduje poslovni prostor nabavne vrijednosti 300.000 KM, posljednje procijenjene fer vrijednosti u iznosu od 450.000 KM. Poslovni prostor je korišten za iznajmljivanje, te je klasificiran kao ulaganje u nekretnine, vrednovan po modelu fer vrijednosti. Društvo je odlučilo prodati poslovni prostor po prodajnoj cijeni od 500.000 KM. Dobici ili gubici od povlačenja ili otuđenja ulaganja u nekretnine trebaju se utvrditi kao razlika između neto primitaka od otuđenja i knjigovodstvene vrijednosti imovine i trebaju se priznati u dobiti ili gubitku (osim ako MRS 17 ne zahtijeva drugačije za prodaju i povratni najam) u razdoblju povlačenja ili otuđenja (MRS 40, točka 69.).

Red. OPIS KNJIŽENJA br. 1. Potraživanja za prodana stalna sredstva Ulaganja u građevine namijenjenih najmu Ispravak vrijednosti za amortizaciju Gubitci od prodaje ulaganja u vlast. građevine Za prodaju poslovnog prostora 2. Potraživanja za prodana stalna sredstva Ulaganja u građevine namijenjenih najmu Dobitci od prodaje stalnih sredstava Za prodaju poslovnog prostora Dakle, bez obzira da li ulaganja u nekretnine vrednuju primjenom model troška ili fer vrijednosti, prilikom otuđenja istih u financijskim izvještajima se iskazuju samo dobitci od otuđene vrijednosti, kao razlika između veće prodajne i manje knjigovodstvene vrijednosti, odnosno gubitci od otuđenja kao razlika između manje prodajne i veće knjigovodstvene vrijednosti u trenutku otuđenja ulaganja u nekretnine. Potraživanja za naknadu kod otuđenja ulaganja u nekretninu početno se priznaju po fer vrijednosti. Posebno, ako je plaćanje ulaganja u nekretninu odgođeno, primljena naknada početno se priznaje po ekvivalentu cijene novca. Razlika između nominalnog iznosa naknade i ekvivalenta cijene novca priznaje se kao prihod od kamata u skladu s MRS 18.

7. OBJAVLJIVANJA UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE Odredbe MRS-a 40 definiraju i posebne zahtjeve koji se odnose na objavljivanja uz financijske izvještaje kroz bilješke uz financijske izvještaje. U tom kontekstu, subjekt koji ima ulaganja u

broj: 05/12

lipanj 2012.

Konto 2115 0320 0329 5712 2115 0320 6712

Vrijednost Duguje Potražuje 350.000 500.000 100.000 50.000 500.000

450.000 50.000

nekretnine, neovisno da li primjenjuje model troška ili model fer vrijednosti treba objaviti najmanje sljedeće: (a) primjenjuje li model fer vrijednosti ili model troška; (b) ako primjenjuje model fer vrijednosti, jesu li, i u kojim okolnostima, udjeli u nekretnini u poslovnom najmu klasificirani i obračunavaju se kao ulaganja u nekretnine; (c) kada je teško izvršiti klasifikaciju, kriterije koje subjekt primjenjuje za razlikovanje ulaganja u nekretnine od nekretnine koju koristi vlasnik i nekretnine namijenjene prodaji tijekom redovnog poslovanja; (d) metode i značajne pretpostavke primijenjene kod utvrđivanja fer vrijednosti ulaganja u nekretnine, uključujući izjavu je li utvrđivanje fer vrijednosti potkrijepljeno tržišnim dokazima ili se temelji na drugim faktorima (koje subjekt treba objaviti) zbog vrste nekretnine i nedostatka usporedivih tržišnih podataka; (e) opseg u kojem se fer vrijednost ulaganja u nekretnine (mjerene ili objavljene u financij-

lipanj 2012.

RAČUNOVODSTVO

skim izvještajima) temelji na procjeni neovisnog, kvalificiranog procjenitelja s nedavnim iskustvom u procjeni sličnih nekretnina na istoj lokaciji. Ako nije bilo takve procjene, tu činjenicu treba objaviti; (f) iznosi priznati u dobiti ili gubitku za: ü prihod od najma ulaganja u nekretnine, ü direktne troškove poslovanja (uključujući popravke i održavanje) koji proizlaze iz ulaganja u nekretnine od kojih je nastao prihod od najma tijekom razdoblja, ü direktne troškove poslovanja (uključujući popravke i održavanje) koji proizlaze iz ulaganja u nekretnine od kojih nije nastao prihod od najma tijekom razdoblja, i ü ukupnu promjenu fer vrijednosti priznatu u dobiti ili gubitku po prodaji ulaganja u nekretnine iz grupe imovine na koju je primijenjen model troška u grupu imovine na koju se primjenjuje model fer vrijednosti; (g) postojanje i iznos ograničenja povezanih s realizacijom ulaganja u nekretnine ili zadržavanjem dobitaka i primitaka od otuđenja; (h) ugovorne obveze na kupnju, izgradnju ili obnovu ulaganja u nekretnine ili popravke, održavanje ili unapređenja (MRS 40, točka 75.). Subjekt koji primjenjuje model fer vrijednosti treba objaviti usklađenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u nekretnine na početku i na kraju razdoblja, koje uključuje sljedeće: (a) povećanja, pri čemu treba objaviti odvojeno povećanja koja proizlaze iz stjecanja nekretnine i ona koja proizlaze iz naknadnih izdataka priznatih u knjigovodstvenu vrijednost imovine, (b) povećanja koja proizlaze iz stjecanja putem poslovnih spajanja, (c) imovinu klasificiranu kao namijenjenu prodaji ili uključenu u grupu imovine za otuđenje klasificiranu namijenjenu prodaji u skladu s MSFI 5 i ostala otuđenja,

19

(d) neto dobitke ili gubitke od usklađenja fer vrijednosti, (e) neto tečajne razlike koje proizlaze iz svođenja financijskih izvještaja u različitu valutu objavljivanja te iz svođenja inozemnog poslovanja u valutu objavljivanja izvještajnog subjekta, (f) prijenosi na i sa zaliha i nekretnina koje koristi vlasnik, i (g) ostale promjene (MRS 40, točka 75.). Subjekt koje primjenjuje model troška, treba objaviti sljedeće: (a) primijenjene metode amortizacije, (b) korisni vijek trajanja ili korištene stope amortizacije, (c) bruto knjigovodstvenu vrijednost i akumuliranu amortizaciju (zajedno s akumuliranim gubicima od umanjenja) na početku i na kraju razdoblja, (d) usklađenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u nekretnine na početku i na kraju razdoblja (MRS 40, točka 79.).

8. RIJEČ NA KRAJU Poslovni subjekti trebaju prilikom prezentiranja stavki nekretnina primijeniti odgovarajući standard u ovisnosti koja je namjena tih nekretnina. Kada se radi o nekretninama čija je osnovna namjena ostvarivanje prihoda od najma ili ostvarenje kapitalnih zarada, tada se iste klasificiraju kao investicijske nekretnine, odnosno ulaganja u nekretnine, te se primjenjuju odredbe MRS-a 40. Kod početnog priznavanja ulaganja u nekretnine, treba primijeniti model troška, dok se nakon početnog priznavanja može primijeniti ili model troška ili model fer vrijednosti. MRS 40 preferira primjenu modela fer vrijednosti. Kod modela troška ulaganja u nekretnine se vrednuju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. S druge strane, primjena modela fer vrijednosti kod investicijskih nekretnina isključuje obračun amortizacije, s time da se sve promjene u fer vrijedno-


20

RAČUNOVODSTVO

sti iskazuju kao dobitci ili gubitci u bilanci uspjeha u razdoblju priznavanja. Također, subjekt treba izvršiti reklasifikaciju nekretnina u ovisnosti o promjeni njihove namjene, odnosno u ovisnosti o njihovoj trenutnoj namjeni te sukladno tomu primijeniti i odgovarajući standard i modele vrednovanja (vidjeti Tablicu 1. - Djelokrug MSFI/MRS za različite namjene nekretnina). LITERATURA 1. Belak, V.; Bošnjak, Ž.; Pehar, M.: Financijsko računovodstvo prema MSFI i poreznim propisima FBiH/BiH, Fircon d.o.o, 2006. 2. Brkanić, V.: Računovodstvo ulaganja u nekretnine, RRiF, broj 5/2006, Zagreb, 2006, str. 38. 3. Crikveni, T.: Ulaganja u nekretnine, Računovodstvo, revizija i financije, RRiF, broj 5/2008, Zagreb, 2008, str. 28 – 35.

broj: 05/12

lipanj 2012.

4. Glasnović, B.: Računovodstveni tretman ulaganja u nekretnine sukladno HSFI 7 i MRS-u 40, Računovodstvo i financije, broj 06/2008, RiF d.o.o., Zagreb, 2008., str.36. 5. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI), uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika Federacije BiH, Mostar, 2010. 6. Spajić, F. (red.): Računovodstvo trgovačkih društava, uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa,Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006. 7. Tušek, B.; Pokrovac, I.: Računovodstveni tretman ulaganja u nekretnine sukladno HSFI 7 i MRS-u 40, Računovodstvo i financije, broj 09/2010, RiF d.o.o., Zagreb, 2010., str.34. 8. Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl. novine FBiH“, br.83/09)

lipanj 2012.

RAČUNOVODSTVO

21

dr. sc. Jozo Piljić

VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE DUGOTRAJNIH MATERIJALNIH SREDSTAVA 1. UVOD Pod vrijednosnim usklađenjem dugotrajnih materijalnih sredstava razumijevamo ponovnu procjenu sredstava na fer vrijednost odnosno revalorizaciju, ali i iskazivanje gubitaka u slučaju umanjenja vrijednosti sredstava. Temeljni problem financijskog izvještavanja društava je iskazivanje pozicija u financijskim izvještajima zasnovanih na materijalnom sadržaju bilance stanja tj. realno vrednovanje sredstava i obveza u bilanci stanja. Za financijske izvještaje od posebne su važnosti načela procjene ili vrednovanja sredstava i obveza. Priznavanje sredstava i obveza u financijskim izvještajima u skladu je s načelom nastanka događaja tako da se učinak transakcija priznaje kada su nastale. Financijski izvještaji temeljeni na povijesnim vrijednostima ne mogu uvijek njihovim korisnicima pružiti valjane informacije za odlučivanje i upravljanje zbog priznatih neadekvatnih vrijednosti naročito dugotrajnih materijalnih sredstava, zbog čega se sve više napušta sustav povijesnih vrijednosti i uvodi fer vrijednost. Uključivanjem fer vrijednosti koje su rezultat procjene odnosno ponovnog vrednovanja sredstava, mijenjaju se troškovi u korištenju dugotrajnih materijalnih sredstava s mogućim utjecajem na porezne obveze i financijski rezultat. Uprava društva, prije nego što oblikuje svoje računovodstvene politike, mora znati o posljedicama koje bi mogle nastati od promjene vrijednosti sredstava i o učinku te promjene na iskazanu dobit i na kapital iskazanu u financijskim izvještajima. S obzirom na računovodstvene standarde, ponovno vrednovanje dugotrajnih materijalnih sredstava i njeno priznavanje u računovodstvu ili vrijednosno usklađivanje zahtijeva poštivanje niza

pravila koja se odnose na to kada i u kojim slučajevima treba provoditi vrijednosno usklađivanje, kako utvrditi fer vrijednost s kojom treba uskladiti knjigovodstvene iznose sredstava, kako iskazati učinke tog vrednovanja na dobit i kapital i na koji način iskazati povećanje knjigovodstvenih iznosa sredstava. Isto tako, upravi mora biti poznat učinak tih promjena na porezne obveze.

2. POČETNO PRIZNAVANJE DUGOTRAJNIH MATERIJALNIH SREDSTAVA Dugotrajna materijalna sredstva su sredstva koja imaju fizičku supstancu i dio je dugotrajnih sredstava u koju još spadaju financijska i nematerijalna sredstva. Kriteriji za razvrstavanje sredstava na dugotrajnu i kratkotrajnu temelje se na svojstvu sredstava da prenosi svoju vrijednost na učinke za vrijeme njenog korištenja, u jednom ili više proizvodnih odnosno poslovnih ciklusa. Ako je sredstvo jednokratnom upotrebom potrošeno ili je njegovo ekonomsko iscrpljivanje kraće od godinu dana sredstvo je kratkotrajno, a ako se koristi i ekonomski iscrpljuje dulje od godine smatra se dugotrajnim. Odredbama točke 66. Međunarodnog računovodstvenog standarda (MRS) 1 – Prezentacija financijskih izvještaja postavljeni su kriteriji za svrstavanje sredstava u kratkotrajnu, a ostala sredstva koja se ne može svrstati u kratkotrajna su dugotrajna. Kriteriji za svrstavanje sredstava u kratkotrajna ili tekuća sredstva su: • očekivanje da će se sredstva realizirati, ili se drže za prodaju ili potrošnju u redovitom toku poslovnog ciklusa, • primarno se drže radi trgovanja;

broj: 05/12

22

RAČUNOVODSTVO

• očekuje se da će se realizirati u dvanaest mjeseci od datuma bilance stanja; ili • je novac ili novčani ekvivalent osim ako mu je ograničena upotreba ili razmjena za podmirivanje obveza u razdoblju od najmanje dvanaest mjeseci od datuma bilance stanja. Dugotrajna materijalna sredstva su nekretnine, postrojenja i oprema, ali iako ova sredstva po svojim obilježjima prenošenja vrijednosti i generiranju novčanih tokova u više godina spadaju u dugotrajna sredstva, ako su namijenjena trgovanju ili je odluka uprave da će biti prodana u roku od godinu dana od dana bilance stanja, prema MRS-ovima smatraju se kratkotrajnim sredstvima. Stoga se prema MRS-ovima dugotrajnim materijalnim sredstvima smatraju nekretnine, postrojenja i oprema koja se drže radi korištenja u poslovanju, ili su u izgradnji da bi kasnije bila držana radi zarade rente ili porasta vrijednosti (kao ulaganje u nekretnine) ili se odmah nakon nabave drže radi zarade rente ili porasta vrijednosti, i na njih se primjenjuju MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema te MRS 40 - Ulaganja u nekretnine. Znači, primjena MRS-ova ovisna je o svrsi korištenja materijalnih sredstava. Prema MRS-ovima, dugotrajnim materijalnim sredstvima smatraju se nekretnine koje se drže radi korištenja u poslovanju, ili su u izgradnji da bi kasnije bile držane radi zarade rente ili porasta vrijednosti (kao ulaganje u nekretnine) ili se odmah nakon nabave drže radi zarade rente ili porasta vrijednosti. Kada se postrojenja i oprema koristi u redovnom poslovanju ili je u izgradnji primjenjuje se MRS 16. U početnom priznavanju dugotrajnih materijalnih sredstava kao stavke sredstava u računovodstvu odnosno u sastavljanju financijskih izvještaja vrijede opća pravila za priznavanje njihovih elemenata odnosno pozicija. Prema odredbama točke 83. Okvira MRS/MSFI to su pravila koja udovoljavaju slijedećim kriterijima: • vjerojatnost da će bilo koja buduća ekonomska korist povezana s tom stavkom teći u poduzeće ili otjecati iz njega i • stavka ima cijenu ili vrijednost koja se može pouzdano izmjeriti. Priznavanje stavki u računovodstvu temelji se na načelu nastanka događaja, prema kojem se učinci transakcija priznaju onda kada su događaji nastali i tada se evidentiraju u knjigovodstvu ovi-

broj: 05/12

lipanj 2012.

sno o stupnju vjerojatnosti pritjecanja ili otjecanja buduće ekonomske koristi povezano sa stavkom. Početno priznanje nekretnina, postrojenja i opreme je po trošku nabave1, a nekretnina koja se drže u najmu po fer vrijednosti ili sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma, ovisno o tome koji je iznos manji.2 Početno priznavanje dugotrajnih sredstava prilikom poslovnog spajanja je po fer vrijednosti.3

Slika 1. Stablo odlučivanja o primjeni MRS-ova Izvor: IASB: International Accounting Standards 2002, London, 2002, IAS 40, Appendix A, str. 40-29 (preuredio autor).

1. Točka 15. MRS-a 16 i točka 20. MRS-a 40 2. Točka 25. MRS-a 40 3. Točka 36. MSFI 3 – Poslovna spajanja

lipanj 2012.

RAČUNOVODSTVO

3. VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE DUGOTRAJNIH MATERIJALNIH SREDSTAVA

3.1. Metode priznavanja dugotrajnih sredstava nakon početnog priznavanja Nakon početnog priznavanja, stavke financijskih izvještaja, pogotovo one koje se odnose na dugotrajna sredstva, dobivaju obilježje povijesnih vrijednosti budući da od vremena nabave ili izgradnje sredstva pa do dana bilance odnosno do sastavljanja financijskih izvještaja protekne dugo vremena. Vrijednosti ulaganja u dugotrajna materijalna sredstva bile su tržišne u vrijeme ulaganja, ali one s vremenom to prestaju biti i postaju povijesne. Primjena fer vrijednosti i napuštanje povijesnih vrijednosti u sastavljanju financijskih izvještaja u uskoj je vezi s konceptom kapitala i njegova očuvanja. Fer vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme definirana je kao iznos za koju sredstva može biti razmijenjena između upućenih i voljnih stranaka u transakciji pred pogodbom.4 Fer vrijednost nije tržišna vrijednost, ali je ipak u uskoj vezi s tržištem, jer može, na primjer, biti i diskontirana vrijednost procijenjenih budućih dobitaka koje će sredstva ostvariti upotrebom. Zato i Cairns navodi da fer vrijednost i tržišna vrijednost imaju mnogo toga zajedničkog: “MRS 16 i ostali Međunarodni računovodstveni standardi, kao i mnoga nacionalna tijela za donošenje standarda uzimaju u obzir fer vrijednost sredstava. Međunarodni standardi o procjeni ne koriste izraz fer vrijednost nego tržišna vrijednost, iako izrazi fer vrijednost i tržišna vrijednost nisu obvezatno isti, između njih postoji vrlo mnogo zajedničkog.”5 Za priznavanje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme u računovodstvu kao dugotrajnih sredstava, nakon početnog priznavanja prema MRS-u 16 moguća je primjena: metode troška prema kojoj se sredstva iskazuju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja ili metoda revalorizacije prema kojoj se sredstva iskazuju po revaloriziranom iznosu (fer vrijednosti na dan revalorizacije) 4. Točka 6. MRS-a 16 5. Cairns, D.: Vodič za primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda (Prijevod: A Gude to Applying international Accounting Standards);Faber&Zgombič Plus, Zagreb 1996., p. 343.

23

umanjenom za kasniju akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja. Društvo odabire jednu od ovih metoda6 i prema tome oblikuje svoju računovodstvenu politiku. Nekretnine koje se drže radi zarade rente ili porasta vrijednosti koje su ulaganje u nekretnine prema MRS-u 40, poslije početnog priznavanja mogu biti iskazane u računovodstvu također prema modelu troška ili prema modelu fer vrijednosti.7 Neovisno o tome da li su dugotrajna materijalna sredstva poslije početnog priznavanja u računovodstvu iskazana po trošku ili u revaloriziranom iznosu, provodi se postupak amortizacije kojim se amortizacijski iznos raspoređuje sustavno tokom vijeka upotrebe sredstava. Amortizacija sredstava se nastavlja i poslije prestanka upotrebe. U idealnom slučaju opadanje ostatka vrijednosti kao rezultat amortizacije trebalo bi na dan bilance stanja odgovarati fer vrijednosti sredstava. To ovisi o procijenjenom vijeku upotrebe i metodi amortizacije tako da je ostatak vrijednosti i vijek upotrebe sredstava potrebno podvrgnuti ispitivanju. Ispitivanje treba biti barem jednom na kraju godine te ako se očekivanja razlikuju od prethodnih procjena, promjene se priznaju kao promjene u računovodstvenim procjenama u skladu s MRS 8 - Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške.8 Ostatak vrijednosti nakon amortizacije nije jednak fer vrijednosti zato što nije dobro procijenjen vijek upotrebe sredstava ili metoda amortizacije. Razlika može nastati i zbog promjene cijena takvih sredstava na tržištu ili zbog toga što je diskontirani novčani tok budućih koristi koji će se dobiti upotrebom sredstava u poslovnom procesu manji od knjigovodstvene vrijednosti dugotrajnih materijalnih sredstava. Stoga na svaki dan izvještavanja, odnosno na dan bilance stanja, prema MRS-u 36 - Umanjenje vrijednosti sredstava treba ocijeniti postoji li pokazatelj da knjigovodstvena vrijednost sredstava treba biti umanjena.9 Ne ispituje se nabavna vrijednost sredstava temeljena na troškovima zamjene, jer je polazište da će sredstva biti korištena u poslovanju i na temelju toga doticati novac u društvo. U toku preispitivanja nadoknadivog iznosa, ako je manji od knjigovodstvenog iznosa, knjigovodstveni iznos umanjuje se za razliku koja je zapravo gubitak 6. 7. 8. 9.

Točka 29.-31. MRS-a16 Točka 30. MRS-a 40 Točka 51. MRS-a 16 Točka 9. MRS-a 36

broj: 05/12

24

RAČUNOVODSTVO

od umanjenja sredstava. Ako je slučaj da je nadoknadivi iznos veći od knjigovodstvenog iznosa, knjigovodstveni iznos se može povećati samo do ranijeg umanjenja vrijednosti sredstava na nadoknadivi iznos.10 3.2. Usklađivanje knjigovodstvenih vrijednosti na revaloriziranu vrijednost - metoda revalorizacije sredstava U vrijednosnom usklađivanju dugotrajnih materijalnih sredstava na fer vrijednost odnosno revaloriziranu vrijednost moguće je postupiti na jedan od dva načina usklađenja knjigovodstvene vrijednosti11: • akumulirana amortizacija usklađuje se razmjerno promjeni bruto knjigovodstvenog iznosa, ili • isključivanjem akumulirane amortizacije na teret bruto knjigovodstvene vrijednosti, s tim da je knjigovodstvena vrijednost (neto) 10. Točka 117. MRS-a 36 11. Točka 35. MRS-a 16

lipanj 2012.

nakon usklađenja jednaka revaloriziranoj vrijednosti. Primjer 1. Revalorizacija usklađivanjem akumulirane amortizacije razmjerno promjeni bruto knjigovodstvene vrijednosti Društvo procjenjuje opremu na dan 31. prosinca 2011. godine na vrijednost od 21.000,00 KM i njezinu knjigovodstvenu vrijednost usklađuje s tom vrijednošću. Prije vrijednosnog usklađivanja knjigovodstvena bruto vrijednost (nabavna vrijednost) je 20.000,00 KM, a ispravka vrijednosti opreme (akumulirana amortizacija) je 5.000,00 KM. Knjigovodstvenu vrijednost (nabavna vrijednost umanjena za amortizaciju) koja je 15.000,00 KM treba povećati za 40% [(21.00015.000)/15.000x100] da bi bila usklađena s revaloriziranom vrijednošću, zbog čega za taj postotak treba povećati nabavnu vrijednost i akumuliranu amortizaciju - nabavnu vrijednost za 8.000,00 KM (20.000x40%), a akumuliranu amortizaciju za 2.000,00 KM (5.000x40%).

Knjiženje u dnevniku: Tek. broj O P I S 0. Postrojenja i oprema Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme Stanje prije vrijednosnog usklađivanja 2. Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme Revalorizacijske rezerve po osnovu revalorizacije postrojenja i opreme Vrijednosno usklađivanje vrijednosti i opreme Drugi način usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti sa svrhom usklađivanja s revaloriziranom vrijednošću, prema kojem se akumulirana amortizacija isključuje na teret bruto knjigovodstvene vrijednosti, obično se koristi za zgrade. Nakon što je procijenjena vrijednost dugotrajnih materijalnih sredstava raščlanjena na procijenjenu nabavnu vrijednost i na procijenjenu akumuliranu amortizaciju, knjigovodstvena vrijednost se usklađuje na način da se knjiži razlika odnosno usklađuje bruto knjigovodstvena vrijednost (nabavna vrijednost) na procijenjenu nabavnu vrijednost, te akumulirana amortizacija na procijenjenu akumuliranu amortizaciju, a rezultat toga je dovo-

broj: 05/12

IZNOS KONTO Duguje Potražuje 0221 20.000,00 0228 5.000,00 0229 0228 3301

8.000,00

2.000,00 6.000,00

đenje knjigovodstvene neto vrijednosti na procijenjenu vrijednost sredstava. 3.3. Priznavanje učinaka vrijednosnog usklađivanja dugotrajnih materijalnih sredstava - dobitaka i gubitaka od vrijednosnog usklađivanja Vrijednosnim usklađivanjem dugotrajnih materijalnih sredstava mijenjaju se knjigovodstvene vrijednosti sredstava i pritom nastaju dobici ili gubici ovisno o tome mijenja li se knjigovodstvena vrijednost na više ili na niže.

lipanj 2012.

RAČUNOVODSTVO

Ako se nekretnine, postrojenja i oprema drže radi korištenja u poslovanju, primjenjuje se MRS 16 prema kojem ako se knjigovodstvena vrijednost povećava, kao rezultat revalorizacije, to povećanje će se priznati u ostalu sveobuhvatnu dobit i kumulativno iskazati u kapitalu kao revalorizacijska rezerva. Međutim, revalorizacijsko povećanje treba priznati u dobit ili gubitak do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine, koje je prethodno bilo priznato u dobiti ili gubitku.12 U slučaju umanjenja knjigovodstvene vrijednosti zbog revalorizacije, to smanjenje treba priznati u dobit ili gubitak. Međutim, revalorizacijsko smanjenje treba izravno teretiti ostalu sveobuhvatnu dobit do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za istu imovinu.13 Ako se nekretnina drži radi zarade rente ili porasta vrijednosti (kao ulaganje u nekretnine) primjenjuje se MRS 40, prema kojem dobitak i gubitak nastao promjenom knjigovodstvene vrijednosti zbog vrijednosnog usklađenja treba priznati u bilanci uspjeha.14 Primjer 2. Priznavanje učinka vrijednosnog usklađivanja dugotrajnih materijalnih sredstava

25

no povećanje knjigovodstvene vrijednosti opreme nastalo prethodnim vrijednosnim usklađenjem, a nakon toga je knjigovodstvena vrijednost umanjena za 5.000,00 KM, čime je knjigovodstvena vrijednost koja sadrži ispravku vrijednosti za 2011. godine umanjena na nadoknadivu vrijednost od 90.000,00 KM.

Društvo ima opremu, ali se na tržištu pojavila suvremenija oprema, što je dovelo da knjigovodstvena vrijednost bude veća od fer vrijednosti. Procijenjena je nadoknadiva vrijednost opreme na dan 31.prosinca 2011. godine i utvrđena njena fer vrijednost od 90.000,00 KM. Na dan 01.01.2011. godine bruto knjigovodstvena vrijednost ove opreme bila je 260.000,00 KM (nabavna vrijednost 200.000,00 KM i 60.000,00 KM od revalorizacije), akumulirana amortizacija 52.000,00 KM (amortizacija 40.000,00 KM i vrijednosno usklađenje 12.000,00 KM), a revalorizacijska rezerva 48.000,00 KM. Amortizacija za 2011. godinu obračunata je po godišnjoj stopi od 20% u iznosu od 52.000,00 KM (porezno priznata amortizacija 50.000,00 KM i porezno nepriznata 2.000,00 KM). Knjigovodstvena vrijednost opreme na dan 31. prosinca 2011.godine prije vrijednosnog usklađenja sadrži povećanu nabavnu vrijednost i ispravku vrijednosti iz ranije revalorizacije. Prvo je isključe12. Točka 39. MRS 16 13. Točka 40. MRS 16 14. Točka 35. MRS 40

broj: 05/12

26

RAČUNOVODSTVO

lipanj 2012.

Knjiženje u dnevniku: IZNOS Tek. broj O P I S KONTO Duguje Potražuje 0. Postrojenja i oprema 0221 200.000,00 Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme 02291 60.000,00 Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme 02281 52.000,00 Revalorizacijske rezerve po osnovu revalorizacije postrojenja i opreme 33011 48.000,00 Stanje prije vrijednosnog usklađivanja Amortizacija postrojenja i opreme do porezno priznatih 1. rashoda 54011 50.000,00 Povećana amortizacija iz osnova revalorizacije postrojenja i opreme 54012 2.000,00 Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme 02281 52.000,00 Obračun amortizacije za 2011.godinu 2a. Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme 02281 12.000,00 Revalorizacijske rezerve po osnovu revalorizacije postrojenja i opreme 33011 48.000,00 Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme 02291 60.000,00 Isključivanje ranijeg povećanja knjigov. vrijednosti,ispravke vrij. i revalorizacije 2b. Gubici od umanjenja vrijednosti i opreme 58131 18.000,00 Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme 02291 18.000,00 Vrijednosno usklađenje postrojenja i opreme Knjiženje u glavnoj knjizi:

Postrojenja i oprema -0221 (So) 200.000,00

Revalorizacijske rezerve po osnovu revalorizacije postrojenja i opreme - 33011 (2a) 48.000,00 48.000,00 (So) Gubici od umanjenja vrijednosti i opreme - 58131 (2b) 18.000,00

broj: 05/12

Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme - 02291 60.000,00 (So) 60.000,00 (2a) 18.000,00 (2b) Amortizacija postrojenja i opreme do porezno priznatih rashoda - 54011 (1) 50.000,00

Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme - 02281 (2a) 12.000,00

52.000,00 (So) 52.000,00 (1)

Povećana amortizacija iz osnova revalorizacije postrojenja i opreme - 54012 (1) 2.000,00

lipanj 2012.

RAČUNOVODSTVO

27

Literatura

4. ZAKLJUČAK Pojedini poslovni događaji evidentirani u knjigovodstvu koji se odnose na dugotrajna materijalna sredstva dobivaju obilježje povijesnih vrijednosti budući da od vremena nabave ili izgradnje sredstva pa do dana s kojim se sastavljaju financijski izvještaji protekne dugo vremena, iako je vrijednost ulaganja u dugotrajna materijalna sredstva u to vrijeme bila tržišna vrijednost, ona to s vremenom prestaje biti zbog različitih okolnosti. Stoga financijski izvještaji temeljeni na povijesnim vrijednostima računovodstvu nisu mogli vlasnicima i ulagačima, ili općenito korisnicima tih izvještaja, pružiti valjane informacije za odlučivanje i upravljanje društvo, zbog priznavanja neadekvatnih vrijednosti naročito dugotrajnih materijalnih sredstava u bilanci stanja. U pristupu financijskom izvještavanju napušta se sustav povijesnih vrijednosti u izvještavanju o imovini, o kapitalu, o obvezama, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu uvođenjem fer vrijednosti u izvještavanje. Pritom je, između niza pretpostavki neophodnih za sastavljanje kvalitetnih financijskih izvještaja uz kvalitetno vrednovanje sredstava, neosporno značajna i provedba vrijednosnog usklađivanja knjigovodstvenih iznosa s fer vrijednošću.

1. Brkanić, V, Horvatjurec, K.: Godišnji obračun amortizacije i vrijednosnog usklađenja za 2007., Računovodstvo, revizija i financije, br. 1/2008, RRiF Plus, Zagreb, 2008. god. 2. Cairns, D.: Vodič za primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda (Prijevod: A Gude to Applying International Accounting Standards); Faber & Zgombić Plus, Zagreb 1996.god. 3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) uključujući i Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), Savez računovođa i revizora i financijskih radnika F BiH, Mostar, 2006.god. 4. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Međunarodni računovodstveni standardi, dostupno na: http://www.srr-fbih. org/msfi_mrs.asp 5. Žic Ivan, Vrijednosno usklađivanje dugotrajne materijalne imovine, Financije i porezi broj 2/2008, „TEB“ Zagreb.


28

JAVNE FINANCIJE

lipanj 2012.

Žarko Mionić, dipl. oec.

MRS 12 - POREZI NA DOBITAK, OSNOVNE ODREDBE I SUSTAV FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA 1. UVOD U postupku financijskog izvještavanja, za profesionalno računovodstveno osoblje je izuzetno značajan tretman oporezivanja dobiti (profita) pravnih osoba. Značaj točnog i suštinski prihvatljivog financijskog izvještavanja o oporezivanju dobiti se ogleda u pružanju adekvatne informacije svim korisnicima financijskih izvještaja, prije svega rukovodstvu pravne osobe i vlasnicima kapitala. Također je značajno da se predstavnicima kontrolnih organa prezentira sva knjigovodstvena dokumentacija u vezi s oporezivanjem i konačno važno je predstavnicima revizorskih kompanija ili institucija pružiti dovoljan i kvalitetan broj informacija kako bi isti imali dovoljan revizorski dokaz da se mogu uvjeriti u adekvatnost i točnost tih bilančnih pozicija. Da bi se ovaj zahtjevan cilj ispunio, računovodstveno osoblje je dužno da se detaljno upozna s računovodstvenim i poreznim propisima u dotičnoj jurisdikciji. U Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu FBiH) je Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 83/09) za financijsko izvještavanje, između ostalog propisano, da se obvezno primjenjuju standardi i pravila. Naime, člankom 33. navedenog zakona propisano je da su računovodstveni standardi financijskog izvještavanja načela i pravila za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvješća koji se primjenjuju na sve pravne osobe, a obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (u daljnjem tekstu MRS), Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu MSFI), Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (u daljnjem tekstu MRSJS), prateće upute, objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne

broj: 05/12

računovodstvene standarde (u daljnjem tekstu OMRS) i Međunarodne računovodstvene standarde za mala i srednja poduzeća koje objavi OMRS. Gotovo identične odredbe o primjeni MRS, MSFI, MRSJS i Međunarodnim računovodstvenim standardima za mala i srednja poduzeća su propisane člankom 2. Zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 36/09 i 52/11). Na osnovu prednjih odredaba zakona jasno je da je i u FBiH i u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu RS) u primjeni MRS 12 – Porezi na dobitak.

2. OSNOVNE ODREDBE MRS 12 – POREZI NA DOBITAK MRS 12 se primjenjuje u računovodstvenom obuhvaćanju poreza na dobitak. Za profesionalno računovodstveno osoblje je važna činjenica da, po odredbama MRS 12, porez na dobitak uključuje sve domaće i inozemne poreze koji se zasnivaju na oporezivom dobitku. Paragrafom 5 MRS 12, propisane su definicije, odnosno utvrđeni su odgovarajući termini koji se koriste u samom standardu, a i u odgovarajućim računovodstvenim i poreznim propisima. Prema tim definicijama: Računovodstveni dobitak/gubitak je dobitak (gubitak) za razdoblje prije odbitka poreznog rashoda; Oporezivi dobitak/porezni gubitak je dobitak (gubitak) za razdoblje utvrđen od strane poreznih vlasti, određen u skladu s propisima po kojima su porezi na dobitak plativi (nadoknadivi); Porezni rashod /porezni prihod je ukupan iznos uključen u određivanje dobiti ili gubitka za razdoblje u vezi s tekućim i odloženim porezom;

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

Tekući porez je iznos obveze za plativ (povrativ) porez na dobitak koji se odnosi na oporezivi dobitak (porezni gubitak) za razdoblje; Odložene porezne obveze su iznosi poreza na dobitak plativi u budućim razdobljima u odnosu na oporezive privremene razlike; Odložena porezna sredstva su iznosi poreza na dobitak nadoknadivi u budućim razdobljima; Porezna osnovica nekog sredstva ili obveze je iznos dodijeljen tom sredstvu ili obvezi u porezne svrhe; Dakle, iz samih definicija je jasno da se za pravilno računovodstveno evidentiranje i financijsko izvještavanje mora voditi računa o utvrđivanju tekućeg poreza i odloženih poreza. Podrazumijeva se da su porezne vlasti određenih ekonomskih entiteta više zainteresirane za način utvrđivanja i naplate tekućeg poreza, ali profesionalno računovodstveno osoblje mora voditi računa i o evidentiranju, prezentiranju i učincima odloženih poreza.

3. TEKUĆI POREZ NA DOBITAK Jedna od karakteristika poreznih sustava u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu BiH) je da se oporeziva dobit koja se utvrđuje u poreznoj bilanci kao osnovica poreza na dobit, razlikuje od računovodstvene dobiti. Naime, računovodstvena dobit se utvrđuje na osnovu MSFI i MRS i usvojenim računovodstvenim politikama pravne osobe, dok se porezna dobit utvrđuje u skladu s poreznim zakonima i pravilnicima putem porezne bilance. Posebno je važno napomenuti da se prilikom utvrđivanja porezne dobiti u odnosu na računovodstvenu dobit utvrđuju stalne i privremene porezne razlike. Ako se prilikom usklađivanja računovodstvene dobiti s poreznim propisima neke stavke prihoda i rashoda trajno korigiraju nastaju stalne porezne razlike, a ako se neke stavke prihoda i rashoda priznaju u računovodstvenoj i poreznoj dobiti u različitim vremenskim razdobljima tada nastaju privremene porezne razlike. 3.1. Tekući porez na dobitak u FBiH Porezni obveznik Prema odredbama članka 2. Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, broj 97/07, 14/08 i 39/09) porezni obveznik je gospodarsko društvo i druge pravne osobe koje gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti. Obveznik poreza na dobit je

29

rezident FBiH koji ostvari dobit na teritoriju i izvan teritorija FBiH, kao i nerezident koji ostvari dobit na teritoriju FBiH. Rezident, u smislu ovoga zakona, je pravna osoba čije je sjedište (registracija) upisano u registar društava u FBiH ili kojoj se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u FBiH, dok je nerezident pravna osoba koja je osnovana i čije je sjedište ili kojoj je stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem izvan teritorija FBiH, a djelatnost u FBiH obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno. Zakonom o porezu na dobit u FBiH su navedene i osobe koje ne podliježu plaćanju poreza na dobit (članak 3. Zakona), ali je važno povesti računa da su te osobe ipak porezni obveznici, ako obavljaju djelatnosti koje nisu u vezi s njihovom registriranom djelatnošću. Porezna osnovica Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznoj bilanci. Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilanci uspjeha, na način propisan zakonom. U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije. U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilanci stanja. Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilancom uspjeha sukladno propisima o računovodstvu i MRS, izuzev rashoda za koje je navedenim zakonom propisan drugi način utvrđivanja. Budući da je skoro identična odredba propisana i u poreznom zakonu RS, to je za profesionalno računovodstveno osoblje izuzetno važno da prilikom podnošenja godišnjih poreznih prijava može točno potvrditi i po potrebi i dokazati (poreznim organima i osoblju revizorskih kuća) da je odgovarajući trošak stvarno nastao, da je taj trošak knjižen u skladu s MRS i konačno, da je taj trošak uvjet za obavljanje registrirane djelatnosti. U vezi s priznavanjem prihoda i rashoda važno je istaći da je zakonom propisan drugačiji porezni tretman za pojedine vrste prihoda i rashoda u odnosu na priznate prihode i rashode po računovodstvenim propisima. Porezna stopa Porez na dobit se plaća po stopi od 10% na utvrđenu poreznu osnovicu u poreznoj bilanci. Porez po odbitku, koji je također uveden u FBiH, predstavlja porez koji se obračunava na prihod

broj: 05/12

30

JAVNE FINANCIJE

koji je nerezident ostvario na teritoriju FBiH. Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatitelj kod isplate prihoda. Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplaćuje rezident FBiH nerezidentu po osnovama navedenim u članku 41. stavak (3) Zakona o porezu na dobit u FBiH. Porez po odbitku plaća se po stopi od 10%, a na dividende po stopi od 5%. 3.2. Tekući porez na dobitak u RS Porezni obveznik Prema odredbama članka 3. Zakona o porezu na dobit u RS, porezni obveznici poreza na dobit su: - svaka pravna osoba koja obavlja djelatnost s ciljem ostvarivanja dobiti u RS, a koja nije izuzeta kao porezni obveznik u skladu sa zakonom, - pravna osoba iz RS je porezni obveznik poreza na dobit u RS za dobit ostvarenu u RS i u inozemstvu. Stranim pravnim osobama oporezuje se dobit koja je rezultat djelatnosti u okviru RS preko stalnog mjesta poslovanja strane pravne osobe. Prihod strane pravne osobe ostvaren u RS oporezuje se porezom po odbitku u slučajevima kada ta strana pravna osoba nema stalno mjesto poslovanja u RS. Poslovna jedinica pravne osobe iz FBiH ili iz Brčko Distrikta BiH je porezni obveznik poreza na dobit u RS za dobit ostvarenu poslovanjem u RS. Zakonom o porezu na dobit u RS su navedene i osobe koje ne podliježu plaćanju poreza na dobit (članak 4. Zakona), ali je važno povesti računa da su te osobe ipak porezni obveznici, ako obavljaju djelatnosti koja nije u vezi s njihovom registriranom djelatnošću. Porezna osnovica Porezna osnovica za poreznu godinu je razlika između oporezivih prihoda i rashoda koji se odbijaju za tu poreznu godinu. Oporezivi prihod u cilju izračunavanja porezne osnovice uključuje sav prihod iz bilo kojeg izvora, bilo u novcu ili naturi, i bez obzira je li vezan za obavljanje djelatnosti pravne osobe. Člankom 7. Zakona su definirani prihodi koji se ne uključuju u obračun porezne osnovice. Prilikom obračuna porezne osnovice od prihoda se odbijaju oni rashodi koji se izravno odnose na ostvareni prihod.

broj: 05/12

lipanj 2012.

U vezi s priznavanjem prihoda i rashoda važno je istaći da je zakonom propisan drugačiji porezni tretman za pojedine vrste prihoda i rashoda u odnosu na priznate prihode i rashode po računovodstvenim propisima. Porezna stopa Porezna stopa poreza na dobit je 10% na poreznu osnovicu za tu godinu. Porez po odbitku također se obračunava i plaća po stopi od 10%, dok je porezna stopa za male porezne obveznike 2%, ali na ukupan prihod malog poreznog obveznika. Za određenu vrstu usluga koje vrše strane pravne osobe u RS, uveden je porez po odbitku, pri čemu su pravne osobe iz RS dužne, da prilikom isplate stranim pravnim osobama obustave porez i odbijeni iznos uplate na račun javnih prihoda RS.

4. PRIVREMENE POREZNE RAZLIKE PO MRS 12 Računovodstveni postupak za utvrđivanje poreza na dobit, te utvrđivanje privremenih poreznih razlika, odnosno priznavanje odloženih poreznih sredstava i odloženih poreznih obveza propisan je MRS 12- Porezi na dobitak. Jedna od značajnijih novina koja se ogleda u računovodstvenom tretmanu pojedinih poreznih pozicija je i uvođenje termina odložena porezna sredstva i odložene porezne obveze. Privremene razlike su razlike između iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveza u bilanci stanja i njihove porezne osnovice. Paragrafom 5. MRS 12 su, između ostalih, definirani i sljedeći pojmovi: Odložene porezne obveze su iznosi poreza na dobit plativi u budućim razdobljima, u odnosu na oporezive privremene razlike; Odložena porezna sredstva su iznosi poreza na dobit nadoknadivi u budućim razdobljima koji se odnose na: a) odbitne privremene razlike; b) neiskorištene porezne gubitke prenesene u naredno razdoblje i c) neiskorištene porezne kredite prenesene u naredno razdoblje. Privremene razlike su razlike između iznosa knjigovodstvene vrijednosti nekog sredstva ili obveze prikazane u bilanci stanja i njihove porezne osnovice. Privremene razlike mogu biti: a) oporezive privremene razlike koje su privremene razlike koje će za rezultat imati oporezive iznose prilikom određivanja oporezivog

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

dobitka (poreznog gubitka) budućih razdoblja kada se knjigovodstvena vrijednost sredstva ili obveze nadoknadi ili izmiri; ili b) odbitne privremene razlike koje su privremene razlike koje će za rezultat imati iznose koji se mogu odbiti pri određivanju oporezivog dobitka (poreznog gubitka) budućih razdoblja kada se knjigovodstvena vrijednost danog sredstva ili obveze nadoknadi ili izmiri. Privremene razlike su dakle razlike koje dovode do toga da je u jednom obračunskom razdoblju iznos dobitka iskazan u bilanci uspjeha veći od dobitka u poreznoj bilanci, s tim da poslije određenog vremenskog razdoblja dobitak iskazan u poreznoj bilanci postaje veći od dobitka iskazanog u bilanci uspjeha. Moguća je i obrnuta situacija, da u početku rezultat u bilanci uspjeha bude manji od rezultata u poreznoj bilanci. Vremensko razdoblje u kojem djeluje privremena razlika može biti više godina. Kod privremenih razlika premještanje rezultata (u jednom razdoblju je veći rezultat u bilanci uspjeha, a zatim je veći rezultat u poreznoj bilanci ili obrnuto) ne utječe na ukupan rezultat poduzeća u razdoblju u kojem djeluje privremena razlika. Naime, ove razlike se u vremenskom razdoblju djelovanja anuliraju, tj. njihov učinak na rezultat poduzeća je jednak nuli. Za razliku od privremenih razlika stalne razlike su one kod kojih se njihovi učinci na iznos dobitka nikada ne mogu povratiti. Privremene porezne razlike, odnosno odložena porezna sredstva i odložene porezne obveze se mogu izračunati na sljedeći način: a) Odloženo porezno sredstvo = Odbitna privremena razlika x stopa poreza na dobit b) Odloženo porezno sredstvo = Neiskorišteni porezni gubitak x stopa poreza na dobit c) Odložena porezna obveza = Oporeziva privremena razlika x stopa poreza na dobit 4.1. Odloženi porezi po osnovu amortizacije stalnih sredstava Najčešći primjer privremene porezne razlike je razlika između knjigovodstvene vrijednosti sredstava koja se amortiziraju i njihove porezne osnovice. Knjigovodstvena vrijednost sredstva jeste njegova sadašnja vrijednost iskazana u poslovnim

31

knjigama na dan bilance stanja, nakon obračuna amortizacije za razdoblje za koji se sastavljaju financijski izvještaji. Porezna osnovica sredstva jeste vrijednost koju to sredstvo ima na dan bilance stanja u poreznom smislu, odnosno to je preostali iznos koji će biti priznat u poreznoj bilanci narednih razdoblja kao rashod amortizacije. 4.1.1. Odložena porezna sredstva po osnovu amortizacije stalnih sredstava Priznavanje odloženih poreznih sredstava postoji u slučaju kada je knjigovodstvena vrijednost sredstva manja od njegove porezne osnovice. Odloženo porezno sredstvo, u godini u kojoj je priznato, uvećava neto dobit, odnosno dobit za raspodjelu. Da bi se anulirali učinci privremenih razlika, u skladu s MRS 12, treba u obračunskom razdoblju, kada bi oporezivi dobitak bio veći od dobitka obračunatog u bilanci uspjeha, priznati nastanak odloženog poreznog sredstva. Iznos priznatog odloženog poreznog sredstva treba biti jednak razlici između iznosa poreza na dobit obračunatog na oporezivu dobit (koji će se i platiti) i iznosa poreza na dobit koji bi se dobio kada bi se računao na osnovicu koju bi činila dobit izračunata u bilanci uspjeha isključujući učinke po osnovu stalnih razlika. Navedeno izračunavanje odloženog poreznog sredstva nema nikakvog utjecaja na visinu obveze po osnovu poreza na dobit koju treba platiti, a koja je izračunata u poreznoj bilanci. Odložena porezna sredstva predstavljaju iznose povrativih poreza (umanjenja poreza) koji će se pojaviti u budućim razdobljima. Zbog različitih pravila za utvrđivanje računovodstvene dobiti i oporezive dobiti može se desiti da se rashod uključuje u utvrđivanje oporezivog rezultata nakon što je uključen u utvrđivanje računovodstvenog rezultata, odnosno u nekom od narednih obračunskih razdoblja. Ove razlike najčešće nastaju kod sredstava kod kojih se obračunava amortizacija. Postoje tri mogućnosti za nastajanje naprijed navedenih razlika: - postojanje različitih stopa amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu uspjeha, - postojanje različitih osnovica za obračun amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu uspjeha i

broj: 05/12

32

JAVNE FINANCIJE

- postojanje razlika u metodi za obračun amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu uspjeha Različite stope amortizacije Do pojave odloženog poreznog sredstva u slučaju različitih stopa amortizacije može doći ukoliko su stope amortizacije koje se primjenjuju u bilanci uspjeha veće od stopa amortizacije koje se primjenjuju za potrebe porezne bilance. Primjer za FBiH: Prema odredbama članka 15. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, broj 36/08 i 79/08), najviša porezno dopuštena stopa za amortizaciju građevinskih objekata – upravnih zgrada iznosi 3%. Ukoliko porezni obveznik primijeni u poreznoj bilanci ovu odredbu, a da pri tome u bilanci uspjeha koristi godišnje amortizacijske stope (propisane svojom računovodstvenom politikom), koje su veće od stopa amortizacije propisanih u Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit (npr. 4%) tada će nastati odloženo porezno sredstvo. Primjer za RS: Prema odredbama članka 27. stavak (1) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službeni glasnik RS“, broj 129/06, 110/07, 114/07, 62/08, 9/09, 122/10 i 73/11), za obračun amortizacije porezni obveznik može primijeniti godišnje stope amortizacije propisane u Pregledu sredstava za amortizaciju s godišnjim amortizacijskim stopama koje se nalaze u Prilogu broj 3 Pravilnika i čine njegov sastavni dio. Ukoliko se, dakle, porezni obveznik odluči da za poreznu bilancu koristi godišnje stope amortizacije propisane u Pregledu sredstava za amortizaciju s godišnjim amortizacijskim stopama koje se nalaze u Prilogu broj 3 Pravilnika, a da pri tome u bilanci uspjeha koristi godišnje amortizacijske stope propisane svojom računovodstvenom politikom koje su veće od stopa amortizacije propisane u Pregledu sredstava za amortizaciju, tada će nastati odloženo porezno sredstvo. Različite osnovice za obračun amortizacije Primjer za FBiH: Različite osnovice za obračun amortizacije, pri čemu su troškovi amortizacije u bilanci uspjeha veći od troškova amortizacije u poreznoj bilanci,

broj: 05/12

lipanj 2012.

odnosno nastanak odloženih poreznih sredstava su mogući prema odredbama članka 18. stavak (1) Zakona o porezu na dobit u FBiH, da je u porezne svrhe dozvoljen odbitak po osnovu amortizacije samo u vezi s imovinom koja podliježe amortizaciji i koja se nalazi u uporabi. Primjer za RS: Različite osnovice za obračun amortizacije, pri čemu su troškovi amortizacije u bilanci uspjeha veći od troškova amortizacije u poreznoj bilanci, odnosno nastanak odloženih poreznih sredstava po propisima u RS su mogući prema: - odredbama članka 11. stavak (1) Zakona o porezu na dobit i članka 23. stavak (5) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, da je u porezne svrhe dozvoljen odbitak amortizacije samo u vezi s imovinom koja se nalazi u upotrebi i - odredbama članka 25. stavak (1) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit da obračun amortizacije novonabavljenih građevinskih objekata počinje od prvog dana naredne godine od godine u kojoj je imovina stavljena u upotrebu. U navedenim slučajevima obračunavat će se odgovarajući troškovi amortizacije za potrebe bilance uspjeha, dok se navedeni troškovi neće priznati u poreznoj bilanci. Budući da će se ti troškovi ipak priznati u nekom od budućih obračunskih razdoblja, potrebno je na razliku između troškova u odgovarajućem poreznom razdoblju obračunati odloženo porezno sredstvo. Različite metode za obračun amortizacije Odložena porezna sredstva treba priznati i u slučaju kada su različite metode za obračun amortizacije za bilancu uspjeha i za poreznu bilancu. Primjena različitih metoda za obračun amortizacije neminovno dovodi do različitih iznosa amortizacije u razdoblju otpisivanja sredstva. Prema paragrafu 62. MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, različite metode amortizacije se mogu koristiti za alokaciju iznosa koji se amortizira, na sistematskoj osnovi tijekom korisnoga vijeka trajanja sredstva. Ove metode obuhvaćaju pravolinijsku metodu, degresivnu metodu i funkcionalnu metodu. Pravna osoba odabire metodu koja najvjernije odražava očekivanu strukturu trošenja budućih ekonomskih koristi sadržanih u sredstvu. Ta

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

metoda se konzistentno primjenjuje iz razdoblja u razdoblje, osim ako ne dođe do promjene očekivane strukture trošenja tih budućih ekonomskih koristi. S druge strane, prema članku 18. stavak (2) Zakona o porezu na dobit u FBiH amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznoj bilanci do iznosa utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa koje su propisane Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit, a istovremeno se prema članku 24. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit u RS, za svu materijalnu i nematerijalnu imovinu odobrava isti iznos odbitka svake godine tijekom vijeka korištenja imovine (linearna metoda), a linearna metoda amortizacije je i jedina metoda koja se može primijeniti za amortizaciju građevinskih objekata koji se koriste u poslovne svrhe poreznog obveznika. Dakle, pravna osoba može za potrebe bilance uspjeha koristiti jednu od metoda amortizacije iz OBRAČUN AMORTIZACIJE R. br. 1

2.

Opis 2 Knjigovodstvena vrijednost na početku godine Računovodstvena amortizacija

3.

Porezna osnovica na početku godine

4.

Porezna amortizacija Knjigovodstvena vrijednost na kraju godine (r.br. 1- r.br. 2) Porezna osnovica na kraju godine (r.br. 3- r.br. 4) PRIVREMENA RAZLIKA (r.br. 6- r.br. 5) Odloženo porezno sredstvo (r.br. 7 x 10%) Početno stanje odloženih poreznih sredstava/obveza Odloženi porezi koji se priznaju preko neto rezultata (r.br. 8- r.br. 9)

1.

5. 6. 7. 8. 9. 10.

33

paragrafa 62. MRS 16, dok za potrebe porezne bilance koristi proporcionalnu, odnosno linearnu metodu. Bit formiranja odloženih poreznih sredstava može se vidjeti iz sljedećeg primjera. PRIMJER BROJ 1: Pravna osoba raspolaže s osnovnim sredstvom – upravnom zgradom, čija je nabavna vrijednost 1.000.000 KM. Računovodstvena amortizacija se obračunava proporcionalno (linearno) po stopi od 4%, dok je porezna amortizacija određena u visini od 3%, u skladu sa Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit u FBiH. U navedenom slučaju će u početku upotrebe sredstva računovodstvena amortizacija biti veća od porezne amortizacije, odnosno porezna osnovica sredstva će biti veća od sadašnje knjigovodstvene vrijednosti sredstva, što znači da će biti evidentirano odloženo porezno sredstvo.

2011. 3

2012. 4

2013. 5

2014. 6

2015. 7

1.000.000

960.000

920.000

880.000

840.000

40.000

40.000

40.000

40.000

40.000

1.000.000 30.000

970.000 30.000

940.000 30.000

910.000 30.000

880.000 30.000

960.000

920.000

880.000

840.000

800.000

970.000

940.000

910.000

880.000

850.000

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

1.000

1.000

1.000

1.000

1.000

broj: 05/12

34

JAVNE FINANCIJE

lipanj 2012.

4.1.2. Odložene porezne obveze po osnovu amortizacije stalnih sredstava

uspjeha manje od stopa amortizacije koje se primjenjuju za potrebe porezne bilance.

Priznavanje odloženih poreznih obveza vrši se u slučaju kada je knjigovodstvena vrijednost sredstva veća od njegove porezne osnovice. Odložena porezna obveza u godini u kojoj je priznata umanjuje neto dobit, odnosno dobit za raspodjelu. Odložene porezne obveze (odloženi porez - odloženi porezni rashodi) su iznosi poreznih obveza koje će se pojaviti u budućem razdoblju, a posljedica su poslovnih transakcija koje su se desile u tekućem obračunskom razdoblju, a iznosi poreza na dobit će se platiti u nekom od narednih obračunskih razdoblja. Odložene porezne obveze nastaju uslijed različitih pravila za utvrđivanje računovodstvenog dobitka i oporezivog dobitka. Odložene porezne obveze uglavnom nastaju kao posljedica: - uključivanja rashoda u utvrđivanje oporezivog rezultata prije nego što je uključen u utvrđivanje računovodstvenog rezultata i - uključivanja prihoda u utvrđivanje oporezivog rezultata nakon što je uključen u utvrđivanje računovodstvenog rezultata Ove razlike najčešće nastaju kod sredstava kod kojih se obračunava amortizacija. Postoje tri mogućnosti za nastajanje naprijed navedenih razlika: - postojanje različitih stopa amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu uspjeha, - postojanje različitih osnovica za obračun amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu uspjeha i - postojanje razlika u metodi za obračun amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu uspjeha

Primjer za FBiH: Prema članku 19. Zakona o porezu na dobit u FBiH obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava, pod uvjetima utvrđenim navedenim zakonom, pri čemu je u stavku (3) istog članka definirana stalna imovina na koju se ima pravo na ubrzanu amortizaciju. Postupak se provodi na način da se propisane stope amortizacije mogu uvećati do 50%.

Različite stope amortizacije Do pojave odložene porezne obveze u slučaju različitih stopa amortizacije može doći ukoliko su stope amortizacije koje se primjenjuju u bilanci

Primjer za RS: Prema odredbama članka 11. stavak (3) Zakona o porezu na dobit u RS za strojeve i opremu koja se amortizira dozvoljava se odbitak za ubrzanu amortizaciju koja se obračunava na sljedeći način: prva godina 40%, druga godina 30% i treća godina 30%. Dakle, ukoliko primjenom različitih stopa, osnovica i metoda amortizacije, obračunata amortizacija po bilanci uspjeha bude manja od porezno priznate amortizacije postoje uvjeti za priznavanje odložene porezne obveze. Bita formiranja odloženih poreznih obveza može se vidjeti iz sljedećeg primjera. PRIMJER BROJ 2: Pravno lice raspolaže sa osnovnim sredstvom čija je nabavna vrijednost 300.000 KM. Računovodstvena amortizacija se obračunava proporcionalno (linerano) po stopi od 20%, dok je porezna amortizacija degresivna po stopama 40%, 30% i 30%. U navedenom slučaju će u početku upotrebe sredstva računovodstvena amortizacija biti manja od porezne amortizacije, odnosno porezna osnovica sredstva će biti manja od sadašnje knjigovodstvene vrijednosti sredstva, što znači da će biti evidentirana odložena porezna obveza.


lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

35

OBRAČUN AMORTIZACIJE R.br. 1 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Opis 2 Knjigovodstvena vrijednost na početku godine Računovodstvena amortizacija Porezna osnovica na početku godine Porezna amortizacija Knjigovodstvena vrijednost na kraju godine (r.br. 1- r.br. 2) Porezna osnovica na kraju godine (r.br. 3- r.br. 4) PRIVREMENA RAZLIKA (r.br. 6- r.br. 5) Odložena porezna obveza (r.br. 7 x 10%) Početno stanje odloženih poreznih sredstava/obveza Odloženi porezi koji se priznaju preko neto rezultata (r.br. 8- r.br. 9)

2011. 3

2012. 4

2013. 5

2014. 6

300.000

240.000

180.000

120.000

60.000

60.000 300.000 120.000

60.000 180.000 90.000

60.000 90.000 90.000

60.000 0 0

60.000 0 0

240.000

180.000

120.000

60.000

0

180.000

90.000

0

0

0

(60.000)

(90.000)

(120.000)

(60.000)

0

(6.000)

(9.000)

(12.000)

(6.000)

0

0

(6.000)

(9.000)

(12.000)

(6.000)

(6.000)

(3.000)

(3.000)

6.000

6.000

OBRAZLOŽENJE: Privremena razlika u 2011. godini kao razlika između knjigovodstvene sadašnje vrijednosti i porezne osnovice (porezne sadašnje vrijednosti sredstva) iznosi 60.000 KM (240.000 – 180.000), što znači da odložene porezne obveze iznose 6.000 KM. U 2012. godini je ponovo utvrđena privremena razlika od 90.000 KM (180.000 – 90.000), što znači da odložene porezne obveze iznose 9.000 KM. Međutim, pošto je početno stanje odloženih poreznih obveza 6.000 KM, na kraju 2012. godine knjiži se iznos od 3.000 KM (razlika između krajnjeg i početnog stanja odloženih poreznih obveza). Ista situacija je i u 2013. godini kada se doknjižava dodatnih 3.000 KM odloženih poreznih obveza. U 2014. godini je utvrđena privremena razlika od 60.000 KM, što znači da odložene porezne obveze iznose 6.000 KM. Međutim, pošto je početno stanje odloženih poreznih obveza 12.000 KM, na kraju 2014. godine umanjuje se iznos odloženih poreznih obveza za 6.000 KM (razlika između krajnjeg i početnog stanja odloženih poreznih obveza).

