Banovic

Č E T V E R O G O D I Š N J I Z A G R E B A Č K O

P R O G R A M

K A Z A L I Š T E

R A D A

M L A D I H

Z A M A ND A TN O RAZ D O BLJ E OD 20 15 . DO 20 19 .

Autorica: dr. sc. SNJEŽANA BANOVIĆ, red. prof. art. listopad 2014.

2

[PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ]

Sadržaj

PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

[PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 3

Uvod: Povijesni pregled Područje djelovanja ZKM-a Analiza resursa Ljudski resursi i organigram Financijski resursi SWOT analiza PEST analiza Misija Vizija Financijski plan Strategije za mandatno razdoblje Ciljevi u mandatnom razdoblju Programske smjernice Marketinški plan Četverogodišnji repertoarni plan


4


Uvod: Povijesni pregled razvoja Zagrebačkoga kazališta mladih (1948. – 2014.)

Zagrebačko kazalište mladih (Zagrebačko pionirsko kazalište, kako se u početku nazivalo) djeluje od 1948. godine. Prva ravnateljica (do 1953.) bila je Božena Begović koja je u poratnom razdoblju («kada su mališani još u svemu oskudijevali») težila edukativnoj funkciji kazališta s ciljem da okupi što veći broj djece te da služeći se podjednako svim oblicima kazališnog rada razvija njihove kreativne potencijale i djeluje pedagoški.1 Njezina je misija u to doba bila jedina moguća, ali i vrlo ambiciozna: «ostvarujući predstave – dramske, muzičke i baletne – pružati svojim gledaocima priredbe serioznog amaterizma i sigurna ukusa.»2 Nakon dolaska Zvjezdane Ladike u kazalište, ono započinje svoj put po svjetskim pozornicama, prateći redovito svjetske trendove, otkrivajući nove tekstove te postavljajući nove dramatizacije u nove kreativne scenske cjeline, kako dramske, tako baletne i glazbene. Kazalište je u to doba redovit gost na smotrama i uglednim festivalima, ovjenčano priznanjima i nagradama. Početkom 1960-ih godina Milana Broš, prvi put u nas, uvodi slobodni ples kao metodu rada s djecom i mladima. Važna godina za ZKM bila je 1967. godine kada Zagrebačko pionirsko kazalište mijenja ime u Zagrebačko kazalište mladih, na čelu mu je Nikola Vončina (do 1977.) koji je ujedno i dramaturg, te započinje razdoblje jasnoga umjetničkog profiliranja te otklon od iluzionističkoga kazališta i odvajanje amaterske djelatnosti od profesionalne. U suradnji s Akademijom, u ansambl dolaze mladi umjetnici koji sa «starosjediocima» koji su tu od djetinjstva izgrađuje specifičan 1 2

http://www.zekaem.hr/static/files/misc/o_kazalistu/ZKM_o_kazalistu.pdf Antonija BOGNER-ŠABAN, Pedeset godina Zagrebačkog kazališta mladih, ZKM, Zagreb, 2000.



stil igre što je ostalo specifičnošću ovoga kazališta sve do danas. Godine 1977. godine ZKM postaje profesionalno kazalište koje u svojim predstavama angažira mlade diplomirane glumce koji su kao djeca pohađali tadašnji Omladinski studio čiji je naziv promijenjen 1992. godine u Učilište. Krajem 1980-ih godina dolazi do snažnijeg utjecaja novoga hrvatskog dramskog teksta koji rezultira zlatnim dobom ZKM-a pod ravnateljstvom Mladena Ivekovića i Darka Putaka krajem 1980-ih godina. Nakon toga smjenjuju se uprave od kojih je repertoarno najintrigantnijom bila ona Slobodana Šnajdera. Ovaj se program umnogome naslanja upravo na Šnajderovu viziju razvoja ZKM-a iz 2004. Dolaskom Dubravke Vrgoč na mjesto direktorice kazališta (2004. do 2014.), ZKM uvelike mijenja svoju misiju te postaje kazalištem koje uglavnom teži projektima koji će biti prepoznati u europskim kazališnim krugovima te zbog toga donekle zanemaruje domaću produkciju i distribuciju što utječe na smanjenje broja gledatelja koje je po izvješćima zagrebačkog Ureda za kulturu u godini 2013. palo na ispod 40 tisuća. Prva koprodukcija ostvarena je 2006. s Theaterom Hebbel am Ufer u Berlinu, i to predstavom „S druge strane“, Nataše Rajković i Bobe Jeličića. U posljednjem desetljeću, ZKM je realizirao 20-ak regionalnih i međunarodnih suradnji. U istom je razdoblju bio dobitnikom brojnih nagrada na domaćim i regionalnim festivalima, a sudjelovao je i na mnogim međunarodnim festivalima. Od 2006. ZKM u ciklusu Europskoga kazališta prikazuje značajna ostvarenja europske kazališne scene, a od 2008. članom je Europske kazališne konvencije.


6


Područje djelovanja Zagrebačkoga kazališta mladih

Zagrebačko kazalište mladih teatar je jasno profilirane europske orijentacije. Kao takvo, mora se zalagati za promicanje novih umjetničkih trendova, formi i estetika te progovarati o onim temama koje se tiču suvremenoga hrvatskog društva. Repertoar ZKM-a njeguje domaću dramsku literaturu, kako klasičnu tako i suvremenu, potičući kreativni rad što većeg broja hrvatskih mladih redatelja. Važan repertoarni segment ovog teatra zasigurno je i suvremeni ples čemu svjedoče i koprodukcije uspješnih plesnih predstava Zagrebačkoga plesnog ansambla. Širokom repertoarnom ponudom, ZKM mora zadovoljiti publiku svih dobnih skupina. Nezaobilazni segment ZKM-a jest i njegovo Učilište s dugom tradicijom od preko šest desetljeća koje uključuje dramski, plesni i lutkarski studio s više od 1400 polaznika.3 Rad se odvija tijekom školske godine, a sastoji se od umjetničkopedagoške nastave te pripreme nastupa i predstava za javnost.4 Učilište u sljedećem razdoblju mora biti aktivnije uključeno u produkciju suradnjom s ansamblom ZKM-a što će se vidjeti u programskim odrednicama ovoga Programa. ZKM je ušao u suradnju s izdavačkom kućom FRAKTURA koja je u svoja četiri izdanja objavila dramske tekstove koji su dijelom repertoara ovog teatra što u svakom slučaju treba nastaviti.

3 4

http://www.zekaem.hr/uciliste/uciliste-zkm Grupa autora (-) Publikacija Učilište ZKM. Zagreb: Zagrebačko kazalište mladih.



Analiza resursa Zagrebačkoga kazališta mladih

Prostorni resursi ZKM ima dva prostora – onaj u Teslinoj 7 od 4400 kvadratnih metara te jedan u Preradovićevoj 16 od oko 1000 kvadratnih metara, oba u vlasništvu Grada Zagreba.

