SVEUČILIŠTE SJEVER Odjel Graditeljstvo
Josip Basilj, Damir Crnčec i Josip Horvat Kolegij: Montažno građenje
Polumontažne konstrukcije – „FERT“ strop SEMINARSKI RAD
Varaždin, svibanj 2014.
SVEUČILIŠTE SJEVER Odjel Graditeljstvo
Kolegij: Montažno građenje
Polumontažne konstrukcije – „FERT“ strop SEMINARSKI RAD
Predmetni nastavnik:
Studenti:
dipl. ing. Velimir Pavlic
Josip Basilj
Damir Crnčec Josip Horvat
Varaždin, svibanj 2014.
Sažetak U današnje vrijeme FERT strop je sve češće primjen jivan kod izgradnje obiteljskih i manjih višestambenih građevina. FERT strop ima brojna dobra svojstva, kao što su jednostavna i jeftina izvedba, dobar izolator topline i zvuka, konstrukci ja
postiže veliku
nosivost… FERT strop spada u grupu polumontažnih k onstrukcija jer se jedan dio konstrukcije sastoji od montažnih dijelova (gredica, blok opeka), a drugi dio konstrukcije izvodi se neposredno na gradilištu (beton). Gredice i blok opeka spadaju u grupu montažnih dijelova jer se oni proizvode u industriji, d ok
se zalijevanje betona vrši neposredno na
gradilištu i ne spada u montažne dijelove. FERT gredice su nosivi dijelovi stropa i zato su baš one bitan dio stropa. Najprije se postavljaju gredice na građevinu na određene međuosovinske razmake (ovisno o blok opeci). Nakon postavljanja gredica, sli jedi postavljanje blokova opeke
na gredice. Nakon što postavimo blokove na gredice, postavlja se armatura na postavljenu konstrukciju i nakon toga možemo izvršiti monolitizaciju. Ispod gredica postavljaju se podupore
koje podupiru konstrukciju i na taj način sprječavaju velike progibe, odnosno
savijanja i slomove. Na
veće raspone gredica, potrebno je postaviti poprečno ukrućenje.
Nakon završene izvedbe FERT stropa, odnosno očvršćivanjem betona, uklanjanjem oplate i podupora, moguća je
daljnja izvedba radova na stropu.
Ključne riječi: strop, polumontažna konstrukcija, FERT strop, gredice, blok opeka, montaža FERT stropa , progib
Sadržaj 1. Uvod……………………………………………………………………………………………...1 2. Armirano – betonski stropovi………………………………………………………....2 3. FERT strop………………………………………………………………………………….....3 3.1.
FERT gredice………………………………………………………………………...4
3.2.
Blokovi opeke……………………………………………………………………….6
4. Montaža FERT stropa……………………………………………………………………..8 5. Proračun FERT stropa…………………………………………………………………..12 6. Zaključak……………………………………………………………………………………..14 7. Literatura…………………………………………………………………………………….15
1. Uvod Stropovi su jedni od osnovnih konstruktivnih elemenata zgrade. Stropovi su međukatne konstrukcije koje se nalaze tavanice
između etaža, a ako se nalaze ispod tavana tada se nazivaju
i ako se iznad najviše etaže nalazi ravni krov tada takvu konstrukciju nazivamo
konstrukcijom ravnog krova.
Međukatne konstrukcije su horizontalne, kose ili zasvođene
konstrukcije čiji je zadatak da dijele zgradu na pojedine etaže. Na taj način međukatna ograničava prostor s gornje strane i formira etažu ili kat. Međukatne konstrukcije preuzimaju sva stalna i pokretna opterećenja te ih prenose na zidove, stupove i grede međusobno ih povezujući i
ukrućujući zgradu.