2015. 7

4.2. Utvrđivanje privremenih poreznih razlika na razini ukupnih sredstava koja se amortiziraju U praksi je veoma teško utvrđivati porezne razlike za svako pojedinačno sredstvo. To je moguće za nekretnine i poželjno je da se za tu vrstu imovine pojedinačno utvrđuju privremene porezne razlike. Naravno, iz obračuna se može isključiti zemljište, jer se ono ne amortizira. Zemljište se može revalorizirati, ali se tada obračun privremenih poreznih razlika radi iznimno u slučaju kada pravna osoba namjerava prodati zemljište. Za ostalu imovinu koja se amortizira može se sačinjavati zbirni pregled za utvrđivanje privremenih poreznih razlika. Iznos odloženih poreznih obveza ili odloženih poreznih sredstava, na datum bilance stanja, uvijek se svodi na iznos koji se utvrđuje na osnovu privremene razlike na taj dan. To znači da pravne osobe koja su i ranijih godina vršile priznavanje odloženih poreznih obveza ili odloženih poreznih sredstava, na datum bilance stanja vrše knjiženje na osnovu razlike iznosa utvrđenog na taj dan i iznosa koji je već bio priznat u financijskom izvještaju.

broj: 05/12

JAVNE FINANCIJE

36

lipanj 2012.

Slijedi primjer utvrđivanja. PRIMJER BROJ 3: UTVRĐIVANJE UKUPNIH OPOREZIVIH RAZLIKA R. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6.

OPIS Knjigovodstvena (sadašnja ) vrijednost Porezna (sadašnja) vrijednost OPOREZIVA PRIVREMENA RAZLIKA (r.br. 1- r.br.2) ODBITNA PRIVREMENA RAZLIKA (r.br. 2- r.br.1 ) Odložene porezne obveze (r.br. 3 x 10%) Odložena porezna sredstva (r.br. 4 x 10%)

4.3. Utvrđivanje privremenih poreznih razlika na razini ukupnih sredstava koja su revalorizirana Stalna imovina pravne osobe se nakon početnog priznavanja može vrednovati u skladu s MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, po modelu nabavne vrijednosti ili po modelu revalorizacije. Ukoliko je revalorizacijom uvećana knjigovodstvena vrijednost sredstva u odnosu na njegovu poreznu osnovicu, postoji oporeziva privremena razlika koja dovodi do priznavanja odložene porezne obveze. Ukoliko je revalorizacijom smanjena knjigovodstvena vrijednost sredstva u odnosu na njegovu poreznu osnovicu, postoji odbitna privremena razlika koja dovodi do priznavanja odloženog poreznog sredstva. U skladu s paragrafom 61. MRS 12, odloženi porez se izravno knjiži na teret ili u korist kapitala, ako se taj porez odnosi na stavke kojima se u istom ili različitom razdoblju izravno tereti ili odobrava kapital. Odložena porezna obveza, utvrđena na temelju privremene razlike koja je rezultat revalorizacije, knjiži se na teret revalorizacijskih rezervi. Dakle, ukoliko je procjenom fer vrijednosti uvećana knjigovodstvena vrijednost sredstava, iznos revalorizacijske rezerve predstavlja temelj za priznavanje odložene porezne obveze. Priznavanje odloženih poreznih obveza po osnovu revalorizacije utvrđuje se na kraju godine u kojoj je revalorizacijska rezerva formirana. Odložena porezna obveza se utvrđuje tako što se iznos revalorizacijske rezerve pomnoži sa stopom poreza na dobit. Ako se vrši revalorizacija sredstava, tada treba voditi računa i o odredbama paragrafa 41. MRS 16, da se revalorizacijske rezerve mogu prenijeti na neraspoređenu dobit, kada se sredstvo prestane priznavati. Međutim, dio revalorizacijskih

broj: 05/12

2011. 900.000 800.000 100.000 10.000 -

2012. 700.000 780.000 80.000 8.000

rezervi može se prenositi i dok se sredstvo koristi. U tom slučaju, iznos prenijete revalorizacijske rezerve predstavlja razliku između stvarne amortizacije, zasnovane na revaloriziranoj nabavnoj vrijednosti i amortizacije zasnovane na prvobitnoj nabavnoj vrijednosti sredstva. Međutim, prema paragrafu 64. MRS 12, ako pravna osoba vrši prijenos revalorizacijske rezerve na neraspoređenu dobit, iznos koji se prenosi umanjuje se za svaki relevantni odloženi porez. 4.4. Odložena porezna sredstva po osnovu priznavanja poreznih gubitaka Kao odloženo porezno sredstvo treba priznati neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne kredite, koji se prenose u naredno razdoblje ako se od njih u budućim obračunskim razdobljima očekuje korist u vidu umanjenja poreza na dobit. Njihovo priznavanje se vrši do iznosa za koji je vjerojatno da će se moći pokriti iz raspoloživog budućeg oporezivog dobitka. Prema članku 24. Zakona o porezu na dobit u FBiH, ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokaže gubitak u poreznoj bilanci, tada se taj gubitak iskazan u poreznoj bilanci može prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih razdoblja, a ne dulje od pet godina. Također, prema članku 13. Zakona o porezu na dobit u RS, porezni gubitak predstavlja negativnu razliku između prihoda i rashoda u postupku utvrđivanja porezne osnovice i kao takav se prenosi i nadoknađuje kroz umanjenje porezne osnovice u narednih pet godina. Prema paragrafu 34. MRS 12, odloženo porezno sredstvo bi trebalo priznati po osnovi prijenosa neiskorištenih poreznih gubitaka i neiskorištenih poreznih kredita, do visine buduće oporezive dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa i da će se moći iskoristiti u odnosu na neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne kredi-

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

te. Prema paragrafu 36. MRS 12, prilikom procjene vjerojatnosti hoće li mu biti dostupna oporeziva dobit u odnosu na koju se neiskorišteni porezni gubici ili neiskorišteni porezni krediti mogu iskoristiti, pravna osoba razmatra sljedeće kriterije: - postoji li, u odnosu na istu poreznu vlast i istu oporezivu pravnu osobu, dovoljno oporezivih privremenih razlika koji će rezultirati oporezivim iznosima u odnosu na koje će se neiskorišteni porezni gubici i neiskorišteni porezni krediti moći iskoristiti prije njihovog isteka, - je li vjerojatno da će pravna osoba imati oporezivu dobit prije isteka neiskorištenih poreznih gubitaka i neiskorištenih poreznih kredita, - jesu li neiskorišteni porezni gubici rezultat prepoznatljivih uzroka za koje postoji mala vjerojatnost da se ponove i - jesu li pravnoj osobi dostupne mogućnosti planiranja zahvaljujući kojima će se, u razdoblju u kojem neiskorišteni porezni gubici ili neiskorišteni porezni krediti mogu biti iskorišteni, kreirati oporeziva dobit.

5. SUSTAV FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA O POREZU NA DOBITAK Prema odredbama članka 36. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH dio godišnjih financijskih izvješća, između ostalih, čine i Bilješke uz financijska izvješća. Analogno prednjem, prema odredbama članka 17. stavak (5) Zakona o računovodstvu i reviziji RS, dio godišnjih financijskih izvještaja, između ostalih, čine i Napomene uz financijske izvještaje. Dakle, profesionalno računovodstveno osoblje je dužno da u bilješkama (napomenama) omogući korisnicima financijskih izvještaja sve relevantne podatke o tekućim i odloženim porezima. U tom smislu, svakako su važne odredbe paragrafa 79. do 81 MRS 12, koje između ostalog nalažu: - glavne komponente poreznog rashoda (prihoda) se objavljuju zasebno, - zasebno se objavljuju ukupan tekući i odloženi porez koji se odnosi na stavke kojima se tereti ili odobrava izravno kapital, - zasebno se objavljuju objašnjenja odnosa između poreznog rashoda (prihoda) i računovodstvenog dobitka,

37

- zasebno se objavljuju: objašnjenja promjena primjenjivih poreznih stopa u usporedbi s prethodnim obračunskim razdobljem, ukupan iznos privremenih poreznih razlika itd. U bilješkama (napomenama) svakako treba navesti korištenu računovodstvenu politiku. Slijedi primjer utvrđene računovodstvene politike i prezentacije (objavljivanja) podataka o porezu na dobit. PRIMJER BROJ 4: RAČUNOVODSTVENA POLITIKA ZA POREZ NA DOBIT Tekući porez na dobitak Tekući porez na dobitak predstavlja iznos koji se obračunava i plaća u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Tekući porez na dobitak predstavlja iznos koji se obračunava primjenom propisane porezne stope od 10% na osnovicu utvrđenu poreznom bilancom, koju predstavlja iznos dobitka prije oporezivanja po odbitku učinaka usklađivanja prihoda i rashoda. Porezni propisi ne predviđaju mogućnost da se porezni gubici iz tekućeg razdoblja mogu koristiti kao osnova za povrat poreza plaćenog u prethodnim razdobljima. Međutim, gubici iz tekućeg razdoblja iskazani u poreznoj bilanci mogu se koristiti za umanjenje porezne osnovice budućih obračunskih razdoblja, ali ne duže od pet godina. Odloženi porez na dobitak Odloženi porez na dobitak se obračunava korištenjem metode utvrđivanja obveza prema bilanci stanja, za privremene razlike proizišle iz razlike između porezne osnove sredstava i obveza u bilanci stanja i njihove knjigovodstvene vrijednosti. Važeće porezne stope na dan bilance stanja ili porezne stope koje su nakon tog dana stupile na snagu, koriste se za utvrđivanje razgraničenog iznosa poreza na dobitak. Odložene porezne obveze se priznaju za sve oporezive privremene razlike. Odložena porezna sredstva se priznaju za sve odbitne privremene razlike i učinke poreznih gubitaka i poreznih kredita, koji se mogu prenositi u naredna fiskalna razdoblja, do stupnja do kojeg će vjerojatno postojati oporezivi dobitak od kojeg se prenijeti porezni gubitak i krediti mogu umanjiti.

broj: 05/12

38

JAVNE FINANCIJE

lipanj 2012.

NAPOMENA ZA POREZ NA DOBIT a) Komponente poreza na dobitak 31.12.2011. Tekući porez na dobitak - porez na dobitak - porez na dobitak radnih jedinica u Brčko Distriktu Ukupno tekući porez Odloženi porez - smanjenje odloženih poreznih sredstava

31.12.2010.

11.695.876 199.265 11.895.141

11.308.279 240.837 11.549.116

23.238

75.570

11.918.379

11.624.686

b) Usuglašavanje poreza na dobitak i proizvoda rezultata poslovanja prije oporezivanja i propisane porezne stope 31.12.2011. Neto dobitak prije oporezivanja Porez na dobitak po stopi od 10% Porezni učinci rashoda/prihoda koji nisu priznati kod određivanja oporezive dobiti: - prihodi od kamata na depozite u bankama - nepriznati troškovi osobnih primanja - nepriznati manjkovi materijala - ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca - nepriznati dio troškova reprezentacije - nepriznati dio troškova kamata - ostalo Porez na dobitak

31.12.2010.

120.277.159 12.027.716

114.257.901 11.425.790

(298.988) 28.259 9.947 62.851 21.901 1.725 64.968

(413.195) 31.080 3.211 525.775 30.945 21.080

11.918.379

11.624.686

c) Odložena porezna sredstva 31.12.2011. Privremene razlike na nekretninama i opremi Stanje, 1. siječanj Povećanje/smanjenje preko bilance uspjeha: Privremene razlike za troškove održavanja veće od 5% sadašnje vrijednosti nekretnina i opreme Privremene razlike za kapitalizaciju troškova kamata za nabavku nekretnina i opreme Smanjenje tijekom godine Stanje, 31. prosinac

31.12.2010.

705.428

780.998

20.330

59.084

(43.568) (23.238) 682.190

(134.654) (75.570) 705.428

d) Preplaćeni porez na dobitak/(tekuće porezne obveze) 31.12.2011. Preplaćeni porez na dobitak Obaveze za tekući porez na dobitak

6. POSTUPCI REVIZORA U FAZI REVIZIJE POZICIJA POREZA NA DOBITAK Revizija pozicija tekućeg i odloženih poreza predstavlja reviziju najsloženijih bilančnih pozicija i najčešće se obavlja od strane najstručnijih članova revizorskog tima.

broj: 05/12

963.528

31.12.2010. 1.465.016 -

Prvi revizorov zadatak prilikom testiranja bilančnih pozicija poreza na dobit je provjera usuglašenosti zvaničnog bilančnog obrasca s iskazanim stanjem u bruto bilanci. Iz praktičnih razloga postupci revizije bi se trebali podijeliti na reviziju tekućeg poreza na dobitak i reviziju odloženih poreza, za što treba, naravno, napraviti i dvije različite sekcije.

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

6.1. Revizija tekućeg poreza na dobitak Potvrda usuglašenosti zvaničnog obrasca s iskazanim stanjem u bruto bilanci provodi se na način da se iskazani podatak o tekućem porezu na dobitak u obrascu bilanca uspjeha potvrdi podatkom s odgovarajućeg analitičkog konta iz bruto bilance. Nakon što je potvrđena usuglašenost zvaničnog obrasca s podatkom iz bruto bilance, revizor (ovaj posao obavljaju uglavnom niže rangirani članovi revizorskog tima) sačinjava tzv. vodeću tabelu. Funkcija vodeće tabele je praktično potvrda usuglašenosti navedenih podataka. Na osnovu vodeće tabele revizor sačinjava analitičku tabelu svih pozicija tekućeg dobitka. Podrazumijeva se da analitička evidencija predstavlja evidenciju koju je sama pravna osoba definirala svojim kontnim planom. Nakon usuglašavanja, revizor preuzima odgovarajuće knjigovodstvene isprave na osnovu kojih je izvršen obračun tekućeg poreza na dobitak. Te knjigovodstvene isprave su porezne prijave, kao i dodaci uz porezne prijave i eventualno pomoćna dokumentacija. To su: - u FBiH, prema članku 39. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit u FBiH: Prijava poreza na dobit i akontacija poreza na dobit - Obrazac PR-PD, Porezna bilanca - Obrazac PB-DOB, Izjava isplatitelja dividendi/udjela u dobiti - Obrazac IZ-DOB, Pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka - Obrazac GU-DOB i Prijava/potvrda o obračunanom i plaćenom porezu po odbitku ili ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja - Obrazac P-OD, odnosno - u RS, prema članku 73. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit u RS: Obrazac 1101 - Godišnja porezna prijava za porez na dobit, Obrazac 1102 - Dodaci uz Prijavu poreza na dobit – uz Obrazac 1101, Obrazac 1104- Akontacija poreza na dobit, Obrazac 1105- Konsolidirana porezna prijava, Obrazac 1106- Zahtjev za status malog poreznog obveznika, Obrazac 1107- Porezna prijava za malog poreznog obveznika i Obrazac 1108- Obavještajna prijava za Udrugu za poslovnu djelatnost. Sljedeći korak u postupku revizije je vršenje uvida u strukturu prihoda i rashoda pravne osobe. Nakon uvida u točnost evidentiranja poslovnih

39

promjena na odgovarajućim vrstama prihoda i rashoda, revizor sagledava jesu li pojedine vrste prihoda i rashoda isključene iz porezne bilance, odnosno za one vrste prihoda i rashoda koje se umanjuju u apsolutnom ili relativnom odnosu, sagledava je li taj postupak urađen u skladu s poreznim propisima. Ovaj dio revizorskih postupaka je zapravo najrizičnija faza postupka revizije. Za pozicije prihoda i rashoda za koje računovođa u pravnoj osobi i revizor nemaju isti stav, potrebno je dodatno sagledati kompletnu poslovnu promjenu. Tu se prije svega misli na decidno utvrđivanje suštine poslovne promjene na osnovu koje je utvrđen prihod ili rashod, a najbolji revizorski dokaz za revizora bi bila isprava iz eksternih izvora. Najbolje bi bilo kada bi to bilo mišljenje nadležnog ministarstva financija i/ili porezne uprave koje se odnosi na dotičnu pravnu osobu, ali moglo bi poslužiti i mišljenje navedenih institucija o istoj vrsti poslovne promjene za neku drugu pravnu osobu. U svakom slučaju treba ohrabriti profesionalno računovodstveno osoblje da za tzv. „komplicirane“ prihode i rashode, blagovremeno traže mišljenja nadležnih institucija. Također, revizori trebaju obratiti pažnju na tzv. „ostale“‘ prihode i rashode, te na, u novije vrijeme aktualne, prihode i rashode od procjene ili obezvrjeđenja stalne imovine. Konačno, u postupku revizije kod banaka, potrebno je posebnu pažnju obratiti na rezerviranja za potencijalne kreditne gubitke, pogotovo imajući u vidu da i regulatori (agencije za bankarstvo entiteta) mogu imati posebnih zahtjeva u pogledu financijskog izvještavanja. Prilikom revizije tekućeg poreza na dobitak, revizor obvezno vrši uvid u prethodne kontrole poreznih uprava i/ili ministarstava financija, da bi stekao uvjerenje o tome, kakav je stav navedenih institucija u vezi s pojedinim vrstama prihoda i rashoda. Ukoliko je učinak neslaganja sa pravnom osobom, u pogledu utvrđivanja porezne obveze pravne osobe, materijalan, revizor će predložiti novi obračun i izmjenu financijskog izvještaja, a u suprotnom će u izvještaju o izvršenoj reviziji kvalificirati navedenu poziciju. Kao poseban test revizor će provesti test obračuna i plaćanja poreza po odbitku. Budući da je osnova obračuna i plaćanja ove vrste poreza na dobit, obveza prema stranim pravnim osobama, to će revizor kao početnu stavku tražiti subanaliti-

broj: 05/12

40

JAVNE FINANCIJE

ku obveza prema dobavljačima – stranim pravnim osobama i ponoviti kreiranje vodeće i analitičke tabele. U postupku revizije će utvrditi ili tako koncipirati test da razvrsta dobavljače - strane pravne osobe za robu, materijal i dr. i dobavljače - strane pravne osobe za usluge. U daljnjem postupku će se orijentirati na ovu drugu grupaciju dobavljača stranih pravnih osoba, te će potom izvršiti uvid u plaćanje tim osobama od strane domaće pravne osobe, jer obveza za obračun i uplatu poreza po odbitku nastaje datumom plaćanja obveze prema dobavljaču. Konačno, ako je pravna osoba osigurala odgovarajuću dokumentaciju, po kojoj nije obveznik obračuna i uplate poreza po odbitku, revizor će izvršiti uvid u tu dokumentaciju, kao i u eventualne ratificirane ugovore (sporazume, konvencije) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala BiH i koji se primjenjuju kod oporezivanja dobiti nerezidenata. Ukoliko je učinak neslaganja s pravnom osobom, u pogledu utvrđivanja porezne obveze pravne osobe za porez po odbitku, materijalan, revizor će predložiti novi obračun i izmjenu financijskog izvještaja, a u suprotnom će u izvještaju o izvršenoj reviziji kvalificirati navedenu poziciju. 6.2. Revizija odloženog poreza na dobitak Postupak usuglašavanja zvaničnog obrasca s iskazanim stanjem u bruto bilanci, izrada vodećih i analitičkih tabela za testiranje odloženog poreza na dobitak je isti kao i kod tekućeg poreza. Za odloženi porez ministarstva financija i porezne uprave nisu izdali pravilnike u poreznom smislu, dok su u računovodstvenom smislu naveli način stvaranja, knjiženja i razvrstavanja po ročnosti odloženih poreznih sredstava i odloženih poreznih obveza. Za testiranje odloženih poreza revizor sagledava vrste poslovnih promjena na kojima se temelji obračun odloženih poreza, jesu li to oporezive privremene razlike iz paragrafa 15. do 18. MRS 12 ili su to odbitne privremene razlike iz paragrafa 24. do 26. MRS 12. Revizor je obvezan izvršiti uvid u sadašnje računovodstvene vrijednosti i sadašnje porezne vrijednosti stalne imovine i potvrditi obračun porezne amortizacije koju je uradila pravna osoba. U tom postupku, revizor posebnu pažnju obraća na stope koje su propisane računovodstvenom politi-

broj: 05/12

lipanj 2012.

kom pravne osobe i stope koje su propisane pravilnikom ili drugim aktom ministarstava financija i/ ili poreznih uprava. Ukoliko je pravna osoba formirala odložena porezna sredstva po osnovi poreznih gubitaka iz ranijih godina, revizor obvezno provjerava vremensko razdoblje i iznos ukidanja odloženih poreznih sredstava, odnosno je li ukidanje izvršeno u skladu s propisima (npr. u FBiH, je li ukidanje izvršeno u skladu s člankom 24. Zakona o porezu na dobit). Konačno, revizor se testom uvjerava jesu li kretanja na odloženim porezima prikazana u bilješkama (napomenama) u skladu s kretanjima koja su evidentirana u glavnoj knjizi. Ukoliko je učinak neslaganja s pravnom osobom, u pogledu utvrđivanja pozicija odloženih poreza, materijalan, revizor će predložiti novi obračun i izmjenu financijskog izvještaja, a u suprotnom će u izvještaju o izvršenoj reviziji kvalificirati navedenu poziciju.

ZAKLJUČAK Na osnovu naprijed izloženog može se zaključiti sljedeće: 1. U postupku utvrđivanja poreznih obveza/ povrata poreza na dobit, te zaključnih knjiženja po konačnom godišnjem obračunu, profesionalno računovodstveno osoblje je obvezno sagledati odredbe MRS 12, MRS 16, MRS 38 i MRS 40, te odredbe zakona o porezu na dobit i odgovarajućih pravilnika, uputa i po potrebi mišljenja nadležnih institucija, a u cilju pravilnog knjigovodstvenog evidentiranja poreza na dobit i stalnih i privremenih poreznih razlika; 2. Pravna osoba je svakako dužna posebno sagledati elemente utvrđivanja privremenih poreznih razlika za one vrste pozicija (imovine i obveza) za koje je računovodstvenom politikom propisan poseban računovodstveni tretman; 3. Pravna osoba je dužna osigurati odgovarajuću poreznu evidenciju, koja mora biti dostupna i razumljiva rukovodstvu pravne osobe, poreznim organima, internim i eksternim revizorima i ostalim korisnicima financijskih izvještaja; 4. Financijski direktori i/ili izvršni direktori za financije bi trebali izvršiti uvid u zbirni pregled utvrđivanja privremenih poreznih razlika prije nego što se podaci unesu u glavnu

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

knjigu, odnosno prije nego što se sačini konačna godišnja porezna prijava i 5. Revizori su dužni posebnu pažnju posvetiti načinu i suštini vršenja revizije pozicija tekućeg i odloženog poreza, te steći odgovarajuće uvjeravanje u iskazane bilančne pozicije, a sve to potvrditi usklađenošću sa zakonskim i podzakonskim aktima.

LITERATURA: - Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“, broj 83/09), - Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 36/09 i 52/11),

41

- Zakon o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, broj 97/07, 14/08 i 39/09), - Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, broj 36/08 i 79/08), - Zakon o porezu na dobit („Službeni glasnik RS“, broj 91/06), - Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službeni glasnik RS“, broj 129/06, 110/07, 114/07- ispravka, 62/08, 9/09, 122/10 i 73/11), - Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI)

broj: 05/12

JAVNE FINANCIJE

42

lipanj 2012.

Fuad Balta, dipl. oec.

IZVIJEŠĆE O UPLATI DOPRINOSA ZA ZAPOSLENIKE Pri sačinjavanju ovog teksta (početak lipnja 2012) još uvijek nije bilo poznat datum nastavka sjednice Predstavničkog i poziva za zasjedanje Doma naroda Parlamentarne skupštine Federacije BiH na kojima bi bio izglasan usuglašeni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa. Bez obzira što je ranije dogovoreno da će se ovaj, kao i posao oko usvajanja nekih novih rješenja u zakonima o porezu na dohodak i stopi zatezne kamate na javne prihode okončati najkasnije do kraja svibnja, nažalost, do toga nije došlo, ali postoje uvjeravanja parlamentaraca da će se propisi o kojima je riječ usvojiti do polovine lipnja tekuće godine. Kada su u pitanju OBVEZNE izmjene i dopune određenih rješenja vezanih za jedinstveni sustav doprinosa, one će vrlo brzo biti usvojene, tim prije što je već obznanjeno, ali ne i ZVANIČNO objavljeno da porezni obveznici za proteklu godinu neće biti u obvezi predati godišnju prijavu podataka o doprinosima (JS3400). O tome više u nastavku…

UVODNI DIO Za razliku od ranijeg sustava, u kojem su odvojene evidencije o doprinosima imali Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i Federalni zavod za zapošljavanje, sada je Porezna uprava Federacije BiH u posjedu jedinstvene baze podataka o svim obveznicima uplate doprinosa i osiguranim osobama, neophodnim za kontrolu i naplatu doprinosa, te za ostvarivanje prava po osnovi obveznog i dobrovoljnog osiguranja. Radi praktične provedbe Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, tj. potrebe za prikupljanjem novih podataka u cilju ostvarivanja prava osiguranika socijalnih osiguranja i usklađivanja sa postojećim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Službe-

broj: 05/12

ne novine Federacije BiH“, broj: 86/10), koji je u primjeni od 1. siječnja 2011. godine, predviđeno je popunjavanje posebnog obrasca - Mjesečnog izviješća o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak (MIP–1023). Treba konstatirati da je za područje Federacije BiH bilo propisano nekoliko vrsta obaveznih obrazaca s podacima koji se odnose na isplaćene plaće, porez na dohodak i doprinose. To su: § Specifikacije uz isplatu plaća, § OLP-1021, § GIP-1022, § MIP-1023 i § Godišnje prijave podataka o doprinosima (obrazac JS3400) . Upravo iz razloga da se smanji broj obrazaca, kreiran je MIP-1023, uz prvobitnu pretpostav-

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

ku da će se ovaj obrazac, pored specifikacije uz isplatu plaće, predavati Poreznoj upravi Federacije BiH, a da se više neće podnositi GIP-1022, M4 i JS3400. No, zbog različitih potreba za pojedinim podacima propisa o porezu na dohodak, doprinosa i propisa o jedinstvenom sustavu doprinosa, te potreba drugih korisnika sustava, tj. zavoda za osiguranje, realizacija spomenute ideje bila je teško provediva. Obzirom da je obrazac MIP-1023 „smješten” među propise o porezu na dohodak, to automatski određuje i vrstu podataka koji se u isti mogu unositi. Premda MIP-1023 predstavlja značajan zbroj podataka na mjesečnoj razini, koji je posebno bitan za jedinstveni sustav doprinosa i za zavode osiguranja, tijekom prve godine primjene postalo je jasno da ovaj izvještaj ne sadrži kompletne i konačne pokazatelje u vezi s obračunom i uplatom doprinosa tijekom godine. Sukladno tome, već tijekom 2011. godine objavljena je izmjena Upute za sačinjavanje i podnošenje mjesečnog izvještaja MIP-1023 kojom je omogućeno unošenje nekih vrsta isplata. Zadnjim izmjenama i dopunama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, koji je objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 20/12, a stupio na snagu 8. ožujka 2012. godine, ponovo je propisana obveza podnošenja GIP-1022, uz propisivanje još jednog obrasca – Pojedinačnog mjesečnog izvještaja o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (PMIP-1024). Zbog nepotrebnog podnošenja dijela obrazaca o kojima je bilo riječi, Vlada Federacije BiH je 5. travnja tekuće godine utvrdila i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa kojim je predviđeno ukidanje obveze podnošenja Godišnje prijave podataka o doprinosima (obrazac JS3400). Naime, predloženim ukidanjem ove prijave bitno će se smanjiti troškovi, kao i vrijeme popunjavanja obaveznih obrazaca, kako za poslodavce - obveznike, tako i za službenike -namještenike Porezne uprave. Potreba za podnošenje JS3400 zaista prestaje, budući da su tijekom 2011. godine obveznici uplate doprinosa počeli da u jedinstveni informatički sustav Porezne uprave Federacije BiH dostavljaju

43

mjesečna izviješća o isplaćenim plaćama, uplaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak, koja sadrži SVE potrebne podatke za utvrđivanje mirovinskog i drugih osnova za socijalna osiguranja po zaposleniku i po obvezniku uplate doprinosa, što će izvanproračunski fondovi moći kumulativno koristiti i na godišnjoj razini.

ZNAČAJNE ODREDBE IZMIJENJENOG I DOPUNJENOG ZAKONA U postupku zakonodavne procedure, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je 26. travnja 2012. godine već raspravljao, ali nije izglasao Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji će (vjerojatno u istom tekstu, zbog hitnosti procedure, op.a.) biti donesen u ovom, kao i na Domu naroda, a zatim slijedi potpisivanje predsjednika Federacije i objava spomenutog zakona u službenom glasilu. Dopunama članka 3. Prijedloga Zakona ..., preciznije, njegove 3. i 5. točke, definirano je da se pod subjektima upisa Jedinstvenog sustava doprinosa, pored obveznika uplate doprinosa i osiguranih osoba u Federaciji, podrazumijevaju i pravne i fizičke osobe s područja Brčko Distrikta BiH, koje su se opredijelila za uplatu doprinosa i korištenje prava kod Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, te da se, dodavanjem nove točke 15. u istom članku Zakona, propisuju i jasno navode koji se obrasci smatraju mjesečnom prijavom podataka o doprinosima, čiji će se podaci koristiti, umjesto godišnje prijave, KOJA SE UKIDA. Obzirom na navedene činjenice, nema potrebe da nadležne organizacijske jedinice Porezne uprave inzistiraju na predaji godišnje prijave, odnosno obrasca JS3400 niti da isplatitelji plaća i uplatitelji doprinosa zaziru od eventualnih sankcija, budući da je, formalno-pravno, postojeći propis još uvijek na snazi. Ovo tim prije što se u predloženim izmjenama članaka: 12, 13, 15, 16, 30. i 31. brišu sve odredbe u svezi s terminom, predajom, rokom i mogućom novčanom kaznom oko godišnje prijave podataka o doprinosima, tj. obrasca JS3400 i sve se svodi na obvezno podnošenje mjesečnih prijava podataka o doprinosima, čiju će razmjenu između korisnika sustava precizirati nadležni federalni ministar, putem posebnog podzakonskog propisa – Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjenu upisa u Jedinstveni sustav registracije, kontrole i naplate doprinosa.

broj: 05/12

44

JAVNE FINANCIJE

Suglasno spomenutom NOVOM točkom 15. članka 3. Prijedloga Zakona…, pod MJESEČNIM PRIJAVAMA PODATAKA O DOPRINOSIMA smatraju se slijedeći obrasci: • MIP-1023 (Mjesečno izviješće o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim OPOREZIVIM prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, PLAĆENIM doprinosima i akontaciji poreza na dohodak) • PMIP-1024 (Pojedinačno mjesečno izviješće o isplaćenim plaćama, obračunanom i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti) • Obrazac JS3300 (Elektronski obrazac za doprinose koji proračunski fondovi plaćaju u ime svojih osiguranika – isti čini sastavni dio Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sustav registracije, kontrole i naplate doprinosa) • Specifikacija 2002 (Specifikacija za uplatu doprinosa poduzetnika – koja je jedan od sastavnih dijelova Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa). Ovo ukazuje na konstataciju da su, nakon proteklog razdoblja praktične primjene poreznih i Zakona o doprinosima, napokon, prihvaćene sugestije Porezne uprave da obrasci MIP-1023 i PMIP-1024 (koji su, inače, sastavni dio i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak) trebaju imati svrsishodnu primjenu u Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa! Vrlo je važna i izmjena Zakona kojom se olakšava rad i smanjuju nepotrebne aktivnosti poreznog organa. Naime, predviđenom izmjenom članka 18. stavka 1. Prijedloga Zakona…definira se da će Porezna uprava svakom osiguraniku iz osnova RADNOG ODNOSA izdavati uvjerenje iz jedinstvenog sustava koje će sadržavati godišnje podatke o iznosu uplaćenih, odnosno neuplaćenih doprinosa, a ostalim osiguranicima, kao što su umirovljenici, nezaposlene osobe i slično, navedeno uvjerenje neće se izdavati, obzirom da za takvo što nema nikakve svrhe!

PODNOŠENJE MIP-1023 OBRASCA Pored obveze koja će uskoro biti propisana Zakonom o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, i prema odredbama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak da je poslodavac, odnosno osoba koja ima obveze poslodavca dužna:

broj: 05/12

lipanj 2012.

• Podatke o isplaćenim mjesečnim plaćama i drugim oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti kao i podatke o obračunatim obveznim doprinosima iz osnovice i na osnovicu i obračunatim i uplaćenim iznosima mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti dostavljati Poreznoj upravi na obrascu MIP-1023 „Mjesečno izviješće o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak“; • Dostavljati MIP-1023 nadležnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave prema svom, odnosno sjedištu isplatitelja do 15. u mjesecu za protekli mjesec. • Osiguravati podatke iz evidencije o isplaćenim plaćama i drugim oporezivim naknadama po osnovu radnog odnosa (obrazac OLP- 1021), koja se treba voditi pojedinačno za svakog zaposlenika; • Ako zapošljava više od 5 djelatnika podatke iz obrasca MIP-1023 Poreznoj upravi dostavljati u elektronskoj formi na mediju ili putem interneta. Obrazac MIP-1023 sadrži podatke o: 1. poslodavcu – isplatitelju plaća i drugih oporezivih prihoda od nesamostalne djelatnosti; 2. isplaćenim plaćama i drugim oporezivim naknadama, obračunatim, obustavljenim i uplaćenim doprinosima iz osnovice, faktoru i iznosu osobnog odbitka, poreznoj osnovici, obračunanom i uplaćenom iznosu mjesečne akontacije poreza na dohodak i to pojedinačno za svakog zaposlenika; 3. uplaćenim doprinosima na teret poslodavca. Posljednjim izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak propisan je novi naputak za sačinjavanje i podnošenje mjesečnog izvještaja MIP-1023, pri čemu je djelomično izmijenjen i dopunjen stari tekst naputka. Sukladno novom naputku: • Obrazac MIP-1023 koristi se za mjesečno izvještavanje Porezne uprave od strane poslodavca/isplatitelja plaća, drugih osobnih primanja i koristi koje ostvaruju zaposlenici po osnovu nesamostalne djelatnosti, naknada za porodiljsko odsustvo i naknada za bolovanje preko 42 dana, koje ostvaruju zaposlenici tijekom proteklog mjeseca, kao i o obračunatim, obustavljenim i uplaćenim

lipanj 2012.

•

•

•

•

•

•

JAVNE FINANCIJE

doprinosima iz osnovice i na osnovicu, te obračunatoj i uplaćenoj mjesečnoj akontaciji poreza na dohodak za taj mjesec; Poslodavac/isplatitelj koji obračunava i uplaćuje doprinose na teret osiguranika ima obvezu da nadležnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave podnese obrazac MIP-1023; Isplatiteljima se smatraju i oni subjekti koji isplaćuju naknade bolovanja preko 42 dana i naknade za porodiljsko bolovanje (zavodi za zdravstveno osiguranje i reosiguranje, te centri za socijalni rad); Obvezu podnošenja obrasca MIP-1023 imaju i fizičke osobe – rezidenti Federacije BiH koji su zaposlenici: - u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države ili međunarodne organizacije koja ima diplomatski imunitet, - humanitarnih organizacija i ostalih pravnih ili fizičkih osoba - nerezidenata Federacije koji na području Federacije obavljaju nesamostalnu djelatnost; Obrazac MIP-1023 podnose i poslodavci/ isplatitelji za zaposlenike koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriju Brčko Distrikta, za iznos doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje uplaćen u korist Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje; Obrazac MIP-1023 podnose i poslodavci/ isplatitelji za zaposlenike, rezidente Federacije BiH, koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriju Republike Srpske i Brčko Distrikta za iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti uplaćenog u korist računa federalnih, odnosno županijskih zavoda osiguranja; Kao što je predviđeno i Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, obrazac MIP-1023 podnose i poslodavci/isplatitelji za zaposlenike, rezidente Federacije BiH, koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriju Brčko Distrikta za iznos obveznog doprinosa iz osnovice za mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti koji su uplaćeni u korist računa federalnih, odnosno županijskih zavoda osiguranja;

45

• Kako obračun plaće ima mjesečni karakter, ovaj obrazac potrebno je podnijeti za svaku isplaćenu plaću. Ukoliko se tijekom mjeseca isplate dvije plaće, potrebno je za svaku plaću sačiniti i podnijeti poseban obrazac. U obrazac MIP-1023 unose se podaci koji se odnose na prihode, obračunane i uplaćene obveze po osnovu doprinosa i akontacije poreza na dohodak za mjesec i godinu naznačenu u polju ''porezno razdoblje''. Prema novom naputku: • U prvom polju i dijelu obrasca unosi se osnovni jedinstveni identifikacijski broj poslodavca/isplatitelja prihoda, odnosno uplatitelja doprinosa, dodijeljen od strane Porezne uprave. Čak i ako je uplatitelj doprinosa organizacijska jedinica, potrebno je upisati jedinstveni identifikacijski broj (JIB) osnovne jedinice. Jedinstveni matični broj (JMB) potrebno je upisati samo ako poslodavac/ isplatitelj nema dodijeljen JIB. Izuzetno, isplatitelji naknada bolovanja preko 42 dana i isplatitelji naknada za porodiljska bolovanja podnose obrazac MIP-1023 samo za isplate korisnicima i to na JIB poslovne/organizacijske jedinice koja vrši isplatu naknade. • Polje 2. dijela 2. obrasca odnosi se na vrstu isplate . Ovo polje može imati slijedeće vrijednosti, u zavisnosti o kakvoj se isplati radi: 1 – isplata samo plaće, 2 – plaća, koristi i ostale isplate na koje se plaćaju porezi i doprinosi, 3 – naknada za trudnička bolovanja/porodiljsko odsustvo koju isplaćuje poslodavac za svoje zaposlenike (u slučajevima kada se ova naknada obračunava i isplaćuje u punom iznosu na teret poslodavca / isplatitelja unosi se vrsta isplate 1), 4 – naknada za trudnička bolovanja koju Centri za socijalni rad isplaćuju neposredno korisnicima, a za koju se uplaćuju doprinosi, 5 – naknada za bolovanje preko 42 dana koju isplaćuje poslodavac za svoje zaposlenike, 6 – naknada za bolovanje preko 42 dana koju Zavodi zdravstvenog osiguranja isplaćuju neposredno korisnicima, a za koju se uplaćuju doprinosi, 7 – isplata plaće, drugih osobnih primanja i koristi invalidnih osoba koje su zaposlene u gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici

broj: 05/12

46

JAVNE FINANCIJE

za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida, 8 – isplata doprinosa za detaširane zaposlenike (plaćaju porez na dohodak na stranom teritoriju), 9 – istovremena kombinacija vrsta isplata 1 i 3 ili 2 i 3, 10 – istovremena kombinacija vrsta isplata 1 i 5 ili 2 i 5, 11 – uplata doprinosa za MIO federalnom Zavodu MIO za zaposlenike koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Brčko Distrikta 12 – uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti za rezidente Federacije BiH koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Republike Srpske gdje se nalazi i sjedište poslodavca isplatitelja, 13 – uplata doprinosa za MIO, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti za rezidente Federacije BiH koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Brčko Distrikta gdje se nalazi i sjedište poslodavca isplatitelja, 14 – istovremena kombinacija vrsta isplata 1 i 8 ili 2 i 8, 15 – isplata plaće, koristi i ostalih isplata po članku 27. stavku 5. Zakona (u pitanju je porez na dohodak na osnovu nesamostalne djelatnosti koji se obračunava na ostvareni dohodak za rad koji u jednom mjesecu nije trajao duže od 10 dana, odnosno 80 sati, a uplaćeni dohodak ne iznosi više od 250,00 KM, obračunat po stopi od 10% bez primjene osobnih odbitaka iz članka 24. Zakona). Kada je u riječ o obrascu MIP-1023, treba istaći da je (i aplikativno) omogućeno da se, umjesto već predanog, podnese tzv. zamjenski obrazac, u slučaju greške ili naknadno izvršenog obračuna i uplate svih poreza i doprinosa, koje se, pojedinačno za zaposlenika ili grupu zaposlenika, odnose na proteklo porezno razdoblje. Međutim, najkasnije do kraja lipnja tekuće godine, pravne/fizičke osobe/isplatitelji bit će u prilici da za pojedinačne ispravke ne moraju podnositi kompletan ZAMJENSKI MIP-1023, nego će u nadležnu ispostavu NEPOSREDNO dostavljati obrazac PMIP-1024, koji će, nakon njegove kontrole i provjere potrebe podnošenja, Porezna uprava automatski prosljeđivati korisnicima Jedinstvenog sustava doprinosa (ovo

broj: 05/12

lipanj 2012.

se posebno odnosi na Zavod MIO, budući da će ovaj obrazac, ustvari, zamjenjivati raniji obrazac M8).

DOSTAVLJANJE OBRASCA PMIP-1024 Člankom 3. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak propisano je da se iza članka 26a. (koji se odnosi na obrazac MIP-1023) dodaje novi članak 26.b koji je u vezi s obrascem PMIP-1024 ‘’Pojedinačno mjesečno izviješće o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti’’. Obrazac PMIP-1024 koristi se za izvještavanje Porezne uprave o izvršenim pojedinačnim uplatama, doplatama i/ili ispravkama podataka iskazanih u obrascu MIP-1023 koji je poslodavac već dostavio ili koji će tek dostaviti Poreznoj upravi, a odnosi se na samo jednog zaposlenika. Putem obrasca PMIP-1024 omogućava se izmjena podataka, dodavanje za novog ili brisanje podataka za postojećeg zaposlenika za već predate izvještaje MIP-1023. U slučaju odlaska zaposlenika u mirovinu, poslodavac može putem obrasca PMIP-1024 Poreznoj upravi dostaviti podatke o uplaćenim doprinosima samo za tog zaposlenika prije dostavljanja obrasca MIP-1023, ali će iste podatke poslodavac biti dužan uključiti i u mjesečni izvještaj (obrazac MIP-1023), koji će biti naknadno dostavljen Poreznoj upravi. Za ove potrebe će se koristiti vrijednost polja 4) Operacija iz dijela 1. PMIP-1024 obrasca označena s: ‘’Prijava zaposlenika prije predavanja kompletnog izvještaja MIP-1023. Inače, spomenuto polje 4) dijela 1. obrasca PMIP-1024 sadrži slijedeće operacije: o Dodavanje novog zaposlenika za već predate izvještaje MIP-1023; o Izmjena podataka za već predate izvještaje MIP-1023 o zaposleniku; o Brisanje podataka za već predate izvještaje MIP-1023 o zaposleniku; o Prijava uplata doprinosa; o Prijava zaposlenika prije predavanja kompletnog izvještaja MIP-1023. Ukoliko se u polju 4) dijela 1. Obrasca označi kvadratić – Prijava uplate doprinosa, popunjava se polje 5) Obrasca – Vrsta uplate doprinosa, na osnovu slijedećeg šifrarnika vrste uplate doprinosa: 1. obračun i uplata doprinosa po posebnim odlukama Vlade Federacije BiH;

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

2. obračun i uplata doprinosa (s ili bez isplate plaće) po osnovu sudskih presuda; 3. obračun i uplata doprinosa na osnovu zapisnika inspektora Porezne uprave i izdanog rješenja na osnovu naloga za plaćanje obveza; 4. obračun i uplata doprinosa na osnovu sporazuma koje je poslodavac potpisao s Poreznom upravom ili s nekim od nadležnih izvanproračunskih fondova; 5. ostali slučajevi. Popunjavanje dijela 1. – polje 4) ‘’Operacija’’, vrši se na način da se izabere samo jedna od ponuđenih vrijednosti s obrasca PMIP-1024 Dio 1.– polje 5) ‘’Vrsta uplate doprinosa“ popunjava se samo u slučaju da je na prethodnom polju 4) ‘’Operacija’’ izabrana opcija ‘’Prijava uplate doprinosa’’. Ako je ispunjen ovaj preduvjet, bira se jedna od navedenih vrijednosti iz šifrarnika vrste uplate doprinosa. Ukoliko se poslodavcu ukaže potreba za ispravkom odnosno izmjenom podataka o uplaćenim doprinosima i poreza za više zaposlenika, potrebno je sačiniti i Poreznoj upravi predati više obrazaca PMIP-1024, za svakog zaposlenika ponaosob. Putem obrasca PMIP - 1024 Poreznoj upravi se mogu naknadno dostaviti izmijenjeni i/ili dopunjeni podaci o isplaćenim prihodima, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na prihode od nesamostalne djelatnosti za pojedine zaposlenike, a odnose se na razdoblje za koje je poslodavac Poreznoj upravi već dostavio MIP-1023 obrazac. Sukladno članku 26b. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, obrazac PMIP-1024 sačinjava se prema odgovarajućim naznakama o načinu popunjavanja obrasca, koje se nalaze iza odredbe citiranog članka. Sukladno članku 26.b točka 8. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, popunjavanje poreznog razdoblja iz zaglavlja PMIP -1024 obrasca, kao i prva tri polja u dijelu 1. istog, vrši se na isti način kao i kod MIP-1023 obrasca. Prema točki 11. istog člana Pravilnika, popunjavanje dijela 2. i dijela 3. PMIP - 1024 obrasca ostaje nepromijenjeno u skladu s člankom 7. ovog pravilnika, s tim da se dio 3. – ‘’Doprinosi na teret poslodavca’’ odnosi na samog zaposlenika navedenog u dijelu 2. PMIP-1024. obrasca. U citiranoj odredbi riječ je o članku 7. najnovijeg Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak koji se odnosi na Uputu za sačinjavanje i podnošenje mjesečnog

47

izvještaja MIP-1023, a ne o članku 7. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Ova netočna formulacija navedena je u odredbi novog članka 26b. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Međutim, bitno je da se dijelovi 2. i 3. obrasca MIP-1024 popunjavaju na isti način kao i dijelovi 2. i 3. obrasca MIP-1023, s tom razlikom da se obrazac PMIP-1024 odnosi samo na jednog zaposlenika. Praktično, osnovna promjena u odnosu na MIP1023 su polja 4. i 5. dijela 1. obrasca PMIP-1024, kojima je omogućena predaja obrasca pojedinačno po zaposleniku u različitim i već spomenutim slučajevima kada nije bilo moguće popunjavanje i predaja MIP-1023 obrasca.

OPERACIJE I OBRAČUNI DOPRINOSA U „POMOĆNOM MIP-U S obzirom da postoji obveza predaje obrasca MIP-1023 NAKON isplate plaće i svih obveza u vezi sa porezom na dohodak i doprinosima, nije jasno za koji se slučaj odnosi ova šifra doprinosa. Naime, poslodavcu/isplatitelju nije omogućeno da preda obrazac MIP-1023 za jednu skupinu zaposlenika, a naknadno da podnese obrazac PMIP1024 za pojedine zaposlenike. Praktično, popunjavanjem novog obrasca, omogućena je obratna varijanta, prema kojoj je moguća predaja obrasca PMIP-1024 za pojedine zaposlenike, a tek nakon izmirenja SVIH obveza za ostale zaposlenike predavat će se MIP-1023 obrazac. U praksi se dešava da pojedini zaposlenici tuže bivšeg poslodavca zbog neosnovanog otkaza ugovora o radu, a isti je u obvezi da po presudi Suda isplati sve zaostale plaće, doprinose i porez na dohodak. Upravo zato, u „pomoćnom MIP-u omogućena je odgovarajuća operacija (korištenjem šifre doprinosa „Dodavanje novog zaposlenika za već predane izvještaje MIP-1023“), kako bi zaposlenici koji su, recimo, dobili sudski spor zbog ranije neisplaćenih plaća, ostvarili svoje pravo na uvećanu mirovinsku osnovu. Operaciju „Izmjena podataka za već predane izvještaje MIP-1023 o zaposleniku“ poslodavac bi mogao označiti u slučajevima naknadnog otkrivanja grešaka u bilo kom dijelu već predanih MIP-1023 obrazaca – na primjer, da su pogrešno ukucani pojedini brojevi JMBG za određenog zaposlenika, dok bi operaciju „Brisanje podataka za već predate izvještaje MIP-1023“ trebalo primjenjivati kada je poslodavac greškom

broj: 05/12

48

JAVNE FINANCIJE

u MIP-1023 unio pogrešne podatke za osobu sa JMBG koja uopće nije zaposlenik kod njega. U slučaju neobračunavanja poreza na dohodak i doprinosa prilikom isplate koristi ili nekih dodatnih primanja koje su isplaćene u nekom ranijem razdoblju, što je moguće otkriti u postupku inspekcijskog nadzora trebalo bi označiti kvadrat – Prijava uplate doprinosa - i šifru vrste doprinosa 3) – Obračun i uplata doprinosa - na osnovu zapisnika inspektora Porezne uprave, te donesenog rješenja koje je konačno u upravnom postupku, donosno izdanog naloga za plaćanje doprinosa. U slučaju kada poslodavac sam želi da naknadno prijavi neku isplaćenu korist ili naknadu koja ulazi u dohodak od nesamostalne djelatnosti za određeno razdoblje za koje je već predan MIP1023 obrazac, treba se odlučiti za označavanje operacije „Izmjena podataka...“ ili „Prijava uplate doprinosa“, uz obvezno obilježavanje šifre vrste doprinosa „Ostali slučajevi“. U svezi s operacijom „Prijava zaposlenika prije predavanja kompletnog izvještaja MIP-1023“, Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak, decidirano se propisuje da se posebno označava slučaj odlaska zaposlenika u mirovinu, s tim da će unesene (iste) podatke poslodavac biti dužan uključiti i u mjesečni izvještaj (obrazac MIP-1023), koji će biti naknadno dostavljen Poreznoj upravi. Pri tome, trenutno nije precizirano postoji li u toj situaciji mogućnost uplate samo doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje ili će poslodavac biti u obvezi uplatiti sve doprinose za navedenog zaposlenika, kako bi PMIP-1024 bio prihvaćen u informatički sustav Porezne uprave Federacije BiH. Također, u predstojećem razdoblju biti će otklonjene i dvojbe hoće li će se ova vrsta operacije moći označiti i u specifičnim situacijama pojedinačnih uplata: - doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima teških bolesti pojedinih zaposlenika (odnosno, svih vrsta doprinosa za jednog zaposlenika), - doprinosa za bivšeg zaposlenika koji se mora prijaviti na zavod za zapošljavanje i - kao i u svim drugim slučajevima koji se mogu javiti u praksi kada poslodavac nije u mogućnosti uplatiti doprinose i za sve ostale zaposlenike, te vrši pojedinačne uplate obveza za samo neke zaposlenike.

broj: 05/12

lipanj 2012.

Iako u Pravilniku nije jasno propisano, pretpostavka je da je u obrascu PMIP-1024 to omogućeno označavanjem polja „Prijava zaposlenika“, naravno prije nego što se podnese kompletiran izvještaj, odnosno MIP-1023 obrazac, koji će sadržavati i označene pojedinačne uplate. U vezi s ovom vrstom operacijom „Prijava uplate doprinosa“, Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak propisane su šifre vrsta doprinosa po posebnim odlukama Vlade Federacije BiH, po osnovu sudskih presuda, zapisnika, rješenja i naloga za plaćanje poreznih inspektora, te sporazuma koje je poslodavac potpisao s Poreznom upravom ili nekim od izvanproračunskih fondova. Tako je, između ostalog, naznačena i šifra doprinosa 5) „Ostali slučajevi“, koja omogućava unos u PMIP-1024 podataka za sve nespomenute slučajeve uplate doprinosa kada nije moguće predati MIP-1023 obrazac. Poznato ja da jedan znatan broj poreznih obveznika uplaćuje doprinose prije isplate plaće, (što je i obveza kada porezni obveznik kasni sa isplatom same plaće), a određeni broj pravnih i fizičkih osoba uplaćuje isključivo doprinose, što nije sukladno s propisima o radu, te propisima o porezu na dohodak i doprinosima. Objektivna je pretpostavka da će u takvim slučajevima poslodavci predavati veliki broj obrazaca PMIP-1024 za pojedine zaposlenike, s tim da će naknadno, nakon isplate plaće i poreza na dohodak biti u obvezi predati i MIP-1023 obrazac.

ZAKLJUČAK Poslije zvaničnog objavljivanja predloženih i na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH usvojenih izmjena i dopuna u Zakonu o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, obrasci MIP-1023 i PMIP-1024 predstavljat će najvažnije mjesečne izvještaje za jedinstveni sustav doprinosa (kome, uostalom, pripadaju, op.a.), bez obzira što će i dalje biti tretirani kao sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Uz pomoć obrasca PMIP-1024 poreznim obveznicima omogućeno je da izvijeste Poreznu upravu o svim specifičnim slučajevima uplaćivanja doprinosa, koje nije bilo moguće unijeti u obrazac MIP-1023, kako bi nadležni zavodi osiguranja imali potrebne podatke, a zaposlenici mogli ostvarivati prava po osnovi uplaćenih doprinosa.

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

Međutim, za razliku od MIP-1023, obrazac PMIP-1024 isplatitelji plaća, odnosno obveznici uplate doprinosa neće biti u prilici dostavljati samostalno elektronskim putem ili korištenjem nPis informatičkog sustava Porezne uprave Federacije BiH, nego će ih u „papirnoj formi” dostavljati nadležnim poreznim ispostavama, koje će ih provjeravati i tek onda „ubacivati” u aplikaciju. Ova nadzorna radnja će biti obvezna iz razloga mogućeg sprječavanja „navike” da se, na primjer, isplaćuju plaće samo jednom broju zaposlenika, a drugima ne i da na taj način PMIP-1024 ne bi postao osnovni obrazac (kao što je MIP-1023), nego da samo U IZNIMNIM SLUČAJEVIMA posluži i bude POMOĆNI obrazac, što mu je i namjena izuzetno za gore navedene operacije i obračune. I pored danog rješenja za različite slučajeve iz prakse, ostaje konstatacija da obrasci MIP-1023 i PMIP-1024 nikako ne koreliraju niti, objektivno, „spadaju” u propise o porezu na dohodak. Osnovna svrha navedenih obrazaca je pružanje podataka o uplaćenim doprinosima za zavode osiguranja u cilju ostvarivanja prava osiguranika po osnovi uplaćenih doprinosa. Ipak, činjenica je da i dalje ostaje, praktično, nepremostiva prepreka za ujedinjavanje svih potrebnih podataka u jedan obrazac; to je različito porezno razdoblje za sustav doprinosa (mjesec na koji se plaća odnosi) i sustav poreza na dohodak (mjesec isplate). Ponovnim propisivanjem obvezne predaje obrasca GIP-1022 Poreznoj upravi Federacije BiH izbjegnuta je moguća šteta koja bi nastala za sustav poreza na dohodak, jer će Porezna uprava imati točne podatke u vezi s uplatom poreza na dohodak u određenom razdoblju, bez obzira na koje razdoblje se odnose isplaćene plaće i doprinosi.

49

Sadašnja situacija u pogledu podnošenja obrazaca iz propisa o doprinosima i porezu na dohodak je slijedeća: - Predaju se specifikacije uz svaku isplatu plaće i to za slučajeve uplate poreza i doprinosa, te (samo) doprinosa i (samo) poreza, u skladu s propisima o doprinosima. Riječ je o zbrojnim uplatama doprinosa i poreza na dohodak, bez podataka pojedinačno po zaposlenicima; - U slučaju da se podnose pojedinačne specifikacije u različitim mogućim slučajevima, obvezna je predaja i zbirne specifikacije, pošto informatički sustav Porezne uprave ne prihvaća pojedinačne specifikacije (odnosno, prepoznaje i prihvaća isključivo jednu specifikaciju za jedan mjesec od strane istog isplatitelja plaća i/ili uplate doprinosa. - Prioritetna je i predaja obrasca GIP-1022, koji jedini pruža točne i odgovarajuće podatke o uplatama poreza na dohodak tijekom jedne godine, što je od iznimne važnosti za kontrolu sustava poreza na dohodak; - Obvezno je i podnošenje obrazaca MIP1023 i PMIP-1024, također prema propisima o porezu na dohodak, a zbog potreba Jedinstvenog sustava doprinosa. Očito je da je riječ o ogromnom broju sličnih podataka i obrazaca koji su porezni obveznici dužni podnositi Poreznoj upravi Federacije BiH. Problem bi bio, svakako, manji da se porezni obveznici strogo pridržavaju odredaba propisa o porezu na dohodak i doprinosima prilikom isplate plaća, jer bi bile izbjegnute sve komplikacije i moguća neslaganja. Ali, kako je – tako je i stoga poreznim obveznicima u Federaciji BiH preostaje da se u narednom razdoblju pridržavaju rokova u predaji svih navedenih i propisanih obrazaca, naravno, isključujući JS3400...


JAVNE FINANCIJE

50

lipanj 2012.

Mr. sc. Sanda Kapetanović

TEHNOLOŠKA RJEŠENJA POREZNIH PRIJEVARA Profesor Richard Ainsworth, predsjedajući izvršnog odbora neprofitne organizacije RTvat*, zastupa tri glavne opcije pomoću kojih tvrdi da su u stanju riješiti problem nestalog trgovca PDV prijevare (missing-trader), te zaključuje da je pravovremena naplata PDV-a jedino rješenje kojim se može spriječiti ta vrsta prijevare i ograničiti nekoliko drugih oblika prijevare.

1. UVOD Konkretni zaključci profesora Ainswortha za otklanjanje prijevara su da je: § RTvat sustav jedino rješenje koje zapravo može spriječiti nedostajućeg trgovca prijevare (missing-trader) i ograničiti ostale oblike prijevare, § RTvat najviše obećava i praktično je rješenje za snažni PDV sustav, § RTvat (kako je predložio) potječe na temeljima poreznog sustava, ali bi lako mogao postati temeljno odredište. Što se tiče ovih zaključaka, RTvat sustav bi se zaista mogao koristiti jednako, jednostavno i učinkovito u sustavu PDV-a temeljem podrijetla ili odredišta, ili čak njihovom kombinacijom. Priljev sredstava između kupaca, dobavljača i poreznih vlasti ovisi o pravilima temeljenim na bazi koja se generira iz stope, pravila i propisa važećih u svakoj državi članici ili između bilo koje od njih. Pod uvjetom da se ta pravila mogu definirati, RTvat ih može primijeniti.

