Usporedba školske fobije i anksioznosti u ispitnim situacijama
Mr. Sibela Zvizdić
Usporedba školske fobije i anksioznosti u ispitnim situacijama Kako ne bi došlo do zabune u pravilnom tumačenju školske fobije i anksioznosti u ispitnim situacijama, potrebno je najprije objasniti pojam fobije. Riječ fobija potiče od grčke riječi Phobos, “panični strah”, “uas”, a što zapravo potiče od imena grčkog boanstva !hobos"a, koji je bio u stanju da kod svojih neprijatelja izazove strah i paniku. Rimski enciklopedist #elsus skovao je izraz hydrophobia još u $ stolje%u kako bi opisao op%i simptom bjesnila. &ipokrat '&ippocrat( je napisao dvije najranije kliničke deskripcije osobe koja pati od fobije 'primjerice, osoba koja se boji smrknu%a(, a u $) stolje%u, od strane filozofa, pojavljuje se prvi medicinski zapis o fobijama. *ve do $+ stolje%a izraz fobija f obija nije bio sastavni dio literaure iz oblasti psihijatrije. rlo interesantan podatak je da se klinički opisi fobija nisu mnogo promijenili od onih najranijih. !rimjerice, poznato je da je još -ugust #ezar '-ugustus #aesar( patio od inktofobije 'straha od no%i i mraka(. /ekspirovom djelu “0letački trgovac” '*hakespeare “1he 0erchant of enice”( spominje se jedna vrsta fobije koja se danas zove zoofobija 'strah od ivotinja(. !askal '!ascal(, poznati matematičar, patio je od onoga što se danas zove agorafobija 'fobija od otvorenog prostora(, a #. estfal '#. 2estphal( je '$34$"45( napisao tri klinička opisa agorafobije, s tim da se klinčki sindrom agorafobije, još od njegoog opisa pa do danas, nije radikalno promijenio.
F o b i čn i p o r e m e ća j !ostavlja se pitanje kako definirati fobični poreme%aj6 7sencijalna karakteristika fobičnog poreme%aja je trajni i iracionalni strah od specifičnih objekata, objekata, aktivnosti ili situacija, koji rezultira rezultira prisilnim izbjegavanjem izbjegavanjem zastrašujućih zastrašujućih objekata, aktivnosti ili situacija . 8soba prepoznaje ovaj strah kao ekscesivan i neumjeren u odnosu na aktuelnu opasnost od objekta, aktivnosti ili situacije. 9obija je okarakterizirana kao intenzivna elja za izbjegavanjem zastrašuju%ih situacija, a koja evocira anksioznost kad je osoba izloena takvoj situaciji. standardnim psihološkim riječnicima mogu se na%i slijede%e definicije fobije: 9obi 9obije je su spec specif ifič ične ne vrst vrstee stra straho hova va koje koje su defi defini nira rane ne kao kao “pre “pretj tjer eran anii i vrlo vrlo čest često o '2ebster;s 1hird
, $+3$, prema ?eck @ onesposobljavajući onesposobljavajući strahovi” 7mer>, $+3A(B “ezrazlo!an strah od nekih spoljnih situacija i sopstvenih unutarnjih stanja” ili “pretjeran
strah od nekog naročitog tipa predmeta ili situacije" strah koji je uporan i bez zdravih osnova ili bez razloga prihvaćenih kao razumnih od strane onoga koji pati” '7nglish and 7nglish,
$+45(B 9obija se javlja u različitim stupnjevima, sve do bolesnih, onesposobljavaju%ih reakcija. blaim stupnjevima ne klasificira se kao poreme%aj. 1ako se strah od zatvorenih prostora moe ispoljavati u blagim oblicima C primjerice, osoba izbjegava lift ako su u pitanju male visine, ali ga koristi ukoliko se treba popeti na više spratove. teim slučajevima ulazak u lift svaki put izaziva znojenje, drhtavicu, a u još teim slučajevima paničnu reakciju ili nesvjesicu. =akle, o fobiji se moe govoriti samo onda kada strah dovodi do poreme%aja u ponašanju koji onemogu%ava obavljanje uobičajenih ivotnih funkcija. 