Stropovi se sastoje od:
nosive konstrukcije koja može biti izrađena od drveta, armiranog betona, opeke, kamena i čelika. Izbor vrste stropne konstrukcije ovisi o nizu čimbenika. Međukatne konstrukcije sa velikim rasponima, teškim opterećenjem, izložene vlazi i mogućnosti požara najčešće se grade od armiranog betona. Lokalne prilike, konstrukcija nosivih zidova, temelji i dr. mogu odlučivati o izboru izvedbe stropne konstrukcije.
izolacijskog sloja koji je zadužen za zaštitu od buke, vatre i promjene temperature. Izolacijski sloj postavlja se najčešće između nosive konstrukcije i poda i služi kao zvučna i toplinska zaštita. Izvodi se u obliku nasipa, premaza i ploča.
poda
koji je najgornji sloj međukatne konstrukcije. Izbor izve dbe poda ovisi o
namjeni prostorije, o podlozi koja će biti na podu i dr. Podovi mogu biti drveni, stakleni, kameni, podovi od opeke, namazi (betonski, asfaltni, cementni…) i prevlake (linoleum, guma)
podgleda (plafona)
Strop mora biti projektiran i dimenz ioniran
da nosi sva zadana opterećenja, a da se pri
tome ne dolazi do deformacija i savijanja. Strop se ne smije tresti ni ljuljati te mora dobro
izolirati zvukove, toplinu, ne smije propuštati zrak ili plinove. Strop mora biti trajan kao i ostali konstruktivni dijelovi zgrade.
~1~
2. Armirano – betonski stropovi Armirano – betonski
stropovi su najčešće primjenjivani stropovi. Kao što smo već ranije
rekli, armirano – betonski stropovi su najpogodniji kada imamo velike raspone i velika
opterećenja. No to nije jedina prednost ovih stropnih sustava. Prednosti armirano – betonskih stropova su: mala visina i samim tim štede prostor, velika čvrstoća, mogući različiti oblici ovisno od oplate, otporni na visokim temperaturama, dugo traju… Nabrojit ćemo i neke nedostatke: velika specifična težina, izrada oplate i skela je skup i dugotrajan posao, loša toplinska i od udarnog opterećenja izolacija. Prema načinu izvođenja razlikujemo tri vrste armirano – betonskih stropova:
Monolitni stropovi
– izvode se na mjestu gdje će biti trajno ugrađeni.
Monolitizacija se vrši na gradilištu izlijevanjem betona u oplatu. Mogu se primjenjivati u svim tipovima visokogradnje. Ovi stropovi su čvrsti, otporni na požar, trajni, male konstruktivne visine i dobro se povezuje na ostale konstrukcijske dijelove zgrade. Mana ovih tipova stropov a
je što su teški i imaju slabu toplinsku i
zvučnu izolaciju.
Polumontažni stropovi – jedan dio stropne konstrukcije proizvodi se u industriji, a jedan dio
na mjestu gdje će biti trajno ugrađen. Polumontažne konstrukcije mogu se
koristiti u svim tipovima
visokogradnje. U našoj praksi najčešće se koriste kod
izgradnje manjih obiteljskih zgrada. Konstruktivni sklopovi polumontažnih stropnih konstrukcija sastoje se od tvorničkih i monolitnih elemenata. Tvornički elementi (gredice, opeka) zamjenjuju donju oplatu. Kasnijom monolitizacijom
dolazi do povezivanja sa ostalim konstrukcijskim dijelovima zgrade i na taj način dolazi do ukrućivanja zgrade.
Montažni stropovi – svi dijelovi se proizvode u industriji, a na gradilištu se montiraju na mjesto gdje će ostati ugrađeni. Građenje je brže, jeftinije i manje ovisno o vremenskim prilikama. Glavna prednost ovih konstrukcija je da nije potrebna oplata te je konstrukcija odmah nosiva. Konstruktivni sklopovi sastoje se
od tvornički proizvedenih ploča, greda i rebara.