2. TUMAČENJA VEZANA ZA POREZNA PITANJA 1. Zaštita podataka koji se koriste za pravovremenu analizu prijevara; 2. Poticanje plaćanja od gotovinskog ka elektroničkom; * RTvat je nestranačka organizacija čiji je jedini cilj dostići pravedniji porezni sustav. Rtvat je također neprofitna organizacija koja se u potpunosti samostalno financira te nema planova ni težnji tražiti ikakva sredstva od EU.

broj: 05/12

3. Ukupno smanjenje potencijalnih poreznih prijevara; 4. Uvođenje pravovremene naplate PDV-a u EU; 2.1. Zaštita podataka koji se koriste za pravovremenu analizu prijevara Što se tiče sigurnosti sustava nagodbi Porezne uprave, treba napomenuti da se temelji na tehnologiji koja se koristi u industriji kreditnih kartica te da je Vijeće nadležno za plaćanje kreditnim karticama i standard zaštite podataka (PCI-DSS- Payment Card Industry- Data Security Standard Council) izložilo iznimno stroga pravila o podacima koji se odnose na transakcije koje moraju biti pohranjene i prenesene. RTvat sustav je konstruiran od samog početka u skladu s ovim uvjetima na najstroži način i za podatke koji daju osnovne informacije o tvrtki unutar sustava, kao i podatke koji se odnose na stvarne informacije. Načini primjene analiza prijevara su, zbog očitih razloga, vrlo povjerljivi, pri čemu je ključni čimbenik usporedba ukupne financijske uspješnosti dviju strana uključenih u određenu transakciju. Usporedba podataka temelji se na specifičnim informacijama i slijedom zapisa dviju tvrtki(ili jedne tvrtke i krajnjeg potrošača), te posebne strukture koja promatra slične tvrtke prema vrsti, mjestu i veličini poslovanja. Važno je prepoznati da korištenje podataka za ove usporedbe nije specifično konkurentskim tvrtkama, ali je isključivo

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

utemeljeno na prosjeku industrijskog sektora koji podržava pravila o zaštiti podataka. Također je potrebno napomenuti da PCI-DSS Vijeće (za plaćanje karticama i zaštitu podataka) svoju odgovornost prihvaća vrlo ozbiljno te nedavno nije povuklo nikakva nova odobrenja za plaćanje putem mobilnih telefona. Mnogo truda se ulaže u rješavanje sigurnosnih problema u ovom području jer plaćanje na ovaj način će sigurno imati veliku ulogu u svim dijelovima svijeta u bliskoj budućnosti, a također je bitna sigurnosna struktura u mjestu upravljanja mobilnim proizvodima. 2.2. Poticaj promjene plaćanja sa gotovinskog na elektroničko Pravovremena naplata PDV-a temelji se na elektroničkom plaćanju. Iako se elektroničko plaćanje razvija vrlo brzo, uvijek će postojati skupina osoba koje žele koristiti novac, oni ne vjeruju vladi određene države ili su protiv bilo koje elektroničke razmjene podataka. Važno je da se čuje njihov glas i da im je omogućena daljnja uporaba gotovog novca. Međutim, promjene u svijetu su brze, npr. danas nije jednostavno kupiti zrakoplovnu kartu na aerodromu; neka prodajna mjesta su prihvatila samo elektroničko plaćanje (npr. obzirom na Olimpijske igre u Londonu 2012, sva plaćanja se moraju odvijati preko VISA kartice i sl.). Tu je još jedna, daleko veća skupina, koja ne želi odustati od anonimnosti gotovine: utajivači poreza i drugi kriminalci koji žele sakriti svoje nezakonite transakcije. Kako bi se uspješno smanjile PDV (i druge) prijevare na prihvatljivu razinu, potrebno se pozabaviti s tim problemom. Osiguranje promjene načina plaćanja od gotovine ka elektroničkom može se postići pristupom „mrkva-batina“. „Mrkva pristup“ može preuzeti nagradu što je nude porezna tijela za pojedince koji ih u povjerenju obavještavaju te imaju razloga vjerovati da određene tvrtke (dobavljači) koji prihvaćaju gotovinske isplate mogu počiniti poreznu prijevaru. Kupci također mogu biti nagrađeni ako registriraju pojedinosti računa online i ako je izgledno da je dobavljač platio porez i na druge transakcije. „Batina pristup“ može biti u obliku: - nametanja većeg tereta administrativnih obveza dobavljačima koji prihvaćaju gotovinu kao plaćanje za svoje transakcije (potrebno im je izdati potvrde uključujući iznos PDV-a

51

koji se plaća na svaku prodaju i zadržati duplikat primitka) - zahtjeva dobavljačima koji prihvaćaju gotovinsko plaćanje da dnevno polažu sav prikupljeni PDV na bankovni račun - isključenja dobavljača koji primarno prodaju za gotovinu iz ubrzanog povrata, i - smatranja kupaca solidarno odgovornima za plaćanje poreza tako da njihov dobavljač nije nadležan za transakcije koje klijent plaća u gotovini ( u tu svrhu, krajnji potrošači će također biti zamoljeni da čuvaju svoje račune određeno razdoblje nakon transakcije, recimo do pet godina) Mjere ne mogu biti praktične, ali one prenose jasnu poruku tvrtkama i krajnjim potrošačima: plaćanje u gotovini za robe i usluge može imati posljedice na njihovu vlastitu financijsku poziciju obzirom na činjenicu da takvo ponašanje omogućuje dobavljaču počinjenje prijevare. 2.3. Ukupno smanjenje porezne prijevare PDV prijevara nije izolirana pojava. Ako mali trgovac odluči varati na PDV-u zadržavajući 50% gotovine od prodaje izvan poslovnih evidencija, malo je vjerojatno da će platiti porez na dohodak i doprinose na cijeli dohodak, što znači da sa izgubljenim PDV-om i prihodom jednostavno dovodi do gubitka koji je dvostruko veći. OECD procjena prosjeka EU „uzeti“ samo 55% od potencijalnog PDV-a u odnosu na 75% u Švicarskoj i 100% u Novom Zelandu, je pokazatelj ne samo stope prijevare/utaje nego i stope izbjegavanja poreza u EU. Korištenje podataka iz jednog poreznog izvora kako bi se pomoglo u naplati ostalih poreza i primjeni kompenzacije te mogućnosti obračuna poreza na plaće svojih zaposlenika su naredna područja koja treba uzeti u obzir. Sve naknade bi obračunao centralni server prije raspodjele sredstava elektroničkim putem na bankovne račune, pohranjene vrijednosne kartice ili račune mobilnih telefona. Jasna slika bi bila da pravovremena naplata PDV-a putem središnjeg klirinškog sustava ne donosi samo masovno smanjenje neprihvatljive razine prijevare , ali također na tom nivou stvara povezane prednosti.

broj: 05/12

52

JAVNE FINANCIJE

2.4. Uvođenje pravovremene naplate PDV-a u EU Ako bi pravovremena naplata PDV-a, na način koji je predložio RTvat, bila uvedena na razini Unije, tvrtke bi imale koristi od povećane transparentnosti PDV-a i ne bi riskirale procjenu PDV-a kod ostalih u lancu pronevjere. Automatizacija procesa doznake i povrata PDV-a (sve osim za gotovinu) je čista korist. Neke skupine predstavljaju veće poduzetnike koji tvrde da je svaka promjena knjigovodstva, fakturiranja i ERP sustava (djelotvornog alata za smanjenje troškova poslovanja) teška, skupa i dugotrajna , a na osnovu istih elemenata banke uspješno odgađaju implementaciju SEPA (The Single Euro Payments Area)*1 za više od 10 godina. Međutim, ova reakcija se ne može opravdati tehnološkim i financijskim argumentima kada su troškovi i koristi objektivno uzeti u obzir. Prednost pravovremene naplate PDV-a za porezna tijela nije samo u sprječavanju ogromnih poreznih gubitaka. RTvat sustav je baziran na javno/privatnom partnerstvu. U privatnom sektoru sudionici će financirati početno ulaganje i operativne troškove tehničke infrastrukture te će zatražiti povrat troškova pomoću transakcijske naknade za svako elektroničko plaćanje. Plaćanja u svijetu su se dramatično promijenila jer su PDV pravila izvorno formulirana 1967. godine. Sama snaga upravljanja podacima koja je razvijena kod tvrtki poput Google, PayPal, Apple i Facebook, je izoštrila elektronički način plaćanja u svjetskim razmjerima uz ogromnu ekspanziju plaćanja mobilnim telefonima. Ako se sa sigurnošću uspjelo ovim promjenama stvoriti priliku smanjiti PDV prijevare u velikoj mjeri, što je vidljivo iz širenja ovih uspješnih globalnih kompanija, onda se to može vrlo brzo postići i na nacionalnoj te EU razini. Međutim, što ljudi mogu izgraditi, mogu također i uništiti. Osiguranje elektroničke mreže te primjena strogog protokola za korištenje bilo mreže bilo elektroničkog sustava uključujući banke ili kartične tvrtke, obveza je od napada hakera, prije ili kasnije. Iako su tvrtke u pojedinim zemljama članicama EU već dužne podnositi svoje periodične povrate PDV-a i rekapitulacije izjava u elektronič1. SEPA je integrirana inicijativa plaćanja u EU s ciljem pojednostavljenja i usklađenja bankovnih transfera. Od ožujka 2012. g. SEPA se sastoji od 27 država članica EU plus Island, Norveška, Lihtenštajn, Švicarska i Monako. SEPA omogućuje bezgotovinsko plaćanje u eurima.

broj: 05/12

lipanj 2012.

kom obliku, te premda porezne vlasti Luxemburga već primjenjuju sustav online nadzora tvrtki, operacije na razini elektroničke mreže Unije koja daje pristup poslovnim knjigama desetcima miliona velikih, srednjih i malih tvrtki su druga stvar. Sama veličina projekta je zabrinjavajuća zbog privatne povezanosti. Središnja funkcija nadzora nije potpuna eliminacija prijevare tipa nestalog trgovca (missingtrader) koja se posljednje desetljeće širi diljem EU. Pravovremena naplata PDV-a je mehanizam koji će onemogućiti prevarantima povrat PDV-a koji su pronevjerom platili svojim klijentima. Ovo je RTvatov ključni atribut usmjeren na novac. Sprječavanje prijevare nestalog trgovca je glavna tema premda je važno istaknuti da bi uvođenje pravovremene naplate PDV-a bilo puno teže za trgovca da zaustavi počinjenje prijevare, tj. težnje da je njegov promet znatno manji od stvarnog. Većina domaćih i međunarodnih B2B transakcija (obavljanje usluga među tvrtkama) su plaćene preko banaka, a također krajnji potrošači su sve platili trgovcima plastičnim novcem što znači da se sustav PDV-a može jednostavno priključiti na postojeću infrastrukturu plaćanja. Ako porezna uprava ne može učinkovito nadzirati protok roba i usluga, trebala bi se fokusirati na jedan element pojedinačnih transakcija koje se mogu pratiti odnosno preko plaćanja pouzdanim trećim osobama. Uvijek će postojati krajnji potrošači i tvrtke (uključujući i prevarante) koji svoja plaćanja više vole obavljati „pravim novcem“, te pri tom PDV sustav ne bi trebao biti kreiran za smještaj lažnih tvrtki koje koriste gotovinska plaćanja za skrivanje svojih prijevarnih transakcija. Uvođenje pravovremene naplate PDV-a, čak i bez središnje funkcije nadzora, bi također znatno ograničilo mogućnost tvrtki za počinjenje drugih tipova prijevare, uključujući i suzbijanje prijevara. Mjere za borbu protiv suzbijanja prijevara već postoje u drugim državama, npr prijevare u B2B odnosima mogu se ograničiti uvođenjem pravila da tvrtke mogu odbiti PDV (iznad određenog niskog praga) samo ako su uspostavili plaćanja putem bankovnog transfera. Uvjet se bez problema može kombinirati sa pravovremenom naplatom PDV-a. Suzbijanje prijevara u B2C odnosima ( obavljanje usluga osobama koje nisu porezni obveznici) može biti ograničeno zahtjevima trgovca za snimanjem njihovih gotovinskih transakcija putem

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

certificiranih elektroničkih registar blagajni (ECR), tzv. fiskalnih blagajni. Kako bi trgovci spriječili dodavanje prodaje (prometa) od strane poreznih vlasti na ECR uređaje i POS sustave (prodajna mjesta), može se zahtijevati da trgovci dodaju šifriranu transakciju kao trag svakog primitka (kako bi se olakšao nadzor) te kazniti svakog trgovca koji obavlja oporezive transakcije bez izdavanja ove vrste primitka. Potrebna tehnologija dolazi kao bolton uređaj koji se dodaje na svaki ECR ili POS sustav po cijeni od 350 USD. Mehanizam pravovremene naplate PDV-a samo zahtijeva da banka zna iznos PDV-a kojim dobavljač tereti njenog klijenta. Banka, u toj fazi, a također i porezna uprava ne moraju imati nikakve druge pojedinosti navedene na računu. U tom smislu, nije sasvim jasno hoće li PDV biti odvojen od plaćanja kupca temeljem fakture dobavljača ili će se naplaćivati središnjim sustavom nadzora. Izgledno je da bi se obveza PDV-a trebala temeljiti onim čime dobavljač tereti kupca na svom računu. Čak i ako PDV nije točan, nije učinjeno puno štete u B2B odnosima (uslugama) jer kupac

53

prima isti ( netočan) iznos od poreznih vlasti. Punjenje netočnog iznosa PDV-a u većini B2B usluga kvalificira se kao teška prijevara. B2C situacija je druga stvar. Iluzija je vjerovati da tvrtke mogu biti potpuno nadzirane od strane središnjeg sustava za nadzor koji ne mora biti nužno jedan od ključnih značajki mehanizma pravovremene naplate. Npr. kad porezni savjetnik daje savjet EU poslovnom kupcu koji nema pravo na odbitak ulaznog PDV-a, sustav ne može otkriti da porezni savjetnik usmjerava svom kupcu nepriznati PDV na njegov račun lociran izvan EU. Konačno, suzbijanje PDV prijevara u maloprodaji vjerojatno utječe i na naplatu poreza na dobit. Standardna je praksa, više od 40 godina, barem u određenim državama članicama, kada se utvrdi procjena PDV-a za poslovanje određene tvrtke, ona rezultira i procjenu poreza na dobit. Uvođenje mehanizma pravovremene naplate popraćenog središnjom funkcijom nadzora, može nesumnjivo prouzročiti korist u naplati ostalih poreza.


54

JAVNE FINANCIJE

lipanj 2012.

Maja Bubalo, dipl. oec.

ISPRAVAK PRETPOREZA ZA GOSPODARSKA DOBRA U REPUBLICI HRVATSKOJ UVOD Ispravak pretporeza, kao i sve vezano uz priznavanje ulaznog poreza na dodanu vrijednost odnosno pretporeza, uvijek je aktualno pitanje, kako za porezne obveznike tako i za porezne vlasti. Da bi temeljito objasnili i razumjeli kako funkcionira ispravak pretporeza bilo bi potrebno detaljno objasniti zakonske odredbe o pretporezu, pravu na njegov odbitak, odredbe o podjeli, usklađenju te naravno i ispravku. Međutim, obzirom da se radi o zakonskim odredbama Republike Hrvatske, u nastavku članka pojasnit će se samo najvažnije odredbe vezane uz temeljne odredbe o navedenim temama uz poseban naglasak na ispravak pretporeza za gospodarska dobra i nekretnine.

1. NAČELNO O PRETPOREZU

Pretporez je, prema odredbama hrvatskog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, od broja 47/95 do 22/12, u daljnjem tekstu: Zakon) iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku u poduzetničke svrhe. Dakle, da bi porezni obveznik ostvario pravo na odbitak pretporeza, uz ostale Zakonom propisane uvjete, mora biti riječ o nabavci za poduzetničke svrhe namijenjene obavljanju registrirane djelatnosti poduzetnika. Ulazni račun temeljem kojem se ostvaruje to pravo mora se odnositi na područje poslovanja, što znači da rashod poreznog obveznika mora biti povezan s ostvarivanjem sadašnjih ili budućih prihoda. Ako se radi o nabavci gospodarskih dobara u nepoduzetničke svrhe porezni obveznik ne ostvaruje pravo na odbitak pretporeza. Ako se nabavka nekog gospodarskog dobra poreznog obveznika odnosi na obavljanje više vrsta djelatnosti od kojih su jedne oporezive porezom

broj: 05/12

na dodanu vrijednost, a druge oslobođene poreza, pravo na odbitak pretporeza ostvaruje se samo u dijelu koji se odnosi na gospodarske djelatnosti koje podliježu oporezivanju. U tom slučaju porezni obveznik ima pravo na odbitak samo onog dijela pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. U slučaju da se iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, on se određuje se na godišnjoj razini kao postotak. Taj postotak se dobije stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka (bez poreza na dodanu vrijednost) za koje je dopušten odbitak pretporeza i ukupnog iznosa isporuka (bez poreza na dodanu vrijednost). Nadalje, ako se gospodarsko dobro koristi u poduzetničke i nepoduzetničke svrhe, a moguće je odrediti udjel uporabe u nepoduzetničke svrhe, pretporez se treba podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti. Poduzetnik može dio pretporeza za koji ima pravo odbitka utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu.

2. ISPRAVAK PRETPOREZA 2.1. Promjena uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza Postupak ispravke pretporeza propisan je odredbama članka 20. stavak 5. Zakona te člancima 142. do 145. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 149/09, 89/11 i

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

29/12, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Navedenim zakonskim odredbama propisano je ako se glede nekog gospodarskog dobra unutar roka od pet godina od kalendarske godine početka uporabe promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. U slučaju da je riječ o nekretninama, umjesto razdoblja od pet godina, uzima se razdoblje od deset godina. Pod pojmom “gospodarsko dobro” razumijeva se dobro koje se prema računovodstvenim propisima ubraja u dugotrajnu imovinu poduzeća. Početkom uporabe smatra se obračunsko razdoblje u kojem je odbijen (ili neodbijen) pretporez. Ispravak pretporeza provodi se za razdoblje nakon promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza te se provodi odjednom za razdoblje od promjene uvjeta do kraja razdoblja ispravka. Ispravak pretporeza utvrđuje se za svako gospodarsko dobro posebno, a podaci o ispravcima iskazuju se u prijavi poreza na dodanu vrijednost u onom obračunskom razdoblju u kojem je došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje. U slučaju ispravka pretporeza, porezni obveznik obvezan je Poreznoj upravi priložiti obračun iz kojeg je vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno (ili neiskorišteno) pravo na odbitak te iznos povećanja odnosno smanjenja pretporeza. Ako porezni obveznik na obrascu PDV-a iskaže obvezu poreza, taj podatak se iskazuje s predznakom minus (-), a ako se radi o pravu na povrat dijela pretporeza tada se u PDV obrascu taj podatak iskazuje s predznakom plus (+). Promjenom uvjeta mjerodavnih za oporezivanje smatra se promjena uvjeta koji su bili mjerodavni za odbitak pretporeza na početku korištenja gospodarskog dobra, a naknadna promjena tih uvjeta dovodi do većeg ili manjeg odbitka pretporeza u odnosu na početno stanje. Pod tim uvjetima smatra se sljedeće: 1) ako porezni obveznik, unutar propisanog zakonskog roka za ispravak pretporeza, prestaje obavljati oporezive isporuke te gospodarska dobra kojima obavlja djelatnost počinje rabiti za obavljanje isporuka oslobođenih poreza na dodanu vrijednost. 2) ako porezni obveznik prestane obavljati isporuke oslobođene oporezivanja te istim gospodarskim dobrima počinje obavljati oporezive isporuke. Vezano uz navedeni uvjet bitno je naglasiti da porezni obveznici koji su nabavili gospodarska dobra prije

55

stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 87/09) 01.01.2010. godine i tim istim dobrima obavljali isporuke oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, a nakon stupanja na snagu tog Zakona počeli obavljati i oporezive isporuke, nemaju pravo na ispravak poreza na dodanu vrijednost kojeg nisu imali pravo odbiti pri nabavi gospodarskih dobara, sukladno odredbama članka 26. stavak 6. toga Zakona. 3) ako porezni obveznik prestaje biti obveznik poreza na dodanu vrijednost i postaje tzv. mali poduzetnik. Ovdje je također bitno napomenuti da je odredbama Zakona propisano se promjenom uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza ne smatra ulazak poduzetnika u sustav poreza na dodanu vrijednost. U takvom slučaju porezni obveznik nema pravo ispravka poreza na dodanu vrijednost za nabavku gospodarskih dobara kojeg ranije nije imao pravo odbiti. 4) promjena postotka utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka. Naime, porezni obveznici koji dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuju na godišnjoj razini kao postotak, ispravljaju pretporez za jednu petinu odnosno jednu desetinu razlike pretporeza nastale zbog promjene navedenog postotka u odnosu na godinu početka uporabe gospodarskog dobra. 2.2. Razdoblje i postupak izračuna ispravka pretporeza Ispravak pretporeza provodi se odjednom za razdoblje od promjene uvjeta do kraja razdoblja ispravka te se utvrđuje po sljedećoj formuli:

Vrijeme korištenja gospodarskog dobra iskazuje se u obračunskim razdobljima, a u njega ubrajamo i svako započeto obračunsko razdoblje korištenja. Razdoblje za ispravak pretporeza je 60 (za opremu) odnosno 120 obračunskih razdoblja (za nekretnine) od obračunskog razdoblja u kojem su dobra nabavljena ili proizvedena i odbijen pretporez.

broj: 05/12

56

JAVNE FINANCIJE

Ako se neko gospodarsko dobro počne koristiti u skladu s napredovanjem gradnje prije nego što je potpuno završeno (na primjer zgrada), tada se za svaki dio gospodarskog dobra koji je odvojeno korišten utvrđuje zasebno razdoblje ispravka pretporeza. Ako se gotovo gospodarsko dobro koristi djelomično ili se ne koristi u potpunosti, utvrđuje se jedinstveno razdoblje ispravka pretporeza za gospodarsko dobro kao cjelinu, a započinje s njegovim preuzimanjem (primitkom) odnosno s početkom prve uporabe. Navedeno vrijedi i za naknadna ulaganja pa je Pravilnikom propisano ako naknadno ulaganje bitno ne mijenja vijek korištenja dobra, tada se ispravak pretporeza za to ulaganje obavlja u razdoblju ispravka pretporeza za dotično gospodarsko dobro. Međutim, u slučaju da se radi o naknadnom ulaganju koje bitno mijenja vijek korištenja, ili predstavlja zasebnu cjelinu kao npr. dogradnja već postojeće zgrade, za to ulaganje utvrđuje se novo (zasebno) razdoblje ispravka pretporeza. Što se tiče ispravka pretporeza u slučaju da neko gospodarsko dobro postane neuporabljivo prije isteka razdoblja za ispravak pretporeza, tada sa trenutkom kad je dobro postalo neuporabljivo završava i razdoblje ispravka pretporeza. Sama prodaja gospodarskog dobra poreznog obveznika ne smatra se promjenom uvjeta mjerodavnih za oporezivanje već isporukom u smislu članka 3. Zakona. Zbog pojednostavljenja pri ispravku pretporeza postupak ispravka pretporeza ne provodi se ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 2.000,00 kuna. Iz istog razloga, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost dodana je odredba kojom se propisuje da se ne provodi ispravak pretporeza za jednu petinu (1/5) ili jednu desetinu (1/10) razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene postotka prava na odbitak pretporeza utvrđenog za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka u odnosu na početnu godinu korištenja, ako razlika pretporeza ne prelazi 500,00 kn. Primjer 1. Porezni obveznik kupio je novoizgrađenu nekretninu u kojoj će obavljati poslovnu djelatnost 01. srpnja 2009. godine te ostvario pravo, i u cijelosti odbio, pretporez u iznosu od 95.000,00 kn. U siječnju 2010. godine porezni obveznik prestaje obavljati poslovnu djelatnost u istom objektu te ga počinje iznajmljivati fizičkoj osobi za stambene potrebe.

broj: 05/12

lipanj 2012.

Ispravak pretporeza vrši se po naprijed navedenoj formuli:

Razdoblje ispravka pretporeza za nekretnine iznosi 10 godina odnosno 120 mjeseci, a vrijeme korištenja nekretnine 7 mjeseci. U skladu s navedenim, ispravak pretporeza iznosi: 90.000,00 – ( 90.000,00 X 7 / 120 ) = 90.000,00 -5.250,00 = 84.750,00 Porezni obveznik mora u poreznoj prijavi za mjesec siječanj 2010. godine iskazati obvezu u iznosu od 84.750,00 kn. Primjer 2. Porezni obveznik nabavlja dobro dugotrajne imovine u 2010. godini. Pri nabavi gospodarskog dobra imao je pravo na odbitak ukupnog pretporeza obzirom da mu je navedeno dobro služilo isključivo za obavljanje oporezive djelatnosti. Međutim, u 2011. godini porezni obveznik počinje obavljati i isporuke oslobođene oporezivanja. U 2012. godini utvrđuje da je došlo do promjene postotka prava na odbitak pretporeza. Taj postotak sada iznosi 70%. Uzmimo za primjer da je porezni obveznik pri nabavi gospodarskog dobra iskoristio pretporez u iznosu od 10.000,00 kn. Utvrđeni postotak prava na odbitak pretporeza za 2012. godinu iznosi 70%, dakle 7.000,00 kn, pa je nastala razlika za ispravak pretporeza 3.000,00 kn. Porezni obveznik ispravlja pretporez za 1/5 jer je u konkretnom slučaju riječ o opremi, što iznosi 600,00 kn. U obrascu PDV-K za 2011. godinu porezni obveznik povećava svoju obvezu za 600,00 kn koje unosi s predznakom minus (-), a isto je obvezan učiniti i za razdoblja od 2012.-2014. godine. 2.3. Ispravak pretporeza kod prijenosa gospodarske cjeline Prijenos gospodarske cjeline se u smislu odredbi Zakona i Pravilnika smatra oporezivom isporukom. Radi pojednostavljenja, obračunavanje i plaćanje poreza pri prijenosu gospodarske cjeline ili pogona uređeno je na način da ako obračunani porez na dodanu vrijednost pri stjecanju gospodarske cjeline ili pogona stjecatelj u cijelosti može odbiti kao pretporez, tada se ne plaća porez na dodanu vrijednost odnosno taj se prijenos smatra

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

neoporezivim. Međutim, ako stjecatelj gospodarske cjeline ili pogona nema pravo na odbitak pretporeza tada se to otuđenje smatra oporezivom isporukom. Odredbe članka 20. stavak 5. Zakona vrijede i u slučaju prijenosa gospodarske cjeline ili pogona pa je tako propisano ako kod stjecatelja gospodarske cjeline ili pogona naknadno dođe do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje prema članku 20. stavku 5. Zakona, stjecatelj je obvezan izvršiti ispravak pretporeza kao da mu je pri stjecanju zaračunan porez. Bitno je naglasiti da se razdoblje ispravka pretporeza pri prijenosu gospodarske cjeline ili pogona ne prekida.

3. PRENAMJENA NEKRETNINA I POSLJEDICE S ASPEKTA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se porez na dodanu vrijednost plaća na isporuke svih vrsta dobara, a među njima i novoizgrađenih građevina, koje izvrši poduzetnik baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, nadalje, pojašnjava da se novoizgrađenim nekretninama smatraju nekretnine (građevine i njihovi dijelovi) koje su izgrađene, isporučene ili plaćene nakon 31. prosinca 1997. godine. Nekretnine koje su na dan 31. prosinca 1997. izgrađene (gotove - dovršene), a neisporučene kao i nekretnine koje su plaćene do dana 31. prosinca 1997., u dijelu u kojem su plaćene i na koje se obračunava porez na promet nekretnina u smislu odredbe članka 25. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, od broja 69/97 do 22/11), ne smatraju se novoizgrađenim nekretninama u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnika. Nažalost, u Zakonu i u Pravilniku nije propisana niti jedna odredba o tome kad tzv. “stara” nekretnina postaje novoizgrađena što uvelike otežava tumačenje i primjenu zakonskih odredbi poreznim obveznicima. Po sustavu oporezivanja novoizgrađenih nekretnina Republika Hrvatska se razlikuje od sustava oporezivanja nekretnina većine europskih država. U tim državama se, u skladu s odredbama Direktive 2006/112/EZ, porezom na dodanu vrijednost oporezuje samo prva isporuka nekretnina, a sve naknadne isporuke nekretnina oporezuju se nekim alternativnim porezima (porezom na promet nekretnina, pristojbama za prijenos vlasništva na nekretnini i slično). U hrvatskom Zakonu o porezu na dodanu vrijednost također je propisana odredba članka 3. stavak 4. prema ko-

57

joj se isporukom dobra ne smatra isporuka zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog ili neizgrađenog) što uz sve navedeno predstavlja dodatnu komplikaciju pri oporezivanju nekretnina. Iz navedenog proizlazi da zemljište uopće nije predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, uključujući i ono zemljište koje je pripadajući dio novoizgrađene nekretnine. Zbog toga je pri isporuci novoizgrađenih nekretnina potrebno dijeliti poreznu osnovicu na dio koji pripada novoizgrađenoj nekretnini odnosno građevinskom objektu i na pripadajući dio zemljišne čestice. Ispravak pretporeza u građevinskoj djelatnosti aktualan je problem obzirom na nastalu gospodarsku krizu iz razloga što se velik broj nekretnina koje su prvobitno bile namijenjene za prodaju, zbog nemogućnosti prodaje, prenamjenjuju za najam za stambene potrebe. Ti stanovi se u takvim slučajevima obično iznajmljuju na kraće, ograničeno razdoblje, i cijelo su vrijeme raspoloživi za prodaju. Odredbama članka 11a. stavak 1. točka j) Zakona propisano je da je najam stambenih prostorija oslobođen oporezivanja. Međutim, poduzetnik koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost pri izgradnji građevinskog objekta odbija pretporez pa se stoga postavlja pitanje radi li se u takvom slučaju o promjeni uvjeta mjerodavnih za oporezivanje. Gledano s računovodstvenog aspekta, ako poduzetnik izgradi određeni broj stanova za prodaju, oni u smislu računovodstvenih propisa ne spadaju u dugotrajnu imovinu poduzeća već se knjiže na kontu zaliha. Ta dobra se počinju privremeno, do trenutka prodaje, iznajmljivati, stoga se prema nekim mišljenjima u takvim slučajevima zapravo ne radi o promjeni uvjeta mjerodavnih za oporezivanje u smislu odredbi članka 20. stavak. 5. Zakona već o naknadnoj podjeli pretporeza u smislu odredbi članka 20. stavak 6. Zakona koja je trebala biti učinjena pri izgradnji. Međutim, činjenica je da je poduzetnik odbio pretporez pri izgradnji nekretnine te da će nekretninu staviti u uporabu odnosno koristiti za najam stambenih prostorija što je usluga oslobođena oporezivanja. S računovodstvene strane, porezni obveznik ima pravo ostaviti stanove koje privremeno iznajmljuje na kontu zaliha, no s poreznog aspekta biti će potrebno napraviti ispravak odbijenog pretporeza koji je priznat pri izgradnji iznajmljenih stanova. U pogledu navedenog, postavlja se i pitanje kako se u daljnjem prometu oporezuju takve nekretnine obzirom da je pretporez koji je bio

broj: 05/12

58

JAVNE FINANCIJE

priznat pri izgradnji nekretnine naknadno ispravljen odnosno vraćen. O tim dvojbama ne postoje jasne Zakonske odredbe pa postoje različita tumačenja, kako poreznih stručnjaka tako i same Porezne uprave, što uvelike otežava ispravno postupanje poreznih obveznika koji se susreću s takvim problemima. Prema jednom od tumačenja Porezne uprave, ako je izgrađen građevinski objekt sa stanovima koji se odmah po završetku gradnje počinju iznajmljivati za stambene potrebe tada se ne radi o prenamjeni nekretnine zato jer se takva nekretnina još nije počela koristiti u poslovne svrhe da bi se moglo smatrati da je došlo do prenamjene korištenja. Pretporez se pri tome treba ispraviti ali ga je potrebno proknjižiti kao obvezu, a ne ispravak u smislu odredbi članka 20. stavak 5. Zakona. Prema istom tumačenju, ako je nekretnina za koju je pri gradnji odbijen pretporez stavljena u uporabu, a naknadno se počne iznajmljivati u svrhe stanovanja, tada dolazi do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje te se, u skladu s odredbama članka 20. stavak 5. Zakona, mora ispraviti pretporez. Nadalje, pri daljnjoj promjeni uvjeta mjerodavnih za oporezivanje potrebno je ponovo izvršiti ispravak pretporeza za razdoblje nakon promjene tih uvjeta iz čega proizlazi da bi pri prodaji stanova u naprijed navedenom slučaju porezni obveznik imao pravo na odbitak pretporeza te

broj: 05/12

lipanj 2012.

bi pri isporuci istih bio obvezan obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost. Iako se u nedostatku preciznih odredbi Zakona i Pravilnika obveznici često pozivaju na stajališta Porezne uprave koja su iznesena putem stručnih mišljenja Središnjeg ureda potrebno je naglasiti da se ta mišljenja uglavnom odnose na neki konkretan slučaj te ih u mnogim slučajevima nije moguće tumačiti odnosno primjenjivati općenito.

ZAKLJUČAK Pravilno tumačenje i primjena odredbi Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost o ispravci pretporeza vrlo je važno, obzirom da se odbitak pretporeza za koji nisu ispunjeni Zakonom propisani uvjeti kažnjava kao prekršaj za koji je predviđena novčana kazna i do 500.000 kn. No, osim prekršajne kazne, posljedica može biti i obveza plaćanja visokih zateznih kamata. Zbog toga porezni obveznici moraju voditi brigu o svakom gospodarskom dobru kojim raspolažu i tome je li u određenom slučaju došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje odnosno ispravak pretporeza. Naravno, obzirom da mnoga pitanja nisu jasno propisana odredbama Zakona i Pravilnika bilo bi potrebno dobiti što preciznije upute od strane Poreznih tijela da ne bi dolazilo do različitog postupanja kod poreznih obveznika, a i samih poreznih i drugih tijela.

JAVNE FINANCIJE

lipanj 2012.

59

Milan Kuridža, dipl. iur Mr. Duško Miloica, dipl. Iur.

UPRAVNO SUDSKA PRAKSA SUDA BIH IZ OBLASTI NEIZRAVNIH POREZA U prethodnom broju časopisa su čitatelju dostavljeni izvodi iz presuda Suda Bosne i Hercegovine koji se odnose na obračun uvoznih dažbina. Izvodi iz presuda su se odnosili na pitanja odgovornosti špeditera za uvozne dažbine i na pitanje obračuna uvoznih dažbina kod uvoza opreme u slobodnu zonu. Jedna od presuda čiji je izvod citiran u prethodnom članku je donesena u parničnom postupku pred ovim sudom, ali se presuda odnosi na pitanja oporezivanja neizravnim porezima, zbog čega je u izvodu citirana. U ovom će članku biti pojašnjen jedan od instituta iz oblasti upravnih sporova. U kratkim crtama će biti pojašnjeno najčešće korišteno izvanredno pravno sredstvo kojim se pobija presuda Upravnog odjeljenja Suda BiH – zahtjev za preispitivanje presude u upravnom sporu. U pojašnjenju će biti objašnjene i dvije nejasnoće koje se u korištenju ovog pravnog sredstva u praksi često pojavljuju.

ZAHTJEV ZA PREISPITIVANJE PRESUDE U UPRAVNOM SPORU

Presuda i rješenje Upravnog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, kojim je ovaj sud odlučivao po tužbi u upravnom sporu protiv konačnih akata Uprave za neizravno oporezivanje su pravosnažni. Najznačajnija pravna posljedica pravosnažnosti presude se sastoji u tome da je upravni spor riješen i da se o istom pitanju između istih stranaka više upravni spor ne može voditi, a eventualno podnesena tužba u pravosnažno riješenoj upravnoj stvari će se odbaciti. Presuda i rješenje Upravnog odjeljenja se ne može pobijati redovitim pravnim sredstvom – žalbom protiv presude. Presuda i rješenje se mogu

pobijati izvanrednim pravnim sredstvima.1 Izvanredna pravna sredstva protiv presude prvostupanjskog suda su: • Zahtjev za ponavljanje postupka, • Zahtjev za zaštitu zakonitosti i • Zahtjev za preispitivanje sudske odluke 1. Mogućnosti pobijanja presuda u upravnom sporu su različito riješena u zakonodavstvu BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH. Žalba kao redovito pravno sredstvo koje sprječava nastupanje pravosnažnosti sudske odluke je predviđeno zakonodavstvom Brčko Distrikta kao pravilo, a zakonodavstvom Republike Srpske kao izuzetak koji se može propisati posebnim zakonom (do sada takva rješenja posebnim zakonom nisu propisana). Zakonodavstvom Federacije BiH i BiH nije propisana mogućnost podnošenja redovitog pravnog sredstva – žalbe protiv presuda Vrhovnog suda Federacije odnosno upravnog odjeljenja Suda BiH. Razlika u pogledu vrste izvanrednih pravnih sredstava se odnosi na zahtjev za zaštitu zakonitosti koje izvanredno pravno sredstvo nije propisano zakonodavstvom entiteta, ali je propisano Zakonom o upravnim sporovima BiH.

broj: 05/12

60

JAVNE FINANCIJE

U ovom ćemo članku u kratkim crtama obraditi posljednje (ali i najčešće korišteno) izvanredno pravno sredstvo kojim se može pobijati presuda Upravnog odjeljenja Suda BiH. Razlozi za pobijanje presude naprijed navedenim pravnim sredstvom su: • povreda zakona Bosne i Hercegovine, • povreda pravila postupka koji je prethodio donošenju pobijane presude. Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje nije razlog za pobijanje presude (odnosno rješenja) Upravnog odjeljenja Suda BiH. Povreda materijalnog prava sadržanog u propisima o neizravnim porezima ili blanketnim propisima na koje upućuju propisi o neizravnim porezima, na koje je sud dužan paziti po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka, je razlog za pobijanje presude Upravnog odjeljenja Suda BiH. Povreda pravila postupka pred upravnim odjeljenjem Suda BiH je slijedeći razlog za pobijanje navedene presude. Zahtjev za preispitivanje sudske odluke se podnosi u roku od 30 dana od dostavljanja stranci sudske odluke koja se pobija. Zahtjev se predaje Upravnom odjeljenju Suda BiH. U slučaju da sud ocijeni da postoji neki od razloga zbog kojih bi pobijanu odluku trebalo eliminirati iz pravnog poretka, Apelacijsko odjeljenje Suda BiH donosi jednu od dvije odluke: • ukida odluku Upravnog odjeljenja Suda BiH i predmet vraća ovom odjeljenju na ponovno suđenje, ili • preinačuje odluku Upravnog odjeljenja donoseći odluku koja u svemu zamjenjuje odluku Upravnog odjeljenja suda. Protiv odluke Upravnog odjeljenja Suda BiH, kojom je ovo odjeljenje Suda BiH poništilo konačni akt Uprave za neizravno oporezivanje, nije dopušteno podnošenje zahtjeva za preispitivanje, zbog toga što takvom presudom Upravnog odjeljenja nije odlučeno o pravima i obvezama stranaka, već se o takvom pravu tek treba odlučiti. Ovo navodimo zbog toga što je protiv presuda sudova u Bosni i Hercegovini kojim se poništava upravni akt, podnesen značajan broj izvanrednih pravnih lijekova čiji je ishod bio odbacivanje takvih pravnih lijekova iz naprijed navedenog razloga. Podnositelji apelacije su u ovim postupcima imali značajne troškove. U izvodima iz presuda koje u ovom članku navodimo se nalazi i izvod iz jedne odluke Ustavnog suda BiH donesenog po apelaciji za zaštitu prava

broj: 05/12

lipanj 2012.

i sloboda garantiranih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U ovoj je odluci iznesen stav suda o pretpostavkama za podnošenje apelacije, odnosno o načelu da se apelacija Ustavnom sudu podnosi nakon iscrpljivanja „efektivnih pravnih lijekova“. I ovaj je odluka vrlo značajna zbog toga što su u više navrata stranke čekale ishod odluke po zahtjevu za preispitivanje sudske odluke i tako propustile rokove za obraćanje Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Smatrajući zahtjev za preispitivanje sudske odluke „efektivnim pravnim sredstvom“ stranke nisu podnosile apelaciju protiv presude Upravnog odjeljenja Suda BiH i tako izgubile procesnu mogućnost ostvarivanja pravne zaštite pred Ustavnim sudom BiH. U članku će biti prikazani izvodi iz dvije presude Suda Bosne i Hercegovine koji se odnose na materiju oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, te izvod iz naprijed navedene odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u apelacijskom postupku protiv odluke Suda BiH donesene u predmetu oporezivanja neizravnim porezima.

OPOREZIVANJE MANJKA ROBE U konkretnom slučaju, prvostupanjski organ je kod tužitelja izvršio kontrolu obračuna neizravnih poreza za razdoblje 01. 01. do 30. 09. 2006. godine i prilikom kontrole utvrdio da je za svaki objekt tužitelj u trgovačkoj knjizi na malo zaduživao robu po cijenama koje nisu odgovarale cijenama robe iskazanim u ulaznim kalkulacijama, jer je u usporedbi s izlaznim fakturama i registar kasom utvrđeno da su cijene bile različite u odnosu na cijene po kojima je vršeno zaduženje robe. U cilju pravilnog utvrđivanja PDV obveze prvostupanjski organ je izvršio popis zatečenih zaliha robe u veleprodajnom skladištu te na osnovu usporedbe popisanog stanja zaliha robe i evidencije u trgovačkim knjigama na malo utvrđen manjak robe u skladištu veleprodaje i u sva tri maloprodajna objekta u ukupnoj vrijednosti od ..... KM i na ovaj iznos obračunat PDV u ukupnom iznosu od .... KM. Tuženi (Uprava za neizravno oporezivanje – primjedba priređivača) je u postupku ispitivanja pravilnosti prvostupanjskog rješenja utvrdio da je prvostupanjski organ pravilno utvrdio da tužitelj nije na zakonom propisan način vodio knjigovodstvenu evidenciju. Sukladno navedenom pravilno je odlučio tuženi kada je odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu protiv rješenja prvostupanjskog organa kojim je utvrđen razrez neizravnih poreza

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

u iznosima označenim u izreci pobijanih rješenja. Ovo iz razloga što je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj: 9/05 do 35/05) utvrđena obveza i reguliran sustav plaćanja poreza na dodanu vrijednost na teritoriji Bosne i Hercegovine, a Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“, broj 89/05) propisan je postupak utvrđivanja, naplate i kontrole neizravnih poreza i porezni prekršaji. U smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost PDV se plaća na promet dobara i usluga koje porezni obveznik u okviru obavljanja svojih djelatnosti, izvrši na teritoriji BiH uz naknadu (članak 3. stavak 1. citiranog zakona). Pod prometom dobara smatra se i uporaba dobara poreznog obveznika u izvanposlovne svrhe (članak 4. stavak 3. točka 6. istog zakona). Člankom 11. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj 93/05 do 60/06) propisano je da se pored uporabe dobara u poslovne2 svrhe navedenih u članku 5. stavak 1. zakona, uporabom dobara u izvanposlovne svrhe smatra i manjak dobara, a stavkom 2. istog članka propisano je da se, manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra vlastitom potrošnjom u izvanposlovne svrhe poreznog obveznika i podliježe oporezivanju dok manjak koji se može opravdati višom silom ne podliježe oporezivanju. Kako iz spisa predmeta proizlazi da je utvrđeno postojanje manjka koji se nije mogao opravdati višom silom to je po ocjeni suda pravilan zaključak tuženog da je prvostupanjski organ pravilno utvrdio manjak i na isti obračunao PDV.

PRESUDA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE BROJ S1 3 U 000194 08 U OD 02. 02. 2011. GODINE OPOREZIVANJE PROMETA DOBARA STRANIM DIPLOMATSKIM PREDSTAVNIŠTVIMA Pravilno je tuženi organ (Uprava za neizravno oporezivanje – primjedba priređivača) odlučio kada je odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu. Ovo iz razloga što je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj 9/05 i 25/05), kao posebnim zakonom na teritoriji BiH uvedena obveza i reguliran sustav plaćanja po2. Trebalo da stoji u izvanposlovne svrhe – primjedba priređivača

61

reza na dodanu vrijednost. Člankom 3. citiranog zakona propisan je predmet oporezivanja tako da se PDV plaća na promet dobara i usluga koje porezni obveznik u okviru obavljanja svojih djelatnosti izvrši na teritoriji BiH uz naknadu. Samo onaj promet koji ispunjava sve zakonom predviđene uvjete podliježe plaćanju PDV-a. Ti uvjeti su da je izvršena isporuka dobara ili usluga, da je tu isporuku izvršio obveznik PDV-a, da je promet dobara ili usluga izvršen na teritoriji BiH, da je promet izvršen uz naknadu i da je promet izvršen u okviru obavljanja djelatnosti poreznog obveznika. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj obveznik PDV-a koji je na teritoriji BiH u okviru svoje poslovne djelatnosti izvršio promet roba uz naknadu za potreba ambasade Republike .... Tužitelj ni u tužbi ne osporava ovakvo činjenično utvrđenje. Točno je da je tužitelj u postupku uvoza predmetne robe bio oslobođen plaćanja carina i carinskih dažbina kao i ulaznog PDV-a. Ovo je tuženi učinio primjenom odredbi Zakona o carinskoj politici i Zakona o PDV-u, jer je odredbom članka 24. i 25. Zakona o PDV-u propisano porezno oslobađanje za djelatnosti u javnom interesu a čl. 25. citiranog zakona porezno oslobađanje za financijske i novčane usluge. Točno je da u smislu Zakona o PDV-u diplomatska i konzularna predstavništva nisu porezni obveznici. Međutim odredbom čl. 29. ovog zakona propisano je da slijedeće podliježe povratu PDV-a plaćenom za snabdijevanje dobrima i uslugama: 1. diplomatskih ili konzularnih predstavništava, 2. međunarodnih organizacija, ako je to regulirano međunarodnim ugovorima, 3. članova međunarodnih organizacija uključujući i članove njihovih obitelji. Iz ovakve zakonske definicije jasno proizlazi da je svaki promet robe ili usluga za račun diplomatskih i konzularnih predstavništava podložan obračunu izlaznog PDV-a i da je obveza pružatelja ovakvih usluga da izvrši obračun PDV-a u izlaznim fakturama. Ovo nadalje znači da diplomatska i konzularna predstavništva imaju pravo na traženje povrata plaćenog PDV u rokovima i na način propisan Zakonom o PDV-u. Stoga prigovori tužbe da je nepravilno primijenjen materijalni propis, te da je činjenično stanje nepravilno i nepotpuno utvrđeno nisu osnovani. Nema ni povreda pravila postupka na koje tužitelj ukazuje u svojoj tužbi jer je tuženi organ donoseći konačni upravni akt odgovorio na sve žalbene razloge i dao jasno i potpuno obrazloženje donošenja svoje odluke.

broj: 05/12

62

JAVNE FINANCIJE

Iz sadržaja protokola kojeg su potpisali Ministarstvo vanjskih poslova i Ambasada Republike .... u Sarajevu, na koje se tužitelj poziva proizlazi da je navedena ambasada zatražila da se uvezena roba oslobodi plaćanja carina i carinskih dažbina sukladno odredbi čl. 36. Bečke konvencije. U skladu s ovom odredbom tužitelj je bio oslobođen plaćanja carine i carinskih dažbina pa i ulaznog PDV-a. Odredbom čl 34. citirane konvencije je ugovoreno da je diplomatski agent oslobođen plaćanja poreza i taksi, s izuzetkom a) posrednih poreza koji su po svojoj prirodi obično uključeni u cijenu roba ili usluga. Kako je tužitelj domaća pravna osoba koja u okviru svoje registrirane djelatnosti obavlja poslove prometa robom i vršenjem usluga to je i obveznik PDV-a i obvezan je isti obračunati, kao neizravni (posredni) porez i u smislu citirane konvencije primatelju robe ili usluge i kada se radi o diplomatskim i konzularnim misijama. Pravo je diplomatskih i konzularnih misija da u skladu s odredbama Zakona o PDVu zatraže povrat istog u rokovima i po proceduri propisanoj ovim zakonom.

PRESUDA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE BROJ U – 781/08 OD 02. 02. 2011. GODINE ISCRPLJIVANJE PRAVNIH LIJEKOVA PRIJE PODNOŠENJA APELACIJE USTAVNOM SUDU BOSNE I HERCEGOVINE .... da je apelant podnio zahtjeve za izvanredno preispitivanje prvostupanjskih presuda Vijeća za upravne sporove suda BiH, koje je Apelacijsko vijeće Suda BiH presudama odbilo kao neosnovane. S tim u vezi, ustavni sud smatra da je potrebno odgovoriti na pitanje jesu li se predmetni postupci pred Apelacijskim vijećem ticali određivanja imovinskih prava i obveza apelanta u smislu članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. U pogledu zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravosnažne presude (Suda Bosne i Hercegovine – primjedba priređivača) Europski sud za ljudska prava je više puta utvrdio da postupci u kojima se traži izvanredno preispitivanje pravosnažno okončanih slučajeva, ne predstavljaju efektivne pravne lijekove, pošto u tim slučajevima postoji presuda kojom je pravosnažno okončan predmetni postupak o meritumu zahtjeva apelanta, koja je dobila snagu res iudicata ............ Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se predmetni postupci odlučivanja o zahtje-

broj: 05/12

lipanj 2012.

vima za izvanredno preispitivanje prvostupanjskih presuda Vijeća za upravne sporove Suda BiH, kojima su pravosnažno okončani postupci o meritumu apelantovog zahtjeva, ticali isključivo odlučivanja o postojanju zakonskih uvjeta za izvanredno preispitivanje pravosnažnih presuda. Dakle, predmetnim postupcima pred Apelacijskim vijećem Suda BiH, na koje se apelant žali, nije se odlučivalo o njegovim građanskim pravima i obvezama, odnosno imovinskim pravima u smislu članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, te stoga slijedi da je predmetna apelacija u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna s Ustavnom Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu navedeno u prethodnom stavu, Ustavni sud smatra da su posljednji djelotvorni pravni lijekovi, odnosno konačne odluke, u apelantovom slučaju, presude Vijeća za upravne sporove Suda BiH, usvojene u razdoblju od 1. do 17. listopada 2008. godine, kojima je isti sud meritorno raspravljao apelantove navode u pogledu njegovog zahtjeva za povrat akciza. S obzirom na to da su apelantu osporene konačne odluke Vijeća za upravne sporove Suda BiH uručene u razdoblju od 20. do 22. listopada 2008. godine, a apelacije su Ustavnom sudu podnesene 23. ožujka 2009. godine, proizlazi da su podnesene nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu s navedenim, Ustavni sud je zaključio da su apelacije podnesene neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporene presude Vijeća za upravne sporove Suda BiH.

ODLUKA USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE, BROJ AP 868/09 OD 10. LIPNJA 2009. GODINE REZIME: U članku je objašnjeno najčešće korišteno izvanredno pravno sredstvo u postupku pobijanja presuda Suda BiH – zahtjev za preispitivanje presude, s osvrtom na čestu grešku u primjeni ovog instituta koja se u praksi pojavljuje (podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude kojom je upravni akt UNO poništen), te značaj ovog instituta kao „efektivnog pravnog sredstva“ u slučaju podnošenja apelacije za zaštitu ljudskih prava i sloboda Ustavnom sudu BiH. U izvodu su dostavljene i odgovarajuće odluke Suda BiH i Ustavnog suda BiH donesene u pitanjima oporezivanja neizravnim porezima.

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

63

Frano Dogan, dipl. iur.

CARINSKA PRIJAVA KAO ZAHTJEV I RJEŠENJE Prema odredbi članka 4. točka 17. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), dalje u tekstu: ZOCP BiH, carinska prijava je radnja u kojoj osoba u propisanom obliku ili na propisani način zahtijeva da robu stavi u određeni carinski postupak. Ovaj izraz oblikovan je tako da obuhvata sve moguće oblike carinske prijave, kako ih pobliže navodi članak 58. ZOCP BiH, odnosno obuhvaća sve vrste pisanih prijava, elektroničkih i usmenu prijavu te druge radnje. Spomenuta odredba definira carinsku prijavu kao zahtjev stranke za pokretanje postupka carinjenja i donošenje odobrenja carinskog tijela za stavljanje robe u određeni carinski postupak. Iz odredbi ZOCP BiH se nedvojbeno može iščitati da carinsko tijelo prihvaćanjem carinske prijave odobrava određeni carinski postupak i da u tom trenutku nastaju pravne posljedice, odnosno učinak što ga ima rješenje kao upravni akt. Prihvaćenjem carinske prijave carinsko tijelo rješava o pravu stranke na raspolaganje robe u odobrenom carinskom postupku i određuje obveze stranke glede raspolaganja robom. Carinska prijava ne mijenja svoj naziv, tj. ostaje carinskom prijavom, ali to nije više akt stranke, već upravni akt odnosno rješenje carinskog tijela. Izraz carinska prijava se ne smije izjednačiti samo s izrazom jedinstvena carinska prijava (JCI-a) koji je službeni obrazac za carinski prijavu u pisanom obliku u redovitom postupku članak 113. stavak (1) Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 63a/04, 60/06 i 57/08), dalje u tekstu: Odluka. Carinska prijava ima osobine upravnog akta i kad je carinsko tijelo prihvati djelomice, jer je primjerice osporilo prijavljenu vrijednost, pa u redovitom upravnom postupku donosi posebno rješenje o spornim podacima, s tim da carinsku prijavu na koncu mora uskladiti sa stanjem i obračunom

utvrđenim u rješenju donesenim u upravnom postupku. Prema nekim stavovima carinska prijava nema obilježja rješenja prema Zakonu o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, broj 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09), dalje u tekstu: ZUP, jer je ona, kao što je već navedeno, sukladno članku 4. točka 17 ZOCP BiH, radnja kojom osoba u propisanom obliku i na propisani način zahtijeva da se robu stavi u određeni carinski postupak. Po istima ni rezultat provjere carinske prijave ne može se smatrati rješenjem prema ZUP-u, jer samo da nije doneseno u obliku, odnosno pod nazivom rješenje, već ne sadrži ni valjano obrazloženje zašto se, primjerice ne prihvaća carinska vrijednost iskazana u JCI-u te utvrđuje nova vrijednost. Nesporno je da nakon što carinsko tijelo provjeri carinsku prijavu, odnosno ospori vrijednost iskazanu u carinskoj prijavi i utvrdi novu vrijednost, treba donijeti rješenje s obrazloženjem i uputom o pravnom lijeku. Kada carinsko tijelo ospori vrijednost iskazanu u carinskoj prijavi i ne donese obrazloženo rješenje sukladno članku 197. ZUP-a, ono mora imati u vidu odredbe u članku 92. stavak (3) Odluke i donijeti rješenje s obrazloženjem o načinu određivanja carinske vrijednosti za uvezenu robu. Dakle, carinsko tijelo je obvezatno obrazložiti odluku o načinu određivanja carinske vrijednosti za uvezenu robu, dok članak 197. ZUP-a propisuje da se svako rješenje mora kao takvo označiti, s tim da se posebnim propisima, iznimno, može propisati da se rješenju može dati i drugi naziv. Pisano rješenje, sukladno članku 197. stavak (3) ZUPa mora sadržavati naziv tijela, broj i nadnevak, uvod, dispozitiv (izreku), obrazloženje, uputu o pravnom lijeku, potpis ovlaštene službene osobe i pečat tijela, te ga se mora dostaviti u izvorniku ili ovjerenu presliku - članak 197. stavak (5) ZUP. Carinska tijela u tim okolnostima, kada ne donose konačnu odluku s obrazloženjem, nepravilno i

broj: 05/12

64

JAVNE FINANCIJE

nepotpuno provede postupak i nepravilno primjenjuju materijalni propis, propustivši donijeti obrazloženo rješenje, kako propisuje članak 92. stavak (3) Odluke, te trebaju donijeti rješenje sukladno članku 197. ZUP-a. Dakle, nema sumnje da upravni postupak carinjenja treba dovršiti donošenjem posebnog rješenja, sukladno spomenutim odredbama. U slučaju kad je postupak carinjenja pokrenut podnošenjem carinske prijave, a utvrđena je nova vrijednosti putem izmjene podataka o carinskoj vrijednosti u carinskoj prijavi, tada je isti preuranjeno završen jer je konačna odluka o osporenoj vrijednosti i novoutvrđeni obračun uvoznih davanja treba najprije predočiti u obrazloženom rješenju, sukladno navedenim propisima, a tek potom izmijeniti sporne podatke u samoj carinskoj prijavi. Dakle, carinsko tijelo mora uz carinsku prijavu i zapisnički nalaz, donijeti i pisano rješenje te iznijeti razloge na kojima se rješenje temelji i dati uputu o pravnom lijeku.

CARINJENJE KAO POSEBNI UPRAVNI POSTUPAK Postupak carinjenja robe može se definirati kao posebni upravni postupak u kojem carinsko tijelo, izravno primjenjujući propise, rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičkih odnosno pravnih osoba i drugih stranaka. Postupak carinjenja pokreće se podnošenjem carinske prijave, a završava prihvaćanjem prijave i puštanjem robe deklarantu. Tek tada može započeti odobreni carinski postupak ili određeno postupanje ili uporaba robe, bilo da je to stavljanje robe u slobodan promet, privremenu uvoz, izvoz, unutarnja ili vanjska obrada, carinsko skladištenje, provoz ili obrada pod carinskom kontrolom. Carinski postupak je poseban upravni postupak u usporedbi s općim upravnim postupkom, s obzirom da su u ZOCP BiH pojedina pitanja uređena drukčije ili podrobnije negoli u ZUP, a ima pitanja koja u ZUP nisu uopće uređena. Članak 2. ZUP dopušta da se pojedina pitanja postupka za određeno područje mogu urediti posebni zakonom i drukčije negoli u ZUP. Posebna pravila u postupanju u ZOCP BiH su nužna za postupanje s obzirom na osobitost materije u carinskoj upravnoj oblasti i osebujne poslove carinske službe glede kretanja i uporabe robe u međunarodnom robnim tijekovima, što zahtijeva žurnu i djelotvornu provedbu upravnog postupka, uz istovremenu primjenu mnogih i veoma složenih propisa. U postupku carinjenja utvrđuje se jesu li ispunjeni

broj: 05/12

lipanj 2012.

uvjeti za uporabu robe sukladno trgovinskim i zdravstvenim propisima, međunarodnim konvencijama, propisima o zaštiti okoliša, provjerava se stanje robe glede kakvoće, vrste, količine, vrijednosti i podrijetla, utvrđuje se obračun uvoznih davanja, s tim da se tijekom postupka ne smije ometati legalan protok robe. Zbog brojnosti i različitosti carinsko-upravnih instituta brojna pitanja je uredio ZOCP BiH. Kad su posrijedi odredbe članka 6. stavak (6) ZOCP BiH, zajedno s odredbama članka 92. stavak (3) Odluke što se odnose na donošenje rješenja, carinsko tijelo je obvezno donijeti rješenje s obrazloženjem s pravnom poukom. Jedno od načela prema članku 200. ZUP je da obrazloženje treba sadržavati i razloge radi kojih se ne uvažava neki od zahtijeva stranke, pa ako bi carinski propisi predvidjeli da se te razloge ne mora navesti, takvo bi propisivanje bilo protivno načelima ZUP. Međutim, carinski propisi ne sadrži takve odredbe nego naprotiv, kada se carinska prijava ne uvaži glede vrijednosti robe, izričito je propisano da se mora donijeti obrazloženo rješenje (članak 92. stavak (3) Odluke). Kada je u pitanju carinska prijava kao rješenje carinskog tijela, taj pojam obuhvaća odredba članka 4. točka 5 ZOCP BiH gdje se definira odluka kao svaki zvanični akt carinskih tijela koji se odnosi na carinske propise, a kojim se donosi odluka u vezi s konkretnim predmetom, s tim da takav akt ima zakonski učinak na jedno ili više određenih osoba ili na one čiji se identitet može utvrditi. Dakle, odluka je svaka službena radnja u vezi sa carinskim propisima, kojom se odlučuje u pojedinim slučajevima te ima pravne učinke na jednu ili više osoba. Taj izraz, uz ostalo obuhvaća i odobrenje iz članka 82. ZOCP BiH, obvezujuća informacije prema članku 11. ZOCP BiH i drugo.

PRIJAVA KAO POSEBAN OBLIK RJEŠENJA Carinske prijave kao rješenje carinskog tijela, pojavljuju se u raznim oblicima (članak 58. ZOCP BiH), što ih nije lako podvesti pod određene oblike rješenja kako propisuju članci 193.-204 ZUP. Pisane carinske prijave, što se donose na propisanom obrascu u obliku JCI, nije lako uvijek smatrati rješenjem iz članka 197. ZUP, jer ne sadrže sastavne dijelove i obrazloženje sukladno spomenutim odredbama, a one opet sadrže sve važne podatke o robi, vrsti odobrena carinskog postupka, primjeni tarifnog stavka, obračunu uvoznih da-

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE

vanja i drugo. Odredbe ZOCP BiH sadrže i vlastitu podjelu na carinske prijave što ih se donosi u redovitom postupku (članka 59.-72.) i na carinske prijave u pojednostavljenom postupku (članak 73.), gdje se čak dopušta da neka od trgovačkih ili upravnih isprava može zamijeniti carinsku prijavu i imati jednaku pravnu snagu kao carinska prijava, zatim druge carinske prijave podnesene pomoću tehnike obrade podataka, usmene prijave ili neke druge radnje (članak 74). U članku 113. Odluke navedeni su taksativno obrasci koji se mogu rabiti u carinskim postupcima, zatim u članku 129. Odluke se navode carinske prijave koje se sačinjavaju uporabom tehnike obrade podataka, a u člancima 132. do 141. Odluke se navode carinske prijave koje se podnose usmenim putem ili na neki drugi način (nekom drugom radnjom). Carinska prijava ima obilježja pravnog akta. Ne mora svaki akt donesen prema pravilima općeg ili posebnog upravnog postupka biti upravni akt. Konačni upravni akt je, sukladno članku 8. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 19/02, 88/07 i 83/08), onaj akt na temelju kojega mjerodavna institucija (ministarstva BiH i njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, određena povjerenstva, institucije Brčko Distrikta BiH i druge organizacije utvrđene zakonom BiH koje obavljaju javne ovlasti) odnosno državno tijelo koje rješava o određenom pravu ili obvezi pojedinca-građanina, odnosno pravne osobe ili druge stranke u nekoj upravnoj stvari. Iz takve definicije proizlazi da carinska prijava kumulativno sadrži sve bitne elemente upravnog akta: • donosi je državno tijelo, tj. carinsko tijelo,

65

• donosi je u nekoj upravnoj stvari, tj. rješava o određenom carinskom postupku, • odlučuje o nekom pravu ili obveze određenog pojedinca ili pravne osobe, tj. o pravu i obvezi određene osobe ovlaštene za provedbu postupka ili uporabe robe. Osobitosti ZOCP BiH u usporedbi sa odredbama ZUP ponekad izazivaju nedoumice glede pravnog obilježja carinske prijave, što je se podnosi kao zahtjev, a kad je carinsko tijelo prihvati, preobrazi se u rješenje. Zapisnik o utvrđivanju carinske vrijednosti nema karakter upravnog akta. Prema članku 8. stavku (1) Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, upravni spor može se voditi samo protiv konačnog upravnog akta, a prema stavku (2) ovog članka, upravni akt je akt kojim mjerodavna institucija Bosne i Hercegovine u obavljanju javnih ovlaštenja rješava o određenom pravu ili obvezi građanina ili pravne osobe u nekoj upravnoj stvari. Zapisnik o utvrđivanju carinske vrijednosti za robu koja se uvozi nema karakter upravnog akta protiv kojeg se, u smislu navedenih zakonskih odredbi, može pokrenuti upravni spor. Prema članku 236. stavak (1) ZOCP BiH protiv naznačenog zapisnika može se podnijeti priziv, po kome carinsko tijelo donosi rješenje/odluku, protiv koje ima pravo podnijeti priziv drugostupanjskom tijelu –ravnatelju Uprave za neizravno oporezivanje sukladno članku 139. Zakona o postupku neizravnog oporezivanja („Službeni glasnik BIH“, broj 89/05). Sukladno članku 139. stavak (3) Zakona o postupku neizravnog oporezivanja rješenje drugostupanjskog tijela po prizivu je konačni upravni akt.

www.fircon.biz

broj: 05/12

JAVNE FINANCIJE

66

lipanj 2012.

