1 MODERNIZAM
Naziv „modernizam“ svakako svakako je prikladniji od naziva „književnost 20stolje!a“ 20stolje!a“ jer vi"e od#ovara ostalim nazivivima veliki$ književni$ epo$a i jer isti%e ne"to "to se može s$vatiti kao karakteristika &pravo književnosti kao &mjetnostiNa#lasak & modernizm& je svakako na oso'inama koje nis& karakteristi%ne za realizam(a koje se pojavlj&j& sa sve ve!om &%estalo"!& &%estalo"!& i intenzitetomModernizam se može s$vatiti kao polimor)na književna epo$a & kojoj preovladavaj& razli%ite antitradi*ionalisti%ke orjenta*ije +ostoje dva stajali"ta koja #ovore o modernizm&(jedni smatraj& da je modernizam velika književna epo$a koja jo" traje ali se &n&tar nje mo#& razlikovati razlikovati odre,ena književna razdo'lja koja %esto %esto do'ivaj& neprikladne i prot&rje%ne nazive kao npr“kasni npr“kasni modernizam“ ili „postmodernizam“+rema „postmodernizam“+rema dr&#om stajali"t& književna epo$a epo$a modernizma je ve! zavr"ena a posmodernizam je nova književna epo$aMi !emo se zadržati kod prvo# stajali"ta i modernizam podijeliti na %etiri razdo'lja a to s&.esteti*izam .avan#arda .kasni modernizam .postmodernizam Modernizam/ se kao epo$a javlja po%etkom stolje!a( a vremensko pre*iziranje kraja epo$e nije odre,eno +rema +rema knjiže književni vnim m kriti% kriti%ari arima ma i $istor $istori%a i%arima rima(( modern moderniza izam m kao epo epo$a $a nastav nastavit it !e se razvij razvijati ati epo epo$om $om postmodernizma( epo$om %iji je po%etak( a po#otovo kraj & potp&nosti neodre,en Ne 'i 'ilo po#re"no re!i re!i da je modernizam i književnost stolje!a i savremena književnost i moderna književnost 1e"ko!e & odre,enj& modern modernizm izmaa nastaj nastaj&& z'o z'o## iz&zet iz&zetne ne raznol raznoliko ikosti sti & knjiže književno vnojj teorij teorijii i praksi praksi me,&so me,&so'no 'no s&prots s&protstav tavlje ljeni$ ni$ književni$ prava*a i dominiraj&!i$ )aza me,& kojima postoje opreke- & po%etnoj )azi nazvanoj esteti*izam prevladava estetska )&nk*ija književnosti & dr&#oj )azi 3 avan#arda . radikalno se osporavaj& tradi*ije i ljepote( a zatim nast&paj& )aze &'lažavanja radikalizma Osim ovi$ )aza t& s& jo"- nat&ralizam( sim'olizam( )&t&rizam( ekspre ekspresio sioniz nizam( am( nad nadrea realiz lizam( am( dad dadaiz aizam( am( k&' k&'iza izam( m( kon kon*ep *ept&a t&aliz lizam( am( e#zist e#zisten* en*ija ijaliz lizam( am( impres impresion ioniza izam m i imažinizam 4a#lasnost je jedino & tome da se nap&"taj& mimeti%ke teorije( a književnost se okre!e prema isk&stv& jezika 5edinstvo epo$e je i & opre*i prema teoriji i praksi realizmaNast&panjem modernizma do!i !e do veliki$ promjena( ne toliko & tematskom koliko & poetskom i estetskom smisl&( jer savremena književnost sa so'om donosi prav*e i razdo'lja sa kojima se nap&"taj& konven*ije pret$odni$ epo$a i pis*& dop&"taj& slo'od& & te$ni*i te$ni*i izražavanj izražavanja a +isa* ima mo#&!nost mo#&!nost iz'ora( jer modernizam modernizam ne name!e name!e pre*izne pre*izne tematike( tematike( pre*izn& estetik&( poetski izraz( ne#o daje mo#&!nost da se( & stvarala%kom po#led& ide & sklad& sa razvojem dr&"tva( i ne za'ranj&je povratak tradi*iji koji !e se nametn&ti i kao nezao'ilazan )aktor Nast&panjem modernizma do!i !e do veliki$ promjena( ne toliko & tematskom koliko & poetskom i estetskom smisl&( jer savremena književnost sa so'om donosi prav*e i razdo'lja sa kojima se nap&"taj& konven*ije pret$odni$ epo$a i pis*& dop&"taj& slo'od& & te$ni*i te$ni*i izražavanj izražavanja a +isa* ima mo#&!nost mo#&!nost iz'ora( jer modernizam modernizam ne name!e name!e pre*izne pre*izne tematike( tematike( pre*izn& estetik&( poetski izraz( ne#o daje mo#&!nost da se( & stvaral%kom po#led& ide & sklad& sa razvojem dr&"tva( i ne za'ra za'ranj& nj&je je pov povrat ratak ak tradi* tradi*iji iji koji koji !e se nametn nametn&ti &ti i kao nezao' nezao'ila ilazan zan )aktor )aktor 6elike elike knjiže književne vne epo epo$e $e s& nezao'ilazne & posmatranj& periodiza*ije sa kojim stvaramo op!enitij& slik& $istorije književno# razvoja( a sa dr&#e strane posmatramo i razvoj pojedini$ književni$ vrsta i te$nike kojom se pis*i izražavaj& & vremen& & kojem stvaraj& i književnoj epo$i kojoj pripadaj& 4 tim & vezi možemo primjetiti da se & nekoj književnoj epo$i pose'no isti*ala i sti*ala odre,ena književna vrsta( jer je 'a" ona 'ila najpri$vatljivije sredstvo izraza to# vremena Za realizam je( re*imo( to 'io roman( iako se roman & $istoriji književnosti javlja kasnije od dr&#i$ književni$ vrsta( i iako ni prije realizma nije 'io zapostavljen( realizam #a & potp&nosti isti%e kao dominantn& vrst& Razlozi za to /
2 nis& 'ile konven*ije realizma( ne#o se roman & realizm& name!e kao najpri$vatljivije sredstvo izraza & sklad& da dr&"tvenim prilikama Možemo dakle re!i da te prilike 'iraj& književn& vrst&( a pisa* ne samo da je pri$vata( ne#o je i ona neminovnost za nje#ov kniževni izraz 4vak& epo$&( pa i modernizam je lak"e i raz&mljivije posmatrati kroz razdo'lja i prav*e kao &že se#mente se#mente književne orjenta*ije( orjenta*ije( tada ve! sa op!enitije op!enitije## dolazimo dolazimo do pojedina%n pojedina%no#( o#( spe*i)i%no spe*i)i%no## i or#inalnij or#inalnije# e# koje daje pre*iznije slike & književnom izraz& 1ako da i modernizam & &žem smisl& odre,&jemo kao razdo'lje &n&tar velike epo$e( koja tada 'iva nazivana dr&#a%ije stolje!a o'ilježit !e avan#arda kao razdo'lje razdo'lje koje se svojim izrazom najvi"e name!e & Početak prošlog stolje!a na*ionalnim književnostima Avan#arda teži ka tome da ospori esteti*izam( tj da pok&"a osporiti tradi*ij&( tradi*iona tradi*ionalni lni pojam ljepote ili tzv 7 k< ljepote ljepote 7 & književnosti književnosti s kraja I stolje!a stolje!a Avan#ardisti van#ardisti teže &spostavi sasvim novo# tipa sveop!e k<&re( i prestanka svake vrste konven*ionalnosti &n&tar književnosti( a sve t& & *ilj& ja%e#( dominantnije# i slo'odnije# izraza +is*i sa p&no vi"e slo'ode izražavaj& '&nt protiv sve#a "to je dr&"tveno nametn&to( nepravedno i na "tet& o'i%no# %ovjeka pa i samo# &mjetnika 1o je i razdo'lje & književnosti koje se ispoljava kao revol&*ija & k<&rnom( dr&"tvenom i politi%kom smisl& Mno#i s& prav*i o'ilježili avan#ard&( i svaki od ti$ prava*a se & ne%em razlikovao od dr&#o# svojom or#inalno"!&( ali zajedni%ko svim prav*ima avan#arde je poetika osporavanja( te r&"enja svi$ književni$ konven*ija pa %ak i jezi%ki$ 1ežnja 1ežnja da se 7 eksperimentira sa književnim izrazom i da se parodijom( na#la"avanjem aps&rda( *rnim $&morom i odst&panjem od lo#ike & jezik&( & iz#radni sižea i & o'likovanj& likova( istakne kako svijet i z'ilja nis& raz&mni( ni pri$vatljivi & onom o'lik& & kojem s& nam poznati 7 2 Avan#ardisti smatraj& da &mjetnost svojim &ti*ajem može promijeniti na%im života( oni prave spoj izme,& života i &mjetnosti Razdo'lje koje !e nast&piti nakon avan#arde je modernizam( koji je ne!e pok&"ati osporiti ne#o pri$vatiti na onaj na%in na koji se avan#arda odrazila & književnosti( ali modernisti !e tome pridodati i tradi*ij&( vra!aj&!i se esteti*izm& i k<& lijepo# & književnosti Dakle( modernizam kao razdo'lje je sinteza avan#arde i esteti*izma( pis*i ipak teže novom na%in& na%in& književno# o'likovanja( postavljaj& se kriti%ki prema realizm&( ali ni & kom sl&%aj& ne žele &ni"titi tradi*&j& & potp&nosti 8 tom razdo'lj& dolazi do izražaja i novi tip romana koji se %esto naziva i moderni roman( roman koji ne samo da želi da se s&protstavi tradi*ionalnom roman&( ne#o i da otvori mno#e mo#&!nosti pis*ima koji !e složenost vremena & kojem stvaraj& i žive izraziti na složen na%in( or#inalan & *jelovitosti Roman kao velika prozna vrsta daje velike mo#&!nosti & svakom smisl&( poetskom( tematskom( estetskom 8 njem& nalazimo elemente 'ajke( eseja ili reportaže( pa i mo#&!nost veze poezije & roman&( on je i poema i )ilozo)ska rasprava 4ve ove te$nike te$nike pripovi pripovijed jedanj anjaa 'ivaj& 'ivaj& pri$vatlji pri$vatljive ve i mo#&!e mo#&!e(( a roman roman kao takav takav &zima &zima se kao najpri$vatljiviji na%in izraza & '&rnom vremen& politi%ki$ i dr&"tveni$ previranja & na*ionalnim književnostima
KNJIŽEVNA KNJIŽEVN A RAZDOBLJA RAZDOBLJ A I KNJIŽEVNI KNJIŽEVN I PRAVCI PRAVCI ESTETICIZAM 2
Milivoj 4olar( 1eorija 1eorija književnosti( Za#re' 2009 #od str /::
3
Estetiizam se mo!e s"#atiti $ao razdo%&'e ( $o'em za raz&i$( od e)o"e rea&izma * )re#&ada#a izrazito na+&a,a#an'e is$&'(-i#o estets$e .(n$i'e $n'i!e#nosti/ Ta$#a s( s"#a0an'a na ne$i na-in )ri)rem&'ena #e0 $ra'em de#etnaesto+ sto&'e0a1 $ada mno+i $n'i!e#nii i teoreti-ari isti-( na-e&o I2 art )o(r I2 srt 34 (m'etnost z%o+ (m'etnosti 561 $o'im se na+&a,a#a $a$o (m'etnost ne smi'e %iti ( s&(!%i %i&o -e+a osim n'e same/ Ta$#o na+&a,a#an'e -isto0e (m'etnosti do#e&o 'e romana i te!n'i za artisti-$om ana&izom dr(,t#ene st#arnosti )ono#no 'a-a zaniman'e za )oezi'(7 nasta'( d'e&a ( $o'ima se s#e #i,e te!i is$&'(-i#o #irt(ozno' (m'etni-$o' o%radi1 $o'o' 'e (zor ()ra#o )oets$i na-in izra!a#an'a/ 8 roman( se ta$o na)(,ta'( rea&isti-$e $on#eni'e i nasta'e no#i ti) romana1 ( $o'em nema 'asno raz#i'ene .a%(&e i )o(zdano+ )ri)o#'eda-a1 a $oriste se no#e $n'i!e#ne te"ni$e1 $ao (n(tarn'i mono&o+1 ese'isti-$i di'e&o#i i )oets$i na-in is$azi#an'a/ AVAN9ARDA A#an+ardna #an+ardna se $n'i!e#nost $n'i!e#nost ( na-e&( na-e&( mo!e odrediti odrediti $ao )o$(,a' radi$a&no+ radi$a&no+ os)ora#an'a os)ora#an'a tradii'e1 tradii'e1 )a se ona ( tom smis&( izra#no s()rotsta#&'a estetiizm(/ 8 n'o'1 naime1 do&azi do os)ora#an'a 4$(&ta &'e)ote 51 'er se za"t'e#a da $n'i!e#nost o%("#ata i one )o'a#e )o'a#e11 na-ine na-ine izra!a izra!a#an #an'a1 'a1 o%&i$e o%&i$e i $n'i!e $n'i!e#ne #ne #rste #rste $o'e $o'e tradi tradiiona iona&no &no nis( nis( s"#a0e s"#a0ene ne $ao 4 #iso$a #iso$a $n'i!e#nost 5/ 8'edno a#an+arda os)ora#a i sam tradiiona&ni )o'am &'e)ote1 $ao i s"#a0an'e s"#a0an'e $n'i!e#nosti ( 'e&ini $ao 'edne od *&i'e)i" (m'etnosti*/ A#an+arda ta$o )o$(,a#a )rona0i no#( #ez( izme:( (m'etnosti i !i#ota1 smatra'(0i da (m'etnost mo!e )rom'eniti )rom'eniti i sam !i#ot ( 'e&ini1 'er 0e ()ra#o ona ()ozoriti na #ri'ednosti #ri'ednosti $o'e ( s#a+da,n'em s#a+da,n'em !i#ot( !i#ot( osta'( ne)rim'e0ene z%o+ (sta&'eni" na#i$a/ A#an+arda %a, zato neri'et$o !e&i za)re)astiti; r(+a se )osto'e0em na-in( !i#ota i )osto'e0im $n'i!e#nim $on#eni'am $on#eni'ama1 a1 )a (#odi i )oezi'( )oezi'( s 'edne strane strane i o%i-an 'ezi$ i 'ezi$ znanosti1 znanosti1 a s dr(+e strane strane i ta$#e s&o!ene $n'i!e#ne )ost()$e $a$#i #ode do neraz(m&'i#osti i od%i'a'( )(%&i$(/ Jednom ri'e-'(7 a#an+arda se z%i#a ( ne)restanom )rot(s&o#&'( sa samom so%om1 )a 'e mno+i teoreti-ari i s"#a0a'( $ao )o'a#( $o'a se na'%o&'e mo!e odrediti 'edino )arado$sima/ NAT8RALIZAM Nat(ra&izam nasta'e $ra'em e)o"e rea&izma1 $ao radi$a&ni izraz nasto'an'a da se $n'i!e#nost )o#e!e s is$(st#om i metodama ne$i" tada dominira'(0i" )rirodni" znanosti/ Roma Ro mano no)i )isa sa i te teor oret etii-ar ar rom oman anaa Em Emin in Zo Zo&a &a 3< 3<=> =>?? * <@ <@? ?66 za zasn sni# i#aa ( to tom m sm smis is&( &( ((-en en'e 'e o e$s)erimenta&nom roman(1 $o'e za"t'e#a da roman %(de s"#a0en $ao s#o'e#rsni e$s)eriment1 'er 'e n'e+o## +&a#ni i&' da dos&o n'e+o dos&o#no #no o)i,e i ana&iz ana&izira ira ta$#e &'(ds &'(ds$e $e s(d%ine $a$#e )o)(t 4$&ini-$i" s&(-a'e#a5 s&(-a'e#a5 omo+(0('( da se s"#ate teme&'ni raz&ozi &'(ds$o+ )ona,an'a1 -o#'e$ 'e )ri tome s"#a0en $ao na+ons$o %i0e1 rastrzano -(#st#ima i strastima $o'e do#o&'no ne )ozna'e1 a&i $o'a n'ime ()ra#&'a'(1 )a 'e i n'e+o#a s(d%ina $o'( roman tre%a o)isati ( %iti stro+o odre:ena nas&i'e:em i izra#nim (t'ea'ima dr(,t#ene sredine/ Nat(ra&isti-$a $n'i!e#na teori'a ta$o zast()a stro+o mimeti-$o s"#a0an'e $n'i!e#nosti7 $n'i!e#no d'e&o tre%a )ri$azati 4 is'e-a$ !i#ota 51 )a ( $n'i!e#no' te"nii )re#&ada#a'( &i$o#i i teme (zeti iz s#a+da,n'ie1 izra#ni izra#ni i deta&'ni deta&'ni o)isi &'(ds$o+ )ona,an'a1 )ona,an'a1 s$&onost s$&onost )rema istian'( istian'( i ana&izi ana&izi nas&i'e:eni nas&i'e:eni" " s$&onosti1 na+ona i oso%ito ne+ati#ni"1 razorni" strasti1 $o'e )ost()no (ni,ta#a'( )o'edine1 i'e&e )orodie1 )a -a$ i dr(,t#ene s&o'e#e/
SIMBOLIZAM
4 Sim%o&izam $n'i!e#ni 'e )ra#a )o oso%inama #ezan za razdo%&'e $o'e smo ozna-i&i $ao 4 estetiizam 51 a za raz&i$( od nat(ra&izma nat(ra&izma11 s $o'im se o$#irno #remens$i #remens$i )od(dara1 o%("#a0a (+&a#nom (+&a#nom )oezi'( )oezi'( i te$ ( ne$o' m'eri dram(/ Sim%o&isti smatra'( Ba(de&airea ne samo s#o'im )rete-om ne+o i (teme&'ite&'em ta$#o+ ti)a )oezi'e $a$#o+ !e&e n'e+o#ati i da&'e raz#i'ati1 a Art"(ra Rim%a(da 3<=>*<=@<61 Ste)"anea Ma&&armea 3<=>* <=@=6 i Pa(&a Ver&ainea 3<=>>*<=@6 ne)rema,enim (zorima ta$#o+ ti)a )'esni,t#a/ Nazi# 4 sim%o&izam 5 (zet 'e z%o+ na+&a,ene ()otre%e sim%o&a i s#o'st#ene teori'e )'esni-$i" sim%o&a $o'( ta' $n'i!e#ni )ra#a nasto'i raz#iti i )rimi'eniti ( $n'i!e#nom st#ara&a,t#(/ Teme&'na 'e )ri tome zamisao da )'esni,t#o mora +o#oriti 'ezi$om #eoma (da&'enim od 'ezi$a )roze1 a da ta' 'ezi$ $ara$terizira s(+esti#nost (m'esto izra#ne raz(m&'i#osti1 z#(-nost ( m'esto izra#no+ ozna-a#an'a i sim%o&i$a (m'esto izra#no+ o)isi#an'a/ 8T8RIZAM (t(rizam $n'i!e#ni 'e )ra#a ( o$#ir( a#an+arde/ Osni#a- 'e .(t(rizma i&i))o Tomaso Tomaso Marinetti 3<=F* <@>>61 ( -i'em 'e Mani.est( .(t(rizma 3<@?@6 iz&o!ena na-e&a .(t(risti-$o$ s"#a0an'a 'e&o$()ne $(&t(re1 $ao i )ro+ram .(t(risti-$e )oeti$e/ Ta 'e )oeti$a a#an+ardna z%o+ na+&a,eno+ za"t'e#a za radi$a&nim ras$idom s $n'i!e#nom tradii'om i z%o+ z%o+ na+&a, na+&a,eno eno++ za"t'e za"t'e#a #a za radi$a radi$a&ni &nim m ras$ido ras$idom m s $n'i!e# $n'i!e#nom nom tradi tradii'o i'om m i z%o+ z%o+ s()ro s()rosta sta#&' #&'an'a an'a estetiizm(/ 8m'esto idea&a &'e)ote i 4-iste )oezi'e 5 .(t(rizam )o$(,a#a odrediti no#i (m'etni-$i idea&1 ( $o'em %i do,ao do,ao do izra!a izra!a'a 'a dinami dinamizam zam i a$ti#i a$ti#izam zam no#e no#e ind(st ind(stri' ri's$e s$e i#i&i i#i&iza zai'e i'e// Sm'e&o Sm'e&ost st )o%(na )o%(na11 drs$os drs$ostt i zanesenost stro'e#ima1 te %rzinom i %or%om1 s"#a0ene s( )ri tome $ao ta$#e oso%ine $o'e %i mora&e )ro!eti $n'i!e#nost i 'e&o$()n( (m'etnost/ 8 s$&ad( sa tim na )&an( izraza .(t(rizma )red&a!e st#aran'e )ot)(no no#o+ )'esni-$o+ 'ezi$a1 ($idan'e inter)(n$i'a1 istian'e imenia te in.initi#no+ o%&i$a +&a+o&a1 re+istrai'( #an's$i" z#($o#a i ,(mo#a1 (#o:en'e )ot)(no neestets$i" zna$o#a1 a$o ,to s( %ro'e#i1 i o)ona,an'e ritma stro'e#a/ EKSPRESIONIZAM E$s)resionizam $n'i!e#ni 'e )ra#a $o'i se mo!e s"#atiti ( o$#irima a#an+arde1 a&i da se )one$ad )oisto#'e0('e s a#an+ardom1 )one$ad se odre:('e -a$ i ,ire od 'e&o$()no+ razdo%&'a a#an+arde1 a dosta -esto se razmatra $ao zase%ni $n'i!e#ni i (m'etni-$i )o$ret1 $o'i se te$ ( ne$im e&ementima mo!e )o#ezati sa a#an+ardom/ 8 s#a$om s&(-a'(1 me:(tim1 e$s)resionizam 'e $ao (m'etni-$i )ra#a )re)oznat&'i# ( s&i$arst#(1 +&az%i1 $aza&i,t( i .i&m(1 $ao i ( $n'i!e#nosti1 )r#e tre0ine na,e+ sto&'e0a1 odnosno izme:( <@
NADREALIZAM
5 Nadrea&izam izra#no se nasta#&'a na )o$ret dadaizam 3)rema o)ona,an'( d'e-'e+ te)an'a 4da*da561 $o'e s( ne$o&iina $n'i!e#ni$a i (m'etni$a )os&'edn'i" +odina tra'an'a )r#o+ s#'ets$o+ rata ista$n(&i $ao sim%o& $ra'n'e+ ot)ora )rema %i&o $a$#im raiona&nim $on#eni'ama ( $n'i!e#nosti i (m'etnosti/ Dadaizam1 $o'e+ 'e teori's$i o%raz&o!io r(m(n's$i )'esni$ Tristan Tzara 3<=@*<@G6 za #ri'eme %ora#$a ( ZHri ZHri"( "( <@< <@<11 iz+r iz+ra: a:en en 'e na radi$ radi$a& a&iz izir irani anim m a#an a#an+a +ard rdnim nim zami zamis& s&im imaa o r(,e r(,en'( n'( trad tradi ii'e i'e11 )a ()otre%&'a#a s#a sredst#a1 od tz#/ rno+ "(mora ironi'e i )or(+e do os)ora#an'a #ri'ednosti s#a$o+ smis&eno+ +o#ora1 ne )reza'(0i -a$ ni od to+a da sam se%e ironizira i sam se%e os)ori $ao mo+(0i $n'i!e#ni )ra#a i&i %i&o $a$a# odre:eni !i#otni sta#/ 8 #e&i-an'( %esmis&ie1 ( na+&a,eno' neoz%i&'nosti (m'etni-$i" i !i#otni" )ost()a$a1 ( s$anda&ima i ( izazi# izazi#an'( an'( )o+rda )o+rda i o+or-e o+or-en'a n'a 4oz%i& 4oz%i&'ni 'ni"5 "5 +ra:an +ra:ana1 a1 dadaiza dadaizam m 'e i)a$ i)a$ sadr!a sadr!a#ao #ao i #eoma #eoma oz%i&' oz%i&'n( n( dimenzi'( dimenzi'( razo-aran' razo-aran'aa $o'e )re&azi ( %(nto#no %(nto#no o-a'an'e/ o-a'an'e/ Nadrea&izam Nadrea&izam 'e )re(zeo )re(zeo oso%ito t( )os&'edn'( )os&'edn'( oso%in(1 a&i 'e i iz+radio s#o'st#eno (-en'e1 $o'e 'e )ost()no )reras&o ( $n'i!e#n( teori'(1 )a -a$ i ( $(&t(rni )o$ret/ 8teme&'ite&' nadrea&izma $ao )o$reta smatra se Andre Breton 3<=@>*<@61 $o'i 'e ( ne$o&i$o )ro+rams$i" -&ana$a1 naz#ani" 2nadrea&isti-$im mani.estima21 oso%ito ( Mani.est( nadrea&izma <@>1 na''e&o#iti' izrazio nadrea&isti-$a s"#a0an'a !i#ota1 dr(,t#a i $n'i!e#nosti1 te zartao o$#ire nadrea&isti-$e )oeti$e/
E9ZISTENCIJALIZAM E+zisteni'a&izam za)ra#o 'e .i&ozo.s$o $n'i!e#ni )ra#a1 a is$&'(-i#o $ao $n'i!e#ni )ra#a nastao 'e )od izra#nim (t'ea'em .i&ozo.i'e $o'( 'e ( 'edno' .azi raz#o'a razradio Jean Pa(& Sartre1 a $o'a 'e na s#o' na-in do,&a do izra!a'a )ri'e s#e+a ( n'e+o#im #&astitim romanima i dramama1 a ( ne,to ,irem smis&( mo!e se raza%rati i ( d'e&ima A&%erta Cam(sa/ Ta$o a$o e+zi e+zist sten eni i'a 'a&i &ist stii-$a $a $n'i $n'i!e !e#n #nos ostt s(+e s(+eri rira ra i&i i&i razr razra: a:('e ('e $ara $ara$te $teri rist stii-ne ne teme teme i sta# sta#o# o#ee e+zisteni'a&isti-$e .i&ozo.i'e1 od $o'i" s( na'#a!ni'a )ot)(na osam&'enost )o'edina1 a)so&(tna s&o%oda &'(ds$o+ iz%ora i s(o-a#an'e sa smr0(1 te os)ora#an'e (o%i-a'eni" na-ina !i#ota $o'i se1 )rema mi,&'en'( e+zisteni'a&ista1 s($o%&'a#a'( s os'e0a'em )ot)(ne i $ona-ne od+o#ornosti )o'edinaa za #&astiti !i#ot/ E+zisteni'a&izam zato ne #o&i #o&i tradiiona&ne .a%(&e1 %&i!a m( 'e )si"o&o,$a ana&iza i izra#no o%raz&a+an'e .i&ozo.s$i .i&ozo.s$i" " )ro%&ema1 )ro%&ema1 $ao i 'a$a )o&arizai )o&arizai'a 'a &i$o#a7 &i$o#a7 oni s( i&i e+zisteni e+zisteni'a&is 'a&isti ti i&i s( &'(di $o'i e+zisteni'a&n( )ro%&emati$( ne raz(mi'(1 )a !i#e ( )ri#id( +ra:ans$o+ !i#ota i "otimi-no' i&i ne"oti-no' s&(!%i raz&i-iti" ideo&o+i'a/ ESTETICIZAM +otre'a da se književnim vrstama o'&$vati *jelina života javila se se i & modernizm& modernizm& Rilke Rilke je svojim djelima nije želio niti mo#ao ostvariti Nj& je ostvario Mar*el +ro&st ;/<9/. /=22> & svom #olemom *ikl&s& „8 potrazi za iz#&'ljenim vremenom“ ;? la re*$er*$e d& temps perd&> +&stolov *ikl&s sastoji se od sedam romana- „+&t k 4@ann& ;D& *ot de *$ez 4@ann>( „8 sjeni pro*vali$ djevojaka“ ;A lBom're des je&nes )illes en )le&rs>( „6ojvotkinja C&ermantes“ ;e Ft des C&ermantes>( „4odoma i Comora“ ;4odome et Comorr$e>( „Zato%eni*a“ ;a +risoniGre>( „Hje#&ni*a“ ;Al'ertine dispar&e> i „+rona,eno vrijeme“ ;e 1emps retro&v>( a o'&$vata vi"e od 200 strani*a +op&t Halza*a( i +ro&st teži nekoj vrsti sinteze i on o'&$va!a %itav niz likova( opis&je razli%ite dr&"tvene sredine i o*rtava lj&dske s&d'ine Na%elne sli%nosti & tezama t& prestaj&( +ro&st zapravo & svem& osporava Halza*ov& metod& 8vjerljive životne pri%e( opisi stvarni$ do#a,aja i stvarni$ lj&dski$ s&d'ina do pravo# života zapravo ne mo#& doprijeti( pa on izravno #ovori/// Pra#i !i#ot !i#ot11 !i#ot !i#ot na)os na)os&'et$( &'et$( ot$ri ot$ri#en #en i ras#i' ras#i'et&'e et&'en1 n1 sto+a sto+a 'edini !i#ot z%i&'s z%i&'s$i $i )ro! )ro!i#&'en i#&'en 'est $n'i!e#nost///G 1emeljno na%elo esteti*izma tako je & ovoj re%eni*i na kraj& posljednje# dijela *ikl&sa izravno izre%eno s 1emeljno kona%nom jasno!om i dosljedno"!& Dakle( pri$vati li se to na%elo( zadatak pis*a !e 'iti-
///Da )ono#o na:e1 da )o#rati1 da nam )redsta#i on( st#arnost $o'a 'e da&e$o od nas1 od $o'e se s#e #i,e (da&'('emo ,to )osta'e +(,0a i ne)ro)(sni'a $on#eniona&na s)ozna'a $o'om 'e zam'en'('emo; on( J
+O6I5E41 465E14KE KN5ILE6NO41I( Milivoj 4olar( Za#re'- Colden marketin#( 200J#od( str 2
6 st#arnost z%o+ $o'e se iz&a!emo #e&i$o' o)asnosti1 a$o (mremo1 da 'e ne ()oznamo1 a $o'a ni'e ni,ta dr(+o do na, !i#ot/> isto vrijedno raspoloženje kao od&"evljenje i zanos Nje#ovo pjesni"tvo se može t&ma%iti na mno#o razli%iti$ na%ina( zato "to je ostvareno isklj&%ivo i jedino kao vr$&nsko pjesni"tvo Hodler je po mno#ima tvora* prav*a zvano# sim'olizam 1eorija sim'olizma naj%e"!e se pozivala na Hodlerov sonet pod nazivom „ S(+&as'a“-
S#a )riroda "ram 'e +d'e st()o#i !i#i Ne'asne nam (m( ri'e-i z%orit #o&e1 P(t -o#'e$a #odi $roz same sim%o&e to motre +a )risno1 a d(" im se di#i/ Na osnov& Hodlerovo# djela Pa(& Ver&a'n je napravio teorijski na*rt sim'olizma 1o 1o se najjasnije vidi na nje#ovoj pjesmi „ 8mi'e0e )'esni,t#a “-
Tre%a da t#o' iz%or se $re0e Do ri'e-i s#e: ,to smisao s$ri#a Jer na'dra!a )'esma 'e si#a 9d'e ne'asno s to-nim se si'e-e/
Mučnina Sartre :
7
4artre je /=J< /=J< napisao roman M&%nina ;a Na&se>( koji je na neki na%in posl&žio kao mani)est e#zisten*ijalizma i do danas ostao jedna od nje#ovi$ naj'olji$ knji#a Na tra#& njema%ke )enomenolo#ije )enomenolo#ije(( 4artre je držao da s& na"e ideje prod&kt isk&stava isk&stava iz stvarno# života( i da drame drame i romani koji opis&j& takva )&ndamentalna isk&stva vrijede jednako koliko i disk&rzivni eseji koji sl&že ela'ora*iji )ilozo)ski$ teorija 4 ovom mi"lj&( radnja romana prati istraživa%a Antoinea Antoinea RoP&entina & #radi!& nalik e Qavre&( dok on polako postaje svjestan da s& neživi neživi predmeti i sit&a*ije posve ravnod&"ni ravnod&"ni spram nje#ova postojanja Kao takvi( pokaz&j& se otpornima na svaki svaki smisao koji im lj&dska svijest može može pridati Ova ravnod&"nost stvari & se'i ;veoma sli%ni$ 'i!& & se'i iz djela Hitak i ni"to> ni"to > ima za posljedi*& sve ve!e isti*anje slo'ode s kojom RoP&entin može osje!ati i djelovati & svijet& Kamo #od se okren&o( on pronalazi sit&a*ije prožete zna%enjima koja nose pe%at nje#ova postojanja Odatle m&%nina iz naslova djela- sve "to on s&sre!e & svakodnevnom život& prožeto je &žasnom slo'odom +ojam m&%nine pre&zet je iz Nietzs*$eovo# Zarat&stre Zarat&stre(( koji #a je koristio & kontekst& %esto m&%ne kvalitete postojanja Koliko #od %ezn&o za ne%im dr&#a%ijim ili ne%im razli%itim( on ne može po'je!i od 'olni$ dokaza svoje povezanosti sa svijetom 8 roman& se tako,er t ako,er na zastra"&j&! na%in ostvar&j& neke Kantove Kantove ideje ideje 4artre se koristi idejom a&tonomije volje ;idejom koja kaže da moral potje%e od na"e mo#&!nosti da 'iramo & stvarnosti( sažetom & #lasovitom iskaz& S%ovjek jeT os&,en na slo'od&> kako 'i pokazao ravnod&"nost svijeta prema pojedin*& 4lo'oda koj& je izložio Kant Kant ovdje je velik teret( jer slo'oda da djel&jemo na predmete krajnje je &zal&dna( a prakti%na primjenjivost Kantovi$ ideja otklonjena je
Sam(e& Be$ett ro:en je /J aprila #odine /=0:( & aUro*k& kraj D&'lina Dramati%ar i romanopisa* irsko# porijekla Odrastao & protestantskoj o'itelji ( s %etrnaest #odina se &pis&je & ist& "kol& koj& je j e po$a,ao i Os*ar
8 Vilde Od /=2J do /=29 & D&'lin& st&dira )ran*&ski i italijanski Nakon diplome odlazi /=2< & +ariz( #dje #a prijatelj 1om Ma*CreevW i sam pjesnik( &poznaje s 5amesom 5oW*eom 1o !e prijateljstvo s 5oW*eom ostaviti d&'oka tra#a na *jelok&pnome He*kettov& književnome rad& He*kett He*kett naime &skoro &lazi & 5oW*eov 5oW*eov „kr&#“ ( 'iva nekom vrstom nje#ova „ tajnika“ ;zapis&je primjeri*e( prema 5oW*eov& diktat&( &lomke iz romana Codine /=J0 He*ktt do'iva do'iva na#rad& ;deset ;deset )&nti> za )jesm& Finnegans Wake ( na kojem je 5oW*e tada radio Codine V$oros*ope( & kojoj je rije% o )ran*&skome )ilozo)& Rene& Des*artes&( te o nje#ov& razmatranj& pojma vremena i prolaznosti života( a #odin& dana poslije ; /=J/> o'javlj&je izvanredno važan( prmda katkada zanemren o#led o Mar*el& +o&st&( & kojem nije samo rije% o raz&mjevanj& +ro&stova remek.djela ne#o možda jo" i vi"e o razla#anj& vlastiti$ po#leda na svijet i književnost
>/ EKAJ8I 9ODOA „ekaj&!i Codoa“ je drama & dva %ina( a i#raj& je pet li*a- Estra#on( 6ladimir( +ozzo( &*kW i Dje%ak( od koji$ se posljednje( Dje%ak( javlja tek na kraj& svako# %ina i o%ito ima tek &lo#& neko# sim'ola( „#lasnikaX“ koji nema )&nk*ij& prave oso'e 4*ena se & dr&#om %in& ne mijenja tekst dr&#o# %ina po%inje karakteristi%nom didaskalijom- „4&tradan Isto vrijeme Isto mjesto“ 8 prvom %in& 6ladimir i Estra#on na nekom neodre,enom mjest&( & jark& pored *este( vode raz#ovor iz koje# se može( raza'rati jedino da oni o%ek&j& neko#a ko#a nazivaj& „Godo“ Nji$ov raz#ovor( raz#ovor & kojem mijenjaj& teme i toliko se sla'o me,&so'no raz&mij& da #otovo svaki iz#ovora tek vlastiti monolo# +rekida se samo kad nailaze +ozzo i &*kW( koji predstavljaj& neko oli%enje odnosa #ospodara i ro'a Nakon kratko# &zajamno# o'ja"njavanja +ozzo i &*kW odlaze i pojavlj&je se Dje%ak( koji „o'javlj&je“ da Co#o „ve%eras ne!e ne!e do!i( ali !e s&tra do!i si#&rno“ 8 dr&#om %in& ponavlja se isto s nekim malim izmjenama +onovo dolaze +ozzo i &*kW( ali s& oni sada & stanj& potp&no# propadanja i na izmak& života( a Dje%ak na kraj& tvrdi da on sada dolazi prvi p&t i ponovo „o'javlj&je“ da Codo ne!e do!i ve%eras ne#o !e do!i s&tradan He*kettovi j&na*i nis& stvorenja koja se pri'ližavaj& svome kraj&( i ono "to na pozorni*i vidimo & stvari je %ekanje 5ovan Qristi! ovo %ekanje poredi sa stanjem & kome se nalazi %ovjek koji le'di izme,& dva svijeta( tj po njem& je to stanje & kojem se nalaze stanovni*i Danteovo# istili"ta( koji tako,er le'de izme,& dva svijeta( %ekaj&!i do & 'eskraj 'laženstvo I zaista He*kettovi j&na*i se nalaze na „ni%ijoj zemlji“ izme,& svo# postojanja & vremen& i svo# života & vje%nosti( odnosno izme,& svo# života koji se primi%e kraj& i ono# "to poslije to# kraja dolazi 1aj 1aj pro"li život( sa svojim zapletima i raspletima( 'io je neka vrsta pakla kroz koji s& oni pro"li i %ije posljednje kr&#ove vidimo na pozorni*i 8 %ekanj&( na ni%ijoj zemlji izme,& posljednji$ trzaja života i nestajanja( prirodno je da se stvari ponekad ponavljaj&( identi%no( ili sa malim izmjenama 1ako na kraj& Igre nalazimo s*ensko &p&tstvo da *ijel& dram& tre'a jo" jednom( od po%etka do kraja( ponoviti 8 dr&#om %in& Godoa 6ladimir i Estra#on s& na istom mjest& na kome s& 'ili & prvom( jo" jednom s& do"li da sa%ekaj& Codoa(
i kao da je vrijeme & kome oni žive opisalo kr&# & jednom sporom spiralnom kretanj& pored pored ko#a( kao tan#enta( protr%avaj& +ozzo i &*kW "to žive & jednom dr&#om vremen& koje se odvija dr&k%ije i 'rže od vremena 6ladimirovo# i Estra#onovo# %ekanja Ali 'ez o'zira na sve razlike( sit&a*ija o kojoj se nalaze He*kettovi j&na*i je %ekanje( 'ilo da je rije% o %ekanj& Codoa ili %ekanj& kraja ;„6rijeme ;„6rijeme je da se to zavr"i“( kaže Qam & Kra! partie> do#odilo se sve "to je mo#lo da se do#odi i sada nam ostaje da %ekamo Codoa koji sasvim si#&rno ne!e
do!i( ili ni"tavilo na %ij& smo sam& ivi*& dovedeni