~2~
3. FERT strop FERT strop je
u današnje vrijeme često primjenjivan sustav stropne konstrukcije. FERT
strop spada u grupu polumontažnih armirano – betonskih stropova koja je sastavljena od tri osnovna materijala: opeke, betona i čelika (armature). Podjela p rema konstrukcijskim sistemima u predgotovljenim betonskim konstrukcijama FERT strop smješta u grupu mješovitih sistema. Naime, FERT strop sastavljen je od gredica i ispune od opeke koje spadaju u grupu predgotovljenih montažnih konstrukcija, dok betonska ploča ne spada u grupu montažnih konstrukcija. FERT strop ima primjenu za izradu manjih samostalnih objekata,
manjih stambenih građevina, obiteljskih kuća i manjih višestambenih zgrada.
Jednostavni su za izvedbu, ne zahtijevaju puno dodatne opreme (oplatu, skelu) i nije potrebna
specijalizirana radna snaga. FERT strop pruža dobru toplinsku i zvučnu izolaciju, laka manipulaciju, skladištenje i transport, brzu i jednostavnu ugradnju, savršenu kombinaciju opeke, betona i čelika i nosivost konstrukcije može iznositi 300 .
Slika 1. FERT strop
FERT strop sastoji se od: 1) Gredica 2) Blokova opeke 3)
Betonske monolitne ploče ~3~
3.1.
FERT gredice
Gredice su glavni nosivi elementi stropa. Gredice se sastoje od zavarenog armaturnog
nosača i „korita“ od opeke ili betona . Zavareni armaturni nosač postavlja se u „korito“ od opeke i zalijeva se betonom od sitnog agregata. Nakon očvršćivanja betona, gredice su spremne za korištenje. Gredice se mogu armirati od čeličnih rešetkastih nosača ili od posebno oblikovane armature. Dimenzije gredice standardizirane su i iznose 4 x 12 cm na poprečnom
profilu, dok je duljina određena potrebama na gradilištu. Armatura u gredicama najčešćih je dimenzijama od ø 4 mm do ø 8 mm.
Slika 2. FERT gredica
Slika 3. Sastav FERT gredice
~4~
FERT
gredice proizvode se u dužinama od 2,00 -7,00 m. Sastavljene su od opeke, betona i
čelika. Proizvodnja i certificiranje FERT gredica usklađeno je prema novim hrvatskim normama koje su usklađene s propisima EU -a. FERT gredice su u sustavu sukladnosti 2+ što znači da proizvođači gredica osim ispitivanja kvalitete gredica moraju i ustrojiti i prov oditi stalnu tvorničku kontrolu proizvodnje. Za proizvodnju FERT gredica potrebno je imati ovjereni statički proračun, a nadzor tvorničke kontrole proizvodnje vrši ovlašteno certifikacijsko tijelo od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Nove hrvatske norme za ocjenu sukladnosti FERT
gredica, čine slijedeće prihvaćene
Europske norme:
HRN EN 15037-1:2008; Predgotovljeni betonski proizvodi
Stropni sustavi sastavljeni od nosača i blokova (ispu ne) -1.dio: Nosači (EN 15037-1:2008)
HRN EN 13369:2004; Opća pravila za predgotovljene betonske elemente
HRN EN 206-1:2006; Beton - 1.dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost
HRN EN 1992-1-3:2004; Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
dio 1-3: Opća pravila - Predgotovljeni betonski elementi i konstrukcije U skladu sa normom HRN EN 15037-1:2008, Dodatak D - Pojedinosti oslonaca i sidrenje
armature te točkom 4.3.1.2.2 Tolerancije dimenzija navedene norme došlo je do promjene u samom izgledu gotovog proizvoda, rešetkasti nosač je a proizvodno-prodajna
istaknut u odnosu na podložnu pločicu ,
dužina FERT gredica je dužina rešetkastog nosača.
~5~
3.2.
Blokovi opeke
Šuplja ispuna od opeke služi za popunu praznine između gredica. Izrađuje se u širini koja zajedno sa gredicama čini modularnu mjeru od 40 do 50 cm. Visina ispune obično je od 10 do 16 cm, dok je dužina 25 cm. Mogući su različiti oblici blokova opeke. Širina istaka koje naliježu na rubove gredice je 3 cm.