Adresa

Teslina 7

Preradovićeva 16

Kvadratura

4400 m2

1000 m2

Uprava

Stolarska

Glumište

radionica

Scenska tehnika

Bravarska

Služba

radionica

održavanja i

Tapetarska

sigurnosti

radionica

Učilište

Krojačka

Službe

radionica 4 dramska studija 2 plesna studija Vlasništvo

Grad Zagreb

Grad Zagreb


8


Plan je učiniti sve da ZKM u idućem mandatu krene u potpunu tehnološku obnovu, uređenje foajea i potpuno osiguranje njegova pravnog statusa, naprimjer, reintegracijom Thalije. Važno je također «osvajanje» danas zapriječenih izlaza iz kazališta. Logični izlazi i pristup kamiona smanjili bi broj sati potreban za skidanje, odnosno postavljanje većih predstava, što bi pak dovelo samo po sebi do povećanog broja izvedaba. Potrebni su i novi skladišni prostori te velika dvorana za pokuse, sličnih tehničkih uvjeta kao što je dvorana Istra, dakako, bez gledališta. Put rješenja ovog problema možda je u nekom obliku trajne suradnje s Tvornicom, koja jest takav prostor. Svi ozbiljni teatri u Europi imaju takvu mogućnost: da rezultat dovedu gotovo do pokazivanja u uvjetima koji su istovjetni uvjetima glavne scene. Time bi se povećao broj izvedaba za najmanje 20 %. Tehnička obnova, uređenje foajea te «osvajanje» dvorišta ZKM-a, omogućili bi uvjete za ostvarenje dviju ideja pretprošle uprave: Kabare (foaje) u sitne sate, s uzorom na berlinske »zlatne dvadesete» i program Črni maček koji smo kreirali u GDK Gavella 90-ih. Također i ljetne priredbe u dvorištu, idealnom za mnoge male forme, bilo samostalno, bilo u suradnji s postojećim ljetnim priredbama u Zagrebu. Za ovakvu tehničku obnovu potrebna su velika sredstva, koja se ne mogu namaknuti iz redovnih izvora. U tu će se svrhu inicirati formiranje tijela – (Odbor za obnovu ZKM-a) koji će javnosti i mjerodavnima prezentirati nužnost toga truda i novca, ali i aplicirati na strukturne fondove EU-a.



Ljudski resursi

Kazalište je organizirano kroz Upravu, glumište, scensku tehniku, službu održavanja te dramsko Učilište. Struktura zaposlenih po sektorima prikazana je na grafičkom prikazu:


1 0


ORGANIGRAM

Uprava i administracija

V. d. ravnateljice

1

Tajnica uprave

2

Administrativni korespodent

2

Voditelj računovodstva

1

Financijski knjigovođa

1

Blagajnik karata

1

Likvidator blagajnik

1

Producent organizator

2

Odnosi s javnošću

1

Arhivar

1

Djelatnik prodaje

2

Dostavljač

1

Inspicijent

1

Inspicijent-šaptač Šaptač Glumište

Kostimograf

1

Asistent kostimografa

1

Glumac Scenska tehnika

2

29 (+1)

Direktor tehnike

1

Krojač / Krojač-garderobijer

2

Pozornički/scenski radnik / majstori pozornice

12

Ton

3

Rasvjeta

5


1 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 1

Služba održavanja i sigurnosti

Učilište

Majstor šminke

1

Vlasuljar

1

Rekviziteri

2

Bravar

1

Krojač

1

Stolar

2

Tapetar

1

Direktor održavanja

1

Pomoćnik voditelja održavanja

1

Strojar kotlovnice i klima uređaja

3

Električar

3

Strojar

4

Domar

1

Čistačica

6

Portir

2

Vatrogasac/portir

6

Tajnik učilišta

1

Organizator učilišta

1

Dramski pedagog

4

Lutkarski pedagog

2

Plesni pedagog

3

Korepetitor

1

Ukupno

117

Što se ansambla tiče, kao ključno polazište tzv. kadrovskog plana rad je s cjelokupnim sadašnjim sastavom Ansambla, koji je u ovom trenutku vrlo dobro PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

1 2


ispunjen, u sljedeće četiri godine ojačanim nekolicinom mladih glumaca koji već surađuju sa ZKM-om. Rad s Ansamblom podrazumijeva stalni rad glumca na sebi, ne samo u smislu Stanislavskoga, već i u smislu novijih sustava i tehnika. Glumaca je u ansamblu 30 što omogućuje da se istodobno rade veće produkcije i da ne dolazi do prekomjernog preklapanja u podjelama. Budući da ZKM prima česte pozive za gostovanja, paralelne podjele riješit će jedan od problema: broj izvedaba u samom gradu što će dovesti do mnogo većeg broja repriza. Uz umjetničke edukacije organizirat će se redovito i edukacije iz tehničkog te administro-organizacijskog područja rada u kazalištu s čim je povezana i ona primarna edukacija o radu na strateškom planu za sve u Upravi i Administraciji kao strukturalnom dokumentu za sljedeće razdoblje s kojom se mora započeti odmah po početku mandata.

SWOT analiza SWOT analiza kvalitativna je analitička metoda koja putem četiriju čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i opasnosti određene pojave ili situacije. Svako kazalište mora voditi računa o unutarnjem i vanjskom okruženju. U tom se kontekstu ova analiza može razumjeti kao prikaz unutarnjih snaga i slabosti organizacije i (vanjskih) prilika i opasnosti s kojima se ZKM suočava.



Jakosti

Slabosti

- prepoznatljivost i duga tradicija

- potkapacitiranost obrazovanih kadrova

kazališta

- neravnomjerna raspoređenost

- popularne cijene ulaznica

zaposlenika po službama (zastarjeli

- kvalitetan ansambl

organigram)

- lokacija u strogom središtu grada

- centralistički način upravljanja

- međunarodne i domaće koprodukcije

organizacijom

- velik broj gostovanja na važnim

- česte promjene osoba na ključnim

međunarodnim kazališnim festivalima

pozicijama / radnim mjestima

- Ciklus europskog kazališta

- prevelik udio financijskih sredstava odlazi

- Učilište ZKM-a dugogodišnji je vodeći

na plaće

centar za dramsko obrazovanje mladih

- slabo zanimanje i nedostatak sponzora

- zanimanje mladih dramskih

- premali broj izvedbaba na matičnoj sceni

umjetnika za suradnju sa ZKM-om - interakcija s publikom Prilike

Opasnosti

- mogućnost apliciranja na

- otvaranje novih nezavisnih kazališnih

razne/strukturne europske fondove

organizacija – konkurencija

(raznovrsnost programa kazališta)

- pad zanimanja masovnih medija za

- mogućnost suradnje s regionalnim

kulturu

kazalištima

- male šanse za poboljšanje ekonomske

- bolje korištenje novih tehnologija u

situacije – niska razina sudjelovanja

svrhu bolje komunikacije s ciljanom

sponzora

publikom

- turbulentna politička situacija u Gradu i

- pozitivne kritike u medijima

Državi


1 4


PEST analiza PEST analiza jest metoda analize poslovnog okruženja i predstavlja temelj za strateško planiranje. Ona analizira političke, ekonomske, sociološke i tehnološke aspekte okoline koja može imati utjecaj na poslovanje kazališta.

Pozitivni

Negativni Dugogodišnji Gradonačelnik i njegova

P

Grad osnivač kazališta

interesna kulturna politika

Moguće promjene u vlasti

Tromost sustava/članova/uprava/institucija - Smanjenje državnih i gradskih subvencija namijenjenih kulturnom sektoru Kriza na nacionalnoj/globalnoj razini

Razvijen gospodarski sektor

Pad životnog standarda i kupovne moći

Turistički grad u razvoju

stanovništva

E

Visoka stopa rizika siromaštva Turizam i kultura – dva zasebna sektora Gradski Ured za kulturu nije odvojen od obrazovanja i sporta

S

Zainteresiranost za formalno i

Velik postotak starijeg stanovništva (25 – 65

neformalno umjetničko obrazovanje

god.)