" 8 drami nema napetosti( osim ako &zal&dno %ekanje ne s$vatimo kao nek& vrst& napetosti( premda se ni ona ne razrje"ava jer nitko ne dolazi i ni"ta se 'itno ne mijenja od po%etka do kraja djela ikovi se &zajamno ne s&protstavljaj& nekim svojim karakternim oso'inama- izme,& 6ladimira i Estra#ona jedva da postoje razlike koje 'ismo mo#li s$vatiti kao razlike & karakterima( a +ozzo i &*kW s&protstavljeni s& jedan dr&#ome na temelj& karikirano# odnosa #ospodara i ro'a( pa izvan apstraktno# odnosa 7#ospodstvaX i 7ropstvaX & nji$ovim post&p*ima nema ni%e#a "to 'i se mo#lo s$vatiti kao neka individ&alizirana karakteriza*ija Kako se teme svi$ raz#ovora svode na trivijalne sitni*e neke & svakom po#led& de#radirane svakida"nji*e( ni#dje se ne raza'ir& neki stavovi ili 'ilo kakve ideje koje 'i se mo#le nekako &o'li%iti ili izazvati s&protstavljanje Izostaje sto#a svaki pravi dijalo#( a svako je razmi"ljanje samo sl&%ajno i 'analno raz#la'anje( 7za&stavljenoX i prije ne#o je zapo%elo( 'a" kao "to je &naprijed za&stavljena svaka radnja & 'esmisli*i 'eznadno neodre,eno# %ekanja ijela e&ropska dramska tradi*ija je iz#ra,ena na onom isk&stv& koje o'lik&je Aristotelova Poetika# I 'a" je on smatrao da s& )a'&la( karakter i misao najvažniji dijelovi tra#edije i 'a" t&( & )&ndamentalnom smisl& He*kett pravi otklon od normativne poetike klasi*izma i &op!e Aristotelove poetike Kod He*ketta nema )a'&le jer njen je &slov neka radnja & kojoj se može razlikovati po%etak( sredina i kraj +o%etak Aristotel odre,&je kao „ono iz %e#a ne"to n&žno slijedi( a prije %e#a nema ni"ta“( a $eka!%i Godoa o%i#ledno po%inje s ne%im "to je ve! prije 'ilo 3 premda ne možemo znati "ta je to 3 a iza i za %e#a 'a" ni"ta n&žno ne slijedi jer se sve do#a,a sl&%ajno Neka „sredina“( kao „ono "to n&žno dolazi iza ne%e#a i iza %e#a ne"to n&žno dolazi“( tako,er kod He*ketta o%ito ne postoji( jer je sve 7za&stavljenoX & %ekanj&( a ni 7krajX( kao 7ono "to n&žno dolazi iza ne%e#a i iza %e#a ni"ta vi"e n&žno ne slijedi“( ne postoji & toj drami #dje 'i se valjda jedino nakon njena zavr"etka mo#lo ne"to do#oditi Da nema karaktera ve! smo &pozorili( jer #dje nema s&protstavljanja karakterni$ oso'ina nema ni prave karakteriz karakteriza*ije a*ije-- likovi likovi se me,&so'no me,&so'no dovoljno ne razlik&j& razlik&j& da 'ismo 'ismo i$ mo#li s$vatiti s$vatiti kao prave( pojedina%n pojedina%nee oso'e A "to se pak ti%e misli( naj'olje je navesti jedan odlomak & kojem +ozzo izravno nare,&je svom ro'& a*kWj& da „misli“ Drama $eka!%i Godoa& nije te"ko zaklj&%iti( izravno osporava tradi*ij& e&ropske dramske književnosti ironijom( karikat&rom te svjesnim i namjernim pazarenjem svi$ elemenata koji s& smatrani 'itnim dijelovima dramske str&kt&re He*kett & tome ide tako daleko da ne#ira svaki smisao z'ivanja i #ovora- ne postoje nikakvi odre,eni razlozi z'o# koji$ 'i 6ladimir i Estra#on o%ekivali Codoa( sasvim sl&%ajno oni s&sre!& +ozza i &*kWja( sl&%ajno se %ini da Co#o ne dolazi( sl&%ajno dolazi Dje%ak( a sl&%ajno 'i %ak( ako razmi"ljamo na taj na%in( mo#ao do!i i Codo 4l&%ajno se zapo%inje svaki raz#ovor sl&%ajno zamire kada neki 'ezna%ajni vanjski poti*aj prekine 'eskorisno naklapanje i &pravi #a & novom prav*& koji ponovo ni"ta ne o'e!ava ni & smisl& „sadržaja“ izre%eno#( ni & smisl& na%ina #ovora
Ži#ot i d'e&o ar& Bod&era C#'eto#i z&a
1' Hodler je ro,en & +ariz&( nakon srednje "kole oti"ao je na p&t & Indij& ( no &'rzo se vratio ( živio & +ariz& najprije rastro"no( no kasnije sve m&kotrpnije kao pro)esionalni književnik Osim poezije pisao je i kritike o likovnoj &mjetnosti ( eseje i rasprave. i danas se tako *ijeni r Romanti%na &mjetnost ; art romantiP&e> 3 a #lasovita m& je i knji#a pjesama & prozi 4pleen +ariza Ipak ( nje#ova je temeljna knji#a i životno djelo z'irka vjetovi zla ( z'o# koje #a drže ne samo prete%om ne#o i &temeljiteljem modernizma( a z'o# koje je /<9 os&,en na pari"kom s&d& jer jeBBvrije,ala javni moralBB Kapitalna pjesni%ka z'irka koj& mno#i smatraj& najve!im lirskim do#a,ajem /= stolje!a ;/<9 #odina> valja spomen&ti i pjesni%ke *rti*e koje s& poznate pod imenom Mali$ pjesama & prozi( premda je to & stvari podnaslov podnaslov Djelo je iza"lo post$&mno /<:= #od( no Hodler m& je namijenio naslov 4pleen +ariza 8 tim lirskim *rti*ama pjesnik je tako re!i &zakonio književn& vrst& koja se kroz posljednji$ stotin& #odina 'o#ato razvila Imao je pret$odnika( ali vele#radske reportaže reportaže kakve nalazimo & 4pleen +ariza nje#ova nje#ova s& svojina Neprijateljske sile koje se okomi"e na pjesnika. prokletnika ;tako je 6erlaine nazvao Hodlera i njem& sli%ne pjesnike> nis& a'di*irale ni poslije smrti 5er dokle #a jedni pre"&!&j&( dr&#i #a napadaj& kao da je živ 6ode 6ode se polemike( %lan*i( st&dije knji#e Niž& se opt&ž'e i o'rane kao da se nastavlja pro*es na kojem s& vjetovi zla os&,eni( a Hodlerovo djelo osaka%eno Izveden pred s&d z'o# povrede javno# morala( pjesnik se nije tako sretno izv&kao kao pisa* Cospo,e HavarW( pa je smije"na ova os&da revidirana tek & na"a do'a( nakon dr&#o# svjetsko# rata 1ime (da kako( nije re$a'ilitiran pjesnik ne#o je )ran*&sko pravos&,e osjetilo potre'& da nakon nep&ni$ stotin& #odina k&"a re$a'ilitirati se'e Hodlerov posmrtni pro*es zavr"en je naime( mno#o ranije( a možemo late#ori%ki &stvrditi da #a je pjesnik do'io( i to )ran*&skim( evropskim i svjetskim razmjerama (( (ode prola)e& a&kritičari a&kritičari tako*er& tako*er& +odler ostae,, 1im rije%ima veliko# moderno# pis*a izvrsno je o*rtana sit&a*ija +ro&%imo li najvažnije kriti%ke osvrte na Hodlera ;a to je veliki posao jer je o njem& izvanredno mno#o pisano & svim krajevima svijeta> kazat !emo na kraj& kao Andre Cide( da s& mode prolazne( kriti%ari tako,er( no da se predmet nji$ove kritike može pokazati trajnijim od nji$ sami$ 1o je & ovom sl&%aj& Hodler ( Yarl Hodler i nje#ovo djelo Kniževnik ne živi samo po tome "to je napiso ne#o i po tome "ta s& idr&#i napisali o njem& 5edan je kriti%ar &o%i dr&#o# svjetsko# rata o'javio knji#& o troji*i živi$ velikana ; o 4ervantes&( 1olstoj& i Hodler&> +isalo se o Hodler& mno#o i sa razni$ pozi*ija Razmatrani s& pojedini aspekti nje#ovo# stvaranja ( pa %ak i o pojedinim sti$ovima ( "tavi"e o jednoj jedinoj rije%i Kako svjedo%i ar$eolo"ki z'ornik & kome se #ovori o 4iriji( a pjesnik je & to &%eno dr&"tvo dospio jer naravno z'o# rime spominje drevn& +almir& 5edan je savren"meni 'odlerist prikazav"i J99 dijela o Hodler& zaželio da 'i #a kriti%ari p&stili jedno vrijeme na mir& Neka oda$n& kako 'ismo oda$n&li i mi i kako 'i na"i potom*i mo#li Hodlera ponovo otkriti Is$odi"te je le#enda koj& je sam pjesnik & velikoj mjeri potakao 8mjetni%ko or#ijanje( opojne dro#e( e#zoti%ni krajevi( trpki lj&'avni &ži*i +jesnik 3prokletnik ko#a okolina ne s$vata( ali on prolazi kroz život s #ospodskim ne$ajem Odijeva se kao ki*o" i pi"e sti$ove Moderni stoik( "tavi"e sveta* Ove romanti%ne prnje ;koje mo#& da '&d& vrlo dekorativne> saszavni s& dio le#ende koja isti%e pjesnikov& demonij&
11 Dakle( romanti%ni Hodler koji pozira pred so'om i pred potomstvom Hodler je potekao od romantizma( ali je romantizam nje#ovo is$odi"te ( a ne *ilj On je spirit&alan( on je veliki katoli%ki pjesnik ( Dante I stolje!a 4 velikim irenti*em &sporedio je Hodlera i jedan s&vremenik( a vjetovi zla predstavljaj& & nek& r&k& In)erno #ra,ansko# vijeka Hodler kao romanti%no 3dekorativni i katoli%ko 3danteovski &stvari te"ki psi$opat i da je djelo vrednije od %ovjeka %ovjeka Hodlerova pjesni%ka proza koja po%etkom po%etkom trideseti$ #odina dolazi & mod& 8 ta je do'a pjesni%ka proza 'a"tini*a slo'odno# sti$a( & velikoj *ijeni( pa 4pleen +ariza izdiž& iznad i znad vjetova zla I zaista ove *rti*e( & kojima i #otovo nema poziranja ali ima mno#o o"tri$ zapažanja i mno#o sr*a za žrtve kapitalisti%ko# poretka( mo#& posl&žiti kao dokaz da Hodler nije samo književnik ne#o i dr&"tveni '&ntovnik
Nema s&mnje da & Hodlera ima )rojdovski$ elemenata; elemenata; edipovski odnos prema maj*i( neprijateljski odnos prema o%&$&> o%& $&> No samim samim time time Hod Hodler lerova ova za#one za#onetka tka nije nije rije"e rije"ena( na( niti niti se time time nje#ov nje#ov ne& ne&spj spje$ e$ & život& život& može potp&noo'jasniti Osim to#a( %&venom analiti%ar& nedodtaje povijesno.)ilolo"ka sprema kojom 'i svaki književni kriti%ar morao ovladati 1ako 1ako se desilo jednom po'ožnom kriti%ar& koji je %izaj&!i povr"no tekst s$vatio rije% passion kao m&k& Is&sov& i smjesta pov&kao ma%elne zallj&%ke( premda Hodler #ovore!i o opojnim dro#ama spominje strasti;passions>( a ne m&k& Is&sov& Me,&tim( psi$oanaliti%ki Hodler nije potisn&o ostale interpreta*ije( a neke od spomen&ti$ ponovo s& se javile ili možda 'olje re%eno nis& prestale djelovati na p&'lik& Romanti%ni i pse&doromanti%no Hodler i dalje se "ep&rio & najoz'iljnijim 'io#ra)ijama i "kolskim &dž'eni*ima Katoli*i s& #a nadalje svojatali kao BBna" HodlerBB veli &met;spomen&ti po'ožni kriti%ar> a jedan nas nje#ov kole#a &vjerava da je Hodler &%enik 1ome Akvinsko#( a kao dokaz navodi sonet a 'ea&te Nepokretljivost je kaže atri'&t 'ožanstva( a kako Hodler spominje an,ele i ps&je ženski rod to je stvar jasna Hodlerove pjesme & prozi doživljavaj& s&d'in& vjetova zla +o%elo se "ap&tati( a zatim #ovoriti & sav #las da 4pleen +ariza ne vrijedi koliko nje#ove kritike i da je pravi Hodler &stvari kriti%ar i to prvenstveno likovni kriti%ar Onda s& do"li lj&'itelji k&rioziteta( amateri indiskre*ija i stali tvrditi da s& Hodlerove kritike istina do're( ali s& 'olji nje#ovi dnevni%ki zapisi te ine )ra#menti )ra#menti koji s& str&%nja*ima 'ili poznati 1o &ostalom &ostalom vrijedi i za dr&#e )orm&le kojima s& pojedini pojedini kriti%ari kriti%ari k&"ali o'&$vatiti o'&$vatiti i tako o'ilježiti o'ilježiti Hodlera Hodlera Neke od nji$ s& zv&%ne ( dr&#e d&$ovite( tre!e smije"ne a %etvrte 'esmislene( no sve s& manjkave Zar smo #a is*rpili kazav"i da je BBnemirno sr*eBB ( koje kroz BBvrata 'jelokosnaBB &lazi svojom poezijom & meta)izik& Ili da naprosto kažemo da je Hodler sam po se'i BB*vijet zlaBB( ili da '&demo #randilokventni lao onaj 1alijan koji #ovori #ov ori o BBp&ti BBp&ti(( smrti smrti i ,av ,avl&B l&BBB & Hod Hodler lerovo ovom m pjesni pjesni"tv "tv&( &( "to jedan jedan en# en#les leski ki prevod prevodila ila** naziva naziva &kratk &kratkoo BBromanti%nom a#onijomBB Nje#a jo" zov& i BBtra#i%nim so)istomBB( dok #a jedan ran*&z( &važeni molijerist pri'ližava pre*ijozama 5edni nje#ov& poezij& zov& BBlirskom akademijomBB dok dr&#i kao njen& #lavn& zna%ajk& isti%& BBkriti%nostBB 5edni #a stavljaj& BBizme,& 'o#a i sotoneBB ili nje#ov& životn& karijer& svode na osje!aj 'ola No ( premda je pjesnik vjetova da razotkkriva i skidan do #ole kože( kriti%arska radoznalost ne jenjava( a rasprava se nastavlja Kome da se priklonimo Iz'or je velik( ali spoznaje iz navedeni$ mi"ljenja svode na jedn& )orm&l& - LI6I HODER
12 Bod&er $ao Naris
+ravo Hodlerovo pona"anje je pona"anje na#n&to# %ovjeka ( na#n&to# nad samim so'om kao Nar*is Neposredna svijest kod nje#a je &vijek raz'ijena o"trim po#ledom Nama je dovoljno da #ledamo drvo ili k&!&dok mislimo na nji$ oni nas potp&no o'&zimaj& i mi se'e za'oravljamo Hodler je %ovjek koji se'e nikad ne za'oravlja On promatra se'e dok dok #leda( on #leda da 'i se'e vidio #ledati #ledati On razmatra svoj& svijest o sta'l& i k&!i i stvari postoje jedino kroz nje#ov& svijest o njima( 'lje,e( sve manje i manje stvarne kao da i$ #leda kroz pol&prozirno staklo 4tvari ne odre,&j& jedna dr&#&( kao "to p&tokaz ozna%ava *est& ili 'rojka strani*&( i Hodlerov se d&$ nikad ne #&'i & nji$ovoj z'r*i 1ren&tna je misija stvari da povrate svijest o se'i Hodler kaže- '' Da li je važno to što realnost postoji izvan mene ako mi je pomogla živjeti i osjetiti da jesam i što sam''
I & svojoj &mjetnosti nastojat !e da realnost
pokaže jedino kroz #&sto!& lj&dske lj&dske svijesti +rema Hodler& Hodler& %ista &mjetnost &mjetnost po modernom modernom s$va!anj& s$va!anj& je stvoriti s&#estivn& s&#estivn& %arolij& koja & isti ma$ sadrži sadrži i o'jekt i s&'jekt( vanjski svijet & &mjetnik& i &mjetnika samo# ini se da 'i Hodler mo#ao vrlo do'ro održati Covor o djeli!& stvarnosti to# vanjsko# svijeta Iz#ovori( od'ljes*i( ekrani( predmeti nikad ne vrijede sami po se'i i jedina je nji$ova nji $ova svr$a da m& daj& prilik& da razmi"lja o se'i dok i$ #leda +ostoji neka pose'na odijeljenost Hodlera od svijeta koj& mi ne poznajemo( izme,& predmeta i nje#a &vijek se postavlja neka prozra%nost ( vlažna i malos&vi"e nestvarna ( kao titranje vr&!e# zraka ljeti I ta svijest( promatrana i #ledana iz prikrajka( svijest koja zna da je promatraj& dok ona o'avlja svoje &o'i%ajene aktivnosti( #&'i & tom %as& svoj& prirodnost( kao dijete koje se i#ra pod nadzorom stariji$ 1a BBprirodnost koj& on toliko mrzi i za kojom toliko žali ( kod nje#a &op!e ne postoji( sve je krivotvoreno zato jer je ispitivano( svako mraspoloženje mraspoloženje i najsla'ija želja ra,aj& se promatrani promatrani i od#onetn&ti Ako se sjetimo koje je zna%enje davao Qe#el rije%i BBneposrednostBB raz&mjet !emo da je d&'oka Hodlerova neo'i%nost & tome "to je on %ovjek li"en neposrednosti Me,&tim( dok za nas( koji je #ledamo izvana( ta neo'i%nost vrijedi( njem& koji je & njoj ona potp&no izmi%e 1ražio je svoj& prirod&( odnosno svoj zna%aj i svoje 'i!e( a s&o%ava se jedino sa d&#im monotonim nizom svoji$ stanja 1o #a razdraž&je razdraž&je i potp&no m& je jasno & %em& je pose'nost pose'nost nje#ove nje#ove majke Kako to da m& nje#ova nje#ova vlastita vlastita pose'nost ne pr&ža intimno zadovoljstvo 1o je z'o# to#a jer on je žrtva sasvim prirodne il&zije prema kojoj se &n&tra"njost %ovjeka odražava na nje#ovom vanjskom lik& 1o nije tako - ona kvaliteta koja #a %ini razli%itim i koja #a predstavlja pred dr&#ima( & nje#ovom &n&tra"njem jezik& nema imena ( on je ne osje!a ( ne poznaje j& Može li se on osjetiti d&$ovnim( ili razli%itim Može li &op!e &tvrditi živa$nost i "irin& svoje svoje inteli#en*ije Ona je o#rani%ena o#rani%ena sama so'om i &koliko dro#a ne &'rza za jedan tren&tak tok nje#ovi$ misli( on je toliko navikn&t na nji$ov ritaam i njem& & tolikoj mjeri nedostaje zavr"na &spored'a( da nije sposo'an o*ijeniti 'rzin& toka svoji$ razmi"ljanja Nje#ove ideje i osje!aji osje!aji ve! s& doživljeni i prepoznati( prije ne#o "to s& se se pojavili( potp&no s& prozirni( oni s& za nje#a ve! vi,eni( imaj& ok&s remis*en*ije i 'ezli%nost sasvim poznato# +&n je sama se'e( prelijeva se ( ali to BBon samBB to je samo jedna narav dosadna i prozirna( li"ena %vrsto!e i otpora( narav kojoj on ne može s&diti i koj&
13 ne može promatrati( 'ez sijena i svjetlosti( to je 'r'ljava svijest koja #ovori sam& se'e & d&#im "ap&tanjima koje je nemo#&!e &'rzati 4&vi"e je priklonjen se'i da 'i se mo#ao voditi i da 'i se mo#ao potp&no sa#ledati On se predo'ro vidi da 'i se sasvim zavarao i #&'i se & nijemom priklanjanj& vlastitom život& Ovdje po%inje 'odlerijanska drama - zamislite da je 'ijela vrana oslijepila jer prejaka je 'lje"te!a svjetlost jednaka jednaka sljepil& Ona je m&%ena idejom izvjesne 'jeline na svojim krilima koj& sve vrane vide( o kojoj sve vrane #ovore( a koj& jedina ona ne poznaje Nje#ova #lasovita l&*idnost l&*idnost samo je težnja za nadoknadom On želi ponovo pripadati pripadati se'i i kako je #ledanje prisvajanje. promatrati se Me,&tim( da 'i se'e vidio potre'an je jo" jedan Hodler vidi svoje "ake i svoje r&ke ( jer oko je odijeljeno od r&ke( ali ako ne može vidjeti samo se'e( ono se osje!a ( ono se vidi(ono ne može &zeti potre'n& &daljenost da 'i se mo#lo pro*ijeniti 8zal&d &zvik&je & -.eto.i/a )la0 7 ,,a)go.or ,,a)go .or ta/an i istar& ra što )ralo/ !di,,
+a&l 6alerW o položaj& Hodlera Ako sad po#ledamo & *jelini -.eto.e )la i ako t& z'irk& &sporedimo sa poetskim djelima iz to# perioda( ne!emo se za%&diti kad vidimo koliko se Hodlerovo djelo peidržava +oeovi$ propisa i koliko se samim tim razlik&je od ostali$ romanti%arski$ ostvarenja 8 -.eto.i/a )la nema ni $istorijski$ poema( ni le#endi ( ni"ta "to 'i po%ivalo na pri%i Nema ni )ilozo)ski$ tirada Opisi & rijetki i &vijek p&ni zna%enja Ali sve je t& %arolija( #laz'a ( snažna i apstraktna senz&alnost[ Rasko"( o'lik( sradostra"!e & naj'oljim Hodlerovim sti$ovima postoji kom'ina*ija materijalno# i d&$ovno#( mje"avina sve%ano#( toplo# i #orko#( vje%ito# i prisno# ( izvanredno rijetka povezanost volje i $armonije( koji i$ jasno odvajaj& od romanti%arski$ kao i parnasovski$ sti$ova +arnas nije 'io 'a" pretjerano nježan prema Hodler& e*onte de isle m& je pred'a*ivao jalovost Ali on je za'oravljao da prava plosnost pis*a ne po%iva & 'roj& sti$ova ne#o mno#o vi"e & o'imnosti o'imnosti nji$ovi$ posljedi*a O tome samo vrijeme može dati svoj s&d Danas( poslije vi"e od "ezdeset #odina( vidimo odijek jedinstveno# i neo'imno# Hodlerovo# djela koje jo" &vijek isp&njava %itav& jedn& poetsk& s)er&( djela koje je jo" &vijek pris&tno & d&$ovima( koje je nemo#&!e zanemariti ( &ve%ano# zama"nim 'rojem zna%ajni$ djela iz nje#a proiza"li$ koja nis& nje#ova imita*ija imita*ija ve! posljedi*a 1re'alo 'i( dakle( ako želimo 'iti pravedni( pridodati tankom svesk& -.eto.a )la vi"e prvorazredni$ djela i z'ir najd&'lji$ i najtananiji$ st&dija koje je poezija ikada pod&zela 8tje*aj Anti%ki$ poema i Har'arski$ poema je 'io jednoo'razniji i sk&%eniji 1re'a ipak priznati da 'i #a taj isti &tje*aj( sve ako se on i odrazio na Hodlera( odvratio od pisanja i zadržavanja vrlo op&"teni$ sti$ova koji se sre!& & nje#ovoj knjizi Od %etrnaest sti$ova soneta 4a'ranost( jedne od najljep"i$ pjesama to# djela( iznena,&j&!e je pet."est redaka neosporno lo"i$ Ali prvi i posljednji sti$ovi te pjesme s& toliko %aro'ni da se i ne osje!a %emer srednje# dijela( koji sa lako!om stoji ni"tavan i prazan Za takvo %&do potre'an je veliki pjesnik
9
14
Sabranost
Prieri se& +oli& i krotkia krotkia !di apila si ečer& ečer& e.o& stie sad 9 ta/no/e plašt! ona grado/ l!di& :eko/ nosi spoko & a neko/e ad#
;ok r!la se l!dska na go)! sad spre/a& Ko role& role& da .ino gri)od!ša pie Pod iče/ 9itka što /ilosti ne/a& +oli& r!k! da /i& /esto na/ t! nie# Gle& s alkona nea !r /rt.a se <eta :adnose ! r!=! što da.no od.eta& I) dna .oda& eno& Kaane se a.la& a.la& :a !/or! !ne !ton! pod s.odo/& e% pokro. se groni s Istoka po/ala (ila& č!& to :o% korača lagi/ =odo/#
Malo%as sam #ovorio o stvaranj& %arolije a iz#ovorio sam ( evo( rije% %&do A to s& si#&rno izrazi kojima se tre'a oprezno sl&žiti z'o# sna#e nji$ovo# zna%enja i lako!e s kojom i$ &potre'ljavaj& Ali( mo#ao 'i$ jedino da i$ zamijenim toliko d&#om analizom( možda isto toliko i spornom( da !e mi 'iti opro"teno "to po"te,&jem ono#a koji 'i je tre'ao na%initi kao i one koji 'i je tre'ali sasl&"ati Ne!& se izjasniti( samo !& na#ovijestiti kakva 'i ona mo#la 'iti 1re'alo 'i pokazati da jezik sadrži emotivna sredstva pomije"ana sa prakti%nim oso'inama koje neposredno evo*iraj& zna%enje Zadatak( posao i sl&ž'a pjesnika jes& da istakne i pokrene ove pokreta%ke i za%aravaj&!e sile( ove po'&,iva%e a)ektivno# života i intekt&alne senzi'ilnosti( koji s& & svakodnevnom #ovor& stopljeni sa zna*ima i sredstvima op!enja o'i%no# i povr"no# života +jesnik se posve!&je( dakle( i iz#ara nastoje!i da odredi i stvori jezik & jezik&( a nje#ovo djelovanje( d&#otrajno( te"ko( pipavo( koje izisk&je najrazli%itija svojstva d&$a i koje se nikada ne zavr"ava kao "to i nikad nije stvarno mo#&!e( teži &spostavljanj& #ovora 'i!a( %istije#( snažnije# i d&'lje# & svojim mislima( snažnije# & svom življenj&( otmjenije# i sretnije# & svom #ovor& od 'ilo ko# istinsko# stvorenja 1a %&desna se rije% poznaje i prepoznaje po ritm& i sklad& koji je podržavaj& i koji moraj& 'iti toliko prisno pa %ak i toliko tajanstveno( vezani za njeno ra,anje( da se zv&k i smisao ne mo#& vi"e razdvojiti( ve! da se 'eskrajno stapaj& & sje!anj& sje!anj&
15 Hodlerova poezija d&#&je svoj& trajnost i ov& jo" &vijek živ& prevlast p&no!i i jedinstvenoj jasno!i svoje 'oje Hodler je time vrlo &spje"no rea#irao na težnj& ka prozaizm&( koja je primjetna & )ran*&skoj poeziji ve! od 6II stolje!a Ali najve!a je Hodlerova slava( 'ez s&mnje & tome "to je izrodio nekoliko veliki$ pjesnika Ni 6erlaine( ni Mallarme( ni Rim'a&d ni 'i 'ili ono "to jes& da nis& & odl&%&j&!em tren&tk& %itali -.eto.e )la#
JAMES JOCE 5ames 5oW*e je jedan od najpoznatiji$ avan#ardni$ pisa*a Ro,en je /<<2 #odine & pred#ra,& Da'lina 5oW*e je 'io najstariji od desetero dje*e Nje#ov ota* 'io je veseo( 'ez'rižan %ovjek( %iji je najve!i ponos 'io nje#ov #las 3 tenor 5oW*e je & svojoj roditeljskoj k&!i imao toplin& i lj&'av lj&'av Me,&tim( 'ijeda & koj& je porodi*a pala kad mladom pis*& nije 'ilo ni deset #odina( &ti*ala je na nje#ov životni p&t i podstakla nje#ov neo'i%no kriti%an stav prema porodi*i( *rkvi i Irskoj 4a "est i po #odina roditelji s& Džojsa poslali na &#ledan jez&itski koledž Klon#o&s( #dje je proveo nep&ne tri #odine 1& je 'io najmla,i i jedan od naj'olji$ &%enika( ali je morao
16 nap&stiti koledž jer roditelji vi"e nis& imali sredstava da pla!aj& sk&pi koledž +otom se &pis&je na jez&itski koledž Helveder & Da'lin&( #dje se isti%e kao odli%an ,ak i pokaz&je naro%it& sposo'nost za književnost( jezike i m&zik& m&zik& +oslij +oslijee odli%n odli%noo polože položene ne mat&re mat&re st&dir st&diraa strane strane jezike jezike na 8niver 8niverzit zitet& et& & Da' Da'lin lin&( &( #dje #dje pro&%a pro&%ava va Aristotela( 1om& Akvinsko#( &%i latinski( italijanski( )ran*&ski( %ak i norve"ki Za vrijeme st&dija po%eo je pisati poezij&( ali i &%vr"!&je temelje i ostali$ književni$ sklonosti 1ematski s& m& sva djela s& m& sva djela #otovo opsesivno vezana za rod& Irsk& i #rad Da'lin < +rvo se javno o#lasio &pravo politi%kom poezijom Džojs je irsk& $istorij& $istorij& idealizirao idealizirao & pjesmama pjesmama i modernim modernim le#endama( le#endama( koja je 'ila p&na $erojski$( $erojski$( ali i samo&'ila% samo&'ila%ki$ ki$ pot$vata Za vrijeme +rvo# svjetsko# rata Džojs je živio & iri$& Ot&da odlazi & +ariz #dje je zavr"io 8liksa Nje#ov je 8lWsses epos o d&"i moderno# zapadnjaka( epos o d&"i %ovje%ijoj &op!e & vrijeme propasti jedne *iviliza*ije( koja traje ve! dvije $iljade #odina = +oslije nekoliko nezvani%ni$ o'javljivanja ovo# djela( /=22( ono je najzad dop&"teno zvani%no & 4AD( /=JJ #odine I +ortret( & kome je za'ilježen dat&m Da'lin /=0.1rst /=/( o'javljen je & *jelini tek /=/: #odine & Ameri*i Dr&#i svjetski rat zatekao je pis*a & +ariz&( odakle se /=0 #odine morao pov&!i pred njema%kom ok&patorskom vojskom 5edno vrijeme 'io je & 6i"ij&( pa se pre'a*&je & iri$( ali je svoj& nervno o'oljel& k!er morao ostaviti & ran*&skoj +oti"ten z'o# sla'o# prijema svo# posljednje# romana ine#anovo 'djenje( /=J= #odine( izm&%en sla'im vidom( & 'rizi o k!eri( Džojs je j e po%eo zdravstveno da pop&"ta 8mro je /=/ #odine
II
O ROMAN8 8LIKS Roman irsko# književnika 5amesa 5oW*ea( o'javljen /=22 #odine Naslovljen latinskim imenom #r%ko#
j&naka Odiseja( kao parodija Qomerove Odiseje opis&je p&stolovine #lavno# lika( eopolda Hlooma( nje#ovo# „d&$ovno# sina“ 4tep$ena Dedal&sa i nje#ove žene Marione( zvane MollW( tokom jedno# dana l&tanja Da'linom ;/: j&na /=0 #odine> +o#lavlja na%elno od#ovaraj& dijelovima Odiseje( s tim "to s& mjesta i dana"nji do#a,aji svedeni na #radske prostore i 'analn& sva#da"nji*&( a likovi s& antij&na*i- Hloom je akviziter o#lasa( MollW amaterska amaterska pjeva%i*a( pjeva%i*a( sklona sklona senz&alno senz&alnosti sti i nevjeri( nevjeri( a Dedal&s Dedal&s z'&njeni z'&njeni intelekt&al intelekt&ala* a* koji &zal&d tra#a za neprijekornim d&$ovnim vrijednostima a'&la opis&je Hloomove i Dedal&sove sva#da"nje doživljaje( najprije svako#a zase'no( a onda zajedno kada se sl&%ajno sretn& +ojedini s& dijelovi stilski prila#o,eni i sit&a*ijama( parodiraj& niz evropski$ na%ina književno# izražavanja & raspon& od srednjovjekovne $ronike( preko realizma i nat&ralizma do dramski$ dijalo#a i inovativno# &vo,enja izravno# &n&tarnje# monolo#a & zavr"nom d&#om ma"tanj& MollW Hloom Hanalna sva#da"nji*a( me,&tim( opisana je kako vje"tim opona"anjem postoje!i$ sti$ova tako i iz&zetnom živo"!& jezika s 'rojnim dosko%i*ama( i#rama i#rama rije%i rije%i i &vjerl &vjerljiv jivim im dijalo dijalozim zima( a( koji koji &p& &p&!&j !&j&& na sk&%en sk&%enii d&$ d&$ovn ovnii o'z o'zor or likova likova i op! op!&& k<&r k<&rn& n& dezorijenta*ij& i vrijednosn& anar$ij& Osim parodijske paralele s Odisejom( likovi s& karakterizirani i kao konkretne oso'nosti- Hloom& je prije deset #odina &mro sin jedina*( "to je dovelo do intimno# nesla#anja sa ženom( ali i do %ežnje za njom i o%insko# odnosa prema Dedal&s&( nevjerna MollW i z'o# to#a %ezne za izvornom intimno"!& prve lj&'avi( a Dedal&s je kao o'razovan i osjetljiv intelekt&ala* nezadovoljan i vlastitim položajem i nemo#&!no"!& da se sna,e & k<&ri koja vi"e nema &zora na koje 'i se mo#ao osloniti nje#ov vrijednosni s&stav s&stav 4lojevita sim'olika kao *jeline zamisli tako i pojedini$ dijelova( kao i preplitanje raznorodni$ stilova( otežavaj& %itanje i otvaraj& razli%ite mo#&!nosti raz&mijevanja i t&ma%enja( %em& je posve!ena velika <
Milivoj 4olar & Knie.ni leksikon( Mati*a Qrvatska( Za#re'( 2009 #od
=
17 kriti% kriti%ka ka litera literat&r t&ra a +rema +rema mi"lje mi"ljenj& nj& o'raz o'razova ovana na %itate %itateljs ljstva tva i knjiže književne vne kritike kritike roman roman se drži drži vr$&ns vr$&nskim kim ostvarenjem modernizma 8liksa je 5ames 5oW*e pisao desetak #odina( od /=/ do /=2 #odine 8 jednom pism& iz /=2/ #odine kaže kako je samo dotad na pisanje 8liksa &tro"io oko dvadeset $iljada sati A "ta je &stvari 8liks Od#ovor na ovo pitanje mo#ao 'i 'iti 'eskona%an 8liks je roman d&# oko osam stotina strani*a ;ima vi"e od dvije stotine i "ezdeset $iljada rije%i i voka'&lar od oko trideset $iljada razli%iti$ rije%i> %ija se *jelok&pna radnja z'iva & Da'lin&( od osam &j&tro /: j&na /=0 ;koji je te #odine pao & %etvrtak> do tri sata poslije pono!i s&tradan( /9 j&na Radnja sekon*entri"e sekon*entri"e na tri #lavna lika- srednjovje%ni 'ra%ni par jevreja jevreja 3 eopolda i Marion ;MollW> Hloom( te na mlado# pjesnika 4tep$ana Dedal&sa( #lavno# j&naka 5oW*eovo# pret$odno# romana 7+ortret &mjetnika & mladostiX 6ažno 6ažno je ovo spomen&ti jer s& i neki epizodni likovi iz +ortreta i iz Da'lina*a pris&tni i & 8liks& No za"to se izvanredno istinita i realisti%na )reska D&'lina od prije stotinjak #odina zove tim $omerskim naslovom Ovako kaže 5oW*e- Xik me Odiseja &vijek op%injavao( %ak i kao dje%akaX mno#i kriti%ari #ledali s& na 8liksa kao na nov& verzij& Odiseje( #dje 'i eopold Hloom tokom svoji$ svakodnevni$ ljetni$ #radski$ "etnjiparodi%no predstavljao 8liksa( nje#ova 'rakolomna 'rakolomna žena MollW %edn& +enelop&( a 4tep$an 4tep$an 1elema$a 1elema$a Ovom s snažno s&protstavlja 6ladimir Na'okov #ovore!i da & knjizi postoji tek vrlo m&tan i &op"ten $omerski prizv&k 8 prilo# m& ide %injeni*a das e sam 5oW*e odrekao pse&do$omerski$ naslovapo#lavlja koji s& postojali & prvoj verziji( dok je roman izlazio %asopisno & nastav*ima No mno#i kriti%ari i danas se sl&že ovim naslovima & svr$& dokazivanja svoji$ teza Nemo#&!e je na'rojati sve stilske stilske inova*ije i otkri!a koje je 5oW*e predstavio & ovom djel& I dan se danas pis*i pis*i "irom svijeta napajaj& s nje#ovo# izvora Ipak( 8liks nije do%ekan sa )an)arama Knji#a je dva p&ta 'ila pred s&dom( 5oW*e je nazivan 7prljavim porno#ra)om spram koje# je Ra'leais vrlo pristojan pisa*X( primjer*i tre!e# izdanja s& javno spaljivani Oni o'dareni s&ptilnijim &mjetni%kim %&lom odma$ s&( me,&tim( spoznali istinsk& vrijednost djela 6e! 6e! desetak #odina nakon o'javljivanja knji#a je 'ila klasi%na i kanonska 4rednji vijek sa svojim zamr"enim meta)izi%kim razmatranjima( do#matskim )orm&lama( skolastikom( reli#ioznim medita*ijama( prislanjanjem prislanjanjem na aristotelsk& )ilozo)ij&( sjedne( intelekt&alisti%ka intelekt&alisti%ka traženja( nemir pa d&$ovna po'&na individ&a & prvim de*enijama dvadeseto# stolje!a( s dr&#e strane( )ormirali s& d&$ovno i 5oW*ea Nje#ov je 8liks epos o d&"i moderno# zapadnjaka( epos o d&"i %ovje%ijoj &op"te & vrijeme propasti jedne *iviliza*ije( kkoja traje traje ve! dvije $iljade #odina Njena vij&#anja & isk&stvima i spoznajama mo!no mo!no mani)estirana & dana"njem #ra,anskom intelekt&al*&( intelekt&al*&( sve komponente( iz koji$ je sastavljena( sva aps&rdnosti i me,&so'na protivnost %esti*a( od koji$ je sastavljena( o%itovalo se & 8liks& vi"e ne#o i jednom dr&#om djel& svjetske književnosti Da 'i dao d&"& svo# vremena( nje#ov &n&tarnji nemir 5oW*e se posl&žio opsežnom &mjetni%kom aparat&rom( ra"%lanio pojedin*a na"e# vremena( d&"& 4tep$ana Dadal&sa( intelekt&al*a( jez&itsko# ,aka( apostate( srodnika Odisejeva ;%ija je s&d'ina pro#onstva i l&tala"tva jednaka & 'iti nje#ovoj( kojem nali%i d&$ovnom nadmo!no"!&( o"tro&mljem( pronalaza%kim darom( svim rekvizitima po'&ne i nemira>( te eopolda Hlooma( sk&plja%a i akvizitera anonsa( prosje%no# i tipi%no# malo#ra,anina( inkarna*ije zdravo# smisla( ono# pozitivisti%ko# & %ovjek&( d&$ovno &ravnoteženo# & pospanoj prosje%nosti( do'roti( skepti%nosti #ospodarski te%evno# i konzervativno# +ovr"no i po#re"no mi"ljenje izvjesni$ kriti%ara da je 8liks ekspresionisti%ki epos 3 roman( vi"e !e dolaziti od neki$ 5oW*eovi$ eksperimentiranja ;koja s& &ostalom( posve opravdana o'zirom na sam& zamisao koja se tre'ala & djel& sprovesti( te na sam sistem kojim je ono dato>( ne#o od samo# sklopa i ar$itektonske o'rade O'rada 8liksa po svojoj &n&tra"njoj #ra,i od#ovara Odiseji +o prerez&( kojim je isje%eno vrijeme( pakl& individ&alizma kroz koji d&$ moderno# %ovjeka prolazi 8liks je novi In)erno 'ez %istili"ta i raja Clavne li%nosti s& Hloom i Dadal&s( osim "to s& kako je ve! napomen&to( potom*i 4ervantesovi$ 'esmrtni$ )i#&ra( 'liz& 'liz& Qamlet& i Me)isto)eles& 4ama o'rada &z sam sam prividni modernizam( zapravo je vi"e srednjovjekovno &#ledanje antike( ne#o dadaizam( ekspresionizam ili nadrealizam( kakvim 5oW*eovo djelo ponekad iz#leda %itao*&( koji nije imao prilike prekapati po 'i'liotekama sa starim r&kopisima i knji#ama +a ako 'i 8liks onda 'io ekspresionisti%ko djelo( ekspresionisti%ki 'i 'ili i Coet$eov 7a&stX i Danteova 7Hožanstvena komedijaX Mno#o prije( &zev"i & o'zir tren&tn& književn& sit&a*ij& & svijet&( 8liks je reak*ija i idejno opozi*ionarsto prema sada"nji*i 8 eri so*ijaliza*ije i kon*entra*ije sredstava proizvodnje so*ijalizirala se i literat&ra literat&ra Kolektivisti%ki pokret masa vratio je ponovo na povr"in& realizam +redmet sada"nje svjetske književnosti nije vi"e %ovjek pojedina* kao i zolirana jedini*a( kao pojava sama za se'e &zeta & odnos& prema prirodi i 'o#& kao post&lat& njeno# meta)izi%ko# nemira( ne#o %ovjek & odnos& prema zajedni*i( prema ekonomskim ekonomskim prilikama 8 'iti ovo posljednje 5oW*ea ne zanima( on daje do sada najve!& najve!& i najzama"nij& spek&lativn& st&dij& st&dij& %ovjek&( st&dij& o nje#ovom psi$i%kom psi$i%kom previranj& Nje#a zanima isklj&%ivo pro'lem li%nosti( njeno# relativiteta 1aj 1aj pro'lem o'ra,en je analiti%ko.realisti%ki i & 'iti 5oW*e 5oW*e je sav & tradi*iji( možda vi"e ne#o i jedan dr&#i dana"nji svjetski pisa* Nova književnost vjer&je & život( po njoj se zada!a