Slika 5. Dimenzije blok opeke
Slika 4. Različiti oblici blokova opeke
Hrvatska norma koja odre đuje ocjenu sukladnosti za blokove opeke je: HRN pr EN 15037-3:2008
Slika 6. Specifikacije blokova opeke ciglane Mraclin
~6~
Slika 7. Izvještaj o ispitivanju za blokove opeke
Slika 8. Potvrda o tvorni čkoj kontroli proizvodnje za blokove opeke
Betonska monolitna ploča dolazi nakon što smo postavili montažne dijelove FERT stropa. Na postavljene gredice i blokove 4 – 5 cm, a
opeke izlijevamo beton do određene debljine ploče, obično
moguća je izvedba i većih debljina uz dodavanje armature u betonsku ploču. ~7~
4. Montaža FERT stropa Najprije se postavljaju gredice na način da im je osovinski razmak od gredice do gredice od 40 do 50 cm ovisno o dimenzijama blok opeke. Gredice moraju nalijegati na oslonac (zid) 15 cm, minimalno 8 cm.
Slika 9. Nalijeganje gredice na oslonac
Kod montaže stropa, potrebno je postaviti podupore na razmaku od 1,20 m do 1,70 m, ovisno o ukupnom rasponu gredica. Podupore podupiru gredice na njihovim rasponima. Na
većim rasponima podupore ćemo postavljati na manjim razmacima dok na manjim rasponima podupore postavljamo na veće razmake.
Slika 10. Podupiranje FERT stropa
~8~
U razmake između gredica postavljamo blokove opeke tako da čvrsto i direktno naliježu svojim istakama na rubove gredica. Za raspone do 3 m u sredini treba postav iti
poprečno armirano – betonsku gredu za
ukrućenje, širine od 12 do 15 cm i armiranu s 4 šipke ø10 mm, a moguće je dimenzioniranje i veće grede i armature. Na raspone veće od 4,5 m potrebno je postaviti dva poprečna ukrućenja. Nastale otvore zatvaramo oplatom s donje strane stropa.
Slika 11. Postavljanje ukrućenja Iznad blokova opeke postavlja se konstruktivna armatura. Nakon postavljanja armature, blok opeke potrebno je
očistiti i višekratno navlažiti montirane gredice i ispune od opeke, te
provjeriti podupore. Prilikom postavljanja armature i bet oniranja nikako se ne smije hod ati po
blokovima opeke jer će one puknuti. Ukoliko dolazi do loma jednog od bloka, on se mora zamijeniti drugim blokom, inače će beton iscuriti kroz postavljenu konstrukciju. Podupore se mogu skinuti 15 dana od dana betoniranja.
~9~
Početna (i završna) gredica montiraju se uz poprečni zid.
Slika 12. Postavljanje početne gredice uz poprečni zid
Na mjestu pregradnih zidova i kod nošenja većih opterećenja potrebno je centrično postaviti gredice jednu uz drugu.
Slika 13. Postavljanje gredica jedna uz drugu
~ 10 ~
Nakon skidanja podupora ,
uklanjanja oplate, moguće je izvođenje daljnjih radova. Na
podove kasnije mogu postavljati razni izolacijski materijali, moguće je postavljanje estriha i ostalih radova. S donje strane stropa, podgleda (plafona) najčešće se vrši žbukanje.