Prepoznatljivost brenda Učilišta i

Relativno malen broj visokoobrazovanih

samoga ZKM-a

T

Gradski prostori (glavna zgrada, Visoki troškovi održavanja PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH zgrada Učilišta i suradnja s MSU-om) Sezonsko obnavljanje/ulaganje u prostor, listopad 2014. Dvije u potpunosti opremljene scene stručnu izobrazbu kadra

1 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 5 Publici poznat i ugodan prostor

Velik broj stalno zaposlenih Nedostatna IT znanja

Programski okvir – MISIJA Trenutačni programski okvir (promijenjen prije mjesec dana, a nakon promjene Statuta ovoga kazališta) prema Zaključku o utvrđivanju osnovnoga programskog i financijskog okvira Zagrebačkog kazališta mladih za razdoblje od 2014. do 2017.: -

istraživanje dramskih formi kroz djela klasične literature i suvremenih dramskih tekstova

-

prezentacija novih izvedbenih praksi

-

suradnja sa subjektima nezavisne scene iz područja suvremenog plesa i novih kazališnih formi poput novog cirkusa i multumedijalnih predstava

-

razvijanje kazališnog izraza za mlade

-

poticanje pedagoškog rada Učilišta putem suradnje s mladima i razvoja publike

-

regionalna i međunarodna suradnja

-

razvoj suradnje s umjetničkim akademijama kroz praksu i sudjelovanje u izvedbenim procesima profesionalnih produkcija i produkcija Učilišta

Nemoguće je u novim programskim smjernicama ne primijetiti potpuno nelogičan nedostatak onoga programskog segmenta koji se odnosi na kazalište za djecu, a koji je u prethodnom programskom okviru (NN, 20. prosinca 2011.) glasio da je ZKM naša “središnja institucija posvećena kazalištu za djecu i mladež”. Smatram da su nove programske smjernice donesene brzopleto. Osnivač bi svakako morao razmotriti ovu napomenu jer bez gornjega PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

1 6


programskog određenja ZKM gubi svoju ishodišnu programsku orijentaciju te mu se misija dramatično mijenja.

Vizija Zagrebačko kazalište mladih želi biti angažirani teatar čiji je program namijenjen publici koja od kazališta očekuje repertoar zahtjevne umjetničke i produkcijske razine. Svojim aktivnostima Zagrebačko kazalište mladih želi postati stjecištem aktualnih trendova i interkulturalnog dijaloga kojim se propituje suvremeno društvo i svi njegovi fenomeni. Zbog tako postavljene vizije, ciljevi ovoga Programa ići će u pravcu: • uspostavljanja specifičnih estetskih koncepata • intelektualnog repertoara • kritičkog svjetonazora • raznolikosti • umjetničkog risk-takinga • stvaranja novih vrijednosti (novi talenti, novi nazori, nove platforme) • kritičnosti prema društvu, slamanju tabua i dovođenja u pitanje vladajućih vrijednosti u društvu, njegovih mitologija i ideologija • iniciranja debata • poticanja pozitivih kontroverzi PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

1 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 7 • mobilizaciji udarnih skupina nove estetike, ali i nove kulturne politike • razvijanju arene za razmjenu mišljenja • rada na razvoju demokracije

Financijski resursi Kazalište se financira iz dvaju izvora – osnovni je proračun Grada Zagreba, a drugi je, po određenim programima, proračun Ministarstva kulture. Na grafikonu je prikazana struktura prihoda za programsku djelatnost, po namjeni, od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba za 2013. godinu.


1 8


Financijski plan

Financijski okvir sredstava predviđen projekcijom Proračuna Grada Zagreba za razdoblje 2015. – 2016. -

za 2015. ukupna sredstva iznose 20.096.100,00 kuna

-

za 2016.: ukupna sredstva iznose 21.065.000,00 kuna

-

za 2017. sredstva će se utvrditi na temelju 2016. i mogućeg projiciranog rasta proračuna Grada Zagreba za 2017., poželjno i za 2018.



Napomena: Nije moguće sačiniti kvalitetan financijski plan iz dobivene «dokumentacije» jer u njoj dokumentaciji nema “Bilježaka” koje su bitne za kvalitetno razumijevanje prihoda i rashoda organizacije što smatram velikim propustom. Poznato je da iz Bilance mnoge elemente nije moguće detektirati. Analiza poslovanja ZKM-a za 2013. godinu prema tim podacima iz pokazuje da je ono poslovalo s minusom. PRIHODI BILANCA VLASTITI PRIHOD

2012 27.694.531,00 4.189.158,00

2013 26.341.641,00 660.759,00

2014 (9 mjeseci) 19.894.853,00 492.406,00

No, iz Bilance je vidljivo da je u ZKM-u drastično smanjen vlastiti prihod što je vrlo zabrinjavajuće te će biti veliki problem za buduću upravu vratiti pozitivni trend iz 2012. Zabrinjavajući je podatak da je u prošloj godini čak 4.160 ulaznica podijeljeno besplatno, nije jasno iz «dokumentacije» kome su dijeljene te ulaznice i za koje programe. Zaključak koji se nameće je sljedeći: podaci, prezentirani u natječajnoj dokumentaciji su očigledno nevjerodostojni te prikrivaju stanje koje zahtijeva dublju analizu.


2 0





2 2


Strategije za mandatno razdoblje Odabrane strategije za budući strateški plan imaju svrhu postizanja visoke produkcijske razine repertoara, programskih aktivnosti i imidža, međunarodnog umrežavanja, no kao ključni problem, uz potrebu razvoja publike, detektiran je i način funkcioniranja samoga kazališta, posebice strukture zaposlenika, tj. zastarjelog organigrama.

Programsko-organizacijske kompetitivne strategije -

diverzifikacija programa

-

diverzifikacija resursa

-

razvoj publike i širenje tržišta

Strategije postizanja kvalitete strategija harmonizacije s profesionalnim standardima

poslovanja -

edukacija i prenošenje znanja

-

poticanje izvrsnosti

Strategija povezivanja -

daljnje regionalno i internacionalno umrežavanje



Strategije djelovanja

-

bolje pozicioniranje u javnosti i razvoj prepoznatljivosti

-

uspostava trajnih odnosa s medijima

Ciljevi u mandatnom razdoblju

Opći ciljevi

Pojedinačni ciljevi

Profiliranje repertoara Predstave za odrasle (suvremeni domaći autori, intelektualni repertoar, suradnja s regionalnim i europskim mladim autorima, propitivanje

suvremene

kulture,

pozicioniranje hrvatske kazališne scene u međunarodnom

okviru

i

promicanje

dramskog pisma mladih autora) Predstave za djecu i mlade (propitivanje društvenih fenomena, “klasični” naslovi na drukčiji način, postdramski projekti za djecu i mlade)