18 savremeno# pis*a sastoji 'a" & tome da potpomo#ne one dr&"tvene sna#e koje nastoje da se svakoj lj&dskoj jedinki osi#&ra "to potp&nije njezino njezino iživljenje i proživljenje Najvrjednije i najljep"e "to %ovjek %ovjek ima &pravo je on Iza nje#a i pred njim je tama( tama( koja nas se ne ti%e- život je #lavno i jedino Za 5oW*ea( naprotiv( naprotiv( on je n&žno zlo 5oW*e ne vjer&je da !e ono# dana kada nestane privatno# vlasni"tva( klasne 'or'e i svi$ ostali$ lana*a( kojima je okovan li%nost( %ovjek 'iti apsol&tno sretan i da !e nestati nje#ovo# meta)izi%ko# nemira 1o ne zavisi od )orme dr&"tveno# poretka i ekonomski$ prilika 4ve dok '&de svjesno osje!ao postojanje se'e kao takvo#( postojat !e i nje#ovi &n&tra"nji pro'lemi- manjkavost raz&mni$ spoznaja( stra$ od smrti i kompleksi vezani za nj& 4tvar nije tako jednostavna 8pravo t& se i ispostavlja solipsisti%ka krajnost i individ&alni anar$izam 5oW*eov 4am pro'lem relativiteta li%nosti i #lavni pro'lem koji 5oW*e pok&"ava ne samo & 8liks& ne#o i & svim ostalim prija"njim pa %ak i & najnovijem \Vork \Vork in +ro#ress] da rije"i( o%it&je se dvojako- o%instvom i ro,enjem 1o 1o s& &jedno i #lavne teme 8liksa( do &tan%ine i l&*idnom konsekventno"!& razra,eno Kroz nji$ se kao niti prepli!e teorija jedinstva & relativitet&( zapravo ona im je osnovi*a I kao "to se & kr"!anskoj *rkvenoj na&*i sve t&ma%i sim'olima i misterijama( tako se i kod 5oW*ea neda ta%no razlikovati #dje je #rani*a izme,& sim'ola i misterija i #dje on prestaje ili 'olje- sve je sim'ol i opet nije sim'ol 1& #dje se kr"!anstvo prislanja na antik&( t& je zametak i 5oW*ea( jer kona%no kr"!anstvo nije Is&s( ono je sveti +avao Osnovna do#mati%ka )orm&la kr"!anske meta)izike- ]Ho# ota*( sin i sveti D&$ s& jedno]( ta )orm&la sveto# 1rojstva koje je jedinstvo( prevedena ja & potp&nosti kod 5oW*ea Nema tijesno# o%instva( postoji samo d&$ovno Mr Hloom & krajnjoj liniji je intelekt&ala* 4tep$an Dadal&s Hloom je d&$ovni ota* 4tep$ana 4tep$an je sin( koji traži svo#a o*a 6idi se'e se'e dvostr&ko- ]5a sam ja( ali ja mo#& 'iti i neko dr&#i i jo" neko tre!i] On je Dadal&s i sin Dadal&sov Dadal&sov On je 1elema$ 1elema$ Identi)i*ira se i sa Odisejem i%nost je potp&no relativna( ona je stanje svijesti & vremen& 1ijelo i d&$( Mr Hloom i 4tep$an( kao ota* i sin( d&$ovno s& jednaki j ednaki 1& je podlo#a kompleksa o%instva 1eolo"ki 1eolo"ki re%eno( kons&pstan*ijalitet o*a i sina
O EM8 8LIKS 9OVORI
Raz&mljivo je da se & toj isprepletanosti( kako ar$itektonskoj( tako stilisti%koj i jezi%koj( tematskoj i idejnoj vrlo te"ko sna!i 8 8liks& se vrlo te"ko prist&pa( a sam a&tor iz#leda nije se ni najmanje potr&dio da raz&mjevanje svo# djela olak"a On( %ini se( pretpostavlja da #a mo#& %itati samo intelekt&al*i +a %ak i mno#i od nji$ odvratili s& se od 5oW*ea razo%arani i nezadovoljni Možda se od svi$ koji s& pro%itali 8liksa na %itavom svijet& može na!i tek stotinjak nji$( koji s& se njime od&"evili i ispravno #a pojmili Mno#ima( i to ve!ini( on je iz#ledao jedna od 'ez'rojni$ or#ija modernizma kakve s& ve! 'ile &o'i%ajene prvi$ poslijeratni$ #odina Nji$ je zavaravala kompli*irana konstr&k*ija djela( prividne stilske nastranosti i eksperimentiranja( te i za$tjev krajnje pažljivosti i skon*entriranosti pri %itanj& 8liks tre'a %itati s onom d&$ovnom napre#n&to"!& s kojom se %itaj& )ilozo)ski tekstovi Ipak je djelo iz#ra,eno jednom &n&tarnjom lo#ikom( zakonskom s&$o!om %injeni*a( stro#im sklopom ostvarenim & samom se'i( smislom za red i $armonijom 1a $armonije je izvana nevidljiva i kod povr"no# se %itanja ne nalazi Naprotiv prvi dojam je onaj $aos i z'rkanost Knji#a izvje"!&je o svim &n&tra"njim i vanjskim z'ivanjima & nepotp&nom dan& dvoji*e lj&di- Mr Hlooma i 4tep$ana 4 tep$ana Dadal&sa Naiz#led vrlo jednostavna stvar I t& #dje 'i prosje%an pisa* s najve!om najve!om m&kom is*ijedio koji stotin& strani*a( strani*a( 5oW*e 'a*a 9J2 veliko# )ormata i sitno# tiska Istina( jedan od kriti%ara /0 izvje"!&je( da je opis dana eopolda Hlooma zami"ljen na po%etk& kao novela i z'ir*i D&'lin*i 1okom #odina ona se pro"irila i narasla & o#romno djelo( koje s &o'i%ajenim romanom do dana"nje književnosti sla'o ima "ta zajedni%ko 5er 8liks je i roman i epos i drama i poema( sve sk&pa &jedno eljtonska )a'&lativnost realizma realizma i analiti%ka plitkost neoromantizma 5oW*e& s& podjednako podjednako daleki Književnost( kako je on s$vata( nije odmor i za'ava za mase poslije posla( ne#o znanost dost&pna samo onima koji s& se isklj&%ivo njoj posvetili 1ako je i nje#ovo djelo napisano za iza'rane 1jesko'na težnja istini( znanje o nepremostivoj &samljenosti svake d&"e( znanje koje #rani%i s o%ajem( ne mo#& požnjeti pljeskanje i odo'ravanje odo'ravanje #omile( ono joj nije ni 'liz& 1im 1im je 5oW*e posve &daljen od sadržajni$ sadržajni$ nastojanja najnovije literat&re On je protivnik svake romantike pa i romantike kolektiva Iznad sve#a sve#a pa i poslije sve#a %ovjek je sam sam i takav !e i ostati 1aj 1aj osje!aj izolovanosti i samo!e samo!e stvorio je i 8liksa( njim on dokaz&je koliko 'o#ati d&"evni pro*esi se odi#ravaj& & %ovjekovoj d&"i & tok& jedno# dana i kako s& oni mr"avi i 'lijedi prema vani Radi to#a 5oW*e d&"& i raz#la'a( razra,&je i i raz#ra,&je do najsitniji$ detalja i detalj%i!a pa nakon "to je re)lektorski osvijetli i iz analizira( ponovo sklapa 6idjele smo je t& & svim njenim treperenjima Ona je vje%no sama Yta kona%no ostaje iza Hlooma i Dadal&sa ( "ta kona%no ostaje iza %ovjeka Ni"ta On je sav t&( t&( $emijska )orm&la( savr"en poredak atoma( koji s& svijest svijest i opet ni"ta- jedna sl&%ajna sl&%ajna i#ra 8 kr"!anskom smisl& to je znak Antikrista( & marksisti%kom o%aj #ra,ansko# intelekt&al*a
KONSTR8KCIJA 8LIKSA /0
+adria* ol&m( &vod ameri%kom izdanj& D&'lina*a ;Ne@ ^ork( ^ork( 1$e modern i'rarW /=2:>
1"
Kako je ve! na#la"eno( konstr&k*ija 8liksa je kompli*irana 4vakom po#lavlj& & knjizi od#ovara i pose'na sim'olika kazivanja( kazivanja( svaki do#a,aj poistovje!&je se s kojom znano"!&( &mjetno"!&( or#anom or#anom lj&dsko# tijela( od#ovara nekoj 'oji ili te$ni*i 6alerW 6alerW ar'a&d // navodi kao primjer %etvrto po#lavlje( koje se odi#rava & redak*iji jedno# dnevnika Ono od#ovara po njem& retori*i( pl&!ima( *rvenoj 'oji itd 1aj na%in pisanja( koji od#ovara mno"tv& smislova %isto je srednjovjekovni Kao k< postoji & lit&r#iji( likovno je & plasti*i katedrala Me,&tim( taj raz#ra,eni sistem s&#lasja postoji samo & a&tor& i ponekad &p&!enim prijateljima Ostalim je prili%no neprist&pan( kritika se sla'o sla'o njim 'avila Dr&#a ipak sim'olika djela je & tome da ono po iz#radnji( radnji i oso'ama od#ovara Odiseji 1e sim'olike s& me,&so'no prepletene
/>
RADNJA
4ama radnja pak se sastoji & reprod&*iranj& pro*esa svijesti oso'a 1o 5oW*e %ini aso*ija*ijom & raznim )ormama( aso*ija*ijom misli( dojmova( slika( doživljeno# sl&!eno# Ova aso*ijativna ispremije"anost daje kolorit samom stil&( &pravo ona je nje#ova 'oja 4vijest steno#ra)irana & svim svojim metamor)ozama i preo'&kama jest samo platno( na kome 5oW*e 5oW*e 'oji I kao sva velika djela pisana pisana rije%j& i 5oW*eovo je slikarski rje"avanao rje"avanao 5edan od ostali$ nje#ovi$ zna%ajki je o'rada najsvakodnevniji$ sitni*a & )ormi m&zi%ki$ tema 4likarski je to &#o,aj prikazano# na platn&( njime se daje "tim&n#( rje"ava pro'lem toplo# i $ladno# Kao najtipi%niji primjeri & tom smisl& spominj& se od kriti%ara takozvana tema &'oda p%ele i tema krompira 5oW*e t& radi pose'nom metodom 8 onom( naime( moment&( kada se na'a*i( ona je posve neraz&mljiva da tek kasnije( %esto p&ta stotine strani*a poslije & periodi%nim vra!anjima do'ije svoje pravo zna%enje i '&de potp&no jasna
/
BLOOMOVO VIENJA 8LIKSA
1ako 1ako na po%etk& 8liksa Hloom promatra svoj& 'a"%& Razmi"lja o njenom &re,enj&( sijanj& #ra"ka i salate O svježem povr!& ]Ali vrtovi imaj& i svoje lo"e strane +%ele i m&$e z&$are( zatim d&$ovni ponedjeljak] Na str / misli Hloom na mlado# medi*inara DiUona- ]koji mi je tada & Mater 3 & /2 &'od zavezao i sada je & Qolles 3 street.& #dje je #ospo,a +o&re)oW ] +osve neraz&mljivo 1ek poslije daljnji$ 00 strana saznajemo da je 29 maja na d&$ovni ponedjeljak Hloom 'io &jeden ispod &"no# '&'nji!a od p%ele Isti &'od na#ovje"!&je se parodi%no na strani J:= 4pominje & )ra#ment& dijalo#a na strani 0 da taj motiv '&de kona%no &v&%en & apokalipti%no / po#lavlje( #dje rije% Hl&zz izaziva izaziva kod Hlooma podsje!anjepodsje!anje- ]+%ela i m&$a z&$ara &dari onomad o sjen& na zid&( 'ila je omamljena( pade mi omamljena & ko"&lj& i ja sam je morao[ ] Kako se vidi( taj na%in o'rade životni$ trivijalnosti pre&zeo je 5oW*e iz m&zi%ko# komponiranja Isto tako i sa temom krompira Hloom nosi & džep& krompir po%etkom knji#e da se stotine strani*a kasnije razjasni odk&d m& on & njem& i iz koje# razlo#a Kao sredstvo( naime( protiv re&matizma( koje je vjerovanje pre&zeo pre&zeo od svoje majke Ova s& dva sl&%aja sl&%aja tako,er od važnosti za Hlooma 5er 'a*iv"i i steno#ra)irav"i 'ez )iltriranja i dotjerivanja pro*ese svijesti od koji$ li*a 5oW*e i$ &jedno karakterizira &pravo njima samima On svoje li%nosti ne t&ma%i deskriptivno a ni iza'iraj&!i do#a,aje( & kojima 'i se mo#le prot&ma%iti i svrstati & koj& od "kolski$ kate#orija lj&dski$ tipova Nje#ove se li%nosti same t&ma%e 4k&plja% anonsi Hloom primjerak je #ra,anske prosje%nosti i &op!e lj&dske prosje%nosti Ona je e#oisti%na( pozitivna i &ravnotežena Hlooma silno zanima medi*ina( $i#ijena i kozmetika Devet novi$ m&za ovo# moderno# #rka jes&- tr#ovina( t r#ovina( operna m&zika( Amor( Amor( novinarstvo( man&)akt&ra( slo'oda #ovora( op!e pravo #lasa( #astronomija( spolna $i#ijena( rivijerska kon*ertna za'ava( 'ez'olni poro,aj i astronomija za p&k On je porodi%ni %ovjek i ima jak smisao smisao za )amilij& Misli sa 'olom na svo# o*a o*a Lali za svojim sin%i!em( koji m& je & jedanaestom dan& &mro Lali "to( ne ostavlja potomstva Livotan je i seks&alan 8prkos svoj &ravnoteženosti pokadkada perverzan( p&n %&lnosti On predstavlja lj&ski instikt kao "to Dadal&s predstavlja intelekt
/
KOMPOZICIJA
+a kao li%nost( tako i sama kompozi*ija po%iva na estetskom realizm& 4vaki pas&s( svaka re%eni*a( re%eni%ki odlomak raz&mljiv je tek & vezi ili odnos& sa nekim dr&#im4vako od osamnaest po#lavlja ima svoj& pose'n& te$nik& i za$tijeva pose'n& pose'n& analiz& E R &rti&s navodi & svojoj st&diji st&diji 5ames 5oW*e &nd sein sein //
+red#ovor knjizi 7Cens de D&'linX( +aris( +lon ;/=2:> Odnosi se na 'olni*&
/2
2' 8lWsses analiz& te$nike // p#lavlja- Odi#rava se & Ormond.resta&ra*iji & D&'lin& Dvije kono'ari*e( miss Do&*e ; 'oja kose- zlato > i miss KennedW ; 'oja kose- 'ron*a >( o'je & *rnim atlasnim 'l&zama( #ledaj& kroz prozor i promatrj& irsko# vi*e.kralja kako se sa sa ženom i svijetom provozi 4l&#a im donosi nji$ov nji$ov %aj( do'a*&je &z to nek& 'ezo'razn& primjed'&( koj& one od'ijaj& C&n,aj&!i on je ponavlja 4imon Dadal&s st&pa &n&tra kidaj&!i kr$otine pal*a Miss Do&*e ne"to nepristojno primje!&je( miss KennedW *rveni z'o# to#a i k&di je Dadal&s &zima iz džepa l&l&( d&va kroz nj& i prozvodi tako dva #lasa sli%na )r&linim Hloom se me,&tim( klatari kroz D&'lin Miss Do&*e pjev&*ka nek& melodij& iz opere Kastiljska r&ža Miss KennedW sjedi & &#l& i %ita ene$an pok&"ava da svrati na se njen& pozornost Miss Do&*e pri%a o &#a,a%& #lasovira( koji je danas t& 'io 4ažalijeva #a z'o# nje#ove sljepo!e 1ada o"tro zazvoni neki #ost 8#a,a% je ostavio &#a,a% Neko po njem& l&pn&- la#an( &mir&!i zov zov ene$an je va'io miss KennedW dozivom i zvižd&kom zvižd&kom &je se pjesma &z pratnj& #lasovira #lasovira 8ra tik.ta%e Henjamin Dollard pjeva- ratnikov& lj&'avn& pjesm& itd /J &rti&s navodi ove do#a,aje radi "to 'olje# raz&mijevanja 5oW*eove te$nike pisanja & doti%nom po#lavlj& Zatim sam tekst po#lavlja( tekst potp&no nejasan i neraz&mljiv
/F
LIKOVI7
Leo)o&d B&oom +rota#onist djela( kao i Odisej nije pris&tan na po%etk& radnje djela ;pojavlj&je se tek & petom po#lavlj& djela> A&tor nas &poznaje s likom &z sljede!i *itat- „ Mr eopold Hloom s &žitkom je jeo izn&tri*a životinja i peradi 6olio je #&st& j&$& od #&"%je pon&tri*e( pikantne žel&*e( p&njeno prženo sr*e( po$an& jetri*& s mrvi*ama( pe%en& 'akalarev& ikr& Najvi"e od sve#a volio je na žar& pe%ene ov%je '&'re#e koji s& m& na nep*& ostavljali 'la# ok&s s jedva primjetnim mirisom &rina“ &rina“ Ro,en /<:: ( kao sin jedina* R&dol)a 6ira#a ;Ma,ara koji je emi#rirao & irsk& promijenio vjer& s židovstva na protestantizam( te se kasnije kasnije &'io> Oženio se Marrio ;MollW> /<<< ( s kojom ima dvoje dje*e MillW ;/> i R&dW ;premin&o> +ortretiran je ponajvi"e kroz svoje misli( zaok&pljen je vezom MollW i njeno# menedžera i smr!& svo# prijatelja i dijeteta ;R&dW> Ods&stvo nje#ova sina natjera #a da se sprijatelji s 4tep$enom( koje# iz'avi iz 'ordela i odvede k&!i Iskaz&je "ovinisti%ka stajali"ta( sklon je vojajerizm& i avant&rama ;pod alter e#om „QenrW vijet“ Mrzi nasilje i relativno je indi)irentan prema irskom na*ionalizm&( "to #a dovodi & s&ko' sa s&#ra,anima
Mo&& B&oom +enelopa ;ironija( po"to je +enelopa 'ila vjerna 20 #odina> Lena eopolda Hlooma( ro,ena /<90 na Ci'raltar&+revarila eopolda nakon /0 #odina *eli'ata Zadnje po#lavlje ;/<> ne sadrži nikakve interp&nk*ije 4astoji se od njezino# monolo#a( dok leži & krevet& pokraj eopolda( koji naj'olje predstavlja roman str&je svijesti 4ljede!i *itat to vjerno prikaz&je- „Da jer jo" nikad nije /J
8pore,ivanjem ovo# izvoda sadržaja // po#lavlja s &vodom & isti par redaka niže vidi se naj'olje 5oW*eova te$nika
21 &%inio ne"to takvo da traži da m& se zaj&trak donese & krevet sa dva jaja otkako smo 'ili & $otel& itW Arms kada se znao pretvarati pretvarati da je 'olestan 'olnim #lasom izi#ravaj&!i izi#ravaj&!i #ospodina da 'i 'io zanimljiv zanimljiv onoj staroj staroj r&#o'i r&#o'i #ospo,i 5ordan za koj& je držao da ima velik& ostav"tin&“ Njezin monolo# po%inje i zavr"ava zavr"ava sa „DA“ mlado# %ovjeka“( & djel& „8liks“ nalazi nalazi se & &spored'i s Ste)"en Deda&(s +rota#onist djela „+rotret slikara kao mlado# 1elema$om( a tako,er i s QamletomOn je prota#onist prva tri po#lavlja djela ;sve do pojave Hlooma>4tep$en se '&di & $otel& 4andWmo&nt Martello to@er & kojem raspravlja o reli#iji i smrti svoje majke s kvazi.prijateljem M&lli#anom O njem& saznajemo vi"e tijekom nje#ove ležerne "etnje plažom tijekom koje promi"lja o razli%itim temama & o'lik& &n&tarnje# monolo#a Kao lik 4tep$en je po mno#o%em& sli%an 5oW*&( a neki to o'ja"njavaj& nje#ovim imenom- 4tep$en je ime prvo# kr"!ansko# m&%enika i sve*a(a nas&prot tome prezime Dedal&s je ime mitsko# iz&mitelja( prezime tako,er otkriva nje#ov& želj& za „letjenjem“( ali od okova reli#ije( na*ionalnosti i politike koje smatra da #a zadržavaj& zadržavaj& itati- „Covori" mi o jezik&( na*ionalnosti( reli#ija[ +ok&"at !& preletjeti te mreže“„Cenijalan %ovjek ne pravi po#re"ke Nje#ove po#re"ke s& namjerne i otkrivaj& p&teve & nova otkri!a“„Hojim se ti$ veliki$ rije%i koje nas %ine nesretnima“
* STARAC I MORE Djelo Djelo koje koje za&zi za&zima ma pose'n pose'noo mjesto mjesto & Qemin# Qemin#@a @aWoe Woev& v& op& op&s& s& 1o je 'io poslje posljednj dnjii propla proplamsa msajj nje#ov nje#ovaa stvarala%ko#a #enija i sažetak na#omilano#a isk&stva pripovjeda%a i ri'olov*a Nje#ova je proza jez#rovita( opora i s&zdržana Qemin#@aW kaže- „ +roza je ar$itekt&ra( a ne &n&tra"nja dekora*ija( a do'a 'aroka je pro"lo+isa* koji tako malo drži do oz'iljnosti pisanja da teži za tim da pokaže lj&dima kako je )ormalno o'razovan( k<&ran i do'ro od#ojen( o'i%na je papi#a A pazite i na to da oz'iljna pis*a ne po'rkate sa sve!anim pis*em Oz'iljan pisa* može 'iti sokol ili jastre'( pa %ak i papi#a( ali sve!ani pisa* &vijek ostaje 'lesava sov&lja#a“ / /
4tara* i more( Zlatko rnkovi!(2 izdanje 3 Za#re'- AH naklada( 2000 3 /0 i // str
22 4tara* i more osjed&je &mjetni%k& sna#& 'i'lijske pri%e ili para'ole Kad pro%itamo taj kratki roman( pred o%ima nam ostaje neza'oravna slika staro#a ri'ara koji nakon d&#e i te"ke 'or'e ; tri dana i tri no!i > svlada napokon velik& sa'ljark& d&#& oko "est metara i te"k& oko seda stotina i pedeset kilo#rama Hor'a je te"ka i neizvjesna da stara* na ma$ove #&'i sna#& pa &malo i sam strada Kad je na kraj& iza"ao kao po'jednik iz to# dvo'oja i privezao pri vezao ri'etin& &z svoj mali %ama*( plijen m& napadaj& i otimaj& morski psi koji s& nanj&"ili krv & mor& 4lijedi isto tako te"ka 'or'a s tim morskim otima%ima( 'or'a & kojoj stara* krajnjim sna#ama &'ija ili ranjava nekoliko morski$ nemani i &sp&t ostaje 'ez or&žja. $arp&na( vesla i noža( te na kraj& i 'ez svo#a 'o#ato#a &lova 4vem& je( po nje#ovome mi"ljenj&( 'ila kriva nje#ova o$olost 3 "to se otisn&o predaleko na p&%in&( #dje #a je ri'a( koj& on & isti ma$ i voli i mrzi kao se'i doraslo#a protivnika( nemarno v&kla dok nije i sama podle#la prevelikim naporima 4lika kost&ra ri'etine & l&*i vezano#a za %ama* ostaje jo" jedini dokaz nevjerovatne 'or'e %ovjeka s prirodom Ova jednostavna jednostavna i &z'&d &z'&dljiva ljiva pri%a( prvi p&t je o'javljena o'javljena /=2 #odine & pop&larnom pop&larnomee ameri%kome ameri%kome %asopis& %asopis& i)e Codine Codine /=J: Qemin#@aW Qemin#@aW je o'javio o'javio ovaj kratki zapis koji je zapravo zapravo zametak nje#ovo#a znamenito#a znamenito#a djela„ 5edan stara* sam ri'ari & %am*& nedaleko od a'anasa i &pe*a na de'el& &ži*& velik& sa'ljark& koja #a odv&%e na p&%in& Nakon dva dana ri'ari s& prona"li star*a "ezdeset milja daleko na p&%ini( a za %ama* m& je 'ila privezana #lava i prednji dio sa'ljarke sa'ljarke Ono "to je ostalo od ri'e( manje od polovine 'ilo je te"ko oko %etiri stotine kilo#rama 4tara* se nosio s ri'om jedan dan( jedn& no!(pa jo" jedan jedan dan ( jo" jedn& no! dok je ri'a plivala d&'oko d&'oko pod morem i te#lila %ama* Kad je sa'ljarka izronila( stara* joj se prik&%io i po#odio je $arp&nom +o"to j& je vezao &z %ama* sa strane( morski psi s& navalili na nje#ov plijen i stara* se 'orio s njima sam & %am*& & Col)skoj str&ji( mlatio i$ pali*om( &'adao i &darao veslom dok nije smalaksao i morski psi s& m& požderali sve "to s& mo#li Kad s& #a ri'ari prona"li( stara* je plakao & %am*&( s&l&d z'o# svo#a #&'itka( a morski psi s& i dalje križili oko %am*a „ Ovaj zapis je 'io samo ski*a od koje je nakon petnaest #odina nastalo djelo 4tara* i more( & koje je a&tor &ložio svo svoje d&#o#odi"nje isk&stvo ri'olov*a & Meksi%kome zaljev& 1o se isk&stvo o#leda i & najmanjim pojedinostima opisa ri'olova i života staro#a ri'ara koji se sav svoj život 'avio tim poslom na po"ten( j&na%ki na%in( %esto izvr#n&t velikim opasnostima i nez#odama( ali nikada ne #&'e!i vjer& & samo#a se'e 4tara* i more nije sim'oli%ko djelo iako ima & njem& detalja koji se mo#& s$vatiti i prot&ma%iti kao sim'oli Me,&tim( to je oso'ina mno#i$ zna%ajni$ književi$ djela 6eliki 6eliki pis*i o'i%no ne teže za sim'olima kada stvaraj& svoja djela( ali se sim'oli #djekad sami javljaj& & djel& i o'o#a!&j& tekst dodatnim zna%enjima 4li%no je i s klasi%nim romanom ameri%ko#a pis*a Qermana Melvillea (o> ;ik ( #dje se 'ijeli kit( koji postaje opsesija #lavno#a j&naka( kapetana A$a'a( "to je iz#&'io no#& & 'or'i s njim( može t&ma%iti na vi"e na%ina Kriti%ari Kriti%ari s& & 4tar*& 4tar*& i mor& otkrili neke sim'ole sim'ole i sli%nosti( primjeri*e( primjeri*e( sa 4$akespear 4$akespeareovom eovom tra#edijom tra#edijom Kral poemom mom en# en#les lesko# ko#aa pjesni pjesnika ka oleri olerid#e d#eaa Pes/a o staro/e /ornar! i romanom romanom 5osep$a onrada
23 Qemin#@aW na jednome mjest& kaže da se stara* osje!ao kao da m& kroz r&k& za'ijaj& %avle & drvo Na samome kraj& knji#e stara* nosi jar'ol sa svo#a %am*a &z'rdo do svoje koli'e i pet p&ta pada pod nje#ovim teretom od silno#a &mora( 'a" kao "to je i Krist pet p&ta padao pod križem Koliko #od se %inila jednostavno ispri%ana pri%a o jednome starome ri'ar& i nje#ovim m&kama( ipak( dok %itamo saznajemo mno#o o tome $ra'rome %ovjek& i to ne samo iz ono#a "to a&tor pripovijeda o njem& i nje#ovim post&p*ima i &spomenama( ne#o i od samo#a j&naka koji je( onako sam na mor&( stekao navik& da raz#ovara sam sa so'om +onekad raz#ovara na #las( a ponekad & se'i I jedno i dr&#o spada & moderni &mjetni%ki post&pak zvan „ &n&tra"nji monolo# „ „ Dakle( prenose se misli #lavno#a j&naka i na taj na%in %itala* st&pa & intimni svijet kjiževni$ likova 8 ovome Qemi$#@aWev& djel& a&tor na prirodan na%in o'ja"njava kako je stara* stekao t& navik& da raz#ovara sa samim so'om( so'om( a sva s& ta nje#ova #lasna razmi"ljanja razmi"ljanja prila#o,ena prila#o,ena isk&stv& isk&stv& i nao'raz'i nao'raz'i jedno#a o'i%no#a( o'i%no#a( ne&ko#a %ovjeka kao "to je stari 4antija#o Na kraj& je važno na#lasiti i taj nježni o%inski odnos staro#a ri'ara prema dje%ak& Manolin& i iskren& dje%a%ak& lj&'av prema isk&snome i do'rome star*& koji je de%ka na&%io ri'ariti Iz nje#ovi$ dijalo#a( na po%etk& i na kraj& knji#e( naoko "krti$ i "t&ri$( iz'ijaj& nježnost i po"tovanje na s&zdržan( sramežljiv na%in
/
PSIQOLO9IJA PSIQOLO 9IJA LIKOVA LIKOVA 8 STARC8 I MOR8
D'e-a$ $ao ot'e&o#&'en'e star-e#e sna+e1 #'ere i %(d(0nosti Odre,eni svije"!& da je is$od lj&dsko#a života neiz'iježno tra#i%an( Qemin#@aWev j&nak i j&nakinja stvaraj& svoj karakteristi%an na%in pona"anja( moralni kodeks koji im pomaže da se s&o%e s takvim životom Za nje#a ili nj&( najvažnije najvažnije je 'iti $ra'ar( $ra'ar( do'ar prijatelj(ali prijatelj(ali ne i pokazivati pokazivati osje!anja( osje!anja( a kad 'ol od pritiska pritiska života postane prejak( onda tre'a koristiti razli%ita $emijska ili psi$olo"ka sredstva da 'i #a &'lažili( da 'i preživjeli Ova sredstva( kojima se & Qemin#@aWevim romanima i pripovijetkama može &'lažiti &k&s #&'itka nade i povjerenja & lj&de i život( &klj&%&j& seks&alni &žitak( alko$ol i opasnost & 'ilo kojem vid&( jer je izla#anje opasnosti zapravo neka vrsta provjere vlastito#a pona"anja pred kona%nim ni"tavilom( pred &miranjem Novela 4tara* 4 tara* i more ima kr&žn& str&kt&r& 4antija#ov p&t vodi od nade & poraz& do 'ezna,a nakon po'jede( koja je zapravo 'ila samo s&d'inska varka Qemin#@aWev prikaz vje%ne i neiz'iježne smjene 'or'e i naklonosti izme,& %ovjeka i prirode ipak se ne zavr"ava #or%inom poraza 4antija#o postiže moraln& po'jed& jer je $ra'ro"!&( izdržljivo"!& i odl&%no"!& prevazi"ao o#rani%enja svoje starosti i okopnjele sna#e Nakon osamdeset i %etiri prazna dana( *ilj ri'arenja za nje#a nije samo trži"na vrijednost ri'lje# mesa- nje#ov pot$vat( kao i sve dr&#e prave životne i#re( nosi svoj smisao & postojanj& 4antija#o je po'jednik jer je dokazao da jo" &vijek može da se 'ori do kraja( da izdrži i%nost dje%aka Manolina dop&nj&je osnovn& tem& odnoda %ovjeka prema prirodi( s&d'ini i samome se'i Odani dje%ak( koji na kraj& novele odl&%&je da !e opet loviti sa star*em &prkos roditeljskoj za'rani( mlado je otjelovljenje nekada"nje star%eve sna#e i sada"nje vjere & život i '&d&%nost +rijateljstvo s njim vra!a star*a & mladost( 'a" kao i nje#ov jedini preostali san o d&#im zlatnim plažama A)rike i lavovima koji se i#raj& & pijesk&( san koji ima korijen & nje#ovim mladala%kim mornarskim &spomenama 4tavljaj&!i & sredi"te svoje novele dvije li%nosti sa krajnji$ polova lj&dsko#a postojanja( Qemin#@aW %ini svoj& por&k& o potre'i %vrstine i inte#riteta( 'ez o'zira o'zira na starost ili nedozrelost
24 4tara* i dje%ak ravnopravno potvr,&j& osnovne životne vrijednosti
/
Dra#an M 5eremi!( 4tara* i more( /JJ str
25 tri dana( ali je & l&k& &spio da donese samo njen kost&r( jer s& je ajk&le &sp&t potp&no o#lodale- on je me,&tim ostao moralni po'jednik( jer je dokazao da je sposo'an da nadma"i samo#a se'e i savlada plijen ve!i od se'e Kao da je %itav Qemin#@aWev op&s 'io jedna stalna i &porna 'or'a da se na,e od#ovaraj&!i izraz i & isti ma$ rez<at nedovoljno kontrolisane inspira*ije( koja je 'ila %as otvorena( %as vrlo "krta & svojim rez<atima 8 svakom sl&%aj& Qemin#@aW je( namjerno ili ne( ali prod&'ljeno i snažno naslikao nekoliko osnovni$ tema lj&dsko#a života- rat( lj&'av( dr&"tven& an#ažovanost( lov( ri'olov( sport( 'or'& sa s&d'inom(s&ko' sa n&žno"!& i slo'odan iz'or kojim %ovjek traži sre!& +isa* je one teme koji$ se pri$vatao osvijetlio d&'oko i snažno Za nje#a dostojn& inspira*ij& pis*a pr&ža samo neposredan život sa svojim stvarnim pro'lemima( a ne život onako kako kako se ve! ve! od odra razi zioo & idej idejam ama( a( $ist $istor orij iji( i( esej esejis isti ti*i *i i )iloz )ilozo) o)ij iji i Mno#i Mno#i krit kriti% i%ar arii zamj zamjer eril ilii s& m& za antiintelekt&alizam i siroma"tvo idejaAli Qemin#@aW nije antiintelekt&ala* Nje#ovo djelo je 'o#ato mno#im intelekt&alnim razmatranjima koje svjedo%e o d&'okoj &%enosti( znanj& 3 er&di*iji Za Qemin#@aWa se književnost pi"e samo na osnov& neposredno#a životno#a isk&stva i pisa* je d&žan da( pi"&!i o onome "to zna 'olje ne#o iko dr&#i( doda ne"to „totalnome znanj&“( koje ne može da zamijeni nikakvo izno"e izno"enje nje intele intelekt& kt&aln alni$ i$ sanjar sanjarija ija8s 8svoj vojim im djelima djelima Qemin# Qemin#@aW @aW je od' od'a* a*io io svaki svaki pok pok&"a &"ajj da život život &%ini &%ini r&ži%astim iz neki$ ideolo"ki$ ili esteti%ki$ po'&da On je neosporno jedan od najve!i$ protivnika dotjerivanja i „ lakiranja“ života( a isto tako kao da je poslije nje#a jednom za&vijek od'a%en sentimentalizam & književnosti On je jo" kao mladi!( rat&j&!i i 'ave!i se novinarstvom( imao prilike da život vidi s nje#ove najelementarnije i naj#r&'lje strane i sto#a nije mo#ao da pi"e protiv svo#a isk&stva On je rado dr&#ovao s lj&dima koji s& imali sli%na životna isk&stva i zato je nje#ova književnost p&na primitivni$ lj&di( nji$ovi$ po#leda na život( nji$ova so%no#a( #r&'o#a jezika( nji$ova na%ina pona"anja