Zoltan Ćorić, dipl. oec.

OSTVARENI JAVNI PRIHODI U RAZDOBLJU OD 01.01.-31.12.2011.GODINE Po isteku svake godine, na svim se razinama vlasti sumiraju podaci o prikupljenim javnim prihodima tijekom (te) godine. U ovom tekstu, u tri posebne tabele, za razdoblje od 1. 1. do 31. 12. 2011.godine, dani su pregledi; (1) ostvarenih javnih prihoda na Jedinstvenom računu neizravnih poreza BIH, (2) ostvarenih javnih prihoda u Federaciji BIH i njihove pripadnosti po svim razinama vlasti, fondovima i drugim korisnicima, i (3) raspoređenih javnih prihoda između proračuna županija i općina.

U Tabeli 1 prikazani su preliminarni podaci u ostvarenju ukupnih javnih prihoda neizravnih poreza naplaćenih na Jedinstvenom računu BiH za razdoblje od 01. 01. -31. 12. 2011.godine, a koji su uplaćeni sukladno Pravilniku o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i naknada koje naplaćuje Uprava za neizravno oporezivanje („Službeni glasnik BiH”, broj: 99/07, 31/08 i 51/09) Javni prihodi prikupljeni na Jedinstvenom računu sastoje se od carinskih dažbina i naknada, trošarina na domaće i uvozne proizvode, poreza na promet po zakonima do 31. 12. 2005. godine, posebnih pristojbi-cestarina na naftne derivate i poreza na dodanu vrijednost. Ovi prihodi, prikupljeni na Jedinstvenom računu, raspoređuju se korisnicima ovih prihoda po utvrđenim kriterijima i koeficijentima: a) vanjskom dugu, b) državnom proračunu, c) rezerviranju za povrate, d) entitetima i e) Brčko Distriktu. Naplaćeni bruto prihodi na jedinstvenom računu veći su za 6,3% nego u 2010. godini. Ukupno izvršeni povrat PDV-a iznosi 881.802.489 KM. U strukturi prikupljenih javnih prihoda na jedinstveni račun najviše prihoda prikupljeno je od PDV-a 68,3%, trošarina na uvozne proizvode 13,9%, te trošarina na domaće proizvode 7,6%. Ukupni neto prihodi za raspodjelu korisnicima pri-

broj: 05/12

hoda iznose 4.996.789.861 KM i veći su u odnosu na 2010. godinu za 4,4%. U Tabeli 2 prikazani su podaci u ostvarenju ukupnih javnih prihoda u Federaciji BiH koji se ostvaruju po svim pozitivnim zakonskim propisima (državnim, federalnim, županijskim, općinskim i gradskim), a koji se uplaćuju na uplatne račune propisane Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova na teritoriji Federacije BiH („Službene novine FBIH“, broj: 3/11, 6/11, 9/11, 18/11, 39/11, 64/11 i 87/11). U Tabeli 2 moguće je sagledati ukupno ostvareni prihod za 12 mjeseci i njihovu pripadnost po svim razinama vlasti, odnosno njihovu pripadnost fondovima iz pojedinih oblasti (mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti), te drugim korisnicima. U ovoj tabeli prikazani su i javni prihodi koji su uplaćeni sa Jedinstvenog računa BIH, a koji su pripali federalnom, županijskim i općinskim proračunima. U Tabeli 3 prikazana je struktura javnih prihoda koji su raspoređeni između proračuna županija i proračuna općina, kao i vodoprivrednih naknada, naknada za upotrebu ceste, naknada za ceste iz cijene naftnih derivata sa Jedinstvenog računa BIH, članarina turističkim zajednicama, naknada za šume i šumski doprinos i naknada za zaštitu okoliša.

JAVNE FINANCIJE

lipanj 2012.

67

Pregled ostvarenih javnih prihoda na Jedinstvenom računu neizravnih poreza BIH Tabela 1

UKUPNO KM

NAZIV PRIHODA 1 I. Carine (1.-5.) 1. Carine od pravnih osoba 2. Carine od građana 3. Carinsko evidentiranje 4. Carina po jedinici mjere II. Ostali prihodi i naknade III. Porezi-trošarine i porez na promet (1.+2.) 1. Trošarine (akcize) (1.1.+1.2) 1.1. na uvozne proizvode 1.1.1. trošarine na naftu i naftne derivate 1.1.2. trošarine na duhanske prerađevine 1.1.3. trošarine na alkohol i alkoholno pivo 1.1.4 trošarine na bezalkoholna pića 1.1.5. trošarine na pivo 1.1.6. trošarine na kavu 1.1.7. kazn. kamata za troša. na uvoz.proizv. 1.2. na domaće proizvode 1.2.1. trošarine na naftu i naft. derivate 1.2.2. trošarine na duhan i duh. prerađevine 1.2.3. trošarine na alkohol i alkoholna pića 1.2.4. trošarine na bezalkoholna pića 1.2.5. trošarine na prženu kavu 1.2.6. trošarine na pivo 1.2.7. kazn.kamata za troš. na domaće proiz. 2. Porez na promet IV. Naknade za ceste 1. Naknada za ceste iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata 2. Naknada za ceste iz cijene domaće nafte i naftnih derivata 3. Naknada za izgradnju autocesta iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,10 KM) 4. Naknada za izgradnju autocesta iz cijene domaće nafte i naftnih derivata (0,10 KM) V. Porez na dodanu vrijednost 1. PDV na uvoze 2. PDV obaveza prema PDV prijavama 3. PDV prema automat. razrezu od strane UIO 4. PDV-jednokratne uplate 5. PDV zatezna kamata 6. PDV kazne 7. Troškovi postupka prinudne naplate 8. Troškovi naknadnog tereta prinude 9. Zatez. kamata u postupku prinudne naplate VI. Neusklađeni naplaćeni prihodi UKUPNO ( I+II+III+IV+V+VI)

Siječanj-Prosinac 2010 2 302.018.444,78 224.895.946,68 8.503.824,77 42.107.414,12 26.511.259,21 17.062.782,29 1.173.640.756,20

Siječanj-Prosinac Indeks 2011 (3/2) 3 4

306.992.882,52

93,04 94,21 149,17 87,53 73,89 97,26 107,94 1.266.763.105,53 107,94 819.589.423,32 111,71 254.235.888,17 100,44 476.295.467,11 119,15 22.569.442,42 116,60 6.016.515,15 103,39 27.118.824,26 103,16 33.146.479,23 117,42 206.806,98 96,42 447.173.682,21 101,64 175.094.141,90 92,66 240.010.138,04 111,02 2.046.577,46 52,92 14.949.115,26 97,85 209.415,03 97,13 14.477.582,44 93,71 386.712,08 293,34 98.630,30 292.146.155,56 95,16

108.727.371,14

108.961.413,02 100,22

75.279.417,14

66.276.550,45 88,04

72.794.700,82

72.727.619,22 99,91

1.173.607.132,21 733.644.537,98733.644.537,98 253.116.547,90 399.754.118,41 20.223.702,11 5.819.451,54 26.287.443,19 28.228.789,27 214.485,56 439.962.595,23 188.954.115,27 216.192.197,05 3.867.099,61 15.278.071,76 215.605,34 15.448.757,89 6.748,31 33.622,99

50.196.393,42 3.714.364.282,52 2.218.866.340,13 1.465.441.275,12 288.057,19 1.792.382,70 15.275.965,73 3.560.797,92 6.205,85 9.121.496,20 11.761,68 16.642.589,81 5.530.721.738,12

280.999.088,25 211.868.766,38 12.684.996,24 36.855.733,80 19.589.588,83 16.595.519,09 1.266.861.735,83

44.180.572,87 4.015.631.928,95 2.512.613.616,67 1.466.222.036,32 953.885,05 1.435.145,82 17.584.318,44 2.669.014,22 8.695,98 14.127.133,84 18.082,61 6.357.923,37 5.878.592.351,05

88,02 108,11 113,24 100,05 331,14 80,07 115,11 74,96 140,13 154,88 153,75 106,29

broj: 05/12

broj: 05/12

Bruto naplata za razdoblje I-XII 2010. god.

1 2 2.893.001.720 I. Prihodi od poreza 2.379.985.754 1. Prihodi od neizravnih poreza* 857.059.602 1.1. Prihodi Federacije 1.231.206.234 1.2. Prihodi županija 199.336.237 1.3. Prihodi općina 92.383.681 1.4. Prihodi Direkcija cesta 232.244.088 2. Porez na dohodak 27.760.122 3. Zaostale uplate poreza 185.457.440 4. Porez na dobit 64.683.525 5. Porezi građana 2.870.791 6. Ostali porezi 789.430.847 II. Neporezni prihodi 155.012.796 1. Naknade i pristojbe 170.194.510 2. Posebne naknade 47.413.156 2.1. Prihodi vodoprivrede 55.733.223 2.2. Posebne cestovne naknade 2.3. Naknada za šume i šumski 24.722.792 doprinos 4.006.583 2.4. Naknade za zaštitu okoliša 2.5.Pos.nak.za zaš.od prir.i 18.462.398 dr.nes. gdje je os.zb.n.plaće 2.6. Pos.nak.za zaš.od prir.i 1.558.095 dr.nes.po os.neto primanja 10.930 2.7.Naknad.po poseb.propisima 2.8. Članarine turističkih 7.261.010 zajednica 11.026.323 2.9. Ostale naknade 31.183.600 3.. Novčane kazne 1.618.777 4. Ostali prihodi 431.421.164 5.. Neporezni prihodi 2.604.788.584 III. Izvanproračunski fondovi 1.473.705.931 1. Dop.za PIO/MIO 1.016.113.825 2. Dop.za zdrav. osiguranje 114.968.828 3. Dop. za osig. od nezapos. 0 4. Ostali doprinosi 6.287.221.151 SVE UKUPNO: I + II + III Izvor: Federalno ministarstvo financija

VRSTE JAVNIH PRIHODA

TABELA 2

4 100 102 103 102 102 103 106 58 76 105 23 110 133 91 94 88 73

Index 3:2 Općinski proračun

13.430 39.219

13.810 126 6.827.020 94

380 0

370.008

5.609.272 4.685.890

0 0

880.930

36.760 11.127.900

0 0

0

0 0

99 373.362 107.338 9.431.655 0 101 8.742.087 22.351.672 248.357 0 62 0 188.851 814.921 0 111 226.311.369 127.744.532 123.400.519 0 101 0 0 0 2.632.383.292 99 0 0 0 1.464.816.502 103 0 0 0 1.048.269.956 104 0 0 0 119.296.834 0 0 0 0 0 102 1.190.038.429 1.840.029.210 616.019.798 2.635.224.748

227.862

0 2.874.933

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.841.456 0 2.841.456 2.841.456 0 0

8

Fondovi

961.409 0 0 14.313 0 0 0 0 0 127.815.803

0 6.787.801

13.321

37.665 173.956

9 65.087.492 60.830.525 0 0 0 60.830.525 0 0 0 4.256.967 0 62.728.311 1.779.351 60.934.647 20.253.063 32.707.432 0

Federalni i ostali korisnici

JAVNE FINANCIJE

10.873.764 31.342.116 1.003.772 477.470.733 2.632.383.292 1.464.816.502 1.048.269.956 119.296.834 0 6.409.127.988

Županijski proračun

Raspoređeno

5 6 7 925.049.533 1.580.901.337 333.693.669 878.497.696 1.274.831.588 219.186.271 878.497.696 0 0 0 1.254.974.431 515.006 0 0 204.317.752 0 19.857.157 14.353.513 0 189.562.401 55.832.077 0 11.278.593 4.817.551 46.551.837 94.891.171 95.958 0 10.267.236 53.181.049 0 70.348 580.763 264.988.896 259.127.873 282.326.129 22.925.137 58.256.928 123.759.751 7.010.303 50.585.889 34.102.581 976 18.072.676 3.254.684 0 9.753.476 6.741.799 3.480.521 11.986.849 2.628.853

Federalni proračun

96

1.492.121

5.683.697 142 18.862.679 102

Bruto naplata za razdoblje I-XII 2011. god. (5-9) 3 2.904.732.031 2.433.346.080 878.497.696 1.255.489.437 204.317.752 95.041.195 245.394.478 16.096.144 141.538.966 67.705.252 651.111 872.012.665 206.721.167 155.474.876 44.422.855 49.202.707 18.096.223

UKUPNO KM

68 lipanj 2012.

Pregled ostvarenih i raspoređenih javnih prihoda za razdoblje siječanj-prosinac 2011. godine

U K U P N O. I + II Izvor: Federalno ministarstvo financija

4.1. Neporezni prihodi

4. Neporezni prihodi

3.1. Novčane kazne 3.2. Ostali prihodi

3. Novčane kazne

2.1. Posebne vodoprivredne naknade 2.2. Posebne cestovne naknade 2.2.1. Naknade za upotrebu cesta 2.2.2. Ostale naknade za ceste 2.3. Naknada za šume i šumski dop. 2.4. Naknade za zaštitu okoliša 2.5. Pos.nak.za zaš.od prir.i dr.nes. gdje je os.zb.n.plaće 2.6. Pos.nak.za zaš.od prir.i dr.nes.po os.neto primanja 2.7. Naknade po posebnim propisima 2.8. Članarine turističkih zajednica 2.9. Ostale posebne naknade

2. Posebne naknade

1.1. Administrativne pristojbe 1.2. Sudske pristojbe 1.3. Komunalne pristojbe 1.4. Ostale naknade i pristojbe 1.4.1. Naknada za izgrad.i održavanje jav.sklon 1.4.2. Naknada za tehnički pregled vozila 1.4.3.Naknada za korištenje podataka za prem. i kat. 1.4.4.Ostale naknade i pristojbe

II Neporezni prihodi (1-4) 1. Naknade i pristojbe

1.941.667.006 1.516.832.892 1.255.489.437 204.317.752 57.025.703 245.394.478 16.096.144 94.987.129 67.705.252 651.111 617.557 33.554 582.547.159 183.796.030 24.171.985 31.380.849 21.611.586 106.631.610 2.063.070 290.184 2.765.150 101.513.206 123.987.963 44.421.879 26.479.638 24.758.148 1.721.490 14.615.702 5.683.697 15.987.746 1.264.259 380 5.207.939 10.326.723 23.603.802 22.600.029 1.003.772 251.159.364 251.159.364 2.524.214.165

1

1.901.421.972 1.485.972.251 1.231.206.234 199.336.237 55.429.780 232.244.088 27.760.122 90.061.333 64.683.525 700.653 676.132 24.521 509.668.543 136.875.150 24.755.146 32.717.304 22.478.172 56.924.528 890.469 258.783 2.215.863 53.559.413 134.136.451 47.410.932 30.766.386 27.944.071 2.822.315 19.732.972 4.006.583 14.933.879 1.260.628 160 5.347.227 10.677.684 23.663.279 22.044.502 1.618.777 214.993.663 214.993.663 2.411.090.515

3

2

NAZIV PRIHODA

I Porezi od prihoda (1-6)

Bruto naplata za razdoblje I-XII 2011.

Bruto naplata za razdoblje I-XII 2010.

1.Prihodi od neizravnih poreza 1.1. Prihodi županija 1.2. Prihodi od općina 1.3. Prihodi Direkcija cesta 2. Porez na dohodak 3. Zaostale uplate poreza 4. Porez na dobit 5. Porezi građana 6. Ostali porezi 6.1. Porez na potrošnju u ugostiteljstvu 6.2. Ostali porezi

TABELA 3

105

102 102 103 106 58 105 105 93 91 137 114 134 98 96 96 187 232 112 125 190 92 94 86 89 61 74 142 107 100 0 97 97 100 103 62 117 117

4

102 102

Index (3:2) 5

1.580.901.337 1.274.831.588 1.254.974.431 0 19.857.157 189.562.401 11.278.593 94.891.171 10.267.236 70.348 45.097 25.251 259.127.873 58.256.928 12.680.165 31.316.965 7.770 14.252.028 8.928 290.184 561.697 13.391.219 50.585.889 18.072.676 9.753.476 8.648.862 1.104.614 11.986.849 5.609.272 4.685.890 370.008 380 0 107.338 22.540.524 22.351.672 188.851 127.744.532 127.744.532 1.840.029.210

Proračun županije 6

333.693.669 219.186.271 515.006 204.317.752 14.353.513 55.832.077 4.817.551 95.958 53.181.049 580.763 572.460 8.303 282.326.129 123.759.751 11.491.820 63.884 19.838.742 92.365.305 2.054.142 0 2.189.176 88.121.987 34.102.581 3.254.684 6.741.799 6.262.970 478.829 2.628.853 36.760 11.127.900 880.930 0 0 9.431.655 1.063.278 248.357 814.921 123.400.519 123.400.519 616.019.798

Proračun općine 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.841.456 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.841.456 2.841.456 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.841.456

7

Fondovi 8

27.072.000 22.815.033 0 0 22.815.033 0 0 0 4.256.967 0 0 0 38.251.701 1.779.351 0 0 1.765.074 14.277 0 0 14.277 0 36.458.037 20.253.063 9.984.363 9.846.316 138.047 0 37.665 173.956 13.321 0 5.207.939 787.730 0 0 0 14.313 14.313 65.323.701

Federalni i ostali korisnici

UKUPNO KM

lipanj 2012.

JAVNE FINANCIJE 69

Pregled raspoređenih javnih prihoda između proračuna županija i općina siječanj-prosinac 2011.godine

broj: 05/12

70

GOSPODARSTVO

lipanj 2012.

Bogoljub Raffaelli, dipl. iur.

MJENICA U POSLOVNOM SVIJETU UVOD Vrijednosni papiri su pisane isprave iz kojih proizlaze neka prava koja u pravilu bez pisane isprave ne mogu nastati, bez prijenosa tog papira ne mogu biti prenijeta, a bez predaje papira dužniku ostvarena. Ovako čvrsta povezanost između papira i prava koje iz njega proizlazi naziva se načelo inkorporacije prava u papir. Inkorporacija prava u papiru je pojam kojim se u pravu vrijednosnih papira označuje odnos između papira (isprave) i prava koje iz tog papira (isprave) proizlazi. Pravo je inkorporirano u papir prije svega stoga što je vrijednosni papir uvijek pisana isprava bez čijeg nastanka kao isprave uopće ne može nastati pravo koje iz tog papira (isprave) proizlazi. Pravo koje proizlazi iz papira vezano je uz papir (ispravu) i u daljnja dva segmenta. To pravo se u pravilu ne može prenijeti bez prijenosa, odnosno predaje isprave, niti se može zahtijevati ispunjenje tražbine bez držanja isprave. Pojam “pravo iz papira” treba razlikovati od pojma “pravo na papir” jer su to dva različita prava. Primjerice, u mjenici je inkorporirano pravo na naplatu svote novca koja je u njoj naznačena i to je pravo iz papira. Drugo je pitanje tko ima pravo na mjenicu, odnosno tko je njezin ovlaštenik. Vrijednosni papiri imaju slijedeće karakteristike sigurnost, očuvanje realne vrijednosti, rentabilnost i likvidnost . Najčešće su u upotrebi slijedeći vrijednosni papiri: čekovi, mjenice, obveznice, komercijalni zapisi, blagajnički zapisi i dionice. Iz njih proizlazi obveza plaćanja određene novčane svote i tu se učvršćuju mjenica i ček. Vrijednosni papiri mogu glasiti na ime, po naredbi i na donositelja. Zakon je propisao da vrijednosni papiri moraju sadržavati bitne sastojke. Bitni sastojci vrijednosnih papira su: - naznaka vrste vrijednosnog papira, - tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište izdavatelja vrijednosnog papira, - tvrtka, odnosno naziv ili ime osobe na koju, odnosno po čijoj naredbi vrijednosni

broj: 05/12

papir glasi ili naznaku da papir glasi na donositelja, - točno naznačena obveza izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira, - mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira, a za one koja se izdaju u seriji i njihov serijski broj, - potpis izdavatelja vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavatelja vrijednosnog papira koji se izdaju u seriji, Papiri koji nemaju sve ove bitne sastojke nisu vrijednosni papiri. Transakcije vrijednosnim papirima ovise o : - razvijenosti financijskog tržišta, - stupnju likvidnosti gospodarstva i elastičnosti monetarnog sustava, - ciklusu i intenzitetu gospodarske aktivnosti, - stabilnosti cijena, - poznavanju mehanizma transakcija sa vrijednosnim papirima, - pravnoj sigurnosti i efikasnosti, - navikama i psihološkim faktorima.

1. POJAM MJENICE Mjenično je pravo skup pravnih propisa kojima se uređuju pravni odnosi nastali iz mjenice, njenih potrepština i radnji sudionika u mjenično pravnim poslovima. Mjenica kao skupni pojam predstavlja niz odvojenih pravnih poslova od kojih se svaki zasniva posebnom mjeničnom radnjom. Svakom radnjom stvaraju se novi ugovorni odnosi i svaka radnja proizvodi svoje učinke. Mjenica je vrijednosni papir po naredbi kojim njezin izdavatelj (trasant) izdaje bezuvjetni nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku isprave (remitentu) isplati određenu svotu novca, odnosno sam izdavatelj se obvezuje izvršiti isplatu. Mjenica je tipični vrijednosni papir, što znači da ima sve bitne osobine vrijednosnog papira : - ona mora biti sačinjena kao pisana isprava, a njezin sadržaj je određen imperativnim propisima,

lipanj 2012.

GOSPODARSTVO

- sadrži u sebi građansko pravo, odnosno pravo potraživanja određene sume novca. Mjenica je novčani obligacijski papir jer ima tražbinu na određenu sumu novca. Ona je prezentacijski vrijednosni papir, jer dužnost obveznika plaćanja po mjenici nastaje tek predočenjem mjenice. Treba naglasiti da je mjenica formalni vrijednosni papir ne samo zbog razloga što isti mora biti u pisanom obliku, već i zbog činjenice da postojanje pisanog oblika, kao i određenog sadržaja zakon smatra za ovaj vrijednosni papir bitnim, odnosno isprava koja ne sadrži sve bitne sastojke nije mjenica. Važno svojstvo mjenice je i njezina prenosivost. Mjenica je vrijednosni papir po naredbi i stoga se mjenica može prenositi indosamentom i onda kada to u ispravi i nije izričito navedeno.

2. ZAKONSKO REGULIRANJE MJENICE Važnost mjenice u međunarodnim plaćanjima uvjetovala je potrebu ujednačavanja mjeničnog prava, a unifikacija je provedena u okviru Lige naroda u Ženevi, na Ženevskoj konferenciji 1930. godine donesena je Konvencija o jedinstvenom zakonu o mjenici. Na nacionalnom području poslije drugog svjetskog rata u bivšoj FNRJ donesen je Zakon o mjenici 1946. godine, a nakon raspada SFRJ, Republika Bosna i Hercegovina donijela je Zakon o mjenici 1992. godine koji je prestao važiti 2000. godine za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, kada je donijet novi Zakon o mjenici, uz napomenu da je 2001. godine donijet Zakon o mjenici za područje Republike Srpske koji se bitno ne razlikuje od Zakona o mjenici za područje Federacije Bosne i Hercegovine.

3. OSNOVNA MJENIČNA NAČELA Osnovna mjenična načela su: - načelo pismenosti odnosno formalnosti koje zahtjeva da mjenica bude sastavljena u točno predviđenoj pisanoj formi, - načelo inkorporacije koje ukazuje na neodvojivost prava iz mjenice i prava na mjenicu, - načelo fiksne mjenične obveze odnosno može se tražiti samo ono što je na mjenici, - načelo strogosti mjenice koje se ogleda prema mjeničnom dužniku koji brzo i jednostavno mora ispuniti mjeničnu obvezu jer su mogućnosti izricanja prigovora veoma ograničene,

71

- načelo mjenične solidarnosti koje označava da svaki mjenični dužnik, ako ih ima više, solidarno odgovara sa drugim mjeničnim dužnicima, - načelo samostalnosti mjenične obveze koje označava da je svaki mjenični potpisnik samostalan i nezavisan mjenični dužnik, - načelo neposrednosti mjenice koje znaci da je svaki od mjeničnih dužnika neposredno odgovoran imatelju mjenice .

4. OSNOVNE FUNKCIJE MJENICE Mjenica kao instrument plaćanja i osiguranja plaćanja u korištenju ima tri osnovne funkcije: - instrument plaćanja, jer je sposobnost mjenice da njezinom imatelju daje pravo da mjenicom vrši plaćanja svojih obveza prenošenjem prava iz mjenice na svog vjerovnika, odnosno ako je vjerovnik za isporučenu robu odnosno izvršenu uslugu primio od svog dužnika mjenicu sa određenim rokom plaćanja, do isteka roka za naplatu, on može mjenicom vršiti plaćanja svojih obveza vjerovnicima putem indosamenta, odnosno prijenosom prava iz mjenice na svog vjerovnika. Dakle, proizlazi iz naprijed navedenog, prenošenjem prava iz mjenice indosamentom s jedne na drugu osobu omogućuje se da se jednom mjenicom izvrši više plaćanja, odnosno da se mjenica od dana njezinog izdavanja pa do roka plaćanja koristi kao instrument plaćanja, prvi prenositelj mjenice prilikom indosiranja uvijek je remitent, - mjenica kao instrument osiguranja plaćanja koristi se kada vjerovnik za isporučenu robu ili odobren kredit zahtijeva od svog dužnika predaju popunjenih mjenica na rok dospijeća svake rate po kreditu. Ako dužnik ne plati određenu ratu vjerovnik im pravo tražiti naplatu potraživanja podnošenjem mjenice na naplatu , - mjenica često ima ulogu kreditnog sredstva, jer kada prodavatelj i kupac dogovore odloženo plaćanje, kupac izdaje mjenicu s rokom dospijeća na dan kada je dogovoreno da kupovna cijena bude plaćena. Za vrijeme dok čeka da mjenica dospije na plaćanje prodavatelj kreditira kupca.

5. VRSTE MJENICA OBZIROM NA MJENIČNO PRAVNU FORMU broj: 05/12

72

GOSPODARSTVO

Postoje dvije osnovne vrste mjenice koje se međusobno razlikuju po tome tko treba platiti svotu označenu u mjenici, pa u tom pogledu razlikujemo trasiranu i vlastitu mjenicu. 5.1. Trasirana mjenica Trasirana mjenica je češća u poslovnoj praksi, uz napomenu da kod trasirane mjenice postoji jednostrana pisana izjava gdje njezin izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da u vrijeme dospjelosti mjenice isplati trećoj osobi (remitentu) iznos sume novca koji je naznačen na mjenici. Iz naprijed navedenog razvidno je da kod trasirane mjenice postoje tri osobe i to: - trasant koji izdaje nalog za isplatu, a svojim potpisom trasant preuzima prema korisniku remitentu obvezu da će trasat odnosno osoba kojoj je upućen nalog za isplatu označene sume, tu obvezu i izvršiti. - trasat, odnosno osoba kojoj je upućen nalog za isplatu, - korisnik remitent, odnosno osoba kojoj treba biti isplaćena suma novca označena na mjenici. Trasirana mjenica sadrži : - oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kojem je napisana, - bezuvjetna uputa da se plati određena svota novca, - ime onoga koji treba platiti (trasat), - oznaku dospjelosti, - mjesto gdje se plaćanje mora obaviti, - ime onoga kome se ili po čijoj naredbi se mora platiti (remitent), - oznaka dana i mjesta izdavanja mjenice, - potpis onoga koji je izdao mjenicu ( trasant). Isprava koja ne sadrži bilo koji naprijed navedeni sastojak ne vrijedi kao trasirana mjenica, s tim da ukoliko nedostaje sastojak: - u pogledu dospjelosti smatra se kao mjenica po viđenju, - ako nije naročito određeno vrijedi kao mjesto plaćanja, a ujedno i kao mjesto trasatovog prebivanja ono mjesto koje je naznačeno pored trasatovog imena, - trasirana mjenica na kojoj nije naznačeno mjesto izdavanja smatra se da je izdana u mjestu koje je označeno kod potpisa trasanta.

broj: 05/12

lipanj 2012.

U trasiranoj mjenici plativoj po viđenju, a to je mjenica koja dospijeva kada je imatelj podnese trasatu na isplatu ili na određeno vrijeme po viđenju, a to je mjenica koja je plativa po proteku određenog roka računajući od dana podnošenja na akcept trasatu, trasant može odrediti da svota u njoj naznačena nosi kamate. U svakoj drugoj trasiranoj mjenici ova odredba o kamatama smatra se kao da nije ni napisana. Kamatna stopa kao i njezina visina u mjenici mora biti izričito navedena, a ako to nije učinjeno smatra se kao da odredba o kamatama nije ni napisana. Kamate teku od dana izdavanja mjenice. Iako se na mjenici nalaze potpisi osoba koje su nesposobne da se mjenično obvežu, ili lažni potpisi ili potpisi izmišljenih osoba ili potpisi koji iz bilo kojeg razloga ne obvezuju osobe koje su potpisale mjenicu, ili u ime kojih je ona potpisana, ipak su obveze ostalih potpisnika pravovaljane. Tko se na mjenici potpiše kao zastupnik drugog, mada za to nije ovlašten, osobno je po njoj odgovoran, a ako je platio ima ista prava kao i zastupnik. Prednje navedeno odnosi se i na zastupnika koji je prekoračio svoja ovlaštenja. 5.2. Vlastita mjenica Vlastita mjenica je solo mjenica, mjenica kojom se trasant sam obvezuje isplatiti mjeničnu svotu zakonitom imatelju mjenice o njezinu dospijeću, pri čemu samo izdavanje mjenice stavlja trasanta u položaj akceptanta trasirane mjenice. Izdavatelj vlastite mjenice odgovara onako kako odgovara akceptant trasirane mjenice, što znači da izdavatelj vlastite mjenice bezuvjetno jamči isplatu mjenične svote remitentu ili osobi koju odredi remitent svojom naredbom. Stoga nije potrebito akceptirati mjenicu, a o dospjelosti prezentirati mjenicu niti podići protest. S obzirom da kod ove mjenice nema akcepta, proizlazi da nema ni regresa zbog neakceptiranja. Nadalje kako kod vlastite mjenice nema trasata kao osobe koja treba platiti, izdavatelj jamči kao akceptant trasirane mjenice. . Na vlastitu mjenicu primjenjuju se odredbe mjeničnih propisa koje vrijede i za trasiranu mjenicu, u onoj mjeri u kojoj te odredbe nisu protivne prirodi vlastite mjenice. Izrijekom se na nju primjenjuju odredbe o indosamentu, dospijeću, plaćanju, regresu zbog neplaćanja, intervenciji, prijepisima, preinačenju, protestu, zastari, neopravdanom

lipanj 2012.

GOSPODARSTVO

obogaćenju, zalogu, pridržaju, amortizaciji i sukobu zakona. Vlastita mjenica sadrži : - oznaku da je mjenica unesena u sam slog isprave na jeziku na kome je ona sastavljena, - bezuvjetno obećanje da će se određena svota novca platiti, - oznaku dospjelosti, - mjesto gdje se plaćanje ima izvršiti, - ime onog kome se ili po čijoj naredbi se mora platiti, - oznaku dana i mjesta gdje je vlastita mjenica izdana, - potpis onog koji mjenicu izdaje, Isprava u kojoj ne bi bilo naprijed navedenih sastojaka ne vrijedi kao vlastita mjenica osim u slučajevima : - vlastita mjenica u kojoj nije označena dospjelost smatra se kao mjenica po viđenju, - ako nije naročito određeno vrijedi kao mjesto plaćanja, a ujedno i kao mjesto prebivanja izdavatelja mjenice ono mjesto koje je označeno kao mjesto izdavanja mjenice, - vlastita mjenica u kojoj nije naznačeno mjesto izdavanja smatra se da je izdana u mjestu koje je označeno uz ime izdavatelja. Postoje razlike između trasirane i vlastite mjenice i u samom tekstu mjenične izjave o izdavanju, jer kod trasirane mjenice postoji klauzula „platite“, dok kod vlastite mjenice stoji klauzula “platiti ću„.

6. MJENIČNE RADNJE U osnovne mjenične radnje spadaju: - izdavanje mjenice, - akceptiranje mjenice, - prijenos mjenice, - mjenično jamstvo ( aval), - isplata mjenice, - intervencija, - umnožavanje i prijepis mjenice . 6.1. Izdavanje mjenice Izdavanje mjenice, ustvari, predstavlja jednostranu izjavu volje kojom trasant daje nalog trasatu da remitentu isplati određenu sumu novaca. Izdavanjem mjenice dolazi do zasnivanja mjenično pravnog odnosa između trasanta i remitenta. Trasant može biti fizička ili pravna osoba. Potpis trasanta mora biti vlastoručan, pa neće vrijediti ako je ispisan faksimilom, žigom ili na drugi me-

73

hanički način. Kod fizičke osobe smatra se da je potpisivanje valjano ako se potpis sastoji samo od prezimena. Ako je trasant pravna osoba mjenicu potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe. U slučaju obrta mjenicu potpisuje vlasnik obrta. Navedena pravila vrijede kako kod izdavanja mjenice tako i kod potpisivanja mjenice radi vršenja bilo koje druge mjenične radnje (akceptiranja, avaliranja, indosiranja). U poslovnoj praksi kao najčešći izdavatelji mjenica, odnosno trasanti javljaju se pravne osobe, a uz njih javljaju se u tom svojstvu i fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju djelatnost, odnosno obrtnici. U vezi s izdavanjem mjenice postavlja se pitanje pasivne mjenične sposobnosti trasanta i aktivne mjenične sposobnosti remitenta, odnosno mjeničnog vjerovnika. Pod pasivnom mjeničnom sposobnošću podrazumijeva se sposobnost preuzimanja mjenične obveze. Ta se sposobnost najprije traži od trasanta kao prvog potpisnika mjenice. U suvremenom pravu se smatra da pasivnu mjeničnu sposobnost ima svaka poslovno sposobna osoba. Da bi neka osoba, fizička ili pravna, mogla izdati mjenicu potrebno je također da posjeduje određeno pokriće, odnosno sredstva kod trasata, no s tim što ovo pokriće ne mora postojati u trenutku izdavanja mjenice, nego u trenutku dospjelosti mjenične obveze. Pod aktivnom mjeničnom sposobnošću podrazumijeva se sposobnost neke osobe da bude vjerovnik po mjenici. Danas se ova sposobnost izjednačava sa pravnom sposobnošću po pravilima građanskog prava. U poslovnoj praksi se najčešće javlja trasirana mjenica, no ponekad se javlja njezina neispunjena forma, odnosno bjanko mjenica koja se izdaje vjerovniku temeljem ugovornog odnosa i koju on naknadno ispunjava. Bjanko mjenica se izdaje sa ciljem da je vjerovnik ispuni ako nisu ostvarene obveze iz ugovornog odnosa. Valja napomenuti da u praksi treba težiti izbjegavanju izdavanja bjanko mjenice jer ona predstavlja vrlo rizičan i sporan poslovni potez za izdavatelja, ali i za vjerovnika. 6.2. Akceptiranje trasirane mjenice Trasat, osoba koja treba platiti mjeničnu svotu, ne postaje mjeničnim dužnikom samim tim što ga je izdavatelj mjenice (trasant) označio kao trasa-

broj: 05/12

74

GOSPODARSTVO

ta, jer izdavatelj mjenice ne može obvezati treće osobe, odnosno trasata bez njegova pristanka. Imatelj trasirane mjenice, kao i onaj koji je samo drži može je sve do dospjelosti podnijeti na akceptiranje trasatu u mjestu njegova prebivanja. Kada se mjenica podnese na akcept trasat ima alternativno jedno od rješenja : - mjenicu može akceptirati i tako postati glavni dužnik, - akcept može odbiti i na taj način ne uči u mjeničnu obvezu, u ovom slučaju vjerovnik ima pravo poduzeti postupak kod suda prema regresnim dužnicima, - tražiti rok da odluči hoće li mjenicu akceptirati, - može preuzeti odgovornost za jedan dio mjenične svote, a da za ostali odgovaraju regresni dužnici. Dok ne akceptira mjenicu trasat se ne nalazi u nikakvom mjenično pravnom odnosu. Prihvaćanjem mjenične obveze trasat postaje akceptantom, odnosno glavnim mjeničnim dužnikom. Trasat mora mjenicu potpisati vlastoručno, odnosno ako se radi o trasatu pravnoj osobi za trasata potpisuje zakonski zastupnik, time da mora uz svoj potpis navesti i funkciju. Trasirana mjenica na određeno vrijeme po viđenju mora se podnijeti na akceptiranje u roku od jedne godine od dana izdavanja. Ovo je posebna mjenična radnja koja se u pravilu ne pojavljuje kod drugih vrijednosnih papira, a ustanova akcepta je uvedena zbog toga što je mjenica u prvom redu kreditno sredstvo s relativno dugim rokovima dospjelosti mjenične obveze. Po svom obujmu akcept može biti potpun i djelomičan. Potpuni akcept postoji u onom slučaju kada akceptant preuzima obvezu da u potpunosti isplati svotu navedenu u mjenici, dok djelomični akcept postoji kada akceptant prihvaća isplatiti samo određeni dio mjenične svote. Izjava o akceptiranju ne može biti dana ni pod kojim uvjetima, jer bi inače mjenica izgubila svoj apstraktni karakter. Ako bi akceptant unio neki uvjet u svoju izjavu, takav uvjet neće utjecati na pravovaljanost mjenice, ali će se smatrati da je trasat odbio akceptirati mjenicu. Akceptom se trasat obvezuje platiti mjenicu po njenoj dospjelosti, a ako mjenica ne bude plaćena, njezin imatelj, pa bio to i sam trasant, ima na osnovu nje pravo na neposrednu tužbu Akcept je neopoziv kada trasant preda mjenicu mjeničnom vjerovniku. Općenito akcept se sma-

broj: 05/12

lipanj 2012.

tra jednim od najvažnijih postupaka u mjeničnom poslovanju zbog toga što se njime daje privola da se isplati suma na koju mjenica glasi. 6. 3. Aval Aval u suštini predstavlja mjenično jamstvo, a radi se o pisanoj izjavi koju treća osoba, avalista, unosi u mjeničnu ispravu, zajedno sa svojim potpisom, tom izjavom garantira, odnosno jamči da će neki od već postojećih potpisnika mjenice ispuniti svoju obvezu. Mjenično jamstvo može dati treća osoba, ali i neki od potpisnika mjenice, jedino akceptant po prirodi stvari ne može biti avalista jer je on glavni dužnik. Na ovaj način mjenični vjerovnik stječe veću sigurnost da će njegovo potraživanje po mjenici biti realizirano. Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za koga jamči. U pravilu avalista jamči za čitav iznos mjenične sume, jedino ako uz svoj potpis nije napisao sumu do koje ograničuje svoje jamstvo. Izjava o avalu daje se na takav način što avalista stavlja klauzulu „kao jamac“, „per aval“ i poslije stavlja ime osobe za koju jamči uz vlastoručni potpis . Avalista odgovara solidarno, samostalno i neposredno imatelju mjenice. On spada u red regresnih dužnika i mjenični vjerovnik se može njemu neposredno obraćati, kada glavni dužnik akceptant odbije isplatiti mjeničnu svotu. U sudskoj praksi izražen je stav da avalisti mogu mjeničnom vjerovniku isticati samo objektivne prigovore, ali ne i subjektivne koji proizlaze iz međusobnih odnosa vjerovnika i onoga za koga jamči. U vjerovnikovu je interesu da na mjenici koju prima postoji aval kojim će bitno poboljšati kvalitetu i mogućnost njezine naplate, pa je stoga za njega važno da avalista bude osoba od koje će moći naplatiti mjeničnu svotu. Kvalitetan avalista će biti osoba koja raspolaže novčanim sredstvima na računu, odnosno drugom imovinom iz koje će se vjerovnik moći naplatiti. Stoga je za vjerovnika najkvalitetniji aval banke, a avaliranje mjenica je redoviti bankarski posao. 6.4. Prijenos mjenice Mjenica je cirkulacijski vrijednosni papir, a isto tako je i papir po naredbi, i dosljedno tome mjenica se u pravilu prenosi indosamentom, no mjenica se može prenijeti i građansko pravnim ustupom, odnosno cesijom.

lipanj 2012.

GOSPODARSTVO

Indosament Prijenos mjenice putem indosamenta predstavlja redoviti način prijenosa. Indosament mora biti bezuvjetan, a svaki uvjet koji bi bio stavljen smatra se kao da nije ni napisan. Pravilo je da se izjava o indosiranju stavlja na poleđinu mjenice, međutim ako je poleđina već ispunjena indosament se može staviti i na alonž, odnosno na produžetak mjenice. Vrste indosamenata: - puni indosament sadrži odredbu o prijenosu mjenice, ime osobe na koju se mjenica prenosi-indosatar i potpis osobe koja mjenicu prenosi – indosant, - bjanko indosament je onaj gdje indosant nije označio novog vjerovnika, odnosno indosatara, već je to mjesto ostavio nepopunjeno, odnosno prazno. Ako je mjenica prenesena bjanko indosamentom vjerovnik je svatko onaj tko mjenicu drži u rukama, - založni indosament je takav indosament kod koga se mjenica može založiti i za neko pravo vjerovnika koje ima osnovu u nekom pravnom poslu izvan mjenice, - rekta indosament je značajan po tome što se ovim oduzima svojstvo prenosivosti po naredbi, tako što se izjavom o prijenosu dodaju i neke riječi kao primjerice „ne po naredbi“. Ovako nastala mjenica se dalje može prenositi samo cesijom. Indosant koji je upisao ovu klauzulu ne može mjenicu trajno pretvoriti u rekta mjenicu, na to je ovlašten samo trasant, - povratni indosament je takav indosament kojim mjenica dolazi u ruke nekog kod kojeg je ona već bila, - indosament sa klauzulom straha Indosant u pravilu odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena, no ipak on je ovlašten isključiti svoju odgovornost dodajući klauzulu“bez obveze“ ili „bez garancije“, odnosno dodaje takozvanu klauzulu straha. Ova klauzula slabi snagu mjenice. U ulozi prvog indosanta pojavljuje se remitent pošto je trasant njemu predao mjenicu prilikom izdavanja isprave. Na osnovu indosamenta prenose se u prvom redu prava iz mjenice, a na ovaj način indosatar, odnosno osoba na koju je prenijeta mjenica automatski stječe prava iz mjenice. Da bi mjenični vjerovnik koji je indosamentom postao imatelj mjenice po dospijeću mogao tražiti

75

isplatu mjenice mora to svoje pravo dokazati nizom indosamenata i to onome od koga traži isplatu. Onaj koji mjenicu isplaćuje dužan je ispitati pravilnost niza indosamenata. Može se dogoditi da mjenica neovlašteno dođe u ruke neke osobe. Tada onaj koji je vlasnik mjenice ne bi mogao ostvariti pravo jer u rukama ne drži mjenicu. Vlasnik mjenice mora tražiti da mu se mjenica vrati, a ovaj će je morati vratiti ako ju je stekao zlonamjerno ili ako je postupao s krajnjom nepažnjom. Ako je mjenicu stekao, a da nije znao niti mogao znati da je njezin vlasnik neki drugi, neće je morati vratiti i steći će pravo iz mjenice pod uvjetom dokazivanja neprekinutog niza indosamenata. Imatelj mjenice stečene indosamentom siguran je da ukoliko zatraži isplatu mjenice od mjeničnog dužnika da ovaj neće moći staviti prigovore koji imaju osnovu u nekom osobnom odnosu između trasanta i dužnika, odnosno dužnika i nekog ranijeg imatelja mjenice, Dužnik će moći staviti samo one prigovore koji imaju temelj u odnosu njega i imatelja mjenice, odnosno mjenično pravne prigovore objektivne prirode. Cesija Mjenica se može prenositi ne samo indosiranjem, nego i građansko pravnim ustupom, odnosno cesijom. Tko u svojim rukama ima mjenicu i tko dokaže da mu je mjenična tražbina cedirana nalazi se u odnosu na mjeničnog dužnika u jednakom položaju kao i prethodni vjerovnik. Cesija ima pravnu osnovu u ugovoru sklopljenom između ranijeg vjerovnika cedenta i novog vjerovnika cesionara. Za realizaciju ovog ugovora potrebita je i predaja mjenice novom vjerovniku. Cesija može biti izražena na licu mjenice, na njezinoj poleđini, na alonžu ili u odvojenoj ispravi.

7. DOSPJELOST Mjenica se može izdati: - po viđenju, a to je mjenica na kojoj je način dospijeća mjenične obveze označen riječima „po viđenju“, što znači da mjenična obveza dospijeva kada je mjenični ovlaštenik podnese na plaćanje i to u roku od jedne godine od dana izdavanja. Trasant može ovaj rok skratiti ili odrediti duži, dok ga indosanti mogu skratiti. Trasant može odrediti da mjenica plativa po viđenju ne smije biti podnesena na isplatu prije naznačenog

broj: 05/12

76

GOSPODARSTVO

vremena, i u tom slučaju rok za podnošenje počinje teći od tog vremena - na određeno vrijeme po viđenju u kojem slučaju se dospjelost mjenice na određeno vrijeme po viđenju izračunava bilo prema danu akcepta, bilo prema danu protesta zbog neakceptiranja,, - na određeno vrijeme od dana izdanja, to je mjenica na kojoj je dospijeće mjenične tražbine određeno naznakom dužine vremena čijim istekom dospijeva mjenična obveza. To razdoblje počinje teći na dan izdavanja mjenice,a može se označiti u danima, mjesecima ili izrazima kao „početak mjeseca“, „sredina mjeseca „ ili „konac mjeseca“. Ako je dospjelost određena za početak, sredinu i kraj mjeseca, onda se pod tim izrazima podrazumijevaju prvi, petnaesti ili posljednji dan mjeseca. - na određeni dan, u kojem slučaju je dospijeće mjenične obveze određeno naznakom točno određenog dana ili datuma.

8. PLAĆANJE Plaćanjem imatelj mjenice ostvaruje svoje mjenično potraživanje, a radi plaćanja mjenica se mora predočiti, odnosno prezentirati dužniku radi isplate. To je posljedica pravne prirode mjenice koja kao vrijednosni papir u pravnom prometu indosamentom prelazi iz ruke u ruku, pa dužniku nije poznato kod koga se ona nalazi. Podnošenje mjenice na isplatu obvezna je mjenična radnja. Mjenicu podnosi na isplatu zakoniti imatelj mjenice, a zakonitim imateljem mjenice smatra se onaj tko drži mjenicu, ako svoje pravo može dokazati neprekinutim nizom indosamenata. Niz indosamenata nije prekinut time što se na mjenici nalazi bjanko indosament, odnosno kada prenositelj nije označio novog vjerovnika, već je samo stavio klauzulu o prijenosu, a mjesto predviđeno za indosatara ostavio praznim. Tada se mjeničnim vjerovnikom smatra onaj tko drži mjenicu. Onaj tko drži mjenicu i svoje pravo može dokazati neprekinutim nizom indosamenata podnosi mjenicu radi isplate najprije glavnom mjeničnom dužniku akceptantu, odnosno trasatu koji je akceptirao mjenicu. Moguće je da trasirana mjenica nije akceptirana iz razloga što nije podnesena na akcept, ili je pak trasat odbio akceptirati mjenicu. U slučaju kada je izostao akcept, mjenica se podnosi na isplatu trasatu jer je on prvi pozvan platiti, a to što on nije prethodno preuzeo obvezu, odno-

broj: 05/12

lipanj 2012.

sno nije akceptirao mjenicu ne znači da će odbiti isplatu o dospjelosti. Mjenica plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme nakon izdavanja ili viđenja mora se podnijeti na isplatu bilo na sami dan plaćanja bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim. Zakon o mjenici ne predviđa mogućnost prolongacije jer nikakvi dani počeka, ni zakonski ni sudski nisu dopušteni. Mjenični vjerovnik ima pravo naplatiti svoje potraživanje i prije dospjelosti mjenice, ali je dužnik ovlašten u ovom slučaju odbiti izvršiti isplatu mjenice., no s druge strane ni mjenični vjerovnik ne mora primiti isplatu koju mu ponudi mjenični dužnik prije roka dospjelosti. Vrijeme isplate mjenice poklapa se sa danom njene dospjelosti, no ako mjenični vjerovnik pravodobno ne izvrši prezentaciju mjeničnom dužniku na sam dan plaćanja ili jedan od dva dana koji dolaze odmah za njim svaki dužnik ima pravo mjeničnu svotu deponirati kod suda. Domiciliranjem mjenice određuje se mjesto plaćanja koje je različito od mjesta sjedišta ili prebivališta trasata. Mjenicu može domicilirati osoba koja izdaje mjenicu ili osoba koju on ovlasti. Mjenica može biti domicilirana i u mjesto gdje se nalazi sjedište ili prebivalište vjerovnika, u kojem slučaju treba navesti i adresu u tom mjestu gdje na dan dospijeća treba doći trasat radi isplate. Mjenica za koju se želi izvršiti isplata s računa kod banke mora biti domicilirana na banku kod koje se vodi glavni račun dužnika. Kada isplati mjenicu mjenični dužnik ima pravo zahtijevati da mu imatelj preda mjenicu i da na njoj zabilježi da je mjenična suma isplaćena. Time se onemogućuje dalje korištenje mjenice i dobiva neposredni dokaz prestanka mjenične obveze. Onaj koji isplaćuje mjenicu može učiniti to samo djelomično, a takvu isplatu imatelj mjenice ne može odbiti. U tom slučaju mjenični dužnik ne može zahtijevati da mu se mjenica preda, jer je imatelj mora posjedovati da bi ostvario pravo na neisplaćeni dio mjenice. No mjenični dužnik može zahtijevati da se takva isplata zabilježi na samoj mjenici, te da mu imatelj mjenice o isplati izda priznanicu.

9. PROTEST MJENICE Protest mjenice je poseban postupak koji se vodi pred sudom i predstavlja posebnu mjeničnu radnju gdje imatelj mjenice na vjerodostojan način utvrđuje je li ostao bezuspješan u pokušaju da naplati mjenicu ili da dobije akcept.

lipanj 2012.

GOSPODARSTVO

Kod mjenice postoje glavni mjenični dužnici akceptant trasirane i izdavatelj vlastite mjenice, te sporedni mjenični dužnici trasant, avalisti, indosanti, odnosno regresni obveznici. Ako glavni dužnik mjenicu ne isplati tada imatelju pripada zahtjev na regres odnosno naknadu od regresnih obveznika, no imatelj i dalje može ostvarivati zahtjev za prisilnu naplatu od glavnog dužnika. Da bi imatelj mogao ostvariti pravo na regres od regresnih obveznika mora mjenicu protestirati. Ako mjenicu ne protestira izgubiti će pravo da se naplati od regresnih obveznika, pa će mu ostati pravo da se naplati samo od glavnog dužnika. Međutim ako glavnog dužnika nema, a to je slučaj ako trasat nije mjenicu akceptirao, izgubiti će sva prava po mjenici. Protest zbog neakceptiranja mora se podići u rokovima određenim za donošenje na akceptiranje, a protest zbog neisplate mjenice plative na određeni dan ili na određeno vrijeme od dana izdavanja mjenice ili od viđenja mora se podići jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za danom plaćanja mjenice. Kada je podignut protest zbog neakceptiranja, onda nije potrebno mjenicu podnijeti na isplatu, niti podići protest zbog neisplate. U postupku podizanja protesta sudjeluju: - osoba koja podiže protest – protestant – zakoniti imatelj mjenice , - osoba protiv koje se podiže protest – protestat, - mjesno nadležni sud. Protest mora sadržavati: - prijepis protestirane mjenice, odnosno protestiranog mjeničnog prijepisa, kao i svih izjava odnosno napomena na njima, ako se protest podiže na mjenici izdanoj na stranom jeziku, onda se mora priložiti i prijevod mjenice, s ovjerovljenjem onoga koji protest podiže, - ime ili tvrtku osobe po čijem se zahtjevu i protiv koga se protest podiže, potrebu da tražena osoba nije izvršila činidbu koja se na temelju mjenice koja se od njega zahtjeva ili da je protestno tijelo nije moglo naći u njezinom poslovnom uredu ili stanu, ili ako ju je našlo, da joj iz bilo kojeg razloga nije moglo priopćiti zahtjev, - mjesto, dan, mjesec, godinu i sat gdje je poduzet ili bezuspješno pokušan protestni postupak,

77

- datum protesta, broj pod kojim je zaveden u registar protesta, službeni potpis protestnog tijela, kao i pečat. Protest se mora podići u zakonskim rokovima koji su kratki, a protest se podiže odmah po odbijanju izvršenja. U mjenici može biti upisana „klauzula bez protesta“, a ovu klauzulu u mjenicu upisuje trasant ili avalista ili bilo koji indosant. Ovisno o tome tko je klauzulu upisao ocjenjuje se i doseg njenog djelovanja. Ako je klauzulu upisao trasant, imatelj mjenice će biti oslobođen dizanja protesta prema svim potpisnicima mjenice. Ako je tu klauzulu upisao netko od ostalih obveznika ona će imati djelovanje samo prema njemu. Radi navedenog ovu klauzulu najčešće u praksi upisuje trasant jer je to za vjerovnika najpovoljnije. Klauzula se mora i potpisati, bez obzira što potpis trasanta ili druge osobe koja unosi klauzulu već postoji. Postavlja se pitanje, u slučaju ako je mjenica izdana i akceptirana s klauzulom „bez protesta“, kako dokazati da je dužnik nije platio? U navedenom slučaju ako dužnik odbije isplatiti mjenicu to se mora konstatirati u nekoj ispravi, primjerice izjavi koju bi potpisao dužnik. Ako dužnik odbije potpisati bilo kakvu izjavu o odbijanju isplate, vjerovnik bi trebao osigurati bilo kavo drugo dokazno sredstvo, primjerice svjedoke kojim bi u postupku prisilne naplate mjenice mogao dokazati da je mjenicu doista po dospijeću podnio dužniku na isplatu.

10. REGRES ZBOG NEAKCEPTIRANJA I ZBOG NEISPLATE Trasat akceptiranjem mjenice postaje glavni dužnik i time je prvi pozvan da imatelju mjenice isplati mjeničnu svotu. Ostali potpisnici mjenice, odnosno trasant, indosanti i avlisti regresni su obveznici. Od njih će imatelj mjenice zahtijevati isplatu regresa ako mjenica ne bude akceptirana, isplaćena ili ukoliko naplata bude neizvjesna. Zakon razlikuje pravo na regres po dospjelosti i prije dospjelosti. Regres po dospjelosti može se ostvariti ako mjenica nije plaćena bilo potpuno ili djelomično. Regres prije dospjelosti može se ostvariti : - ako je akceptiranje odbijeno bilo potpuno ili djelomično, - ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj, odnosno likvidacija nad imovinom trasata, ili ako on obustavi plaćanja i ako ta obustava plaćanja ne bi bila utvrđena sud-

broj: 05/12

78

GOSPODARSTVO

skom odlukom, ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno, - ako je otvoren stečaj odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje. Svi oni koji su mjenicu trasirali, akceptirali, indosirali ili avalirali odgovaraju solidarno imatelju mjenice. Imatelj mjenice ima pravo postupiti protiv svih tih osoba bilo pojedinačno, bilo protiv više njih, bilo protiv svih zajedno, a pritom nije dužan držati se rada kojim su se oni obvezali. Kada netko od mjeničnih dužnika u postupku regresa isplati mjenicu, njegova obveza time prestaje, međutim ne prestaje obveza svih ostalih regresnih obveznika koji prema njemu odgovaraju jer mjenični dužnik koji isplati mjenicu ima pravo da se sam regresira od svojih prednika, ali i glavnog dužnika. Takvo naknadno naplaćivanje mjenice imenuje se drugim regresnim zahtjevom. Imatelj mjenice može zahtijevati protiv onoga protiv kojeg ostvaruje regres: - iznos za koji mjenica nije akceptirana ili isplaćena, kao i kamate ako su u mjenici bile određene, - zateznu kamatu obračunati sukladno propisu koji se uređuje visina stope zatezne kamate, - troškove protesta, poslanih izvješća, kao i ostale troškove.

11. INTERVENCIJA Intervencija kod mjenice je mjenice je mjenično pravna radnja kojom neka osoba intervijent vrši akceptiranje ili isplatu mjenice umjesto nekog mjeničnog dužnika (honorata) u slučajevima kada je imatetelj mjenice stekao regresno pravo po toj mjenici. Intervencija se poduzima u korist nekog regresnog dužnika radi zaštite od regresa. Intervijenta može odrediti trasant, indosant ili avalista upisom u mjenicu. Intervenciju može prihvatiti i treća osoba i samovoljno, s tim da intervijent može biti i treća osoba koja je već dužnik po mjenici, s tim da se u ulozi intervijenta ne može pojaviti akceptant. Dva su osnovna kriterija za razlikovanje intervencije: - način na koji dolazi do intervencije (pozivna ili spontana intervencija), i - razlog intervencije (zbog neakceptiranja ili neisplate).

broj: 05/12

lipanj 2012.

Pozivna intervencija je kada trasant, indosant ili avalista odredi osobu koja će intervenirati u slučaju neakceptiranja, ili neisplate mjenice . Spontana intervencija je kada treća osoba ili ma koji potpisnik mjenice osim akceptanta bez poziva po svojoj slobodnoj volji intervenira. Spontana intervencija može biti zbog neakceptiranja, odnosno neisplate, a intervijent je dužan u roku od dva dana obavijestiti o svojoj intervenciji onoga za koga je intervenirao, a ako prekorači ovaj rok odgovara do visine mjenične svote za štetu koja nastane zbog tog prekoračenja. Do intervencije zbog neakceptiranja može doći na osnovu pozivne i spontane intervencije, a primjenjuje se samo u slučaju ako bi došlo do vršenja regresa prije dospjelosti. Ako nastanu okolnosti za regres prije dospjelosti , imatelj mjenice se obraća intervijentu radi akceptiranja. Ukoliko ovo propusti imatelj mjenice neće moči ostvariti regres prema osobi označenoj za intervenciju, niti prema njegovim slijednicima. Akceptiranjem mjenice intervijent ne postaje glavni dužnik. Intervencija zbog neisplate također ima svrhu otkloniti regres, a to je mjenično pravna radnja kojom netko isplaćuje mjenicu za dužnika, u slučaju kada imatelj mjenice stekne pravo zahtijevati isplatu mjenice od regresnih dužnika. Kada glavni mjenični dužnik odbije isplatu mjenice , imatelj mjenice je obvezan obratiti se intervijentu , a tek kada ga on odbije pošto podigne protest može se obratiti regresnim dužnicima .

12. UMNOŽAVANJE I PRIJEPISI Mjenica se može izdati u jednom ili više istovjetnih primjeraka duplikata. Ako se izdaje u više od jednog primjerka, tada svi primjerci u svom slogu moraju biti označeni tekućim brojem. Propust ove oznake može imati teške posljedice za izdavatelja, jer se tada svaki primjerak smatra posebnom mjenicom. Dodatni mjenični primjerci nisu samo izdavateljeva povlastica, jer i svaki imatelj mjenice može zahtijevati da mu se o njegovom trošku izda jedan ili više primjeraka. Indosanti su kod toga dužni sudjelovati i ponoviti svoje indosamente na novim primjercima. Drukčije je međutim sa prijepisima mjenice. Naime svaki izdavatelj mjenice bilo trasirane ili vlastite ima pravo načiniti prijepise. Za razliku od umnožene prijepis ne predstavlja izvornik. Ipak i prijepis se može indosirati i avalirati na isti način i sa istim učinkom kao i izvorna mjenica , ali se u prijepisu mora označiti osoba kod koje se nalazi

lipanj 2012.

GOSPODARSTVO

izvornik, jer inače prijepis nema mjenično pravme vrijednosti. Praktična razlika između duplikata i prijepisa mjenice je u tome što duplikat može izdati samo trasant, a prijepis može svaki njen imatelj. Nadalje, duplikat se može koristiti i za akcept, a prijepis samo za indosament. Duplikat i prijepis služe boljem osiguranju mjeničnog vjerovnika i bržoj mjeničnoj cirkulaciji.