Povećanje zanimanja publike


2 4


ZKM-u je u tradiciji, izravno i neizravno, njegovati intenzivnije dodire s naraštajima koji stupaju u društveni život jer su oni zainteresiraniji za proturječja unutar kojih odrastaju, a koja su im po naravi stvari nametnuta. Kako u idućemu četverogodišnjem razdoblju možemo očekivati još veće zaoštravanje postojećih proturječja, to će u tom smislu i repertoar biti još jasnije profiliran i orijentiran prema onome što dolazi. ZKM je svojedobno, u mandatu Slobodana Šnajdera, imao izvrstan dodir s tom publikom, na cijeloj seriji razgovora s publikom, što se pokazalo vrlo dragocjenim. Ova praksa ne samo da će biti nastavljena, bit će produbljena, redovitija, češća, a razgovori će se snimati, vrednovati, komentirati, objavljivati na vlastitom YouTube kanalu i na društvenim mrežama: Povećanje broja gledatelja uz pomoć drugih medija i organizaciju ne-kazališnih događanja (izložbe,

tribine,

promocije),

čime

bi

Kazalište postalo mjestom susreta Stvaranje kazališne “obitelji”, koja bi se povezala s kazalištem

i sudjelovala u

kreativnim procesima rada na predstavama, kao i u evaluaciji Kazališta i njegova programa Povećanje broja prodanih ulaznica putem različitih

akcija

i

pogodnosti

“membership” i “loyalty programa”


poput


Uspostava trajnih partnerstava Uspostava partnerstava s kazalištima iz regije suradnjom

s

njihovim

ansamblima

i

kreativnim timovima te zajedničkim radom na projektima Održavanje

partnerstava

s

europskim

kazalištima i mrežama nastavkom produkcije predstava

visoke

umjetničke

razine

te

njihovim gostovanjima Pronalaženje novih sponzorskih modela Uspostava boljih odnosa s medijima

Evaluacija Planirane su dvije vrste evaluacije, unutarnja i vanjska, koje se periodično provode. Unutarnja evaluacija Unutarnju evaluaciju obavlja producent kazališta, no budući da u ZKM-u producent obavlja posao marketing menadžera, ovu bi evaluaciju trebali zajedno izraditi producent, umjetnički direktor kazališta i voditelji sektora. Cilj evaluacije jest opće unapređenje kazališta te pozicioniranje temeljnih postavki strateškog plana i ukupnog poslovanja. PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

2 6


Samoevaluacija Samoevaluacija je namijenjena svim zaposlenicima, ali i suradnicima ZKM-a. U samoevaluacijskom upitniku preispituju se motivacije, uloženo vrijeme rada, zadovoljstvo na radu, vlastiti doprinos funkcioniranju radne zajednice te profesionalni i osobni odnos sa suradnicima. Cilj je ove evaluacije poticanje samosvijesti kod zaposlenika i suradnika te analiza stanja u području ljudskih resursa. Vanjska stručna evaluacija Vanjsku evaluaciju obavljaju tri stručnjaka iz područja kulturne politike i planiranja te kazališta. Evaluacija obrađuje sve umjetničke i poslovne aspekte kazališta te ulazi u dublju analizu pozicije kazališta u njegovu okruženju. Evaluacija se osvrće na relevantnost repertoara, održivost organizacijske strukture, iskorištenost potencijala ljudskih resursa, misije i vizije kazališta, odnosa prema konkurenciji te pozicije konkretnog kazališta u društvu, odnosno zajednici. Cilj je ove evaluacije izgraditi opću sliku kazališta iz očišta objektivnog promatrača. Vanjska evaluacija – publika Evaluacija publike usko je vezana uz marketinške aktivnosti poslovanja. Izgradnjom obostrane komunikacije između publike i njena kazališta otvara se mogućnost uvida u želje i reakcije posjetitelja predstava. Putem upitnika i anketa od publike se traže odgovori na pitanja o njihovim sklonostima, dojmovima, zadovoljstvu, željama, ali se i saznaje njihova društvena struktura. Cilj evaluacije jest razvijanje uzajamnoga pozitivnog odnosa s publikom te površnija, ali vrlo indikativna analiza stvarnog stanja stvari kod konzumenata repertoara. Fokus evaluacije: predstava, repertoar, ostale programske aktivnosti, imidž, PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

2 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 7 sustav komunikacija i prodaja, marketing

Marketinški plan Osnovni je cilj mojega marketinškog plana: učiniti gledatelja junakom naše priče. Uza sve navedeno, u to ulaze sljedeće prioritetne mjere:

intenziviranje prisutnosti na internetu: oživljavanje mrežne stranice uz izravnu komunikaciju s publikom na društvenim mrežama viralni marketing uvođenje newslettera i bloga uvođenje specijalnih događanja, akcija i darovnih paketa za najvjerniju publiku (loyalty membership): pretpremijernih druženja, otvorenih pokusa, obilaska zgrade kazališta, posebnih izvedaba uz uvođenje studenata Produkcije, Dramaturgije i Kazališne režije kao suradnika u ovim događanjima uvođenje flash-mob akcija, organizacija ad hoc i redovitih humanitarnih događanja pokretanje suvenirnice u prostoru blagajne, bolja distribucija knjiga obvezno uvođenje trailera za svaku premijeru i svaki event PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

2 8

[PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] uvođenje letaka i osuvremenjivanje programskih knjižica.

•

Viralni marketing

Ova vrsta marketinga znatno je učinkovitija i jeftinija od ostalih konvencionalnih načina reklamiranja i promocije jer se radi o tehnici kojom reklamu dobrovoljno prenose sami korisnici usluge ili poruke, šireći je masovno, ogromnom brzinom, takoreći brzinom širenja virusa (otud i pojam «viralni»), a najkraći joj je opis: internetska usmena predaja. Najčešće se širi u obliku humorističkih videoklipova, fotografija, poruka, postova i sl. Ovo se kazalište sad ne služi takvim marketingom te je nužno da u sljedećem razdoblju započne s takvim probojnim marketinškim aktivnostima. •

Društvene mreže

Istaknuti marketinški strateg David Meerman Scott napisao je da su društvene mreže alati koji pokazuju da je realno vrijeme način mišljenja.5 Doista je tako, društveno umrežavanje internetska je činjenica bez koje se ne može zamisliti svakidašnjica kulturnih organizacija,

a real-time marketing postao je

nezaobilaznom točkom s koje se organizacija pozicionira kod svojih korisnika. «Marketing od usta do usta», koji je uvijek bio iznimno djelotvoran, danas je, zbog moći interneta, važniji nego ikad. •

Newsletter, Blog

Treba ih uvesti odmah jer je to danas nužna izravna komunikacija sa svakim (vjernim) gledateljem. Također je nužno uvesti i blogove članova uprave, glumaca i suradnika, zaposlenika, gostujućih umjetnika i sl., što je neizostavni 5

U: The New Rules of marketing and PR, 2009.


2 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 9 dio PR-a i marketinškog «šarma» sličnih organizacija o čemu često ovisi njezina reputacija, a komentari koji se dobivaju ispod blogova dragocjeni su feed back. Snaga bloga jest nemjerljiva. •

Video i mobilni marketing

Uz mali napor, ovim se globalnim medijem može polučiti veliki učinak. Primjer za to je nedavna YouTube kampanja JDP-a za sezonu u kojoj je sjajno zamišljene i realizirane klipove o predstavama Othelo, Zločin i kazna, Mletački trgovac vidjelo između 200 000 i pola milijuna ljudi. Stoga je u mome planu svakako formiranje maloga tima (studenti Produkcije i Filmske režije ADU) koji bi svoje ispitne vježbe/zadatke realizirali praksom u Kazalištu te producirali klipove za mrežnu stranicu i videokanale. Kazalište nema aplikaciju za pametne telefone i tablete koji su nužni za inoviranje kazališta i njegove publike. •

Mrežna stranica i vizualni identitet

Marketinški se stručnjaci slažu da je u današnjemu informatičkom vremenu marketinga mrežna stranica organizacije ključ cijeloga njenog poslovanja. Kazalište ima zastarjelu i pasivnu mrežnu stranicu čiji je vizualni identitet neujednačen i prerijetko obnavljan te joj je potrebna obnova u dizajnu i načinu uređivanja sadržaja. Svakako se mora uvesti redovito objavljivanje snimaka i trailere predstava, snimke razgovora s članovima timova i glumcima, reakcije publike i sl., sve da bi se iskristalizirala jedina moguća prava marketinška strategija: Dajmo im kvalitetan program. To je najbolja reklama.