/ MARCEL PRO8ST Mar*el +ro&st ;/<9/ 3 /=22> najve!i je )ran*&ski( a &z 1$omasa Manna i 5amesa 5oW*ea jedan od najve!i$ svjetski$ romanopisa*a stolje!a Mladost provodi po salonima( dr&že!i se s najpoznatijim &mjetni%kim imenima svo#a vremena +atio je od astme i sr%ane mane( pa je posljedni$ desetak #odina svo#a života proveo pi"&!i & neprozra%enoj i pl&tom o'loženoj so'i( odakle je vrlo rijetko( i to samo no!&( izlazio Kao %ovjek 'io je je poznat po svojoj eks*entri%nosti( a kao pisa* po neo'i%no skr&p&loznom skr&p&loznom i &pornom rad& na tekst& po %em& s& #a &spore,ivali s la&'ertom Nje#ove prve knji#e #otovo s& 'ez ikakva zna%enja( i +ro&st postaje onim "to jeste o'javljivanjem jedno#a jedino#a romana( koji sa%injava nje#ov *jelok&pni op&s 1o je poznato djelo ? la re=ere re=ere d! te/ps perd! ;8
26 traženj& iz#&'ljeno# vremena> Nastavak to#a romana pod&dara se sa +ro&stovom 'ole"!&( smatra se 'arem dijelom a&to'io#ra)skim djelom J 41R8K18RA ROMANA D&#a%ki roman 9 traen! i)g!lenog .re/ena karakteristi%an je primjer )ran*&sko# romana i & njem& +ro&st izlaže teorije vremena i memorije( pod &tje*ajem Her#sonove )ilozo)ije +remda je a&tor vi"e dijela( &k&pno "est( možemo re!i da je +ro&st pisa* jedne knji#e ini se da je zamisao o njenoj *jelini sazrela tek /=0= Ona m& je ranije nedostajala i na neki na%in #a &sporavala Nje#ovi r&kopisi pokaz&j& da je raspola#ao materijalom( ali da jo" nije 'io stvorio ni potp&n plan ni jasno jasno zna%enje zdanja /=/J #odine izlazi prvi svezak romana P!t do @anna( kao dio *jeline( neodvojivi dio složeno# djela kakvo je ovo i predstavlja nje#ov po%etak( & izvjesnom smisl& sli%no &vertiri & složenom m&zi%kom djel& +ro&st je %esto podsje!ao na neraskidivost neraskidivost dijelova romana( na nji$ov& or#ansk& or#ansk& povezanost( naro%ito na Prona*eno .rie/e .rie/e +rvo izdanje prve verzije romana %iji je *jelok&pni naziv ostao 9 potra)i )a i)g!leni/ .re/eno/& dijeli se na sedam veliki$ *jelina o'javljeni$ & raspon& od petnaest #odina i naslovljeni$ P!t do @anna
/=/J
9 seni pro.ali= de.oaka
/=/=
o.otkina de G!er/antes I
/=20
o.otkina de G!er/antes II
/=2/
odo/a i Go/ora I
/=2/
odo/a i Go/ora II
/=22
Aatočenia
/=2J
+eg!nia Bili :estala ?lertinaC ?lertinaC
/=2
Prona*eno .rie/e .rie/e
/=29
Ova #randiozna panorama dr&"tveno# života na prijelaz& I i stolje!a prikazana je & tri osnovne so*ijalne #r&pe - porodi*a C&ermantes sa svojim prijateljima predstavlja aristokra*ij& & propadanj& $arles 4@ann i nje#ov kr&# predstavni*i s& ve! 'o#ate( &stoli%ene i dr&"tveno asimilirane '&ržoazije i napokon( porodi*a 6erd&rin s& no!.ea!D ri=es& 16 koje i C&ermantesi i &mjetni*i i intelekt&al*i( "to svake nedjelje posje!&j& nji$ov salon( smatraj& v&l#arnima O 'eskrajnim dr&"tvenim sastan*ima i intri#ama &n&tar to#a zatvoreno# kr&#a pri%a & prvom li*& Mar*el( koji & tolikoj mjeri podsje!a na samo# +ro&sta da se roman smatra 'arem djelimi%no a&to'io#ra)ijom 1aj iz po%etka /:
Naziv no!e.a!D ri=es& potje%e iz )ran*&sko# jezika "to & prevod& zna%i ironi%no( no.opečeni ogataši#
27 $iperosjetljivi dje%ak pati ako prije spavanje ne može polj&'iti majk& i razvija 'olesn& mržnj& prema $arles& 4@ann& 4@ann&(( z'o z'o## %iji$ %iji$ posjet posjetaa majka majka nije nije slo'od slo'odna na za nje#a nje#a 4@anno 4@annov& v& lj&'av lj&'av prema prema Ode Odette tte re*W re*W dje%a dje%ak k rekonstr&ira & sje!anj&( iako se z'ila prije ne#o se on i rodio Mar*elova lj&'av prema Al'ertini 4imonet( o'ožavanje #ospo,e de C&ermantes( platonski odnosi s Cil'ertom 4@ann( nje#ova razmi"ljanja o književnosti( slikarstv& slikarstv& i m&zi*i( m&zi*i( nje#ove nje#ove d&'oke introspek*ije introspek*ije & kojima potanko analizira analizira svoje aso*ija*ije( aso*ija*ije( motive i želje( želje( zatim 'eskrajni niz likova iz razli%iti$ dr&"tveni$ klasa( nji$ovi me,&so'ni odnosi( intri#e( seks&alne sklonosti( nji$ovi &k&si ipo#ledi( sve to sa%injava daljnji okvir( & kojem se odvija ova mon&mentalna vizija jedno#a dr&"tva Razli%ite s&d'ine & vremen&( pa %ak i odre,eni razvitak pripovjeda%a( od 'olesno# i razmaženo#( preosjetljivo# djeteta do samosvjesno# &mjetnika( morao je do!i do izražaja ijeli se *ikl&s o'lik&je & epizodama( koje &#lavnom &#lavnom %ine samostaln samostalnee romane( romane( a oni s& posve!eni posve!eni 'ilo pripovjeda pripovjeda%ev& %ev& djetinjstv djetinjstv&( &( 'ilo nekom do#a, do#a,aj&( aj&( oso'ito lj&'avnim isk&stvima(nekim likovima i nj$ovim odvojenim pri%ama +revladava pri tome neki slijed post&pno# razo%aranja kako samo# pripovjeda%a tako i #otovo svi$ likova( npr 4@ann koji teži 'rak& ali ipak i pak nije sretan i kad se to do#odi j&'avi samo# pripovjeda%a pretvaraj& se & stalne napetosti i nesi#&rnosti & vlastite osje!aje( pa je stalno pris&tno neko &n&tarnje netadovoljstvo sa samim so'om i dr&#ima +RO841O6A KN5ILE6NA 1EQNIKA +ro&st je smatrao da se život može osmisliti jedino naknadno( & sje!anj&( a da taj do#a,aj nije 'io & na"im do#a,ajima( niti & sl&%ajnim s&sretima i tren&tnim odl&kama koje smo donosili pritisn&ti okolnostima( ne#o & doživljajima koji s& nas potresli 1o s& do#a,aji koje smo za'oravili( ali koji s& & s&sret& s &mjetni%kim djelima ostavili tra#ove & na"oj najd&'ljoj &n&tra"njosti 1emeljna književna te$nika postaje svojevrsna apolo#ija sje!anja 4je!anje pri tome nije s$va!eno kao o'i%no prisje!anje( kao namjerno dovo,enje do svijesti pro"li$ do#a,aja( doživljaja i &spomena 4je!anje koje je temelj +ro&stove te$nike pok&"aj je detaljno#( temeljito# i is*rpno# o'navljanja pro"losti 1o je naj%e"!e nekim neznatnim poti*ajem potakn&to iz&zetno živo oživljavanje &spomena( protkano &jedno analizom samo# pro*esa koji je nalik ponovnom proživljavanj& 1o primje!&jemo & sljede!em odlomk&7 Neko# zimsko# j&tra( kad sam se vratio k&!i( majka vidje( da mi je $ladno( pa mi pon&di( da protiv svo#a o'i%aja popijem malko %aja Isprva od'i$( a zatim( ne znam za"to( pristado$ Ona posla po jedan od oni$ kratki$ i p&nani$ kola%a( koje zov& Mala Madelaine( a koji imaj& o'lik( kao da s& izliveni & ižlje'anoj lj&"t&ri s oklopa sveto# 5ako'a I tako &skoro makinalno prineso$ &snama žli%i*& %aja( & koj& sam stavio komadi! madelaine( da se razmek"a Ali & istom tren&tk& kada je #&tljaj %aja izmije"an sa mrvi*ama kola%a dotakao moje nep*e( ja &zdr$ta$( svrativ"i pažnj& na ne"to izvanredno( "to se z'ivalo & meni I odjednom pred o%ima iskrsne &spomena 1aj ok&s pripada komadi!& madelaine( koj& mi je & om'raW&( & nedjelj& &j&tr& ;to#a dana naime nisam izlazio sve do po%etka mise> davala tetka eonie( kad 'i$ do"ao & njen& so'& da je pozdravim( namo%ila 'i #a & o'i%ni ili lipov %aj( i tada mi #a dala Iz#led male madelaine nije me ni%e#a sjetio( sve dok je nisam ok&sio možda zato "to sam i$ odnoda %esto vi,ao na slasti%arskim poli*ama( ali i$ nisam jeo( pa je nji$ova slika nap&stila one *om'raWske dane te se vezala &z dr&#e novije X /9
/9
+ro&st( Mar*el- 8 traženj& iz#&'ljeno# vremena( +&t do 4@anna( 4arajevo( 4vjetlost( /==9 ; str :< >
28
8 ovom sl&%aj& sje!anje '&di ok&s( odnosno %&lo ok&sa( koje & istoj sek&ndi navire iznenada i nepozvano 4am iz#led kola%a ne zna%i ni"ta( sje!anje '&di nje#ov ok&s( slijedi detaljno sje!anje( stara siva k&!a( tr#( so'a( sve je to izronilo iz "olji*e %aja%aja7 1ako 1ako je sve "to ima o'lik i %vrsto!&( i #rad i vrtovi( iza"lo iz moje %a"e %ajaX +ro&st na mno#o mjesta insistira na tome da pokaže kako )izi%ki dodir( naro%ito miris( izaziva #omile aso*ija*ija i povez&je nas s proživljenim Na&%no je dokazano da miris pomaže & vra!anj& sje!anja( da nas može vratiti nesvjesno( & samo djetinjstvo O tome s& napisane mno#e na&%ne st&dije ali i eseji Yolji*a %aja je sposo'na da izazove '&ji*& sje!anja( da za&stavi vrijeme( da na kratko vrati iz#&'ljeno 8 tome i jeste +ro&stova književna te$nika 3 vratiti vrijeme kroz sje!anje( pro'&diti #a na #otovo or#anski na%in +rema njem&( svako na ovom svijet& ima svoj klj&% kojim može vratiti vrijeme( prona!i #a 4retni s& oni koji #a na,& prije smrti 7 5a smatram sasvim raz'orito ono keltsko vjerovanje( da s& d&"e oni$ koje smo iz#&'ili zato%ene & nekom nižem nižem stvorenj&( stvorenj&( & nekoj životinji( životinji( 'ilj*i( neživ& 'i!&( i da s& &istin& &istin& iz#&'ljene iz#&'ljene za nas sve do ono# dana( koji mno#ima nikad ne osvane( kad se odl&%i da pro,e pokraj neko# drveta( da do,emo & posjed 'i!a koje je nji$ova tamni*a 1ada one &zdr"!&( zov& nas( i %im smo i$ prepoznali( %arolija je nestala Mi smo i$ oslo'odili one s& po'ijedile smrt( pa se vra!aj& vra!aj& i opet žive s nama 7 /< +oslije epizode sa kola%i!em %itavo se djelo ra,a iz nevoljno# sje!anja %itav om'raW iza"ao je iz "olje %aja Oživljavanje &spomene na om'raW pro"irit !e se izvan okvira & kojem& s& se zadržale prve strani*e- osim pripovjeda%a i nje#ove porodi*e pojavit !e se mje"tani #radi!a i sam #radi! sa svojim *rkvenim zvonikom i okoli*om( sa dva %&vena p&ta i ravni%arskim krajolikom +ro&st ni do danas nije nadma"en & književnoj te$ni*i opisa oni$ sitni$ detalja lj&dsko# života koji svoje zna%enje do'ija tek & naknadnom osmi"ljavanj& +ro&stov pripoveda%( mladi Mar*el znao je moliti da m& o'jasne nek& rije% %ije zna%enje( %esto preneseno( nije 'ilo mo#&!e na!i & knji#ama i rje%ni*ima On je &pijao #ovor svi$ sredina( svi$ dr&"tveni$ slojeva( a pose'no #ovor visoko# plemstva i #ovor seljaka 1vrdio je da s& plemi!i #otovo jedini lj&di od koji$ se može na&%iti koliko i od seljaka i da je nji$ov #ovor 7 živi rje%nik 7 zastarjeli$ izraza Raz#ovori koje vode likovi romana ne ozna%avaj& radnj&( o'i%ni s&( svakodnevni( 'ezna%ajni porodi%ni +ro&st i$ najta%nije prenosi( te do'ivaj& i jedn& sasvim nov& dimenzij&( kakv& nikada prije +ro&sta nis& imali On !e & njima prona!i pravo dr&"tveno zna%enje( psi$olo"ko ali i moralno zna%enje +o#re"ke i promjene & #ovor& s& pokazatelj psi$olo"ke i so*ijalne evol&*ije odre,eni$ li%nosti 6oka'&lar i sintaksa s& dra#o*jena o'ilježja k<&re( &k&sa i dr&"tveno# položaja +ostoji mno#o primjera za to & roman& Mar*elove tetke $o!e da se za$vale 4@ann& na *vije!& koje im je poslao( ali( kako smatraj& da je v&l#arno i ne&k&sno izravno se za$valiti( smi"ljaj& sljede!& jezi%k& dosjetk&( ali 4@an ne s$vata ni"ta od daleke al&zije na *vije!e koje je poslao
/<
+ro&st( Mar*el - 8 traženj& iz#&'ljeno# vremena( +&t do 4@anna( 4arajevo( 4vjetost( /==9 ;str 9>
2" 7 6rt je no!as lijep ; nalaze se & vrt& > A j&%er sam pomislila da se vrt pro"irio i na moj& so'&X Mar*elove tetke smatraj& da je 4@ann s$vatio )in& al&zij&( smije"kom m& daj& znak raz&mijevanja 4@ann pomisli da s& Mar*elove tetke pol&djele pol&djele Doktor ottard( koji je &spio na&%iti 'rojne izraze svo# jezika i koristi se njima & dr&"tv&( nije dorastao o%i#lednom sim'oli%kom zna%enj& jezika( ne#o sve s$vata doslovno Cospo,a 6erd&rin #a je pozvala & svoj& lož& & pozori"t&( da 'olje %&je 4ara$ Hernard( i kaže m&7 Izvinjavam se( ali mo#& vam jedino pon&diti sjedalo & mojoj loži 4i#&rno 'iste se mno#o 'olje osje!ali na sjedal& & parket& A ne znam ni da li !e predstava 'iti 'a" zanimljivaX Doktor z'&njeno od#ovara da ne sjedi na parket& i da je zaista %&o da predstava možda i ne!e 'iti tako zanimljiva 4ve ovo jasno &kaz&je na +ro&stovo isti*anje jezika kao sim'ola koji se ne smij& s$vatiti doslovno 5ezik tre'a raz&mjeti( zato i naziva pis*a 7 prevoditeljem 7 On mora prenijeti odre,eno( dvosmisleno jezi%ko zna%enje J Realisti%ki momenti & roman& P!t do @anna +ripovijedanje & prvom li*& nije tek o'i%no literarno &mije!e( prva knji#a( knji#a sje!anja je prosto knji#a &spomena 7 +ripovjeda%evo djetinjstvo izrasta iz privatno# djetinjstva Mar*ela +ro&sta 7 /= 5edino "to je & om'raW& izmi"ljeno jesta ime to# #radi!a( to je Illiers( #radi! 'liz& $artesa 4va lokalna #eo#ra)ija potp&no je vjerodostojna 8z pripovjeda%eve roditelje t& se pojavlj&j& 'aka( djed( tetke elina i lora( jedna o%eva tetka( ran*oisa( vjerna sližavka i $arles 4@ann( ladanjski s&sjed( istovremeno vrlo 'lizak ali i držan na odstojanj& z'o# svo# nedoli%no# 'raka +oslije nekoliko strani*a posve!eni$ analizi &tisaka izazvani$ 'esani*om( +ro&st se prisje!a om'raWa svo#a djetinjstva 1aj dio je najranije napisan( možda zato "to je $ronolo"ki prvi( a možda i zato "to je &sredoto%en na jedn& od Mar*elovi$ najstariji$ tjesko'a 3 odlaženje & postelj& 'eskrajno osjetljivo# dje%aka dje%aka koji ne može zaspati ako #a pret$odno pret$odno majka ne polj&'i 7 I morao sam oti!i pop&d'ine morao sam se popeti &za st&'e te"ko "tono rije% &spinjao sam se te"ka sr*a koje me v&klo maj*i jer m& ona nije polj&p*em dala odo'renje da po,e sa mnom Ali prije pokopa & željezni krevet koji s& mi prenijeli & so'& jer mi je ljeti 'ilo prevr&!e & velikoj postelji sa zastorima od ripsa( & meni se ne"to po'&ni pa nakani$ izvesti l&kav"tin& l&kav"tin& os&,enika na smrt 7 20 1aj 1aj $iperosjetljivi dje%ak neodoljivo podsje!a na +ro&sta( "to poja%ava pripovijedanje & prvom li*& On odlazak & krevet naziva pokopom i jasno je dokle ide nje#ova osjetljivost /=
+ro&st( Mar*el - 8 potrazi za iz#&'ljenim vremenom( +&t do 4@anna( pred#ovor 3 Amir Avda#i! Avda#i! +ro&st Mar*el - 8 potrazi za iz#&'ljenim vremenom( +&t do 4@anna( 4arajevo( 4vjetlost( /==9 ;str />
20
3' i%nost $arlessa 4@anna & *ijelom roman& je prvorazredna jer je veoma pris&tan & pripovjeda%evom život& i +ro&st & nje#a &nosi znatan dio se'e +ro&st je sam pisao maj*i da !e nje#ove te#o'e &!i & nje#ov roman
2/
+RO841O6O 4Q6A_AN5E 4Q6A_AN5E 6REMENA Razmi"ljaj&!i o +ro&stovom s$va!anj& vremena smatram da 'i najpovoljnije 'ilo po%eti od samo# naslova nje#ovo# nje#ovo# romana 3 9 potra)i )a i)g!leni/ .re/eno/# 8koliko on koristi sinta#m& 7 potra#a 7 smatra da se vrijeme može prona!i( da nije nepovratno iz#&'ljeno( jer da 'i ne"to 'ilo traženo &vjet je da postoji pa makar & nje#ovoj svijesti +ro&stov pripovjeda% kaže o pro"losti7 1ako je s na"om pro"losti 8zal&d se tr&dimo kad je pok&"avamo prizvati & sje!anje( svi s& napori na"e# intelekta ne&spje"ni Ona je skrivena izvan nje#ovo# podr&%ja i dometa( & nekom materijalnom predmet& ; & &z'&,enj& "to #a taj predmet može & nama izazvati >( o kojem nemamo pojma I samo o sl&%aj& ovisi $o!emo li taj predmet prije smrti s&sresti ili ne!emo 7
22
Iako #ovori o pro"lom vremen& smatra da se ono može vratiti( da postoji klj&% za vra!anje & matetrijalnom predmet& ponovo prepoznajemo osnovn& +ro&stov& te$nik& 3 sje!anje Nje#ova zaok&pljenost pro"lo"!& i vremenom sadrži i neki kontradiktorni stav savremene k<&re- &porno se nastoji s$vatiti za#onetka lj&dko# postojanja & vremen&( nastoji se s$vatiti prolaznost i odnose izme,& pro"losti( sada"njosti i '&d&!nosti koji %ine temeljni na%in lj&dsko# opstanka +ro&st smatra da %ovjek može 7 iza!i iz vremena 7( da može po'ijediti prolaznost +rema njem& to je mo#&!e & odre,enom tren&tk& & kom 'i se sastale sve vremenske dimenzije( a %ovjek 'i tada posredstvom &mjetnosti mo#ao iza!i iz vremena( &mjetnost 'i m& omo#&!ila da se otr#ne od pojma vremena i da postane 'ezvremen 4je!anje na neki na%in i jeste vra!anje iz#&'ljeno# vremena( nje#ovo ponovno oživljavanje & mislima( a ne smijemo za'oraviti da je za +ro&sta istinski život onaj koji je naknadno osmi"ljen( koji je vra!en sje!anjem i dotjeran na jedan sasvim novi na%in Prona*eno .rie/e je jedno prisje!anje na primanje kod vojvotkinje de C&ermantes( "to se do#a,a mno#o
kasnije( po"to pripovjeda% &pravo t& može zamijetiti( na li*& doma!ina i &zvani*a koje je neko! poznavao( p&sto"enja "to i$ je pro&zro%ilo vrijeme Za +ro&sta nije s&"tinski to "to je vrijeme op&sto"ilo li*a oso'a 3 likova romana( "to s& 4@annove lj&'avi( potom i pripovjeda%eve( 'ile o'mana( "to s& dr&"tveni &stroji ispret&rani 8ni"teno je samo ono "to je zasl&žilo da '&de &ni"teno( & svakom sl&%aj& mladost je potro"ena( nje vi"e nema na li*ima poznati$ oso'a
2/
4ep%i!( 6i"nja - Klasi*i modernizma( Esteti*izam( E steti*izam( Za#re'(/==: +ro&st( Mar*el- 8 potrazi za iz#&'ljenim vremenom( +rona,eno vrijeme( 4arajevo( 4vjetlost( /==9 ; str := > 22
31 1ra#anje za iz#&'ljenim vremenom zavr"ava krikom po'jede- iz#&'ljeno vrijeme je prona,eno Ono je ostavilo tra#a iza se'e a samim tim i mo#&!nost da #a se prona,e +rolaznost se može po'ijediti ponovnim oživljavanjem pro"losti( pro"li$ tren&taka koji nis& iz#&'ljeni iz#&'ljeni sve dok i$ se možemo prisjetiti +otre'& da se književno"!& o'&$vati *jelina života( koja se vjerovatno javljala & svim vremenima( pa tako i & modernizm&( ostvario je Mar*el +ro&st ; /<9/ 3 /=22 > & svojem #olemom *ikl&s& 9 potra)i potra)i )a i)g!leni/ i)g!leni/ .re/eno/ B ? la re=er=e d! te/ps perd! C#
+ro&st je najve!i )ran*&ski i jedan od najve!i$ svjetski$ romanopisa*a stolje!a Ovaj d&#a%ki roman karakteristi%an je primjer )ran*&sko# romana i & njem& +ro&st izlaže teorije vremena i memorije +ro&stova kompleksna i pre*izno o'likovana re%eni*a( proni*ljive psi$olo"ke analize i vje"tina portretiranja likova izvr"ili s& veliki &tje*aj na savremen& književnost Ovo je #randiozna panorama dr&"tveno# života na prijelaz& I i stolje!a prikazana & tri osnovne so*ijalne #r&pe- porodi*a C&ermantes sa svojim prijateljima predstavlja aristokra*ij& & propadanj& $arles 4@ann i nje#ov kr&# predstavni*i s& ve! 'o#ate( &stoli%ene i dr&"tveno asimilirane '&ržoazije i napokon( porodi*a 6erd&rin koji s& novope%eni 'o#ata"i( koje i C&ermantesi i &mjetni*i i intelekt&al*i koji svake sedmi*e posje!&j& nji$ov salon( smatraj& v&l#arnima +ripovjeda% pri%a & prvom li*& i & tolikoj mjeri podsje!a na samo#a +ro&sta da se roman smatra 'arem djelimi%no a&to'io#ra)ijom Osnovna je +ro&stova misao da %ovjek može po'ijediti prolaznost jedino ponovnim oživljavanjem pro"losti( pronalaženjem vremena koje se iz#&'ilo 4je!anje se sjedinj&je s na"im sada"njim razmi"ljanjima( i tek je to jedinstvena prava stvarnost Me,&tim( svjesno( voljno( sje!anje ne može o'noviti ljepot& pro"li$ tren&taka 3 sje!anje mora 'iti int&itivno( #otovo or#ansko Zato +ro&st na mo#o mjesta inzistira na tome da pokaže kako )izi%ki dodir( noro%ito miris( izaziva #omile aso*ija*ija i povez&je nas s proživljenim 1ime je +ro&st *ijeloj književnosti stolje!a dao jedn& nov& psi$olo"k& dimenzij&
G// M(-nina i e+zisteni'a&izam
Žan*Po& Sartr ;)r BJean*Pa(& Sartre2 >( )ran*&ski )ilozo)( romansijer( esejist i dramski pisa*( tvora* ateisti%ko# e#zisten*ijalizma +osle #imnazije &pis&je prestižn& 6isok& "kol& normi ; /=2 /=2>( >( & kojoj !e sresti svoj& '&d&!& sap&tni*& 4imon de Hovoar Hovoar ( kasnije &temelji*& )eminizma i )eministi%ke )ilozo)ije )ilozo)ije +oslije p&tovanja & Italij& ;/=J: /=J:>> n&di „Calimar&“ „Calimar&“ roman (elan=olia +oznati izdava% #a od'ija Ovo djelo posta!e /=J< /=J< (!čnina Od tada pa sve do kraja života 4artr !e nast&pati na tri )ronta- )ilozo)skom( književnom i politi%kom 4em (!čnine od prozni prozni$$ djela djela na #las& #las& je nje#ov nje#ovaa z'irka z'irka pripovjed pripovjedaka aka Aid ;/=J= /=J=>> i a&to'i a&to'io#r o#ra)s a)ska ka proza proza ieči ;/=: /=:> > Naj'olji eseji s& m& +odler ;/=9 ; /=9>( >( .eti Eene& gl!/a i /!čenik ;o ;o pjesnik& Lan& Lene&( /=2>( /=2>( a posljednje 4artrovo djelo je mon&mentalna st&dija o lo'jer& Porodični idiot ;/=9/ /=9/> > +rotivio se sovjetskoj interven*iji & Ma,arskoj( Ma,arskoj( ratovima & 6ijetnam& i 6ijetnam& i Alžir&( podržao Alžir&( podržao st&dentski pokret /=:< /=:< Hio jedna od rijetki$ intelekt&ala*a sa Zapada koji je o'i"ao kom&nisti%ke zemlje( 4ovjetski 4avez ;/= /=>( >( Kin& Kin& ;/=: /=:>( >( 5&#oslavij& ;/=< /=<>> i K&'&
32 ;/=:0> /=:0> „Za svoj rad koji je( j e( 'o#at & idejama i p&n d&$a slo'ode i tra#anja za istinom( izvr"io "irok &ti*aj na na"e vrijeme“( Lan.+ol 4artr je /=: /=: #od #odine ine do'io do'io No'jelov& na#rad& za književnost( književnost( koj& je od'io da primi( &z o'razloženje da je &vijek od'ijao zvani%ine po%asti( i da ne želi da se ravna sa instit&*ijama 4art 4artre re je /=J< /=J< napisao napisao roman roman (!čnina ; ( koji je na nek e#zisten*ijalizma i do danas ostao jedna od nje#ovi$ naj'olji$ knji#a Na tra#& njema%ke )enomenolo#ije( njema%ke )enomenolo#ije( 4artre 4artre je držao da s& na"e ideje prod&kt isk&stava iz stvarno# života( i da drame i romani koji opis&j& takva )&ndamentalna isk&stva vrijede jednako koliko i disk&rzivni eseji koji sl&že ela'ora*iji )ilozo)ski$ teorija 4 ovom mi"lj&( radnja romana prati istraživa% istraživa%aa Antoinea RoP&entina RoP&entina & #radi!& #radi!& nalik e Qavre&( Qavre&( dok on polako postaje svjestan da s& neživi predmeti i sit&a*ije posve ravnod&"ni spram nje#ova postojanja Kao takvi( pokaz&j& se otpornima na svaki smisao koji im lj&dska svijest može pridati Ova ravnod&"nost stvari & se'i ;veoma ;veoma sli%ni$ sli%ni$ 'i!& 'i!& & se'i se'i iz djela djela +itak i ništo> ima za posljedi*& sve ve!e isti*anje slo'ode s kojom RoP&entin može osje!ati i djelovati & svijet& Kamo #od se okren&o( on pronalazi sit&a*ije prožete zna%enjima koja nose pe%at nje#ova postojanja Odatle m&%nina iz naslova djela- sve "to on s&sre!e & svakodnevnom život& prožeto je &žasnom slo'odom +ojam m&%nine pre&zet je iz Nietzs*$eovo# Aarat!stre( koji #a je koristio & kontekst& %esto m&%ne kvalitete postojanja Koliko #od %ezn&o za ne%im dr&#a%ijim ili ne%im razli%itim( on ne može po'je!i od 'olni$ dokaza svoje povezanosti sa svijetom 8 roman& se tako,er na zastra"&j&!i na%in ostvar&j& neke Kantove ideje 4artre se koristi idejom a&tonomije volje ;idejom koja kaže da moral potje%e od na"e mo#&!nosti da 'iramo & stvarnosti( sažetom & #lasovitom iskaz& ;%ovjek je> os&,en na slo'od&> kako 'i pokazao ravnod&"nost svijeta prema pojedin*& 4lo'oda koj& je izložio Kant ovdje je velik teret( jer slo'oda da djel&jemo na predmete krajnje je &zal&dna( a prakti%na primjenjivost Kantovi$ ideja otklonjena je No Mučnina nije samo dok&ment koji il&strira prv& )az& 4artreove )ilozo)ije( to djelo je prvenstveno roman %iji svijet posjed&je vlastit& poetsk& sna#& 8 povijesti moderno# )ran*&sko# romana Mučnina je roman koji & vlastito sredi"te po prvi p&ta stavlja rastvaranje i raspad romaneskno# j&naka( na#ovje"tavaj&!i tako preok&pa*ije “moderno# “moderno# romana` ormalno( Mučnina ima o'lik dnevnika( rekli 'ismo meta)izi%ko# dnevnika( koji vodi #lavni lik romana Osje!aj patvorenosti i ispraznosti malo#ra,anske sredine & kojoj tren&tno živi( te nela#odan osje!aj neopravdanosti vlastite e#zisten*ije kojoj pok&"ava dati smisao pi"&!i st&dij& o jednom li'ertin*& iz /< stolje!a 3 sve to isp&njava RoP&entina tjesko'om koja poprima ok&s #a,enja i prave m&%nine & odnos& na se'e i na svijet svijet Iz&ze Iz&zetno tno &spje" &spje"no no izvede izvedenn je & roman& roman& lik a&todi a&todidak dakta ta 2J( koje#a RoP&entin osje!a kao vlastit& karika karikat&r t&r& & Iako Iako RoP RoP&en &entin tin na kraj& kraj& romana romana ima dojam dojam da !e osje!a osje!ajj m&%nin m&%ninee i neo neopra pravda vdanos nosti ti vlasti vlastite te e#zisten*ije prevladati potp&nim predavanjem &mjetni%kom stvarala"tv&( ipak & prvom plan& ovo# djela ostaje m&%na tjesko'a izazvana iz&zetnom te"ko!om da se &spostavi a&tenti%na rela*ija izme,& pojedin*a i vanjsko# svijeta Na tom pro'lem& zastale s& i novele iz z'irke Zid ( me,& kojima se &mjetni%ki naj&spje"nijom o'i%no smatra Djetinjstvo jednog šefa.+ripovijetke iz Aida ; na#la"avaj& proizvoljan aspekt sit&a*ije & kojima se lj&di zatje%&( te aps&rdnost nji$ovi$ pok&"aja da se ra*ionalno nose s njima Iz to#a se kasnije razvila *ijela "kola književnosti aps&rda aps&rda
2J
33
ran Ka.$a1 ro,en /<( +reo'raz'a ;/=/:>( Os&da ;/=/:>( 8mjetnik & #ladovanj& ;/=2> +oslije a&torove smrti . a a&tor je odredio da se nje#ova književna ostav"tina spali poslije smrti . izlazi niz pripovjedaka( dnevni*i te najvrijednija Ka)kina djela +ro*es ;/=2>( Dvora* ;/=2:>( Amerika ;/=29> 4va z'ivanja & djel& razra,ena s& & ira*ionalnim okvirima( jer s& vrijeme i prostor potp&no iz#&'ili svoje stvarne o'rise Mo#& se na!i možda( i neke *rte 'ajke( ali s& kod Ka)ke izo'li%eni odnosi izmedj& stvari i pojava( a lj&dsko je ot&,enje potp&no Ka)ka je vrlo zna%ajan pripovjeda% koji je stvorio potresne dok&mente o nesporaz&mima nesporaz&mima %ovjekovim & modernom dr&stv& Roman Roman +ro*es izdat je post$&mno /=2 #od od prijatelja književnika Maksa Hroda Djelo pripada ekspresionizm& i nadrealizm& Ekspresionisti%ka je tema jer opis&je #rad( smrt( patnj&( vi,enje o%ima
34 intelekt&ala*a Nadrealizam & djel& je $al&*inantna atmos)era ;snovi( neizre%eni( nedovr"eni( sl&tnje( odst&panja od realnosti> Ideja se javlja jo" /=2/ #od kada je Ka)ka izjavio prijatelj& da je za nje#a život s&dska dvorana & kojoj je on samo posl&žitelj koji ne poznaje s&dij& i da je & tom život& si#&rna samo patnja 8 svom djel& vizionarski je predvidio avetinjske pro*ese ;monstr&ozne( namje"tene> koji !e se javiti tokom II svjetsko# rata Kod svi$ do#a,anja & djel& leži skriveni sim'ol zna%enja( nikad ne možemo '&kvalno pri$vatiti zna%enje rije%i & djel& j&di & roman& se kre!& izme,& jave i sna( pa je djelo do'ilo &niverzaln& vrijednost( jer nije vezan za odre,eno vrijeme i prostor( te predstavlja slik& totalitaristi%ki$ režima ; vlast jedne partije ili #r&pe lj&di>( #dje se #&"i lj&dska slo'oda li%nosti ; Džek ondon Cvozdena peta Džon Orvel Codina /=< Aleksandar Aleksandar Yolzenji*in Ar$ipela# C&la# 8 prvom kr&#&> 6e!ina interpretatora traži izlaz & tra#anj& za meta)izi%kom pozadinom Ka)kino# romana( pok&savaj&!i da osvijetli sim'oli%ki( ale#orijski ili para'oli%ki smisao +ro*esa Cotovo da potp&no nedostaj& o'jektivno. realisti%ne interpreta*ije dijalekatsko# odnosa izme,& karaktera *entralno# j&naka( zapravo zrtve +ro*esa . 5oze)a K . i na*in djelovanja( tj or#aniza*ije misteriozno# s&da Dr&"tvena i $istorijska sredina koj& Ka)ka prikaz&je je kapitalisti%ki dr&"tveni sistem & nali%j& svoji$ instit&*ija i života & kome se oli%avao Ka)kin %ovjek osje!a taj sistem kao ma"in& koja kao mora pritiska lj&dski život i & kojoj je il&strativno il&strativno oli%ena kapitalisti%ka kapitalisti%ka 'irokratija 'irokratija 1akva ma"ina radi kao nekakav nekakav stravi%an stravi%an me$anizam me$anizam & kome kome je %ov %ovjek jek . jedink jedinkaa os&,ena os&,ena na patnj& patnj& ve! samim samim tim "to živi živi i postoji postoji 8 tom po#led& po#led& naro%it naro%itoo je il&strativan nje#ov roman +ro*esMa s koje strane pok&"ali da se pri'ližimo 'ilo kojem od Ka)kini$ djela( &stan &stanovi ovi!e !emo mo da ona nep nepres restan tanoo izmi%& izmi%& svakom svakom jednoz jednozna% na%nom nom t&ma%e t&ma%enj& nj& ak i a&toro a&torovi vi najint najintimni imniji ji a&to'io#ra)ski i teoretski zapisi & Dnevni*ima i +ismima( ne &nose vi"e reda & nepre#ledni mozaik mo#&!i$ zna%enja nje#ove proze( ve!( naprotiv( kao r&kovet najrazli%itiji$ perspektiva jedno# krajnje neodl&%no# d&$a doprinose nji$ovom relativiranj& Ova iz&zetna d&$ovna neodl&%nost i neprestani pok&"aji Ka)ke da iskaže neizre*ivo i o'jasni neo'ja"njivo stvaraj& podlo#& svojevrsne literat&re koja !e( pra!ena epitetima tamna( $ermeti%na( za#onetna( aps&rdna( vizionarska s )enomenalnim &spje$om o'i!i svijet ( zadiviti mno#e koji je možda &op"te nis& s$vatili( za#oli*ati nekoli*in& koji s& izdaleka nasl&tili njene d&'ine( izazvati najrazli%itije mo#&!e interpreta*ije i podijeliti književn& kritik& na „pro i *ontra“ 2 itav nesporaz&m oko Ka)kino# književno# op&sa 3 & okvir& koje# +ro*es prema mi"ljenj& ve!ine za&zima sredi"nje mjesto 3 po%inje( %ini se( %injeni*om da #a je pra"ki književnik i esejista( Ka)kin veliki prijatelj i povjerenk( Maks Hrod( nakon a&torove smrti o'javio & nedovr"enom( )ra#mentarnom o'lik& 1a je )ra#mentarnost( kao i ranije pomen&ta $ermeti%nost( inte#ralni dio romana( o %em& svaki interpretator mora voditi ra%&na 4vako 'i proizvoljno zaokr&živanje teksta( nje#ovo vrednovanje kao *jeline i nje#ova nasilna ra*ionaliza*ija &kin&lo pravi smisao+rilaz tekst& ne otežava samo neo'i%na konstit&*ija )a'&larno# z'ivanja ovo# romana & prostor& i vremen& ve! i Ka)kin ose'&jan prosede stvaranja- prividno 'ezna%ajan( ali & tan%ine opisan opisan detalj &kaz&je na jedan daleko "iri( vi"eslojan vi"eslojan $orizont zna%enja( zna%enja( no on je ipak veoma daleko od neki$ klj&%ni$ o'ja"njenja Zato je & po#led& svako# Ka)kino# djela &vijek najsi#&rnija tzv deskriptivna analiza )a'&lativno# tkiva( "to zna%i da 'i svaka do'ronamjerna interpreta*ija morala ostati & okvir& mor)olo#ije pojedino# djela8z sv& vi"eslojnost mo#&!e# spektra zna%enja Ka)kino# se +ro*es odlik&je jasnim( prividno 2