8snovna psihološka odlika fobije je njena otpornost na racionalne razloge. Dičnost je sasvim svjesna iracionalnosti svoje reakcije kojoj se bezuspješ bezuspješno no poku pokušava šava suprotstav suprotstaviti. iti. /ta se dešava dešava kad se osoba prisiljava prisiljava da se suoči suoči sa objektom ili situacijom zbog koje je fobična6 Prvo C osoba obično doivljava neugodan stupanj anksioznosti anksioznosti uz slijede%e simptome: lupanje srca, ubrzan puls, vrtoglavica, muka 'nagon za povračanjem(, nesvjestica, obilno znojenje. sta su tom prilikom najčeš%e suha. suha. #rugo C kod osobe se javlja snana elja da se izbjegne kontakt sa objektom ili situacijom koja izaziva strah. Kad god mogu fobične osobe izbjegavaju zastrašuju%e situacije i tako ograničavaju svoje ivotne aktivnosti. koliko osoba nije u stanju da izbjegne za nju zastrašuju%u situaciju, ona ili prevazilazi fobiju ili razvija hroničnu anksioznost. 1
Usporedba školske fobije i anksioznosti u ispitnim situacijama
Mr. Sibela Zvizdić
$reće C osoba uočava,
ali samo kad nije u fobičnoj situaciji, da su njeni strahovi pretjerani. prkos ovojj spoznaji ovo spoznaji prisutna prisutna je i izvjesna izvjesna nesposobnost nesposobnost za eliminira eliminiranjem njem strahova strahova ili reduciranjem reduciranjem izbjegavanja. Eedna od ključnih značajki fobija je uveličavanje količine rizika u zastrašuju%oj situaciji i stupnja štete odnosno povrede koju ta situacija moe izazvati '2olman, $++F(. Gbog ve%e opasnosti koju fobična osoba pripisuje objektima ili situacijama, ona %e doivjeti mnogo ve%u anksioznost i izraeniju elju za izbjegavanjem nego osoba koja se zatekla u sličnim zastrašuju%im situacijma, a koja nije fobična. Gbog ovoga se name%e pitanje: kako razlikovati fobije od tzv. “normalnih strahova”6 Razlike izmeu fobija i tzv. !normalni" stra"ova# "
$k ol sk a
f ob ij a
/kolsk /kolskaa fobija fobija je oka okarak rakter teris isira irana na kao trajni trajni strah strah od nep nepozn oznati atihh ško školsk lskih ih situac situacija ija,, zbunjenosti i ograničenih socijalnih odnosa, odnosa, iako je dijete sposobno za socijalne odnose sa poznatim ljudima '*antrock, $++F(. 7vo jednog primjera: dječak koji pati od školske fobije, fobije, rano ujutro sjedi za stolom na kojem je pripremljen doručak, snu!den i tih, očiju punih suza, tromo pomjerajući kašiku& 'ko se primora da pojede pojede punu kašiku ili uzme gutljaj mlijeka mlijeka kao odgovor na roditeljsko roditeljsko prigovaranje, prigovaranje, onda će to učiniti s velikim naporom& (skoro bi mogao otići u kupatilo )bilo zbog nagona nagona za povraćanj povraćanjem em ili zbog potrebe potrebe za olakšanje olakšanjem*, m*, što će mo!da mo!da uraditi, uraditi, a mo!da mo!da i neće& +ako se vrijeme odlaska u školu bli!i, on postaje uznemireniji, molečljiviji, molečljiviji, plačljiviji uz optu!ivanje svoje majke&
8vakva muka ni u kom slučaju ne moe biti zamijenjena simuliranjem ili djetetovim pokušajem privlačenja roditeljske panje budu%i da obiluje svim bihevioralnim i fiziološkim karakteristikama intenzivnog straha. * druge strane, ukoliko se dječaku dopusti da ostane kod ku%e, on %e osjetiti olakšanje i moda %e nastaviti sa svojim uobičajenim aktivnostima. 8vaj primjer nas upu%uje da se malo detaljnije pozabavimo školskom fobijom. fobijom.