3 0


Programske smjernice novoga mandata

Predstavama visoke estetske razine Zagrebačko kazalište mladih tematizirat će neke od ključnih društvenih fenomena te će unutar zadanih programskih okvira njegovati domaću dramsku literaturu, poticati pisanje novih djela i njihovo insceniranje, uprizorujući djela klasične literature koja se interpretiraju suvremenim kazališnim jezikom te izvođenje suvremenih dramskih tekstova domaćih i svjetskih dramatičara koji izravno govore o temama koje istražuju naše vrijeme te o njemu postavljaju neka ključna pitanja. Zagrebačko kazalište mladih bit će mjesto scenskih istraživanja u domeni umjetničkog teatra, za djecu, mladež i ostale publike svih dobnih skupina. ZKM je gradsko kazalište sa stalnim ansamblom, dakle, repertoarno, profesionalno kazalište, ali u njegovoj dugoj tradiciji pripada i rad Učilišta, koji, potpada pod odrednicu: amatersko. Predlažem da se ovo shvati drugačije jer je ova razlika u svijetu odavno prevladana. Važna je ozbiljnost pristupa, jedna vrsta predanosti, otvorenost radioničke vrste. Upravo slijedom njegovih najboljih tradicija, ZKM se mora otvoriti svojevrsnom «propuhu» kakav se javlja u uvjetima intelektualno PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

3 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 1 radoznale, otvorene i odvažne radionice, gdje se eksperimentira s «opasnim materijalima», nastojeći, koliko je to god profesionalnom pogonu moguće, zatomiti prisilu konačnog rezultata. Dodiri s onima koji dolaze, kako Brecht piše, «s rođenima poslije nas», glavni su zadatak ovog mandata. Ako znamo da se naš širi društveni kontekst razvija prilično neorganski, da se Zagreb širi kvantitativno, ali se ne urbanizira istim tempom, to znači da će dramaturgija neposrednog odgovora na ovaj izazov imati stalne teškoće u svojemu «plasmanu» jer će odaziv onih koji bi po naravi stvari imali biti najzainteresiraniji za pitanja koja za njih pokrećemo, slabiji no što smo se nadali. Tradicionalna publika nestala je zajedno sa svojim tradicijama, nove tradicije nisu se još etablirale. U strahu da kazalište neće izgubiti bitku s «jačim medijima», nastojat će se naći prava mjeru između svojevrsno prosvjetiteljske pedagogije i želje za umjetnički radikalnim projektima. ZKM želi jednostavno rečeno biti komunalnim teatrom naše komune, ni hram, ali ni supermarket. Repertoar će se kretati u okvirima koji i sami podsjećaju na petočinsku, klasičnu dramu u cjelini. Stupanj prepoznavanja lokalnih prilika bit će različit, ali pitanje vlastita identiteta bit će stalno, a u njema su Lorca, Krleža, Miller, Ćosić i Šnajder temelji repertoara, ali isto tako i Woytilin komad Brat našega Boga, vrlo suptilan tekst o pitanju angažmana u društvu u kojemu se načela vjere nikako ne poklapaju s načelima stvarnosti, kombiniranu s metafizički teškom raspravom o mjestu umjetnika i intelektualca u svijetu potrebitih i izbačenih.

Angažiranje dramaturga


3 2


Kazalištu nedostaje dramaturg te će se odmah nastojati pronaći mogućnost za to radno mjesto. Njegov će prvenstveni djelokrug biti kontakti s mladim dramatičarima. Posao dramaturga u tom smislu sastoji se od čitanja i eksceptiranja tekstova, uz uobičajeno očekivanje da bude u toku sa svjetskim zbivanjima u teatru. Usto će raditi i na pojedinim projektima, uređivati programske knjižice itd. Dramaturg (ili po mogućnosti više njih) bit će član/ovi budućega Umjetničkog savjeta koji će se odmah ustrojiti. Suradnja s takvim tijelom bit će dobrodošla, pogotovo ako se zna da je temeljna odgovornost u kazalištu na ravnatelju i da je ona nedjeljiva.

Suradnja s Akademijom dramske umjetnosti Suradnja s Akademijom dramske umjetnosti jest, uz repertoar, jedna od glavnih sastavnica cijeloga kazališnog posla u ovom mandatu. Veze između ZKM-a i ADUa prirodne su za mlade glumce jer je upravo ZKM mjesto na koje oni najviše gledaju kad se radi o početcima njihovih profesionalnih karijera, prostor djelovanja koji ih može najbolje integrirati te je i dosad bio krajnje otvoren prema novim energijama i poticajima. No suradnja s ADU-om nije ni izbliza onakva kakvu zamišljam u budućnosti. ZKM-u je blizak duh radionice, njezina otvorenost, ali i pedagoški momenti, i to zbog duge i vrijedne tradicije Učilišta. Upravo bi se u osobi dramaturga mogle postaviti osnove za obogaćivanje i produbljivanje ove prirodne veze. Kontinuirana suradnja s ADU-om dobar je put uključivanja i mladih glumaca, i mladih redatelja, pa i dramatičara odnosno dramaturga, te studenata novouspostavljenog Odsjeka plesa, ali obvezno i mladih kazališnih producenata koje već više od desetljeća školuje Odsjek produkcije ADU-a.



Suvremeni ples u ZKM-u Kao što je rečeno u uvodu, ZKM oduvijek poštuje važnost koreodramaturgije, ali slobodnim plesnim skupinama i njihovim koreografima to se ne čini dovoljnim. U prvom redu ovdje mislim na činjenicu da će dvorana Istra, bez obzira na dvoranu Plesnog centra, još dugo ostati «tamnim predmetom žudnje» za slobodne plesne skupine (kao i za festivale u Zagrebu), jer je, svojim dispozitivom i mjerama te odnosom prema amfiteatarskom gledalištu, najmoderniji scenski prostor u zemlji. Po naravi stvari, ova bi suradnja, pogotovo ako se u vremenu donekle usustavi, morala imati svoju posebnu dramaturgiju.


3 4




Četverogodišnji repertoarni plan Na godišnjoj su razini planirane četiri premijere u dvorani Istra te jedna premijera u dvorani Polanec, uz jednu koprodukciju (koprodukcijsku suradnju) s nezavisnom scenom (plesnom, dramskom, dječjom, glazbenom), jednu s domaćim/regionalnim/europskim

kazalištem

te

dvije

koprodukcije

s

Akademijom dramske umjetnosti (Odsjek kazališne režije, Dramaturgije i Produkcije te Odsjekom plesa). U nastavku su navedeni primjeri premijernih naslova za dvoranu Istra i Polanec.