35 jednostavni$ tonom pripovijedanja( iako pre#lednost )a'&larne str&kt&re 3 & vi"e ma$ova razorena &n&tarnjom lo#i lo#iko kom m sit& sit&a* a*ij ijee 3 izmi izmi%e %e %vrs %vrstom tom nadz nadzor or&& prip pripov ovij ijed eda% a%a( a( a nje# nje#ov ovaa pers perspe pekt ktiva iva(( &p &prk rkos os izra izrazi zito to o'jektivisti%kom metod& nara*ije( rijetko prevazilazi sk&%ene $orizonte svijesti literarno# j&naka 8 te%noj( kristalno jasnoj prozi( 'ez ikakvi$ stilski$ majstorija( #radi Ka)ka str&kt&r& svo# romana iz %itavo# niza la'avo povezani$ s*ena i razvija svoj& tem& o tra#ikomi%nom dvo'oj& si!&"no# 'ankovno# %inovnika 5ose)a K s nesa#ledivom silom ima#inarno# s&daitav sl&%aj po%inje iznenadnim $ap"enjem #lavno# j&naka ;5oze)a K>( a nastavlja nastavlja se nje#ovim nje#ovim sizi)ovskim sizi)ovskim tra#anjem za nepoznatom nepoznatom(( nes$vatlji nes$vatljivom vom krivi*om( krivi*om( te nemotivisa nemotivisanim nim kompleksom potre'e za neprestanim opravdavanjem kako pred dr&#ima( tako pred samim so'om i kona%no( misterioznom os&dom na kraj& . izvr"enjem smrtne kazne . koj& 5oze) K prima pasivno( 'ez tr&nke otpora( ali sa d&'okim( & ovoj sit&a*iji tako,e te"ko s$vatljivim stidom +ro*es je dakle i naslov i tema Ka)kino# romana( a 5oze) 5oze) K( kao opt&že opt&ženi ni samo samo je o'jeka o'jekatt nje#ov nje#ovo# o# )&nk*i )&nk*ioni onisan sanja ja Osnovn Osnovn&& #radj& #radj& +ro*e +ro*esa sa %ini %ini stvarn stvarnost ost ima#inarno# s&da( koji zasjedaj&!i povremeno 'ez ikakvo# o'ja"njenja i motiva*ije & za#&"ljivoj atmos)eri mra%ni$ $odnika i pra"ljivi$ tavana najza'a%eniji$ predjela prljave peri)erije 'ezimeno# vele#rada( trazi žrtv& . o'jeka o'jekatt svoje svoje e#zek& e#zek&*ij *ijee kak kakoo 'i nje#ov nje#ovoo postoj postojanj anjee i )&nk*i )&nk*ioni onisan sanje je postal postaloo vidlji vidljivo vo +ored +ored j&nako j&nakove ve nesa#ledive krivi*e( nije nista manje &znemir&j&!a %injeni*a da ni pomen&ti s&d nije & stanj& da K . ov& navodn& krivi*& na 'ilo koji na%in dokaže 8 do#a,ajima & djel& nema ni%e# %vrsto# i si#&rno# 5oze)& K se pola$ko & d&"& &vla%i stra$ i osje!anje nesi#&rnosti jer nevidljivi( pedantni svijet zakona i propisa ima svoj& vlast nad 5oze)om K +rok&rista 'anke 5oze) K kre!e se & jednoj nestvarnoj atmos)eri sli%noj sn&( atmos)eri &žasa Nevidljiva 'irokratija( s&dovi zasjedaj& & stovari"tima( '&dža*ima k&!a( & odajama za odla#anje stvari( pra"nim so'ama izkonstr&isala je pro*es protiv 5oze)a K Kao ma#la nes$vatljiva je nji$ova opt&ž'a Opt&žen i &$ap"en( nije znao za"to je opt&žen i kako da se 'rani 5&nak nosi & se'i krivi*& dok #a *ijelo# ne prožme( zaok&pi i poro'i +ro*es se vodi 'ez#lasno i neprekidno sa pre*izno"*& ma"inerije 'ez mo#&!nosti da opt&ženi prinese dokaze( da advokati i s&dije &zm& rije%( sve je ve! mno#o ranije odl&%eno +ro*es je okon%an prije ne#o "to je po%eo 5oze) K je &naprijed kriv i samim tim os&,en Livot m& je odre,en( dani od'rojani i sati i ta nevidljiva ma"inerija zna i %as nje#ove likvida*ije 5avljaj& se dva #ospodina 'lijedo# &#ojeno# li*a kao stari #l&m*i koji i#raj& sporedn& &lo#& da 'i na kraj& pro*esa vode!i #a 'rižno i pažljivo do kamenoloma da 'i izvr"ili kazn& Kada s& #ospoda izvadila nož za klanje( pedantno s& pro'ali o"tri*& noža koja se presijava na mjese%ini dodaj&!i #a jedan dr&#om( pa se 5oze)& K &%inilo da traže od nje#a da sam izvr"i pres&d& 5oze) K za to nije imao sna#e i dok je jedan od #ospode o'avio r&k& oko 5oze)ovo# vrata( dr&#i m& je zario nož d&'oko & sr*e itava mra%na atmos)era & djel& podsje!a na atmos)er& Danteovo# pakla z'o# terora nad jednom d&"om i savje"!& %ovjeka & tom pakl& 1ema Ka)kino# djela je &pravo pakao %ovjekove intelekt&alne svijesti( po'&na protiv *ivilizovano or#anizovano# pakla koji stvara sistem terora ma"ine vlasti Z'o# to#a ve!ina interpretatora traži izlaz & tra#anj& z ameta)izi%kom pozadinom Ka)kino# romana pok&"avaj&!i da osvijetli sim'oli%ki( ale#orijski ili para'oli%ki smisao +ro*esa Cotovo da potp&no nedostaj& o'jektivno 3 realisti%ke interpreta*ije interpreta*ije dijalekatsko# dijalekatsko# odnosa izme,& karaktera *entralno# j&naka( zapravo žrtve „pro*esa“ 3 5ose)a K 3 i na%ina djelovanja( tj or#aniza*ije misteriozno# s&daMa koliko &'jedljivo izneseni ar#&menti svi$ ovi$ interpretatora( ni jedan od nji$ ne može on& osnovn& $ermeti%k& dilem& 3 pitanje da li je ono o %em& pojedina interpreta*ija #ovori identi%no s onim o %em& je & Ka)kinom roman&( zapravo( rije% Da 'i
36 'ar donekle iz'je#li ov& dilem& kao i apstraktne nedokazive spek&la*ije( savremeni kriti%ari %esto se okre!& str&kt&ri djela i pro'lemima Ka)kine pripovjeda%ke te$nike- povezivanje tradi*ionalne )orme pripovijedanja & tre!em li*& i s&'jektivno# pripovijedanja & prvom li*& rez<ira %injeni*om da sve izjave o s&d& i pro*es& proizlaze iz o#rani%ene perspektive *entralno# j&naka 5ose)a K Ni te izjave( me,&tim( nis& kona%ne( ve! i$ je a&tor relativirao iz jedne jedva s$vatljive pripovijeda%ke distan*e %itala* i$ z'o# to#a doživljava kao mo#&!a &o'raženja *entralno# j&naka( te s& mno#i kriti%ari svijet ovo# romana ozna%ili kao snovi,enje nje#ovo# a&tora 8pravo ovakav & svojoj nedosljednjosti dosljedan $ipoteti%ki stil Ka)ke ometa svaki pok&"aj da se jednozna%no vredn&je složeni misaoni kompleks pomen&to# romana Interesantno je da o'i%an svakodnevni detalj za Ka)k& ima zna%aj svetinje( on #a opis&je veoma pedantno i realno( a ti opisi djel&j& "okantno tek & svojim nerealnim( nemotivisano izvrn&tim kom'ina*ijama Na taj na%in se svaka event&alna identi)ika*ija %itao*a s Ka)kinim j&nakom a priori isklj&%&je Ipak se mora priznati da ni ove najopreznije( djel& imanentne interpreta*ije nis& 'esprijekorne( po"to one ovaj roman nepravedno izdvajaj& iz dr&"tveno 3 $istorijsko# konteksta nje#ova nastanka( a to( & svakom sl&%aj&( može dovesti do #r&'i$ nesporaz&ma „Iako iz#leda da se Ka)ka( za vrijeme svo# života anonimni savremenik '&ntovni$ ekspresionista( kretao ne#dje na mar#ini svoje epo$e( nje#ovo djelo nije po"te,eno &ti*aja iz&zetne atmos)ere pra"ke književne enklave kao ni s&mraka evropske #ra,anske aristokra*ije Roman sadrži imno"tvo a&to'io#ra)ski$ *rta( te se %esto ozna%ava kao neka vrsta kaznene vizije( kao model psi$oanaliti%ke spoznaje( "to je svakako & vezi s Ka)kinim pro'lemati%nim odnosom prema re&d&“
Li$ Joze. K/ 5ose) K( #lavni j&nak romana +ro*es( nije zatvoren ni & kakv& tamni*&( mada on iz#ovara rije% 3 $ap"enje On zapravo stalno nosi & se'i jedno osje!anje koje #a sve#a prožima i po kome on osje!a da je nje#ov život 3 život & tamni*i +a ni sam „pro*es“ nije )ormalni pro*es( ve! nje#ov s&'jektivan doživljaj zasnovan na osje!anj& krivi*e koja i ne postoji injeni*a da 5oze) K osje!a kako taj m&%ni pro*es traje 'ez#lasno i neprekidno( navodi na zaklj&%ak zaklj&%ak da pisa* lj&dski život identi)ik&je sa pro*esom D&'oko zna%enje zna%enje ima i podatak da 5oze) K ne dokaz&je da nije kriv niti da se osje!a nevinim 5edino "to on traži 3 to je ispravno vo,enje post&pka i pravo &vida & opt&žni*& 8 s&m&rn& s&m&rn& sim'olik& prerasta i %injeni*a da se „pro*es( pokren&t na za$tjev nepoznato#a( iz nepoznati$ razlo#a( zavr"ava po#&'ljenjem“( iza %e#a ostaje kao jedino mo#&! zaklj&%ak da %ovjekova krivi*a po%iva & %injeni*i nje#ovo# postojanja Mno#i kriti%ari s& & ovakvoj sim'oli*i vidjeli Ka)kin& vizij& 'liske na*isti%ke $isterije „Ka)ka nije preslikao vidljiv& stvarnost( kaže jedan od nji$( ali ali je predosje!ao nast&paj&!a z'ivanja razni$ razni$ pro*esa( masovni$ &ni"tavanja i nasilja Nje#ove sestre stradale s& & #asnim komorama A&"vi*a“ Iako nije doživio na*isti%ko nasilje ni mno#e predratne i poratne s&dske pro*ese na kojima nevini priznaj& krivi*e koje nis& po%inili( Ka)ka je s&#estivno na#ovijestio stravi%n& ra)iniranost te$nike istražno# post&pka %iji
Ka)k Ka)kin in je svij svijet et apst apstra rakt ktan an i
37 anormalan Za nje#a sve "to je normalno je anormalno Okolni likovi & Ka)kinim romanima smatraj& j&nake )&nk*ionare & o'lik& "a$ovski$ )i#&ra Me,&tim te )i#&re žive & svojim nepojmljivim zakonitostima i &mjesto da im koriste pripremaj& im neod#odivi mat 4vijet & kome je Ka)ka vo,en i & kome je on živio jest onaj 4taro#a zavjeta On je taj svijet nap&stio( ali #a se nije rije"io( transponirao #a je & svoje vrijeme( zapravo #a je &%inio 'ezvremenskim +ose'na zna%ajka svijeta 4taro# zavjeta jest apsol&tni s&verenitet 'ožiji On je slo'odan na stra"an 'espri#ovoran na%in Na osnov& sve#a mo#lo 'i se zaklj&%iti da se & osnovi Ka)kino# svijeta ipak nalazi stvarni svijet nje#ova nje#ova vremena 8prkos %injeni*i %injeni*i da se & okvir& okvir& +ro*esa +ro*esa o'a ova svijeta &#lavnom &#lavnom razilaze( razilaze( ovdje je rije% o svojevrsnom o'lik& realisti%ko# izraza Istinitost to# realizma sastoji se & tome "to a&tor nastoji ista!i s&"tin& pojava( a ne odslikati same pojave( koje mo#& 'iti i sl&%ajne Ka)kin se realizam estetski ne dopada( ali zato )as*inira ma#i%nom sna#om svo# izraza( provo*iraj&!i &vijek ponovo pitanje o istini( koja %ini se nije 'ila poznata ni a&tor& +ro*es +ro*es je meta)ora( meta)ora( i to mno#ozna%na mno#ozna%na(( sveta & kome %ovjek ne predstavlja predstavlja nek& vrijednost( vrijednost( ne#o je samo i#r%ka dr&"tveni$ sila i dr&"tveno# &strojstva( me$anizma koji se ne može dok&%iti( ali koji nemilosrdno mrvi i &ni"tava sve lj&dske vrijednosti vrij ednosti i %ovjeka kao 'i!e Ono "to se jo" i danas ozna%ava epitetom ka)kanijansko# ;atmos)ere ili j&naka> vi"e.manje nije ni"ta dr&#o ne#o svjetl&*avi tra# jedne )ra#mentarne zaostav"tine koja je( prema posljednjoj a&torovoj želji( tre'alo nestati zajedno sa nje#ovim nesre!nim životom 1ako je intimna ispovijest jedno# nepoznato# a&tora . kao izraz meta)izi%ke nevolje & kojoj se o#leda %itavo jedno vrijeme . postala sa izvjesnim zaka"njenjem tema dana
/ O d'e&( Nora ili utkina ku!a Najpoznatija I'zenova drama #ovori o s&d'ini s&d'ini žene( na na%in s&protan romantizm& romantizm& Dok je & romantizm& žena s$va!ena kao X)atalna žena7( koja svojom ljepotom &#lavnom &propa"!&je život m&"kar*a( & :ori žena( kao dio porodi*e( podiže svoj #las protiv m&"ke domina*ije 4to#a je lik Nore omiljeni lik razni$ razni$ )eministi%ki$ pokreta dvadeseto# stolje!a Drama je postavljena na romanti%arskom zaplet& sa antiromanti%arskim zaokretom Do zaokreta dolazi &vo,enjem dijalo"ke rasprave & posljednjoj s*eni Nora i 1orvald 1orvald razmjenj&j& replike i s&prostavljenje stavove o odnosima & o'itelji i pravilima pona"anja & 'rak& Dio naslova
38 nje#ovom i Norinom dom& 8#o,aj( raspoloženja i dijalozi izvrsno izražavaj& tren&tak krize & naiz#led sretnom 'rak& Nore i Qelmera Nora se ve! & prvoj s*eni pojavlj&je pojavlj&je kao rasipni*a( sa mno"tvom poklona koje je k&pila za 'la#dane I kao malo dijete kri"om jede slatki"e Dok se Qelmer pojavlj&je radno( sa perom & r&*i “Nora- .o edne kr!ne# :e H ostatak )adrite# )adrite# B :osač )a=.al!e i odla)i# :ora :ora )at.ara .rata# na se i dale )ado.olno s/i!ka s/i!ka )a see& dok skida šešir šešir i kap!t# I).adi i) tašne kesi! kesi! sa slatkiši/a i poede nekoliko0 onda opre)no pri*e .rati/a s.oga /!a i osl!šne#C ;a& on e kod k!%e# B pet ti=o pe.!ka )a see dok prila)i stol! desno C# Qelmer B ! s.oo soi C Je li to ta/o .rk!%e še.a Nora B ot.ara!%i pakete C ;a& .rk!%e Qelmer- Je li to skak!%e .e.eria .e.eria Nora- ;a# Qelmer- ? kad e .e.eria došla k!%i k!%i Nora- .og trena# B ta.la kesi! sa slatkiši/a ! tašn! i riše !sta# C ;o*i& Lor.alde Lor.alde da .idiš šta sa/ s.e k!pila# Qelmer- :e s/etati1 B 9skoro 9skoro poto/& s pero/ pero/ ! r!i& ot.ara .rata i pogleda !n!tra#C !n!tra#C Mta si s.e k!pila& kaeš .ako /nogo st.ari Je li to /ali /ali lako!/ni češl!gar opet i)letio i proN!%kao no.a no.a `2 Koriste!i sla'ost m&ža( Xmala rasipni*a7 rasipni*a7 i Xlako&mni %e"lj&#ar7( ide i dalje( &mjesto 'oži!nje# poklona( traži traži od nje#a da joj pokloni nova*( s motiva*ijom da !e kasnije k&piti ne"to za se'e Me,&tim( Nori je potre'an nova* da 'i vratila d&# Kro#stad& I sada kada je njen m&ž na 'oljem položaj& smatra da !e lak"e isplatiti taj d&# koji je zad&žila na po%etk& 'raka da spasi Qelmera od te"ke 'olesti 1aj d&# krije od m&ža( kojem& je tvrdila da joj je nova* za nji$ovo p&tovanje na j&#( odnosno nje#ovo lije%enje( ostavio njen njen ota* 1& svoj& tajn& tajn& odaje prijatelji*i Kristini indi( koj& nije vidjela deset deset #odina 1o 1o je prije sve#a jo" jedna $valisava $valisava i lakomislena *rta Norino# karaktera( žele!i da dokaže dokaže Kristini da ona nije dijete i da je ona to &%inila &%inila kako 'i spasila život svo#a m&ža 5er Kristina( za razlik& od Nore( je morala sama da se 'ori kroz život “Cospo,a inde B s/ieše%i se C ;ragi oe& to /alo r!čnog rada i slično H ti si oš diete& :oro# Nora B )aai gla.! i =oda po soiC Lo nis! s/ela re%i s tak.o/ !.erenoš%!# OOO OOO OOO
Cospo,a inde- :isi i= .alda /ogla pos!diti Nora- Lako ? )ašto ne Cospo,a inde- :e& ena ne /oe !)eti )aa/ e) saglasnosti s.oga /!a /!a Nora B )aai gla.! C Lako H ? ako e to ena koa i/ nekog s/isla )a poslo.e H ena koe se )na /!dro ponašati H onda H `2: Nora moli m&ža da prona,e Kristini neki posao posao & 'an*i i on dl&%&je otp&stiti Kro#stada Kro#stada i nje#ovo mjesto !e dati Kristini Ali ne z'o# Kristine ve! z'o# nje#ovi$ ranij$ prljavi$ poslova Kro#stad do'ija otkaz 1ada on prijeti Nori da !e re!i njenom m&ž& da je od nje#a nje#a pozajmila nova* i krivotvorila potpis svo#a o*a ako ne &spije namoliti m&ža da m& da neko do'ro mjesto & 'an*i Nora pok&"ava na#ovarati Qelmera ali &zal&dno Kro#stad "alje Qelmer& pismo & kojem sve otkriva( ali Nora na#ovara prijatelji*& Kristin& 3 & koj& je Kro#stad zalj&'ljen jo" iz nji$ovi$ prija"nji$ dana 3 da #a odvrati od na&ma Kristini to &spije( no Kro#stad Kro#stad je pismo ve! poslao( pa ono dolazi & r&ke Qelmer&( koji tada 'ezo%no napada Nor& da #a je prevarila i &propastila m& karijer& 1vrdi da ona vi"e nije dostojna od#ajati nji$ov& dje*& `Qelmer B =oda okolo po soi C & kak.a strašna a.a1 a.a1 Aa s.i= o.i= osa/ godina H ona& koa e ila /oa radost i /o ponos H ona da e lie/erka& lali.ia H gore& oš gore gore H )ločinka H ?=& kak.a se eskrana od.ratnost krie ! s.e/! to/e F!& N! OOO 2
Qenrik I'zen- DRAME- &tkina &tkina k&!a( 4a'lasti( Divlja patka 6eselin 6eselin Masle"a( 4arajevo( /=9<( str 29. 2< Qenrik I'zen- DRAME- &tkina &tkina k&!a( 4a'lasti( Divlja patka 6eselin 6eselin Masle"a( 4arajevo( /=9<( str J9( J=
2:
3" OOO
4tiže( me,&tim( novo Kro#stadovo pismo & kojem on vra!a mjeni*& i kaže da ni"ta ne!e o'javiti Qelmer se tada potp&no promijeni spreman je( kaže( kaže( Nori sve oprostiti Nora pak sad &vi,a kako je njezin njezin 'rak 'io il&zija ( s$vata da je m&ž&( z'o# koje# se žrtvovala( 'ila tek pop&t l&tke s kojom se i#rao nakon Xoz'iljno#7 posla & sti*anj& nov*a i &#leda Izjavlj&je kako #a nap&"ta Qelmer je tada zd&"no nastoji zadržati( ali Nora je nepokole'ljiva- ostavlja m&ža i dje*& kako 'i pok&"ala živjeti vlastiti život Opt&ž&je o*a i m&ža da s& na jedan izvjestan na%in &#&"ili njen& li%nost i njen inte#ritet( inte#ritet( name!&!i joj svoje nazore i svoj &k&s( pretvaraj&!i pretvaraj&!i je & l&tk& za dokono m&"ko i#ranje Nora %ak od'ija da vidi dje*&( ali ne za'oravlja da traži vra!anje zar&%ni%ko# prstena( koji tre'a da sim'olizira oslo'a,anje oslo'a,anje od svi$ 'ra%ni$ o'aveza( o'aveza( jer ona sada $o!e po%eti novi život & kojem tre'a prvo se'e da od#oji 1om dramom kao i nekim dr&#im( I'zen je stekao #las )eminista i protivnika patrijar$alne porodi*e( no pro'lematika koj& on za*rtava nipo"to se ne može svesti jedino na pitanje položaja žene & tada"njem dr&"tv& I'zen se( dakako( o%ito zalaže za neprijeporno pravo žene da odl&%&je o vlastitom život&( on je o%ito sklon opisima osje!ajnosti žene nas&prot navodnoj ra*ionalnosti m&"kar*a 3 kao "to se to( &ostalom( može raza'rati i & 'rojnim realisti%kim romanima 3 no to je njem& ipak ipak tek jedan se#ment d&'oko# pro'lema kom&nika*ije & #ra,anskom dr&"tv& Nora i Qelmer se Xd&'inski7 ne raz&mij&( a ne raz&mij& se zato "to na%in života razara oso'nost i onemo#&!&je izvorn& kom&nika*ij& me,& lj&dimal j&dima- samoživost( li*emjerje i prijetvorna do'ro$otnost zamjenj&j& prave( istinske lj&dske odnose( pa se pojedina* kao oso'a mora tek 'oriti za vlastito priznanje( i to je naj%e"!e &zal&d Nora & tom po#led& jo" III Op!e karakteristike likova
Tor#a&d Qe&mer ( Norin m&ž koji je voli i tepa joj na razne na%ine +rvo nje#ovo pojavljivanje pokaz&je da je on zaista voli ali i to da ona &pravo zavisi od nje#a 1o "to Nora &spijeva izv&!i nova* od nje#a( & prvi ma$ mislimo da pop&"ta & svim njeni$ $irovima(ali nije tako jer on je jedna %vrsta oso'a( oso'a kojoj je stalo do položaja i &#leda 5er kad #a ona moli za Kro#stada on ostaje dosljedan svo# stava & vezi to#a “Qelmer- (ala /oa :oro& i)/e*! t.oga oa i /ene postoi )natna ra)lika# L.o ota kao čino.nik nie io espriekoran# ?li a esa/# I nada/ se da %! ostati dokle god sa/ na o.o/ ploa!# `29 Na kraj& drame !e se pokazati da je Qelmer i dvoli%an 5er kad saznaje za Norin& tajn& on je napada i #ovori da m& je &propastila sve "to je #radio i sti*ao “Qelmer B )astane pred no/ C - Lrealo e i prie da !de/ spre/an na tako nešto# (orao sa/ to pred.ideti#
Nora Nora11 naiz#led sretna i zadovolljna svojim životom Ali &stvari nije sve tako kako iz#leda Ona je pop&t nesta"no# djeteta( raspjevana( lakomislena( ali ipak na jedan na%in ženski koketna i lj&pka Lele!i da dokaže da nije dijete iz'r'lja svoj& tajn& ženi koj& nije vidjela deset #odina Njena pri%a o na%in& i razlozima krivotvorenja ne iz#leda nam &'jedljiva i lo#i%na 5er #ovori da je nova* mo#la do'iti od neko# tajno# 'o#ato# o'ožavao*a Yto nam to zaista i pokaz&je da Nora ima '&jn& ma"t& i d&"& djeteta Nora je &vijek 'ila pot%injena starijem m&"kar*& & djetinstv& svome o*&( a sada svome m&ž& Ona je ži#osana o%evim karakterom( nje#ovom lakomisleno"!& +retvorena & i#ra%k& za m&"kar*e ona je istovremeno i nji$ pretvarala & svoje i#ra%ke( prenose!i taj neo'avezni i neod#ovorni odnos i na dje*&( pa i na poznanike Hiti l&tka i imati tretman djeteta kome je sve dozvoljeno i sve m& se pra"ta( 'ila je pose'na Norina privile#ija( koj& je ona nametn&la I zato ra,anje nove Nore 3 kojoj se odjedanp&t( samo zato zato "to se nije desilo %&do( pro"li život otvorio kao kao proma"en “Nora- [ ?li ?li naša k!%a nie ila ništa dr!go nego soa )a igrane# .de sa/ a ila i la t.oa enal!tka& kao što sa/ ! tatino k!%i ila k%erkal!tka# ? naša dea& ona s! ila /oe l!tke# Kad i /e ti !)eo da se igraš sa /no/& /eni e ilo !pra.o tak.o )ado.olst.o kak.o e ilo dei kad i= a ni= !)ela i igrala se s ni/a# Lo e io naš rak& Lor.alde# `J0 29
Isto( str ::.:9 Isto( str =< 2= Isto( str /00 J0 Qenrik I'zen- DRAME- &tkina &tkina k&!a( 4a'lasti( Divlja patka 6eselin 6eselin Masle"a( 4arajevo( /=9<( str /0J 2<
4' Ostavljaj&!i sve za so'om( & potrazi za svojom istinom( Nora ne ispoljava samo e#oizam ve! i & p&noj mjeri pokaz&je nesposo'nost da se sa pro'lemima života &$vati & ko"ta*( jer je njen odlazak i ' i j e # od stvarnosti( pani%an stra$ da je i # r a prestala i da zapo%inje Xzrelo do'a7 od#ovornosti i d&žnosti I %&do koje je o%ekivala da !e se ostvariti od strane 1orvalda( 1orvalda( nije desilo( tako da se nije mo#lo o%ekivati ni njeno %&do “Nora- [[ (ora/ pok!šati da odgoi/ sa/! see# ? ti nisi čo.ek koi i /i ! to/e /ogao po/o%i# Lo /ora/ sa/a !raditi# I )ato te sada nap!šta/ nap!šta/ H deset #odina Za razlik& od Norino# 9os)o:a Linde1 je Norina prijatelji*a jo" iz rane mladosti ali se nis& vidjele deset života( indin život je 'io lana* nesre!a i nevolja Z'o# te"ko 'olesne majke( os&,ena da se 'rine o mla,oj 'ra!i( & materijalnoj osk&di*i( inde je prisiljena da nap&sti %ovjeka ko#a je voljela ; Kro#stad >( i da se &da za 'o#ata"a +oslije deset #odina( na kraj&( ostaje sama( & potrazi za poslom Majka joj je &mrla( 'ra!a se osamostalila i razi"la( 'o#ati m&ž( koji se 'avi nesi#&rnim poslovima( tako,er je &mro( ne ostaviv"i joj nikakvi$ sredstava za život( tako da je Kristina primorana da se sama pro'ija kroz život Na kraj& ona se ipak miri sa Kro#stadom9os)o:a Linde7 treba mi neko kome bi" mogla biti majka# a vašoj dje$i treba majka. Nas dvoje trebamo jedno drugom. %rogstade# ja vjerujem u ono što je dobro u vama# zajedno s vama usu&ujem se na sve. G<
Kro+stad( sli%no Kristini inde( nije samo pokreta% radnje i zapleta ve! sl&ži i kao kontrap&nkt 1orvald& i Nori Kro#stad je iz#&'io X%vsto tlo pod no#ama i sada je kao 'rodolomnik na svojoj ol&pini7 On &*jenj&je Nor& žele!i ponovo da do,e do polažaja Nje#ove r&ke s& prljave( on se 'avi Xsvakakvim poslovima7 On pi"e za najprljavije novine( krivotvorio je potpise i z'o# to#a je 'io izop!en iz dr&"tva On je pod teretom zle s&d'ineneostvarena lj&'av prema Kristini( ne&spjeli 'rak( izop!enje iz dr&"tva( 'ri#a o podizanj& dje*e( prijetnja otkazom( sve & svem&- proma"en i &#rožen život Do$tor Ran$ ( je zalj&'ljen & Nor& Z'o# nje je postao nji$ov k&!ni prijatelj Ali on ni"ta ne traži od nje( jednostavno samo joj se divi divi Nje#ova lj&'av je platonska( %ista i !&te!a !&te!a Drama :ora B nije se do#odilo pa Nora odlazo( 'rane!i time pravo svako#a svako#a %ovjeka na oso'n& slo'od& Roman Ma'stor i Mar+arita H&l#akovlje H&l#akovljevv roman (astor i (argarita je( kako & tematskom( tako i & smisl& pripovijedne te$nike( istinska anti*ipa*ija re%eno# re%eno# doživljaja svijeta Osnovna odlika moderne književnosti književnosti jeste )rem'e,tan'e te!i,ta
sa )redmetnosti na 'ezi$/ 5ezik je temelj moderniteta Na" zadatak zadatak & ovome rad& jeste da osvijetlim osvijetlimoo i podro'nije podro'nije o'radimo o'radimo inter)erira inter)eriranje nje )antastike )antastike i svakodnev svakodnevni*e ni*e & H&l#akovlj H&l#akovljevom evom roman& (astor i (argarita& a to prodiranje )antastike & svakodnevni*& &jedno je #lavno o'ilježje ovo#a romana Da 'ismo to osvijetlili( osvrn&t !emo se &kratko i na )a'&l& romana O svem& tome detaljnije & #lavnom dijel& rada Moderna književnost svoje korijene v&%e iz epo$e romantizma 6rijednost 6rijednost djela se od tada vez&je za ori#inalnos ori#inalnostt i individ&aln individ&alnost ost pisa*a pisa*a A&tori( dakle( dakle( pisanjem pisanjem izražavaj& izražavaj& vlastit& oso'nost oso'nost i stvaraj& stvaraj& vlastiti vlastiti &mjetni%ki &mjetni%ki svijet Moderna književnost književnost svoj& ideolo#ij& ideolo#ij& i na%ela na%ela direktnije direktnije &spostavlja &spostavlja & odnos& odnos& prema epo$i realizma( sa %estim s&protstavljanjem nje#ovim poeti%kim na%elima Epo$a modernizma e#zistira skoro *ijelo dvadeseto stolje!e Modern& književnost karakteri"e pl&ralizam literarni$ te$nika i stilski$ orijenta*ija
J/
Qenrik I'zen- DRAME- &tkinak&!a( 4a'lasti( Divlja patka 6eselin 6eselin Masle"a( 4arajevo( /=9<( str <<
41 4avremena 4avremena književnost književnost stoji & direktnoj direktnoj vezi sa sadržajem sadržajem i str&kt&rom str&kt&rom savremene savremene stvarnosti stvarnosti 4vakodnevni*a je osnov raz&mijevanja razlika izme,& književne stvarnosti i tradi*ije +er*ep*ija stvarnosti savremeno# pis*a je dr&#a%ija( te je on takvom i opis&je 2 Inter)eriranje )antastike i svakodnevni*e & H&l#akovljevom roman& roman& Majstor i Mar#arita Ovaj roman je kompleksan( a ta nje#ova kompleksnost o#leda se na nekoliko razina Kao Kao prvo( & roman& je pris&tna isprepletenost tema Zatim( mje"avina realizma sa )antastikom( #roteske sa satirom( kao i literarna i#ra sa jako važnim pitanjima koja se ti%& lj&dske e#zisten*ije 4tr&kt&ra (astora i (argarite (argarite jeste roman & roman&
/
8 %i'e&om )&a,t( s )(r)(rnom )odsta#om1 "odom $on'ani$a1 ( rano '(tro -etrnaesto+ dana )ro&'etno+ m'esea nisana1 ( nat$rit( $o&onad( izme:( d#a'( $ri&a d#ora Qeroda Ve&i$o+a1 izi,ao 'e )ro$(rator J(de'e Poni'e Pi&at/ Vi,e od s#e+a na s#i'et( )ro(rator 'e mrzio miris r(!ina (&'a1 i s#e 'e sada )reds$azi#a&o &o, dan 'er 'e ta' miris )o-eo )ro+an'ati )ro$(ratora #e- od zore/ Pro$(rator( se -ini&o da na r(!( miri,( -em)resi i )a&me ( #rt(1 da se #on' $o!ne o)reme i zno'a stra!ara mi'e,a mirisna str('a )ro$&eti" r(!a/ G 1aj 1aj roman kriti%ari s& ve! &naprijed pro#lasili 'ezvrijednim i "tetnim Ov& 'ismo s*en& mo#li &sporediti i sa stvarnim pi"%evim pro'lemom %ija s& &mjetni%ka djela 'ila za'ranjivana Dijelovi &metn&to# romana navode se &poredo sa #lavnom pri%om i za&zimaj& veliki dio *jelok&pno# romana Radnja romana po%inje kada ,avo Voland dolazi & Moskv& sa svojom dr&žinom s *iljem or#anizovanja #odi"nje# plesa demona 4&sre!e 4&sre!e se s pjesnikom Hezdomnim +rori%e iznenadn& iznenadn& smrt predsjednika &dr&ženja pisa*a Herlioza A zatim( zatim( po%inje pri%ati Majstorov roman Hezdomni Volanda smatra "pij&nom i prevarantom( te se daje & potra#& za njim Ali( kako &porno &porno pri%a nemo#&!e nemo#&!e doživljaje doživljaje(( naposlijet naposlijetk& k& zavr"ava zavr"ava & l&dni*i l&dni*i 8pravo t& s&sre!e Majstora koji m& pri%a svoj& s&d'in& Naime( rije% je o pisanj& nje#ovo# romana Zatim( o Mar#ariti & koj& je zalj&'ljen a koja #a podržava & nje#ovim na&mima Ali( po"to nije mo#ao m o#ao podnijeti ne#ativn& kritik& na svoj roman( 'a*io #a je & vatr& i po'je#ao 1ako je zavr"io & l&dni*i Istovremeno tek& doživljaji Volanda Volanda i nje#ove dr&žine avoli &nose & moskovsk& svakodnevni*& %itav niz %&dni$( neo'i%ni$ i nemo#&!i$ do#a,aja 1& se & stvari krije mje"avina )antastike )antastike sa realno"!& realno"!& ostvarene ostvarene preko jezika( konkretnije konkretnije re%eno književnos književnosti ti Voland na kraj& poziva Mar#arit& da '&de kralji*a plesa demona +o"to je ona o%ajna od &zal&dno# traženja Majstora( pristaje na to Nakon plesa( Voland joj o'e!ava isp&niti tri t ri želje I ovdje 'ismo mo#li na!i vez& sa onim klasi%nim lj&dskim o zlatnoj ri'i*i koja isp&njava tri želje 1akvo 1akvo isp&njenje želja & stvarnosti nije istinito( ali je istinito da se %esto spominje Mar#aritine želje 'ile s& spas i mir za Majstora Voland o'e!anje isp&njava Kad Majstor i Mar#arita popij& %aro'ni napitak i postan& mrtvi za svakodnevni*&( Voland i$ sa svojim vra#ovima odvodi & vje%nost 1& s& i svi likovi Majstorovo# romana koji je sa%&van jer je Voland iz#ovorio %&desn& re%eni*&- R($o)isi ne Moskovl vlja jani ni zati zatim m &' &'rz rzoo za'o za'ora ravl vlja jaj& j& na po potr tres es ko koje je#a #a s& ,avo ,avoli li pro& pro&zr zrok okov oval ali( i( do doni nije jeli li & +ore Mosko svakodnevni*& I ovdje jasno vidimo inter)eriranje )antastike i realno# svijeta 4amo pjesnik Hezdomni( koji je J2
Mi$ail H&l#akov( H&l#akov( (astor i (argarita& (argarita& Hi'lioteka Dani( 4arajevo( 200( str 2/
J
42 pisao pjesme po &k&s& kritike( nap&"ta takvo pjesni"tvo i prisje!a se do#a,aja koji #ovore da stvarnost nije ono "to svi misle da jest( a da pravi roman mora #ovoriti o pravoj stvarnosti Karakteriza*ija Majstorovo# lika ik Majstora Majstora se pojavlj&je pojavlj&je tek ne#dje ne#dje & sredini sredini prvo# dijela dijela knji#e( knji#e( a nje#ova nje#ova pojava pojava
je iznenadna iznenadna i
neo'i%na 8 'olni%kom kap&t&( prepla"eno se osvr!&!i( zavir&je & so'& Ivana Nikolajevi%a s 'alkona( koji oivi%ava )asad& klinike 4travinsko#-
I#an se %ez i$a$#a stra"a )ridi+n(o ( $re#et( i s"#atio da se na %a&$on( na&azi m(,$ara/ Ta' 'e m(,$ara sta#io )rst na (sta i )ro,a)tao7 .