%okušaji definiranja školske fobije /ta je zapravo školska fobija6 8p%enito, ova fobija se definira kao “odbijanje da se ide u školu, koje se zasniva na neobjašnjivom strahu iili anksioznosti zbog napuštanja doma” '=avids, $+4)BB prema 2enar, $++F(. jedno, $+4) jedno, fobija fobija od škole je definirana definirana i kao iracionalni iracionalni strah od nekih nekih aspekata školske situacije, koji je pra%en fiziološkim simptomima anksioznosti ili panike kad se blii trenutak polaska u školu, a što rezultira parcijalnom ili totalnom nesposobnoš%u odlaska u školu. $kolska fobija se mo&e podijeliti na' a) strah od nekih aspekata školskog školskog okru!enja , što se moe nazvati pravom fobijom od školeB 2
Usporedba školske fobije i anksioznosti u ispitnim situacijama
Mr. Sibela Zvizdić
odnosnoo odb odnosn odbija ijanje nje ško škole le na bazi bazi anksiozn anksioznosti osti usljed separacije separacije od roditelj roditelja, a, što bi se onda moglo nazvati nazvati specifičn specifičnom om formom formom separacionog anksioznog anksioznog poreme%aja 'Dast and *trauss, $++IB prema 2enar, $++F(. !ojedini autori iz redova psihoanalitičara, a meHu njima i ?oJlb> '$+4)B prema ?lanco @ ?ogacki, $+33(, smatraju da je školska fobija klasični supstrat separacione anksioznosti . ?udu%i da odnosi roditelj"dijete mogu biti neobično bliski, ?oJlb> '$+4)B prema ?lanco @ ?ogacki, $+33( je razvio koncept od četiri tipa obiteljskih interakcija karakterističnih karakterističnih za fobičnu djecu : 1. 1
(nksioznost
u
ispitnim
situacijama
-nksioznost u ispitnim situacijama je pojava koja je najraširenija u školskoj populaciji, ali ko koja ja je manje manje proble problemat matičn ičnaa od ško školsk lskee fobije fobije.. =jeca =jeca koja koja su visoko visoko ank anksio siozna zna u ispit ispitnim nim situacijama, za razliku od fobične djece, vrijeme uglavnom provode u školi uz značajne subjektivne poteško%e.
Simptomi anksioznosti u ispitnim situacijama !rije izlaska izlaska na ispit ispit za učenikaLs učenikaLstuden tudenta ta je karakteris karakterističan tičan strah od neuspjeha. 1okom samog ispita učenik osje%a tenziju, ljutnju ili bespomoćn bespomoćnost ost te zabrinutost zabrinutost za ocjenu& 8bično su prisutni fizički simptomi poput ubrzanog rada srca, gubitka daha, znojenja, osje%aja vru%ine ili hladno%e i sl. eki učenici imaju potrebu da plaču, a drugi da se glasno smiju. Eavlja se negativno razmišljanje tipa: “-eću uspjeti”, uspjeti”, “.a sam gubitnik”, gubitnik”, “(opće se ne bih trebao trebao mučiti oko ovog ispita”& 1akoHer, česta pojava je da se student tokom ispita ne moe sjetiti gradiva koje je naučio, da bi se neposredno nakon ispita obično prisjetio svih usvojenih informacija.