Slika 14. Završeni FERT strop
~ 11 ~
5. Proračun FERT stropa Prema statičkom sustavu, FERT stropovi se računaju kao proste grede. Kod proračuna FERT stropa, potrebno je napraviti računsku provjeru graničnih stanja nosivosti i provjeriti progib konstrukcije. Kod stropova većih raspona teško je za dovoljiti kriterije progiba. Probleme progiba stropa možemo riješiti na nekoliko načina:
Nadvišenjem stropa u fazi izvedbe
Povećanjem visine stropa – moguća je izvedba dodatkom stiropora u zoni blokova
Povećanjem armature – nije ekonomično
Ostvarivanjem potpune upetosti na ležajima
Smanjenjem koeficijenta puzanja, kasnijim otpuštanjem skele
Opterećenja FERT stropova treba uzeti prema stvarnoj strukturi stropa u cjelini, sadržajima građevine, prema propisima. Grede u FERT stropovima primjenjuju se ispod p ovećanih linijskih i točkastih opterećenja te kao grede kraćeg raspona koje su okomite na gredice FERT stropa. Kontrolu progiba nije potrebno provoditi ako vitkost konstrukcijskog elementa ne
prelazi graničnu vrijednost iz tablica. Prema tome, kontrola pro giba nije potrebna za raspone manje od 4 m ako je statički sustav prosta greda. Ako je statički sustav kontinuirana greda, progib nije potrebno kontrolirati do 5,2 m.
Za veće raspone FERT stropova potrebno je provesti kontrolu glavnih vlačnih napona (posmika). Najčešća pogreška kod izvedbe FERT stropa je ne
kontroliranje posmika. No ima i
drugih pogrešaka koje se događaju kod izvedbe FERT stropova: nepovoljna struktura veznih rebara, propusti u izvedbi tlačne ploče, nedovoljna debljina ploče, nepravilno a rmiranje, nedovoljno nalijeganje, izostanak dodatne armature, kratko sidrenje armature… Prosječna vlastita težina stropa je 2,8 , a težina završne konstrukcije je oko 4,15 . Nosivost konstrukcije iznosi oko 300 . Visina kostrukcije je oko 20 cm, ovisno o debljini ploče. Faktor sigurnosti je 1,65
~ 12 ~
Primjer FERT stropa:
Slika 15. Podaci za FERT strop
~ 13 ~
6. Zaključak FERT strop u današnje vrijeme je često primjenjivan, što zbog jednostavnosti izvedbe, što zbog dobrih svojstava koja
ima ova strop. FERT strop je odlična kombinacija opeke, betona i
armature spojene u jednu konstrukciju. Ovaj strop sastoji se od gredica, blokova opeke i
betonske monolitne ploče. FERT strop spada u skupinu polumontažnih konstrukcija jer su gredice i blokovi opeke montažni dijelovi koji se proizvode u industriji, a montiraju na gradilištu, dok se betonska ploča izvodi na samom gradilištu. Zalijevanjem betona, gredice i blokovi opeke postaju jedna cjelina zajedno s betona te dobivamo strop koji ima dobru
nosivost, dobru toplinsku i zvučnu izolaciju te je izvedba samog stropa jednostavna i jeftina. Za montažu FERT stropa potrebno je znati nekoliko bitnih smjernica koje su važne za dobru izvedbu.
Proračun FERT stropa vrši se kao i obična prosta greda. Potrebno je proračunati
progib i granično stanje nosivosti same konstrukcije.
~ 14 ~
7. Literatura 1. Koški, Ž.; Bošnjak, N.; Brkanić , I. Elementi visokogradnje I , Osijek: 2012. 2. Bujak, N. Tehnologija zidarskih radova, Bedekovčina: 2007. 3. Trogrlić, B. Zidane konstrukcije, Split: 2009. 4. Crnogorac, M.; Gukov, I.; Župan, M. Stropne konstrukcije u standardnoj visokogradnji, Građevinar 52 (2000.), 271. – 277. 5. http://ljustina.net63.net/fert.php 6. http://www.matulin-proizvodi.hr/index.php/tehnicka-uputa 7. http://www.matulin-proizvodi.hr/stropne-fert-gredice 8. http://www.plemic.hr/PDF/Polumontaza22.pdf 9. http://www.webgradnja.hr/specifikacije/1149/opecna-stropnablok-ispuna-250-x-380-x-140-mm-dekl-dim-25-x-38-x-14-cm/ 10.
http://www.webgradnja.hr/specifikacije/171/stropna-ispuna-
tradicionalna/
~ 15 ~