PssstGG
3U6 I#an 'e s)(stio no+e s )oste&'e i )o+&edao/ S %a&$ona 'e o)rezno #ireo ( so%( o%ri'an1 tamno$os1 o,tra nosa1 nemirni" o-i'( i s -()er$om $ose $o'a 'e )ada&a na -e&o1 -o#'e$ od )ri%&i!no trideset i osam +odina/ 8#'eri#,i se da 'e I#an sam1 i os&(,$('(0i1 ta'anst#eni se )os'eti&a o"ra%rio i (,ao ( so%(/ Tada 'e I#an #idio da 'e )rido,&ia ( %o&ni-$o' od'e0i/ Na se%i 'e imao r(%&'e1 )a)(-e na n a %osim no+ama1 a )re$o ramena )re%a-en si#$astosme:i o+rta-/ Prido,&ia 'e nami+n(o I#an(1 sa$rio s#e!an' $&'(-e#a ( d!e)1 ,a)tom 'e )ri()itao7 Mo+( &i s'esti i $ad 'e do%io )ot#rdan zna$1 sm'esti se na sto&a/ G> Opis nje#ove spolja"nosti &kaz&je na ne"to ve! poznato 1o li%i na pok&"aj skriveno# a&toportreta 8 pitanj& je sasvim dr&#o i istovremeno veoma poznato li*e 1o 1o se može kazati za *jelok&pn& Majstorov& s&d'in&( život i prevrtljivost 8 svem& tome je mno#o li%no#( preživljeno#( 'io#ra)sko#( ali preo'raženo# &mjetno"!&( ali i &zdi#n&to# na razin& remek.djela 8 Majstorovom lik& je manje živo#( manje je realni$ detalja Okr&žen realnom svakodnevni*om( Majstor je istovremeno &znesen nad njom Dva motiva i dvije teme pot$ranj&j& nje#ov lik- stvarala"tvo i lj&'av H&l#akov je svoj roman s velikim 'rojem li*a i sa vi"e slojeva pripovedanja nazvao po imenima Majstora i nje#ove dra#ane I to nije prosto naziv( ve! i neka vrsta posvete( to nije samo tri'&t )a'&larnoj &lozi dva j&naka( ne#o i izraz d&"evne strane a&torovo# života J Za %ovjeka sa strane Majstor mora djelovati kao %ovjek koji nije sa ovo# svijeta On je sav & vlasti ma"te 1a ma"ta & stanj& je doznati sjenke 5e"&e i +ontija +ilata Nje#a strasti rada i stvarala"tva o'&zimaj& & *jelosti Majstor se &porno odri%e %asti da se nazove pro)esionalnim pis*em Ovdje je & pitanj& ponos( ne skromnost Nje#ovo pisanje za nje#a nije 'eletristika( ve! je & pitanj& do'rovoljno pre&zeti zavjet On se s&mnji%avo i skoro neprijatel neprijateljski jski odnosi prema spisateljskoj spisateljskoj korpora*ij korpora*ijii i pro)esiona pro)esionalnoj lnoj književnoj književnoj sredini sredini Iako ne zna Ivanove Ivanove pjesme( on je &'ije,en da s& one lo"e Ali( Ivan se ipak s njim slaže( i jo" pridodaje da s& 'ezi#e/ Majstor je za H&l#akova vi"e ne#o pisa* 1o pretpostavlja po"tovanje prema primjerenoj vje"tini( prema potp&nom vladanj& zanatom 8z nijans& posve!enosti( sl&ženja nekom &zvi"enom zadatk& 8 izvjesnom smisl& majstorom 'i se mo#ao nazvati i 5e"&a L&to slovo M na Majstorovoj *rnoj kapi( koje je izvezla Mar#arita( &p&!&je na daleki JJ
Mi$ail H&l#akov( H&l#akov( (astor i (argarita& str//9 (argarita& Hi'lioteka Dani( 4arajevo( 200( str//9 Isto( str /J2 J Mi$ail H&l#akov( (astor i (argarita& 6eselin Masle"a( 4arajevo( /==0( strJ= J
43 $istorijski odjek & rije%i majstor 1o je rije% koja se &potre'ljavala & kr&#& slo'odni$ zidara( s po%etka pro"lo# vijeka
2 J Mar# Mar#ar arit itin inaa &zvi &zvi"e "ena na lj&' lj&'av av H&l#akovljev j&nak Majstor nije pristali*a ideje opra"tanja Njem& je te"ko povjerovati kako s& svi lj&di do'ri i kako tre'a za'oravljati &vrede +reživjev"i tra#edij& nepriznavanja( Majstor se la$ko ne miri s tim %injeni*ama i ne opra"ta Dalek je od pravednika( $ri"!ana i m&%enika +odr"k& Majstor& pr&žaj& vjera & zna%aj svo#a rada( &n&tra"nja %vrstina( vjernost i lj&'av nekoliko lj&di( po#otov& Mar#arite( koja !e & svem& 'iti &z nje#a Lena koja je postala Majstorova tajna žena pojavila se & nje#ovom život& & pravi %as ;[> Njena vera & roman o +ontij& +ilat& je pravi podvi# vernosti Ona je nje#ov jedini %itala*( nje#ov saosje!ajni kriti%ar( nje#ov za"titnik i nasledni*a( i dok je ona s Majstorom( ;[> on nije &ni"ten( on radi( on !e napisati velik& knji#&b J: Mar#arita ne može Majstora spasiti od neprilika Ali dok ima sna#e( ona se pok&"ava 'oriti s nje#ovom stra"nom i neraz&mljivom 'ole"!& 1a 'olest je stra$ i ona tr&je %itav nji$ov život On iz stra$a 'a*a svoj r&kopis & vatr& Mar#arita je jedina oso'a koja m& može pomo!i( samo ona može & njem& da održava volj& za život Ona izvla%i iz pe!i ostatke &#ljenisano# r&kopisa da 'i sa%&vala život naj'oljem djel& Majstorove d&"e( tj nje#ovom roman& 4tra$ & Majstor& može proizvesti l&dilo( no on ipak nije k&kavi*a Majstor nikada ne za'oravlja svoj& savjest i %ast Ali stra$ razorno djel&je na d&"& &mjetnika( mada se Mar#arita opire toj skamenjenosti d&"e( ne želi se pomiriti s propa"!& Majstora Ona taj stra$ pok&"ava po'ijediti svojom $ra'ro"!& i vjerno"!& Ona k&ne svoj& s&d'in&- Z%o+ -e+a to Z%o+ -e+a Mar#arita nje#a ne &spijeva prežaliti( #rize je savjest z'o# &vjerenja da #a je izdalato 'e "t'e&a ta #'e,tia $o'a 'e ma&o zri$a#o +&eda&a1 $o'a se tada1 ( )ro&'e0e1 o$iti&a mimozama Ne
znam1 ni'e mi )oznato/ O-ito 'e +o#ori&a istin(1 "t'e&a 'e n'e+a1 Ma'stora1 a ni$a$o +ots$( #i&(1 ni zase%an #rt1 ni no#a/ Ona 'e #o&'e&a n'e+a1 ona 'e +o#ori&a istin(/ 3U6 .
Da1 da1 da ista )o+re,$a +o#ori&a 'e Mar+arita1 s'ede0i (z )e0 i +&eda'(0i ( #atr( za,to sam tada no0( oti,&a od n'e+a Za,to To 'e %i&o %ez(mno Vrati&a sam se dr(+o+a dana1 -asno $ao ,to sam o%e0a&a1 a&i 'e #e0 %i&o $asno/ Da1 #rati&a sam se $ao nesretni Le#i Mate'1 )re$asno/ J9
Ova s*ena iz romana stoji & direktnoj vezi sa stvarno"!& +o#re"na lj&'avna veza koja vodi propasti( 'ilo da je & pitanj& i takav 'rak( tema je jako akt&elna( kako & književnosti( tako i & na"oj svakodnevni*i Ona vodi ideji pro!erdano# života i vje%itoj t&zi za ne%im ne%im Mno#e j&nakinje iz razni$ romana oli%enje s& s& takve jedne proma"ene sre!e Re*imo( Ema Hovari Njena s&d'ina zavr"ava tra#i%no( ali i s&d'ine mno#i$ žena iz na"e# do'a podlijež& takvoj s&d'ini 8 ovoj s*eni( #dje se Mar#arita žali na svoj nesre,eni 'rak i žali za voljenim %ovjekom( Majstorom( koji joj nije m&ž( mo#li 'ismo %itati kao tem& lj&'avno# tro&#la 5er( naime( imamo lj&'avni*& i dva lj&'avnika Me,&tim( p&tem Majstora ne ide samo nosila* lj&'avi Mar#arita ;&pore,ena i s Matejom evijem iz
J:
Isto( str J:/
: J9
Mi$ail H&l#akov( H&l#akov( (astor i (argarita& (argarita& Hi'lioteka Dani( 4arajevo( 200( str2/:
44 5e"&ino# kr&#a> ve! i oni & kojima se( pod &ti*ajem Majstorovo# primera( pro'&dila li%nost ;Ivan Hezdomni> na taj na%in se ostvar&je ideja o napredovanj& života i nadma"ivanj& zle svakodnevni*e J< 1&žna java se zaista zavr"ava da 'i po%eo vol"e'ni san Mar#arite Njena ma"tarija( želja( nada( koje je &mjetnik preto%io & )antasti%n& realnost Mar#arita dokaz&je svoj& prav&( vje%n&( vjern& lj&'av lj&'av Mar#arita do kraja dijeli Majstorov& s&d'in& 4tradava isto# %asa kad i on 2 4&d' 4&d'in inaa j&nak j&nakaa svako svakodn dnev evni ni*e *e Volandovo #ostovanje & Moskvi i kod Moskovljana ne izražava od&"evljenje nji$ovim te$ni%kim napretkom Nje#a zanima da li s& se ti lj&di izmijenili izn&tra( & d&"i Re!i o moskovskim žiteljima poslerevol&*ionarno# perioda da & svem& podsje!aj& na li*a +ilatovo# + ilatovo# vremena i &%esnike 'ala kod 4atane sem "to pret$odnike nije &znemiravao stam'eni pro'lem 3 zna%i li"iti savremen& svakodnevni*& svake nade & 'oljitak J= 4&d'ina 4&d'ina Matveja Matveja evija evija neo'i%no neo'i%no je važna za raz&mijeva raz&mijevanje nje mo#&!nost mo#&!nostii nadma"ivan nadma"ivanja ja svakodnevn svakodnevni*e i*e & $istorijskom raspon& I on je na svoj na%in 'io pripadnik +ilatove svakodnevni*e On je to 'io sve dok nije osjetio da mrzi nova*( tj da može nap&stiti idej& prividno# doma i po!i za 5e"&om( svojim &%iteljem evijeva pri%a postoji kao pret$odni*a )a'&le o s&sret& +ilata i 5e"&e Ona se do#odila & $istorijskoj pro"losti Ali & samoj $istoriji $istoriji o +ilat& i propovjedni propovjednik& k& postoji dokaz da svakodnevni* svakodnevni*aa nije ostala ostala zatvorena zatvorena i o#ra,ena od prave istine 1aj dokaz je s&d'ina peto# prok&ratora 5&deje 8 njem& se pro'&dila savjest i zapo%eo pro*es stvaranja li%nosti +ilat razmi"lja o svom zlodjel& i %ak pok&"ava da &'laži nje#ov e)ekat 4li%an pro*ess se odi#rava i & jednoj li%nosti s 'ala 4atane 8 pitanj& je rida Ona je & ranoj mladosti marami*om & "&mi &davila svoje dijete Na s&,enj& je zlo%in pok&"ala o'jasniti %injeni*om da nije mo#la izdržavati to dijete Njena s&d'ina z#ražava 4talno preživljava isk&"enje marami*om %ije se vizije ne može oslo'oditi rida je jedina koja pati na 'al& 4atane 8pravo je z'o# to#a Mar#arita izdvaja Mar#arita & pona"anje prema ridi &nosi li%n& not&( a & poslerevol&*ionarnoj moskovskoj svakodnevni*i svakodnevni*i ovakvo# stava se pokazao pokazao dostojnim Ivan Hezdomni( i to ono#a %asa kad je nasl&tio p&t prema pravoj istini 1ada Hezdomni po%inje dr&k%ije razmi"ljati o svome pona"anj& & proteklim do#a,ajima Nje#ov raz#ovor sa samim so'om( a&tor posmatra kao raz#ovor novo# Ivana sa starim Ivanom ta 'e )osri'edi1 dr(+o#i 3 re%eni*a je kojom se protivio novi Ivan onom pre,a"njem Ivan&( starom A Ivan je sam za svoje stvarala"tvo rekao sljede!e- Ne to ni$ad ne0e )ro0i/ P'esme $o'e sam )isao &o,e s(
)'esme i meni 'e to sad 'asno/ 4&sreti +ilat. 5e"&a( rida. Mar#arita i Hezdomni 3 Majstor imaj& dvostr&k& svr$& 4 jedne strane sl&že kao vr$&nski dokaz sli%nosti razni$ svakodnevni*a kao &slova postojanja li"eno# li%no# na%ela( a s dr&#e strane dolazi dolazi se do zaklj&%ka zaklj&%ka da te razne svakodnev svakodnevni*e ni*e nis& & stanj& stanj& da se do kraja o#rade od &ti*aja &ti*aja li%no# na%ela i%no na%elo nadmo!no prodire nastojanjima 5e"&e( Mar#arite i Majstora H&l#akovljev roman (astor i (argarita predstavlja jedno od remek.djela svjetske književnosti 20.to# stolje!a 1emeljni književni post&pak & ovome roman& jeste Majstorov opis +ilatovo# s&da i s&d'ine Is&sa te$nikom realisti%ke pripovijesti Cra,a 5evan,elja tome je samo prila#o,ena( a likovi( osim +ilata( preimenovani +ri%a iz moskovske svakodnevni*e( koja se do#a,a nakon dvije $iljade #odina( opisana je te$nikom )antastike 1a )antastika se o#leda & 4ataninoj posjeti Moskvi( ,avolskim odno"enjem lj&di kroz prozor( Mar#aritinom let& J<
Cr&pa a&tora( !ska knie.nost& Knji#a II( 4vjetlost( 4arajevo( 4 arajevo( /=9<( str/
9 J=
Mi$ail H&l#akov( H&l#akov( (astor i (argarita& 6eselin Masle"a( M asle"a( 4arajevo(/==0( str J:9 (argarita& 6eselin
<
45 kroz prozor pop&t vje"ti*e Hitno je pona"anje i sami$ vra#ova Oni( dakle( djel&j& kao lj&di 8 ovom rad& sam podro'nije o'radila karakteriza*ij& Majstorovo# lika( kao i Mar#aritin& lj&'av prema njem&( zatim( s&d'in& j&naka svakodnevni*e i kao pose'an podnaslov važnost jedno# književno&mjetni%ko# djela Majstor se kao lik pojavlj&je tek & sredini prvo# dijela romana( a ta pojava je iznenadna i znenadna i neo'i%na +ri tome tre'a &zeti & o'zir i spe*i)i%nost nje#ovo# vanjsko# iz#leda Yto se ti%e Mar#aritine lj&'avi prema Majstor&( ona je prava( vje%na( vjerna Njene snove &mjetnik je preto%io & )antasti%n& realnost
Kom)ozii's$i $one)t romana 5Ma'stor i Mar+arita5 Napisan & trideset i dva po#lavlja i epilo#om kao zavr"nim dijelom a&torovo# osvrta na roman( možemo slo'odno #ovoriti o )a'&latnom tok& & kojem nema izražajno# kontin&teta( pa ipak s& sve pri%e povezane tako da se nastavljaj& jedna na dr&#& Roman & roman& %ini vrlo složen kon*ept str&kr&re *ijelo# romana( Majstor s romanom o +on*ij& +ilat&( & roman& Mi$aila H&l#akova 7 Majstor i Mar#arita 7 Dvije pri%e koje se naiz#led ne 'i mo#le ostvariti & jednoj( ali H&l#akov pravi t& nespojiv& vez& koje dvije pri%e dovodi & s&odnos +ri%e s& paraleno postavljene jedna naspram dr&#e( a & *jelovitosti %ine paralel& sa životom & stvarnosti( koji se $istorijski 'ilježi & 4ovjetskom savez& za vrijeme vladavine 4taljina 7 Osnova je( dakle ( H&l#akovljeva romana neko razaranje %vrsto# pojma stvarnosti( neko od'ijanje da se pristane &naprijed na razlike izme,& mo#&!e# i nemo#&!e#( neka i#ra o'i%ajima i navikama( i#ra koja je na prvi po#led neoz'iljna( ali koja ipak sadrži d&'ok& oz'iljnost s&d'inski$ lj&dski$ odl&ka i postavljanja veliki$( možda i najve!i$( lj&dski$ pro'lema pro'lema opstanka &mjetnosti( lj&'avi( istinsko# života i prave lj&dske ili neprave( pa prema tome krivotvorene( smrti 8 'rojnim meta)orama koje se me,&so'no s&ko'ljavaj&( & ods&stv& svako# %vrsto# pojma stvarnosti i & kom'ina*iji elemenata mno#i$ književni$ vrsta koje se & tradi*iji nis& mo#le lako &jediniti ; roman( le#enda( 'ajka( vi* > H&l#akovljev roman ima samo jedno &pori"te na koje se oslanja kako m& se %itav splet raznorodni$ elemenata kazivanja ne 'i pretvorio & nerazmrsiv& z'rk& i neraz&mljiv niz 'esmisli*a 7 0 6rlo 'itno sredstvo sredstvo izraza & iz#radnji iz#radnji str&k&tre romana je jezik( jezik( kao mo#&!nost izraza meta)ora kroz svak& kjiževn& vrst& koj& H&l#akov iskori"tava da pokaže prikaz moderno# i avan#ardno# romana( savremeno# romana stolje!a 5&nake romana ne postavlja samo kao nosio*e pri%e( ne#o i kao nosio*e kompozi*ione složenosti romana( stavljaj&!i & jedan roman ,avola( +on*ija +ilata( 5e"&& ; Is&sa Krista >( književnika i zalj&'ljen& žen& 3 vje"ti*&( on ve! stvara intri#antan roman i složeno postavljen& str&kt&r&
0
Milivoj 4olar( 4avremena svjetska književnost( Za#re' /=<2 #od ( J9
/ 2
46 Odl&%io je da sam ide loviti na p&%in&( iako je znao koliko 'i to mo#lo 'iti opasno za jedno# star*a kao "to je on 4re!a je ipak 'ila na star%evoj strani( ako se to može nazvati sre!om( ri'a je za#rizla mama*( ali to nije 'ila o'i%na ri'a Hila je to o#romna ri'a koja je polako plivala v&%&!i sa so'om star*a i nje#ov %&n E da je samo dje%ak sa mnom . re%e stara* #lasno J 4vjestan opasnosti kojoj se izložio(4antja#o je osjetio stra$( znao je da m& ne!e 'iti lako 'oriti se sa tako o#romnom ri'om na otvorenom mor& +o prvi p&t se osje!ao &samljeno Ha*io je po#led po mor& i s$vatio do koje mjere je 'io &samljen Mislio je kako se neki lj&di pla"e da se na,& daleko od kopna & malome %am*& i znao je da s& & prav& "to se ti%e oni$ mjese*i kada vrijeme najednom može da se po#or"a 4tra$( jedan od osnovni$ motiva & Qemin#vejevim djelima Kada m& se ota* &'io( on se &pla"io da m& se ota* &'io z'o# stra$a( i stra$ m& postaje opsesija i( do*nije ( velika tema Me,&tm kako je 'io sam( star*& nije ni"ta dr&#o preostalo ne#o da se 'ori i nadja%a ri'& iako je to 'ilo #otovo nemo#&!e( jer je ri'a 'ila o#romna i snažna Ipak( iako star i izmoren 4antja#o &spijeva &krotiti to o#romno %&dovi"te Osje!ao je kako #vož,e prodire te je nale#ao na nje#a( zarivao #a sve d&'lje i onda #a napokon na'io prinev"i na nj sv& težin& svoje#a tjela tjela: O#romna je 'ila sre!a koj& je stara* osje!ao kada je napokon savladao ri'&( me,&tim 'or'a je tek 'ila pred njim Qo!& da je vidim( pomislio je( da je pipnem i osjetim pod r&kom Ona je moja sre!a( pomislio je 9 Opis&j&!i 'or'& i na%in na koji je stara* &'io ri'&( Qemin#vej je jo" jednom prikazao smrt kao sredi"nj& tem&( & ovom sl&%aj& smrt ri'e 4koro & svim Qemin#vejevim delima smrt je sredi"na tema( naj%e"!e nasilna smrt( i smrtnost i &miranje( i pozleda z'o# smrti( i žaljenje z'o# nje( i onda na%in kako da se smrti s&prostavi( pa da se ostane ne poražen( %ak i kad se ne po'edi ovek o#oljen i s&%ovek sa smr!& sve ostalo ima samo kao dekor( & se'i samo može da na,e okosni*& svetlosti i da je za#rize( ili da je ne na,e A & ovom vek& smrt( nasilna( i &miranje i odnos prema smrti( i odnos prema &miranj&( i 'lizina smrti( stalna( 'ili s&.a i jes&. doživljaj ve!ine lj&di na svet& < Nakon "to je savladao ri'&( stara* je osje!ao da 'or'i jo" &vijek nije kraj 1ako je i 'ilo( krv koja se "irila morem iz &'ijene ri'e &'rzo je priv&kla dr&#e( ali ne o'i%ne ri'e( ve! ni manje ni vi"e ne#o ajk&le +ro"lo je jedan sat pre ne#o "to je prva ajk&la kidisala na nj& nj&= +rv& ajk&l&( koja je napala stara* je nadja%ao( odnosno &'io( ali na žalost ona nije 'ila jedina( dolazile s& dr&#e( a sa njima i nove 'or'e Ali nije 'ilo na%i na%ina na da ne ostav ostavlja lja za so'om miris & vodi i stara stara** je znao da vrlo te"ki %aso %asovi vi tek 0 predstoje Ajk&le s& dolazile( kidale meso star%eve ri'e i 'ivale &'ijeneMe,&tim iako i$ je jo" &vijek &spje"no savladavao( star*& je 'ilo žao "to od nje#ove ri'e ne!e ostati #otovo #otovo ni"taHio je izmoren i jedino jedino "to je želio vidjeti 'ilo je kopno Niježelio ni da p#leda ri'& Znao je da je od nje ostala %itava samo polovina / Hivao je sve t&žniji i t&žniji( krivio je se'e "to je ostao 'ez ri'e( jer je oti"ao daleko od kopna( a jo" vi"e žalio "to niko ne!e vidjeti koliki je 'io nje#ov &lov .+ol&ri'o.re%e on 3Nekada"nja ri'o Oprosti "to iza,o$ na sinje more 8propasti$ time i te'e ise'e Ali do,osmo #lave mno#im ajk&lama( ti i ja( a mno#e dr&#e pamti!e nas d&#o 2 .6oleo .6 oleo 'i$ da k&pim malo sre!e( ako je &pste ne#de prodaj&.re%e on J Me,&ti mo#li 'i smo slo'odno re!i da stara* 4antja#o jednostavno nije imao sre!e8 jednom tren& imao je &lov o kojem sanja svaki ri'olova*( ri'olova*( a ve! & narednom ( od to# &lova ostao je samo samo kost&r J : 9 <
*F* = 0 / 2 J
47 Mno#i ri'ari stajali s& oko %&na #ledaj&!i & ono "to je 'ilo privezano &z nje#ov 'ok a jedan je 'io &"ao & vod&( zavrn&o no#avi*e i par%etom &žeta merio kost&r Najt&žnije je 'ilo to "to niko#a od oni$ koji s& vidjeli kost&r nije zanimalo kako i na koji na%in je kost&r dospio t& .Yta je to . &pita ona kelnera i &peri prst na d&#a%k& ki%men& kost velike ri'e .Ajk&la . Nameravao je da o'jasni "ta se desilo 3 Nisam znala da ajk&le imaj& ovako lepe repove( predivni$ o'lika 3 I ja 3 re%e %ovek koji je pratio /
Roman 8&i$s D!o's 'e )isao sedam #odina( /=/./=2/ #odine( a o'javljen je & +ariz& /=22 #odine +rvi primjerak &#ledao je svjetlost dana 2 )e'r&ara( za Džojsov ro,endan 8 tome leži leži sim'olika jer je 8liks o'ilježio novi po%etak Džojsovo# života & kome se prepoznala Džojsova stvarala%ka zrelost 8liks 3 latinski naziv imena Odisej. neposredno &p&!&je %itao*a na veliki Qomerov ep 1aj prava* razmi"ljanja nije po#re"an( ali nije ni sam po se'i dovoljan 8liks je ok&pio sve Da'lin*e i iz#radio Da'lin koji !e ostati vje%an koliko i Qomerova 1rojaesto spominjana $omerova paralela povod je %esti$ proma"eni$ interpreta*ija 8liksa 'ila je sredstvo( a ne *ilj Clavni j&nak eopold Hl&m je niko i ni"ta( nevažni akvizitor o#lasa( ali je( ma kako to paradoksalno zv&%alo & prvi ma$( istovremeno i 'o# Hl&m je 'o# i tvora* tvora* vlastito# svijeta na koje# &ti%e onaj onaj spolja"nji koji živi kroz nje#ove ma$om neiz#ovorene monolo#e 4tvaraj&!i svoj svijet Džojs pretvara Da'lin & mitski #rad na sasvim oso'en na%in Za nje#a *ijeli Da'lin i stanovni*i postoje kao mit & jednom dr&#om svijet& i vremen& Džojs &kaz&je kako svaki dan( svaki tren&tak lj&dsko# života neopaženo mine mimo nas 8 8&i$s( nastavlja pripovijest koj& je & +ortret& zapo%eo Mada se odrekao i svoje Irske( i svoje vjere i svoje porodi*e( a možda 'a" z'o# to#a( to#a( Džojs !e *ijelo#a vijeka & d&$& živjeti živjeti & Irskoj +rostorno !e 'iti od nje &daljen 6ratit 6ratit !e se samo jedanp&t z'o# maj%ine 'olesti( ali poslije to#a ne!e nikada d&že & njoj 'oraviti Ali d&$om !e stalno 'iti & Da'lin& Da'lin je 'io sjedi"te Džojsovo# literarno# svijeta 4am on je isti*ao da & sl&%aj& kad 'i se sr&"ila irska prijestolni*a( mo#la 'i se iz#raditi ista na osnov& nje#ovi$ knji#a Da'lin je iza ostatka sjaja iz 6III stolje!a kad je 'io na vr$&n*& ljepote i mo!i( sve teže prikrivao propadanje i neima"tin& koja je Da'lin*e tjerala & alko$olizam( prostit&*ij& i kriminal 4a dr&#e strane 'o#at m&zi%ki život( kon*ertne dvorane( nje#ovanje *rkvene m&zike( %inilo je Da'lin najm&zikalnijim #radom na svijet& "to je 'io na%in da se makar nakratko &makne od 'ijede Ot&da tolika m&zika na strani*ama 8liksa i dr&#i$ djela Z'o# takve prot&rje%nosti s$vata se lak"e za"to je Džojs Da'lin i Da'lin*e & isti ma$ volio i mrzio Cn&"ao se &sko#r&dnosti i : 9 <
48 neo'razovanosti #ra,ana( ali je po"tovao nji$ov& toplin& i jednostavnost 8 da'linskim prot&rje%nostima Džojs je vidio neis*rpn& #ra,& za svoj& proz& proz& Mno#e se s&d'ine prepli!& & lj&dskom mravinjak& & Da'lin& mno#e !e od nji$ kao i & život& ostati nedovr"ene Niko nije 'io & roman& 8liks( a opet( svi svi s& se mo#li prona!i & vrevi i dokoli*i Da'lina( Da'lina( ali se može prepoznati i dana"nji %itala* koji ne mora 'iti & Da'lin&( niti 'iti Da'lina* 8liks nije ni mit ni $istorija 3 8liks je život Džojs pokaz&je & "ta je mit pretvoren & savremenom svijet& 4vaka Hl&mova do#odov"tina ima svoj pandan & Odisejevoj avant&ri Nema vi"e $eroja koji pomjeraj& #rani*e %ovjekovi$ sposo'nosti 8prkos smrti sina( ženinoj nevjeri( k!erkinom ods&stv& i ponižavaj&!em posl&( Hl&m se rad&je život& Korijeni te radosti krij& se & dvjema oso'inama- ne&taživoj djetinjoj radosti i 'ezinteresnoj lj&'avi 1o s& dvije sile koje ro,eno# #&'itnika %ine ne&ni"tivim i s&periornim +isa* 8liksa odst&pa od normativne #ramatike Da 'i stvorio il&zij& a&tenti%no# toka svijesti onakvo# kakav nedore%en & nama te%e( on &zima slo'od& sa sintaksom Hez neko# jasno# &pozorenja prelazi s li*a na li*e( sa epizode na epizod& 1o sve %ini djelo te"kim za %itanje Džojs pretrpava djelo &%enim di#resijama i 'eskona%nim disk&sijama "to %ini roman m&tnijim ne#o "to 'i to sam post&pak izazvao injeni*a da pisa* 'olje %&je ne#o "to vidi %ini ovo djelo &pe%atljivijim ak&sti%ki ne#o viz&elno Me,&tim( ovo djelo kao slika jedno# dana & život& Da'lina( ak&sti%ka slika zv&kova i ža#ora mno#olj&dno# #rada( i &n&tra"nja slika složeno# %ovjeka stolje!a &okvirena mitom o Odisej&( koji joj daje trajniji zna%aj isti%&!i kontin&itet %ovje%anstva od Qomerovo# do'a do dana"nji$ dana( ovo djelo predstavlja iz&zetan književni domet Rea#ovanje na djelo 8liks kretalo se od #n&"anja i z#ražanja do isti*anja #enijalnosti djela koje !e promijeniti '&d&!nost i po#led na pro"lost 6 6&l) je rekla da je knji#a prosta%ka Edm&nd Cos da Džojs prostit&i"e svoj talent( da je vrsta Markiza de 4ada itd( ali književna kritika je 8liks pro#lasila #enijalnim djelom 14 Eliot je rekao za Džojsa da je dose#ao visin& sa koje se ne vidi o %em& 'i( i kako mo#ao da napi"e jo" jedn& knji#& +okazala se ta%nom Džojsova izjava da je s 8liksom ostavio „toliko tajni i za#onetaka da !e pro)esori vjekovima mo!i da se zanimaj& raspravljaj&!i o tome "ta sam to $tio re!i( a to je jedini na%in da %ovjek se'i o'ez'ijedi 'esmrtnost“ 8liks nije samo Džojsova kr&na &mjetni%ke misije( ve! jedan od najzna%ajniji$ romana & $istoriji pisane rije%i Džojs je & +ortret& dao razvitak svijesti %ovjeka od djetinjstva do mladosti( & 8liks& svijest zrelo# %ovjeka( i time o'&$vatio *jelok&pn& lj&dsk& li%nost na javi( on pok&"ava da & svom posljednjem djel&( ine#anovom 'djenj&( da %ovjeka & sn& Me,&tim( ovaj ovaj pok&"aj sam po se'i nije mo#ao da '&de &spje"an Kad je %ovjek & stanj& 'ez svijesti i jezik prestaje da važi 8 sn& %ovjek #&'i svijest o samom se'i( on živi & svijet& podsvijesti( koja je svima zajedni%ka( & kojoj nismo izdi)eren*irani kao individ&alnosti 1r&de!i se da stvori lj&dsk& podsvijest( to jest %ovjeka na nivo& podsvijesti( Džojs stvata pose'an pose'an jezik & kome se stapaj& stapaj& elementi desetine najrazli%itiji$ jezika( a rije%i s& d&#e i po jedan red 8 )a'&li se spajaj& najraznorodniji mitovi( a roman postaje sasvim neraz&mljiv neraz&mljiv Za prosje%no# %itao*a roman predstavlja nesavladiv la'irint( a sam je Džojs rekao da je djelo za one koji !e do!i kroz sto #odina da 'i mo#li s$vatiti Knji#a se zavr"ava naiz#led nedovr"enom re%eni*om po"to njen zavr"etak pronalazimo & prvoj re%eni*i romana 1ime se opis&je kr&# djela koje se &lijeva samo & se'e i koje jo" %eka prave %itao*e +o o'javljivanj& ovo# djela /=J= #odine( z'o# nar&"eno# zdravlja( jer postaje #otovo potp&no slijep( Džojs Džojs prestaje pisati 8mro je /J jan&ara /=/ #odine #odine Mno#o se disk&tovalo o Džojsovom stav& prema %ovjek& 5edni smatraj& da se on & tok& svo# &mjetni%ko# stvaranja &daljavao od %ovjeka( dr&#i sa mno#o vi"e razlo#a( otkrivaj& & nje#ovom djel& novi vid $&manizma( primanja i t&ma%enja %ovjeka stolje!a( ne kao 'o#a s Olimpa( ve! kao kao o'i%no# senz&alno# eopolda( e#oisti%no#( &samljeno# 4tivena( p&ten& Moli( ili %ak Irvikera & ine#anovom 'djenj& 1akvo# 1a kvo# svakida"nje#( realno# %ovjeka Džojs prima 'ez predras&da( 'ez moralne os&de Možda 'a" z'o# to#a možemo smatrati da s njim po%inje novo po#lavlje & &mjetnosti stolje!a
4"
STO 9ODINA SAMOE Roman BB4to #odina samo!eBB Ca'rijel Carsija Markes napisao je & tok& /< mjese*i izme,& /=: /=: i i /=:9 /=:9 #odine & 4i&dad & 4i&dad Meksik&( Meksik& ( #rad& & koji se preselio preselio sa svojom porodi*om iz Kol&m'ije Ori#inalni naziv je ien acos de soledad Na po%etn& idej& za stvaranje ovo# djela a&tor je do"ao tokom jedno# p&tovanja & svoje rodno selo( Arakataka ;Ara*ata*a>( & Kol&m'iji( koje je izveo & dr&"tv& sa svojom majkom 8 jednoj pri%i pod nazivom( 5edan dan posle s&'ote( o'javljenoj /= /=(( pominje se po prvi p&t Makondo( a ve!ina likova iz ovo# djela pojavlj&j& se tako,e & nekim nje#ovim ranijim pri%ama i romanima 8 po%etk&( on je mislio svoj roman da nazove K&!a( ali se odl&%io za naslov 4to #odina samo!e da 'i iz'e#ao za'&n& i mje"anje sa romanom 6 6elika elika k&!a ;a *asa #rande> koji je o'javio /= sa svojim prijateljem( tako,e kol&m'ijskim pis*em( Alvarom 4am&diom 4am&d iom ;Alvaro epeda 4am&dio> 4am&dio> +rvo izdan izdanje je 4to #odina samo!e samo!e o'javljeno o'javljeno je j&na /=:9 /=:9(( kod izdava%a 4&damerikana iz H&enos Airesa( kome je ori#inal ovo# romana 'io predat preko k&rira odvojeno & dva dijela Inspira*ij& za djelo 4to #odina samo!e do'io je kada se vratio & 'a'in& k&!& & Arakataki 8kleta k&!a evo*irala je &spomene( a *ijeli #rad iz#ledao je kao mrtav i zale,en & vremen& Ranije je ski*irao pri%& o svom isk&stv& & k&!i( sto#a se roman tre'ao zvati BBK&!a a'&la je smje"tena & mitskom #rad& koji se zvao Makondo 1o je ime plantaže 'anana 'liz& Arakatake Nažalost( /=2 pri%a je od'ijena od prvo# izdava%a izdava%a /= dok je Markes 'io & isto%noj Evropi( nje#ovi prijatelji s& &zeli pri%& sa skriveno# mjesta i dali je izdava%& Ovaj p&t je 'ila o'javljena 8 Evropi je radio kao novinar za razli%ite listove( a /=< je( inspirisan revol&*ijom na K&'i( zapo%eo prijateljstvo sa idelom Kastrom koje traje do danas 8 jan&ar& /=: Markes i nje#ova porodi*a s& se vozili na odmor & Akap&lko kad #a je o'&zela inspira*ija- na%ao je svoj #las Za prvi p&t & dvadeset #odina kao da je &dara* #roma potp&no osvijetlio nje#ov Makondo 1aj 1aj #las koji sam koristio & roman& BB4to #odina samo!e pri%ao je stvari koje s& zv&%ale natprirodno i
5' )antasti%no( ali i$ je pri%ao sa potp&nom prirodno"!&( ne mijenjaj&*& izraz li*a za vrijeme pri%anja( 'a" kao sto je to radila nje#ova 'aka Nakon #odin& dana rada Markes je poslao prva tri po#lavlja Karlos& &entes&( koji je izjavio- 8pravo sam pro%itao osamdeset strana remek djela 4a pri'ližavanjem kraja smje"tao je se'e( svoji žen& i prijatelje & roma ro man( n( i na po posslj ljeedn dnjo jojj str traani ot otkr krio io je im imee sv svo# o# ro roma mana na 4t 4too #odi #o dina na samo mo!e !e 4a trinaest $iljada strana & r&kama( #otovo otrovan nikotinom( sa preko deset $iljada dolara & d&#&( o'ijavio je roman & j&n& /=:9 1okom prve sedmi*e svi$ od"tampani$ <000 primjeraka je 'ilo prodano Djelo je prevodeno na desetine jezika i osvoji osvojilo lo je %etir %etirii me,&n me,&narodn arodnee na#ra na#rade de No'elov& na#rad& za knjiže književnost vnost je do'io /=<2 4ada je jedan od naslavniji$ pisa*a sa la#odnim na%inom života( sa reziden*ijama & Meksik&( K&ernavaki( +ariz&( Harseloni i Harankili Danas živi sa s&pr&#om Mer*edes & Meksik& Knji#a se sastoji iz 20 po#lavlja 'ez naslova( & kojima je ispri%ana jedna $istorija & )ormi *ikli%ne temporalne ;vremenske> str&kt&re( tokom koje se do#a,aji & sel&( kao i & )amiliji H&endia ;H&endia>( stalno i nanovo ponavljaj&( &z mje"anje i stapanje stapanje )antastike i realnosti MA9IJA I STVARNOST Roman 4to #odina samo*e nam otkriva jedan %&desan svijet p&n nevjerovatni$ i neo%ekivani$ likova i do#a,aja 4 dr&#e strane & roman& se osje!aj& tonovi ironije( t&#e i tra#i%ne 'esmislenosti Kvalitet& i stil& romana doprinjeo je i ma#i%ni realizam koji se s&protstavlja na"em tradi*ionalnom osje!aj& za prirodn& pri%& Crad Makondo je do'rim dijelom ma#i%an i prije proizvod &ma i ma"te( ne#o stvarno #eo#ra)sko mjesto +replitanje ma"te i stvarnosti %itao*a &vijek drži napetim( na r&'&( &vijek & stanj& is%ekivanja +ostoji vrlo važna veza izmedj& )antasti%no# i realno# & roman& antasti%ni elementi %esto prikaz&j& neo'i%ne sit&a*ije od ori#inalni$ kao sto je tra# leptirova( preko satiri%ni$ kao "to je dokazivanje Ho#a ispijanjem %okolade( pa do s*ena v&l#arno# i nenormalno# seksa ili likova %iji s& vjetrovi tako jaki da &'ijaj& *vije!e 8prkos svoj )antaziji i &pravo & sred to# )antasti%no# svijeta je nasilje( okr&tnost i o%ajanje( a & sredi"t& sve#a je samo!a Dok pri%a( pisa* ni & jednom tren&tk& ne dozvoljava da postane o%i#ledno da je ne"to ne"to nestvarno &nose!i %&,jenje ili divljenje divljenje +rvi nevjerovatni do#a,aji de"avaj& se sa dolaskom i#ana i nji$ovim pronalas*ima ete*i tepisi s& neki od ti$$ pr ti pron onal alaz azak akaa i Ma Mark rkes es o nj njim imaa pr pri% i%aa ta tako ko ka kaoo da i in ina% a%ee lj lj&d &dii sv svak akod odne nevn vnoo le lete te na nj njim ima a 4to #odina samo*e je moderna 'ajka o stvaranj& i &spon& jedno# #rada i porodi*e osniva%a i neminovnom pad& i #rada i porodi*e koji s& &prkos nji$ovoj vitalnosti z'risani s li*a zemlje Ma"ta i stvarnost prepli!& se & roman& od po%etka do kraja Osje!aj& ma#i%no# doprinosi nerazdvojivost pro"losti( sada"njosti i '&d&!nosti +o%ev"i od imena koja se ponavljaj& #enera*ijama( pa do stalno# ponavljanja do#a,aja i li%nosti( vrijeme & ovom roman& od'ija da se podijeli na pro"lost( sada"njost i '&d&!nost( a 8rs&la je prva koja primje!&je da vrijeme & Makond& nije o#rani%eno( ve! se kao to%ak vrti & kr&# j&di se ne mo#& sjetiti pro"losti ;za'oravnost>( kao sto ne mo#& predskazati '&d&!nost 8 dr&#im sl&%ajevima '&d&*nost postaje jasna i predvidljiva 'a" kao i pro"lost