)ajpoznatije definicije anksioznosti u ispitnoj situaciji *ieber '$+3I( anksioznost u ispitnim situacijama najčeš%e definira kao “ sklop reakcija na skupinu podra!aja koji su u iskustvu pojedinca asocirani s procjenom ili ispitivanjem ”. 8vaj fenomen se odnosi na “ one fenomenološke, fiziološke fiziološke i bihevioralne reakcije koje prate zabrinutost zbog mogućeg neuspjeha”& neuspjeha”& 3
Usporedba školske fobije i anksioznosti u ispitnim situacijama
Mr. Sibela Zvizdić
*pielberger '$+3MB prema *ieber $+3I( ističe da je “anksioznost u ispitnim ispitnim situacijama kao stanje prolazno anksiozno stanje koje se javlja kada pojedinac percipira podra!aje )stvarne ili zamišljene* koji se odnose na ispitivanje i na njih reagira odre/enim emocijama i ponašanjem& 'nksioznost 'nksioznost u ispitnim situacijama shvaćena kao osobina je relativno stabilna osobina ličnosti, a odnosi se na dispoziciju da se mnoštvo podra!aja, podra!aja, koji su asocirani sa ispitivanjem, percipiraju kao da su prijeteći i tendenciju da se na njih reagira intenzivnim anksioznim stanjima” . aravno, autor
je anksioznost u ispitnim situacijama definirao u terminima svoje teorije anksioznosti shva%ene i kao stanje i kao osobina. *arason '$+M5( navodi da su osobe koje su visoko anksiozne u ispitnim situacijama mnogo više orijentirane na sebe i više samokritične od osoba koje su nisko anksiozne. jedno, kod visoko anksioznih se često javljaju samopotcjenjivački odgovori, koji interferiraju s radom i uspješnim rješenjem zadatka. 1akoHer, autor dodaje da osobe koje su visoko anksiozne u ispitnim situacijama više panje posve%uju sebi nego postavljenom zadatku, uz nastojanje da napuste ispitnu situaciju. Ga njih njih je karakt karakteri eristi stična čna zabrin zabrinuto utost st zbo zbogg eventu eventualn alnog og neu neuspj spjeha eha,, osje%a osje%ajj neadek neadekvat vatnos nosti ti i bespomo%nosti bespomo%nosti '*arason, $+3IB prema -rambaši%, $+33(. $+33(. 2ine '$+4$( navodi da osobe koje su visoko anksiozne u ispitnim situacijama dijele svoju panju na: a( zahtjeve koje koje post postav avlj ljaa zada zadata takB kB b( kognitivne aktivnosti popu poputt zabrinuto zabrinutosti sti i samokritike koje su irelevantne za zadatak. 1e aktivnosti odvlače panju osobe od zadatka i dovode do slabijeg uspjeha. uspjeha. * druge druge strane, strane, osob osobee koje su nisko anksiozne anksiozne u ispitnim ispitnim situacijama situacijama mnogo više panje posve%uju samom zadatku. -rambaši% '$+33( smatra da “anksioznost u ispitnim situacijama” treba zamijeniti izraz izrazom om “strah “strah od ispit ispitiva ivanja nja”, ”, koji koji je operac operacion ionali alizir ziran an kao “emoci “emociona onalna lna uzbu/e uzbu/enos nostt i kognitivn kognitivna a uznemireno uznemirenost st )zabrinu )zabrinutost* tost* koji se javljaju javljaju u ispitnim ispitnim situacijama situacijama iili pri njihovom njihovom zamišljanju, zamišljanju, odnosno, anticipiranju, a manifestira manifestira se na različite načine0 dijete ne ide rado u školu, izmišlja bolesti bolesti )da ne bi moralo ići u školu* ili se fizički uzrujava u školi )dok )dok odgovara tresu mu se i znoje ruke, drhti glas, lupa srce i sl&*, unaprije unaprijed d se boji ispitivanja, ispitivanja, sanja neugodne neugodne situacije situacije u školi, zaboravlja šta je imalo za zadaću, izjavljuje da se boji drugarice, roditelja )radi kazne zbog eventualnog neuspjeha*, neuspjeha*, misli da drugi znaju više, kad treba odgovarati zaboravlja šta je naučilo&” .