13. ZASTARA Zakon određuje tri vrste rokova zastare i to: - tri godine za koje vrijeme zastarijevaju svi zahtjevi protiv akceptanata, a rok teče od dana dospjelosti, - godina dana za koje vrijeme zastarijevaju zahtjevi imatelja mjenice protiv trasanta, a rok teče od dana protesta, a kod mjenica s klauzulom“bez troškova“ od dana dospjelosti, - šest mjeseci za koje vrijeme zastarijevaju međusobni zahtjevi indosanata, te zahtjevi indosanata protiv trasanta. Rok teče od dana iskupljenja mjenice od strane indosanta ili od dana kada je protiv njega podignuta tužba. - Rok zastarjelosti za avalistu je isti kao i za onoga za koga je jamčio. Zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. S tužbom se izjednačuju prijava mjenične tražbine u stečaju,odnosno likvidaciji, ostvarivanje mjenično pravnih zahtjeva tijekom parnice, pozivanje u zaštitu,obavijest kojom tuženi obavještava svog prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. Obavijest se priopćuje preko suda ili neposredno preporučenim pismom, u koje slučaju dan kada je pismo predano pošti smatra se kao dan priopćenja. Prekinuta zastara počinje ponovno teći : - u slučaju podnošenja tužbe i u slučaju ostvarivanja zahtjeva u tijeku parnice, od dana posljednje parnične radnje, ako se ni u jednom ni drugom slučaju parnica ne nastavi, - u slučaju prijave u stečaju odnosno likvidaciji, od dana svršetaka stečajnog postupka, a u slučaju kada se u stečaju odnosno likvidaciji ospori prijavljena tražbina, od dana osporenja, - u slučaju pozivanja na zaštitu i priopćenja o podnesenoj tužbi, od dana kada se parnica pravomoćno završi.

79

14. NEOPRAVDANO OBOGAĆENJE Obzirom da je mjenica akceptni papir od vrijednosti može se desiti da netko od kruga mjeničnih dužnika ne plati svoju obvezu i time kod njega nastupi neopravdano obogaćenje ili stjecanje određene imovinske koristi bez osnove. Zakonom je određena odgovornost po osnovi neopravdanog obogaćenja. Trasant, akceptant i indosant čije su mjenične obveze utrnule uslijed zastare, ili uslijed toga što su propuštene radnje propisane radi održanja mjeničnih prava odgovaraju imatelju mjenice, ako su se na njegov račun neopravdano obogatili. Ostali mjenični obveznici oslobođeni su ove obveze. Zahtjev se može ostvariti i na temelju odluke o amortizaciji nestale mjenice. Zastarni rok po osnovi neopravdanog obogaćenja iznosi tri godine, a obzirom da se radi o redovnom građansko pravnom zahtjevu, u svemu ostalom na ovu zastaru primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

15. PRAVO ZALOGA I PRIDRŽAJA Kada radi osiguranja mjenične tražbine imatelj mjenice , na temelju pisane izjave primi u zalog kakvu pokretnu stvar ili tražbinu, a dužnik ne ispuni na vrijeme svoju mjeničnu obvezu, onda imatelj mjenice ima pravo namiriti se iz zaloga, ne podižući tužbu protiv zalagatelja. U tu svrhu imatelj mjenice može: - na temelju mjenice i isprave o zalaganju zahtijevati od suda, nadležnog za njega, odnosno zalagatelja prodaju zaloga . Sud određuje javnu prodaju ne saslušavši zalagatelja, time se ne otklanja odgovornost imatelja mjenice za zloupotrebu založnog prava, - založene mjenice ili druge tražbine naplatiti i od dobivenog novca namiriti se ili založene tražbine zadržati za sebe do iznosa svoje tražbine. Sva ova prava pripadaju imatelju mjenice i u slučaju kada zalagatelj padne pod stečaj, odnosno kada se otvori postupak likvidacije. Kako o namjeravanoj, tako i o izvršenoj prodaji, odnosno zadržavanju zaloga imatelj mjenice mora po mogućnosti bez odlaganja obavijestiti dužnika, kao i zalagatelja, ako je taj treća osoba. Imatelj mjenice je dužan ako se potpuno namirio za voju tražbinu predati zalagatelju, odnosno

broj: 05/12

GOSPODARSTVO

80

u njegovu stečajnu masu izvornu mjenicu, kao i dobiveni višak.

16. AMORTIZACIJA MJENICE Prava imatelja mjenice su inkorporirana u mjenicu kao papir u skladu sa načelom inkorporacije mjeničnih prava. Prema spomenutom načelu mjenični vjerovnik ostvaruje svoja prava samo ako posjeduje mjenicu, a od ovog načela se odstupa samo u slučaju amortizacije mjenice. To je poseban sudski postupak u kojem su sud utvrđuje da je imatelj mjenice imao mjenicu određenog sadržaja i da mu je nestala. Imatelj mjenice mora predložiti sudu da nestalu mjenicu amortizira, odnosno da je proglasi poništenom. Imatelj mjenice mora u prijedlogu iznijeti glavni sadržaj nestale mjenice i učiniti vjerojatnim da je predlagatelj tu mjenicu imao ili da mu na temelju nje pripada određeno pravo. Sud će izdati oglas u kojem će izložiti sadržaj nestale mjenice i sa pozivom da onaj kod koga se nalazi pokaže sudu u roku od 60 dana. Oglas se objavljuje u Službenim novinama Federacije BIH. Ako je dan plaćanja već dospio, rok za

pokazivanje mjenice teče od tog dana, a ako dan plaćanja dolazi tek kasnije onda tek od toga dana. Kada se u ostavljenom roku nitko ne javi sudu, smatrati će se da je mjenica nestala, a sud će svojim rješenjem oglasiti mjenicu nevažećom, a tim rješenjem mjenični vjerovnik može ostvarivati svoja prava. U tom slučaju njegova prava ostaju na snazi prema glavnim mjeničnim dužnicima i to trasantu kada mjenica nije akceptirana, akceptantu, odnosno izdavatelju vlastite mjenice, a regresni dužnici oslobađaju se svoje obveze. U drugom slučaju kada se u ostavljenom roku jave neke osobe sa mjenicom i prilože je sudu u tom slučaju su moguće dvije situacije i to: - sud će obustaviti amortizacijski postupak i pronađenu mjenicu predati mjeničnom vjerovniku, - kada osoba kod koje se nalazi mjenica odbije predati mjenicu sudu, sud će prekinuti amortizacijski postupak i mjeničnog vjerovnika uputiti da u redovitom parničnom postupku raspravi vlasništvo mjenice.


lipanj 2012.

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

81

Tihana Bevanda, dipl. iur.

PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI CARINE CARINSKI ORGANI NAKON PUŠTANJA ROBE U SLOBODAN PROMET I UTVRĐENE CARINSKE VRIJEDNOST NA TEMELJU PRILOŽENOG RAČUNA, MOGU NAKNADNO IZVRŠTI PROVJERU VJERODOSTOJNOSTI ISTOG ZBOG OSNOVANE SUMNJE DA JE POVRIJEĐENA ODREDBA IZ ČLANKA 26. ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BIH 1. Nakon puštanja robe u slobodan promet, carinski organi u postupku naknadne kontrole izvršili su provjeru dokumentacije i carinskog postupka, podnijeli zahtjev za naknadnu naplatu neizravnih poreza, pošto smatraju da na računu nije iskazana ispravna vrijednost, jer znatno odstupa od utvrđene carinske vrijednosti, zbog čega je upravnom postupku u cilju pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja podnesen zahtjev za provjeru vjerodostojnosti računa. Smatramo da nije osnovano da, nakon što je proteklo više od jedne godine od redovnog carinjenja i eventualnih grešaka u provedbi postupka, uvoznik treba snositi bilo kakvu materijalnu odgovornost i naknadno plaćanje eventualnih dodatnih obveza. Kontrolom dostavljene dokumentacije utvrđeno je da ste uvezli rabljeno putničko vozilo i podnijeli svu potrebnu dokumentaciju vezano za carinjenje putničkog vozila: preslika kupoprodajnog ugovora, preslika prometne knjižice, dokumentacija o homologaciji vozila, dokaz o plaćanju vozila, izvozna carinska prijava. Navedeni postupak propisan je odredbama Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon), odredbama iz članka 60-68. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08) i Uputom o utvrđivanju carinske vrijednosti („Službeni glasnik BiH“, broj: 74/07). Nesporno je da je u postupku carinjenja sačinjen zapisnik o pregledu vozila i da je prihvaćena transakcijska vrijednost propisana u članku

26. Zakona, navodeći u obrazloženju istog da je dostavljeno dovoljno dokaza da se transakcijska vrijednost prihvati kao stvarno plaćena vrijednost. U postupku naknadne kontrole utvrđeno je da je pogrešno utvrđena vrijednost vozila i da je trebalo odbiti priloženi račun kao stvarno plaćenu vrijednost vozila, te je utvrđena vrijednost vozila na temelju raspoloživih podataka iz kataloga, koje daje dovoljno podataka koji se mogu koristiti za utvrđivanje carinske vrijednosti prema metodi iz članka 28. Zakona, uporabom prihvatljivih sredstava koja su u skladu s načelima i općim odredbama: Sporazuma o provođenju članka VII. Općeg sporazuma o tarifama i trgovini iz 1994., članka VII. Općeg sporazuma o tarifama i trgovini iz 1994. i drugim odredbama, te predložili izmjenu podataka polja 46 i 47 carinske prijave i naknadnu naplatu razlike manje uplaćenog iznosa na ime neizravnih poreza i zatezne kamate. Postupajući po predmetnom zahtjevu, proveden je ispitni postupak i provjera računa, odnosno dodatna dokumentacija kojom se utvrđuje istinitost podataka na računu iz razloga što postoji značajno odstupanje vrijednosti na računu. Carinski organi imaju ovlast da, ukoliko s obzirom na okolnosti pod kojima se vrši uvoz robe, utvrde da prijavljena vrijednost robe iskazana na računu, znatno odstupa od stvarne vrijednosti te robe, da carinsku vrijednost utvrde primjenom odredbi iz članka 26. do 31. Zakona, odnosno kada se u postupku provjere utvrdi da vrijednost robe nije realno prikazana, pristupa se utvrđivanju carinske vrijednosti robe primjenom ostalih metoda kako je propisano naprijed navedenim odredbama Zakona i Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine. Dodatna provjera podataka na računu zasniva se na odredbi iz članka 6. (2.) Protokola 4. Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i Bosne i Hercegovine. Odredbom iz članka 56. stavak 1. Zakona, propisano je da se za robu koja se namjerava staviti u neki carinski postupak, podnosi carinska prija-

broj: 05/12

82

ODGOVORI NA PITANJA

va za taj carinski postupak, a člankom 59. istog Zakona, propisano je da “1. Prijave u pisanom obliku sačinjavaju se na obrascu koji je propisan provedbenim propisima ovoga zakona. Prijave moraju sadržavati sve podatke koji su nužni za primjenu propisa kojima se regulira carinski postupak za koji se roba prijavljuje i biti potpisane. 2. Uz prijavu se prilažu svi dokumenti potrebni za primjenu propisa kojima se regulira carinski postupak za koji je roba prijavljena”. Dokumenta koja se prilažu uz carinsku prijavu su određena u članku 125. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine su: račun na temelju kojeg je prijavljena carinska vrijednost robe, deklaracija vrijednosti s podacima za utvrđivanje carinske vrijednosti prijavljene robe,dokumenta potrebna za primjenu preferencijalnih tarifnih mjera ili drugih mjera koje odstupaju od važećih propisa koji se primjenjuju na prijavljenu robu, kao sva ostala dokumenta potrebna za primjenu propisa koji uređuju stavljanje prijavljene robe u slobodni promet. Odredbom iz članka 64. Zakona, propisano je da: “Ako nije drukčije izričito propisano, nadnevak koji treba rabiti s ciljem primjene svih propisa kojima se regulira carinski postupak za koji je roba prijavljena je nadnevak prihvaćanja carinske prijave od strane carinskih organa”. Odredbom iz članka 75.Zakona, propisano je pravo i obveza carinskog organa da izvrše pregled dokumenata i provedenog postupka carinjenja i glasi:“1.Carinski organi mogu, na svoju inicijativu ili na zahtjev deklaranta, napraviti izmjenu prijave nakon puštanja robe. 2. Nakon puštanja robe, a da bi se uvjerili u točnost podataka iz prijave, carinski organi mogu napraviti pregled poslovnih dokumenata i podataka koji se odnose na uvozne i izvozne radnje u svezi s tom robom ili na naknadne komercijalne radnje u koje je ta roba uključena. Takvi pregledi mogu se napraviti u prostorijama deklaranta, svake druge osobe koja je poslovno izravno ili neizravno uključena u navedene radnje ili svake druge osobe koja je u posjedu navedenog dokumenta i podataka u poslovne svrhe. Carinski organi mogu obaviti pregled robe kada ju je još uvijek moguće pokazati. 3. Kada revizija prijave ili pregled nakon carinjenja ukazuju na to da su propisi kojima se regulira određeni carinski postupak primijenjeni na temelju netočnih ili nepotpunih informacija,

broj: 05/12

lipanj 2012.

carinski organi, sukladno svim važećim propisima, poduzimaju mjere neophodne za reguliranje nastale situacije, uzimajući u obzir nove informacije koje su im na raspolaganju”. Odredbom iz članka 193. Zakona, propisano je da „1. Carinski dug pri uvozu nastaje prilikom: (a.) stavljanja u slobodan promet robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina; ili (b.) stavljanja takve robe u postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina. 2. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja predmetne carinske prijave. 3. Dužnik je deklarant. U slučaju neizravnog zastupanja, dužnik je osoba u čije se ime podnosi carinska prijava. 4. Kada je carinska prijava u svezi s jednim od postupaka iz stavka 1. ovoga članka sačinjena na temelju podataka koji upućuju na to da nije izvršena naplata svih dažbina ili dijela dažbina koje se zakonski potražuju, osobe koje su pružile podatke potrebne za sačinjavanje prijave, a koje su znale ili su objektivno trebale znati da su takvi podaci netočni, također se mogu smatrati dužnicima sukladno važećim propisima BiH”. Odredbom iz članka 210. Zakona, propisano je da „1. Svaki pojedini iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koji nastaje kao posljedica carinskog duga (u daljnjem tekstu: iznos dažbine), carinski organi obračunavaju čim dođu do potrebnih podataka i zavode ga u poslovne knjige ili u bilo koji drugi ekvivalentni medij (knjiženje). 2. Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se kada je: (a.) uvedena privremena antidamping carina ili zaštita od umanjenih dažbina (kompenzacijska dažbina); (b.) iznos dažbine koji se zakonski potražuje viši od onoga koji je utvrđen na temelju obvezne informacije; (c.) kada se propisima usvojenim u okviru provedbenih propisa ovoga zakona odustaje od zahtjeva da carinski organi knjiže iznose dažbine niže od određenog iznosa. 3. Carinski organi određuju praktične postupke za knjiženje iznosa dažbine. Ovi se postupci mogu razlikovati u ovisnosti o tome jesu li, u pogledu okolnosti u kojima je nastao carinski dug, carinski organi uvjereni da će se navedeni iznos naplatiti”. Odredbom iz članka 207. Zakona propisano je da: “1. Ako to nigdje nije drugačije predviđe-

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

no ovim zakonom i bez odstupanja od stavka 2. ovog članka, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koji je primjenjiv na robu utvrđuje se na temelju propisa za utvrđivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u trenutku nastanka carinskoga duga. 2. Kada nije moguće točno odrediti trenutak nastanka carinskoga duga, za određivanje pravila za procjenu vrijednosti koji odgovaraju predmetnoj robi, mjerodavan je onaj trenutak kada carinski organi zaključe da se roba nalazi u situaciji u kojoj nastaje carinski dug. Međutim, kada dostupni podaci omogućavaju carinskim organima da utvrde da je carinski dug nastao prije trenutka kada su došli do takvoga zaključka, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koji se plaća na predmetnu robu utvrđuje se na temelju propisa za utvrđivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u najranijem trenutku kada se iz dostupnih podataka može utvrditi da je carinski dug nastao iz određene situacije. 3. Zatezna se kamata obračunava na iznos dažbina koje nisu plaćene u propisanom roku, a po stopi koju će utvrditi Upravni odbor za svaki dan zakašnjenja, kako bi se spriječilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem nadnevka kada je carinski dug nastao ili kada je zaveden u evidenciju“. Odredbom iz članka 207. stavak 3. Zakona, propisano je da se zatezna kamata obračunava na iznos dažbina koje nisu plaćene u propisanom roku, a po stopi koju će utvrditi Upravni odbor za svaki dan zakašnjenja, kako bi se spriječilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem nadnevka kada je carinski dug nastao ili kada je zaveden u evidenciju. Prema članku 2. Odluke o visini stope zatezne kamate koja se naplaćuje na iznos uvoznih i izvoznih dažbina koje nisu plaćene u roku („Službeni glasnik BiH“, broj: 31/05), obračunava se i zatezna kamata po stopi od 0,06% dnevno za razdoblje od dospijeća do dana izmirenja dažbina. Prema iznesenom, postupak se okončava, ovisno od dobivenog podatka o vjerodostojnosti računa, koji je ključan dokaz za donošenje rješenja, a carinski organ ima na to pravo imajući u vidu odredbe iz članka 75., 193., 207. stavak 3. Zakona i članka 2. Odluke o visini stope zatezne kamate koja se naplaćuje na iznos uvoznih i izvoznih dažbina koje nisu plaćene u roku.

83

IMATELJ ODOBRENJA ZA UNUTARNJU OBRADU ILI NJEGOV ZASTUPNIK NEOVISNO O VRSTI POLOŽENE GARANCIJE ODGOVORAN JE ZA DUG PO OSNOVI NEIZRAVNIH POREZA TIJEKOM CIJELOG RAZDOBLJA TRAJANJA UNUTARNJE OBRADE 2. Imajući u vidu da je u nekim slučajevima polaganje jamstva propisano alternativno, a ne kao obaveza, da li su određeni kriteriji, koji se ocjenjuju bitnim i opredjeljuju carinski organ da insistira za polaganje jamstva? Postupak unutarnje obrade reguliran je:odredbama članka 111. do članka 125. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon), odredbama članka 299. do članka 320. i članka 332. do članka 347. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH’’, broj: 63a/04 ,60/06 i 57/08 -u daljnjem tekstu: Odluka) i Upute carinskom postupku unutarnje obrade (‘’Službeni glasnik BiH’’,broj: 90/06 - u daljnjem tekstu: Uputa). Uputa propisuje način provedbe carinskog postupka unutarnje obrade kao postupka s ekonomskim učinkom, kojim se uvezenoj robi u carinsko područje Bosne i Hercegovine daje povlastica obustave plaćanja ili povrata uvoznih dažbina radi obrade i ponovnog izvoza ili izvoza iz carinskog područja Bosne i Hercegovine u obliku kompenzirajućih proizvoda, uz uvjet da obrada ne šteti osnovnim interesima proizvođača u Bosni i Hercegovini. Uz carinsku prijavu prilažu se dokumenti propisani odredbama iz članka 125 - 128. Odluke, a prema članku 127. Odluke, za postupak unutarnje obrade po sustavu obustave plaćanja dokumenti koji prate carinsku prijavu su: • račun na temelju kojeg se prijavljuje carinska vrijednost robe prema članku 92. Odluke, • kada se zahtjeva prema članku 89. Odluke, deklaracija vrijednosti sa podacima za utvrđivanje carinske vrijednosti prijavljene robe sačinjena sukladno propisanim uvjetima navedene odredbe, Kada je potrebno, pisano odobrenje za predmetni carinski postupak ili preslika zahtjeva za izdavanje odobrenja u slučajevima kada se primjenjuje članak 306. stavak 1. Odluke, carinski organi mogu dopustiti da se pisano odobrenje za

broj: 05/12

84

ODGOVORI NA PITANJA

postupak ili kopija zahtjeva za izdavanje odobrenja čuva tako da im stoji na raspolaganju umjesto da prati prijavu. Carinski organi mogu zahtijevati da se prilikom podnošenja prijave prilažu prijevozna dokumenta ili ako je potrebno,dokumenta koja se odnose na prethodni carinski postupak (npr. ovakvo postupanje može biti kada je u pitanju dokument o prethodnom postupku koji je nastao kod drugog carinskog organa, a isti nema carinski organ koji postupa u danoj situaciji). Prema odredbama članka 128. Odluke, carinsku prijavu za izvoz ili ponovni izvoz (EX3) prate sva dokumenta potrebna za točan obračun izvoznih dažbina i primjenu propisa kojima se propisuje izvoz određene robe. Carinski organi mogu zahtijevati da se prilikom podnošenja prijave prilažu prijevozna dokumenta ili kada je potrebno dokumenta koja se odnose na prethodni postupak. U slučajevima kada odobrenje za unutarnju obradu veže veći broj carinskih prijava, zatim veći broj carinskih prijava za ponovni izvoz i sirovina koje učestvuju u kompenzirajućim proizvodima, preslici rješenja za korištenje sveobuhvatne garancije, zatim kopije dokumenata za prethodni carinski postupak, koji se već nalaze kod carinskog organa, ne treba prilagati uz razdužni list, pošto predstavlja opterećenje za imatelja odobrenja, kao i arhivu nadzornog carinskog organa. Dakle, sva ona dokumenta koja se već nalaze kod nadzornog carinskog organa korisnik odobrenja ne mora dostavljati njihove preslike nadzornom carinskom organu, ali je dužan dostaviti identifikacijske podatke o tim dokumentima kao npr. identifikacijske podatke o carinskim prijavama u razdužnom listu, o odobrenju za unutarnju obradu, osim u slučaju kada je obvezno treći primjerak EX3 prijave ovjeren od izlaznog carinskog organa dostaviti na uvid nadzornom carinskom organu prilikom kontrole razdužnog lista. U pogledu oslobađanja zaduženih novčanih sredstava na garanciji, imatelj odobrenja ili njegov zastupnik dužan je osigurati valjanu garanciju za prijavljivanje robe za postupak unutarnje obrade po sustavu obustave plaćanja u smislu članka 182. Zakona i članka 20. Upute carinskom postupku unutarnje obrade. Odredbom iz članka 182. Zakona,propisano je: “1. Kada je carinskim propisima predviđeno da je polaganje jamstva alternativno, carinski organi zahtijevaju polaganje takvoga jamstva kada ocijene da nije sigurno da će nastali dug ili dug koji bi mogao nastati biti izmiren u propisanom roku.

broj: 05/12

lipanj 2012.

2. Ako se jamstvo iz stavka 1. ovoga članka ne zahtijeva, carinski organi mogu zahtijevati od osobe iz članka 181. stavak 1. ovoga zakona izjavu da će ispoštivati obveze koje je ta osoba obvezna ispuniti prema ovom zakonu. 3. Jamstva iz stavka 1. ovoga članka zahtijevaju se: (a.) u trenutku primjene propisa kojima se zahtijeva polaganje takvoga jamstva; ili (b.) u bilo kojem naknadnom trenutku kada carinski organi ustanove da nije sigurno da će nastali dug ili dug koji bi mogao nastati biti izmiren u propisanom roku”. Odlukom o kriterijima za korištenje sveobuhvatne garancije na niži iznos za osiguranje plaćanja neizravnih poreza u unutarnjoj obradi regulirani su kriteriji i postupak odobravanja takvog korištenja garancije, odnosno izdavanja rješenja kojim je odobren povlašteni status i koji se dostavlja svim regionalnim centrima. Imatelj odobrenja za unutarnju obradu neovisno o vrsti položene garancije, odgovoran je za carinski dug, odnosno neizravni porezi tijekom cijelog razdoblja trajanja unutarnje obrade budu osigurani. Garancija se ne može osloboditi, odnosno razdužiti prije razduživanja unutarnje obrade putem razdužnog lista. Odredbom iz članka 219. Odluke i odredbama iz članka 42. Upute, za korisnike postupka unutarnje obrade po sustavu obustave plaćanja propisana je obveza podnošenja razdužnog lista nadzornom carinskom organu u cilju lakšeg praćenja razduženja uvozne robe. Navedenim člankom Upute, definirano je da nadzorni carinski organ vrši provjeru razdužnog lista, uključujući i provjeru je li treći primjerak svake EX3 prijave koja je obuhvaćena razdužnim listom ovjeren od strane izlaznog carinskog organa, iz čega proizlazi da se nadzornom carinskom organu mora prilikom podnošenja razdužnog lista dostaviti treći primjerak svake izvozne prijave EX3. Prema navedenom, kada carinskim propisima nije predviđeno obvezno polaganje jamstva, pravilo je da carinski organi uvijek zahtijevaju polaganje jamstva kada ocijene da nije sigurno da će nastali dug ili dug koji bi mogao nastati biti izmiren u propisanom roku.

www.fircon.biz

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

CARINSKI ORGANI U BILO KOJEM TRENUTKU MOGU ZAHTIJEVATI, PREGLED ROBE I PRIJEVOZNIH SREDSTAVA NA NAČIN DA SE ROBA ISTOVARI I RASPAKIRA, A ROK U KOJEM SE PODNOSI ZAHTJEV ZA PRETHODNI PREGLED ROBE, VEZAN JE ZA DOPREMANJE ROBE NA GRANICU ILI ODREDIŠNU ISPOSTAVU, UKLJUČUJUĆI I ZBIRNU PRIJAVU ZA PRIVREMENI SMJEŠTAJ 3. Carinski organ odbio je zahtjev za prethodni pregled robe iz razloga što je podnesen nakon što je za prijavljenu robu podnesena carinska prijava, kojom je određen carinski postupak. Je li propisan rok u kojem se podnosi zahtjev za prethodni pregled robe? Prema članku 45. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da roba koja nije bosanskohercegovačka roba, a koja je pokazana carini, određuje se carinski odobreno postupanje ili uporaba dozvoljena za takvu robu. Najčešći oblik određivanja carinski odobrenog postupanja ili uporaba robe je stavljanje robe u neki od carinskih postupaka. Prema članku 56. Zakona, robi se određuje carinski postupak podnošenjem odgovarajuće carinske prijave za carinski postupak koji je u pitanju:postupak uvoza ili postupci izvoza, vanjske obrade, provoza ili carinskog skladištenja, kada roba podliježe carinskom nadzoru od trenutka prihvaćanja carinske prijave do trenutka napuštanja carinskog područja Bosne i Hercegovine, uništenja ili poništenja carinske prijave. Prethodni pregled robe, uključujući i uzimanje uzoraka radi određivanja carinski odobrenog postupanja ili uporabe, reguliran je odredbom iz članka 39. Zakona i članka 93. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH’’, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka). Odredbom iz članka 39. Zakona, propisano je da se u cilju određivanja carinski odobrenog postupanja ili uporabe roba, nakon pokazivanja carini i uz odobrenje carinskih organa, može pregledati ili se mogu uzeti uzorci s ciljem određivanja carinski odobrenog postupanja ili uporabe. Odobrenje se izdaje na temelju podnesenog zahtjeva, ovlaštene osobe da robi odredi carinski postupanje ili uporabu. Odredbom iz članka 93.Odluke, bliže se određuje način korištenja prava zainte-

85

resirane osobe na prethodni pregled i uzimanje uzoraka u skladu s člankom 39. Zakona, a u svrhu određivanja carinskog postupanja ili uporabe. Prethodni pregled robe, uključujući i uzimanje uzoraka obavlja se na temelju pismenog zahtjeva deklaranta, odnosno njegovog zastupnika, a zahtjev mora sadržavati podatke: ime i adresu podnositelja zahtjeva, razloge zbog kojih se zahtjeva prethodni pregled robe ili uzimanje uzoraka (radi utvrđivanja tarifne oznake, carinske vrijednosti, carinskog statusa robe količine robe, mjesto gdje se roba nalazi, podatak o prethodnom carinskom postupku ili podatke za identifikaciju prijevoznog sredstva na kojem se roba nalazi, broj zbirne prijave, kada je ona već bila predočena, osim ako carinski organi na sebe ne preuzmu odgovornost da unesu taj podatak, ili naznaku prethodnog carinskog postupka ili podatke za identifikaciju prijevoznog sredstva na kojem se roba nalazi, kao i sve ostale podatke neophodne za identifikaciju robe. Prethodni pregled robe i uzimanje uzoraka vrši se pod nadzorom carinskih organa i na način kako to odredi carinski organ u svakom pojedinačnom slučaju. Podnositelj zahtjeva snosi rizik i troškove otpakiranja, vaganja, prepakiranja i svih ostalih postupaka s robom, kao i sve troškove analize i drugih ispitivanja . Carinski organi izdaju odobrenje u skraćenom postupku zabilješkom na zahtjevu. Kada se zahtjev odnosi na uzimanje uzoraka, navedeni organi navode i količinu robe koju je potrebno uzeti. Uzeti uzorci predmet su radnji i postupaka koji za cilj imaju da im se odredi carinski odobreno postupanje ili uporaba. Kada ispitivanje uzoraka završi njihovim uništenjem ili nepovratnim gubitkom, ne smatra se da je nastao bilo kakav dug i tada se primjenjuje članak 174. stavak 5. Zakona, koji se odnose na otpatke i ostatke. Zahtjev za prethodni pregled robe može se podnijeti po dopremi robe na granici, po dopremi robe odredišnoj carinskoj ispostavi, odnosno do trenutka podnošenja carinske prijave za neko carinski odobreno postupanje ili uporabu, uključujući i zbirnu prijavu za privremeni smještaj, a zahtjev za prethodni pregled robe podnesen poslije navedenog vremena mjerodavni carinski organ će odbiti, neovisno od činjenice je li ta prijava prihvaćena ili nije. Nadalje, prethodni pregled robe ili uzimanja uzoraka od strane zainteresirane osobe (osobe ovlaštene da robi odredi carinski odobreno po-

broj: 05/12

86

ODGOVORI NA PITANJA

stupanje ili uporabu) prema članku 39. Zakona i članku 93. Odluke, treba odvojiti od pregleda robe i uzimanja uzoraka koje provodi mjerodavni carinski organ u postupku po već podnesenoj carinskoj prijavi radi utvrđivanja odnosno provjere točnosti i pravilnosti podataka u podnesenoj carinskoj prijavi, kada se mjerodavni carinski organ prema procijenjenom stupnju rizika, odluči na takve vrste provjera. Provjeru u vlastitom interesu, prema članku 39. Zakona i članku 93. Odluke, po odobrenju carinskog organa obavlja samo zainteresirana osoba (osoba ovlaštena da robi odredi carinski odobreno postupanje ili uporabu), pod nadzorom i na način koji odredi carinski organ, ovisno o vrsti robe. Zainteresirana osoba ima pravo prethodni pregled robe uz odobrenje i pod nadzorom carinskog organa, pregledanje robe i uzimanje uzoraka potrebnih kako bi se za robu pravilno odredilo carinski odobreno postupanje. Prema članku 43.Zakona, propisano je da se roba istovara ili pretovara iz prijevoznih sredstava kojima se prevozi isključivo uz odobrenje carinskih organa i na mjestima koja odrede ili odobre ti organi, osim u slučaju neposredne opasnosti koja nalaže da se odmah istovari sva ili dio robe, o čemu se carinski organi odmah izvješćuju. Prema tome, pregled robe i prijevoznih sredstava koja je prevoze, carinski organi mogu u bilo kom trenutku zahtijevati da se roba istovari i raspakira, a propisan je rok u kojem se podnosi zahtjev za prethodni pregled robe, a vezan je za dopremanje robe na granicu ili odredišnu ispostavu, uključujući i zbirnu prijavu za privremeni smještaj, poslije tog vremena odbija se zahtjev, neovisno od činjenice je li carinska prijava prihvaćena. PODRUČJE SLOBODNE ZONE I NEPOSREDNI PRISTUP PROSTORU, UKLJUČUJUĆI ULAZNI I IZLAZNI PROSTOR POD CARINSKIM JE NADZOROM KAO I ROBA I PRIJEVOZNA SREDSTVA I OSOBE KOJE ULAZE U PODRUČJE SLOBODNE ZONE ILI NAPUŠTAJU TO PODRUČJE 4. Podliježu li carinskom nadzoru ulazni i izlazni prostor slobodne zone, domaća prijevozna sredstva i osobe koje ulaze u područje slobodne zone ili napuštaju to područje? Postupanje s robom pri unosu i smještaju robe, zatim u iznošenju robe iz slobodne zone, te dok je roba smještena u slobodnoj zoni, uređeno je odredbama članka 159. do 173. Zakona o carin-

broj: 05/12

lipanj 2012.

skoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon), odredbama članka 402. do 416. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj:63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka), Uputom o carinskom postupku u slobodnim zonama („Službeni glasnik BiH”, broj:91/09) i propisima o popunjavanju carinske prijave. Osnivanje slobodne zone, upravljanje, te uvjeti za obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni, kao i druga pitanja u svezi s radom slobodne zone propisana su Zakonom o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH”, broj:99/09). Slobodna zona je dio carinskog područja Bosne i Hercegovine ili objekti smješteni u tom području, koji su odvojeni od ostalog carinskog područja, a u kojima se: - za robu koja nije bosanskohercegovačka roba (inozemna roba), s aspekta naplate uvoznih dažbina i primjene mjera trgovinske politike (izuzev ako se takve mjere odnose na ulazak robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine, npr. uvozna dozvola pri ulasku robe u carinsko područje), uz uvjet da roba nije stavljena u slobodan promet ili u neko drugo carinski odobreno postupanje ili uporabu, smatra da nije u carinskom području, odnosno da nije korištena ili trošena drugačije od uvjeta predviđenih u carinskim propisima, - bosanskohercegovačka roba namijenjena izvozu, za koju postoji propis koji regulira posebne oblasti (npr. mjere poljoprivredne politike za izvoz određene robe i druge izvozne poticajne mjere), samim tim što je smještena u slobodnoj zoni, može se kvalificirati za mjere koje su obično u svezi s izvozom robe. Slobodna zona može biti slobodna zona kontrolnog tipa I i tipa II, s tim da slobodna zona kontrolnog tipa I - zona u kojoj carinske kontrole načelno počivaju na postojanju i nadzoru ograde, kao i na nadzoru ulaza i izlaza, a slobodna zona kontrolnog tipa II - zona na koju se, bez odstupanja od članka 402. do 406. i članka 415. Odluke, primjenjuju odredbe propisane za postupak carinskog skladištenja. Na slobodnu zonu kontrolnog tipa II ne primjenjuju se članci 164., 169., 172. (pokazivanje robe carinskim organima, evidencija o zalihama robe, dokazivanja statusa robe) i odredbe iz članka 34., 35. i 197. (ulazak robe u carinsko

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

područje i pitanja nastanka carinskog duga) Zakona, koje se odnose na slobodne zone. Područje slobodne zone kontrolnog tipa I i neposredan pristup tim prostorima, uključujući i njihov ulazni i izlazni prostor, pod carinskim su nadzorom, kao i roba, prijevozna sredstva i osobe koje ulaze u ili napuštaju to područje. Područje slobodne zone mora biti ograđeno na način koji carinskom organu omogućava provedbu carinskog nadzora i sprječava nepropisno unošenje i iznošenje bilo kakve robe iz slobodne zone. Prostor neposredno izvan ograde mora omogućiti adekvatan carinski nadzor i tom prostoru se može pristupiti uz suglasnost mjerodavnog nadzornog carinskog organa, s tim da ulazni i izlazni prostor područja slobodne zone kontrolnog tipa II ne podliježe carinskom nadzoru. Za provedbu carinskog nadzora nad slobodnom zonom i robom smještenoj u slobodnoj zoni, mjesno je mjerodavan carinski organ na području na kojem se nalazi slobodna zona, a koji je određen kao nadzorni za odnosnu slobodnu zonu. Odredbom iz članka 16. Upute o carinskom postupku u slobodnim zonama propisano je vođenje evidencije zaliha u slobodnoj zoni. Korisnik zone kontrolnog tipa I, sukladno članku 169. Zakona, dužan je voditi evidenciju zaliha o robi u slobodnoj zoni koja mu je odobrena. Evidencija zaliha, sukladno članku 408. Odluke i članku 16. Upute o carinskom postupku u slobodnim zonama, mora sadržavati najmanje slijedeće podatke: - o oznakama, identifikacijskim brojevima, broju i vrsti pakiranja s raspoloživim podatcima, količini robe, uobičajeni trgovački opis robe, kao i identifikacijske oznake kontejnera kada je to potrebno, - koji omogućavaju svakodnevno nadziranje robe u slobodnoj zoni, naročito njezina lokacija, carinski odobreno postupanje ili uporaba koja joj je određena nakon smještaja u slobodnu zonu ili njezin ponovni ulazak u drugi dio carinskog područja, - iz prijevozne isprave korištene prilikom unosa i iznošenja robe, - o carinskom statusu robe (je li inozemna ili bh. roba) i kada je to potrebno, podatke o uvjerenju o carinskom statusu robe ili drugom dokazu o carinskom statusu robe, - o uobičajenim oblicima rukovanja robom, - datum upisa unosa u, odnosno iznošenja robe iz slobodne zone,

87

- posebne oznake za slučaj da je roba prethodno bila predmetom obavljanja proizvodnih radnji u okviru postupka unutarnje obrade ili je bila u postupku privremenog uvoza, ako se unosom robe u slobodnu zonu završava odnosni postupak (kod unutarnje obrade po sustavu obustave plaćanja, sukladno članku 346. Odluke, za dobivene proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju, što se posebno označava, a ukoliko roba podliježe i primjeni posebnih mjera trgovinske politike, pored ove oznake unosi se i zabilješka o trgovinskoj mjeri, kod unutarnje obrade po sustavu povrata dažbina, sukladno članku 347. Odluke, za dobivene proizvode stavlja se oznaka: “UO/Proba”, za privremeni uvoz, sukladno članku 380. Odluke, stavlja se posebna oznaka, - koji se odnose na robu koja puštanjem u slobodan promet ili stavljanjem u postupak privremenog uvoza ne bi podlijegala plaćanju uvoznih dažbina, niti trgovinskim mjerama, a čija uporaba ili odredište se moraju provjeravati, kao i podaci o nadzornom carinskom organu. Nadzorni carinski organ može odustati od traženja nekih od naprijed navedenih podataka kada to ne utiče na nadzor ili kontrolu nad slobodnom zonom. Nadzorni carinski organ može za vođenje evidencije u slobodnoj zoni kontrolnog tipa I i tipa II, kao evidenciju prihvatiti i evidenciju iz knjigovodstva korisnika zone, uz uvjet da takva evidencija sadrži sve neophodne podatke koji u svakom trenutku omogućavaju jasan uvid u stvarno stanje robe. Ukoliko je radi specifičnosti carinskih postupaka koji će se obavljati u slobodnoj zoni potrebno unijeti više podataka u evidenciju, korisnik je dužan istu dopuniti. Evidencija koju vodi korisnik zone kontrolnog tipa II mora biti takva da treba omogućiti jasan uvid u stvarno stanje robe, te podatke propisane odredbom iz članka 314. i 325. Odluke, a koji se odnose na robu prijavljenu za postupke, podatke iz prijave pomoću kojih se robi određuje carinski odobreno postupanje ili uporaba kojima se razdužuju postupci, datum i podaci u vezi s pozivanjem na druga carinska dokumenta i sva druga dokumenta koja se odnose na prijavljivanje i razduživanje, karakter radnji obrade, vrste rukovanja ili privremene uporabe, normativ proizvodnje ili metodu njegovog izračunavanja kada je to primjereno, podatke koji omogućavaju praćenje

broj: 05/12

88

ODGOVORI NA PITANJA

robe, uključujući njenu lokaciju i podatke u vezi sa svakim prijenosom, trgovinske ili tehničke opise potrebne za identificiranje robe, podatke koji omogućavaju praćenje kretanja prema postupku unutarnje obrade uporabom ekvivalentne robe, zatim evidencija robe na zalihama u svakom trenutku pokazuje trenutno stanje robe na zalihama koja je još uvijek u postupku carinskog skladištenja i podaci o privremenom premještanju robe i podaci o robi u zajedničkom smještaju, a prikazuje se u evidenciji robe na zalihama. Važno je da korisnik zone na jednak način mora voditi evidenciju o domaćoj robi, kao i o inozemnoj robi, te kada utvrdi da se stvarno stanje zaliha robe i stanje u evidenciji zaliha ne slažu, o tome mora odmah obavijestiti nadzorni carinski organ. Ako nadzorni carinski organ utvrdi da je pri tome nastao carinski dug, dužan je poduzeti sve potrebne radnje radi obračuna i naplate istoga. Korisnik zone koji prestaje s poslovanjem u slobodnoj zoni ili obavljanjem pojedine djelatnosti u slobodnoj zoni, mora odmah obavijestiti nadzorni carinski organ i podnijeti mu konačne podatke o evidenciji zaliha robe radi provjere, te utvrđivanja carinski odobrenog postupanja ili uporabe za preostale zalihe robe. Korisnik zone mora poduzeti potrebne mjere da osobe koje je zaposlio za obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni poštuju provedbu mjera carinskog nadzora i provjere. Prema navedenom carinskom nadzoru podliježe ulazni i izlazni prostor slobodne zone, domaća prijevozna sredstva i osobe koje ulaze u područje slobodne zone ili napuštaju to područje, domaća i inozemna roba uz obvezu vođenja evidencija zaliha o robama, koje moraju odgovarati stvarnom stanju robe i poslovanja korisnika. NE PRIHVAĆA SE IZJAVA O USTUPANJU CARINSKE ROBE KOJA NEMA VRIJEDNOST, ZBOG ČEGA SE NE MOŽE PRODATI ILI NA DRUGI NAČIN PRIMJENITI NA TRŽIŠTU BOSNE I HERCEGOVINE 5. Carinski organ je dostavio pismenu obavijest, u kojoj navodi da je odbio prihvatiti izjavu o ustupanju carinske robe ističući jedini razlog, da roba nema nikakvu vrijednost? Uništenje i ustupanje carinske robe je pitanje koje se kontinuirano pojavljuje u svakodnevnoj praksi, a propisano je odredbama članaka 53., 63., 174., 200., 226. i 230. - 232. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni gla-

broj: 05/12

lipanj 2012.

snik BiH”, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon) i odredbama članaka 205., 207., 416., 417., 465. do 467. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (‘“Službeni glasnik BiH’’, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka) i Uputa o uništenju i ustupanju carinske robe („Službeni glasnik BiH“, broj: 93/06). Navedenom uputom pobliže se propisuje postupak uništenja pod carinskim nadzorom robe koja nije domaća roba, zatim postupanje s otpadcima ili ostatcima koji nastanu prilikom uništenja carinske robe, postupak ustupanja carinske robe carinskim organima u korist Bosne i Hercegovine, naplata, odustajanje od naplate ili povrat carinskog duga u svezi uništene ili ustupljene carinske robe, vođenje evidencije o uništenoj i ustupljenoj carinskoj robi i druga pitanja u svezi uništenja i ustupanja carinske robe. Ne može se prihvatiti izjava o ustupanju carinske robe koja ne ispunjava propisane uvjete za uvoz ili unos u Bosnu i Hercegovinu u trenutku ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, odnosno ustupanja, koja se ne može prodati na tržištu Bosne i Hercegovine ili na drugi način upotrijebiti u Bosni i Hercegovini, pošto nema vrijednost. Ne može se prihvatiti ustupanje carinske robe, pošto se radi o robi koja zbog svojih karakteristika zahtijeva posebne uvjete čuvanja ili smještaja, a koji se ne mogu osigurati ili se radi o robi čiji su rokovi uporabe pri isteku, kao i drugim razlozima koji se cijene u svakom konkretnom slučaju. U navedenim slučajevima, kada mjerodavni organ nije prihvatio izjavu o ustupanju, sastavlja se službena zabilješka koja treba sadržavati razloge neprihvaćanja izjave o ustupanju, o čemu se obvezno izvješćuje davatelj izjave, koji se treba očitovati na način da se složi ili ne složi sa zabilješkom. Ukoliko davatelj izjave prihvaća taj nalaz, obvezan je robi odrediti drugi odgovarajući carinski postupak u skladu s materijalno pravnim propisima ili uporabu sukladno propisanim uvjetima. U suprotnom, mjerodavni carinski organ, prvi i treći primjerak izjave, sa svom dokumentacijom priloženom uz istu, dostavlja na daljnji upravni postupak mjerodavnom organu, za koje vrijeme davatelj izjave carinsku robu treba staviti u privremeni smještaj sukladno carinskim propisima do okončanja postupka i donošenja odluke. Izjava o ustupanju carinske robe ne može se prihvatiti sukladno članku 18. Upute o uništenju i ustupanju carinske robe za robu koja:

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

- ne ispunjava propisane uvjete za uvoz ili unos u Bosnu i Hercegovinu u trenutku ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, odnosno ustupanja, - se ne može prodati na tržištu Bosne i Hercegovine ili na drugi način upotrijebiti u Bosni i Hercegovini (npr. besplatna podjela humanitarnim organizacijama sukladno propisima), jer nema vrijednost, - ili za koju postoje drugi razlozi iz kojih se ne može prihvatiti njezino ustupanje (npr. radi se o robi koja zbog svojih karakteristika zahtijeva posebne uvjete čuvanja ili smještaja koje ne može osigurati UNO ili se eventualno radi o robi čiji su rokovi uporabe pri isteku. Odluku o prihvaćanju izjave donosi šef mjerodavnog carinskog organa, u skraćenom upravnom postupku stavljanjem na izjavi zabilješke o prihvaćanju ustupanja carinske robe ,te datuma, potpisa i službenog pečata. U slučaju utvrđivanja da nisu ispunjeni uvjeti za prihvaćanje izjave, na izjavi sačinjava se službenu zabilješka, koja treba sadržavati razloge neprihvaćanja izjave, odnosno ustupanja carinske robe, datum, potpis i ovjeru službenim pečatom, o čemu će upoznati i davatelja izjave dostavljanjem mu drugog primjerka izjave, čiji primitak davatelj izjave potpisuje na svim primjercima izjave, s naznakom da li taj nalaz prihvaća ili ne. Ukoliko davatelj izjave prihvaća nalaz, obvezan je da se očituje i odredi drugi carinski postupak za robu ili uporabu sukladno propisanim uvjetima. U protivnom, mjerodavni carinski organ, prvi i treći primjerak izjave, sa svom dokumentacijom priloženom uz istu, dostavlja na daljnji upravni postupak mjerodavnom organu, u kojem slučaju do donošenja odluke, davatelj izjave carinsku robu treba staviti u privremeni smještaj sukladno carinskim propisima. Mjerodavni organ, ukoliko utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za prihvaćanje izjave, donosi odluku kojom će odbiti prihvaćanje izjave, odnosno ustupanja carinske robe i davatelju izjave odrediti ponovni izvoz robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine (povrat robe u inozemstvo) pod carinskim nadzorom ili da davatelj izjave robi odredi drugo carinski odobreno postupanje ili uporabu pod propisanim uvjetima. Takvom odlukom davatelju izjave određuje se i rok za njezino izvršenje. Donesena odluka ili izjava, kojom je prihvaćeno ustupanje carinske robe dostavlja se i Odsjeku za pružanje usluga, radi poduzimanja radnji

89

u postupku izvršenja iste, odnosno preuzimanja ustupljene carinske robe radi njezinog smještaja, čuvanja i daljnjeg postupka u svezi iste. Ukoliko je carinska roba koja je ustupljena prethodno bila predmetom nekog od carinski odobrenog postupanja ili uporabe, odluka se dostavlja i carinskom organu koji je prihvatio carinsku prijavu o prethodnom carinski odobrenom postupanju ili uporabi, na postupak iz njegove mjerodavnosti,u kom slučaju, primjenjuju se odredbe članka 11. Upute, koje propisuju razduženje i poništavanje prethodne carinske prijave. Troškovi koji mogu nastati do prihvaćanja ustupanja carinske robe u cijelosti se računaju na teret davatelja izjave. Posebno valja naglasiti, da neprihvaćanje izjave o uništenju i ustupanju robe ima za posljedicu da je za odnosnu carinsku robu nastao carinski dug, a što se odnosi na otpad i ostatke nakon uništenja pod uvjetom da imaju vrijednost. Kada mjerodavni carinski organ nije prihvatio uništenje ili ustupanje carinske robe, za navedenu robu nastaje carinski dug, odnosno uvozne dažbine i drugi neizravni porezi se naplaćuju se sukladno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, Zakona o PDV-u i drugih podzakonskih propisa koji se primjenjuju na carinski odobreni postupak u koji je carinska roba stavljena. Ukoliko su nakon uništenja carinske robe nastali otpaci ili ostaci koji imaju određenu uporabnu vrijednost i stavljaju se u carinski postupak ili uporabu iz kojeg nastaje carinski dug, na iste se naplaćuju uvozne dažbine obračunate na temelju elemenata (vrsta i opis istih, procijenjena vrijednost, stopa carine, tarifni stavak u koji se svrstavaju, tečaj valute) koji važe na dan prihvaćanja carinske prijave za to carinski odobreno postupanje ili uporabu, kao i drugi neizravni porezi kojima na taj dan podliježu otpaci ili ostaci.

www.fircon.biz

broj: 05/12

90

ODGOVORI NA PITANJA

NE ODOBRAVA SE CARINSKA POVLASTICA PROPISANA ČLANKOM 6. PRILOGA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE ZA PRIJEVOZNA SREDSTVA KOJA PO SVOM KARAKTERU NE PREDSTAVLJAJU SREDSTVA ZA PROIZVODNJU ILI USLUŽNU DJELATNOST, ZA NAMIRNICE SVIH VRSTA NAMIJENJENE ZA PREHRANU LJUDI ILI ŽIVOTINJA ZA USLUŽNU DJELATNOST ZA GORIVO, ZALIHE SIROVINA,GOTOVIH ILI POLUGOTOVIH PROIZVODA ZA ŽIVE ŽIVOTINJE U POSJEDU TRGOVACA 6. Odobrava li se carinska povlastica iz članka 6. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH za sve vrste roba koje se uvoze u Bosnu i Hercegovinu ili je točno određena roba za koju se ne može provesti postupak korištenja carinske povlastice? Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u Bosnu i Hercegovinu je povlastica propisana odredbom iz članka 6. Priloga - Robe oslobođene plaćanja uvoznih dažbina Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), isključivo je namijenjena za ona poduzeća ili poduzetništva koja su prekinula djelatnost u inozemstvu u namjeri da nastave sličnu, odnosno istu djelatnost u Bosni i Hercegovini. Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u BiH je povlastica ograničena vrstom robe, dužinom posjedovanja i što je veoma bitno istom svrhom korištenja u Bosni i Hercegovini, kao i u zemlji izvoza (treća zemlja) gdje je korištena,a što znači: - povlastica se ograničava na osnovna sredstva i opremu koja je rabljena u poduzetništvu najmanje /12/ dvanaest mjeseci do dana kada je prestalo poslovati u stranoj zemlji , - da se namjerava rabiti u iste svrhe nakon prijenosa, te se dostavlja dokaz o registraciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini, - koje odgovara karakteru i obujmu dotičnog poduzetništva. Carinska povlastica ne odobrava se za prijevozna sredstva koja po svom karakteru ne predstavljaju sredstva za proizvodnju ili uslužnu djelatnost, za namirnice svih vrsta namijenjene za prehranu ljudi ili životinja, za gorivo, zalihe sirovina, gotovih ili polugotovih proizvoda, za žive životinje u posjedu trgovaca.

broj: 05/12

lipanj 2012.

Uz zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina sukladno članku 2. stavak 1. točka 4. Odluke o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja carine pod posebnim uvjetima („Službeni glasnik BiH“, broj: 19/05 i 52/05) korisnik povlastice podnosi carinskom organu: - dokaz o registraciji u Bosni i Hercegovini, - pisanu izjavu korisnika povlastice o danu premještanja iz strane zemlje u BiH, te da ranije nije koristio carinsku povlasticu iz članka 6. Priloga, - izvod iz sudskog registra ili drugi odgovarajući dokument, koji sadrži odobrenje za obavljanje odnosne gospodarske ili druge djelatnosti, odnosno predstavlja dokaz o ispunjavanju uvjeta za obavljanje iste, - specifikaciju uporabljenih sredstava za proizvodnju i druge opreme koja se uvozi iz inozemstva s oznakom njihovoga trgovačkog naziva, tarifne oznake i količine za svaku stavku pojedinačno, te ukupnu vrijednosti robe koja se uvozi, - dokaz da su sredstva za proizvodnju i druga oprema korištena u tome poduzeću najmanje 12 mjeseci do dana kada je to poduzeće prestalo poslovati u trećoj zemlji. Za osnovna sredstva i drugu opremu uvezenu u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u BiH primjenjuje se rok ograničenja raspolaganja 12 mjeseci, a što znači da osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u BiH kao povlastica iz članka 6. Priloga Zakona o carinskoj politici BiH ne smije se pozajmljivati, davati kao jamstvo, iznajmljivati ili ustupati, bilo uz naknadu ili besplatno, bez prethodne suglasnosti carinskih organa,dok ne istekne rok od 12 mjeseci od dana kada je prihvaćena prijava za stavljanje u slobodan promet,osnovnih sredstava i opreme koja je uvezena bez plaćanja dažbine. Prema navedenom dok ne istekne rok od 12 mjeseci od dana kada je prihvaćena prijava za stavljanje u slobodan promet,osnovna sredstva i oprema ne smije se pozajmljivati, davati kao jamstvo iznajmljivati ili ustupati uz naknadu ili besplatno bez suglasnosti carinskih organa. Svaka pozajmica, davanje u vidu jamstva iznajmljivanje ili ustupanje prije isteka roka 12 mjeseci povlači za sobom plaćanje odgovarajućih dažbina na određenu robu po carinskoj stopi koja se primjenjivala na dan kada je izvršeno pozajmljivanje, davanje u vidu jamstva iznajmljivanje ili ustupa-

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

nje, a na temelju vrste robe i carinske vrijednosti utvrđene tog dana od strane carinskih organa. Prema navedenom proizlazi a povlastica Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u Bosnu i Hercegovinu je ograničena vrstom robe, dužinom posjedovanja, te istom svrhom korištenja u Bosni i Hercegovini, kao i u zemlji izvoza (treća zemlja) gdje je korištena i svi uvjeti su jednako bitni i moraju kumulativno biti ispunjeni radi provedbe postupka oslobađanja. IZVORNIK CARINSKE PRIJAVE ZEMLJE UVOZA ILI NJEGOVA PRESLIKA OVJERENA OD CARINSKIH ORGANA ILI DOKUMENT DRUGOG ORGANA - KONZULARNOG PREDSTAVNIŠTVA U BIH MOGU SE PRIHVATITI KAO DOKUMENTI DA JE ROBA IZVEZENA IZ BOSNE I HERCEGOVINE, POD UVJETOM DA SADRŽE PODATKE IZ KOJIH SE MOŽE NESUMNJIVO UTVRDITI IDENTITET ROBE 7. Može li se izvornik carinske isprave zemlje uvoznice ili njegova preslika ovjerena od carinskih organa zemlje uvoznice ili dokument izdan od drugog organa (npr. od konzularnog predstavništva Bosni i Hercegovini u zemlji uvoznici) prihvatiti kao dokaz da je roba napustila BiH? Postupak izvoza propisan je odredbama članaka 157. i 158. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon) i odredbama članaka 133., 134., 138., 140., 142., 143. pod B., 144. pod B., 145.B, članaka 391. do 401. i članaka 423. do 429. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH’’, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka) i Uputom o postupku izvoza („Službeni glasnik BiH”, broj: 73/06). Česti su slučajevi da izvoznik nema dokaza ili ne može dokazati da je roba napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine, uglavnom zbog činjenice što nije dostavljen originalan dokaz o carinjenju zemlje uvoza. Odredbom iz članak 30.Upute o postupku izvoza propisano je dokazivanje pravilnog završetka postupka izvoza koja glasi:„(1.) Kada u kontroli od strane kontrolnog carinskog organa, pošiljatelj/izvoznik ne može dokazati da je roba istupila iz carinskog područja BiH, kontrolni organ će pozvati pošiljatelja/izvoznika da dostavi dokaze da je roba stvarno

91

napustila carinsko područje BiH. U pozivu će biti naveden rok za dostavljanje traženih dokaza, ne kraći od mjesec dana, a na zahtjev pošiljatelja/ izvoznika može se i produžiti. (2.) Kada pošiljatelj/izvoznik na poziv iz stavka (1.) ove upute podnese dokaze, organ koji je tražio dokaze će podnesene dokaze, zajedno s primjerkom 1 izvozne carinske prijave, dostaviti službi mjerodavnoj za vođenje prvostupanjskog carinsko-upravnog postupka u regionalnom centru kojem organizacijski pripada izvozni carinski organ koji je prihvatio predmetnu izvoznu prijavu (u daljnjem tekstu: regionalni centar). (3.) U svrhe dokazivanja pravilnog završetka postupka izvoza, tj. da je roba stvarno istupila iz carinskog područja BiH, može se priložiti izvornik carinske isprave zemlje uvoznice ili njegova preslika ovjerena od carinskih organa zemlje uvoznice ili dokument izdan od drugog organa (npr. od konzularnog predstavništva BiH u zemlji uvoznici). Navedeni dokumenti se mogu prihvatiti pod uvjetom da sadrže podatke iz kojih se nesumnjivo može utvrditi istovjetnost robe, tj. koji omogućavaju provjeru da je roba koja je puštena u postupak izvoza ista kao roba navedena u tim dokumentima“. Kada je mjerodavni organ nesumnjivo utvrdio da je roba puštena u postupak izvoza stvarno napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine, na temelju dokaza koje je podnio izvoznik o tome će sastaviti službenu zabilješku, na način što će u polje E izvozne prijave unijeti zabilješku u kojoj će navesti sve podatke o ispravama, naziv zemlje i organa koji ih je izdao, broj i datum, te da je utvrđeno da je roba napustila Bosnu i Hercegovinu, koja će zatim biti potpisana i ovjerena. Nakon sačinjavanja službene zabilješke, mjerodavni organ će izvoznom carinskom organu dostaviti izvoznu prijavu, zajedno sa svim podnesenim ispravama, te pismeno izvijestiti izvoznika o prihvaćanju podnesenih dokaza. Uz obavijest izvozniku će biti dostavljena i preslika izvozne prijave s unesenom zabilješkom. Ako mjerodavni organ, na temelju podnesenih dokaza, ne može utvrditi da je roba napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine (ili istovjetnost robe), po službenoj dužnosti, donosi rješenje o neprihvaćanju podnesenih dokaza i utvrđivanju da predmetni izvozni postupak nije pravilno završen, kojim će odlučiti i o poništenju izvozne prijave u smislu članka 8. stavak 1. Zakona, kojom je propisano da se odluka donesena u korist stranke carinskog obveznika poništava ako

broj: 05/12

92

ODGOVORI NA PITANJA

je donesena na temelju netočnih ili nepotpunih informacija, te ako je podnositelj zahtjeva znao ili je objektivno trebao znati da su informacije netočne ili nepotpune i da takva odluka nije mogla biti donesena na temelju točnih i potpunih informacija. U slučaju da je po poništenoj prijavi bilo izdano i uvjerenje o kretanju EUR. 1 o bosanskohercegovačkom podrijetlu isti će u tom postupku biti poništen, što se naznačava i na preslici koja ostaje uz izvoznu prijavu, a od pošiljatelja/izvoznika će zatražiti da vrati izvornik. Ukoliko izvoznik ne vrati izvornik potvrde o kretanju EUR.1, o tome se izvješćuje Sektor za carine Uprave za neizravno oporezivanje. Odredbom iz članka 32. Upute o postupku izvoza, propisan je postupak kada izvoznik ne dostavi dokaze o istupu robe iz BiH, koja glasi: „(1.) Kada na poziv kontrolnog carinskog organa pošiljatelj/izvoznik ne podnese dokaze o istupu robe iz BiH ili ih ne dostavi u roku iz članka 30. stavak (1.) ove upute, izvozna prijava po kojoj je roba puštena u postupak izvoza ostaje nerazdužena, u kojem slučaju taj organ dostavlja predmet regionalnom centru radi odlučivanja o poništenju izvozne prijave. (2.) Nakon dostave rješenja o poništenju izvozne prijave pošiljatelju/izvozniku u slučajevima iz članka 31. stavak (3.) ove upute i stavka (1.) ovoga članka, odnosno kada rješenje o poništenju postane konačno, regionalni centar će u izvoznu prijavu staviti zabilješku o njezinom poništenju, tako što će u polju E prijave navesti razloge i pravnu osnovu za poništenje, a na prijavi, kosom crtom i velikim tiskanim slovima, unijeti oznaku: ‘’poništeno’’ i istu, zajedno s rješenjem dostaviti izvoznom carinskom organu. Nakon toga izvozni carinski organ će poništiti prijavu u carinskoj evidenciji, čime se završava postupak poništenja izvozne prijave“. U svim slučajevima poništenja izvozne prijave i potvrde o kretanju EUR. 1, regionalni centar je u obvezi rješenje o poništenju dostaviti i Sektoru za carine, koji će potom izvijestiti Sektor za poreze, radi utvrđivanja eventualne porezne obveze, a ako je roba prijavljena za izvoz bila predmet posebnih trgovinskih mjera (režim, dozvole i sl.), rešenje o poništenju će dostaviti i drugim mjerodavnim organima. Nakon poništenja izvozne prijave, otpis količina po potvrdama ili drugim ispravama koje su bile priložene uz izvoznu prijavu se vraćaju u prvobitno stanje. Odredbe članaka 27. do 33. navedene Upute, primjenjuju se i u slučajevima

broj: 05/12

lipanj 2012.

kada se kontrola istupa robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine obavlja na temelju članka 396. stavak 7. Odluke, kojom je propisano da izvozni carinski organ može zatražiti od izvoznika da podnese dokaz da je roba napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine. Dakle, izvornik carinske isprave zemlje uvoznice ili njegova preslika ovjerena od carinskih organa zemlje uvoznice ili dokument izdan od drugog organa, prihvaćaju se kao dokazi o izvozu, pod uvjetom da sadrže podatke iz kojih se nesumnjivo može utvrditi istovjetnost robe, iz čega nedvojbeno proizlazi da je roba koja je puštena u postupak izvoza, ona ista roba koja je navedena u tim dokumentima. KADA JE ZAHTJEV ZA ODGODU PLAĆANJA PODNESEN U RAZDOBLJU PRISILNE NAPLATE, PRODAJA ZAPLJENJENE IMOVINE MOŽE SE ODGODITI, DOK ODLUKA O ODGODI PLAĆANJA NE BUDE DOSTAVLJENA ZAINTERESIRANOJ OSOBI 8. Odgađa li se prodaja zaplijenjene imovine kada porezni obveznik podnese zahtjev za odgodu plaćanja u razdoblju provedbe postupka prisilne naplate, bez obzira na činjenicu što je odluka o odgodi plaćanja eventualno dostavljena zainteresiranoj stranci? Postupak prisilne naplate se provodi na način i pod uvjetima propisanim odgovarajućim odredbama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH”, broj: 89/05), Zakon o postupku prisilne naplate neizravnih poreza („Službeni glasnik BiH”, broj: 89/05 i 62/11) i Pravilnik o provođenju Zakona o postupku prisilne naplate neizravnih poreza („Službeni glasnik BiH”, broj: 27/12 - u daljnjem tekstu: Pravilnik) i podzakonskih akata donesenih u svrhu njegovog reguliranja. Odgođeno plaćanje i plaćanje u ratama propisano je odredbom iz članka 26.Pravilnika, kojom je propisano: “(1.) Po zahtjevu dužnika, plaćanje duga tijekom redovitog ili razdoblja prisilne naplate može se odgoditi, ukoliko financijska situacija dužnika, prema slobodnoj procjeni UNO, privremeno sprječava da izvrši svoje obveze po osnovi plaćanja. (2.) Plaćanje u ratama je također regulirano pravilima koja važe za odgodu plaćanja. (3.) Iznosi za koje je odobrena odgoda, ne uključujući naknadni teret prisile, podliježu obračunu zatezne kamate kako je propisano u Zakonu o postupku neizravnog oporezivanja.