2015. Artur Miller: Vještice iz Salema Redatelj: Anja Maksić Japundžić Ulrich Hub: An der Arche um Acht Redatelj: Dario Harjaček Elfride Jelinek: Rechnitz (Der Würgeengel) Redatelj: Janez Pipan Miroslav Krleža: Dnevnici a.d. 1942. Režija i dramatizacija: Snježana Banović Suradnja s Festivalom Miroslava Krleže Bora Ćosić: O zanatima


3 6


Redateljica: Selma Spahić

2016. G. Garcia Lorca: Yerma Redateljica: Ivica Boban Kristo Šagor: Patricks Trick Redatelj: Dario Harjaček S. Šnajder/M. Tarbuk: Glaise u Zagrebu mjuzikl Suradnja s Eurokazom Redatelj: Branko Brezovec Miloš Crnjanski: Maska Redateljica: Iva Milošević Pavel Kohout: Cijenkalij u pet Redatelj: Mladen Vukić

2017. Karol Józef Wojtyła: Brat našega Boga Redatelj: Boris Liješević



Davor Špišić: Kruh za goste Redateljica: Helena Petković Erich Kästner: Leteći razred Redatelj: Jernej Lorenci Marijan Matković: Slučaj maturanta Wagnera Redatelj: Eduard Miler Tankred Dorst: Vila Redatelj: Laszlo Bagossy

2018. – 70. obljetnica osnutka ZKM-a Michel de Houellebecq: Elementarne čestice Adaptacija: Darko Lukić Redatelj: Ivica Buljan Slobodan Šnajder: Svjetlucanje kome Redateljica: Tanja Miletić Oručević Volker Ludwig: Maksimilijan zviždukalo Redatelji: Pešut/Rustemović Lewis Carroll: Alisa u zemlji čudesa Redatelj: Robert Waltl


3 8


S. Banović – M. Žarković: Barok.com (u suradnji s Učilištem ZKM-a, Hrvatskim baroknim ansamblom i Korkyra baroque festival) Redateljica: Snježana Banović




4 0


ŽIVOTOPIS

Rođena 1963. u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te studira francuski i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. Akademiju dramske umjetnosti – Odsjek Kazališna režija i radiofonija – diplomira 1990. u klasi prof. Georgija Para. Za vrijeme studija asistira na brojnim produkcijama u kazalištu, a prvu profesionalnu režiju ostvaruje u zagrebačkom Teatru ITD. Doktorski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je 2008., a 2011. obranila je disertaciju Hrvatsko državno kazalište 1941-1945 – organizacijski i društveni kontekst koju je 2012. objavila izdavačka kuća Profil. Godine 2014. u izdavačkoj kući Durieux objavljuje knjigu Kazalište krize. Redovita je profesorica na Odsjeku produkcije Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Do danas je ostvarila četrdeset kazališnih režija u Hrvatskoj i u inozemstvu, i to u kazalištima: DK Gavella, HNK Zagreb, HNK Rijeka, HNK Osijek, ZKM, Teatar &TD, Kerempuh, Komedija, Histrioni, Novi život, Žar ptica, Kazalište Virovitica, KMD Dubrovnik, Atelje 212 Beograd, ITI Prag, HNK Varaždin, Mala scena Zagreb, Hrvatski radio, WSC Theatre, Nebraska USA, INK Pula, Opera b.b. Za neke predstave radila je i izbor glazbe (Kako sam naučila voziti, Dvije, Vaginini monolozi, Debela, Posljednja karika, Vanda), a autorica je scenografije za predstavu Posljednja karika Lade Kaštelan u WSC Theatre, SAD.

Uz dramske tekstove režira i/ili organizira različite komercijalne i umjetničke manifestacije te različite dobrotvorne programe od kojih se izdvajaju Svečano otvaranje hotela Hilton Imperijal u Dubrovniku (2005.), Svečanost obilježavanja 50. PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

4 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 1 obljetnice Atlantske plovidbe (2006.), Svečanost otvaranja kongresa Sindikata pomoraca Hrvatske (2007.). Za navedene svečanosti piše sinopsise, a autorica je i više tekstova kabareta i adaptacija proznih djela. Objavila je brojne stručne i znanstvene tekstova te o kazalištu, kulturnoj politici, kazališnom menadžmentu i produkciji u zbornicima i časopisima (Glumište, Kazalište, 3. Program Hrvatskog radija, Književna republika, Mediantrop...), mnoštvo kolumna o kulturi i kazalištu u dnevnim i tjednim tiskovinama (Polet, Vijenac, Jutarnji list, Vjesnik i Globus) te na portalu teatar.hr . Recenzentica je više udžbenika, članaka i stručnih knjiga. Godine 2010. surađivala je na izradi Židovskoga biografskog leksikona i Kazališnoga leksikona Leksikografskog zavoda u Zagrebu. Sudjelovala je samostalno ili s predstavama na brojnim festivalima, simpozijima i okruglim stolovima s temom kazališta, kazališne produkcije i kulturne politike u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Francuskoj, Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Srbiji, Slovačkoj i Crnoj Gori.

Umjetničke i javne funkcije

2013. – koordinatorica Savjeta za kulturu predsjednika Skupštine grada Zagreba 2013. – predsjednica Kulturnoga vijeća za Dramu Ministarstva kulture RH 2012. – 2013. članica Kulturnoga vijeća za dramu Ministarstva kulture RH 2007. – ravnateljica privatne Ustanove u kulturi Rachlin and Friends, Dubrovnik 2001. – 2002. – ravnateljica Drame HNK-a Zagreb. 2001. – članica Vijeća za kazalište Ministarstva kulture RH – predsjednica Vladina Povjerenstva za Dramu Dubrovačkih ljetnih igara.

Članstvo u prosudbenim žirijima, uredništvima i sličnim tijelima

2013. – članica Etičkoga povjerenstva izbora za Parlament EU-a PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

4 2


2013. – urednica u regionalnom časopisu Mediantrop Centra za medije Ranko Munitić, Beograd

Članica prosudbenih žirija na festivalima

Male scene u Rijeci (2002., 2004., 2012.) Zlatni lav u Umagu (2007., 2008.) Vjesnikova nagrada Dubravko Dujšin (2008.) selektorica – festival Gavelline večeri (2008.)

Članstva u udrugama

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika Hrvatsko društvo pisaca Hrvatsko novinarsko društvo P.E.N centar Hrvatska Hrvatski centar ITI Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo Centar za medije Ranko Munitić

Znanje stranih jezika

Prevodi s engleskoga i francuskoga jezika. Služi se španjolskim i talijanskim, a pasivno njemačkim i grčkim jezikom.

Dramaturški rad

Adaptirala i napisala više tekstova za kazalište: PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.


Charlie Brown za ZKM, 1994. Cabaret Črni maček za DK Gavella, 1995. Cabaret Stari fijaker za Histrione, 1998. Sinopsis Otvaranja za DLJI, 2001. Vaginini monolozi (po motivima E. Ensler) za Kerempuh, 2003. Vaginini monolozi (po motivima E. Ensler) za KMD Dubrovnik 2004. Dnevnik Pauline P. (po romanu Sanje Polak) za Žar pticu 2005. Kabaret Agram by Night za English language Theatre of Zagreb 2006. Debela (po motivima istoimenog romana S. Šesto Stipaničić) za Malu scenu 2007. Vanda (po motivima istoimenog romana S. Šesto Stipaničić) za Malu scenu 2008. Ovca ostaje ovca (adaptacija istoimene slikovnice M. Mattera – A. Fausta) za Malu scenu 2010.

Izvedeni prijevodi s engleskoga, francuskoga i talijanskoga jezika

Eugene Ionesco: Portret, 1987., ADU Victor Haim: Abraham i Samuel, 1989., ADU/Židovska općina Zagreb Otho Eskin: Duet, 1999., Hrvatski radio Paula Vogel: Kako sam naučila voziti, Teatar &TD Zagreb, 2000. David Hare: Plava soba, HNK Osijek 2001. Mogens – Rukow: Proslava, HNK Zagreb, 2002. i Atelje 212, Beograd, 2009. Gaetano Donizzeti: Il Campanello, Opera b.b., Zagreb, 2011.