7mocije koje se javljaju kod djece koja pate od anksioznosti u ispitnim situacijama su uglavnom alost, što opet prouzrokuje samosaaljevanje, ali i bijes, zavist i ljubomoru prema djeci koja nemaju tih problema. Gbog Gbog preo preoku kupi pira rano nost stii vlas vlasti titi tim m prob proble lemo mom, m, takv takvaa djec djecaa su vrlo vrlo čest čestoo povu povuče čena na i neprimjetna, tako da nastavnici ne prepoznaju stanja djece i njihove simptome. * druge strane, roditelji djece koja imaju ove probleme ne poznaju školsku situaciju situaciju i vrlo često na sasvim pogrešne načine tumače ponašanje svoje djece. aravno, ni nastavnike, a ni roditelje ne treba optuivati ve% im ponuditi adekvatnu psihoedukaciju o ovoj pomalo zapostavljenoj problematici.
Uzroci nastanka anksioznosti u ispitnim situacijama *arason i sur. '$+MIB &ill, $+45, prema -rambaši%, $+33( smatraju da anksioznost u ispitnim situacijama nastaje iz djetetovih reakcija na situacije procjene u predškolskoj i ranoj osnovn osn ovnoš oškol kolsko skojj dob dobi. i. !rema !rema ovo ovom m psiho psihoana analit litičk ičkom om objašn objašnjen jenju ju u osn osnov ovii ove specif specifičn ičnee anksioznosti nalazi se tzv. separacioni strah .
!ostoji i mišljenje da su roditelji, čija su djeca visoko anksiozna u ispitnim situacijama, situacijama, 4
Usporedba školske fobije i anksioznosti u ispitnim situacijama
Mr. Sibela Zvizdić
ignoriraju%i njihovu potrebu za sigurnoš%u, zatim neradim pruanjem konstruktivne vrste pomo%i u rješavanju zadataka i problema te odbojnoš%u prema njima zapravo utjecali na to da se djeca nauče neprikladnom ponašanju u problemskim situacijama. 1akva djeca su se uglavnom oslanjala na rodite roditelje lje kak kakoo bi mogla mogla usp uspješ ješno no riješi riješiti ti pos postoj toje%e e%e proble probleme me ili pod podnij nijeti eti situac situaciju iju procje procjene. ne. Gatvorena komunikacija sa roditeljima te slabi podsticaji za razvoj uzročno"posljedičnog načina razmišljanja mogu predstavljati jedan od uzroka nastanka anksioznosti u ispitnim situacijama. * druge strane, roditelji djece koja su nisko anksiozna, uglavnom su se ponašali upravo obratno. !ojava anksioznosti u ispitnim situacijama moe biti i posljedica straha od neuspjeha neuspjeha '&agtvet, $+3), $+3FB prema -rmbaši%, $+33(. a osnovu svojih opservacija autori &ill i 7aton '$+44B prema -rambaši%, $+33( zaključuju da je ova specifična anksioznost nastala kao rezultat mnogobrojnih neuspjeha u ispitnim situacijama. 0eHutim, mnogobrojni neuspjesi prije bi se mogli smatrati provokatorom anksioznosti u ispitnim situacijama nego njenim uzrokom. Kako bi se saznalo mnogo više o faktorima koji utječu na nastanak i razvoj anksioznosti u ispitnim situacijama potrebno je puno više istraivanja na tu temu, potom istraivanja odnosa roditelj"dijete te nastavnik"učenik uz ispitivanje čitavog niza faktora koji bi se mogli odnositi na ličnost samoga djeteta.