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

(4.) U slučaju da iznosi za koje je odobrena odgoda nisu plaćeni kao što je utvrđeno u rješenju kojim se odobrava odgoda, primjenjuje se članak 33. Pravilnika”. Zahtjeve za odgodu plaćanja rješavaju službe za prisilnu naplatu. Odgoda plaćanja u okviru redovitog razdoblja može se odobriti samo za iznose preko 10.000 KM čiji razrez je izvršila UNO, a najduže razdoblje odgođenog plaćanja iznosi jednu godinu, a za plaćanje u ratama tri godine. Zahtjevi za odgodu plaćanja dostavljaju se mjerodavnom organu za prisilnu naplatu na rješavanje u rokovima, kako je propisano odredbom iz članka 28. Pravilnika, koji glasi: “a.) za dugove u razdoblju redovite naplate - prije isteka roka za plaćanje utvrđenog Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja. b.) za dugove u razdoblju prisilne naplate prije donošenja naloga za prodaju zaplijenjene imovine. (2.) Zahtjev za odgodu plaćanja treba sadržavati: a.) ime i prezime podnositelja ili naziv tvrtke, identifikacijski broj i adresu sjedišta-prebivališta za svrhe neizravnog oporezivanja podnositelja zahtjeva, a ukoliko je potrebno, i zastupnika, b.) razloge za podnošenje zahtjeva za odgodu plaćanja, c.) tražene uvjete, d.) ponuđeno jamstvo, kako je propisano u članku 29., a uzimajući u obzir odredbe članka 30. ovoga Pravilnika, e.) mjesto, datum i potpis podnositelja. (3.) Uz zahtjev za odgodu dužnik je dužan dostaviti: a.) izjavu o osiguranju neopozivog sveobuhvatnog jamstva banke ili druge financijske institucije, kako je propisano člankom 29. ovoga Pravilnika, b.) dokumentaciju o zastupanju kako je propisano Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja, c.) svu ostalu dokumentaciju za koju dužnik smatra da je relevantna. (4.) Kada je nemoguće osigurati sveobuhvatno bankovno jamstvo sukladno točki a.) stavka (3.) ovoga članka, uz zahtjev za odgodu plaćanja treba podnijeti: a.) izjavu dužnika o nemogućnosti osiguranja sveobuhvatnog jamstva banke ili druge financijske institucije, b.) procjenu imovine ponuđene u svrhu jamstva, koju je izvršila specijalizirana neovisna tvrtka ili stručnjak,

93

c.) bilanca stanja i bilanca uspjeha iz prethodne godine i izvješće revizora ukoliko postoji. (5.) Ukoliko je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen u razdoblju prisilne naplate, prodaja zaplijenjene imovine može se odgoditi dok odluka o odgodi plaćanja ne bude dostavljena zainteresiranoj strani. (6.) Ukoliko zahtjev ne ispunjava formalne uvjete ili uz njega nije podnesena obvezna dokumentacija, UNO će od podnositelja zatražiti da kompletira zahtjev u roku od 10 dana, uz upozorenje da će, ukoliko se ne dostavi tražena dokumentacija u roku, zahtjev biti odbačen. (7.) Nakon odobravanja odgode plaćanja, uvjeti odgode plaćanja se ne mogu mijenjati”. U pravilu, kao sredstvo osiguranja plaćanja služi sveobuhvatno jamstvo banke ili druge financijske institucije, a ukoliko iz opravdanih razloga dužnik nije u mogućnosti osigurati jamstvo iz UNO može prihvatiti sljedeća sredstva osiguranja plaćanja, prema sljedećem redoslijedu prioriteta: hipoteku, zalog sa ili bez izmještanja pokretne imovine, sveobuhvatno jamstvo treće strane, te sva druga sredstva osiguranja plaćanja koja UNO smatra kao dovoljno jamstvo. Jamstvo pokriva glavnicu duga uključujući naknadne terete i već isplaćene troškove ako je odgoda plaćanja tražena u razdoblju prisilne naplate, kao i kamatu na odgodu plaćanja i 25% od oba navedena iznosa i izdaje se na razdoblje najmanje 6 mjeseci duže od odobrenog razdoblja odgode plaćanja. Jamstvo banke se podnosi UNO u roku od deset radnih dana nakon što je dužnik obaviješten o odobrenju odgode plaćanja. Ukoliko se jamstvo banke ne podnese, odgoda plaćanja se automatski ukida. Ukoliko je odobrena odgoda plaćanja duga koji je osiguran hipotekom ili zalogom, dužnik je u obvezi na prvi poziv UNO pristupiti zaključenju ugovora o hipoteci, odnosno zalogu, u protivnom se odgoda automatski ukida. O ispunjenju ekonomskih i pravnih uvjeta jamstva odlučuje organ mjerodavan za rješavanje zahtjeva za odgodu plaćanja. Jamstvo se oslobađa nakon plaćanja sveukupnog iznosa duga. Obveznici po osnovi neizravnih poreza čija je glavnica duga, bez dodatnih naknadnih tereta prisile ili kamate, niža od 5.000 KM, izuzimaju se od obveze podnošenja jamstva za odgodu plaćanja. Rješenjem o odgodi plaćanja, odobrava se odgoda plaćanja i utvrđuju se uvjeti navedene odgode, a mogu utvrditi uvjeti koji se razlikuju od onih koje dužnik traži. Rok za uplatu odgođenog

broj: 05/12

94

ODGOVORI NA PITANJA

duga je uvijek 5. ili 20. u mjesecu. Rješenjem se mora utvrditi da se odgoda plaćanja ukida ukoliko dužnik ne izvršava svoje tekuće obveze. Kada se rješenjem odobrava odgoda plaćanja, u izreci rješenja se navodi upozorenje da će odgoda plaćanja biti ukinuta bez prethodne najave, ukoliko se odgovarajuće jamstvo ne podnese u roku od deset radnih dana ili ukoliko dužnik s UNO u zakazanom roku ne zaključi ugovor o hipoteci, odnosno zalogu, te upozorenje da će se u slučaju nepoštivanja uvjeta i odredbi odgode izvršiti prisilna naplata duga, obračun kamate koja dospijeva ili će dospjeti tijekom razdoblja odgode. Kada se rješenjem odbija zahtjev za odgodu plaćanja, u negativnom rješenju, koje se dostavlja dužniku, određuje se da: - ako je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen i riješen tijekom redovitog razdoblja, da je dužan platiti dug do utvrđenog krajnjeg roka za plaćanje, - ako je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom redovitog razdoblja, a riješen nakon isteka tog roka, da se dug plaća prema uvjetima utvrđenim Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja BiH za plaćanje u razdoblju prisilne naplate, - ako je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom postupka prisilne naplate, da se postupak nastavlja sukladno nalogu za prisilnu naplatu. Rješenje kojim se odobrava ili odbija odgoda plaćanja se donosi u roku od mjesec dana od dana prijema zahtjeva. Odredbom iz članka 32. Pravilnika, propisano je da u slučaju kada je odgoda plaćanja zatražena tijekom razdoblja prisilne naplate, osnovica za obračun kamate ne uključuje i naknadni teret prisile. Za svaku ratu odgođenog duga, kamata se obračunava od dana isteka roka za redovito plaćanje, do datuma kada je navedena rata plaćena, a iznos kamate se plaća zajedno s ratom na dan njezinog dospijeća. U slučaju da odgoda plaćanja nije odobrena, kamata se obračunava na način: - ukoliko je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom redovitog razdoblja, kamata se računa od datuma isteka redovitog roka za plaćanje do datuma donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za odgodu plaćanja. - ukoliko je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom razdoblja postupka prisilne naplate, kamata se obračunava pri izmirenju duga sukladno članku 44. Pravilnika.

broj: 05/12

lipanj 2012.

- U slučaju kada plaćanje nije izvršeno po isteku odobrenog razdoblja odgode, primjenjuje se sljedeći postupak: - kada je odgoda zatražena tijekom redovitog razdoblja, odgođeni dug se potražuje u postupku prisilne naplate uz naknadni teret prisile i pripadajuću kamatu. Ukoliko plaćanje ni tada nije izvršeno, aktivira se podneseno jamstvo, a ukoliko je odgoda odobrena bez podnošenja jamstva, postupak se usmjerava protiv cjelokupne imovine dužnika. - kada je odgoda zatražena tijekom razdoblja postupka prisilne naplate, izvršava se jamstvo, a ukoliko je odgoda odobrena bez podnošenja jamstva, postupak prisilne naplate se nastavlja iz cjelokupne imovine dužnika. U slučaju kada je odobreno plaćanje u ratama, a neka rata nije plaćena, postupak je sljedeći: - kada je plaćanje u ratama zatraženo tijekom redovitog razdoblja, neplaćeni iznos se potražuje putem prisilne naplate uz naknadni teret prisile i pripadajuće kamate, a ukoliko rata nije plaćena niti u roku prisilne naplate, odobrenje za plaćanje u ratama postaje ništavno i putem prisilne naplate potražuje se ukupan dug uz aktiviranje jamstva i svih drugih instrumenata prisilne naplate. - -kada je plaćanje u ratama zatraženo tijekom razdoblja postupka prisilne naplate, prisilna naplata se nastavlja u odnosu na cijeli preostali dug, uključujući aktiviranje jamstva i svih drugih instrumenata prisilne naplate. U navedenim slučajevima kada odobrenje za plaćanje u ratama postane ništavno i preostali iznos se naplati, obračun kamata unaprijed za razdoblje plaćanja u ratama se ukida i kamata se obračunava, kako je propisano člankom 44. Pravilnika. Aktiviranje jamstva se vrši sukladno odredbi iz članka 46. Pravilnika, a iznos dobiven aktiviranjem jamstva se raspoređuje na plaćanje duga, uključujući troškove, naknadni teret prisile i kamate. Prema iznesenom odgađa se prodaja zaplijenjene imovine kada porezne obveznik podnese zahtjev za odgodu plaćanja u razdoblju provedbe postupka prisilne naplate, do trenutka dostavljanja rješenja o odgodi plaćanja zainteresiranoj strani.

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

KADA SE UTVRDI DA JE ROBA POGREŠNO PRIJAVLJENA UMJESTO DRUGE ROBE ZA CARINSKI POSTUPAK, RADI KOJEG JE NASTAO CARINSKI DUG, CARINSKI ORGANI PONIŠTAVAJU TAKVU PRIJAVU, KADA DEKLARANT PODNESE PISANI ZAHTJEV U ROKU OD TRI MJESECA OD DANA PRIHVAĆANJA PRIJAVE 9. U kojem roku se podnosi pisani zahtjev za poništenje prihvaćene carinske prijave kojom je roba pogrešno prijavljena, umjesto druge robe u carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug? Postupak poništavanja carinske prijave pokreće se na inicijativu podnositelja carinske prijave uz postojanje odgovarajućih dokaza koji opravdavaju zahtjev, a drugi uvjet je da se zahtjev podnese prije odluke carinskog organa o namjeri carinskog pregleda robe, što je jasno propisano odredbom iz članka 63. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon), koja glasi: “1. Carinski organi, na zahtjev deklaranta, poništavaju već prihvaćenu prijavu kada deklarant pruži dokaz da je roba greškom prijavljena za carinski postupak koji je obuhvaćen tom prijavom ili da, uslijed posebnih okolnosti, stavljanje robe u carinski postupak za koji je prijavljena nije više opravdano. 2. Međutim, kada carinski organi izvijeste deklaranta o svojoj namjeri da obave pregled robe, zahtjev za poništenje prijave se ne prihvaća dok se ne izradi pregled robe. 3. Prijava se ne poništava nakon što se roba pusti, osim u slučajevima koji su definirani u provedbenim propisima ovoga zakona. 4. Poništenje prijave ne isključuje primjenu važećih kaznenih propisa” Carinska prijava se može poništiti i nakon puštanja robe, na način u slučajevima kako je propisano odredbom iz članka 158. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i 57/08) u slučajevima: kada se utvrdi da je za robu bio greškom započeti carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug, umjesto da je roba deklarirana za drugi carinski postupak, carinski organi takvu prijavu poništavaju ako deklarant podnese zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja carinske prijave, uz ispunje-

95

nje uvjeta: da roba nije bila korištena pod drugim uvjetima koje predviđa carinski postupak u koji je trebala biti stavljena, zatim da je roba u trenutku kad je deklarirana za prvi postupak ispunjavala također uvjete za odobravanje drugog postupka i da je roba bez odlaganja prijavljena za postupak za koji je stvarno namijenjena. Carinska prijava za drugi postupak važi od dana prihvaćanja poništene prijave,a carinski organi izuzetno u opravdanim slučajevima mogu dopustiti poništenje carinske prijave po proteku roka od tri mjeseca. Kada se utvrdi da je roba pogrešno prijavljena, umjesto druge robe u carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug, carinski organi takvu prijavu poništavaju, ako deklarant podnese pisani zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja prijave, kada su ispunjeni uvjeti: - da je roba za koju je bio postupak prvobitno započet nije bila upotrijebljena drugačije nego kako je dopuštao prvi postupak, vraćena je u prvobitno stanje, te za nju obzirom na okolnosti slučaja također zahtijevano drugo carinski dopušteno postupanje ili uporaba, u kom slučaju carinska prijava za novi postupak ima učinak od dana prihvaćanja poništene carinske prijave. - da je roba za koju bi morao biti započet zahtijevani postupak, mogla u trenutku podnošenja prve carinske prijave podnesene istom carinskom organu, te je deklarirana za isti carinski postupak koji je bio naveden u prvoj carinskoj prijavi U opravdanim slučajevima carinski organ može prihvatiti zahtjev deklaranta za poništenje carinske prijave i po proteku roka od tri mjeseca. Kada je roba kataloški naručena, carinski organ poništava prijave za stavljanje u slobodni promet, ukoliko je zahtjev podnesen u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja prijave, pod uvjetom da je roba izvezena na adresu dobavljača ili na ime osobe koju odredio dobavljač. Kada se daje retroaktivno odobrenje vezano za članak 201. Odluke, koja se odnosi na stavljanje u slobodni promet uz povoljno tarifno postupanje ili po smanjenoj ili nultoj stopi dažbina na račun krajnje upotrebe robe, te članak 306. Odluke, koji se odnosi na carinski postupak s ekonomskim učinkom. Kada je roba prijavljena za izvoz ili postupak vanjske obrade, carinska prijava se poništava, kada su ispunjeni uvjeti:

broj: 05/12

96

ODGOVORI NA PITANJA

- u slučaju robe koja podliježe izvoznim dažbinama, zahtjevu za povrat uvoznih dažbina ili podliježe drugim posebnim mjerama prilikom izvoza, deklarant izlaznom carinskom organu koji je prihvatio carinsku prijavu dostavi dokaz da roba nije napustila carinsko područje BiH, da podnese carinskom organu sve primjerke carinske prijave, zajedno sa svim drugim dokumentima koji su mu izdati nakon prihvaćanja prijave, zatim podnosi dokaze da je vraćen uvozni dug i druge poticajne mjere za izvoz robe ili da su mjerodavni organi poduzeli mjere, te u skladu sa važećim propisima, mora izvršiti sve druge obveze koje je s obzirom na okolnosti slučaja carinski organ odredio za rješavanje. Nakon poništenja prijave otpis i količina po potvrdama i drugim ispravama koje su priložene uz izvoznu carinsku prijavu vraćaju se u prvobitno stanje. Kada se zahtijeva da roba prijavljena za izvoz napusti carinsko područje Bosne i Hercegovine do određenog roka, nepoštivanje danog roka povlači za sobom poništavanje odgovarajuće prijave o čemu carinski organi pismeno obavještavaju deklaranta. i. u slučaju druge robe, da je izvozni carinski organ bio obaviješten sukladno s člankom 399. Odluke, da prijavljena roba još nije napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine. Kada se domaća roba stavi u postupak carinskog skladištenja u smislu članka 95. stavak 1. točka (b.) Zakona, poništavanje prijave za taj postupak može se zahtijevati ili odobriti, ako deklarant dokaže da su ispunjeni uvjeti za neko od dopuštenih postupanja ili uporaba Ako do proteka roka koji je bio određen za skladištenje, nije bio podnesen zahtjev za početak nekog od dopuštenih postupanja ili uporaba, carinski organi poduzimaju mjere predviđene člankom 95. stavak 1. točka (b.) Zakona. Postupak poništenja carinske prijave može imati za posljedicu povrat carinskih dažbina, pod uvjetom da su iste plaćene i da je zahtjev za povrat dažbina podnesen u propisanim rokovima. Uvozne ili izvozne dažbine vraćaju se kada se carinska prijava poništi, a dažbine plate. Povrat se odobrava nakon što zainteresirana osoba podnese zahtjev u rokovima predviđenim za podnošenje zahtjeva za poništavanje carinske prijave. Carinska prijava se može poništiti i nakon puštanja robe, pod uvjetom da deklarant podnese zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja carinske prijave, pod uvjetom da roba nije

broj: 05/12

lipanj 2012.

bila korištena pod drugim uvjetima koje predviđa carinski postupak u koji je trebala biti stavljena, zatim da je roba u trenutku kad je deklarirana za prvi postupak, također ispunjavala uvjete za odobravanje drugog postupka, kao i činjenicu da je bez odlaganja prijavljena za postupak za koji je stvarno namijenjena. NEPRIJAVLJIVANJE ROBE U PUTNIČKOM PROMETU PREDSTAVLJA CARINSKI PREKRŠAJ PROPISAN ČLANKOM 12. ZAKONA O CARINSKIM PREKRŠAJIMA BOSNE I HERCEGOVINE ZA KOJI JE PROPISANA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 200 DO 5.000 KM 10. Predstavlja li neprijavljivanje robe u putničkom prometu carinski prekršaj i je li određena novčana kazna u smislu odredaba Zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine ? Carinski postupak u putničkom prometu uređen je odredbama iz članaka 38. i 58. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 u daljnjem tekstu: Zakon), zatim odredbe članaka 100. do 105., 132. do 144. i 350. do 361. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj:63a/04, 60/06 i 57/08- u daljnjem tekstu: Odluka) i Uputom u carinskom postupku u putničkom prometu („Službeni glasnik BiH“, broj:93/07 - u daljnjem tekstu: Uputa). Neprijavljivanje robe u putničkom prometu sankcionirano je kao carinski prekršaj iz članka 12.Zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH “ broj: 89/05), koji glasi: „(1.)Novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba: a.) ako carinskim organima lažno prikaže da nosi robu koju je kao putnik privremeno iznio (čl. 37. i 38. ZCPBiH); b.) ako izlaznom carinskom organu prijavi da privremeno iznosi robu koju ne nosi uz sebe (članak 175. ZCPBiH); c.) ako carinskim organima prijavi stvari koje nosi uz sebe, ali onemogući provođenje carinskoga postupka (članak 34. ZCPBiH).“ Radi boljeg razumijevanja smatramo neophodnim navesti navedene materijalne odredbe: Odredbom iz članka 37.Zakona, propisano je: ”Robu koja, sukladno članku 35. stavak 1. točka

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

(a.) ovoga zakona, stigne u carinski organ ili drugo mjesto koje odrede ili odobre carinski organi, carini pokazuje osoba koja je unijela robu u carinsko područje BiH ili, ako je to potrebno, osoba koja preuzme odgovornost za njezin prijevoz nakon takvoga ulaska”. Odredbom iz članka 38.Zakona, propisano je: “člankom 37. ovoga zakona ne isključuje se primjena važećih propisa koji se odnose na robu: a. ) koju nose putnici; b.) koja je stavljena u carinski postupak, a nije pokazana carini”. Odredbom iz članka 175.Zakona, propisano je: ”Roba koja napušta carinsko područje BiH podliježe carinskom nadzoru. Ona može biti predmetom pregleda carinskih organa sukladno važećim propisima. Roba napušta navedeno carinsko područje koristeći, kada je to potrebno, putni pravac koji odrede carinski organi i sukladno procedurama koje oni propišu”. Odredbom iz članka 34. Zakona,propisano je:”1. Roba unesena u carinsko područje BiH podliježe carinskom nadzoru od trenutka njezina ulaska. Sukladno važećim propisima, može podlijegati i kontroli carinskih organa. 2. Roba ostaje pod takvim carinskim nadzorom onoliko dugo koliko je potrebno da se utvrdi njezin carinski status i, ako je to primjereno, u slučaju robe koja nije bh. roba i bez odstupanja od odredaba članka 79. stavak 1. ovoga zakona, sve dok se njezin carinski status ne promijeni, odnosno dok ne uđe u slobodnu zonu ili slobodno skladište, ponovno izveze ili uništi sukladno članku 174. ovoga zakona”. Osobnu prtljagu koju putnik nosi sa sobom, putnik obvezno prijavljuje carinskom organu na graničnom prijelazu prilikom ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, bez obzira da li podliježe ili ne podliježe, odnosna roba, naplati uvoznih dažbina. Temeljem takve prijave i navoda o robi,carinski djelatnik ovlašten pregledom robe utvrditi da li je prijavljena sva roba ili ima neprijavljene robe ili eventualno skrivene robe. Naime pored carinskih propisa i niz drugih propisa (devizno poslovanje, sprječavanje pranja novca, vanjskotrgovinsko poslovanje, privremeni uvoz) uređuje pitanja mogućnosti uvoza pojedinih predmeta , pa su za unos neke robe potrebne posebne dozvole,odobrenja ili pregledi nekih inspekcijskih službi – veterinarske, sanitarne, fitosanitarne), a unos neke robe u Bosnu i Hercegovinu je zabranjen. Svi putnici, bez obzira jesu li domaći-držav-

97

ljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljani, koji prelaze državnu granicu podliježu obvezi detaljnog prijavljivanja robe. Putnik prijavljuje osobnu prtljagu: usmeno, sukladno članku 58. stavak 1. točka c.) Zakona i člankom 136. stavak 1. točka (b.) Odluke, radnjom iz članka 140. Odluke (na drugi način), zatim pisano, na zahtjev carinskih organa, podnošenjem carinske prijave ukoliko se radi o velikom iznosu uvoznih dažbina ili kada postoji ozbiljan rizik od nepridržavanja obveza iz predmetnog postupka (članak 376. Odluke). Uz usmenu carinsku prijavu za privremeni uvoz, podnosi se Popis stvari koje putnik privremeno unosi/iznosi. Postupak prijavljivanja po popisu stvari (osobne stvari i roba za sportske svrhe reguliran je odredbom iz članka 18. Upute. Osobne stvari koju putnik privremeno uvozi/unosi obvezan je upisati u popis stvari, koji se popunjava i potpisuje u dva primjerka. U popis stvari putnik upisuje: prezime i ime, adresu, broj identifikacijske isprave i mjesto/ državu izdavanja (putovnica, osobna iskaznica) i podatke pojedinačno za svaku stvar uz navođene karakterističnih podataka na temelju kojih se iste mogu identificirati prilikom ponovnog izvoza (vraćanja) u inozemstvo (vrsta, količina, naziv, marka, tip, tvornički ili drugi broj, godina proizvodnje, da li je nova ili rabljena i druge podatke karakteristične za takvu robu. Obvezan je pregled prijavljenih stvari i njihovo stanje treba sravniti s podacima iz podnesenog popisa stvari. Kada se prijavljeno stanje stvari slaže sa stvarnim, u tom slučaju u popis stvari unosi se zabilješka o sravnjenom stanju, te datum i vrijeme privremenog unosa i oba primjerka ovjere svojim potpisom i službenim pečatom. Osobnim stvarima (predmetima) putnika smatraju se svi novi ili korišteni predmeti koji su putniku potrebni tijekom putovanja, uzimajući u obzir sve okolnosti putovanja (spol i zanimanje putnika, godišnje doba, trajanje i svrhu putovanja, vrijeme zadržavanja u zemlji), isključujući robu koja se uvozi u komercijalne svrhe. Predmeti za osobnu uporabu koje putnik privremeno uvozi radi korištenja za vrijeme boravka u Bosni i Hercegovini navedeni su u opisnoj listi iz Upute, a to su: odjeća, higijenski artikli, osobni nakit, foto aparati i filmske kamere s odgovarajućom količinom filmova i pribora, prenosivi projektori za dijapozitive ili filmove i pripadajući pribor zajedno s odgovarajućom količinom dijapozitiva ili filmova, video kamere i prenosivi video rekorderi/playeri s odgovarajućom ko-

broj: 05/12

98

ODGOVORI NA PITANJA

ličinom traka, prenosivi glazbeni instrumenti, prenosivi gramofoni s gramofonskim pločama, prenosivi aparati za snimanje i reproduciranje zvuka (uključujući i diktafone) s trakama, prenosivi radio aparati, prenosivi televizori, prenosivi pisaći strojevi, prenosiva računala, prenosiva osobna računala, dalekozori, dječja i invalidska kolica, razna sportska oprema (kao što su šatori i ostala oprema za kampiranje, oprema za ribolov, oprema za planinarenje, oprema za ronjenje, bicikli bez motora, kanui i kajaci dugački manje od 5,5 metara, skije, reketi za tenis, daske za

broj: 05/12

lipanj 2012.

skijanje na valovima, daske za jedrenje na vodi, zmajevi i delta letjelice, oprema za golf), zatim medicinski aparati: prenosivi aparati za dijalizu ili slični medicinski aparati s potrošnim artiklima koji se uvoze za njihovu uporabu , kao i ostali artikli koji služe izričito za osobnu uporabu. Neprijavljivanje navedene robe u putničkom prometu koja se privremeno uvozi ili iznosi iz Bosne i Hercegovine, kao i onemogućavanje provođenje mjera carinskog postupka predstavlja carinski prekršaj za koji je određena novčana kazna u visini od 200 KM do 5.000 KM.

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

99

Ernevaza Hrustanović, dipl. iur.

PITANJA I ODGOVORI IZ OBLASTI RADNIH ODNOSA 1. Ukoliko nije usuglašen sektorski kolektivni ugovor, primjenjuje li se Opći kolektivni ugovor za teritoriju ili sektorski koji nije usuglašen? Člankom 2. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine regulirano je da je ovaj ugovor obavezujući za sve poslodavce bez obzira na strukturu kapitala, organe uprave i službe za upravu i službe za upravu, policiju, javne ustanove i druge pravne subjekte. Također, člankom 39. stavak 2. utvrđena je obaveza usklađivanja kolektivnih ugovora za područja djelatnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog ugovora. Taj rok je istekao 06. ožujka 2006. godine. Kako se u praksi vidi,većina sektorskih kolektivnih ugovora nije usklađena sa općim kolektivnim ugovorom, kao što je i sudska praksa različita u stavovima koji kolektivni ugovor je obavezujući, da li Opći ili sektorski. Prema našem mišljenju, sektorski kolektivni ugovori se i dalje primjenjuju, jer Općim kolektivnim ugovorom nije određeno da će nakon isteka roka za njihovo usuglašavanje prestati važiti. To potvrđuje i Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 070-0-Rev-08-001100 od 27. 10. 2009 godine. Presudom je utvrđeno da prelazne i završne odredbe novog Općeg kolektivnog ugovora ne propisuju da njegovim stupanjem na snagu prestaju važiti postojeći granski kolektivni ugovori, niti izostanak usklađivanja sektorskih kolektivnih ugovora u roku propisanom odredbom članka 39.stavak 2. Općeg kolektivnog ugovora može imati za pravnu posljedicu prestanak važenja tih granskih kolektivnih ugovora. 2. Člankom 51. Statuta jedne zdravstvene ustanove regulirano je da su pojedinačni podaci o pojedinačnim plaćama poslovna tajna Ustanove. Također, odredbama Zakona o radu također je regulirano da su pojedinačne plaće uposlenika tajna. Ima li Upravni odbor pravo izvršiti uvid u pojedinačne iznose plaća? Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulirano je pitanje

isplate plaća. Tako je člankom 70. stavak 3. utvrđeno da pojedinačne isplate plaće nisu javne, čime se zaštićuje pravo zaposlenika na tajnost njegove plaće ostvarene prema obavljenim poslovima. Poslodavac, prema mjerilima utvrđenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, utvrđuje jesu li ili ne poslovi izvršeni uspješno i sukladno s tim utvrđuje plaću zaposlenika. Time se daje mogućnost da poslodavac, zavisno od obavljenog posla, može povećati plaću zaposleniku za doprinos u izvršavanju poslova ili obratno, što suštinski odgovara načelu, da zaposlenik za obavljeni posao ostvari odgovarajuću plaću. Iz tih razloga je i Zakonom utvrđeno da pojedinačne isplate plaće nisu javne. 3. Od poslodavca sam tražila da mi odobri plaćeno odsustvo za vjerske blagdane. Nije mi odobrio odsustvo u smisli članka 47. Zakona o radu nego mi je predložio da koristim dane godišnjeg odmora. Je li poslodavac pravilno postupio? Člankom 47. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je pravo zaposlenika na plaćeno i neplaćeno odsustvo. Stavkom 2. ovog članka utvrđena je obveza poslodavca da zaposleniku omogući odsustvo od četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo, a dva dana kao neplaćeno odsustvo. Kada zaposlenik traži od poslodavca da mu odobri plaćeno ili neplaćeno odsustvo, u skladu s člankom 47. Zakona to odsustvo se ne odbija od godišnjeg odmora, jer se u ovom slučaju radi o posebnoj vrsti odsustva utvrđenom člankom 47. Zakona o radu.


100

ODGOVORI NA PITANJA

4. Jesu li Zakonom o radu utvrđene teže i lakše povrede radne obveze i koja su prava sindikalnog povjerenika odnosno zaposlenika kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost? Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03)nije reguliran institut stegovne odgovornosti niti su utvrđene povrede radne obveze, temeljem koje se zaposleniku može otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja otkaznog roka. Sukladno članku 88., stavak 4. Zakona, vrste prijestupa ili povreda radnih obveza utvrđuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu poslodavca. U slučaju otkazivanja ugovora o radu sindikalnom povjereniku, Zakon o radu predviđa odgovarajuću zaštitu tih zaposlenika na način da je propisano da se sindikalnom povjereniku ugovor o radu može otkazati samo uz prethodnu suglasnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Na temelju gore iznesenog, poslodavac koji namjerava otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku mora pribaviti suglasnost navedenog ministarstva, odnosno mora dokazati da namjeravani otkaz nije posljedica sindikalnih aktivnosti, nego da se temelji na razlozima koji su utvrđeni kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Također, Zakon o radu ne poznaje institut raspoređivanja na druge poslove, te je svako postupanje poslodavca u tom pravcu suprotno Zakonu o radu. Ovaj institut zamijenjen je institutom otkaza ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu sukladno članku 97. Zakona o radu. Pri otkazivanju ugovora o radu moraju se primijeniti odredbe Zakona o vijeću zaposlenika („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/04), kojim je regulirano da poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost vijeća zaposlenika donijeti odluku o otkazu ugovora o radu zaposleniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost i zaposleniku sarijem od 55 godina. Ukoliko kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, obveze i ovlaštenja vijeća zaposlenika, ima sindikat. 5. Je li na snazi Uredba o uvjetima koje je poduzeće i druga pravna osoba dužna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti i postoje li izuzeci za poduzeća koja zbog ekonomske situacije nisu u mogućnost zaposliti predviđeni broj djelatnika? Uredbom o uvjetima koje je poduzeće odnosno druga pravna osoba dužna ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane

broj: 05/12

lipanj 2012.

djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH”br. 15/98 i 5/99), propisani su uvjeti koje glede najmanjeg broja zaposlenih djelatnika mora ispunjavati poduzeće odnosno druga pravna osoba da bi mogla obavljati djelatnost za koju je registrirana. Člankom 3. točka 5. navedene uredbe utvrđeno ja da je najmanji broj zaposlenih djelatnika u grani visokogradnje i niskogradnje petnaest djelatnika. Uredbom o dopuni Uredbe o uvjetima koje je poduzeće odnosno druga pravna osoba dužna ispunjavati u pogledu broja zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti, utvrđene su novčane kazne u iznosu od 500.00 KM do 5.000,00 KM, za prekršaj poduzeća odnosno druge pravne osobe koja počnu obavljanje djelatnosti za koju su registrirani, a ne ispunjavaju uvjete glede najmanjeg broja zaposlenih djelatnika iz članka 3. Uredbe. Kako Uredbom nisu predviđeni nikakvi izuzeci glede minimalnog broja zaposlenih djelatnika, poslodavci iz bilo koje grane djelatnosti, bez obzira na ekonomske uvjete u kojima se nalaze, dužni su ispuniti uvjete glede najmanjeg broja djelatnika, radi obavljanja registrirane djelatnosti. 6. Je li Zakonom o radu reguliran rad kod kuće? Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), nije reguliran institut rada kod kuće. Novim Zakonom o radu koji je u formi Nacrta prošao parlamentarnu proceduru i čije donošenje se očekuje do kraja godine, dao je pravni temelj rada kod kuće i previdio sklapanje ugovora o radu radi obavljanja poslova i izvan prostorija poslodavca – kod kuće djelatnika ili u drugom prostoru koji osigura djelatnik), sukladno kolektivnom ugovoru i pravilniku o radu. Zakonom su utvrđeni bitni elementi ove vrste ugovora o radu, te je propisano sa se ovakav ugovor može sklopiti za poslove koji nisu opasni ili štetni po zdravlje djelatnika (sada je predviđen termin djelatnik) ili drugih osoba i ne ugrožavaju radnu okolinu, sukladno zakonu. Radi nadzora nad primjenom odredaba Zakona koje reguliraju rad izvan sjedišta poslodavca, predviđeno je obvezno prijavljivanje svakog sklopljenog ugovora, nadležnoj inspekciji rada.

www.fircon.biz

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

7. Zaposlenica bolnice koristila je bolovanje jer zbog te okolnosti nije koristila ni jedan dan godišnjeg odmora. Nakon proteka porodiljskog dopusta djelatnica se vratila na posao i tražila da joj se omogući korištenje cijelog godišnjeg odmora za 2011. godinu. Postavljamo pitanje ima li djelatnica pravo na godišnji odmor za 2011. godinu? Pravo na plaćeni godišnji odmor stječe se i ostvaruje sukladno odredbama Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), kojim je utvrđeno da zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku godinu u trajanju od 18 radnih dana. Godišnji odmor se, prema tome odnosi na kalendarsku godinu i koristi se u pravilu u toj godini. Zakonom o radu utvrđena je mogućnost korištenja godišnjeg u dva dijela uz obvezu da se prvi dio godišnjeg odmora koristi u trajanju od najmanje 12 radnih dana, a drugi dio do 30. lipnja naredne godine. U konkretnoj situaciji kada zaposlenica nije iskoristila dio godišnjeg odmora u trajanju od najmanje 12 radnih dana, zbog odsustva s posla cijelu godinu, ne može koristiti godišnji odmor iz 2011. u 2012. godini. 8. Može li se na ravnatelja gospodarskog društva primijeniti odredba članka 139. Zakona o radu? Zakon o radu („Službene novine FBiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) nije regulirao pitanje pravnog položaja osoba imenovanih za ravnatelja gospodarskog društva ili ustanove nakon njihovog razrješenja, jer se pravo na mirovanje prava i obveza iz radnog odnosa sukladno članku 139. Zakona o radu odnosi na zaposlenike imenovane na neku od javnih dužnosti u organe FBiH, organe županija i općine i zaposlenike izabrane na profesionalnu funkciju u sindikatu. Ovom odredbom osigurava se navedenim osobama da se nakon isteka vremena na koje su izabrani odnosno imenovani, vrate na rad kod poslodavca kod kojeg su radili prije imenovanja, pod uvjetima utvrđenim Zakonom o radu. Kako se u konkretnoj situaciji radi o ravnatelju gospodarskog društva na njega se ne može primijeniti odredba članka 139.Zakona o radu. 9. Tko može izvršiti nadzor nad radom sindikalne podružnice? Člankom 47. Zakona o udrugama i fondacijama („Službene novine Federacije BiH“, broj 45/02) regulirano je da nadzor nad zakonitošću rada udruge

101

vrši nadležni federalni organ uprave u čije područje spada praćenje stanja u oblasti na koju se odnosi djelatnost udruge. Navedena odredba je neprecizna i nejasna i iz nje se sa sigurnošću ne može odrediti na koji način je federalni organ nadležan niti na koji način bi se mogao izvršiti taj nadzor. Odredba Konvencije br. 87. o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih prava Međunarodne organizacije rada štite sindikalne i poslodavačke organizacije od intervencije javne vlasti, a sukladno Ustavu Federacije BiH, međunarodni ugovori imaju prednost u odnosu na domaće zakonodavstvo. Sukladno navedenoj konvenciji, djelatnici i poslodavci, bez ikakvih izuzetaka, imaju pravo bez prethodnog odobrenja organizirati organizacije po svom izboru, kao i pristupati ovim organizacijama, pod uvjetom da se pridržavaju statuta. Također, člankom 10. Zakona o radu izričito je zabranjeno miješanje poslodavca u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom, kao i zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu, s ciljem kontroliranja sindikata. Zakonom o radu nije predviđen bilo kakav način kontrole rada sindikata, obzirom da se sindikat organizira na temelju svojih pravila o organiziranju, koja nisu predmet reguliranja Zakona o radu. 10. Možete li mi objasniti pojam pripravnika? Zakonom o izmjenama Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH” broj 29/03), odnosno člankom 3. utvrđeno je da poslodavac može s pripravnikom sklopiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi. Zakonodavac je pod pojmom pripravnika označio osobu sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju, za koje je prema Zakonu obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno iskustvo. Pripravnik, koji sklopi ugovor o obavljanju pripravničkog staža s poslodavcem, nakon obavljenog pripravničkog staža će prvi put zasnovati radni odnos, a obavljeni pripravnički staž će mu biti uvjet za zasnivanje radnog odnosa. Prema tome, pripravnik u smislu članka 3. Zakona više ne zasniva radni odnos, a u cilju njegove zaštite osiguravaju mu se neka prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, pravo na novčanu naknadu, odmor u tijeku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i tjedni odmor.

broj: 05/12

102

ODGOVORI NA PITANJA

Ukoliko se radi o osobama – pripravnicima koja se na evidenciji službe za zapošljavanje vode kao nezaposlene osobe, Zakonom je utvrđeno pravo na zdravstveno osiguranje sukladno članku 19. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Službene novine Federacije BiH”, broj 30/97). Imajući u vidu da pripravnik ne zasniva radni odnos, jer poslodavac pripravnika osigurava samo za slučaj povrede na radu i profesionalne

broj: 05/12

lipanj 2012.

bolesti u skladu sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju, te po tom temelju uplaćuje doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje u skladu sa Odlukom o visini doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima (“Službene novine Federacije BiH”, broj 46/02), za tu osobu, u njegovom statusu kao nezaposlene osobe, neće doći do promjena.

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

103

VI STE PITALI – FIRCON ODGOVARA POVRAT ROBE ZBOG PROTEKA ROKA UPORABE 1. Tijekom godine radimo povrate dijela robe dobavljaču u slučaju kada je protekao rok uporabe. Kako stornirati račun ako se radi o umanjenju računa samo za vrijednost vraćene robe. Ovakvih računa imamo više tijekom godine pa nas interesira način storniranja fiskalnog računa u ovim slučajevima i ispravak izlaznog PDV-a za takva umanjenja? Povrat robe od strane kupca se može vršiti samo u slučajevima ako su na isporučenoj robi uočeni neki nedostaci koji se nisu mogli identificirati prilikom isporuke - skriveni nedostaci, ili u drugim slučajevima utvrđenim u ugovoru o isporuci koji je zaključen između prodavatelja i kupca. U konkretnom slučaju povrat robe se vrši iz razloga što je robi istekao roku uporabe. Rok uporabe je jedan od obveznih podataka na prehrambenim proizvodima i treba biti istaknut na vidnom mjestu, tako da se u ovom slučaju ne može govoriti o povratu robe koji se vrši prema ZOO ili prema odredbama ugovora o isporuci. Činjenica da je samo jednom dijelu robe istekao rok uporabe ukazuje na to da u trenutku nabave robe istoj nije istekao rok uporabe. Prodaja robe kojoj je istekao rok uporabe je sankcionirana zakonom pa prema tome ne bi se trebala u praksi pojavljivati situacija povrata iz navedenog razloga. U slučaju da prodavatelj utvrdi postojanje robe kojoj je istekao rok uporabe ima obvezu da istu isključi iz prometa i uništi je u nazočnosti sanitarnog inspektora uz sastavljanje zapisnika o uništenju. U takvom slučaju obveznik neće biti u obvezi obračunati PDV na robu kojoj je istekao rok uporabe. Iz navedenog se može zaključiti da ne može biti povrata dijela robe zbog proteka roka uporabe i da takva transakcija ne može biti predmet evidentiranja putem fiskalnog uređaja, odnosno storniranja dijela već izdanog računa za isporuku robe od strane isporučitelja robe.

SOLIDARNA ODGOVORNOST ZA PDVPOSEBNA SHEMA ZA DUŽNIKE 2. Od UNO smo dobili rješenje da se za naše društvo uvodi posebna shema kod naplate poreza. Bavimo isporukom dobara kupcima koji su registrirani PDV obveznici i onima koji nisu registrirani PDV obveznici. Interesira nas kako postupiti u slučaju izdavanja računa i ima li razlike kod izdavanja računa za registrirane PDV obveznike u odnosu na kupce koji nisu registrirani PDV obveznici? Sukladno odredbama članka 66. Zakona o PDV „Posebna shema za porezne obveznikedužnike može se primijeniti na određenog poreznog obveznika – dužnika, ukoliko je u opasnosti značajan iznos poreznih prihoda, i ukoliko UNO smatra da je korištenje ove posebne sheme neophodno i najprikladnije da bi se spriječilo akumuliranje dugova“. Smisao posebne sheme jeste da se obveza plaćanja PDV-a prenese na kupca pa je tako i važećim Zakonom o PDV-u propisana mogućnost da u slučajevima većih problema u poslovanju i likvidnosti obveznik donese rješenje o uvođenju posebne sheme za plaćanje PDV-a. Prema odredbama članka 128., stavak 3. pravilnika o primjeni zakona o PDV-u: „Porezni obveznik kojem se uvodi posebna shema u svoje račune za isporuke osobama koje su registrirane za PDV, unosi sljedeću klauzulu: „Iznos PDV-a naveden u ovom računu se plaća Upravi s pozivom na naš identifikacijski broj.“ Prema navedenoj odredbi Pravilnika primjena posebne sheme po rješenju UNO se primjenjuje samo u slučaju isporuka osobama koje su registrirani PDV obveznici. Obzirom da propisi, u slučaju primjene posebne sheme, ne zabranjuju prodaju i osobama koje nisu registrirani PDV obveznici moglo bi se zaključiti da su u slučaju takvih isporuka ne primjenjuje posebna shema već da vrijede opća pravila plaćanja PDV-a. Osoba registrirana za PDV koja kupuje dobra i usluge od isporučitelja kojem je Uprava rješenjem uvela posebnu shemu, plaća iznos PDV-

broj: 05/12

104

ODGOVORI NA PITANJA

a izravno Upravi, do 5. u mjesecu za prethodno porezno razdoblje (čl.129.PPDV). KORIŠTENJE OSOBNOG ODBITKA U SLUČAJU PORODILJSKOG ODSUSTVA UPOSLENICE 3. U tvrtki imamo djelatnicu koja je radila na zamjeni dijelom u 2010. godini i dijelom u 2011. godini, a ima poreznu karticu od rujna 2009. godine. Navedena djelatnica je bila kod nas u radnom odnosu u 2010. godini i u siječnju 2011. godine, budući da se radilo o zamjeni prestao je radni odnos 31. 01. 2011. godine. Međutim u rujnu 2011. godine odlazi nam druga djelatnica na porodiljski dopust i djelatnica koja je ranije bila na zamjeni ponovo stupa u radni odnos od 01. 10. 2011. godine i redovito prima plaću. Mi smo predali prijavu sa odbitkom od 3.600,00 KM. Međutim, iz Porezne uprave kažu da prijava nije uredu, po njihovim uputama treba ispraviti odbitak te isti treba biti samo za onoliko mjeseci za koliko je bila u radnom odnosu iz čega se vidi da je u radnom odnosu bila četiri mjeseca (siječanj, listopad, studeni i prosinac), te da ima pravo na odbitak od 1.200,00 KM (4 * 300,00 KM). Što učiniti u ovom slučaju? Pravo na osnovni osobni odbitak je regulirano odredbama članka 24., stavak 1. Zakona o porezu na dohodak na način: „Rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4. ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, osnovni osobni odbitak se, prema članku 8. stavak (3) ovoga zakona, razmjerno umanjuje i računa se u korist poreznog obveznika na puni mjesec“. Prema navedenoj odredbi zakona pravo osnovni osobni odbitak je utvrđeno u iznosu od 3.600,00 KM za svakog rezidenta - poreznog obveznika bez obzira na vrstu dohotka ili visinu dohotka koji ostvaruje, a umanjeni iznos osobnog odbitka se koristi samo u slučaju ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine. Sukladno odredbama članka 8. zakona: „Porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine u slučaju ako: 1) rezident tijekom kalendarske godine postane nerezident ili obratno,

broj: 05/12

lipanj 2012.

2) prema odredbama ovoga Zakona, postaje ili prestaje rezidentu svojstvo poreznoga obveznika“. U ovom slučaju predmet rasprave može biti pitanje: kada prestaje rezidentu svojstvo poreznog obveznika, odnosno je li zaposlenici prestao status poreznog obveznika za vrijeme dok je bila na porodiljskom odsustvu? Status poreznog obveznika, sukladno članku 2. zakona, ima svaka osoba koja ima status rezidenta, a koja ostvaruje dohodak na teritoriju Federacije i izvan teritorija Federacije. U navedenoj odredbi zakona nije navedeno da osoba mora ostvarivati samo oporezivi dohodak da bi imala status poreznog obveznika. U ovom slučaju uposlenica je u jednom dijelu poreznog razdoblja (godine) ostvarivala prihod od izvanproračunskog fonda na koji se, sukladno odredbama članka 6., točka 1. Zakona, ne plaća dohodak. Međutim, u ovom slučaju osoba je tijekom cijelog poreznog razdoblja (godine) imala status poreznog obveznika, pa je prema tome polagala pravo na korištenje osnovnog osobnog odbitka u ukupnom iznosu od 3.600,00 KM. U ovom slučaju potrebno je upozoriti na još dvije pogreške. Jedna se odnosi na način podnošenja godišnje prijave, a druga o postupanju po prijemu godišnje prijave. Godišnju poreznu prijavu (pretpostavka je da se radi o godišnjoj prijavi obzirom na korištenje osobnog odbitaka) podnosi sam obveznik - fizička osoba, a ne njezin poslodavac. Porezna uprava ima obvezu, sukladno Zakonu o poreznoj upravi i Pravilniku o načinu podnošenja poreznih prijava, da pisanim putem obavijesti obveznika da njegova porezna prijava nije sastavljena sukladno zakonu i da ga uputi na greške i na način na koji ih treba ispraviti, a ne usmeno kako je to učinjeno u ovom slučaju. OBRAČUN PDV-a U SLUČAJU IZDVAJANJA DIJELA IMOVINE (DJELATNOSTI) 4. Društvo d.o.o. u svom sastavu ima kafić, turističku agenciju i tabaco shop. Želio bi izdvojiti kafić, odnosno imovinu koja je vezana za ugostiteljsku djelatnost. Može li se to učiniti bez obračuna PDV-a? Pitanje ne daje dovoljno informacija u smislu konačne namjene imovine (kafića) koji je predmet prometa ili izdvajanja. No, očita je želja da se do-

lipanj 2012.

ODGOVORI NA PITANJA

bije informacija o mogućnosti izdvajanja jedne od djelatnosti koje društvo obavlja i imovine povezane s tom djelatnosti. Ovaj postupak bi se mogao klasificirati kao podjela društva na više djelatnosti. Podjela predstavlja statusnu promjenu kojom se imovina i obveze bez provođenja postupka likvidacije dijela na dva ili više društava, koji postaju njegovi pravni slijednici. Ako bi stjecatelj dijela imovine, koja se odnosi na ugostiteljsku djelatnost, nastavio obavljati tu djelatnost uz uvjet da je registrirani PDV obveznik ili će stjecanjem imovine to postati onda bi se takav prijenos imovine mogao tretirati kao neoporezivi promet sukladno odredbama članka 7. stavak 2. Zakona o PDV. U tom slučaju prodavatelj poslovne imovine je dužan da, u roku od 8 dana od dana prodaje, izvijesti Upravu za neizravno oporezivanje (u daljnjem tekstu: UNO) o identitetu novog vlasnika poslovne imovine i iznosu koji je plaćen za nju. STRANA OSOBA JE DUŽNA REGISTRIRATI SE U SUSTAV PDV-a BiH AKO OSTVARI PROMET USLUGA PREKO 50.000,00 KM U JEDNOJ GODINI 5. Neke od usluga obavljaju nam društva iz inozemstva i kod prijema takvih računa mi u nekim slučajevima vršimo sami obračun PDV-a a u nekim na računu dobijemo obračunan PDV od izvršitelja usluge. Prema Zakonu o PDV strane osobe bi bile obvezne registrirati se u sustav PDV-a u BiH putem poreznog opunomoćenika u slučaju ako obavljaju usluge na teritoriju BiH čija vrijednost prelazi 50.000,00 KM na godišnjoj razini. Nas interesira kakve su posljedice za nas , kao primatelja usluge, po pitanju provjere je li strana osoba registrirana za PD u BiH i kao postupiti u slučaju ako strana osoba neće da se registrira iako ima obvezu prema zakonu?

105

Prema navedenoj odredbi pitanje registracije osobe koja nema sjedište u BiH, a obavlja isporuku dobara i usluga na teritoriju BiH čija vrijednost prelazi iznos od 50.000,00 KM na godišnjoj razini, ima obvezu da se registrira kao PDV obveznik u BiH. Ta osoba ima obvezu da izvijesti UNO o početku obavljanja djelatnosti na teritoriju BiH, a ako to ne učini bit će sukladno odredbama članka 67., točka 14. Zakona o PDV sankcionirana u iznosu od 100% od obveze o kojoj se nije izvijestilo zbog propusta poreznog obveznika, a minimalno sa 1.000 KM. Novčanoj kazni u istom iznosu podliježe i ovlaštena osoba koja radi za pravnu osobu. Glavno pitanje u ovom slučaju se odnosi na odgovornost primatelja usluge: Može li PDV obveznik koji primi uslugu od strane osobe biti odgovoran u slučaju ako se ta osoba nije registrirala u PDV sustav sukladno članku 60. Zakona? U kaznenim odredbama sankcija je vezana za poreznog obveznika, odnosno ovlaštenu osobu poreznog obveznika. Obzirom da strana osoba nema status obveznika opravdano se postavlja pitanje odgovornosti zbog neispunjenja obveze registracije iz članka 60. Zakona. Pitanje odgovornosti obveznika, iz članka 67. Zakona, koji je primio račun za izvršenu o primatelja usluge, bi se mogla postaviti eventualno u slučaju ako je sam obvezni zaključio ugovor o isporuci usluga sa stranom osobom čija vrijednost prelazi 50.000,00 KM na godišnjoj razini.

Sukladno odredbama članka 60. zakona o PDVu: „Obveznik koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji vrši promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini, registrira se kod poreznog punomoćnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini. Obveznik i punomoćnik su solidarno i pojedinačno odgovorni za porez koji se obračunava sukladno ovom zakonu. Prava i obveze koje imaju obveznici u Bosni i Hercegovini, sukladno ovom zakonu, odnose se i na punomoćnika“.

broj: 05/12

106

NOVI PROPISI

lipanj 2012.

NOVI PROPISI A - SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BIH Broj 35, od 25. travnja 2012. Zakon o izmjeni Zakona o ovršnom postupku Ovim Zakonom brisan je stavak 6. članka 138. kojim je bilo regulirano da se u proračunima ograničava isplate po sudskim presudama do 5% proračuna. Prvotni tekst Zakona objavljen je u „Sl.n. FBiH”, br: 32/03, 52/03, 33/06, 39/06 i 39/09. Zakon je stupio na snagu 26. travnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:35/12; str. 1.) Broj 36, od 37. travnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:36/12; str.1. do str.208.) Broj 37, od 3. svibnja 2012. Odluka o utvrđivanju novčanih sredstava koja će se naplaćivati tijekom mjeseca listopada 2012. godine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine za „Dječiji tjedan“ Vlada Federacije BIH ovom Odlukom utvrdila je novčani iznos koji će se naplaćivati na prodate karte u prometu, na poštanske pošiljke, na prodate ulaznice za kulturne manifestacije i predstave i prodate videokazete i nosače zvuka, tijekom mjeseca listopada 2012. godine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine za „Dječiji tjedan“ Odluka je stupila na snagu 4. svibnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:37/12; str. 133.) Odluka o doprinosu Zaštitnom fondu Federacije Bosne i Hercegovine u 2012.godini Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja FBIH ovom Odlukom utvrđuje ukupan i pojedinačan iznos doprinosa i plaćanje doprinosa društava za osiguranje koji posluju na teritoriji FBIH u 2012. godini. Odluka je stupila na snagu 4. svibnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:37/12; str. 147.)

broj: 05/12

Broj 38, od 4. svibnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:38/12; str.1. do str.48.) Broj 39, od 9. svibnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:39/12; str.1. do str.60.) Broj 40, od 11. svibnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:40/12; str.1. do str.40.) Broj 41, od 16. svibnja 2012. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine Federalni ministra financija ovim Pravilnikom izmjenio je točku koja regulira javne prihode na temelju uredbe o šumama kao i određene depozitne račune jedinica lokalne samouprave. Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u Sl.n. FBiH, br: 3/11, 6/11, 9/11, 18/11, 39/11, 64/11, 87/11 i 5/12. Pravilnik je stupio na snagu 17. svibnja 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:41/12; str. 14.) Broj 42, od 18. svibnja 2012. Koeficijenti rasta cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u travnju 2012.godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o koeficijentima rasta cijena u FBIH ožujku 2012. godine. (Sl.n. FBiH, br:42/12; str.191.) Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za ožujak 2012.godine

lipanj 2012.

NOVI PROPISI

107

Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u FBIH za ožujak 2012.godine. (Sl.n. FBiH, br:42/12; str.191.)

Odluka je stupila na snagu 21. ožujka 2012. godine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2012. godine. (Sl.g. BiH, br:32/12; str.52.)

Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine za ožujak 2012.godine Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u FBIH za ožujak 2012.godine. (Sl.n. FBiH, br:42/12; str.191.)

Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za 2011.godinu Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BIH za 2011.godinu. (Sl.g. BiH, br:32/12; str. 55.)

Broj 43, od 21. svibnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:43/12; str.1. do str.80.)

Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za 2011.godinu Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BIH za 2011.godinu. (Sl.g. BiH, br:32/12; str.55.)

Broj 44, od 23. svibnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:44/12; str.1. do str.76.) Broj 45, od 24. svibnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:45/12; str.1. do str.240.) Broj 46, od 25. svibnja 2012. U ovom broju Službenih novina nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.n. FBiH, br:46/12; str.1. do str.16.) B – SLUŽBENI GLASNIK BOSNE I HERCEGOVINE Broj 32, od 24. travnja 2012. Odluka o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava s Jedinstvenog računa za razdoblje siječanj-ožujak 2012. godine Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje ovom Odlukom utvrdio je privremene koeficijente za raspodjelu sredstava sa jedinstvenog računa za entitete i Brčko Distrikt za razdoblje siječanj-ožujak 2012.godine.

Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za veljaču 2012.godine Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BIH za veljaču 2012.godine. (Sl.g. BiH, br:32/12; str. 56.) Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za veljaču 2012.godine Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BIH za veljaču 2012.godine. (Sl.g. BiH, br:32/12; str. 56.) Broj 33, od 30. travnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:33/12; str.1. do str.8.) Broj 34, od 7. svibnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:34/12; str.1. do str.64.)

broj: 05/12

108

NOVI PROPISI

Broj 35, od 8. svibnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:35/12; str.1. do str.216.) Broj 36, od 14. svibnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:36/12; str.1. do str.164.) Broj 37, od 15. svibnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:37/12; str.1. do str.96.) Broj 38, od 21. svibnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:38/12; str.1. do str.128.) Broj 39, od 22. svibnja 2012. Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za ožujak 2012.godine Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BIH za ožujak 2012.godine. (Sl.g. BiH, br:39/12; str. 78.) Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za ožujak 2012.godine Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BIH za ožujak 2012.godine. (Sl.g. BiH, br:39/12; str. 78.)

Broj 40, od 28. svibnja 2012. U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu profesiju. (Sl.g. BiH, br:40/12; str.1. do str.132.) MEĐUNARODNI UGOVORI - DODATAK Broj 5, od 10. svibnja 2012. Odluka o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vijeća ministara Republike Albanije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na porez na dohodak i na imovinu i sprječavanju porezne utaje Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vijeća ministara Republike Albanije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na porez na dohodak i na imovinu i sprječavanju porezne utaje. Odluka je stupila na snagu 11. svibnja 2012. godine. (Sl.g. BiH-Međunarodni ugovori, br:5/12; str.16.) Odluka o ratifikaciji Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak i poreze na dobit od imovine Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum između Bosne i Hercegovine i Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sprječavanju utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak i poreze na dobit od imovine. Odluka je stupila na snagu 11. svibnja 2012. godine. (Sl.g. BiH-Međunarodni ugovori, br:5/12; str.121.)


lipanj 2012.


lipanj 2012.

109

GOSPODARSKA STATISTIKA VANJSKOTRGOVAČKA RAZMJENA BIH

Vanjskotrgovački deficit u razdoblju I-IV 2012. godine u BiH iznosi 2.302.658 KM, pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju 1.1.-30.4.2012.g. iznosi 51,24 % ili na 100 KM uvoza dolazi 51,24 KM izvoza. U promatranom razdoblju ostvaren je izvoz roba i usluga u vrijednosti od 2.419.978 KM što je za 9,7% manje u odnosu na isto razdoblje 2011.godine. U uvozu je ostvarena vrijednost od 4.722.636 KM, odnosno, što je za 0,8% manje u odnosu na isto razdoblje 2011.godine.