Režije


4 4


Victor Haim: Abraham i Samuel, Židovska općina, Zagreb, 1989. Pavao Marinković: Filip Oktet i čarobna truba, Teatar &TD, Zagreb, 1990. Alfred de Musset: Svijećnjak , DK Gavella, Zagreb, 1991. Higin Dragošić: Posljednji Zrinski, Kazalište Virovitica, Virovitica, 1992. Miroslav Feldman: Vožnja, Virovitica Theatre, Virovitica, 1993. Charles Schultz / S. Banović/ V. Đikanović: Charlie Brown, ZKM, Zagreb, 1993. Georges Faydeau: Mačak u vreći, Kazalište Virovitica, Virovitica, 1994. S. Banović / V. Đikanović: Cabaret Črni maček, Gavella, Zagreb, 1994. (Specijalna nagrada na Danima smijeha) Hrvoje Ivanković: Cabaret Pantagana, KMD, Dubrovnik, 1994. William Shakespeare: Kako vam drago, Kazalište Virovitica, Virovitica, 1995. Edward Albee: Tko se boji Virginije Woolf, HNK Zagreb, 1995. Georges Faydeau: Ne šetaj uokolo gola golcata, Dramski studio slijepih Novi život, Zagreb, 1996. Tennesse Williams: Mačka na vrućem limenom krovu, Gavella, Zagreb, 1996. Nicholo Machiavelli: Mandragola, Kazalište Virovitica, Virovitica, 1997. Otho Eskin: Duet, Dramski program Hrvatskog radija, 1997. Angelo Longoni: Muškarci bez žena, KMD, Dubrovnik, 1997. Snježana Banović: Stari fijaker, kabaret, Histrioni, Zagreb, 1998. Darko Lukić: Play Shakespeare, dobrotvorna produkcija, Zagreb, 1998. Eugene Labiche: Talijanski slamnati šešir, HNK Rijeka, 1999. William Shakespeare: San ivanjske noći, dobrotvorna produkcija, Zagreb, 1999. Paula Vogel: Kako sam naučila voziti, Teatar &TD, Zagreb, 2000. C. P. Taylor: Dobri, HNK Zagreb, 2000. David Hare: Plava soba, HNK Osijek, 2001. Lada Kaštelan: Posljednja karika, ITI Prague, Češka, 2001. Mogens/Rukow/Witenberg: Proslava, HNK Zagreb, 2002. E. Ensler: Vaginini monolozi, Kerempuh, Zagreb 2003.


4 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 5 T. Štivičić: Dvije, Atelje 212, Beograd, 2003. (Nagrada publike na Marulićevim danima u Splitu) William Shakespeare: San ivanjske noći, Zagrebački ljetni festival, 2003. Eve Ensler: Vaginini monolozi, KMD Dubrovnik, 2004. S. Polak/S. Banović: Dnevnik Pauline P., Žar ptica, Zagreb 2005. Tennessee Williams: Iznenada prošlog ljeta, HNK Varaždin, 2006. Braća Presnjakov, Igranje žrtve, Kazalište Virovitica, 2007. S. Šesto Stipančić / S. Banović, Debela, Mala scena, Zagreb 2008. Lada Kaštelan: The Last Link, WSC Theatre, Wayne Nebraska, SAD, 2008. S. Šesto Stipaničić / S. Banović, Vanda, Mala scena, Zagreb 2009. T. Štivičić: Fragile, HNK Osijek, 2009. M. Matterr / A. Faust – S. Banović, Ovca za cijeli život, Mala scena Zagreb, 2011. Slobodan Šnajder: Enciklopedija izgubljenog vremena, HNK Varaždin, 2011. Gaetano Donizetti: Il Campanello, Opera b.b., Zagreb, 2011. Slobodan Šnajder: Kako je Dunda spasila domovinu, INK Pula, 2012. Gioaccchino Rossini: Cambiale di matrimonio, Opera b.b., Zagreb, 2013. Ivan pl. Zajc: Momci na brod, Mala scena, Zagreb, 2014. (premijera u prosincu)

Objavljeni stručni i znanstveni radovi; izlaganja i recenzije •

Komorne pozornice Drame HNK od 1957. do danas, Kazalište, Zagreb 2002.

•

Kazališna edukacija u SAD, Glumište, HDDU, Zagreb 2003.

•

Balovi u HNK tijekom XIX. stoljeća, Kazalište, Zagreb 2004.

•

Josip Freudenreich – prvi hrvatski 'actor manager', Kazalište, Zagreb 2005.

•

Bal kao riječ i više od toga, Hrvatski radio, III. program, 2006.

•

Modeli organizacije suvremenoga talijanskog kazališta, Kazalište 2006.

•

Kazališna produkcija – karika bez koje se ne može stvarati kazališna estetika, recenzija udžbenika autora D. Lukića, Kazalište 2007.


4 6

[PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] •

Druga bitka Julija Benešića za reformu HNK 1939. – 1940., Kazalište 37/38, Zagreb 2009.

•

Nacionalna kazališta i nedostatak strategije kulturnog razvoja u Hrvatskoj, Scena, Novi Sad, 2009.

•

Križevačka tragetkinja Nina Vavra u hramu hrvatsje Talije – recenzija monografije Ivana Peklića, Gradska knjižnica "Franjo Marković" Križevci, 2010.

•

Nikola Batušić i kazališno zakonodavstvo u Hrvatskoj, Zbornik o životu i radu Nikole Batušića, ITI, HAZU i ADU, Zagreb, 2010.

•

Nacionalna kazališta i identitet, zbornik: «Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu», Pravni fakultet i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Zagreb 2010.

•

National Theatre and Cultural Policy in Croatia, International Scientific Conference: The Idea of a National Theatre in the 21st Century, Budmerice, Slovakia, 3 – 5 June, 2010.

•

Intendanture Mani Gotovac: ustajali kazališni model XIX. stoljeća moguće je mijenjati, Književna republika, Zagreb, 2010.

•

Produkcijski model školske predstave na američkom koledžu, zbornik: «Hrvatski jezik u kontekstu suvremenoga obrazovanja», Zagreb, 2010.

•

Bilježnica kao utopija – 10 godina poslije, izlaganje sa skupa o životu i radu Vjerana Zuppe, Književna republika, Zagreb, 2011.

•

Promemorija za kulturnu politiku RH, (izlaganje) Rasprava o kulturnoj politici u stranačkim programima, Hrvatski P.E.N centar, Zagreb, 2011.

•

Kazališni umjetnici u NDH između totalitarizma i umjetnosti, znanstveni skup Theatrum mundi: Theatre & Politics II: Theatre and Memory, Dubrovnik, 5. – 10. rujna 2011.

•

Kulturna politika i mjesto središnjega kazališa u NDH (1941-1945), Hrvatski radio III. program, 2011.


4 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 7 •

Veze Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu – skica za povijest međusobnih odnosa kao poticaj za buduću suradnju, Scena, Novi Sad, 2012.

•

Kreativni producent i javna kazališta u RH – nemogućnost uspostave korelacije kao posljedica neosmišljene kulturne politike, Zbornik radova s međnarodne konferencije «Menadžment kulture i medija u društvu znanja», Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu, Beograd, 2012.

•

Slamka spasa ili o slobodnom padu hrvatskoga kazališta, recenzija i predgovor knjizi Slamka spasa I. autorice V. Lončar, Biblioteka Mala scena, Zagreb, 2012.

•

Hrvatska kultura i EU: Kako do reforme u novim okolnostima, zbornik, Pravni fakultet i centar za promicanje demokracije Miko Tripalo, Zagreb, 2012.