SMRT 8
ROMAN8
4mrt polako pristiže & Makondo( ali jednom kad do,e vi"e je ni"ta ne za&stavlja 8 po%etk& se polako &seljava & zajedni*&( a onda sti%e 'rzin& & tr*i sa životom kroz sto #odina Kad s& 8rs&la i Qose Arkadio osnovali Makondo( on iz#leda kao &topija Livot & sel& zna%ajno napred&je i ovaj napredak o#leda se & %injeni*i da & Makond& d&#i niz #odina nema #ro'lja 8 ov& &topij& s& do"li 'ježe!i od smrti i s&d'ine rodoskrvni$ 'rakova( ali ono sto ni Qose Akradio H&endija( a ni 8rs&la ne znaj&( jeste da sjemena i jedno# i dr&#o# nose & se'i 4mrt tra#a za njima i prati i$ & stop&( ali ne & o'lik& )izi%ke smrti( ne#o samo!e koja i$ )izi%ki i psi$i%ki odvaja od oni$ koji i$ okr&ž&j& +rvo dijete ro,eno & Makond& je A&relijano( 8rs&lin sin koji & roman& sim'oliz&je život 8 svojim zrelim #odinama( A&relijano postaje &tjelovljenje smrti i tako( & samom za%etk& &topije život pora,a smrt H&d&!i da smrt ne može pro&zrokovati život( svi sinovi A&relijana s& &'ijeni mladi +&kovnik A&relijano ostaje 'ez naslijednika 4mrt se može iz'je#avati jedno vrijeme( ali se ne može potp&no iz'je!i i kad smrt do,e & živote porodi*e H&endija i kona%no dovodi d&$ +r&densija A#ilara A#ilara
SAMOA
8 STO
9ODINA
SAMOE
4am pisa* priznaje da je roman 4to #odina samo!e samo jedna velika knji#a prave lj&dske samo!e i da je & ro roma man& n& is ispr pri% i%an anaa '& '&rn rnaa i tra tra#i #iko komi mi%n %naa $i $ist stor orij ijaa st sto# o#od odi" i"nj njee sa samo mo!e !e po poro rodi di*e *e H& H&en endi dija ja
51 Iako je narod atinske Amerike nepredvidiv( protivrije%an( temperamentan( strastan iako imaj& d&#o#odi"nj& d&$ovn& tradi*ij& kolektivni$ mitova( le#endi( vradž'ina i kazivanja Iako im se( naro%ito no!&( privid takmi%i sa opipljivim( a )antasti%no je izmije"ano sa trivijalnim( samo!a %esto za$vata ovaj narod( možda vi"e ne#o 'ilo koji dr&#i 4amo!a je jedini element koji se prozima kroz teme( ideje( motive( likove 'ilo da s& m&"ki ili ženski( mladi ili star*i( & ovom djel& na prvi po#led jezivo# naslova 4to #odina samo!e 4vi likovi ovo# romana živjeli s& & sopstvenoj samo!i ili samo!i & sa&%esni"tv& s nekim( kao sto je Qose A&relijano 4e#&ndo dijelio samo!& sa +etrom Kotes( A&relijano Ha'ilonio sa Qose Arkadiom( Re'eka sa sl&"kinjom itd Koristili s& se razli%itim sredstvima protiv nje ili se nis& &op"te 'orili i željni je( prod&žavali samo!& 1ako je prvi p&t Qose Arkadio H&endija samo!& osjetio & 8rs&linom ods&stv&( a lijek za nj& potražio & za'ravljenoj al$emijskoj la'oratoriji( postepeno se navikavaj&!i na nj& Kasnije !e( vezan ispod kestena( i &samljen provesti ostatak života raz#ovaraj&!i povremeno sa +r&densiom A#ilarom 5o" kao dje*a Qose Arkadio i A&relijano H&endija( osje!aj&!i ž&dnj& za +ilar + ilar 1erner( 1erner( osje!ali s& isti prezir prema al$emiji i m&drosti nji$ovo# o*a i jo" tad se pov&kli & samo!&( koj& niko nije s$vatio( pa %ak ni 8rs&la( nji$ova majk ma jka a A ve ve** s& s&tr trad adan an !e Qo Qose se Ar Arka kadi dioo na nap& p&st stit itii k& k&!& !& i pr prid idr& r&ži žiti ti se *i *i#a #ani nima ma na d& d&že že vr vrij ijem eme e +&kovnik A&relijano H&endija za dvadeset #odina rata dolazio je k&!i( ali &vijek 'rzinom( pra!en vojnim aparatom i sa oreolom slave i le#ende( ali se ipak osje!ao( & toj silnoj mo!i i vje%ito okr&žen lj&dima( t&,in*em i sam*em A&relijano je #re'ao po tvrdoj lj&s*i sopstvene samo!e( ali je ona 'ila ja%a Ona tri metra &daljen od 8rs&le i porodi*e( ('ila s& &stvari tri metra samo!e koja #a je dijelila od *jelok&pno# %ovje*anstva Kasnije( po zavr"etk& rata( zatvorio se & so'& prave!i zlatne ri'i*e( koje je zatim topio( pa opet pravio prod&ž&j&!i život( tj prod&z&j&!i samo!&A( za MarkezaMarkeza- =BBLivot BLivot je je kra!i ne#o "to %ovjek misli +a npr AmarantaAmaranta- & svojoj samo!i nije nikom priznala lj&'av koj& je osje!ala prema Krespij&( pa je kao i Re'eka zapala & dilerij&m Melem za samo!&( ve! kad je 'ila & zrelim #odinama 'io je A&relijano Qose kad 'i joj se &v&kao & postelj& Kasnije je "ij&!i $aljine( do"ivaj&!i d&#mad pok&"avala &'iti samo!& ili je možda prod&žiti 8rs&la je samo!& izjedna%ila sa radom( kasnije sa sljepilom( tako da je samo!a kod najja%e# lika ovo# romana 'ila najmanje primjetna Re'eka je iz#ledala kao neko ko !e svojom vedrinom( naro%ito & 'rak& sa Qose Arkadijem 'iti sretna Ali 'rak se ko' ko'no no zav zavr"a r"ava( va( a ona '&kvalno '&kvalno ostaje ostaje & sam samo!i o!i(( za zaklj& klj&%an %anaa & k&! k&!ii iz koj kojee nik nikad ad nij nijee ni izl izlazi azila la 8op"te samo!a se proteže kroz svi$ JJ< strani*a i svaki lik po naoso' &#ledao je 'ijedno li*e samo!e Markes je samo!& okarakterisao kao 'olest nasljedn&( a pri tom i prenosiv& na likove koji nis& dio loze( re*imo Ma&ri*io Ha'ilonio( koji nakon "to je &p&*an( nastavio živjeti kao invalid( 'ez #or%ine i 'ijesa( ali sa samo!om d&'oko & se'i 6idjeli 6id jeli smo da je samo!a kod p&kovnika pre"la & $r,av& navik& da #radi Djelo Dje lo 4to #od #odina ina samo!e samo!e o'j o'javl avljen jenoo je /=:9 #odine i odm odma$ a$ nakon nje#ovo# nje#ovo# o'javlj o'javljiva ivanja nja djelo je pro#la"eno nje#ovim remek djelom 8 knjizi se #ovori o plemen& H&endija+ostoji jedna le#enda koja se vez&je za nastanak ovo# Markesovo# )amozno# djela 1vrdi da je knji#& napisao nakon sto se zatvorio & so'& i t& je proveo petnaest mjese*i & izola*iji 5edno# dana on i nje#ova s&pr&#a s& se sa dje*om vozili & Akap&lko i on je tada iznenada do'io vizij& i tada je napisao svoje najpoznatije djelo 1ada je on prekin&o %etvoro#odi"nj& inspirativn& 'lokad& Na#lo je za&stavio a&to i vratio se & Meksiko I nakon %etrnaest mjese*i izola*ije on je zavr"io sa svojim r&kopisima Nje#ova s&pr&#a je predala r&kopise i &'rzo djelo 4to #odina samo*e doživljava svoje prvo izdanje Ovo djelo je vrlo li%na knji#a za Markesa jer je on &nio mno#a a&to'io#ra)ski$ podataka Kao i & svim nje#ovim djelima( ima malo istine i mno#o )antazije Istina o knjizi je da je jako li%na za pis*a Knji#a na 'i 'ila napisana da & djetinjstv& nije doživio to sto jeste Odrastao je sa 'a'om i dedom & Arakataki Ha'a i deda s& 'ili ro,ja*i koji s& se preselili iz Rioa*e & Arakatak&( po zavrsetk& 4to#odi"nje# rata Markesove ane#dote iz djetinjstva #ovore o k&!i p&noj d&$ova( si)rovanim raz#ovorima i ro,a*ima koji s& predvi,ali svoj& smrt 1a k&*a je %esto 'ila isp&njena #ostima i stalna tema 'ili s& so*ijalni do#a,aji Kada je Markesov djed &mro on odlazi da živi sa roditeljima Nakon djedove smrti 'a'a koja je 'ila slijepa nije mo#ala da se 'rine o k&!i( k&!a je propala i *rveni mravi s& &ni"tili 'a#removo drve!e i *vije!e koje se nalazilo oko k&!e :0Ali( nije se patilo od svakodnevni$ pro'lema jer s& & ma"ti 'ili rije"eni Isto & ranom djetinjstv& Markes je 'io svjedok masakra radnika "trajka%a na plantaži 'anana koja se zvala Makondo 6lada je &%inila sve da sprije%i "irenje te in)orma*ije & javnosti i &miri strane vlasnike plantaža Markes je 'io &žasn&t kada je tokom svo# "kolovanja s$vatio da je taj do#a,aj iz'risan iz kol&m'ijske $istorije Odrastaj&!i & Kol&m'iji koja je imala tra#i%n& so*ijaln& $istorij& Markes se rano &poznao sa politikom i ekonomijom Markes je prist&pao pisanj& ovo# djela kom'in&j&!i svoja sje!anja( ma"t& sa odre,enom estetikom =
Ca'rijel Carsija Markez Ca'rijel Carsija Markez
:0
52 i osje!ajem za tra#i%n& $istorij& zemlje Imao je veliki &tj*aj na pis*e svi$ narodnosti Knji#a je doživjela veliki &spje$ i na tržist& i od kriti*ara kada se pojavila /=:9 i od tada je prevo,ena na 2: svjetski$ jezika i prodata & milion kopija "irom svijeta
Roman Strana< #ovori o %ovjek& koji je & s&ko'& sa ;smaim> so'om a time i svijetom & kome živi Na psi$olo"kom #ra,enj& #lavno# lika Mersoa 2( tr#ova%ko# %inovnika( Kami razvija tez& o aps&rd&( odnosno 'esmisl& života & *jelosti Mersoova ot&,enost( distan*iranje od svijeta( ironi%an stav prema poretk&( s&dstv&( psi$olo"ka motiva*ija likova koji odl&%&j& odl&%&j& o #lavnom lik& pokaz&j& Kamijev kriti%ko.analiti%ki kriti%ko.analiti%ki stav o 'esmisl& i aps&rd& svi$ stvari Merso vjer&je da %ovjekovo 'i!e ne može 'iti sp&tano nikakvim normama( da je dosljednost vlastitim &'je,enjima jedina mo#&!nost mo#&!nost otpora nelj&dskim sna#ama zla zla Dr&"tvo & kome živi traži od nje#a da pokaže žaljenje za majkom( a on na dan sa$rane #leda komi%an )ilm( "eta sa Marijom( zato "to smatra da ima pravo provesti vikend kako želi Nekoliko detalja sa sa$rane pokaz&j& kako dr&"tvo #leda na &miranje ili življenje i da nema razlike izme,& života i smrti jer s& i jedno i dr&#o lj&dske kona%ne odredni*e 4mrt je nepoznani*a svima( a Mersoovo po#&'ljenje na kraj& #ledat !e mno#i sa povi*ima mržnje 1re'a li mrziti lj&de Opet jedan aps&rd aps&rd 8 svijet& 'esmisleni$ ratova( $iljade ned&žni$ lj&di #ine( a tada"nje alžirsko dr&"tvo( smrtno os&,&je %ovjeka koji je &'io jedno# Arapina A oni &'ijaj& #odinama On je kriv za sve &'ijene zato "to ima prilik& da se pokaje( ali on to ipak ne %ini( za"to Zato "to je 'esmisleno pravdati se za ne"to "to je &%injeno Da li !e pravdanje pomo!i svijet& da se opravda za stradanje lj&di Ratovi &'ijaj& lj&de( lj&di &'ijaj& dr&#e lj&de( Merso &'ija se'e Nije m& žao Hesmisleno je navoditi 'esmislene razlo#e Oni ne postoje( samo postoji život i smrt Cdje je t& #rani*a Možda razlozi leže na alžirskoj plaži Remon je donio revolver Z'o# „vreline s&n*a“ &'io je %ovjeka +&*nji s& poremetili ti"in& plaže na kojoj je Merso 'io sretan Yta je sre!a Raz&mio je sve to "to m& se de"ava Nije znao za dr&#e 4&dski pro*es je tekao( tako,e( 'esmisleno 'esmisleno kao i sam život Merso je živio po svojim pravilima( zanemariv"i zanemariv"i pravila dr&"tva Iz#&'io je pojam o vremen& ;stalno isti dan i isti posao> 4&,enje je pokazalo za"to je Merso opt&žen Nje#ovo pona"anje i moral 'io je najvi"e napadan( &'istvo je ostalo po strani“Dokazan“m& je zlo%in Merso je sve pri$vatio ravnod&"no 8 tom je nje#ova krivi*a Hiti ravnod&"an zna%i 'iti po'jednik 4&d je predstavnik dr&"tva( nje#ovi$ lažni$ vrijednosti i konven*ionalni$ zna%enja Merso živi kao dio ira*ionalne z'ilje s jednom željom da ni & %em& ne iznevjeri nezamjenjivost svo# trajanja Nje#ova &samljenost dolazi do izražaja svjesnom 'analiza*ijom koja predstavlja jedin& istin& o a&tomatizm& svijeta
53 APS8RD 8 STRANC8 ALBERA KAMIJA +roza /= stolj stolje!a e!a sa%&vala sa%&vala je &n&tarnje jedinstvo %ovjeka %ovjeka ali i jedin jedinstvo stvo svijeta i za posl posljedi* jedi*&& ostva ostvarila rila model potp&na( *jelovita %ovjeka %ije jedinstvo &klj&%&je psi$olo"k&( meta)izi%k& i so*iolo"k& s)er& života 8 min&lom stolje!& vjera je imala zna%ajn& &lo#& & %ovjekov& život& pr&žaj&!i m& jak& moraln& potpor& sa na#la"enom jasnom dinstink*ijom izme,& vje%iti$ opozita do'ra i zla Ali( model reli#iozno osvje"teno# %ovjeka & prozi novo# do'a znatno se mijenja ovjek vi"e nije inte#ralno 'i!e i osje!a konstantn& &#roženost "to je posljedi*a ideolo"ke s&ko'ljenosti i moralne nesta'ilnosti Zato Kamijevo djelo možemo s$vatiti( izme,& ostalo#( i kao sim'ol 'ezna,a i 'esmisla *ijelo# svijeta( svijeta zapadne *iviliza*ije koja de$&maniziraj&!i %ovjeka( zapravo( #a svodi na razin& p&ko# a&tomata J Me,& moderno kon*ipiranim romanesknim predstavama o smisl& %ovjekova postojanja i mo#&!nostima ak*ije & svijet& 'esmisla 4trana* Al'era Kamija predstavlja svojevrstan o'reza* i izazovn& za#onetk& +isano & d&$&& 6olt d&$ oltero erovo# vo# kra kratko tko## rom romana ana s mor morali alisti sti%ko %kom m por por&ko &kom m i sat satiri iri%ko %kom m poe poento ntom( m( ovo Kam Kamije ijevo vo dje djelo lo predstavlja &zor kon*iznosti i red&k*ije romaneskni$ sredstava- nekonven*ionalnim prodorom & sam medij jezika i izražajne mo#&!nosti jezi%ke or#aniza*ije Kami je ostvario nesl&!eno 'o#atstvo slojeviti$ nanosa %ovjekova isk&stva i nje#ovi$ meta)izi%ki$ zna%enja 8 roman& roman& 4tran 4trana* a* Kami pok&" pok&"ava ava do%a do%arati rati svije svijett d&'oke d&'oke podvo podvojenos jenosti ti izme,& izme,& real realno# no# poretk poretkaa životni životni$$ %injeni*a i nji$ove iskrivljene projek*ije & svijesti oni$ koji te %injeni*e kvali)ik&j& i o njima s&de 1o je svijet & kome nemo#&!i dijalo# do'ija o'lik tra#i%no# s&o%enja s nali%jem lj&dske z'ilje i sa zlom +o"av"i od na%elne pretpostavke o nede)inisanosti %ovjekovo# položaja & svijet& proizvoljni$ i )ormalisti%ki$ )ormalisti%ki$ normi pona"anja( Kami je svo# j&naka zamislio kao li%nost %ija je disponi'ilnost posljedi*a snažno &vriježeno# osje!anja životne praznine i sveop"te# 'esmisla Clavni j&nak romana( Merso( opt&žen je za &'istvo no( za &'istvo ne!e 'iti os&,en On ne!e 'iti os&,en na osnov& stvarni$ okolnosti pod kojima je do"lo do zlo%ina( ne#o !e 'iti pro*es&iran na osnov& li%no# &vjerenja t&žio*a o psi$i%kim i moralnim oso'inama Mersoove li%nosti 1& izrazito te"k& lj&dsk& dram& Kami je &spje"no predstavio na plan& jezika 8 prvom dijel& dijel& romana romana Merso je je samo posma posmatra% tra% dok dok je & dr&#om dr&#om dijel& dijel& pre"ao pre"ao iz iz to# položaj položajaa & položaj položaj aktivno# s&dionika & dr&"tv&( ali & ne#ativnoj konota*iji 1im post&pkom Kami nam na#la"ava jasn& razlik& izme,& izm e,& žive li% li%nos nosti ti i nje njeno# no# portreta portreta Do#a,aji Do#a,aji o koj kojima ima Merso pri pri%a %a & prv prvom om dij dijel& el& romana romana 'it !e rekonstr&isani & o'lik& istražno# post&pka & dr&#om dijel& romana 1ako 1ako je jedinstven tok do#a,aja predstavljen & nje#ov nje#ovom om narat narativnom ivnom i ekspl eksplikativ ikativnom nom aspekt& I sama kompozi*ija kompozi*ija roman romanaa podre podre,ena ,ena je slije slijede!oj de!oj s$eminaime( i prvi i dr&#i dio djela #ovore o istim do#a,ajima ( ali iz dva razli%ita &#la 1e dvije optike realizovane s& na dva isk&stvena plana( neposrednom doživljaj& i nje#ovoj rekonstr&k*iji : 1akav jedan post&pak omo#&!it !e jasn& dinstink*ij& izme,& žive li%nosti li%nosti i portreta Od samo# samo# po%etka po%etka Merso je #&rn&t & pro*jep pro*jep izme,& svoji$ želja želja i mo#&!i$ ostvarenja( ostvarenja( za nje#a s& svi dr&#i 9 „pakao“ „Raskorak „Ras korak izme, izme,&& %ovje %ovjekovi$ kovi$ želja i mo#&! mo#&!i$ i$ ostva ostvarenja renja(( prema tom s$va! s$va!anj&( anj&( tako je velik( "tav "tavi"e i"e nepremostiv(( da je život svako# %ovjeka nalik život& mitsko# 4izi)a 1ko to nepremostiv s$vati raz&mjet !e da lj&di koji se zalaž& za neke to'ože velike ideje ili pak oni koji neprestano po"t&j& &staljene navike i o'i%aje( žive zapravo & il&zijama- takav %ovjek 'it !e &vijek „strana*“ & svijet& koji se zanosi &vjerenjem da postoji neki kona%ni smisao i da se može ostvariti ako sljedimo tradi*ij&“ < Kamijev %ovjek %ovjek nije os&,en na apolo#ij& individ&alizma individ&alizma ve! je „'a%en „'a%en & sada"njost“ #dje živi 'ez mitova( mitova( ali i 'ez &tje$e On prirod& posmatra kao popri"te s&ko'a izme,& želja i mo#&!nosti 4ve epizode( nji$ova nji$ova %injeni%ka osnova( osnova( nji$ovo zna%enje( lo#ika i psi$olo"ke dimenzije( preo'likovane s& & sklad& sa konven*ionalnim modelima istražne pro*ed&re i pravni%ke retorike Ne&tralni iskazi Mersoa pred s&dom dat !e dojam kako to nije zlo%in s pred&mi"ljajem i tako !e na vidjelo iza!i sve anomalije s&dstva koji je ovdje & )&nk* )&nk*iji iji protot prototipa ipa *jelo *jelok&pno k&pno## dr&"tv dr&"tva a Ne&tr Ne&tralni alni iskazi opt&ž opt&ženo# eno# poprimit !e sadr sadržaj žaj zlos zlosl&tni$ l&tni$ predskazanja i #r&'o# o#re"enja o posve!ene kanone pona"anja i vjerovanja 8 t&žio%evom s&dskom žar#on& lo#ika #ovora )ormirana je izvan kr&#a realno# z'ivanja 8 tom spor& rije% je( dakle( o d&'okoj tra#i%noj podvojenosti a ne o sl&%ajnom nesporaz&m& Opt&žen z'o# &'istva( Merso !e tako 'iti os&,en kao '&ntovnik koji ne pri$vata dr&"tvene norme 1aj jaz koji razdvaja lj&dki %in od lažno# predstavljanja &zroka kojim je %in motivisan sažima & se'i sv& tra#i%n& razapetost Kamijevo# %ovjeka 8 takvom okr&ženj& prekin&ta ja svaka raz&mna lj&dska kom&nika*ija( kom&nika*ija dvaj& svjetova ili kako to Kami voli re!i dvaj& kozmosa Dva nivoa jezika kojim se sl&že pripovjeda% i izvr"io*i pravde samo s& vanjski izraz s&"tinsko# nesporaz&ma izme,& jednostavno# i spontano# #ovora pojedin*a i zvani%ni$ )orm&la dr&"tva i nji$ovo# )ormalno# morala 8 tom nesklad& prirodno# i dr&"tveno#( Kami vidi radikaliza*ij& ono# „aps&rdno# osje!anja“ koje o'&zima %ovjeka svjesno# svoji$ o#rani%eni$ sna#a pred neizmjerno"!& prirode i pred sna#ama koje i$ o'navljaj& Aps&rd( dakle nije & samom svijet&( svijet&( kako tvrdi Kami( ne#o & pok&"aj& da se poredak poredak svijeta svede na lj&dski podno"ljiv& mjer&( da %ovjek potvrdi samostalnost svo# 'i!a i di#ne #las revolta protiv ira*ionalni$ sila( nasilja i
54 zla „Izme,& s&*a i os&,eno# rije%i nose svoja s&dijska i s&,eni%ka zna%enja zadovoljavaj&!i misao i jedno#a i dr&#o#a“ = Ali( pored pored to#a "to nje#ova iskrenost doživljava poraz i "to "to sam sam sve sve d&'lje d&'lje tone tone & ponor& 1ipaze /0vlastite istine( Merso ipak nije ni$ilista- &prkos svom ne#ativnom odre,enj& prema nelj&dskom dr&"tv& prožetom )ormalnim moralom( on ostaje d&'oko vezan za svoje tra#i%no &vjerenje da %ovjekovo 'i!e ne može 'iti sp&tano nikakvim normama( da je dosljednost vlastitim &'je,enjima jedina mo#&!nost otpora zl& 8 tom tra#i%nom pro*ijep& izme,& 'i!a i ideala( Merso ne strada( kako se realno mo#lo o%ekivati( kao sla'i! ili o%ajnik Nje#ov moralni inte#ritet je do samo# kraja ostao nepovrije,en Merso zato ne želi praviti &st&pke ni dr&"tvenim( ali ni reli#ijskim konven*ijama 8 tom opakom svijet&( svijet& aps&rda( Merso do kraja ostaje vjeran svojoj istini kao 4izi) koji &mire ne nap&"taj&!i svoj& stijen& Zato &mire kona%no slo'odan 'ez nade i o%ajanja( posmatraj&!i i svoj& smrt kao prirodni *ikl&s i n&žn& na#od'& sa zlom 1aj oslo'odila%ki imp&ls( me,&tim( ne vodi ka odre,enom *ilj&( niti & '&d&!nosti nasl&!&je nje#ovo mo#&!e ostvarenje Mersoovo oslo'o,enje ozna%ava kona* svi$ s&d'onosni$ sna#a koje s& #a pritiskivale i pori*ale & isto vrijeme Od'a*iv"i norme dr&"tveno# i reli#ijsko# morala( & svojoj strasnoj ispovjedi pred sve"tenikom( Mersova e#zaltirana apolo#ija života izražava &pravo lj&dski )orm&lisan& prot&tež& jedno# svijeta p&sto"i i komedije me,&lj&dski$ odnosa1o odnosa1o je(zapravo( d&#o ptiskivani #las %ovjeka koji trij&m)&je nad isprazno"!& nade i spasa +osljednja Mersoova želja &p&!ena je #ledao*ima koji !e #a na dan nje#ova po#&'ljenja do%ekati „s &zvi*ima mržnje“ Oslo'odiv"i se napokon svoji$ t&žio*a i nji$ovi$ zakona( ozaren tra#i%nom vedrinom( Merso se &spravlja prema svijet& nalaze!i & tom stanj& spokoj %ovjeka koji postaje 'ezimeni djeli! kozmosa Livot jedno# mlado# %ovjeka zavr"ava se padom & 'eskrajno ni"tavilo kao psljedi*a ods&stva svako# o'lika rezi#na*ije 8 Kamijevom djel& Mersoova smrt predstavlja zavr"n& ta%k& jedno# aps&rdno# spektakla( ali i prekretni*& Kamijeve misli Mit o 4izi)& tre'a &pravo da nam otkrije ponor & kome je nestao Merso( ponor pred kojim i"%ezle il&zije zamjenj&je $erojski pesimizam 4izi)( istina( ne otvara nova podr&%ja slo'ode( ali nas oslo'a,a o%aja z'o# nasilno &skra!ene sre!e kao kod 4tran*a = Merso je žrtva žrtva životni$ okolnosti koje s& od nje#a napravile o'jekat ira*ionalno# nasilja Ali( temeljna vrijednost Kamijeva 4tran*a ipak je & stil&- &pravo z'o# jednostavno# a izrazito dojmljivo# izla#anja izvrsno je o*rtan kako jedan lik( možda i tip %ovjeka( tako i pop&la*ije( pa i *ijela atmos)era nepredvidivo# i 'esmisleno# niza sl&%ajnosti koje tako %esto &pravljaj& na"im životima /0 1&ma%enjem romana naj%e"!e se &pzoravalo na srodnost sa 4artreovom )ilozo)ijom( i to to je & velikoj mjeri ta%n ta %no o No No(( po podj djed edna nako ko je ta ta%n %noo da je 4tr 4tran ana* a* #o #oto tovo vo mo mora rali list sti% i%ka ka os os&d &daa pr prav avos os&, &,a a i ije jela la ta pr pri% i%aa de)a'&larizirana je kako 'i na pijedestal do"la ona &n&tarnja 'or'a pjedin*a sa nje#ovom okolinom( "to je s&"tina e#zisten*ijalizma// „4trana*“ sadrži pri%& o %ovjek& koji se na"ao & sit&a*iji zlo%in*a i os&,enika na smrt( a da ni"ta od to# ne s$vata +ravednije 'i #a 'ilo nazvati „nevinim“ 5&nak romana ( Merso( je sitni 'ankovni %inovnik koji ni od ko# ni"ta ne traži( koji priznaje dr&#ima pravo da rade "ta žele( i koji je 'io naveden da &'ije %ovjeka ne znaj&!i ni kako ni za"to 5er lj&dski život po%iva na pojmovima koji za Mersoa ni"ta ne zna%e- kada na pro*es& #lavni t&žila* #ovori o nje#ovoj „lj&'avni*i“( on ne s$vata o kome se radi- on poznaje samo Marij&( žen& koj& je sl&%ajno sreo Kad je pao & r&ke Remona( on & svom sa#ovornik& vidi samo lj&'azno# i korektno# %ovjeka( a ne i „podvoda%a“ Merso &mire a nikad nije o'ratio pažnj& na izvjestan 'roj konven*ionalni$ pojmova i predras&da koji s& iz#leda potre'ni da se ne 'ismo izložili o"tri*i dr&"tva ak i kad je okrivljen( on se ne 'rani Merso je %ovjek koji živi & raj& Za nje#a zlo ne postoji( postoje samo lj&di koji 'ezrazložno komplik&j& život On &mire sre!an jer ostaje nevin I tako od samo# po%etka Kamijevo# djela( provla%i se nesporaz&m koji ne prestaje da pritiska to djelo Nikad ne!emo saznati da li se Kami žali "to je svijet lo" ili "to s& lj&di komplikovani i zli Kamijeva )atalnost je dvosmislena/ itav Kamijev književni napor & roman& „4trana*“ &smjeren je na to da nam omo#&!i da doživimo osje!anje ras*jepa %ovjeka i svijeta & kome živi 1aj ras*jep se & roman& „4trana*“ odražava od samo# po%etka & niz& nesporaz&ma izme,& Mersoa i svijeta koji #a okr&ž&je On do'iva svoj& najpotp&nij& il&stra*ij& & s*enama s&,enja 4ad je t& predstavnik dr&"tva( nje#ovi$ lažni$ vrijednosti i konven*ionalni$ zna%enja 6rijednosti i zna%enja zna% enja koja Merso ne pri$va!a pri$va!a 5er on živi kao &sam &samljen ljen pojedina* pojedina* & sklad sklad&& s ravno ravnod&"no d&"no!& !& svijeta li"eno# zna%enja( vrijednosti i smisla Za to# aps&rdno# j&naka postoje samo stvari( do#a,aji 'ez zna%enja i 'ez me,&so'ne &zro%ne veze 5ednostavna istina Mersoovi$ post&paka3od smrti majke preko veze s Marijom do &'istva Arapina(.istina koj& smo saznali iz nje#ovo# pri%anja( do'iva na s&d&( & dr&#om dijel& romana( sasvim dr&#o zna%enje 8 stvari( ono "to dovodi Mersoa na #iljotin&( to je nje#ova potp&na iskrenost( nje#ovo nepri$vatanje osnovni$ životni$ pravila o kojima #ovori t&žila*- lažni$ opravdanja( $ipokritski$ pokajanja( od'ijanja da &%estv&je & toj tra#ikomediji s&,enja( jer s& ovdje Kamijeve ironi%ne tenden*ije o%evidne i one po#a,aj& naro%ito državno#
55 t&žio*a i nje#ovo samozadovoljno &vjerenje da posjed&je prav& istin& Nje#ova je interpreta*ija( me,&tim( samo proizvoljno povezivanje %injeni*a & jedn& jedn& simpli*isti%k& lo#i%k& vez& /:
Bran$o D!a$(&a 3<@<6
JAMES JOCE 4rednji vijek 4rednji vijek sa svoji svojim m zamr"e zamr"enim nim meta) meta)izi%k izi%kim im razma razmatranji tranjima( ma( do#ma do#matski$ tski$ )orm&l )orm&lama( ama( skola skolastiko stikom( m( reli#ioznim medita*ijama( prislanjanjem na aristotelsk& )ilozo)ij&( s jedne( intelekt&alisti%ka traženja( nemir pa d&$ovna po'&na individ&a & prvim de*enijama dvadeseto# stolje!a( s dr&#e strane( )ormirali s& d&$ovno i 5oW*ea Nje#ov je 8lWsses epos o d&"i moderno# zapadnjaka( epos o d&"i %ovje%ijoj &op!e & vrijeme propasti jedne *iviliza*ije( koja traje ve! dvije $iljade #odina Njena vij&#anja & isk&stvima i spoznajama mo!no mani)estirana & dana"njem #ra,anskom intelekt&al*&( sve komponente( iz koji$ je sastavljena( sva aps&rdnost i me,&so'na protivnost %esti*a( od koji$ je sastavljena( o%itovala se 8lWsses& vi"e ne#o i jednom dr&#om djel& svjetske književnosti Da 'i dao d&"& svo# vremena( nje#ov &n&tarnji nemir 5oW*e se posl&žio opsežnom &mjetni%kom aparat&rom( ra"%lanio pojedin*a na"e# vremena( d&"& 4tep$ana Dadal&sa( intelekt&al*a( jez&itsko# ,aka( apostate( srodnika Odisejeva ; %ija je s&d'ina pro#onstva i l&tala"tva jednaka & 'iti nje#ovoj( kojem nali%i d&$ovnom nadmo!no"!&( o"tro&mljem( pronalaza%kim darom( svim rekvizitima po'&ne i nemira >( te eopolda Hlooma( sk&plja%a i akvizitera anonsa( prosje%no# i tipi%no# malo#ra,anina( inkarna*ije zdravo# smisla( ono# pozitivisti%ko# & %ovjek&( d&$ovno &ravnoteženo# & pospanoj prosje%nosti( do'roti( skepti%nosti #ospodarski te%evno# i konzervativno# Din Ki$ot i 4an*$o +anza( koji$ s& pro*esi svijesti steno#ra)irani i 'a%eni na papir Don Ki$ot i 4an*$o +anza na dan /: lipnja /=0 osam sati &j&tro do /9 lipnja tri sata &j&tro Nji$ dvoji*a s& prema tomisti%ko.aristotelovskom 5oW*eov& 5oW*eov& na%in& mi"ljenja jedno te isto isto 3 d&$ i tijelo( lj&idska jedini*a +ovr"noo i po#re"no +ovr"n po#re"no mi"lje mi"ljenje nje izvjesn izvjesni$ i$ kriti%ar kriti%araa da je 8lWsses 8lWsses eksp ekspresio resionisti% nisti%ki ki epos.roma epos.roman( n( vi"e !e dolaziti od neki$ 5oW*eovi$ eksperimentiranja ; koja s& &ostalom( posve opravdana o'zirom na sam& zamisao koja se tre'ala & djal& provesti( te na sam sistem kojim je ono dano >( ne#o od samo# sklopa i ar$itektonske o'rade O'rada 8lWssesa po svojoj &n&tra"njoj #ra,i od#ovara Odiseji +o prerez&( kojim je isje%eno vrijeme( pakl& individ&alizma kroz koji d&$ moderno# %ovjeka prolazi 8lWsses je j e novi In)erno 'ez %istili"ta i raja Clavne li%nosti s& Hloom i Dadal&s( osim "to s& kako je ve! napomen&to( potom*i ervantesovi$ 'esmrtni$ )i#&ra( 'liz& Qamlet& i Me)isto)el& 4ama o'rada &z sav prividni modernizam( zapravo je vi"e srednjovjekovno &#ledanje antike( ne#o dadaizam( ekspresionizam ili nadrealizam( kakvim 5oW*eovo djelo pone#dje iz#leda %itao*&( koji nije imao prilike prekapati po 'i'liotekama sa starim r&kopisima i knji#ama +a ako 'i 8lWsses onda 'io 'io ekspresi ekspresionisti onisti%ko %ko djelo( djelo( ekspres ekspresionist ionisti%ki i%ki 'i 'ili i Coet$e Coet$eov ov a&st a&st i Danteo Danteova va Hožanstve Hožanstvena na