Izvoz i uvoz BiH po područjima i odjeljcima KD – proizvodni princip (u tisućama USD) IZVOZ NAZIV PODRUČJA I ODJELJAKA KD

IV 2012

UVOZ

I–IV 2012

I-IV 2012 I-IV 2011

IV 2012

I–IV 2012

I-IV 2012 I-IV 2011

441.642

1.623.166

85,6

885.084

3.167.641

A. POLJOPRIV., ŠUMARS.,RIBOLOV

6.807

25.164

80,7

34.495

154.849

90,8

B. RUDARSTVO

9.672

30.203

106,6

96.885

419.773

94,5

390.926

1.458.453

91,5

735.628

2.519.593

95,1

32.997

116.056

97,7

95.323

331.874

90,4

2.531

7.057

105,5

21.126

57.062

96,3

493

1.591

95,0

5.903

21.246

90,6

UKUPNO

C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA PROIZ. PREHRA. PROIZVODA PROIZ. PIĆA PROIZ. DUHANSKIH PROIZVODA PROIZVODNJA TEKSTILA

95,5

4.260

15.565

84,4

25.737

88.077

82,6

12.871

56.708

92,4

17.723

58.047

100,3

24.397

109.640

96,4

29.473

99.561

94,4

22.235

70.973

93,4

8.723

28.961

98,2

12.212

45.606

94,4

18.540

67.360

91,6

5

11

17,9

108

453

152,9

PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG GORIVA

26.487

103.046

61,1

69.004

252.360

97,6

PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJSKIH PROIZVODA

20.782

81.249

99,9

81.907

263.525

101,1

2.247

7.396

49,7

25.734

99.411

103,2

PROIZ.ODJEĆE; DOR.I BOJ. KRZNA ŠTAVLJ.OBR.KOŽE; PROIZ.TORBI, SEDLAR. I REM. PROIZ. I OBUĆE PRERADA DRVA, PROIZ. PROIZ. OD DRVA I PLUTA, OSIM POKUĆSTVA PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST, TE UMNOŽAVANJE

PROIZVODNJA OSN. FARMACEUT. PROIZVODA PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE

11.376

36.697

103,4

36.963

122.573

95,1

6.973

18.825

101,4

21.952

62.494

88,7

PROIZVODNJA METALA

82.822

252.129

91,2

57.935

212.796

97,5

PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I OPREME

29.706

114.628

102,2

31.346

100.403

95,1 92,6

PROIZ. OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA

1.742

5.893

113,9

29.494

108.263

PROIZVODNJA ELEKTRIČNIH STROJEVA I APARATA, D.N.

PROIZVODNJA UREDSKIH STROJEVA I RAČUNALA

16.321

52.318

97,9

28.055

100.052

87,8

PROIZVODNJA MAŠINA I UREĐAJA

25.903

110.542

94,3

56.545

185.063

92,4

PROIZ. MOT.VOZ., PRIK.I POLUPRIK.

11.063

42.734

95,9

50.251

176.909

98,2

PROIZ.OSTALIH PRIJEV. SREDSTAVA

719

3.131

51,9

4.475

29.673

113,1

PROIZ.POKUĆ.PRERAĐ.INDUS., D.N.

40.385

168.336

96,1

9.393

27.729

108,4

2.398

8.324

134,5

9.919

35.699

102,9

D. OPS.ELEK.ENER. PLINOM

11.262

27.015

19,2

6.173

46.633

174,1

E. OPSK.VODOM UKLANJ.OTP.VODA

21.561

79.002

79,5

661

4.226

85,9

J. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE

887

2.802

102,2

9.334

20.554

111,7

M. STRUČ.,NAUČ. I TEH. DJELATNO.

527

525

1)

1.882

1.974

179,2

R. UMJETNOST, ZABAVA, REKREAC.

2

3

53,1

26

40

5,5

OSTALA PRERAĐ.INDUSTRIJA

Izvor: Agencija za statistiku BIH

Tečaj USD za 04.2012.g.: Tečaj USD za 03.2012.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-04.2012.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-04.2011.g.:

1.4856 KM za 1 USD 1.4810 KM za 1 USD 1.4909 KM za 1 USD 1.4132 KM za 1 USD

broj: 05/12

110


lipanj 2012.

Izvoz i uvoz po zemlji namjene i porijekla IZVOZ OPIS UKUPNO RAZVIJENE ZEMLJE ZEMLJE EU Austrija Belgija Bugarska Cipar Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Irska Italija Latvija Litvanija Luksemburg Mađarska Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Rumunija Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo ZEMLJE EFTA Island Lihtenštajn Norveška Švicarska OSTALE RAZVIJ. ZEMLJE Australija Japan Kanada SAD Turska OSTALE ZEMLJE ZEMLJE U RAZVOJU EUROP. ZEMLJE U RAZV. ZEMLJE CEFTA Crna Gora Hrvatska Makedonija Srbija OSTALE CEFTA ZEMLJE OSTALE EUROP.ZEMLJE Rusija Ostale zemlje AFRIČKE ZEMLJE U RAZ. AZIJSKE ZEMLJE U RAZ. Kina AMERIČKE ZEM. U RAZ. OCEANSKE ZEM. U RAZ. Neraspoređeno


broj: 05/12

IV 2012 441.642 271.144 253.010 39.465 1.581 2.322 1.676 6.030 646 20 62 4.159 957 47 50.598 71 596 2.281 5.679 3 5.530 69.386 7.060 249 7.307 4.638 33.376 4.524 2.294 2.454 4.988 29 584 4.376 13.146 110 527 1.283 10.935 290 162.689 152.616 152.015 14.989 71.203 6.904 45.394 13.524 601 324 277 6.028 3.328 519 717 7.809

(u tisućama USD) UVOZ

I–IV 2012 1.623.166 1.063.113 987.827 131.764 7.046 6.877 6.032 20.868 2.065 60 493 19.212 1.863 193 198.574 218 637 9.909 28.066 16 27.024 274.903 21.679 2.562 29.722 20.838 139.463 20.714 9.577 7.454 21.200 2 67 2.415 18.716 54.085 466 69 3.782 4.001 44.472 1.297 529.533 492.170 488.256 49.367 230.677 22.059 151.204 34.949 3.914 3.224 690 18.232 16.478 1.996 2.653 30.520

I-IV 2012 I-IV 2011 85,6 93,6 94,3 96,5 97,6 269,2 486,5 87,5 165,4 63,9 250,1 107,7 284,3 47,5 88,8 114,4 9,9 86,6 69,5 177,5 86,8 94,7 116,5 145,7 183,6 97,6 87,3 119,2 79,5 134,7 42,6 1) 96,7 39,6 139,4 139,2 79,5 414,9 89,8 160,6 24,3 72,6 72,4 73,0 65,9 81,9 85,4 64,0 69,8 35,1 38,7 24,3 68,5 76,5 111,0 235,9 102,3

IV 2012 885.084 491.664 419.869 32.407 4.473 4.714 168 16.702 1.535 55 917 17.770 10.604 2.944 82.605 30 268 260 20.314 37 9.055 103.726 29.654 709 913 5.800 46.489 10.772 2.647 6.078 7.665 117 1 223 7.324 64.131 1.324 4.611 368 28.517 26.291 3.019 393.414 310.980 228.504 2.224 121.850 7.817 96.123 490 82.476 78.048 4.428 2.520 60.994 43.928 18.917 3 6

I–IV 2012 3.167.641 1.726.339 1.481.293 105.579 19.298 13.569 590 57.937 5.853 453 3.958 63.291 47.076 9.131 257.840 254 873 1.579 88.053 205 33.983 362.861 76.751 2.376 40.629 22.728 168.731 45.352 11.566 22.777 22.935 328 11 803 21.793 222.111 4.709 17.736 1.971 102.057 85.624 10.014 1.441.284 1.099.181 772.425 11.341 443.552 26.079 289.168 2.285 326.756 314.728 12.027 10.888 265.644 162.605 65.565 7 18

Tečaj USD za 04.2012.g.: Tečaj USD za 03.2012.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-04.2012.g.: Tečaj USD za razdoblje 01-04.2011.g.:

I-IV 2012 I-IV 2011 95,5 95,3 98,8 100,5 105,3 82,5 70,9 105,0 59,8 65,8 92,6 89,0 91,7 107,2 93,2 16,3 183,1 91,9 108,1 78,2 97,1 104,4 126,1 102,0 85,8 92,3 94,8 122,7 57,7 100,5 105,4 246,3 171,6 105,0 104,5 76,4 23,9 94,7 61,8 72,0 88,2 98,2 95,8 93,1 92,7 136,4 90,6 97,1 94,5 96,8 93,9 95,0 71,2 122,6 116,0 99,4 76,9 46,2 50,4

1.4856 KM za 1 USD 1.4810 KM za 1 USD 1.4909 KM za 1 USD 1.4132 KM za 1 USD


lipanj 2012.

111

Izvoz i uvoz Federacije BiH po područjima klasifikacije djelatnosti (u tisućama KM) IZVOZ OPIS

UVOZ

452.060

1.189.060

I-III 2012 I-III 2011 88,5

941.113

2.249.926

I-III 2012 I-III 2011 99,2

A. POLJOPRIVREDA, LOV, ŠUMARS.

4.788

12.240

91,8

42.446

100.757

93,6

C. RUDARSTVO

4.224

9.943

70,0

91.246

194.762

93,4

415.365

1.082.520

94,3

774.137

1.900.624

99,2

1.986

18.180

21,2

25.787

38.377

225,1

25.697

66.177

79,7

7.497

15.407

81,1

-

-

-

-

-

-

UKUPNO

D. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA E. OPS.ELEK.ENER. PLIN. I VODOM OSTALO Neraspoređeno po kategorijama

III 2012

I-III 2012

III 2012

I-III 2012

Izvor: Federalni Zavod za statistiku

VANJSKA TRGOVINA Federacija BiH je u razdoblju I-III 2012. godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 1.189.023 tis. KM, što je za 11,5% manje u odnosu na veljaču 2012.godine, odnosno za 23.407 tis.KM ili 4,9% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Vrijednost izvoza za ožujak 2012.godine iznosi 452.016 tis. KM, što je za 4,9% manje u odnosu na isiti mjesec prethodne godine, a za 29,4% više u odnosu na veljaču 2012.godine. Uvoz Federacije BiH u razdoblju I-III 2012. godine iznosio je 2.249.932 tis. KM što je za 0,8% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U ožujku 2012.godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 941.116 tis. KM što je za 5,8% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a 43,1% više u odnosu na veljaču 2012. godine. Trgovinski deficit Federacije BIH za razdoblje I-III 2012.g. iznosi 1.060.909 tis. KM. Postotak pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH za razdoblje I-III 2012.g. je 52,8% i manji je za 6,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je pokrivenost iznosila 59,2%, odnosno manji za 3,5% u odnosu na razdoblje I-II 2012.g., kada je pokrivenost iznosila 56,3%. Sudjelovanje Federacije BIH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za razdoblje I-III 2012.g. je 67,4%, a u ukupnom uvozu 66,0%. TURIZAM Smještajni kapaciteti tj. broj ležaja u ožujku 2012. godine iznose 13.989 ležaja, i manji su za 15,0% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Bruto iskorištenost kapaciteta na području Federacije BIH, u ožujku 2012. godine iznosila je 14,6%. Ukupan broj dolazaka turista u ožujku 2012. godine iznosi 34.641 i veći je za 29,0% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Turisti su u ožujku 2012. godine ostvarili ukupno 63.454 noćenja što je za 33,7% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja sudjelovanje domaćih turista je 42,9%, a stranih turista 57,1%. U ukupnom broju noćenja stranih turista u ožujku 2012. godine, najveće sudjelovanje prema zemlji prebivališta ostvarili su turisti iz sljedećih država: Hrvatske 23,1%, Srbije 10,4%, Slovenije 9,6%, %, Turske 7,6% i Italije 7,3%. Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji na prvom mjestu je Rumunije sa prosječnim zadržavanjem od 6,2 dana, slijedi Novi Zeland sa 3,8 dana, Saudijska Arabija sa 3,6 dana, Irska sa 3,3 dana i Švicarska sa 2,9 dana.

broj: 05/12


112

lipanj 2012.

Broj turista i noćenja u Federaciji BIH

OPIS UKUPNO Domaći Strani Broj ležaja

III 2012 36.641 15.787 18.854 13.989

DOLASCI TURISTA III 2012 I-III 2012 I-III 2012 III 2011 I-III 2011 129,0 74.928 114,4 143,1 35.166 123,5 119,1 39.762 107,3 85,0

III 2012 63.454 27.200 36.254

NOĆENJA TURISTA III 2012 I-III 2012 I-III 2012 III 2011 I-III 2011 133,7 143.745 121,3 159,9 63.362 135,4 119,0 80.383 112,1


INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u travnju 2012.godine u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2005.godine veća je za 38,9%, a u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011.g. manja je za 2,8%, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prošle godine manja je za 3,2%, dok je u odnosu na ožujak ove godine veća za 4,0%. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-travanj 2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011. godine manja je za 8,1%, u području Vađenja ruda i kamena manja je za 2,0%, u području Prerađivačke industrije manja je za 5,9% i u području Proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom i vodom manja je za 17,4%. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda u razdoblju siječanj-travanj 2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011.godine, proizvodnja bilježi povećanje trajnih proizvoda za široku potrošnju za 10,9%, dok je zabilježeno smanjenje energije za 15,9%, intermedijarnih proizvoda, osim energije za 1,6%, kapitalnih proizvoda za 13,0% i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 10,5%.

broj: 05/12


lipanj 2012.

113

Indeksi industrijske proizvodnje u Federaciji BIH OPIS UKUPNO INDUSTRIJA RUDARSTVO

II I2012 Ө 2011 93,7

IV 2012 Ө 2011 97,2

IV 2012 III 2012 104,0

97,9

92,6

94,6

IV 2012 I-IV 2012 IV 2011 I-IV 2011 96,8 91,9 91,2

98,0

VAĐENJE UGLJENA I TRESETA

101,0

93,9

93,0

94,4

99,6

VAĐENJE RUDA METALA

104,2

83,9

80,5

53,1

66,1

75,2

84,3

112,1

79,2

86,4

94,0

98,7

105,0

94,3

94,1

100,9

106,0

105,1

97,0

100,1

46,6

64,0

137,3

74,7

99,2

VAĐENJE OSTALIH RUDA I KAMENA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA PROIZVODNJA HRANE I PIĆA PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA PROIZVODNJA TEKSTILA

100,7

84,7

84,1

76,0

77,4

71,6

88,1

123,0

69,8

81,4

PRERADA KOŽE, IZRADA GALANTERIJE I OBUĆE PRERADA DRVA I PROIZVODNJA PROIZ. OD DRVA, OSIM NAMJEŠTAJA PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA

103,3

81,9

79,3

75,3

85,3

77,4

93,9

121,3

82,5

73,8

113,0

105,3

93,2

101,1

96,8

IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG GORIVA PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJ. PROIZVODA

86,6

94,8

109,5

97,7

104,0

92,3

81,1

87,9

71,0

70,9

87,5

89,6

102,4

85,8

87,8

103,4

107,8

104,3

113,8

118,4

89,9

100,9

112,2

83,5

84,1

106,9

106,6

99,7

115,4

101,3

80,5

84,3

104,7

92,6

89,8

91,0

90,4

99,3

90,0

75,3

PROIZVODNJA ODJEĆE, DORAD. I BOJENJE KRZNA

PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA PROIZVODNJA METALA PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I OPREME PROIZVOD. STROJEVA I UREĐAJA, D.N. PROIZVODNJA URED.STROJEVA I RAČUNARA PROIZ. EL.STROJEVA I APARATA, D.N. PROIZ. MEDICINSKIH, PRECIZNIH, OPTIČKIH STROJEVA I APARATA, D.N. PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA, PRIKOLICA I POLUPRIKOLICA PROIZVODNJA OSTAL.PRIJEV.SREDSTAVA

61,8

52,2

84,5

76,2

41,5

109,2

130,7

119,7

189,4

112,5

85,3

87,7

102,8

87,4

119,8

117,4

98,2

83,6

88,9

100,1

88,5

98,1

105,2

151,6

95,9

PROIZ. POKUĆSTVA, PRERAĐ. INDUSTRIJA

116,1

128,4

110,6

121,4

121,2

RECIKLAŽA

119,3

131,5

110,2

111,3

85,1

89,4

95,8

107,2

110,8

82,6

OPSKRBA EL.ENERGIJOM, PLINOM I VODOM




114

lipanj 2012.

Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Federaciji BIH 2009 2008

2010 2009

2011 2010

IV 2012 III 2012

Indeksi industrijske proizvodnje

88,4

104,2

102,5

104,0

96,8

91,9

Indeksi potrošačkih cijena

99,7

101,8

103,6

100,1

102,5

102,3

96,91)

100,0

104,2

100,1

104,4

102,1

OPIS

Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda

0 2010

437.501 3)

438.9493)

440.747

437.988

436.543

437.479

347.146

360.512

367.515

374.294

375.490

374.492

792,08

804,37

819,36

828,42

817,58

828,24

Prosječna bruto plaća (u KM) 1.203,55 Bruto domaći proizvod tekuće 15.230.561 cijene, 000 KM Bruto domaći proizvod po 5.339 stanovniku, KM Izvor: Federalni Zavod za statistiku

1.223,27

1.248,37

1.263,19

1.246,29

1263,20

Broj nezaposlenih Prosječna neto plaća (u KM)

broj: 05/12

15.615.077 5.450

I 2012

II 2012

I-IV2012 I-IV 2011

0 2009

Broj zaposlenih

0 2011

IV 2012 IV 2011

III 2012


lipanj 2012.

115

CIJENE Indeksi potrošačkih cijena Ukupan indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u travnju 2012.g. viši je za 0,1% u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks potrošačkih cijena u travnju 2012.g. viši je za 2,5% u odnosu na isti mjesec predhodne i za 1,7% u odnosu na prosinac 2011.godine. Za četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks potrošačkih cijena je viši za 2,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest mjeseci viši je za 3,2%. Ukupan indeks potrošačkih cijena u travnju 2012.g. viši je za 2,3% u odnosu na prosjek 2011.godine, a u odnosu na prosjek 2010.godine viši je za 6,0%. Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u travnju 2012.g. viši je za 0,1% u odnosu na prethodni mjesec. Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u travnju 2012.g. viši je za 4,4% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na prosinac 2011. godine viši je za 1,0%. Za četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda je viši za 2,1%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest mjeseci viši je za 3,5%. Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u travnju 2012.g. viši je za 2,0% u odnosu na prosječan indeks iz 2011. godine, a u odnosu na prosinac 2006. godine (bazni mjesec) viši je za 10,8%. Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Bosni i Hercegovini Pokazatelj

Podatak

Razdoblje

3.837.737

Procjena od 30.6.2011.g.

Izvoz u tisućama KM

656.104

IV 2012

Uvoz u tisućama KM

1.314.881

Vanjskotrgovinski bilans u tisućama KM

-658.777

Populacija u BIH

-5,7%

Stopa promjene indeksa obima industrijske proizvodnje

-2,8%

Pokazatelj

Razdoblje

Živorođeni u BIH

25.264

I-IX 2011

Umrli u BIH

25.577

I-IX 2011

24.486

2010

6.371

2010

15.615

2010

8.307

2010

563

2010

Stopa nezaposlenosti po ILO definiciji (ARS)

27,6

2011

Stopa nezaposlenosti po ILO definiciji (ARS)

27,2

2010

8.222.112

2011

15.525.428

2011

-7.303.316

2011

Bruto domaći proizvod (GDP) u milionima KM Bruto domaći proizvod po IV 2012 stanovniku (GDP/C) u KM Bruto domaći proiz. (GDP) u IV 2012 / IV 2011 mil. KM za FBIH Bruto domaći proiz. (GDP) u IV 2012 / III 2012 mil. KM za RS Bruto domaći proiz. (GDP) u III 2012 mil. KM za Brčko Distrikt IV 2012

Ukup. broj zapos.

688.702

Ukup. broj nezap.

547.742

III 2012

Br.turista/Br.noć.

125.533 / 283.223

I-III 2012

Indeks broja turista-broj noćenja

6,1%-12,8%

I-III 2012 I-III 2011

Mjesečna inflacija

-0,4%

IV 2012 / III 2012

Godišnja inflacija

2,3%

IV 2012 / IV 2011 Izvoz u tisućama KM


Podatak

Uvoz u tisućama KM Vanjskotrgovinski bilans u tisućama KM

broj: 05/12

116


lipanj 2012.

ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST Ukupan broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji u mjesecu ožujku 2012.g. na području Federacije BiH je 437.479 osoba, što predstavlja povećanje broja zaposlenih za 0,2% u odnosu na veljaču 2012.g. U usporedbi sa godišnjim prosjekom broja zaposlenih u 2011.g. na području Federacije BiH došlo je do smanjenja broja zaposlenih za 0,7%. Krajem ožujka 2012. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je 374.492 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje za 998 osoba ili 0,3% u odnosu na veljaču 2012.godine. Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih u ožujku 2012. godine bila je: VSS 18.774 ili 5,0%, VŠS 4.972 ili 1,3%, SSS 90.886 ili 24,3%, VKV 2.229 ili 0,6%, KV 128.813 ili 34,4%, NKV 119.480 ili 31,9%, PKV 8.575 ili 2,3% i NSS 763 ili 0,2%. Sudjelovanje stručnih osoba u ukupnom broju registriranih nezaposlenih je 245.674 ili 65,6%, a nestručnih 128.818 ili 34,4%. Krajem ožujka 2012. godine poslovni subjekti iskazali su potrebe za 1.835 radnika, tako da na jednu prijavu potreba za radnicima u mjesecu ožujku 2012. godine dolazi 204 radnika koji traže zaposlenje. PLAĆE Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za ožujak 2012.g. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 828,24 KM. Tijekom mjeseca ožujka 2012. godine došlo je do povećanja prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 103%. U razdoblju I – III 2012.g. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosi 824,75 KM. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine došlo je do povećanja prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 1,8%. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za ožujak 2012.g. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.263,20 KM.

MIROVINE U Federaciji BiH za mjesec ožujak 2012.g. mirovine su isplaćene za 376.225 umirovljenika. Visina isplaćenih mirovina za mjesec ožujak 2012.g. je slijedeća: Prosječna isplaćena mirovina Najniža isplaćena mirovina Zajamčena mirovina Najviša isplaćena mirovina

352,23 KM 310,73 KM 414,30 KM 2.071,50 KM

Podaci o mirovinama preuzeti su od Federalnog zavoda MIO-PIO.

www.fircon.biz

broj: 05/12

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

117

PREGLED NAKNADA, POTPORA I NAGRADA, PLAĆA, OSOBNIH ODBITAKA, STOPA POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA, UPLATNIH RAČUNA, ŠIFRE OPĆINA I PRIHODA U 2012.GODINI I. SVOTE NAKNADA, POTPORA I NAGRADA KOJE SE MOGU ISPLATITI BEZ POREZA Određene su člankom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl.n FBIH, br:67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12), kao prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju, samo ako se isplaćuju uposlenicima. Ako se ove naknade isplaćuju fizičkim osobama koje nemaju status uposlenika, a nisu dopušteni Zakonom i Pravilnikom, ovi prihodi smatrat će se naknadama po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadama isplaćenim po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima. PREGLED NEOPOREZIVIH SVOTA NAKNADA, POTPORA, NAGRADA

R. b

VRSTA ISPLATE

I.

NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA Člankom 5. stavkom 2. i 3 Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl.n. FBiH”, broj:63/10 i 9/11, 80/11). regulirano je da se dnevnica za službena putovanja u zemlji utvrđuje u visini od najmanje 10% od prosječne plaće ostvarene u FBIH u posljednja tri mjeseca. Iznimno, visina dnevnice za službena putovanja u zemlji od 1.12.2011.g. iznosi 25,00 KM. Napomena: Člankom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak, usklađen je tekst čl.14. citiranog pravilnika sa čl.5. Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja.

IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE 01.01.2012.- do objavljivanja novog propisa dnevnica iznosi 48,00 KM od 8.3.2012. neoporezivi iznos dnevnice iznosi 25,00 KM.

Dnevnica u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana

prema Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u FBiH, od 90 - 160 KM –Vidjeti pregled po zemljama umanjuje se za 30% dnevnica (70% od pripadajuće dnevnice)

2.

Troškovi javnog prijevoza na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova

3.

Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova u hotelu, izuzev de lux kategorije

4.

Naknada za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe

20% cijene jedne litre utrošenog goriva po prijeđenom kilometru

4.1

Naknada za troškove smještaja ako nema hotelskog smještaja ili ako se ne koristi

pripadajuća dnevnica uvećava se za 70%

Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu

II.

NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA UPOSLENIKA

1.1

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla,(za udaljenost preko 2km (1km)

u visini cijene koštanja mjesečne karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza

1.2

Naknada za korištenje osobnog automobila za prijevoz na posao i sa posla suglasno unutarnjem aktu

20% cijene 1l benzina odgovarajućeg goriva po prijeđ. km, a max.do iznosa cijene 1,5 mj.karte u javnom prometu na odobrenoj relaciji

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

118

2.

Naknada za ishranu u tijeku rada (topli obrok)

16.12.11.- 17.1.12. (817,67x2% ) - 16,36 KM dnevno

2% prosječne neto plaće FBiH prema posljednjem objavljenom statističkom podatku

15.2.12.-15.3.12. (834,10x2% ) - 16,68 KM dnevno

lipanj 2012.

18.1.12.-14.2.12. (829,09x2% ) - 16,58 KM dnevno

od 16.3.12.-19.4.12. (828,42x2% ) - 16,57 KM dnevno 20.4.12.- 17.5.12. (817,58x2% ) - 16,35 KM dnevno od 18.5.12. do objavljivanja novog podatka (828,24x2% ) - 16,56 KM dnevno

3.

Naknada za smještaj rukovodećeg državnog službenika čije je prebivalište udaljeno više od 120 km od sjedišta federalnog organa

300 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 50% od prosj. mj. plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS. Pravo za neoporezivi dio naknade za odvojeni život dozvoljeno je i za gospodarska društva.

4

Naknada za smještaj rukovodioca federalnog organa izvršne vlasti čije je prebivalište udaljeno više od 120 km od sjedišta federalnog organa

500 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 70% od prosj. mj. plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS

5.

Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom da se rad obavlja izvan mjesta zaposlenja i da rad traje dulje od 30 dana neprekidno (od 8.3.2012.g.).

-ako je osiguran smješ.i ishrana, 20% od visine propisane dnevnice za služ.putovanje -ako je osiguran samo smještaj, u visini propisane dnevnice za služ. putovanje -ako je osigurana samo ishrana do 70% visine propisane dnevnice za služ.putovanje

6.

Regres za godišnji odmor

u visini prosječne neto plaće u FBiH za prethodna tri mjeseca prije isplate ili u visini 70% plaće uposlenika utvrđene Rješenjem o plaći isplaćene u zadnja tri mjeseca

7

Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu

u visini šest neto plaća uposlenika koje su mu isplaćene u predhodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBIH prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika

8.

Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, sukladno člankom 100. Zakona o radu FBiH (čl.10. st.4. točka 6. Zakona o porezu na dohodak)

do iznosa 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca-isplatitelja otpremnine

9.

Naknada troškova liječenja uposlenika i članova njegove uže obitelji (uža obitelj suklano članku 24. st.5. Zakona o porezu na dohodak)

iznos stvarnih troškova prema računu-fakturi

10.

Naknada troškova pogreba u slučaju smrti uposlenika ili člana njegove uže obitelji–član.obitelji nave.u čl. 15 Uredbe, kao i smrti umirovljenog uposlenika

u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u FBIH za predhodna četiri mjeseca, prije donošenja rješenja o isplati naknade

Jubilarna nagrada za navršeni neprekidni radni staž kod istog poslodavca 5 godina………...0,5 prosječne mjesečne plaće prosječna mjesečna plaća u FBIH u predhodna tri mjeseca u trenutku 10 godina………….1 prosječna mjesečna plaća isplate 11. 15 godina………1,25 prosječne mjesečne plaće 20 godina………1,50 prosječna mjesečna plaća 25 godina………1,75 prosječne mjesečne plaće 30 godina………….2 prosječne mjesečne plaće 35 godina………..2,5 prosječne mjesečne plaće Napomena : Ako primici koji se isplaćuju zaposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju, razlike se smatraju primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom. Isplate pod r.b. I nezaposlenim osobama smatraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti (porez 10%, 4 % za zdravstvo (iz), 6% za MOI (na), opća vodna naknada i – 0,5% i prirodne nepogode – 0,5%).

III

NOVČANE POTPORE UPOSLENICIMA

1.1

Novčana pomoć u slučaju nastanka teškog invaliditeta (min.60% ) uposlenika

1.2

Novčana pomoć u slučaju teške bolesti uposlenika ili člana njegove uže obitelji

1.3

Novčana pomoć u slučaju nužne kirurške intervencije uposlenika izvršene iz zdrav.razloga I po preporuci liječnika

IV 1. 2. 3.

jednokratno godišnje u visini tri plaće uposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u FBiH, prema posljednjem objavljenom podatku. Pod teškom bolešću podrazumijevaju se bolesti navedene u čl. 14. stav 3. Uredbe - ?

KORISTI UPOSLENIKA PO OSNOVU RADA ZA POSLODAVCA-smatraju se plaćom (obračun poreza i svih doprinosa)

Korištenje službenog vozila i drugih sredstava za osobne potrebe Korištenje drugih dobara besplatno ili po cijeni nižoj od tržišne Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita sa kamatom nižom od tržišne

broj: 05/12

u visini 20% cijene jednog litra goriva po “ne poslovnom” km u visini tržišne cijene usluge ili dobra u visini razlike do 10,03% kamate na godišjem nivou

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

4.

Izmirenje privatnih troškova od strane poslodavca

u visini izmirenih privatnih troškova

5.

Izmirenje ili oprost dužničke obveze uposlenika od strane poslodavca Ostale privatne koristi uposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom

u visini izmirene ili oproštene privatne obveze

6.

PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK

V

119

u visini tržišne vrijednosti ili cijene, sa PDV-om

1.

Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona o porezu na dohodak, koje poslodavci daju uposleniku povodom državnih, vjerskih i jubileja tvrtke

ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u FBIH prema posljednjem objavljenom podatku Sukladno Kolektivnom ugovoru I Pravilnikom o radu min. 1/3 pros. mjes.plaće isplaćene uposleniku u poslj.3 mj. prije prestanka Ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, max.-vidi točku II.8.

2.

Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu sukladno članku 100. Zakona o radu I Općem kolektivnom ugovoru

V

PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM

1

prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih društava (dividende ili udjeli);

prihodi po osnovi naknada za vrijeme neuposlenosti I spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret izvanproračunskog fonda;

2

mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u Bosni I Hercegovini;

prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici za radno I profesionalno osposobljavanje I rehabilitaciju invalida;

3

potpore I druga primanja ostvarena po osnovi posebnih propisa o pravima ratnih vojnih invalida I civilnih žrtava rata, osim plaće;

prihodi po osnovi naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost I naknada za pretrpljene neimovinske štete;

4

socijalne potpore, primanja, odnosno donacije koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, a koja nisu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem

prihodi po osnovi naknada šteta uposlenicima po osnovi posljedica nesreće na radu;

5

dječji dodatak I novčana sredstava za opremu novorođenčeta;

6

nasljedstva I darovi, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima,

7

prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe;

prihodi po osnovi stipendija učenika i studenata na redovitom školovanju, a najviše do 75% prosječne neto plaće po uposlenom u FBIH, prema posljednjem objavljenom podatku

8

nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;

prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih udruga tijekom jedne kalendarske godine, do iznosa četiri prosječne mjesečne plaće uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku;

9

osiguranje ili druga naknada štete načinjene na imovini, u iznosu koji je rabljen za zamjenu ili popravak oštećene imovine;

nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima, do visine dvije prosječne neto plaće po uposlenom u FBIH, prema posljednjem objavljenom podatku

10

nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim sličnim natjecanjima;

11

prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše do iznosa utvrđenog čl.14 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak

dobitci ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje organiziraju gospodarska društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne prelazi iznos od 1.000,00 KM;

12

nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja, kulture, znanosti i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom obilježavanja značajnih datuma.

PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK

prihodi po osnovi nagrada članovima Akademije znanosti I umjetnosti Bosne I Hercegovine, I nagrada za tehničko-tehnološke inovacije; naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno – popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama;

naknade plaća isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla za koji uposlenik nije kriv; prihodi po osnovi kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice.

VI

PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU KORISTI KOJE DAJE POSLODAVAC

1

Posebna radna odjeća sa znakom poslodavca

3

Sistematski kontrolni liječnički pregled za sve uposlenike

2

Posebni liječnički pregledi po osnovu posebnih propisa

4

Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja, a u vezi sa djelatnosti, koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavaca, i sl.

Propisi koji reguliraju javni prihod: -

Zakon o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::10/08, 9/10 I 44/11) Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i i 20/12) Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 22/11 i 66/11) Uredba o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 9/11 i 80/11) Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji BiH (“Sl.novine FBiH”, br:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10)

broj: 05/12

120

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

II. OSOBNI ODBICI PREMA ČLANKU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka Mjesečno Godišnje

Osnovni osobni odbitak

1,00

300,00

3.600,00

Uzdržavani bračni drug, odnosno uzdržavani partner u izvanbračnoj zajednici (zajednica najmanje 3 god.)

0,50

150,00

1.800,00

Uzdržavani bivši bračni drug, kojemu obveznik plaća alimentaciju

0,50

150,00

1.800,00

Uzdržavano prvo dijete

0,50

150,00

1.800,00

Uzdržavano drugo dijete

0,7

210,00

2.520,00

Uzdržavano treće i svako sljedeće dijete

0,9

270,00

3.240,00

Uzdržavanje djece iz predhodnog braka, za koje obveznik plaća alimentaciju

0,5; 0,7; 0,9

150,00-270,00

1.800,003.240,00

Ostali uzdržavani članovi uže obitelji koji sa obveznikom žive u zajedničkom domaćinstvu

0,3

90,00

1.080,00

Utvrđena osobna invalidnost i utvrđena invalidnost svakog uzdržavanog člana uže obitelji

0,3

90,00

1.080,00

Napomena: Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji (roditelji poreskog obveznika i roditelji njegovog bračnog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti uzdržavanom djecom i bračnim drugom osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohodkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno 3.600,00 KM godišnje u godini u kojoj se utvrđuje porez na dohodak.

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

121

III. NAKNADE ZA SLUŽBENA PUTOVANJA ZA PRORAČUNSKE KORISNIKE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Dnevnica za službena putovanja u zemlji iznosi 25,00 KM od 1.12.2011.g., sukladno Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja (Sl.n FBIH, broj: 80/11), a za putovanje u inozemstvo, sukladno Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji BiH (Sl.n. FBIH, broj:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10), po zemljama iznosi:

Rb

NAZIV ZEMLJE

1.

9.

AFGANISTAN ALBANIJA ALŽIR ANDORA ANGOLA ARGENTINA ARMENIJA AUSTRALIJA AUSTRIJA

10. 11.

Iznos u KM

Rb

NAZIV ZEMLJE

90,00 90,00 90,00 120,00 120,00 90,00 90,00 125,00 140,00

34.

IRAN IRSKA ISLAND ITALIJA IZRAEL JAMAJKA JAPAN JEMEN JORDAN

AZERBAJDŽAN

90,00

43.

140,00 100,00 90,00 120,00 90,00 110,00 90,00 90,00 110,00 140,00 90,00 100,00 110,00 90,00 130,00 140,00 110,00 90,00 120,00

44.

29.

BELGIJA BJELORUSIJA BOLIVIJA BRAZIL BUGARSKA CIPAR CRNA GORA ČILE ČEŠKA DANSKA EGIPAT ESTONIJA ETIOPIJA FILIPINI FINSKA FRANCUSKA GRČKA GRUZIJA HONGKONG

62.

KANADA KAZAHSTAN KENIJA KINA KIRGISTAN KOLUMBIJA KONGO KOREJA KOREJA KUBA KUVAJT LATVIJA LIBANON LIBERIJA LIBIJA LITVIJA LUKSEMBURG MAĐARSKA MAKEDONIJA

30.

HRVATSKA

100,00

63.

MALEZIJA

31.

INDIJA

100,00

64.

32.

INDONEZIJA IRAK

100,00 110,00

65.

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.

33.

35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42.

45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61.

66.

Iznos u KM

Iznos u KM

Rb

NAZIV ZEMLJE

110,00 120,00 150,00 130,00 100,00 90,00 150,00 90,00 90,00

67.

75.

MONAKO MOZAMBIK NIZOZEMSKA NORVEŠKA NOVI ZELAND NJEMAČKA PAKISTAN PANAMA PERU

100,00 100,00 140,00 160,00 120,00 140,00 90,00 100,00 100,00

90,00

76.

POLJSKA

100,00

120,00 90,00 90,00 100,00 90,00 100,00 110,00 100,00 100,00 100,00 110,00 100,00 100,00 100,00 100,00 110,00 150,00 100,00 90,00

77.

PORTUGAL RUMUNIJA RUSIJA SAD SAUDIJSKA ARABIJA SENEGAL SINGAPUR SIRIJA SLOVAČKA SLOVENIJA SRBIJA SUDAN ŠPANIJA ŠVEDSKA ŠVICARSKA TAĐIKISTAN TUNIS TURKMENISTAN TURSKA

110,00 110,00 110,00 120,00 110,00 90,00 130,00 100,00 100,00 100,00 90,00 110,00 120,00 150,00 150,00 90,00 90,00 90,00 110,00

90,00

96.

UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI

110,00

MALTA

120,00

97.

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

140,00

MEKSIKO MOLDOVA

100,00 100,00

98.

UKRAINA UZBEKISTAN

120,00 90,00

JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA

68. 69. 70. 71. 72. 73. 74.

78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. 93. 94. 95.

99.

Napomena: Za sve ostale nepomenute zemlje visina dnevnice iznosi 90,00 KM

broj: 05/12

122

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

IV. 1. STOPE I OSNOVICE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA STOPA POREZA NA DOHODAK Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuje se nesamostalna i samostalna djelatnost, imovina i imovinska prava, ulaganje kapitala i dobici u igrama na sreću. Osnovicu poreza na dohodak rezidenata predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda i ukupnih odbitaka (preneseni gubitak, dozvoljeni rashodi i osobni odbitak). Samostalne djelatnosti, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, porez na dohodak mogu plaćati u paušalnom iznosu. Plaćanje poreza od nesamostalne djelatnosti vrši se pri svakoj isplati, odnosno prvog narednog dana, za samostalnu djelatnost, naplatom najamnine/zakupnine i paušalno plaćanje poreza do 15-tog u mjesecu za protekli mjesec, odnosno drugih samostalnih djelatnosti prilikom svake isplate/naplate, imovine i imovinskih prava prilikom svake naplate, od ulaganja kapitala i dobitaka od igara na sreću prilikom svake isplate prihoda, odnosno dobitka.

STOPE DOPRINOSA Iz osobnih primanja i drugih prihoda osiguranika-iz bruto plaće

17,0% za mir.invalid. osiguranje 12,5% za osnovno zdrav.osiguranje 1,5% za osiguranje od nezaposlenosti 31,0% Ukupne stope dop.iz bruto plaće

Stope doprinosa za samostalne poduzetnike 23,0% 16,5% 2,0% 41,5%

za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osnovno zdravstveno osiguranje za osiguranje od nezaposlenosti Ukupne stope doprinosa na osnovicu za obračun

Pl.dop. IZ i NA vrši se na dan isplate.

Na teret poslodavca-na bruto plaću

Osnovica za obračun doprinosa samos.poduzet. u 2012.g.

6,0% za mir.invalid. osiguranje 4,0% za osnovno zdrav. osiguranje 0,5% za osiguranje od nezaposlenosti 10,5% Ukupne stope dop.na bruto plaću Dopr. NA ne plaća se za rad kod hum.org.-nerezidenata, za rad kod inoz.posl. i za autor.prava i vrhun.sport.

Obveznik Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga

Mj.osnovica 1.368,00 (1,1x1.244)

Samostalna djelatnost obrta koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga

809,00 (0,65 x 1.244)

Samostalna djelatnost obrta ili samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koja porez na dohodak plaća paušalno

684,00 (0,55 x 1.244)

Dodatni doprinos za mirovin.in.osigur. - 2,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada računa kao 14 mj staža, - 3,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada računa kao 15 mj staža, - 6,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem se 12 mj.ef.rada računa preko 15 mj staža,

Nisko akumulacijske djelatnosti tradicion. esnafskih zanata utvrđene posebnim propisom kantonalne skupštine ukoliko osiguranik obavlja samostalnu djelatnost obrta u skladu sa propisima o porezu na dohodak, i dohodak po tom osnovu plaća paušalno samost.djelatnost taksi prevoza

Osnovice doprinosa za : - za zaposlenike u rud.uglja, tekstil.,kož. i indust. obuće kojima se isplaćuje najniža plaća i nisko akumul.djel.tradic.esnaf.zanata utvrđenim posebnim propisom župan.skupštine, iznosi min. 311,00 - za zapos.kod human.org.,- nerezidenata FBIH, zapos.u inozem., min.iznos 1.244,00, pl.dopr. do 10-tog u mj.za protekli mj. - zapos.upućene na rad ili struč.usav.u inozem. od strane rezid. FBIH, min.iznos 1.244,00 i plaćanje poseb.dopr.za zdrav.osig.-Odluka Vlade, pl..dopr. istodob.sa ispl.plaće.

Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja ne plaća porez na dohodak ili ukoliko porez na dohodak plaća prema paušalnoj osnovi

311,00 (0,25 x 1.244)

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja porez na dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga

435,00 (0,35 x 1.244)

311,00 (0,25 x 1.244)

Samostalni poduzetnici mogi izabrati i višu osnovicu uvećanu za dva, odnosno tri puta. Plaćanje doprinosa se vrši do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec.

Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne djelatnosti, kao np. ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu, naknada članovima nadzor.odbora, upr.odbora, angažman naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka trgovačkih putnika, agenata, sportskih sudija, delegata i dr. koji ove djelat.obavljaju pored neke svoje osnov.djel. ili sam. rada

Iz osnovice 4% za osnovno zdrav.osiguranje Pl.doprinosa se vrši istov.sa isplatom primitka

broj: 05/12

Na osnovicu 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje Pl. doprinosa se vrši istovremeno sa isplatom primitka

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

123

VI.2. NAJNIŽA SATNICA I NAJNIŽA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA

Najniža satnica Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacijie BIH (Sl.n FBIH, br:54/05 i 62/08), nije utvrđena najniža plaća, nego je utvrđena najniža bruto i neto satnica koja ne može biti manja od propisanog iznosa i služi za obračun osnovne plaće zaposlenika. Odlukom Vlade FBIH (Sl.n FBIH, br 22/08) i stavom Federalnog ministarstva financija broj:03-02-1074/09 od 17.2.2009.g., od 1.1.2009.godine: Najniža neto satnica 2,05 KM (1,95 x 1,05263) Najniža bruto satnica 2,97 KM (1,95 x 1,52555) Najniža bruto plaća Najniža bruto plaća koja služi i kao osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se za svaki mjesec, kao proizvod najniže bruto satnice (2,97 KM) i punog radnog vremena u mjesecu u kojem se vrši obračun plaće (8 sati x broj radnih dana u tom mjesecu). Najniža osnovica za obračun doprinosa Za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kojima se isplaćuje najniža plaća i niskoakumulacijskim djelatnostima, tradicionalnim esnafskim zanatima utvrđenim posebnim propisima županijske skupštine, osnovica za obračun doprinosa je proizvod prosječne mjesečne plaće u Federaciji BIH za razdoblje siječanj-rujan tekuće godine za narednu godinu i iznosi 311,00 KM (1244,00 x 0,25), a objavljen je u „Sl.n. FBiH, br: 83/11.


124

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

V. DEPOZITNI RAČUNI ZA PRIKUPLJANJE JAVNIH PRIHODA 1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA ZA PLAĆANJE NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH PRIHODA I NAKNADA KOJE SE PLAĆAJU NA JEDINSTVENI RAČUN UPRAVE ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BIH * 2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH ** 1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA NEIZRAVNIH POREZA BIH Račun za plaćanje obveza pri uvozuizvozu, koji se plaćaju na osnovu carinske prijave (A)

Plaćanje se vrši jednim platnim nalogom za sve obveze sa JCI

Račun za plaćanje obveza pri uvozuizvozu, a ne postoji carinska prijava (np. pristojba, trošarina, cestarine, PDV, te ostali prihodi i takse, kao jednok.uplate, naknade i sl.) (B)

Plaćanje se vrši platnim nalogom za svaku vrstu prihoda

Račun za plaćanje PDV-a, trošarina i cestarina i poreza na promet na trošarinske proizvode domaće proizvodnje (C) Plaćanje se vrši platnim nalogom za svaku vrstu prihoda, osim PDV-a trošarina i cestarina gdje se radi jedan platni nalog 1320000000000446 5520020001637131 5550000407469858 5510010002067778 3380002200047954 1600200220608668 1540012000342409 5620990001786555 5671628204444445

Naziv banke

NLB Tuzlanska banka DD Tuzla Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka Nova banka AD B.Luka UniCredit Bank AD Banja Luka UniCredit Bank DD Mostar Vakufska banka D.D. Sarajevo Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo NLB Razvojna banka AD B.Luka Volks banka AD B.Luka Pavlović International Bank AD 5540010001370012 5540010002370082 5540010003370055 Bijeljina 3060190000594037 3060190000594134 3060190000594231 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar 5681631200001243 5681631200001340 5681631200001437 Balkan Investment bank AD B.Luka 1610000046470092 1610000046470189 1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo 1610000046470092 1610000046470189 1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo Plaćanje obveza po osnovi cestarine u iznosu od 0,10 KM za izgradnju autocesta na naftne derivate iz uvoza i na naftne derivate domaće proizvodnje Broj bankovnog računa Naziv banke 1321002006922054 NLB Tuzlanska banka DD Tuzla 5520020002396350 Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka 5550000607469890 Nova banka AD B.Luka 5515001130708652 UniCredit Bank AD Banja Luka 3380002211109155 UniCredit Bank DD Mostar 1600200520608619 Vakufska banka D.D. Sarajevo 1549212001474036 Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo 5620998074850272 NLB Razvojna banka AD B.Luka 5671628206666618 Volks banka AD B.Luka 5540010007370044 Pavlović International Bank AD Bijeljina 1610000046470480 Raiffeisen bank DD Sarajevo 5681631200002310 Balkan Investment bank AD B.Luka 3060190000838186 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar 1320000000000155 5520020001634415 5550000007469891 5510010002066420 3380002200045141 1600200020608636 1540012000331351 5620990001785197 5671628201111137

broj: 05/12

1320000000000252 5520020001634512 5550000107469810 5510010002066517 3380002200046014 1600200120608652 1540012000335037 5620990001785294 5671628202222272

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

125

NAPOMENA: Naknada troškova tiskanja i kupovine trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino uplaćuje se na JRT broj: 338-00022100049-07, vrsta prihoda je 722885, a u polje “proračunska organizacija” upisuje se “1601999”. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o carinskoj tarifi BIH (“Sl.g. BIH”, br:1/98, 5/98, 7/98, 31/02, 19/03, 32/04, 48/05, 76/06, 35/09 i 14/10) II Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 44/03, 52/04, 32/07, 34/07, 4/08 i 49/09) III Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda (“Sl.g. BIH”, br: 55/04, 34/07 i 49/09) IV Zakon o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BIH”, br: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) V Zakon o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BIH”, br: 9/05, 35/05 i 100/08) VI Zakon o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 49/09) VII Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BiH”, br: 93/05, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10) VIII Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza (“Sl.g. BiH”, br 28/07 i 54/10) IX Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 50/09 i 80/11) X Pravilnik o trošarinskim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino (“Sl.g. BIH”, br: 50/09) XI Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje uprava za neizravno oporezivanje (“Sl.g. BiH”, br: 99/07, 31/08 i 51/09 ) XII Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BiH”, br: 63a/04, 60/06 i 57/08) XIII Odluka o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarette (“Sl.g. BiH”, br:98/11) XIV Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BIH za 2012.g. (“Sl.g. BiH”, br:105/11)

2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH 2.1. RAČUN JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA FBIH UniCredit Bank d.d. Mostar

Broj: 338-900-22115294-91

2.2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA ŽUPANIJA 1) Unsko-sanska županija: 2) Posavska županija: 3) Tuzlanska županija: 4) Zeničko-dobojski kanton: 5) Bosansko-podrinjski kanton: 6) Srednjobosanska županija: 7)Hercegovačko-neretvanska županija: 8) Zapadnohercegovačka županija: 9) Sarajevski kanton: 10) Hercegbosanska županija:

Banka UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla Investiciono-komercijalna banka d.d.Zenica NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

Broj računa 338-000-22100058-77 306-042-00008780-90 132-100-02560000-80 134-010-00000016-72 132-731-04102931-54 338-000-22100209-12 338-000-22000059-53

UniCredit Bank d.d. Mostar

338-000-22000040-13

UniCredit Bank d.d. Mostar Raiffeisen bank d.d. Sarajevo

338-000-22100192-63 161-020-00335600-61

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

126

lipanj 2012.

2.3. JAVNI PRIHODI DRUŠTVENIH FONDOVA A. Zavodi za zdravstveno osiguranje Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje F BiH Union banka d.d. Sarajevo 102-050-00000640-18 – Federalni fond solidarnosti NAPOMENA: Uplaćuje se 9% iznosa doprinosa («iz» i «na») na račun Fonda solidarnosti FBiH Županijski Zavodi zdravstvenog osiguranja: a) Županijski Zavod zdravstvenog Union banka d.d. Sarajevo osiguranja Unsko-sanske županije 102-022-00000009-82 b) Županijski Zavod zdravstvenog 306-046-00008880-79 Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar osiguranja Tuzlanske županije c) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojske županije

Investiciono-komercijalna banka d.d. Zenica

134-010-00000021-57

d) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Bosansko-podrinjske županije

Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo,

161-030-00049601-88

e) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Županije Sarajevo


338-000-22100085-93

f)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačkoneretvanske županije

Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar

306-001-00010127-95

g)Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Zapadnohercegovačke županije


306-003-00006482-68

h) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Srednjo-Bosanske županije


338-000-22100307-09

i) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije


306-009-00009077-40

j) Županijski Zavod zdravstvenog osiguranja Posavske županije

Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo

161-080-00026400-20

NAPOMENA: Uplaćuje se 91% iznosa doprinosa («iz» i «na») jednim nalogom prema prebivalištu osiguranika na račun županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje. Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (91%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika na račune propisane u RS i BD. Sredstva po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje fizičkih osoba na radu u inozemstvu uplaćuju se na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.

broj: 05/12

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

127

Propisi koji reguliraju javni prihod: Zakon o zdravstvenom osiguranju («Sl.novine FBIH» br:30/97, 7/02, 70/08 i 48/11) Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08 ) III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08) V Odluka o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika na radu u inozemstvu («Sl.novine FBIH» br. 74/08) VI Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BIH za 2012.g. («Sl.novine FBIH» br. 89/11) VII Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br. 83/11) I II

B. Zavodi za upošljavanje Banka

Broj računa

1) Zavod za upošljavanje Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-00000285700-03 Federacije BiH, Sarajevo NAPOMENA:Uplaćuje se 30% iznosa doprinosa («iz» i «na») Federalnom Zavodu za upošljavanje. 2) Županijske službe za upošljavanje: a) Unsko-sanski kanton: UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22100129-58 b) Tuzlanski kanton: NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla 132-100-03110200-32 c) Zeničko-dobojski kanton IK banka d.d. Zenica 134-010-00001075-96 Privredna banka d.d. Sarajevo, d) Bosansko-podrinjski kanton: 101-140-00004638-22 Filijala Goražde e) Kanton Sarajevo: Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-000-00274600-32 f) Hercegovačko – neretvanska Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo 161-020-00138001-91 županija: g) Zapadnohercegovačka UniCredit Bank d.d. Mostar 338-000-22000102-21 županija: h) Srednjobosanska županija:


338-000-22100281-87

i) Hercegbosanska županija: j) Posavska županija

UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar

338-000-22000344-71 306-042-00009586-97

NAPOMENA: Uplaćuje se 70% iznosa doprinosa («iz» i «na») županijskim Službama za upošljavanje, prema mjestu prebivališta obveznika. Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (70%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika na račune propisane u RS i BD. Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac plaća nadležnoj službi za upošljavanje 35% najniže plaće za svakog volontera.

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

128

lipanj 2012.

Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) II Zakon o radu («Sl.novine FBIH» br.43/99, 32/00 i 29/03) III Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba («Sl.novine FBIH» br:55/00, 41/01, 22/05 i 9/08) IV Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) V Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08) VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br. 83/11)

C. Fondovi za mirovinsko/invalidsko osiguranje Banka 1) Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje UniCredit Bank d.d. Mostar Raiffeisen banka d.d. Sarajevo Intesa Sanpaolo banka dd Sarajevo

Broj računa 338-000-22000077-96 161-020-00357000-75 154-001-20003303-81

NAPOMENA: Uplaćuje se jednim platnim nalogom («iz» i «na») prema sjedištu pravne osobe i plaća se isključivo u korist Federalnog zavoda za mirovinsko invalidsko osiguranje. Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09) II Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08) V Odluka o visini doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima («Sl.novine FBIH» br. 46/02) VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br. 83/11) 2.4. ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I BORAVIŠNA PRISTOJBA 1) Federalna turistička zajednica 2) Županijske turističke zajednice Turistička zajednicaŽupanija Sarajevo Turistička zajednica Tuzlanska županija Turistička zajednicaSrednjobosanska županija Turistička zajednicaUnsko-sanska županija Turistička zajednica Hercegbosanska županija

broj: 05/12

UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

338-000-22000512-52 338-000-22100110-18


338-000-22100156-74

Reiffeisen bank d.d. Sarajevo Filijala Tuzla

161-025-00025300-98


338-000-22100101-45


338-000-22000530-95


338-000-22000521-25

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

Turistička zajednica Zapadnohercegovačka županija Turistička zajednica Zeničko-dobojska žup. Posavska županija Bosansko-Podrinjska županija Turistička zajednica Hercegovačkoneretvanska županija

129

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar

306-024-00000193-58

IK banka d.d. Zenica

134-010-00000243-70

UniCredit Bank d.d. Mostar Union banka d.d. Sarajevo Raiffeisen banka BH d.d Sarajevo

338-000-22000549-38 102-007-00000214-08 161-020-00047400-03

Akontaciju članarine turističkim zajednicama pravne i fizičke osobe dužne su platiti u roku od 5 dana tekućeg mjeseca za predhodni mjesec i to jednim nalogom 80% sredstava turističkoj zajednici županije, a jednim nalogom 20% sredstava Turističkoj zajednici Federacije BIH. Za godišnju članarinu manju od 200 KM, članarina se uplaćuje tromjesečno, na isti način. - Naknada članarine turističkim zajednicama 722592 Boravišnu pristojbu, pravne i fizičke osobe dužne su uplatiti u roku od 5 dana po isteku tjedna na račun Turističke zajednice županije, jednim nalogom u 100% iznosu visine boravišne pristojbe. - Naknada za boravišnu pristojbu 722593 Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BIH («Sl.novine FBIH» br:19/96 i 28/03) II Uredba o boravišnoj pristojbi («Sl.novine FBIH» br:18/09) III Uredba o članarinama u turističkim zajednicama («Sl.novine FBIH» br:18/09 i 2/12) IV Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede («Sl.novine FBIH» br:50/03) V Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine turističkim zajednicama («Sl.novine FBIH» br:50/03) VI Pravilnik o obliku, sadržaju i nazivu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju («Sl.novine FBIH», broj:40/10) VII Odluka o periodu turističke predsezone, glavne sezone i posezone u turističkim mjestima («Sl.novine FBIH» , broj:21/98) VIII Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br:43/11) IX Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za fizičke osobe koje su registrirane za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu za 2012.godinu («Sl.novine FBIH» br:43/11) 2.5. NAKNADE ZA CESTE (osim cestarina na naftne derivate) Direkcija za ceste Federacije BiH Raiffeisen Bank BH d.d. Sarajevo Županijska direkcija za ceste: Županijska direkcija za ceste Unsko-Sanska Union banka d.d. Sarajevo županija Županijska direkcija za ceste Raffeisen bank BIH d.d. Srednjobosanske županije Sarajevo Županijska direkcija za ceste NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzlanske županije Tuzla

161-000-00284400-23

102-022-00000558-84 161-055-00161400-56 132-100-03091552-07

broj: 05/12

130

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

Posebne naknade za ceste i to: - Naknada za upotrebu ceste za vozila pravnih osoba 722531 - Naknada za upotrebu ceste za vozila građana 722532 uplaćuju se na račun Direkcije cesta FBIH jednim nalogom u visini 40% od ukupne obveze, a na račun županijskih direkcija za ceste, jednim nalogom u visini 60% od ukupne obveze. Do formiranja Direkcija za ceste na nivou županije, sredstva se uplaćuju na depozitni račun javnih prihoda županijskog proračuna. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ------------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod: I. Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila («Sl.novine FBIH» br:87/10) Cestovne naknade su: - Posebna naknada za službu «Pomoć-informacije na cestama» 722535 - Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta 722536 - Naknade za ceste što se plaćaju za izvan.upotrebu javnih cesta zbog 722537 opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz) - Naknada za korištenje cestovnog zemljišta 722538 - Naknada za postavljanje reklamnih panoa 722539 Navedene naknade uplaćuju se u korist računa Direkcije za ceste FBIH kod Intesa Sanpaolo banka dd BiH 154-001-20002139-81, odnosno za alineje 2 do 5 naknade se uplaćuju kantonalnim direkcijama za ceste u dijelu koji se odnosi na regionalne ceste, općinskom odnosno gradskom organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i ulice u gradovima. _ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o cestama Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10) II Uredba o visini naknade za izvanredni prijevoz («Sl.novine FBIH» br:87/10) III Uredba o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne caste («Sl.novine FBIH» br:7/11) IV Pravilnik o naknadama za korištenje cestovnog zemljišta («Sl.novine FBIH» br:75/10) V Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama («Sl.novine FBIH» br:75/10) VI Odluka o službi „Pomoć-informacije“ («Sl.novine FBIH» br:5/11) Naknadu za obavljeni tehnički pregled vozila utvrđena je Jedinstvenim cjenikom koji je objavljen u Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila (Sl.g.BIH, br:76/09), stanica za tehnički pregled vozila raspoređuje tako da 90% pripada stanici, 8% pripada Stručnoj instituciji, i: - 1% uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Federacije BIH otvoren kod UniCredit Bank d.d. Mostar, broj: 338-900-22115294-91, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722416 - 1% uplaćuje se na depozitni račun proračuna županije, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722424 Propisi koji reguliraju javni prihod: I Pravilnik o tehničkim pregledima vozila („Sl.g.BIH“, br:13/07, 72/07, 74/07, 3/09, i 76/09) II Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled («Sl.novine FBIH» 51/06, 26/07, 70/07 i 4/10) Naknade za korištenje autocesta i korištenje cestovnog zemljišta uplaćuju se na račun Javnog poduzeća autoceste FBIH, i to: - Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina), vrsta prihoda 722114, na račun Raiffeisen bank d.d. broj:161-020-00624702-32, - Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti uz autoceste i brze ceste, vrsta prihoda 722417, na račun Raiffeisen bank d.d., broj: 161-020-00624701-35 - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o cestama FBIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10) II Uredba o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBIH («Sl.novine FBIH» br:87/10)

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

131

2.6. NAKNADE ZA ŠUME Naknade za zaštitu i unapređenje šuma uplaćuju Vidjeti račune javnih prihoda proračuna Federacije BIH i se na račun javnih prihoda proračuna županija Proračuna Federacije i županija -Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju pravne osobe regist. za obavljanje djelatnosti kao i dijelovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost na teritoriju FBIH, u visini od 0,07% od ukupno ostvarenog prihoda, osim korisnika državnih šuma, javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruga i fondacija, a izuzimajući one koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Naknada se plaća kvartalno 30 dana po proteku kvartala i u roku 30 dana po predaji završnog računa i to 20% na račun Proračuna Federacije BIH, a 80% na račun Proračuna u županiji na čijem je području ostvaren prihod. Sredstva se uplaćuju na dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722451. - Naknada za prijenos obavljanja stručnih poslova u privatnim šumama, ako se stručni poslovi prenose na županijsku upravu, plaća se proračunu županije, prema mjestu nastanka obveze plaćanja, a vrsta prihoda je 722452 - Naknada za izdvajanja iz šumsko-gospodarskog područja, naknada u postupku promjene namjene šumskog zemljišta, uplaćuje se kao namjenski prihod 40% u korist Proračuna Federacije BIH, a 60% na račun Proračuna u županiji. Sredstva se uplaćuju na dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722453. - Naknada za korištenje državnih šuma, županijsko šumsko-gospodarsko društvo obračunava prihod od cijene drveta na panju i plaća se 1% Proračunu Federacije BiH, 1% Proračunu županije i 5% Proračunu općine na čijem teritoriju se ostvaruje prihod. Naknada se plaća kvartalno 30 dana po proteku kvartala i u roku 30 dana po predaji završnog računa, a vrsta prihoda je 722454. - Naknada za ostvarivanje prava služnosti u šumi, šumskom zemljištu u državnom vlasništvu uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH, a vrsta prihoda je 722456 - Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH u visini koju utvrđuje Vlada FBIH, a vrsta prihoda je 722457 - Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH, a vrsta prihoda je 722458 - Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma uplaćuju se u skladu s propisom na račune javnih prihoda Proračuna FBIH odnosno Proračuna županija, a vrsta prihoda je 722459 NAPOMENA: Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriju FBIH (Sl.n. FBIH, broj: 41/12), izmjenjena je točka 18.4.1, kojom je regulirano da prihodi nastali na temelju Uredbe o šumama, a koji nisu uplaćeni po osnovu obveza nastalih u vrijeme važenja Uredbe o šumama (od 31.12.2009.g. do 6.12.2011.g.) uplaćuju se, obračunavaju i koriste po propisima reguliranim u Uredbi o šumama. Propisi koji reguliraju javni prihod: - Uredba o šumama («Sl.n. FBIH» br.83/09, 26/10, 38/10 i 60/11) - Naputak o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma («Sl.n. FBIH» br: 44/10) - Napomena: Ustavni sud FBIH je dao mišljenje broj:U-29/10 od 12.10.2010.godine (Sl.n. FBIH, broj: 77/10), da Vlada FBIH nije imala zakonsku osnovu za uređenje materije iz oblasti šumarstva, odnosno donošenje Uredbe o šumama, kao i da nije imala ustavnu osnovu za donošenje ovakve uredbe. Presudom broj:U-28/10 («Sl.n. FBIH» br: 34/11), uredba se primjenjuje najdalje do 6.12.2011.godine.