•

Bela i Miroslav Krleža u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj – laki repertoar kao cijena za život, znanstvena konferencija i zbornik: Intelektualci i rat 19391947., Desničini susreti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012.

•

Velike su naše dužnosti prema narodu: uloga intelektualki u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj – recenzija članka Martine Bitunjac za znanstveni zbornik Intelektualci i rat 1939-1947, Desničini susreti, Zagreb, 2012.

•

Josip Horvat i II svjetski rat, recenzija članka autora Alberta Binga za znanstveni zbornik Intelektualci i rat 1939-1947, Desničini susreti, 2012.

•

Fotezov prijevod Nĕmečekova romana Đavo govori španjolski (1940) naspram njegovih putopisa iz Theatralia (1944), recenzija članka za znanstveni zbornik Intelektualci i rat 1939-1947, Desničini susreti, Zagreb, 2013.

•

Kazališna sudbina Krležina Kraljeva – uz uprizorenje Kraljeva u režiji Ivice Buljana, u ljeto 2009. godine u Abidjanu, Obala Bjelokosti, recenzija za znanstveni časopis Studia Lexicographica, Zagreb, 2013. PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

4 8


Centralna kazališna družina ZAVNOH-a u Topuskom – Dnevnik osnutka i organizacije Programa za Kongres kulturnih radnika Hrvatske (25. – 29. VI. 1944.), izlaganje na simpoziju Topusko 1944., Zagreb, 2014., Mediantrop, Beograd, 2014.

•

Branko Gavella i oblikovanje naših kazališnih politika u XX stoljeću, Krležini dani, 2013., zbornik u pripremi

Novinski članci i polemike o kazalištu, kulturi i kulturnoj politici •

Posljednji pljusak i Gavellin šešir, Vjesnik, Zagreb, 1991.

•

Kazalište zvano žudnja – sjećanje na P. Šarčevića, Vijenac, 2002.

•

HNK pada šaptom vlastite dramaturginje i potom ostaju samo kazališni zidovi koji šute, Vjesnik, Zagreb, 2004.

•

Tarbukovština je samoproglašena sila razorne moći koju nije moguće iskorijeniti bez velikih rezova, Vjesnik, Zagreb, 2004.

•

HNK i nova izmjena statuta, Jutarnji list, Zagreb, 2005.

•

Luj XV u kabinetu ministra Biškupića, Globus, Zagreb, 2009.

•

Mene je u HNK doveo Paro, a Vas esdepeovci – odgovor poslovnoj ravnateljici HNK u Zagrebu S. Stazić, Jutarnji list, Zagreb, 2009.

•

Gospodine Milanoviću upitajte Flega i Vujića tko je Zuppa, Jutarnji list, Zagreb, 2009.

•

Zgrada HNK u Zagrebu, CA inflight magazin, Zagreb 2009.

•

Kad majka politika uspješno „razdvoji“ dva brata blizanca, Jutarnji list, 2010.

•

Ana Lederer više nije nedodirljiva, Jutarnji list, Zagreb, 2010.

•

Stepinac je zaslužio boljeg odvjetnika od Jakova Sedlara, Jutarnji list, Zagreb 2010


4 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 9 •

Sedlaru je mjesto u Remetincu, a ne u novinskoj polemici, Jutarnji list, Zagreb, 2010.

•

Napad kulture na košulje s potpisom, Jutarnji list, Zagreb, 2010.

•

Ljetne igre: Idemo dalje, tonemo dublje, Jutarnji list, Zagreb, 2010.

•

Hulje i heroji, separat o kulturi i kazalištu za vrijeme NDH, Jutarnji list, Zagreb 2010.

•

Uprava HNK je u strahu od ustaša prognala Krležu, Jutarnji list, Zagreb, 2011.

•

Proslava Dinama u HNK bila je mimo statuta kuće, Jutarnji list, Zagreb, 2011.

•

Zašto svaki naš gradonačelnik na kulturu gleda baš kao Kerum?, Jutarnji list, Zagreb, 2011.

•

Holivudski portreti glumaca u doba NDH, Jutarnji list, Zagreb, 2011.

•

Kult Koste Spaića – Zašto kazališni fanatici smatraju da su Dubrovačke ljetne igre umrle 1971., Jutarnji list, Zagreb, 2011.

•

Ako je hrvatsko kazalište nastalo kao imitacija bečkog Burghteatra, zašto danas za njegovu i slične estetike mislimo da su preradikalne i nepotrebne?, Jutarnji list, 2011.

•

Begović i Krleža – tužna priča o ljubavi i izdaji dvojice pisaca, Jutarnji list, 2011.

•

Novi intendant HNK u starim vremenima, Jutarnji list, 2012.

•

Mirna smjena kazališne uprave....u Zurichu, 21. stoljeće, 2012.

•

Posluh naš svagdašnji, 21. stoljeće, 2012.

•

Šest vrućih srpsko-hrvatskih rana, 21. stoljeće, 2013., Mediantrop, 2013.

•

Zakon se već mijenjao zbog Lederer, ne mora opet, 21. stoljeće, Teatar.hr, 2013.

•

Treba biti glup s glupima jer su grubi i glupi isti, Teatar.hr, 2013.


5 0


HNK Varaždin na raskrižju – domovine sin ili sin domovine?, Teatar.hr , 2013.

•

Od vladajućeg Kaosa preko moćnoga Saturna ne može se do slabašne Justicije u samo tri godine, Teatar.hr , 2013.

•

Kaosu dva boda u Osijeku, Šnajderu crveni karton!, Teatar.hr , 2013.

•

Put odumiranja HNK u Varaždinu za 380 dana, Teatar.hr , 2014.

•

U našoj su kulturi kapitalne – jedino tajne, Teatar.hr , 2014.

•

O jakim adresama i slabim mjestima Programa za «novi» HNK, Teatar.hr , 2014.

•

Kazališna kola «totalno u dreku», Teatar.hr , 2014.

•

Muke po Straussu u zagrebačkom HNK, Teatar.hr , 2014.

•

Mladen Škiljan – In memoriam, Radio Gornji grad, 2014.

•

Bora Todorović – In memoriam, Radio Gornji grad, 2014.

•

Kiso, Koso, Ka'aso – Balada o svemoćnom menadžeru koji se izgubio, Teatar.hr , 2014.

•

Dvojac sa zastavom bez kormilara, usred otvorena mora bankrota programa, Teatar.hr , 2014.

Nastavni i akademski rad

Od 2004. do 2009. predaje u umjetničko-nastavnome zvanju docentice na Odsjeku produkcije ADU-a, od 2009. do 2013. u umjetničko-nastavnome zvanju izvanredne profesorice te od jeseni 2013. u zvanju redovite profesorice, i to kolegije produkcije izvedbenih umjetnosti za prvu, drugu i treću godinu: Producent u kontekstu povijesti drame i kazališta, Producent u hrvatskome kazalištu XX. stoljeća, Menadžment kulturnih manifestacija, Repertoar i produkcija u suvremenom kazalištu, Produkcija izvedbe, Javno i kulturno djelovanje. S kolegama s Odsjeka produkcije koautorica je sveučilišne skripte za studente Produkcije Uvod u produkciju – film, televizija, PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH listopad 2014.

5 [PROGRAM ZA ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ] 1 kazalište, izvedbene umjetnosti. Korecenzentica je Programa studija plesa ADU-a. Zimski semestar ak. dod. 2008/2009. Provela je kao gost-predavač na Wayne College, Wayne, Nebraska, SAD.

U Zagrebu 25. listopada 2014.


Banovic

Recommend Documents