$ta učenik*student mo&e učiniti da bi smanjio razinu anksioznosti u ispitnoj situaciji+
5
Usporedba školske fobije i anksioznosti u ispitnim situacijama
Mr. Sibela Zvizdić
'vrlo je vjerovatno da %e ova tehnika učeniku pomo%i da se prisjeti odgovora na samo naizgled teška pitanja(B ano je fokusirati se na test, a ne na rad drugih učenikaB energiju ne treba trošiti na zabrinutost oko posljedica eventualnog neuspjehaB ?ilo bi poeljno poeljno vlastite vlastite negativne negativne misli zamijeniti zamijeniti racionalnim racionalnim mislima mislima tipa: tipa: “ne moram savršeno uraditi test” ili “naporno “naporno sam učio pa sam u stanju stanju odgovoriti odgovoriti na pitanja pitanja iz ovoga testa” i slB polagano, polagano, duboko duboko disanje disanje te zadravanje zadravanje pozitivno pozitivnogg stava u svakom slučaju slučaju %e pomo%i u reduciranju ispitne ispitne anksioznosti. anksioznosti. )akon ispita' *tudentLučenik se obavezno treba nagraditi za sav uloeni trudB 8statak dana treba provesti u relaksiranoj atmosferi.
ana napomena: učenikLstudent, koji je svjestan da ima poteško%a zbog anksioznosti u ispitnoj situaciji, svoga nastavnika ili profesora obavezno treba upoznati sa svojim problemom. =anas postoje razni načini evaluiranja odnosno ispitivanja učenikovih znanja i vještina. koliko je i pored svega i dalje prisutna visoka razina anksioznosti onda je potrebno kontaktirati psihologa psihologa ili nekog drugog stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja.
,retman anksioznosti u ispitnim situacijama =a bi tretman anksioznosti u ispitnim situacijama bio što adekvatniji prvenstveno treba poštovati pravilo da ranije otkrivanje i tretman stvara ve%u šansu za uspješan ishod. Ranim otkrivanjem ove specifične anksioznosti spriječava se njeno ustaljivanje u repertoaru doivljavanja i rezultiraju%ih ponašanja, ponašanja, a što bi u svakom slučaju imalo češ%e negativne nego pozitivne posljedice. tretmanu anksioznosti u ispitnim situacijama korištene su različite terapijske tehnike i postupci: individualno i grupno savjetovanje, sistematska desenzitizacija, implozivna terapija, racionalno"emocionalna racionalno"emocionalna terapija, trening u metodama učenja, itd. Rezultati Rezultati bihevioralnih terapija idu u smjeru smanjivanja intenziteta anksioznosti tokom ispita, dok je poboljšanje uspjeha na ispitima opaeno samo u 5+ N studija '9inger i Oalassi, $+44B prema -rambaši%, $+33(. Gnačajno je tretman usmjeriti na izravnu kontrolu “komponente zabrinutosti” te na “kognitivni stil” odnosno na načine na koje visoko anksiozne osobe usmjeravaju svoju panju u ispitnim situacijama '0eichenbaum, $+45B prema -rambaši%, $+33(. !ojedini !ojedini autori predlau predlau da se u tretman tretman anksiozno anksioznosti sti uključi uključi i tretman u metodama i načinima učenja '?enjamin i sur., $+3$B -nnis, $+3MB prema -rambaši%, $+33(. !ostoje podaci koji ukazuju da je sistematska desenzitizacija desenzitizacija uspješnija u redukciji anksioznosti od primjerice, grupnog savjetovanja. Gato se postupak desenzitizacije najčeš%e koristi.
-rambaši%, D. '$+33(. -nksioznost u ispitnim situacijama " pregled istraivanja, 1evija za psihologiju , , ol. $3B ?r. $"5, +$"$)). ?eck -.1., 7mer> O. '$+3A(. -nPiet> =isorders and !hobias, - #ognitive !erspective, ?asic ?ooks, ' #ivision of &arper 2ollins 2ollins Publisher& ?lanco R., ?ogacki =. 9. '$+33(. !rescriptions for #hildren Jith Dearning and -djustment !roblems, ' 2onsultant3s #esk 1eference, $hird 4dition , #harles 1homas, !ublisher, *pringfield,
Usporedba školske fobije i anksioznosti u ispitnim situacijama
Mr. Sibela Zvizdić
2enar #. '$++F(. =evelopmental !s>chopatholog>, 9rom through -dolescence, $hird 4dition , 0cOraJ"&ill, and Related Related =isorder =isorders, s, ' 6andbook , - 2ile>" @ *onss, <#.
7