132

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

2.7. VODNE NAKNADE Opća vodna naknada i posebne vodne naknade uplaćuju se na račun javnih prihoda proračuna županije

Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija

- Obveznik obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade je registrirana pravna/fizička osoba, osnovica za obračun je neto plaća, odnosno neto iznos ugovora o djelu kao i primanja po osnovu druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada i plaća se u visini 0,5% na osnovice, a plaćanje se vrši zajedno sa isplatom. Uplata se vrši prema sjedištu pravne/fizičke osobe odnosno sjedištu podružnice. Vrsta prihoda je 722529 - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu vodoopskrbu, vrsta prihoda je 722523, za zahvaćanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje i za druge namjere, vrsta prihoda je 722524, za industrijske procese uključujući i termoelektrane, vrsta prihoda je 722525. Plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije je pravna/fizička osoba, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je 722526 -Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda je pravna/fizička osoba koja posjeduju transportno sredstvo, a koristi naftu i naftne derivate, vrsta prihoda je 722521, osoba koja vrši direktno ispuštanje otpadnih voda, osoba koja vrši uzgoj riba u vještačkim ribnjacima i kavezima, kao i osoba koja proizvodi ili uvozi vještačko đubrivo i kemikalije za zaštitu bilja, vrsta prihoda je 722522. Plaćanje se vrši prilikom registracije motornih vozila, odnosno do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za vađenje materijala iz vodotoka je pravna/fizička osoba koja vrši eksploataciju materijala iz vodotoka, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je 722527. - Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu od poplava je vlasnik poljoprivrednog, šumskog ili građevinskog zemljišta, vlasnici stambenih poslovnih i drugih objekata, a zaštićeni su objektima za zaštitu od poplava, plaćanje se vrši do kraja siječnja za predhodnu godinu. Vrsta prihoda je 722528. Propisi koji reguliraju javni prihod: I Zakon o vodama («Sl.novine FBIH» br.70/06), II Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada («Sl.novine FBIH» br.92/07, 46/09 i 79/11), III Odluka o granicama rječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br.41/07), IV Odluka o visini posebnih vodnih naknada («Sl.novine FBIH» br.46/07). ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: Posebne vodne naknade uplaćuju se jednim nalogom na depozitni račun javnih prihoda proračuna županije prema sjedištu pravne/fizičke osobe, odnosno sjedištu podružnice odakle se raspoređuju od 45% županijskom proračunu, 15% Fondu za zaštitu okoliša FBIH i 40% nadležnoj Agenciji za vodno područje (Sarajevo i Mostar). Pripadnost prihoda ovim agencijama utvrđuje se sukladno točkom VII Odluke o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH, osim prihoda od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije (vrsta prihoda: 721226) koji se u cijelosti raspoređuje županijskom proračunu.


lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

133

2.8. ČLANARINA VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine od 16. prosinca 2010.godine, a koja je stupila na snagu 16. prosinca 2010.godine, i objavljena je u «Sl.g. BIH», broj: 109/10, propisano je da članovi iz članka 3. stavka 1. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BIH (Sl.g.BIH, br:30/01) plaćaju članarinu Vanjskotrgovinskoj komori BIH. Gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova sa inozemstvom plaćaju članarinu od 1 ‰ (jedan promil) na vrijednost uvezene robe iskazane u carinskoj ispravi. Visina članarine za svakog člana utvrđuje se na temelju podataka o uvozu koje je Komora dobija od Uprave za neizravno oporezivanje BIH. Članarina se plaća na osnovu kvartalnih obavještenja koje Komora dostavlja svakom članu. Članarina se ne plaća za uvoz robe radi izvoza i uvoza opreme za vlastite potrebe. Banke, osiguravajuća društva i gospodarske-pravne osobe iz oblasti prometa (cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije i ostale prateće djelatnosti i agencije u prometu), građevinarstva kao i drugi članovi Komore registrirani za obavljanje poslova sa inozemstvom na prostoru Bosne i Hercegovine, kojima se članarina ne može utvrditi sukladno članku 2. Odluke, plaćaju članarinu od 2 ‰ (dva promila) na utvrđenu osnovicu. Osnovica za utvrđivanje članarine za ova gospodarska društva je iznos isplaćenih bruto plaća uposlenih, a članarina se plaća prilikom isplate plaće uposlenika. Ova gospodarska društva ne plaćaju članarinu na vrijednost uvezene robe. Članarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplaćuje na sljedeće transakcijske račune: • • • • •

Reiffeisenbank d.d. Sarajevo UniCredit Bank d.d. Mostar Volksbank d.d. Sarajevo UniCredit Bank AD Banjaluka NLB Razvojna banka AD Banjaluka

broj računa: 161-000-00026200-78 broj računa: 338-320-22501029-95 broj računa: 140-101-00004351-75 broj računa: 551-001-00011680-06 broj računa: 562-012-00000913-78

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

134

lipanj 2012.

2.9. UPLATNI RAČUNI JAVNIH PRIHODA OPĆINA

Općina

Općina

UNSKO-SANSKI KANTON Banka

Račun

Šifra1

Banka

Račun

Šifra1

Visoko

Sparkasse Bank d.d. Sarajevo

199-047-00040183-70

098

Zavidović


338-000-22100138-31

102

Bihać


338-500-22001632-31

Bosan. Krupa


338-000-22000415-52

008

Zenica


134-010-00000429-94

103

Bosan. Petrovac


338-500-22004835-25

011

Žepče


338-000-22108354-21

105

161-035-00175606-31

124

DobojJug


338-000-22115701-96

132

141-411-00005395-71

019

Bužim Cazin

Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo Bosna Bank International BIH d.d. Sarajevo Sparkasse Bank d.d. Sarajevo

003

Općina

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON Račun

Šifra1

161-000-00926301-61

033

Banka

199-044-00020504-84

048

Goražde

Sanski Most

Hypo-Alpe-AdriaBank dd Mostar


306-063-25925149-13

076

136

Hypo-Alpe-AdriaBank dd Mostar

Union banka d.d. Sarajevo

102-007-00000188-86

Velika Kladuša

PalePrača

306-064-00010325-03

097

FočaUstikolina


161-030-00021100-37

134

Ključ

POSAVSKA

Općina

Banka

ŽUPANIJA

Račun

Šifra1

Općina

SREDNJOBOSANSKA Banka

Orašje


338-000-22000228-31

068

Bugojno

Odžak


Privredna banka dd Sarajevo

338-330-22003324-84

066

Busovača


Domalj.Šamac


338-000-22000317-55

012

Donji Vakuf

Privredna banka dd Sarajevo Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Hypo-Alpe-Adria-Bank dd Mostar Intesa Sanpaolo banka dd BiH UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar

TUZLANSKI KANTON

Općina

Dobretići

Banka

Račun

Banovići

NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla

132-130-02961000-59

001

Fojnica

Gračanica


161-025-00342800-41

035

G.VakufUskoplje

Gradačac


161-025-00298600-42

036

Jajce

Kalesija


132-140-02917000-37

044

Kladanj


132-160-02950000-64

047

Čelić


199-050-00064895-89

056

Lukavac


161-025-00233000-29

057

Srebrenik


132-150-02992800-97

085

Tuzla


132-100-01850601-97

094

Općina

Živinice

Post bank BIH d.d. Sarajevo

187-200-00000082-51

106

Čapljina

DobojIstok


132-280-03092308-74

128

Sapna


132-290-03092085-59

138

Teočak


132-270-03092694-85

142

Banka

Račun

Općina

Šifra1

Kiseljak Kreševo

ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON

Novi Travnik Travnik Vitez

Čitluk Neum ProzorRama

1

Breza


338-000-22116336-34

016

Usora

Intesa Sanpaolo banka dd BiH

154-999-50004336-67

025

Kakanj


161-055-00001007-18

043

Maglaj


199-046-00032516-34

060

Olovo


338-000-22100272-17

067

Tešanj

Vakufska banka d.d. Sarajevo

160-300-03300176-41

090

Vareš


338-000-22100174-20

096

broj: 05/12

Šifra1

101-130-00007708-32

017

134-040-00000083-50

018

101-133-00000069-07

026

306-045-00000009-66

050

338-900-22083675-82

030

338-000-22000246-74

034

306-025-00004808-35

042

338-340-22000450-68

046

306-042-00000079-03

051

154-999-50004299-81

065

338-000-22100290-60

091

338-000-22000255-47

100

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Stolac Šifra

ŽUPANIJA

Račun

Ravno Jablanica

Konjic Grad Mostar

Banka UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar UniCredit Bank d.d. Mostar Vakufska banka d.d. Sarajevo Vakufska banka d.d. Sarajevo Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo

Račun

338-000-22000157-50

Banka

Široki Brijeg


Grude


021

338-000-22000148-77

023

338-000-22000219-58

107

338-000-22000139-07

073

338-000-22000200-18

086

338-170-22000366-17

207

160-460-01468351-95

041

160-46003463315-06

049

161-020-00099507-46

180

ZAPADNO-HERCEGOVAČKA

Općina

Šifra1

ŽUPANIJA

Račun

Šifra1

338-220-22571472-82

054

338-000-22103536-22

037

lipanj 2012.

Općina

Banka

POSLOVNE OBAVIJESTI Račun

Šifra1

Općina

135

Račun

Banka

Šifra1

Ljubuški


338-000-22000442-68

059

Novi Grad

338-000-22100325-52

108

Posušje



338-200-22615848-48

070

Stari Grad


154-001-11006631-41

109

Grad Sarajevo


161-000-00179200-82

-

Općina

KANTON SARAJEVO Banka

Račun

Šifra1

338-000-22100254-71

038

Hadžići


Ilijaš


160-200-00007106-45

040

Centar


338-000-22100227-55

077

Ilidža


338-000-22100245-98

Novo Sarajevo


Vogošća Trnovo

HERCEGBOSANSKA

Općina

Banka

ŽUPANIJA Račun

Šifra1

Livno


161-020-00631100-44

055

078

Tomislavgrad

Hypo Alpe-AdriaBank d.d. Mostar

306-005-00001471-65

028

338-000-22100236-28

079

Kupres


154-999-50000005-62

052


338-000-22100165-47

080

Glamoč


154-999-50001593-51

032


160-200-00005016-10

093

Bosan. Grahovo


154-999-50000002-71

013

Drvar


154-999-50005395-91

027

* Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za neizravno oporezivanje (“Sl.g. BiH”, broj:99/07, 31/08 i 51/09). ** Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda Proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl.n. F BiH”, broj: 3/11, 6/11, 9/11, 18/11, 39/11, 64/11, 87/11, 5/12 i 41/12)

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

136

lipanj 2012.

VI. ŠIFRE OPĆINA a) za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BIH (direktni porezi) b) za plaćanje Upravi za neizravno oporezivanje (neizravni porezi) OPĆINA

Šifra općine A B

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON Goražde 033 Foča 134 Pale 136 HERCEGOVAČKO-BOSANSKA ŽUPANIJA Livno 055 Tomislavgrad 028 Kupres 052 Glamoč 032 Bosansko Grahovo 013 Drvar 027 HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Čapljina 021 Čitluk 023 Jablanica 041 Konjic 049 Grad Mostar 180 Neum 107 Prozor-Rama 073 Ravno 207 Stolac 086 POSAVSKA ŽUPANIJA Orašje 068 Odžak 066 Domaljevac-Šamac 012 KANTON SARAJEVO Hadžići 038 Ilijaš 040 Centar 077 Ilidža 078 N. Sarajevo 079 Vogošća 080 Novi Grad 108 Stari Grad 109 Trnovo 093 SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA Bugojno 017 Busovača 018 Donji Vakuf 026 Dobretići 050 Fojnica 030 Gornji Vakuf- Uskoplje 034 Jajce 042 Kiseljak 046 Kreševo 051

124 121 154 142 166 141 123 105 120 112 114 132 139 146 147 156 157 162 153 151 118 129 131 111 130 150 174 148 161 179 107 108 119 117 122 125 133 136 140

OPĆINA Novi Travnik Travnik Vitez

Šifra općine A B 065 091 100

TUZLANSKI KANTON Banovići 001 Gračanica 035 Gradačac 036 Kalesija 044 Kladanj 047 Čelić 056 Lukavac 057 Srebrenik 085 Tuzla 094 Živinice 106 Doboj Istok 128 Sapna 138 Teočak 142 UNSKO-SANSKI KANTON Bihać 003 Bosanska Krupa 008 Bosanski Petrovac 011 Cazin 019 Ključ 048 Sanski Most 076 Velika Kladuša 097 Bužim 124 ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA Široki Brijeg 054 Grude 037 Ljubuški 059 Posušje 070 ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON Breza 016 Kakanj 043 Maglaj 060 Olovo 067 Tešanj 090 Vareš 096 Visoko 098 Zavidovići 102 Zenica 103 Žepče 105 Doboj Jug 132 Usora 025

149 167 173 103 126 127 135 137 113 143 160 168 178 115 159 164 104 101 102 110 138 158 171 109 163 128 144 155 106 134 145 152 165 170 172 175 176 177 116 169

NAPOMENA: Ove šifre općina (A) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda na depozitne račune u Federaciji BIH, poreza na dobit, poreza na dohodak, kao i ostalih naknada, pristojbi, kazni i doprinosa po federalnim, odnosno županijskim propisima. Isto tako ove šifre upotrebljavati za uplatu neizravnih poreza stvorenih po entitetskom zakonu, a koji su bili na snazi do 31.12.2004. godine, te poreza na promet proizvoda i usluga, koji se u 2005. godini nisu uplaćivali na jedinstveni račun javnih prihoda neizravnih poreza BIH. Ove šifre općina (B) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda neizravnih poreza BIH i one nisu relevantne za raspodjelu prihoda, te se koriste samo za potrebe statistike i popunjavanja naloga za plaćanje.

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

137

VII. PROSJEČNE PLAĆE UPOSLENIH a) prosječne plaće uposlenih u Federaciji BIH Razdoblje

Prosjek neto/bruto

“Sl.novine FBiH”

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

557,55 / 855,99 603,21 / 929,37 662,10 / 973,68 751,30 / 1104,85 792,08 / 1203,55 804,37 / 1223,27 819,36 / 1248,37

7/06, 22.02.06. 10/07, 14.02.07. 8/08, 20.02.08. 10/09, 18.02.09. 7/10, 17.2.10. 8/11, 23.2.11. 14/12, 15.2.12.

“Sl.novine FBiH”

Prosjek neto/bruto

Razdoblje I/12 XI/11-I/12 II/12 XII/11-II/12 III/12 I/12-III/12

828,42 / 1263,19 830,54 817,58 / 1246,29 826,71 828,24/1263,20 824,75

Razdoblje

Prosjek neto/bruto

2011 II/12 III/12

816,00 / ? 818,00/1278,00 823,00/1286,00

24/12, 16.3.12. 24/12, 16.3.12. 34/12, 20.4.12. 34/12, 20.4.12. 42/12, 18.5.12. 42/12, 18.5.12.

b) prosječne plaće uposlenih u BIH Razdoblje

Prosjek neto/bruto

2008 2009 2010 2011

752,00/1113,00 790,00/1204,00 798,00 / 1217,00 816,00 / 1271,00

“Sl.glasnik BiH” 24/09, 30.03.09. 17/10, 08.03.10. 15/11, 28.2.11. 32/12, 24.4.12.

“Sl.glasnik BiH” Saop. br.2, 24.2.12. 32/12, 24.4.12. 39/12, 22.5.12.

VIII. INDEKS RASTA CIJENA U 2012.GOD. a) b)

potrošačke cijene u Federaciji BIH proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BIH

a) Ø 2011 / Ø 2010 3,6% Mjesec

U odnosu na predhodni mjesec

b) Ø 2011 / Ø 2010 4,2% U odnosu na isti mjesec predhodne godine a) b)

a)

b)

Siječanj

+0,8

+0,4

+2,4

Veljača

+0,6

+0,5

Ožujak

+0,2

0,0

U odnosu na XII/2011

U odnosu na prosjek predhodne godine

a)

b)

a)

b)

+1,5

+0,8

+0,4

+5,0*

+1,3

+2,5

+1,6

+1,4

+0,9

+2,1

+1,9

+1,9

+0,8

+1,6

+0,9

+2,3

+1,9

Priopćenje FZS br:

7.1.1 i 7.2.1 od 15.2.2012 7.1.2 i 7.2.2 od 15.3.2012 7.1.3 i 7.2.3 od 15.4.2012.

* U odnosu na prosjek 2010.godine

broj: 05/12

138

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

IX. 1. POSEBNA NAKNADA ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NEPOGODA Svi poslodavci i isplatitelji obvezni su obračunati 0,5% naknadu na ukupni iznos neto plaća svih zaposlenika i obračunatu naknadu uplatiti istovremeno sa isplatom neto plaća. Naknada se obračunava i plaća na primanja i od drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada, kao npr. djelatnost članova zastupničkih organa vlasti, članova skupština, nadzornih organa, upravnih odbora, stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, povremene djelatnosti naučnika, umjetnika, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu, samostalnu i nesamostalnu djelatnost. Ova naknada uplaćuje se na depozitni račun županije prema sjedištu pravne osobe, tj. obrtnika i 15% pripada Federaciji BIH, 25% pripada županiji, a 60% općini u kojoj su ova sredstva ostvarena, a plaća se istovremeno sa isplatom plaće. - Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je 722581 osnovica zbrojni iznos neto plaća - Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je 722582 osnovica zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada NAPOMENA:Obveze nastale do 31.12.2008.g. za poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, vrsta prihoda je 719114, a za poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu i privremenih i povremenih poslova vrsta prihoda je 719115. Propisi koji reguliraju javni prihod: - Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Sl.n F BiH”, br:39/03, 22/06 i 43/10). - Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda (“Sl.n F BiH”, br:81/08).

IX. 2. NAKNADA ZA REHABILITACIJU, OSPOSOBLJAVANJE I UPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM Upošljavanje osoba s invaliditetom i to u državnim tijelima, tijelima pravosuđa, tijelima lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama koje nisu osnovane za upošljavanje osoba s invaliditetom, dužni su osobe s invaliditetom upošljavati srazmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu, i to: - do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika, - do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika, - do 31. prosinca 2013., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 uposlenika. Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u Fond za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom novčani iznos u visini 25% prosječne neto plaće u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni uposliti.Gospodarski i drugi pravni subjekti koji ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s invaliditetom iz gore navedenog stavka, dužni su svakog mjeseca prilikom isplate plaće uplaćivati u Fond za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom poseban novčani iznos u visini 0,5% iznosa isplaćene mjesečne bruto paće svih uposlenika, izuzev ako upošljavaju osobe s invaliditetom. Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%, osobe s najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom. - Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju subjekti u državnim organima 722568 - Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom koje plaćaju privredni i drugi subjekti 722569 NAPOMENA: Račun Fonda za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom : - UniCredit bank d.d. Mostar, broj:338-690-22963585-21 - Moja banka d.d. Sarajevo, broj 137-470-60033762-11 Propisi koji reguliraju javni prihod: - Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Sl.n. F BIH“, br: 9/10)

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

lipanj 2012.

139

X. ZATEZNE KAMATE NA NOVČANA POTRAŽIVANJA Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz dužničko-vjerovničkih odnosa Po propisima RBIH Po propisima HZ HB – HR HB Razdoblje

Stopa zat. kamate

01.07.93.-29.07.94. 30.07.94.-25.12.94. 26.12.94.-30.04.95. 01.05.95.-30.06.95. 01.07.95.-30.09.95. 01.10.95.-31.03.96. 01.04.96.-30.09.96.

52,80% mj. 48% mj. 24% mj. 12% mj. 12% tromj. 12% tromj. 24% g.

Važeći propis Sl.list RBIH, 14/93 Sl.list RBIH, 19/94 Sl.list RBIH, 36/94 Sl.list RBIH, 14/95 Sl.list RBIH, 25/95 Sl.list RBIH, 38/95 Sl.list RBIH, 11/96

Razdoblje 01.09.92.-30.09.92. 01.10.92.-31.10.92. 01.11.92.-21.11.93. 22.11.93.-29.05.94. 30.05.94.-07.11.94. 08.11.94.-30.09.96.

Stopa zat. kamate 26% mj. 29,4% mj. 34% mj. 9% mj. 30% g. 22% g.

Važeći propis N.list HZHB, 4/92 N.list HZHB, 5/92 N.list HZHB, 1/93 N.list HRHB, 4/93 N.list HRHB, 18/94 N.list HRHB, 34/94

Po propisima BiH i FBiH Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz dužničko vjerovničkih odnosa Stopa zat. kamate

Važeći propis

01.10.96.-05.07.98.

28% g.

Sl.n.FBiH,18/96-25/96***

06.07.98.-07.12.01.

18% g.

Razdoblje

Sl.n. FBiH, 27/98

Zakonska zatezna kamata na javne prihode po propisima BiH i FBiH (carine, porezi, pristojbe, naknade, doprinosi i sl.) Razdoblje 10.11.01-02.08.06. 03.08.06.-

Stopa zat. kamate 0,06% dne 0,04% dne

Važeći propis Sl.n. FBiH, 48/01, 52/01 i 42/06

Zatezne kamate na carinske dažbine* i neizravne poreze**

31.05.05 0,06% dne Sl.g. BIH, 31/05* 31.12.05.0,06% dne Sl.g. BIH, 89/05** *** Dana 1.10.1996.g. stupio je na snagu Zakon o visini stope zatezne kamata (“Sl.n.FBIH”, br:18/96), po kome dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obveze koja potječe iz dužničko-vjerovničkih odnosa utemeljenih na ugovorima u gospodarstvu, duguju zateznu kamatu po stopi koju propisuje Vlada Federacije BIH. S obzirom da se ovim zakonom nije regulirala zatezna kamata za dužničko-vjerovničke odnose iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu, na sjednici građansko-upravnog odjela Vrhovnog suda Federacije BIH, održanoj dana 25.lipnja 1997.g., donesen je zaključak: “Vjerovnicima tražbina koje ne potječu iz ugovora u privredi, a glase na BH dinare ili kune, pripada zatezna kamata i nakon stupanja na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96) od dana 1.10.1996.g., po stopi i metodu obračuna reguliranim dotadašnjim propisima.”.Zatezne kamate iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu iznose: Po propisima RBIH Po propisima HRHB 01.10.96.-31.12.96. 24% g. 01.10.96.-05.07.98. 22% g. 01.01.97.-05.07.98. 12% g. -Vjerovnicima tražbina koje glase na DEM ili drugu inozemnu konvertibilnu valutu, kao i vjerovnicima tražbina koje glase na BH dinare ili kune, ali je ugovoreno ispunjenje po tečaju strane valute (valutna klauzula), ukoliko je merodavno domaće pravo, zatezna kamata obračunava se po stopi i metodu obračuna kao i na tražbine u domaćoj valuti i to za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće plaćevno sredstvo BH dinar, od 1.4.1996.g., a za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće plaćevno sredstvo kuna, od 30.5.1994.g. Do tada, zatezna kamata na ove tražbine obračunava se po stopi koju na štedne uloge po viđenju odnosne inozemne valute plaćaju komercijalne banke u prebivalištu, odnosno sjedištu vjerovnika. Na tražbine iz ove točke koje potječu iz ugovora u gospodarstvu, od 1.10.1996.g. vjerovnici imaju pravo na zateznu kamatu po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96). NAPOMENA I:Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (Sl.n.FBIH, br:18/96) (od 01.10.1996.g.) obračun zatezne kamate kako proizilazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz 1998.g., vrši se konformnom metodom samo za periode docnje kraće od godine dana, a izračunata kamata za cijelu godinu se ne pripisuje glavnici duga prilikom izračunavanja zatezne kamate za naredni godišnji period docnje. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BIH, broj:Pž.112/99, od 28.7.1999.g.). To znači, zatezne kamate koje se obračunavaju za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena (npr. kamata se obračunava za razdoblje dulje od godinu dana, a stopa zatezne kamate je utvrđena godišnje), ne pribrajaju se glavnici iz prethodnog razdoblja-članak 279. Zakona o obveznim odnosima. Također, presudom Vrhovnog suda FBIH, broj:Gž.70/01 od 16.10.01.g., presuđeno je da glavnica ranijeg dospjelog potraživanja u domaćoj valuti koja je zbog inflacije uvećana pripisivanjem obračunatih kamata, smatra se definitivno formiranom na dan 15.07.1994.g., pa od tada bez obzira na način obračuna, kamata se ne može pripisivati glavnici. NAPOMENA II: U Službenim novinama FBIH, br:56/04, 68/04 i 29/05 objavljen je Zakon o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja kojim je propisan način obračuna i visina zatezne kamate za neizmirena dugovanja nastalim na temelju ugovora iz dužničko vjerovničkih odnosa i dugovanja nastalih na osnovu naknade štete iz osnova obveznih osiguranja u razdoblju od 01.12.1989.g. do 07.12.2001.g., odnosno do okončanja postupka. Visina zatezne kamate iznosi 12% godišnje, a zatezna kamata, koja se obračunava za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena, ne pribraja se glavnici iz predhodnog razdoblja. Zatezna kamata ne obračunava se za razdoblje ratnog stanja od 18.09.1991.g. do 23.11.1995.g. Ustavni sud BIH odlukama broj:AP2312/06, AP1311/06, AP407/08, U50/01 riješio je da otpisivanje zakonske zatezne kamate za ratno razdoblje je protuustavno. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja (Sl.n FBIH, br:48/11) koji je stupio na snagu 9.8.2011.g., regulirao je da se na iznos naknade štete određene ovršnim ispravama i izvansudskim poravnanjima iz osnova osiguranja društava za osiguranje za razdoblje od 18.09.1991.23.12.1996. plaća zatezna kamata po stopi od 0,5% godišnje. 08.12.01.-

12% g.

Sl.n. FBiH, 51/01

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

140

lipanj 2012.

XI. DNEVNE KONFORMNE KAMATE ZA ZATEZNU KAMATU OD 12% U PRIJESTUPNOJ GODINI 1

0.030970

53

1.654640 105

3.304660

157

4.981470 209

6.685490

261

8.417180 313

2

0.061950

54

1.686120 106

3.336660

158

5.013980 210

6.718530

262

8.450750 314

10.176970 10.211090

3

0.092940

55

1.717610 107

3.368660

159

5.046500

211

6.751580

263

8.484340 315

10.245220

4

0.123930

56

1.749110 108

3.400670

160

5.079040 212

6.784640

264

8.517940 316

10.279360

5

0.154940

57

1.780620 109

3.432690

161

5.111580 213

6.817710

265

8.551540 317

10.313520

6

0.185960

58

1.812140

110

3.464720

162

5.144130 214

6.850790

266

8.585160 318

10.347680

7

0.216980

59

1.843670

111

3.496770

163

5.176690 215

6.883880

267

8.618790 319

10.381850

8

0.248020

60

1.875210

112

3.528820

164

5.209260 216

6.916980

268

8.652430 320

10.416040

9

0.279070

61

1.906760

113

3.560880

165

5.241850 217

6.950100

269

8.686070 321

10.450230

10

0.310120

62

1.938320

114

3.592950

166

5.274440 218

6.983220

270

8.719730 322

10.484440

11

0.341190

63

1.969890

115

3.625030

167

5.307040 219

7.016350

271

8.753400 323

10.518650

12

0.372260

64

2.001470

116

3.657120

168

5.339650 220

7.049490

272

8.787080 324

10.552880

13

0.403340

65

2.033060

117

3.689230

169

5.372270 221

7.082640

273

8.820770 325

10.587110

14

0.434440

66

2.064660

118

3.721340

170

5.404910 222

7.115800

274

8.854470 326

10.621360

15

0.465540

67

2.096270

119

3.753460

171

5.437550 223

7.148980

275

8.888180 327

10.655620

16

0.496650

68

2.127880 120

3.785590

172

5.470200 224

7.182160

276

8.921910 328

10.689890

17

0.527780

69

2.159510 121

3.817730

173

5.502870 225

7.215350

277

8.955640 329

10.724170

18

0.558910

70

2.191150 122

3.849880

174

5.535540 226

7.248560

278

8.989380 330

10.758460

19

0.590050

71

2.222800 123

3.882040

175

5.568220 227

7.281770

279

9.023130 331

10.792760

20

0.621200

72

2.254450 124

3.914210

176

5.600920 228

7.314990

280

9.056900 332

10.827070

21

0.652360

73

2.286120 125

3.946400

177

5.633620 229

7.348230

281

9.090670 333

10.861390

22

0.683540

74

2.317800 126

3.978590

178

5.666330 230

7.381470

282

9.124450 334

10.895730

23

0.714720

75

2.349480 127

4.010790

179

5.699060 231

7.414730

283

9.158250 335

10.930070

24

0.745910

76

2.381180 128

4.043000

180

5.731790 232

7.447990

284

9.192050 336

10.964420

25

0.777110

77

2.412890 129

4.075220

181

5.764530 233

7.481270

285

9.225870 337

10.998790

26

0.808320

78

2.444600 130

4.107450

182

5.797290 234

7.514560

286

9.259700 338

11.033160

27

0.839540

79

2.476330 131

4.139690

183

5.830050 235

7.547850

287

9.293530 339

11.067550

28

0.870760

80

2.508070 132

4.171940

184

5.862830 236

7.581160

288

9.327380 340

11.101940

29

0.902000

81

2.539810 133

4.204200

185

5.895610 237

7.614470

289

9.361240 341

11.136350

30

0.933250

82

2.571570 134

4.236470

186

5.928410 238

7.647800

290

9.395100 342

11.170770

31

0.964510

83

2.603330 135

4.268760

187

5.961210 239

7.681140

291

9.428980 343

11.205200

32

0.995780

84

2.635110 136

4.301050

188

5.994030 240

7.714490

292

9.462870 344

11.239640

33

1.027050

85

2.666890 137

4.333350

189

6.026850 241

7.747840

293

9.496770 345

11.274090

34

1.058340

86

2.698690 138

4.365660

190

6.059690 242

7.781210

294

9.530680 346

11.308550

35

1.089640

87

2.730490 139

4.397980

191

6.092530 243

7.814590

295

9.564600 347

11.343020

36

1.120940

88

2.762310 140

4.430310

192

6.125390 244

7.847980

296

9.598530 348

11.377500

37

1.152260

89

2.794130 141

4.462650

193

6.158250 245

7.881380

297

9.632470 349

11.411990

38

1.183590

90

2.825960 142

4.495000

194

6.191130 246

7.914790

298

9.666430 350

11.446500

39

1.214920

91

2.857810 143

4.527360

195

6.224020 247

7.948210

299

9.700390 351

11.481010

40

1.246270

92

2.889660 144

4.559730

196

6.256910 248

7.981640

300

9.734360 352

11.515530

41

1.277620

93

2.921530 145

4.592120

197

6.289820 249

8.015080

301

9.768350 353

11.550070

42

1.308990

94

2.953400 146

4.624510

198

6.322740 250

8.048530

302

9.802340 354

11.584610

43

1.340360

95

2.985280 147

4.656910

199

6.355660 251

8.081990

303

9.836340 355

11.619170

44

1.371740

96

3.017180 148

4.689320

200

6.388600 252

8.115460

304

9.870360 356

11.653740

45

1.403140

97

3.049080 149

4.721740

201

6.421550 253

8.148950

305

9.904380 357

11.688320

46

1.434540

98

3.080990 150

4.754170

202

6.454510 254

8.182440

306

9.938420 358

11.722910

47

1.465950

99

3.112920 151

4.786610

203

6.487470 255

8.215940

307

9.972470 359

11.757500

48

1.497380 100

3.144850 152

4.819060

204

6.520450 256

8.249460

308

10.006530 360

11.792110

49

1.528810 101

3.176790 153

4.851520

205

6.553440 257

8.282980

309

10.040590 361

11.826740

50

1.560250 102

3.208740 154

4.884000

206

6.586440 258

8.316510

310

10.074670 362

11.861370

51

1.591710 103

3.240710 155

4.916480

207

6.619450 259

8.350060

311

10.108760 363

11.896010

52

1.623170 104

3.272680 156

4.948970

208

6.652470 260

8.383610

312

10.142860 364

11.930660

365

11.965330

broj: 05/12

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

141

XII. NAZIVI I VRSTE JAVNIH PRIHODA U BIH 1. NAZIVI I VRSTE PRIHODA JEDINSTVENOG RAČUNA BIH 2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH 1. VRSTE PRIHODA TEMELJEM NEIZRAVNIH POREZA I DRUGIH PRIHODA I PRISTOJBI BIH

A 1 2 3 4 5 B 1 2 3 4 5 6 7 C 1 2 3 4 5 6 7 8 D 1 2 3 4 E 1 2 3 4 5 F 1 2 3 4

NAZIV PRIHODA VRSTA PRIHODA CARINSKE PRISTOJBE, NAKNADA ZA CARINSKO EVIDENTIRANJE I POSEBNE PRISTOJBE Carine od pravnih osoba 716111 Carine od građana 716112 Carinsko evidentiranje 716113 Carina po jedinici mjere 716114 Posebna pristojba na izvezenu robu 716115 POSEBNI POREZI (TROŠARINE) NA UVOZNE PROIZVODE Poseban porez na naftu i naftne derivate 715421 Poseban porez na duhanske prerađevine 715422 Poseban porez na alkohol i alkoholna pića 715423 Poseban porez na bezalkoholna pića 715424 Poseban porez na pivo 715425 Poseban porez na kavu 715426 Zatezna kamata za trošarine na uvozne proizvode 715428 POREZI NA PROMET NA UVEZENE PROIZ. (porez nastao od 1.1.05.-31.12.05) Porez na promet uvozne nafte i naftnih derivata po višoj stopi 715121 Porez na promet uvoznog duhana i duhanskih prerađevina 715122 Porez na promet uvoznog alkohola i alkoholnih pića 715123 Porez na promet uvoznih bezalkoholnih pića 715124 Porez na promet uvozne kave 715125 Porez na promet uvoznog piva 715126 Porez na promet proizvoda od poreznih obveznika koji nisu ispunili uvjete iz čl. 715128 3,4 i 5 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga Zatezna kamata 715129 POREZ NA PROMET PROIZVODA PO TARIFNIM BROJEVIMA – pri uvozu Porez na promet proizvoda po višoj stopi osim proizvoda iz toč. C pod 1 do 7. 715131 Porez na promet proizvoda po nižoj stopi osim proizvoda iz toč. E pod 1 do 5. 715132 Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu 715136 dokumentaciju Zatezna kamata 715137 OSTALI POREZI NA PROMET PROIZVODA I USLUGA-pri uvozu Ostali porezi na promet proizvoda i usluga 715911 Porez na promet nafte i naftnih derivata po nižoj stopi 715912 Porez na promet energenata po nižoj stopi 715913 Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji 715914 služe za ljudsku ishranu po nižoj stopi Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo po nižoj stopi 715915 POSEBNA TAKSA (CESTARINA) NA NAFTNE DERIVATE Naknada za ceste (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722533 Naknada za ceste (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722534 Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih 722535 derivata (0,10 KM) Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih 722536 derivata (0,10 KM)

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

142

G 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 H 1 2 3 4 5 6 7 I 1 2 3 4 5 6 7 J 1 2 3a 3b 3c 4 5 6 7 8 9 10 K 1

lipanj 2012.

OSTALI PRIHODI I TAKSE Ležarina 716116 Novčane kazne za carinske prekršaje za pravne osobe 716121 Novčane kazne za carinske prekršaje za fizičke osobe 716122 Vanredni prihodi 716123 Zatezna kamata za carinske pristojbe, ostale prihode i nakande 716124 Carinske takse u gotovom novcu od pravnih osoba i građana 716125 Uplate certifikata EUR-a 716127 Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika van mjesta rada i radnog vremena 716128 Prihodi od prodaje robe koja je predana Upravi ili oduzeta u carinskom prekršajnom 716129 postupku Prihodi od terminala 716131 Prihodi od zakupnina 716132 Prihodi od skladištenja 716133 Prihodi od prodaje JCI Obrazaca 716134 Ostali prihodi 716139 Troš.postupka prin.napl.na osnovu uvoznih i dr.daž. u carin.postupku 716135 Troškovi naknadnog tereta prinude - uvozne i druge dažbine 716136 Zatezna kamata u postup.prinud.naplate uvoz.i dr.daž.u car. postupku 716137 POSEBAN POREZ (TROŠARINE) NA DOMAĆE PROIZVODE Poseban porez (trošarine) na domaću naftu i naftne derivate 715411 Poseban porez (trošarine) na domaći duhan i duhanske prerađevine 715412 Poseban porez (trošarine) na domaći alkohol i alkoholna pića 715413 Poseban porez (trošarine) na domaća bezalkoholna pića 715414 Poseban porez (trošarine) na domaću prženu kavu 715415 Poseban porez (trošarine) na domaće pivo 715416 Zatezna kamata za trošarine na domaće proizvode 715417 POREZ NA PROM. NA TROŠ.PROIZ. DOM.PROIZ.(porez nastao od 1.1.05.-31.12.05) Porez na promet domaće nafte i naftnih derivata 715111 Porez na promet domaćeg duhana i duhanskih prerađevina 715112 Porez na promet domaćeg alkohola i alkoholnih pića 715113 Porez na promet domaćih bezalkoholnih pića 715114 Porez na promet domaće pržene kave 715115 Porez na promet domaćeg piva 715116 Zatezna kamata za porez na promet na trošarinske robe domaće proizvodnje 715117 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST PDV na uvoze 717111 PDV obveza prema PDV prijavama 717211 Povrat PDV-a prema PDV prijavama 717212 Povrat PDV-a međunarodnim organizacijama 717215 Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima 717216 PDV prema automatskom razrezu od strane UNO 717213 PDV - Jednokratne uplate 717214 PDV, zatezna kamata 717311 PDV, kazne 717312 Troškovi postupka prisilne naplate 717313 Troškovi naknadnog tereta prisile 717314 Zatezna kamata u postupku prisilne naplate 717315 POREZNE I KONTROLNE MARKICE Naknada za tiskanje trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino -uplatni račun: 722885 338-000- 22100049-07

broj: 05/12

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

143

2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH VRSTA PRIHODA POREZ NA PROM. PROIZ. I USLUGA-(porez u krajnjoj potrošnji nastao do 31.12.2005.g.) Porez na promet proizvoda po stopi od 20% -(osim trošarinskih proizvoda i poreza koji 715131 se plaća u carinarnici) Porez na promet proizvoda i usluga po stopi od 10%, osim proizvoda iz rednog broja 715132 3., 4. i 5. Porez na promet naftnih derivata po stopi od 10% (naftnog plina u bocama i kontejnerima 715912 i mazuta) Porez na promet energenata po stopi od 10% (el.energija, ugalj, drvo, zemni plin) 715913 Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji služe za ljudsku ishranu (proiz.za ishranu, prirodne min. i izv.vode, gazir. i negaz.voda, sokovi 715914 bez konzerv, osim kave) Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu 715136 dokumentaciju Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo i porez na promet usluga u 715915 građevinarstvu Kaznena kamata 715137 Porez na promet usluga osim usluga u građevinarstvu (iz vrste prihoda 715915) 715141 NAZIV PRIHODA

1 2 3 4 5. 6 7 8 9

Napomena: Porez na promet pod točkom 1 do 9, tj. svih proizvoda uplaćuje se na depozitni račun javnih prihoda proračuna županije. ZAOSTALE UPLATE POREZA (obveze za razdoblje do 31.12.2008.g.) 1 Porez na plaću i druga osobna primanja 2 Porez na dodatna primanja 3 Porez na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti 4 Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti 5 Porez na osnovu autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja 6 Porez na ukupan prihod od fizičkih osoba 7 Porez na prihod od imovine i imovinskih prava 8 Porez na dobitke od igara na sreću 9 Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća Poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu i 10 privremenih i povremenih poslova POREZ NA DOBIT 1 Porez na dobit 2 Porez po odbitku 3 Porez na dobit banaka 4 Porez na dobit mikrokreditnih organizacija 5 Porez na dobit društava za osiguranje 6 Porez na dobit društava za reosiguranje 7 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede 8 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti pošte i telekomunilacije 9 Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti igara na sreći 10 Porez po odbitku 11 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća Napomena: Porez na dobit pod točkom 1. i 2. uplaćuje se prema žup.prorač., a 3.do 11. računu FBiH.

713111 713113 711111 711112 711113 711114 711115 715211 719114 719115 711211 711212 711911 711912 711913 711914 711915 711916 711917 711918 711919 prema Pro-

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

144

lipanj 2012.

POREZ NA IMOVINU 1 Porez na imovinu od fizičkih osoba 2 Porez na imovinu od pravnih osoba 3 Porez na promet nepokretnosti-fizičkih osoba

4 5

Porez na promet nepokretnosti-pravnih osoba Ostali porezi na imovinu

OSTALI POREZI 1 Ostali porezi 2 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba 3 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od fizičkih osoba POREZ NA DOHODAK 1 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od nesamostalne djelatnosti 2 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od samostalne djelatnosti 3 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od imovine i imovinskih prava 4 Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od ulaganja kapitala Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba na dobitke od nagradnih igara i igara na 5 sreću Prihodi od poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 12. stavak (4) 6 Zakona o porezu na dohodak 7 Prihodi od poreza na dohodak po konačnom obračunu NAKNADE I PRISTOJBE 1 Pristojbe za detašmane 2 Federalne administrativne pristojbe 3 Putničke pristojbe-naknade za unapređ.avio prometa u Federaciji BiH 4 Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina) 5 Posebna pristojba za izmirenje duga za isporuku prirodnog gasa 6 Federalne sudske pristojbe od pravnih osoba 7 Federalne sudske pristojbe od fizičkih osoba Federalne pristojbe i naknade za pokriće troškova kontrole kvaliteta poljoprivrednih 8 proizvoda u vanjskom prometu Naknade za pokrivanje troškova i utvrđivanje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica 9 i predmeta opće upotrebe koji se uvoze 10 Naknade troškova branilaca po službenoj dužnosti 11 Naknade ostalih troškova kaznenog postupka Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih djelatnosti uz auto 12 ceste i brze ceste u FBIH 13 Naknada prisilnog izvršenja putem druge osobe o trošku subjekta nadzora-FUZIP Federalna naknada za obavljanje obvezne kontrole pošiljki mineralnih đubriva pri uvozu 14 u FBiH Federalne naknade za obvezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko teritorije 15 Federacije Federalne naknade za izvršeni veterinarsko-sanitarni pregled u prometu preko teritorija 16 Federacije Naknada za troškove postupka distribucije bilateralnih transport.dozvola dodjeljenih 17 domaćim prijevoznicima 18 Naknada po osnovi tehničkih pregleda građevina i po osnovi stručnih ispita 19 Naknada za korištenje objekta sigurnosti u unut.i terito. vodama BIH 20 Naknada dom.i stran.brodara za prijev.put. preko mors.akv.Neum Klek 21 Naknade za polaganje stručnih ispita pred federalnim organima 22 Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije 23 Naknade za baždarenje čamaca 24 Naknade za pregled čamaca

broj: 05/12

714111 714112 714131

714132 714191 719111 719116 719117 716111 716112 716113 716114 716115 716116 716117 722111 722112 722113 722114 722115 722211 722212 722411 722412 722414 722415 722417 722418 722419 722512 722513 722517 722518 722562 722563 722591 722594 722595 722596

lipanj 2012.

25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35

POSLOVNE OBAVIJESTI

145

Federalna naknada od izdanih licenci, uvjerenja, certifikata i str.publik. Naknade za privređivanje igara na sreću Naknada za privremeno obustavljanje održavanja polaska ili reda vožnje Županijske administrativne pristojbe Županijske sudske pristojbe Županijske komunalne pristojbe Županijske naknade Naknade za korištenje poljoprivred. zemljišta u nepoljoprivredne svrhe Ostale županijske naknade Federalna naknada za uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja (uplata na račun ovlaštene veterinarske org.)

722597 722598 722564 722121 722221 722311 722421 722422 722429

Federalne naknade za izvršene veter.–sanitarne preglede u zemlji

722514

36 Naknada za korištenje podataka izmjere katastra 37 Naknada za vršenje usluga iz oblasti premjera i katastra 38 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada Proračunu Federacije 39 Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada županiji OPĆINSKE NAKNADE I PRISTOJBE 1 Općinske administrativne takse 2 Općinske pristojbe za držanje psa 3 Pristojbe za ovjeravanje dokumenata 4 Pristojbe za vjenčanje i druge civilne registracije 5 Druge općinske administrativne pristojbe 6 Općinske sudske pristojbe 7 Općinske komunalne pristojbe 8 Općinske komunalne naknade za istaknutu tvrtku 9 Ostale općinske komunalne naknade i pristojbe 10 Naknade za dodjeljeno zemljište 11 Naknade za osiguranje od požara 12 Naknada za uređenje građevinskog zemljišta 13 Naknada za korištenje građevinskog zemljišta 14 Naknada po osnovi prirodnih pogodnosti-renta 15 Nankada po osnovu tehničkog pregleda građevina 16 Naknada za postupak legalizacije javnih površina i građevina 17 Naknada za zauzimanje javnih površina 18 Naknade i kazne za parkiranje 19 Naknade za zakup javnih površina od kafea, restorana, kioska i pijaca Naknade za skladištenjegrađevinskih materijala, kampinga, pristaništa i 20 javnihmanifestacija 21 Naknade za reklame postavljene na javnim površinama 22 Općinske komunalne naknade u skladu sa županijskim propisima za posebne namjene 23 Naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa Naknada za korištenje hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom 24 području 25 Ostale općinske naknade POSEBNE NAKNADE Posebna vodna naknada za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste 1 naftu ili naftne derivate Posebna vodna naknada za zaštitu voda (ispuštanje odpadnih voda, uzgoj ribe, 2 uporabu vještačkih đubriva i kemik.za zaštitu bilja) Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu 3 vodoopskrbu

722511

722515 722516 722416 722424 722131 722132 722133 722134 722135 722231 722321 722322 722329 722431 722432 722433 722434 722435 722436 722437 722461 722462 722463 722464 722465 722441 722442 722443 722449 722521 722522 722523

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

146

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

lipanj 2012.

Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za flaširanje vode i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima za navodnjavanje i druge namjene Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za industrijske procese, uključujući i termoelektrane Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u hidroelektranama Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava Opća vodna naknada Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I kategorije Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije Uplate zaostalih obveza na temelju posebnih vodnih naknada Naknada za vanrednu upotrebu inozemnih motornih i priključnih vozila Posebna naknada za službu “Pomoć-informacije na cestama” Naknada za vanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji Naknada za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz) Naknada za korištenje cestovnog zemljišta Naknada za postavljanje reklamnih panoa Ostale naknade za ceste po posebnim propisima Naknada za uporabu putova za vozila pravnih osoba Naknada za upotrebu putova za vozila građana Naknada za opće korisne funkcije šuma Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja Naknada za korištenje državnih šuma Nakn. u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma) Naknada po osnovu prava služnosti državnog šumskog zemljišta Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma

722524 722525 722526 722527 722528 722529 721225 721226 777776 722534 722535 722536 722537 722538 722539 722565 722531 722532 722451 722452 722453 722454 722455 722456 722457 722458 722459

Napomena: Naknade od broja 22 do 30 su zaostale obveze, koje su nastale od primjene Uredbe o šumama (Sl.n FBIH, broj:83/09-60/11) (31.12.2009.g.) do prestanka primjene Uredbe o šumama (6.12.2011.g.)

31 Naknada za korištenje općih korisnih funkcija šuma 722541 32 Sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma 722542 33 Naknada za krčenje šuma 722543 34 Naknada za ograničenje korištenja šuma 722544 35 Sredstva za jednostavnu biološku repšrodukciju šuma 722545 36 Sredstva na promet šuma 722546 Napomena:Naknade od broja 31 do 36 su zaostale obveze koje su nastale do prestanka primjene Zakona o šumama (Sl.n. FBIH, br:20/02 – 37/04), tj. 27.11.2009.g. 37 Naknada zagađivača okoliša pravnih osoba 722551 38 Naknada zagađivača okoliša fizičkih osoba 722552 39 Naknada korisnika okoliša pravnih osoba 722553 40 Naknada korisnika okoliša fizičkih osoba 722554 Posebne naknade za okoliš koje plaćaju pravne osobe pri svakoj registraciji motornih 41 722555 vozila Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizičke osobe pri svakoj registraciji motornih 42 722556 vozila 43 Naknada za pregled aerodroma radi dobijanja potvrde aerodromskog operatora 722571

broj: 05/12

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

Naknada za utvrđ. osposob. zrakoplovnog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za rad org. za obuku i zdrav.ustanov. koje obavljaju ljekarske preglede zrakop.stručnog osoblja i org. za održavanje zrakoplova 45 Naknada za provođenje operacija zrakoplovima u komercijalne svrhe 46 Naknada za izvršeni pregled zrakoplova Naknada za sigurnost plovidbe koju plaćaju strana plovila i naknada za odobrenje za 47 plovidbu stranih plovila u teritorijalnim vodama BIH Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni 48 iznos neto plaća Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni 49 iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada 50 Naknada za vatr.jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila 51 Naknada iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila za vatrogasne jedinice Naknada za zajed.prof.vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i 52 prirodnih sila Naknada za zajed.prof.vatrog.jedinice iz funkcionalne premije osiguranja motornih 53 vozila 54 Prihodi crvenog križa od nakn. org.manif.(Tjedan nedj.i borbe prot.tub.) 55 Sredstva po osnovu nagradnih natječaja i nagradnih igara Napomena: 6% od ukupne vrijednosti fonda ravnomjerno se uplaćuje: Crveni križ FBIH: 161-000-00008500-22; Caritas: 154-999-50000958-16; Merhamet : 160-200-55000332-04; Dobrotvor: 101-101-00002251-73 56 Članarine obrtničkim komorama Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje 57 plaćaju subjekti u državnim organima 44

Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje plaćaju privredni i drugi subjekti 59 Članarine turističkih zajednica 60 Boravišna pristojba OSTALI NEPOREZNI PRIHODI 1 Prihodi od dividendi i udjela u profitu u državnim poduzećima i fin. Institucijama 2 Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava 3 Prihod od financij. I nefin,imovine (od civilne avijacije) 4 Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine 5 Povrat anuiteta od krajnjih korisnika za otplatu kredita 6 Prihodi ostvareni od prometa Lutrije BIH 7 Prihodi ostvareni prodajom stanova 8 Prihodi od prodaje stanova koji su u vlasništvu nadležne razine vlasti 9 Ostali prihodi od imovine 10 Prihod od kamate za depozite u banci 11 Prihodi po osnovu kamata na investirana javna sredstva 12 Prihodi od zemljišne rente 13 Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine 14 Prihod od iznajmljivanja vozila 15 Prihod od iznajmljivanja opreme 16 Prihod od iznajmljivanja ostale materijalne imovine 17 Kamate primljene od pozajmica državi 18 Kamate primljene od pozajmica Federaciji 19 Kamate primljene od pozajmica RS 20 Kamate primljene od pozajmica županijama 21 Kamate primljene od pozajmica gradovima 22 Kamate primljene od pozajmica općinama 58

147

722572 722573 722574 722519 722581 722582 722583 722584 722585 722586 722561 722566

722567 722568 722569 722592 722593 721111 721112 721113 721119 721192 721231 721232 721233 721239 721211 721215 721121 721122 721123 721124 721129 721311 721312 721313 721314 721315 721316

broj: 05/12

POSLOVNE OBAVIJESTI

148

23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71

lipanj 2012.

Kamate primljene od pozajmica mjesnim zajednicama Kamate primljene od pozajmica pojedincima Kamate primljene od pozajmica neprofitnim organizacijama Kamate primljene od pozajmica javnim poduzećima Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika Prihodi od pružanja usluga građanima Prihodi od pružanja usluga pravnim osobama Prihodi od pružanja usluga drugima Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti-za pritvorene osobe Vlastiti prihodi proračunskih korisnika Prihodi od mjenica Prihodi od prodaje pristojbenih maraka Prihodi od prodaje mjeničkih blanketa Tekuće potpore iz inozemstva Donacija od fizičkih osoba Primljeni grantovi od države Primljeni grantovi od Federacije Primljeni grantovi od Republike Srpske Primljeni grantovi od županija Primljeni grantovi od gradova Primljeni grantovi od općina Transfer od federalnog zavoda za zapošljavanje Transfer od federalnog zavoda za zdravstveno osig. i reosiguranje Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 2 Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 3 Primljeni tekući transferi od FBIH za razvojačene branitelje i članove njihove obitelji Primljeni tekući transferi od FBIH za branitelje po Zakonu o pravima branitelja Primljeni tekući transferi od FBIH za pokriće dijela mirovina-čl.94. Zakona o mirovinsko invalidskom osiguranju Primljeni tekući transferi od FBIH za mirovine bivše JNA- čl.139 Zakona o mirovinsko invalidskom osiguranju Donacija od fizičkih osoba Donacija od pravnih osoba Donacija od stranih fizičkih osoba Donacija od stranih pravnih osoba Povrat invalidnina iz ranijih godina Povrat pogrešno isplaćenih plaća Povrat duplo plaćenih obveza Povrat premija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji Povrati naknada troškova uposlenih Ostali povrati Uplate za prekoračenje troškova PTT usluga Uplate anuiteta za date zajmove pojedincima Prihod od troškova naplate po osnovu pokretanja postupka prisilne naplate Prihod od troškova zapljene u postupku prisilne naplate Naplata premije osiguranja Primljene namjenske donacije neplanirane u proračunu Uplaćene refundacije bolovanja iz ranijih godina Ostale neplanirane uplate Prihodi od prekršenog jamstvenog otpusta (prihodi od jamstva)

broj: 05/12

721317 721321 721322 721331 721511 722611 722612 722613 722621 722622 722631 722632 722633 722634 731111 732121 732111 732112 732113 732114 732115 732116 732131 732132 732141 732142 732143 732144 732145 732146 733111 733112 733121 733122 722711 722712 722713 722714 722715 722719 722721 722731 722732 722733 722741 722751 722761 722791 722792

lipanj 2012.

POSLOVNE OBAVIJESTI

72 Prihodi od privatizacije stanova 73 Prihodi od privatizacije banaka 74 Prihodi od privatizacije poduzeća 75 Prihodi od privatizacije poslovnih prostora 76 Prihodi od ostalih vidova privatizacije 77 Prihodi po osnovi obračunate premije za izdano jamstvo 78 Prihodi po osnovi obračunate provizije za izdano jamstvo NOVČANE KAZNE (od 1-10 fed., os 11-14 žup., od 15-18 općinske) Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog postupka 1 od fizičkih osoba Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog postupka 2 od pravnih osoba 3 Novčane kazne za krivična djela koje pripadaju Federaciji 4 Novčane kazne za prekršaje koje izriču federalni organi uprave i troškovi postupka 5 Novčane kazne za privredne prestupe koje pripadaju Federaciji i troškovi postupka 6 Novčane kazne za prometne prekršaje Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi 7 prekršajnog postupka 8 Prihodi od prodaje oduzete robe po postupku porezne uprave 9 Prihodi od prodaje oduzete robe po pravosnažnim rješenjima Novčane kazne koje su propisane u čl.16. Zakona o sukobu interesa u organima vla10 sti u FBIH 11 Novčane kazne po županijskim propisima 12 Ostale kazne Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi 13 prekršajnog postupka 14 Ostali prihodi 15 Novčane kazne po općinskim propisima 16 Ostale kazne Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi 17 prekršajnog postupka 18 Ostali prihodi DOPRINOSI 1 Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje 2 Dodatni doprinos za mirovinsko invalidsko osiguranje Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju 3 županijske službe za zapošljavanje 4 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 5 Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje 6 Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inozemstvu 7 Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika Doprinos za zdravstveno osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju županijske 8 službe za zapošljavanje 9 Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 10 Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti 11 Sredstva za pripravnike radi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje na primitke od druge samostalne djelat12 nosti i povremenog samostalnog rada Doprinos za zdravstveno osiguranje iz primitaka od druge samostalne djelatnosti i po13 vremenog samostalnog rada

149

721611 721612 721613 721614 721615 721711 721712 723111 723112 723113 723114 723115 723116 723117 723118 723119 723141 723121 723122 723123 723129 723131 723132 723133 723139 712112 712114 712131 712111 712115 712191 712132 712133 712113 712124 712125 712126 712116


150

broj: 05/12

poslovne obavijesti

lipanj 2012.

MOSTAR, Kneza Višeslava 77a FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO I POREZNO SAVJETOVANJE Tel.Fax: ++387 36/ 333-065, 333-066, 333-067 e-mail: [email protected] www. fircon.biz Transakcijski računi: 3381002201671975 kod UniCredit Bank d.d. Mostar; 3060010000794933 kod Hypo-AlpeAdria Bank d.d. Mostar; Devizni računi: UniCredit Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3380604815675816, BIC:UNCRBA22A; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3060203700736103, BIC: HAABBA22 Identifikacijski broj: 4227069180000 PDV broj: 227069180000

NARUDŽBENICA za časopis i druga izdanja

CIJENA

NAZIV 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje) –tiskano izdanje...................... Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje) –elektronsko izdanje...................... Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje) (NOVO) – tiskano i elektronsko izdanje...................... Pročišćeni tekstovi poreznih propisa BiH i FBiH (NOVO) - elektronsko izdanje Pročišćeni tekstovi propisa BiH i FBiH koji se odnose na: trgovinu, obrt, gospodarsko i radno pravo (NOVO) - elektronsko izdanje Pitanja-odgovori i postupci (NOVO) -elektronsko izdanje Knjiga „Primjerci ugovora iz poslovnih odnosa“ (NOVO) -elektronsko izdanje Pripremne radnje za sastavljanje godišnjeg obračuna i poreznih prijava za 2011-godinu NOVI Analitički kontni plan za poduzeća Nova bilanca uspjeha prema revidiranom MRS 1 i druge promjene u MSFI/MRS Kreativno računovodstvo i računovodstvo proizvodnje Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine Računovodstvo prodaje robe, usluga i financijske imovine Makroekonomska stabilnost i fiskalni federalizam u BiH Obrasci za završni račun (poduzeća, udruge, banke, osiguravajuća društva)

KOLIČINA

234,00 KM

150,00 KM 350,00 KM

50,00KM 50,00KM

100,00KM 80,00KM 20,00KM 20,00 KM 20,00 KM 20 ,00 KM 20,00 KM 20,00 KM 60,00 KM 15,00 KM

NAPOMENA: U navedene cijene je uračunan PDV!

Naručitelj ………………..……………………………………………………………………………………… (puni naziv tvrtke ili ime i prezime fizičke osobe) Adresa…………………………………………………………………………………………………………... (mjesto, ulica, broj)

PDV broj…………………………………………………………………………….…………………............. Kontakt osoba…………………………………………………………………………………………………. Tel. /fax.……………………………………

e-mail…………………………………………………...........

……………………….... /Žig i potpis naručitelja/

FPiP_5_2012

Recommend Documents