56 komedija Mno#o prije( &zev"i & o'zir tren&tn& književ& sit&a*ij& & svijet&( 8lWsses je reak*ija i idejno opozi*ionarstvo prema sada"nji*i sada"nji*i 8 eri so*ijaliza*ije so*ijaliza*ije i kon*entra*ije sredstava proizvodnje proizvodnje so*ijalizirala se i literat&ra liter at&ra Kolek Kolektivist tivisti%ki i%ki pokret masa vratio je ponov ponovoo na povr" povr"in& in& realizam +redmet dana dana"nje "nje svjetske književnosti nije vi"e %ovijek pojedina* kao izolirana jedini*a( kao pojava sama za se'e &zeta & odnos& prema prirodi i 'o#& kao post&lat& njeno# meta)izi%ko# nemira( ne#o %ovijek & odnos& prema zajedni*i( prema ekonomskim prilikama 8 'iti ovo posljednje 5oW*ea ne zanima( on daje dosada najve!& i najzama"nij& spek&lativn& st&dij& o %ovjek&( st&dij& o nje#ovom psi$i%kom previranj& Nje#a zanima isklj&%ivo pro'lem li%nosti( njeno# relativiteta 1aj pro'lem o'ra,en je analiti%ko.realisti%ki i & 'iti 5oW*e je sav & tradi*iji( možda vi"e ne#o ijedan dr&#i dana"nji svjetski pisa*( & tradi*iji( koja siže & vijekovima &nazad Nova književnost vjer&je & život( po njoj se zada!a s&vremeno# pis*a sastoji 'a" & tome da potpomo#ne one dr&"tvene sna#e koje nastoje da se svakoj lj&dskoj jedinki osi#&ra "to potp&nije njezino iživljenje i proživljenje Najvrednije i najljep"e "to %ovijek ima &pravo je on Iza nje#a i pred njim je tama( koja nas se ne ti%e- život je #lavno i jedino Za 5oW*ea( naprotiv( on je n&žno zlo 5oW*e ne vjer&je da !e ono# dana kad nestane privatno# vlasni"tva( klasne 'or'e i svi$ ostali$ lana*a( kojima je okovana li%nost( %ovjek 'iti apsol&tno sretan i da !e nestati nje#ovo# meta)izi%ko# nemira 1o ne zavisi od )orme dr&"tveno# poretka i ekonomski$ prilika 4ve dok '&de svjesno osje!ao postojanje se'e kao takvo#( postojat !e i nje#ovi &n&tra"nji pro'lemi- manjkavost raz&mni$ spoznaja( stra$ od smrti i kompleksi vezani za nj& 4tvar nije tako jednostavna 8pravo t& se i ispostavlja solipsisti%ka krajnost i individ&alni anar$izam 5oW*eov 5oW*eov Sam )ro%&em re&ati#iteta &i-nosti i #lavni pro'lem koji 5oW*e pok&"ava ne samo & 8lWsses& ne#o i & svim ostalim prija"njim pa %ak i & najnovijem Vork in +ro#ress da rije"i( o%it&je se dvojako- o%instvom i ro,enjem 1o s& &jedno i #lavne teme 8lWssesa ( do & tan%ine i l&*idnom konsekventno"!& razra,ene Kroz nji$ se kao niti prepli!e teorija jedinstva & relativitet&( zapravo ona im je osnovi*a I kao "to se & kr"!anskoj *rkvenoj na&*i sve t&ma%i sim'olima i misterijama( tako se i kod 5oW*ea ne da ta%no razlikovati #dje #rani*a izme,& izme,& sim'ola i misterija i #dje on prestaje ili 'olje- sve je sim'ol i opet nije sim'ol 1& #dje se kr"!anstvo prislanja na antik&( t& je zametak i 5oW*ea( jer kona%no kr"!anstvo nije Is&s( ono je sv +avao Osnovna do#mati%ka )orm&la kr"!anske meta)izike- Ho# ota*( sin i sv sv D&$ s& jedno ( ta )orm&la sv sv 1rojstva koje je jedinstvo( provedena je & potp&nosti kod 5oW*ea Nema tjelesno# o%instva( postoji samo d&$ovno Mr Hloom & krajnjoj liniji je intelekt&ala* 4tep$an Dadal&s
B&oom je d&$ovni ota* 4tep$ana 4tep$an je sin( sin koji traži svo#a o*a 6idi se'e dvostr&ko- 5a sam ja( ali ja mo#& 'iti i neko dr&#i i jo" neko tre!i On je Dadal&s i sin Dadal&sov On je 1elemak Identi)i*ira se i sa Odisejem i%nost je potp&no relativna( ona je stanje svijesti & vrijeme 1ijelo i d&$( mr Hloom i 4tep$an( kao ota* i sin( d&$ovno s& jedno 1& je podlo#a kompleksa o%instva 1eolo"ki 1eolo"ki re%eno( kons&pstan*ijalitet o*a i sina Prostor i #ri'eme 6rijeme je #i'anje & prostor&( ono je prostor & #i'anj& Zapravo orjenta*ija & njim& je vrijeme +rostor je dakle 6rijeme 6rije me 4poznaja vremena je +rostor Dakle( vrijeme je prostor prostor 1o je relativitet spoznaje svijesti( spoznaje postojanja Relativitet 6re 6remena mena Ono je jedinstvo( nema vi"e dimenzijalnosti( dimenzijalnosti( svijet je jednodimenzionalan jednodimenzionalan I toj postav*i osnova je kr"!anska kr"!anska i 'azira se na vjeri & 'esmrtnost d&"e d&"e i &skrsn&!e 1ijela 1ijela Za stra"no# s&da 1ijelo 1ijelo !e &skrsn&ti +rema kr"!anstv& 6rijeme je jedinstveno( tako,er je i svijet jednodimenzionalan 1ematika 1ema tika 5oW*eova 5oW*eova djela djela zato zato je katoli%ka( jez&itska i skolasti%naCotovo skolasti%naCotovo naj'olji dokaz tome jeste pro'lem ota*.sin +ro'lem za%e!a je & kr"!anstv& podi#n&t na misterij( koji je do'io st&panj 'ez#re"nosti( koja se & potp&nosti nije priznavala %ak ni 4in& 8 njem& je sadržan odnos m&"ko# i žensko# prin*ipa( polaritet rodova( kojima je te$ni%ki pro*es ra,anje 8 kr"!anstv& ono je sve%anost i proslava praznika op!e lj&'avi( rje"enje pro'lema za%e!a 4inom kroz ko#a se o%it&je ota* ota* Lenski prin*ip je t& jo" pasivan da se kasnije stvori k< Majke kao sim'ola i inkarna*ije to# prin*ipa 1ako,er 1ako,er i kod 5oW*ea on je & pozadini Me,&tim( Me,&t im( 5oW*e 5oW*e &"av"i &"av"i tako & sam& srž srž i izvana izvana osvje osvjetliv"i tliv"i d&$ovn d&$ovnee osnove osnove kr"!ansk kr"!anskee *iviliza*i *iviliza*ije( je( njen& njen& meta)izi%k& 'it( odma$ je i ne#ira ili 'olje istovremeno posmatraj&!i odri%e je se( jer i materijal& postavlja jednodimenzionalno Ako postoji relativitet vremena( to je posve isto ideja i materija 5er polaze!i od apsol&tnosti materije i poistovje!&j&!i je ne samo s v&l#arnim s$vatanjem stvarno# i opipljivo# &klj&%&j&!i & nj& i ono "to individ&alisti%ka( idealisti%ka )ilozo)ija naziva mi"lj&( idejom( ili ira*ionalnim( pa smatraj&!i to opet dijelom stvarnosti !&tila i osje!anja( stvarnost je sve Ono o -em( 8&sses +o#ori Raz&mljivo je da se & toj isprepletanosti( kako ar$itektonskoj( tako stilisti%koj i jezi%koj( tematskoj i idejnoj vrlo te"ko sna!i 8lWsses& se vrlo te"ko prist&pa( a sam a&tor iz#leda nije se ni najmanje potr&dio da raz&mijevanje svo# djela olak"a On( %ini se( pretpostavlja da #a mo#& %itati samo intelekt&al*i +a %ak i mno#i
57 od nji$ odvratili s& se od 5oW*ea 5oW*ea razo%arani i nezadovoljni Možda se od svi$ svi$ koji s& pro%itali 8lWssesa na %itavom svijet& može na!i tek stotinjak nji$( koji s& se njim od&"evili i ispravno #a pojmili Mno#ima( i to ve!ini( on je iz#ledao jedna od oni$ 'ez'rojni$ or#ija modernizma kakve s& ve! 'ile &o'i%ajene prvi$ poslijeratni$ #odina Nji$ je zavarala zavarala kompli*irana konstr&k*ija djela( prividne stilske stilske nastranosti i eksperimentiranja( te i za$tjev krajnje pažljivosti i skon*entriranosti pri %itanj& 8lWsses tre'a %itati o onom d&$ovnom napre#n&to"!& s kojom se %itaj& )ilozo)ski tekstovi Ipak je djelo iz#ra,eno jednom &n&tarnjom &n&tarnjom lo#ikom( lo#ikom( zakonskom zakonskom s&$o!om %injeni*a( stro#im sklopom ostvarenim & samom se'i( smislom za red i $armonij& 1a $armonija je izvana nevidljiva i kod povr"no# se %itanja ne nalazi Naprotiv prvi dojam je onaj $aosa i z'rkanosti Knji#a izvje"!&je o svim &n&tra"njim i vanjskim z'ivanjima & nepotp&nom dan& dvoji*e lj&di- Mr Hlooma i 4tep$ana Dadal&sa Na iz#led vrlo jednostavna stvar stvar I t& #dje 'i prosje%an pisa* s najve!om najve!om m&kom is*ijedio koj& stotin& strani*a( 5oW*e 5oW*e 'a*a 9J2 veliko# )ormata i sitno# tiska Istina jedan od kriti%ara / izvje"!&je( da je opis dana eopolda Hlooma zami"ljen na po%etk& kao novela & z'ir*i D&'li*i 1okom #odina ona se pro"irila i narasla & o#romno djelo( koje se &o'i%ajenim romanom dodana"nje književnosti sla'o ima "ta zajedni%ko 5er 8lWsses je i roman i epos i drama i poema sve sk&pa &jedno eljtonska )a'&lativnost realizma i analiti%ka plitkost neoromantizma 5oW*e& s& podjednako daleki Književnost( kako je on s$va!a( nije odmor i za'ava za mase poslije posla( ne#o znanost prist&pna samo onima koji s& se isklj&%ivo isklj&%ivo njoj posvetili 1ako 1ako je i nje#ovo djelo napisano za za iza'rane 1jesko'na težnja istini( znanje o nepremostivoj &samljenosti svake d&"e( znanje koje #rani%i s o%ajem( ne mo#& požnjeti pljeskanje i odo'ravanje odo'ravanje #omile( ono joj nije ni 'liz& 1im 1im je 5oW*e posve &daljen od sadržajni$ sadržajni$ nastojanja najnovije literat&re On je protivnik svake romantike pa i romantike kolektiva Iznad sve#a pa i poslije sve#a %ovjek je sam i takav !e ostati 1aj osje!aj izolovanosti i samo!e stvorio je i 8lWssesa ( njim on dokaz&je koliko 'o#ati d&"evni pro*esi se odi#ravaj& & %ovjekovoj d&"i & tok& jedno# dana i kako s& oni mr"avi i 'lijedi prema vani Radi to#a 5oW*e d&"& d&"& i raz#la'a( razra,&je i raz#ra,&je do najsitniji$ detalja i detalj%i!a detalj%i!a pa nakon "to je re)lektorski osvijetli i izanalizira( ponovo sklapa 6idjeli smo je t& & svim njenim treperenjima Ona je vje%no sama Yta kona%no ostaje iza Hlooma i Dadal&sa( "to kona%no ostaje iza %ovjeka Ni"ta On je sav t&( $emijska )orm&la( savr"en poredak atoma( koji s& svijest i opet ni"ta- jedna sl&%ajna i#ra 8 kr"!anskom smisl& to je znak Antikrista( & marksisti%kom- o%aj #ra,ansko# intelekt&al*a
Konstr($i'a Kako je ve! na#la"eno( konstr&k*ija 8lWssesa je kompli*irana 4vakom po#lavlj& & knjizi od#ovara i pose'na sim'olika kazivanja( svaki do#a,aj poistovje!&je se s kojom znano"!&( &mjetno"!&( or#anom lj&dsko# tijela( od#ovara nekoj 'oji ili te$ni*i 6alerW 6alerW ar'a&d 2 navodi kao primjer %etvrto po#lavlje( koje se odi#rava & redak*iji jedno# dnevnika Ono od#ovara po njem& retori*i( pl&!ima( *rvenoj 'oji itd 1aj na%in pisanja( koji od#ovara mno"tv& smislova %isto je srednjovjekovni Kao k< postoji & lit&r#iji( likovno je & plasti*i katedrala Me,&tim( taj razra,eni sistem s&#lasja postoji samo & a&tor& i ponekim &p&!enim prijateljima prij ateljima Ostalim je prili%no neprist&pan kritika se sla'o sla'o njim 'avila Dr&#a ipak sim'olika djela je & tome da ono po iz#radnji( radnji i oso'ama od#ovara Odiseji 1e sim'olike s& me,&so'no prepletene
Radn'a 4ama radnja pak se sastoji & reprod&*iranj& pro*esa svijesti oso'a 1o 5oW*e %ini aso*ija*ijom & raznim )ormama( aso*ija*ijom misli( dojmova( slika( doživljeno# sl&!eno# Ova aso*ijativna ispremje"anost daje kolorit samom stil&( &pravo ona je nje#ova 'oja 4vijest steno#ra)irana & svim svojim metamor)ozama i preo'&kama jest samo platno( na kome 5oW*e 5oW*e 'oji I kao sva velika djela pisana pisana rije%j& i 5oW*eovo je slikarski rje"avano rje"avano 5edna od ostali$ nje#ovi$ zna%ajki zna%ajki je o'rada najsvakodnevniji$ sitni*a sitni*a & )ormi m&zi%ki$ tema 4likarski je to &#o,aj prikazano# na platn&( njime se daje "tim&n#( rje"ava pro'lem toplo# i $ladno# Kao najtipi%niji primjeri & tom smisl& spominj& se od kriti%ara tzv tzv tema &'oda p%ele i tema krompira 5oW*e t& radi pose'nom metodom 8 onom( naime( moment&( kad se na'a*i( ona je posve neraz&mljiva da tek kasnije( %esto p&ta stotine strani*a poslije & periodi%nim vra!anjima do'ije svoje pravo zna%enje i '&de potp&no jasna B&oomo#o #i:en'e 8&ssesa 1ako na po%etk& 8lWssesa Hloom promatra svoj& 'a"%& Razmi"lja o njenom &re,enj&( sijanj& #ra"aka i 1ako salate O svježem povr!& Ali vrtovi imaj& i svoje lo"e strane +%ele i m&$e z&$are( zatim d&$ovni ponedjenjak /
+adria* ol&m( &vod ameri%kom izdanj& D&'li*ana ;Ne@ ^ork( 1$e modern i'rarW /=2:> +red#ovor knjizi Cens de D&'lin ( +aris( +lon ;/=2:>
2
58 Na str / misli Hloom na mlado# medi*inara DiUona- koji mi je tada & Mater.& J &'od zavezao i sada je & Qolles.street&( #dje je #ospo,a+&re)oW +osve neraz&mljivo 1ek poslije daljnji$ %etiri stotine strana saznajemo da je 29 maja na d&$ovni ponedjeljak Hloom 'io &jeden ispod &"no# '&'nji!a od p%ele Isti &'od na#ovje"!&je se parodi%no na str J:= 4pominje & )ra#ment& dijalo#a na str 0 da taj motiv '&de kona%no &v&%en & apokalipti%ko / po#lavlje( #dje rije% Hl&zz izaziva kod Hlooma podsje!anje- +%ela i m&$a z&$ara &dari onomad o sjen& na zid&( 'ila je omamljena( pade mi omamljena & ko"&lj& i ja sam je morao Kako se vidi( taj na%in o'rade životni$ trivijalnosti pre&zeo je 5oW*e iz m&zi%ko# komponiranja Isto tako i sa temom krompira Hloom nosi & džep& krompir po%etkom knji#e da se stotine strani*a kasnije razjasni( otk&d m& on & njem& i iz koje# razlo#a Kao sredstvo( naime( protiv re&matizma( koje je vjerovanje pre&zeo od svoje majke Ova s& dva sl&%aja tako,er od važnosti za karakteristik& Hlooma 5er 'a*iv"i i steno#ra)irav"i 'ez )iltriranja i dotjerivanja pro*ese svijesti od koji$ li*a 5oW*e i$ &jedno karakterizira &pravo njima samima samima On svoje li%nosti ne t&ma%i t&ma%i deskriptivno a ni iza'iraj&!i do#a,aje( & kojima 'i se mo#le prot&ma%iti i svrstati & koj& od "kolski$ kate#orija lj&dki$ tipova nje#ove se li%nosti li%nosti same t&ma%e 4k&plja% anonsi Hloom Hloom primjerak je #ra,anske prosje%nosti i &op!e lj&dske prosje%nosti Ona je e#oisti%na( pozitivna i &ravnotežena Hlooma silno zanima medi*ina( $i#ijena i kozmetika Devet novi$ m&za ovo#a moderno# Crka jes&- tr#ovina( operna m&zika( Amor( novinarstvo( man&)akt&ra( slo'oda #ovora( op!e pravo #lasa( #astronomija( spolna $i#ijena( rivijerska kon*ertna za'ava( 'ez'olni poro,aj i astronomija za p&k On On je porodi%ni %ovjek i ima jak smisao za )amilij& )amilij& Misli sa 'olom na svo# o*a Lali za sin%i!em( koji m& je & jedanaestom dan& &mro Lali "to( ne ostavlja potomstva Livotan je i seks&alan 8prkos sve &ravnoteženosti pokatkada perverzan( p&n %&lnosti On predstavlja lj&dski instikt kao "to Dadal&s intelekt
Kom)ozii'a +a kao li%nost( tako i sama kompozi*ija po%iva na estetskom realizm& 4vaki pas&s( svaka re%eni*a( re%eni%ki odlomak raz&mljiv je tek & vezi ili odnos& sa nekim dr&#im4vako od osamnaest po#lavlja ima svoj& pose'n& te$nik& i za$tijeva pose'n& analiz& E R &rti&s navodi & svojoj st&diji 5ames 5oW*e &nd sein 8lWsses analiz& te$nike // p#lavlja- Odi#rava se & Ormond.resta&ra*iji & D&'lin& Dvije kono'ari*e( miss Do&*e ; 'oja kose- zlato > i miss KennedW ; 'oja kose- 'ron*a >( o'je & *rnim atlasnim 'l&zama( #ledaj& kroz prozor i promatrj& irsko# vi*e.kralja kako se sa ženom ženom i svijetom provozi 4l&#a im donosi nji$ov %aj( %aj( do'a*&je &z to nek& 'ezo'razn& primjed'&( koj& one od'ijaj& C&n,aj&!i on je ponavlja 4imon Dadal&s st&pa &n&tra kidaj&!i kr$otine pal*a Miss Do&*e ne"to nepristojno primje!&je( miss mi ss KennedW *rveni z'o# to#a i k&di je Dadal&s &zima iz džepa l&l&( d&va kroz nj& i prozvodi tako dva #lasa sli%na )r&linim Hloom se me,&tim( klatari kroz D&'lin Miss Do&*e pjev&*ka nek& melodij& iz opere Kastiljska r&ža Miss KennedW sjedi & &#l& i %ita ene$an pok&"ava da svrati na se njen& njen& pozornost Miss Do&*e pri%a o &#a,a%& &#a,a%& #lasovira( koji je danas t& 'io 4ažalijeva 4ažalijeva #a z'o# nje#ove sljepo!e 1ada o"tro zazvoni neki #ost 8#a,a% je ostavio &#a,a% Neko po njem& l&pn&- la#an( &mir&!i zov zov ene$an je va'io miss KennedW dozivom i zvižd&kom &je se pjesma &z pratnj& #lasovira 8ra tik.ta%e Henjamin Dollard pjeva- ratnikov& lj&'avn& pjesm& itd &rti&s navodi ove do#a,aje radi "to 'olje# raz&mijevanja 5oW*eove te$nike pisanja & doti%nom po#lavlj& Zatim sam tekst po#lavlja( tekst potp&no nejasan i neraz&mljiv Držat !& se nje#aHron*a pokraj zlata %&je potkove( %eli%na zv&ka( impert$nt$nt$nt$nt$nt$n 2 Kr$otine( kida kr$otine sa
Odnosi se na 'olni*& 8pore,ivanjem ovo# izvoda sadržaja // po#lavlja s &vodom & isti par redaka niže vidi se naj'olje 5oW*eova te$nika
5" dvjema strani*ama po#lavlja Kad i$ pro%itamo( vidimo da taj 'esmisleni tekst na prve dvije strani*e po#lavlja predstavlja 5oW*eov na%in na%in komponiranja( na%in prora%&nan do & sitni*e i proveden proveden Ovaj na%in književne te$nike pre&zet je iz m&zike i od#ovara Va#nerovoj lajtmotiv.te$ni*i 4amo sa razlikom "to je m&zi%ki motiv sam & se'e &klopljen i estetski zadovoljava 5oW*e i jezi%no eksperimentira eksperimentira ra"%lanj&j&!i ra"%lanj&j&!i rije% na na prvo'itna zna%enja( na zna%enja slo#ova( slo#ova( vež&!i vež&!i i$ i podavaj&!i im tako nove smislove ili i$ potp&no &ni"tava pretvaraj&!i i$ & neartik&lirane neartik&lirane #lasove Alitera*ija Alitera*ija je kod nje#a vrlo %esta a isto tako asonan*a i disonan*a 4til %esto zna da pre,e & parodij&( & imita*ij& komi%no# eposa( & izr&#ivanje +arodira se naizmjeni%no jezik na s&d&( j&na%ki epos( protokol teoso)ske sjedni*e( znanstveni( literarni( sportski( novinski izvje"taj( zadatak za &%enika( #ramati%ka lek*ija( *rvena *eremonija itd I ostala 5oW*eova djela djela & me,&so'noj s& vezi sa 8lWssesom ( zapravo ona %ine priprem& za nje#a 1o 1o važi naro%ito za D&'li*e ( i +ortret &mjetnika kao mladi!a
Portret +ortret &mjetnika kao mladi!a a&to'io#ra)ski je roman( neo'i%ne iskrenosti sna#e 5oW*e & njem& opis&je svoje "kolovanje & jez&itskom kole#ij&m( svoj& porodi*& i tjelesne te d&$ovne nemire svoje prve mladosti Analiza samo#a se'e & oso'i 4tep$ana Dadal&sa provedena je &pravo nemilosrdno da #otovo li%i li %i na literarni maso$izam 4ile koje s& djelovale na nje#ovo d&$ovno )ormiranje podro'no s& prikazane i ra"%lanjenekatoli*izam( irski na*ionalizam sa svojim k<&rnim( politi%kim i reli#ioznim opozi*ionarstvom prema &#njetava%ima( od#oj kod jez&ita sa po'ožnim vjež'ama( medita*ijama po i#natijevskoj metodi( zornim prikazivanjima materijalni$ i d&$ovni$ m&ka & pakl& Zatim rodna k&!a zatrovana ekonomskim ekonomskim prilikama i nes&#lasi*ama( "kolovanje na katoli%kom &niverzitet& Aristotel i 1oma Akvinski( talijanski pis*i /J stolje!a i Eliza'etij*i( Ne@man( I'sen i Qa&ptmann Iz svi$ ti$ komponenata sastavljen Dadal&s jasno da mora osjetiti nji$ovo nes&#lasje( mora da se na,e & protivnosti sa samim so'om Odatle je i potekla nje#ova individ&alisti%ka '&na( koja je 'ila sama se'i se'i svr$om On se sa sarkazmom odnosi odnosi prema svem& i prema porodi*i( prijateljstv&( domovini( moral& i vjeri Raz&m sa svojim $ladnim zaklj&%*ima( intelekt osamljen i nemo!an( stra$ od patetike( od sentimenta nježnosti +op&t svjetla & no!i on vidi svoj spas samo & &mjetnosti 8mjetnost( ona postaje najvi"a svr$a nje#ova života 8 njoj se ostvar&j& sve %esti*e( koje #a %ine- #rije$( d&$( '&na( pro#onstvo( samo!a i o$olost One s& nje#ov život 8 +ortret& nema stilski$ noviteta( noviteta( nema srednjovjekovno# na%ina komponiranja komponiranja kao kao & 8lWsses& ( nema konstr&ktivne složenosti zato je taj roman prist&pa%an svakome svojim analiti%kim realizmom( kon*izno"!& )raze i jednostavno"!&
6'
EKAJ8I 9ODOA 7ekaj&!i CodoaX je drama & dva %ina( a i#raj& je pet li*a- Estra#on( 6ladimir( +ozzo( &*kW i Dje%ak( od koji$ se posljednje( Dje%ak( javlja tek na kraj& svako# %ina i o%ito ima tek &lo#& neko# sim'ola( 7#lasnikaX koji nema )&nk*i )&n k*ij& j& pra prave ve oso oso'e 'e 4*e 4*ena na se & dr& dr&#om #om %in %in&& ne mije mijenja nja tek tekst st dr& dr&#o# #o# %in %inaa po% po%inje inje karakter karakterist isti%n i%nom om didaskalijom- 74&tradan Isto vrijeme Isto mjestoX 8 prvom %in& 6ladimir i Estra#on na nekom neodre,enom mjest&( & jark& pored *este( vode raz#ovor iz koje# se može( raza'rati jedino da oni o%ek&j& neko#a ko#a nazivaj& 7CodoX Nji$ov raz#ovor( raz#ovor & kojem mijenjaj& teme i toliko se sla'o me,&so'no raz&mij& da #otovo svaki iz#ovora tek vlastiti monolo# +rekida se samo kad nailaze +ozzo i &*kW( koji predstavljaj& neko oli%enje odnosa #ospodara i ro'a Nakon kratko# &zajamno# o'ja"njavanja +ozzo i &*kW odlaze i pojavlj&je se Dje%ak( koji 7o'javlj&jeX da Co#o 7ve%eras ne!e do!i( ali !e s&tra do!i si#&rnoX 8 dr&#om %in& ponavlja se isto s nekim malim izmjenama +onovo dolaze +ozzo i &*kW( ali s& oni sada & stanj& potp&no# propadanja i na izmak& života( a Dje%ak na kraj& tvrdi da on sada dolazi prvi p&t i ponovo 7o'javlj&jeX da Codo ne!e do!i ve%eras ne#o !e do!i s&tradan He*kettovi j&na*i nis& stvorenja koja se pri'ližavaj& svome kraj&( i ono "to na pozorni*i vidimo & stvari je %ekanje 5ovan Qristi! ovo %ekanje poredi sa stanjem & kome se nalazi %ovjek koji le'di izme,& dva svijeta( tj po njem& je to stanje & kojem se nalaze stanovni*i Danteovo# istili"ta( koji tako,er le'de izme,& dva svijeta( %ekaj&!i do & 'eskraj 'laženstvo I zaista He*kettovi j&na*i se nalaze na 7ni%ijoj zemljiX izme,& svo# postojanja & vremen& i svo# života & vje%nosti( odnosno izme,& svo# života koji se primi%e kraj& i ono# "to poslije to# kraja dolazi 1aj 1aj pro"li život( sa svojim zapletima i raspletima( 'io je neka vrsta pakla kroz koji s& oni pro"li i %ije posljednje kr&#ove vidimo na pozorni*i 8 %ekanj&( na ni%ijoj zemlji izme,& posljednji$ trzaja života i nestajanja nesta janja(( prirod prirodno no je da se stvari ponekad ponavljaj&( ponavljaj&( identi identi%no( %no( ili sa malim izmje izmjenama nama 1ako 1ako na kraj& I#re nalazimo s*ensko &p&tstvo da *ijel& dram& tre'a jo" jednom( od po%etka do kraja( ponoviti 8 dr&#om %in& Codoa 6ladimir i Estra#on s& na istom mjest& na kome s& 'ili & prvom( jo" jednom s& do"li da sa%ekaj& Codoa( i kao da je vrijeme & kome oni žive opisalo kr&# & jednom sporom spiralnom kretanj& pored pored ko#a( kao tan#enta( protr%avaj& +ozzo i &*kW "to žive & jednom dr&#om vremen& koje se odvija dr&k%ije i 'rže od vremena 6ladimirovo# i Estra#onovo# %ekanja Ali 'ez o'zira na sve razlike( sit&a*ija o kojoj se nalaze He*kettovi j&na*i je %ekanje( 'ilo da je rije% o %ekanj& Codoa ili %ekanj& kraja ;76rije ;76rijeme me je da se to zavr"iX( kaže Qam & Kraj&
61 partije> do#odilo se sve "to je mo#lo da se do#odi i sada nam ostaje da %ekamo Codoa koji sasvim si#&rno ne!e do!i( ili ni"tavilo na %ij& smo sam& ivi*& dovedeni 8 drami nema napetosti( osim ako &zal&dno %ekanje ne s$vatimo kao nek& vrst& napetosti( premda se ni ona ne razrje"ava jer nitko ne dolazi i ni"ta se 'itno ne mijenja od po%etka do kraja djela ikovi se &zajamno ne s&protstavljaj& nekim svojim karakternim oso'inama- izme,& 6ladimira i Estra#ona jedva da postoje razlike koje 'ismo mo#li s$vatiti kao razlike & karakterima( a +ozzo i &*kW s&protstavljeni s& jedan dr&#ome na temelj& karikirano# odnosa #ospodara i ro'a( pa izvan apstraktno# odnosa 7#ospodstvaX i 7ropstvaX & nji$ovim post&p*ima nema ni%e#a "to 'i se mo#lo s$vatiti kao neka individ&alizirana karakteriza*ija Kako se teme svi$ raz#ovora svode na trivijalne sitni*e neke & svakom po#led& de#radirane svakida"nji*e( ni#dje se ne raza'ir& neki stavovi ili 'ilo kakve ideje koje 'i se mo#le nekako &o'li%iti ili izazvati s&protstavljanje Izostaje sto#a svaki pravi dijalo#( a svako je razmi"ljanje samo sl&%ajno i 'analno raz#la'anje( 7za&stavljenoX i prije ne#o je zapo%elo( 'a" kao "to je &naprijed za&stavljena svaka radnja & 'esmisli*i 'eznadno neodre,eno# %ekanja ijela e&ropska dramska tradi*ija je iz#ra,ena na onom isk&stv& koje o'lik&je Aristotelova +oetika I 'a" je on smatrao da s& )a'&la( karakter i misao najvažniji dijelovi tra#edije i 'a" t&( & )&ndamentalnom smisl& Heket pravi otklon od normativne poetike klasi*izma i &op!e Aristotelove poetike Kod He*ketta nema )a'&le jer njen je &slov neka radnja & kojoj se može razlikovati po%etak( sredina i kraj +o%etak Aristotel odre,&je kao 7ono iz %e#a ne"to n&žno slijedi( a prije %e#a nema ni"taX( a ekaj&!i Codoa o%i#ledno po%inje s ne%im "to je ve! prije 'ilo 3 premda ne možemo znati "ta je to 3 a iza %e#a 'a" ni"ta n&žno ne slijedi jer se sve do#a,a sl&%ajno Neka 7sredinaX( kao 7ono "to n&žno dolazi iza ne%e#a i iza %e#a ne"to n&žno dolaziX( tako,er kod He*ketta o%ito ne postoji( jer je sve 7za&stavljenoX & %ekanj&( a ni 7krajX( kao 7ono "to n&žno dolazi iza ne%e#a i iza %e#a ni"ta vi"e n&žno ne slijediX( ne postoji & toj drami #dje 'i se valjda jedino nakon njena zavr"etka mo#lo ne"to do#oditi Da nema karaktera ve! smo &pozorili( jer #dje nema s&protstavljanja karakterni$ oso'ina nema ni prave karakteriz kara kteriza*ije a*ije-- likov likovii se me,&s me,&so'no o'no dovoljno ne razli razlik&j& k&j& da 'ism 'ismoo i$ mo#li s$vatiti s$vatiti kao prave( pojed pojedina%n ina%nee oso'e A "to se pak ti%e misli( naj'olje je navesti jedan odlomak & kojem +ozzo izravno nare,&je svom ro'& a*kWj& da 7misliX Drama ekaj&!i Codoa( nije te"ko zaklj&%iti( izravno osporava tradi*ij& e&ropske dramske književnosti ironijom( karikat&rom te svjesnim i namjernim pazarenjem svi$ elemenata koji s& smatrani 'itnim dijelovima dramske str&kt&re Heket & tome ide tako daleko da ne#ira svaki smisao z'ivanja i #ovora- ne postoje nikakvi odre,eni razlozi z'o# koji$ 'i 6ladimir i Estra#on o%ekivali Codoa( sasvim sl&%ajno oni s&sre!& +ozza i &*kWja( sl&%ajno se %ini da Co#o ne dolazi( sl&%ajno dolazi Dje%ak( a sl&%ajno 'i %ak( ako razmi"ljamo na taj na%in( mo#ao do!i i Codo 4l&%ajno se zapo%inje svaki raz#ovor sl&%ajno zamire kada neki 'ezna%ajni vanjski poti*aj prekine 'eskorisno naklapanje i &pravi #a & novom prav*& koji ponovo ni"ta ne o'e!ava ni & smisl& 7sadržajaX izre%eno#( ni & smisl& na%ina #ovora Ni"ta se smisleno zapravo na s*eni nije do#odilo( a ni"ta smisleno nije ni iz#ovoreno Milivoje 4olar navodi- O%ito je( najprije da pravo raz&mijevanje smisla ove He*kettove drame &veliko ovisi o poznavanj& dramske tradi*ije i o sasvim odre,enom odnos& prema toj tradi*iji 8 o%ekivanj& Codoa sto#a !e lako razo%arati kako ono# tko želi vidjeti samo klasi%n& tra#edij&( tako i #ledatelja koji je do"ao da vidi 7do'r& pri%&X na pozorni*i Kako je temeljno He*kettovo na%elo osporavanje tradi*ije( zna%enje i vrijednost to#a i takva osporavanja može naj'olje raz&mjeti onaj tko je doista s$vatio sv& veli%in& i sv& nedostojnost tradi*ijeHe*kettovo 7ni"taX od tradi*ije nije prazni po%etak ono#a tko i ne poznaje tradi*ij&( nje#ovo je 7ni"taX rez<at poni"tavanja i kao takvo do'iva prije sve#a sve#a zna%enje za&zimanja jedno# jedno# sasvim jasno odre,eno# stajali"ta stajali"ta :/
:/
Milivoje 4olar- !.re/ena !.re/ena s.etska knie.nost0 Za#re'- Ykolska knji#a /==9
62
Osvrt na z'irk& vije!e zla
:
“vije!e zla` je sredi"nja knji#a )ran*&ske “vije!e )ran*&ske književnosti književnosti &op!e( &op!e( ona ok&plja *jelok&pno *jelok&pno Hodlerovo Hodlerovo djelo & sti$ovima od nje#ove dvadesete #odine pa do smrti( pa se & njima prelamaj& i #lavne teme pjesnikova života 1o je opsežna z'irka komponirana & "est *ikl&sa &vodna je pjesma itatelj&( koja nazna%&je temeljn& tematik& +rvi dio je 4pleen i Ideal(dr&#i +ariske slike & kojoj se o'ra,&je pok&"aj 'ije#a od samo#a se'e( koji se sastoji & l&tanj& #radom tre!i dio 6ino 6ino tematizira novi 'ije#( ali & ima#inarni svijet( & raj &mjetnosti %etvrti dio +o'&na kao i peti 4mrt prikaz&j& predavanje %arima destr&k*ije Ove pje pjesme sme o'& o'&$va $vataj taj&& sve pje pjesni sni%ke %ke str str&je &je pro pro"lo "lo#a #a sto stolje lje!a !a-- rom romant antiza izam m i nje nje#ov #ovee pod podvrs vrste( te( kla klasi% si%ni ni pa#anizam i likovni materijalizam parnasova*a( te #laz'en& orijenta*ij& sim'olista Rezimirav"i pjesni"tvo romantizma Hodler najavlj&je i "tavi"e ostvar&je nove pjesni%ke prav*e( naime i nadrealizam kao i mno#i dr&#i prav*i moderne se poziva na Hodlera Hodlera vjetove zla mno#i smatraj& najve!im najve!im lirskim do#adjajem I st Nje#ova poezija je t&ro'na povijest o onim za'l&dama koji$ koji $ je 'io p&n nje#ov zivot( povijest o neostvarenim stremljenjima ideal& odvratnim slikama pada i stra"nim m&kama & tren&t*ima kad se pro'&di svijestb 8pravo ti tren&*i istinsko# 'ola i &žasa 'odler& daj& veli%in& opravdanje Malo je pjesnika &mjelo da slike poroka o'asja tako zlos&tnom svjetlo"!& da o*rta sa tako 'olesnom sna#om izopa%enje %ovjekove prirode 3 ;M&%eni*a> Ova je z'irka svoje prvo izdanje doživjela /<9 #odine 8 z'ir*i vije!e zla opjevani s& i osvijetljeni najmra%niji &#lovi #ra,ansko# dr&"tva pjesnik je nada$n&!e nalazio & svakodnevni*i Ova je poezija posti#la visok st&panj op"tosti( te pri%a o zajedni%kim i tipi%nim lj&dskim osje!ajima Hodlerovo je vije!e zla nastalo na prekretni*i izme,& I i vijeka vije!e zla na#ovje"ta na#ov je"tava va jedn& nov& vrijed vrijednost nost & razv razvoj& oj& *jelo *jelok&pne k&pne svjetske poezije( te izmje izmjenj&je nj&je sazv&%je )ran*&sko# )ran*&sko# romanti%arsko# sti$a 1o je #radska &mjetnost koja #ovori o #ra,anskom dr&"tv&( a sti$ovi s& izraženi novim( dr&#a%ijim sredstvima
63 Nje#ovo „ve!e zla“ nai"lo je na '&r& ne#odovanja( vlast i$ je pro#onila( a dr&"tvo se '&nilo protiv pesnika koji je otkrio #nojne rane savremeno# %ove%anstva & nji$ovom &žasnom( ne&lep"anom o'lik& ali tananiji kriti%ari s& iza slika razvrata i neprirodni$ poroka sa#ledali t&žno ioz'iljno pesnikovo li*e :2 Hodlerova je poezija mra%na $istorija o nje#ovom sopstvenom život& i za'l&dama koji$ je 'io p&n nje#ov životni vijek Nje#ovi s& sti$ovi svjedo%anstvo o moma%kim neostvarenim idealima( o s&protnostima ideala i stvarnosti( o stra"nim m&kama & onim tren&*ima kada se pro'&di svijest On naj%e"!e #ovori o izopa%enosti lj&dske prirode i 'olesti lj&dsko# &ma i raz&ma ini se da je Hodler do kraja svo#a života ostao nes$va!en svijet&( a svijet njem&
5edna od najpoznatiji$ pjesama z'irke vije!e zla je pjesma Al'atros Al'atros Dokoni mornari od za'ave love %esto al'atrose( silne morske pti*e( na p&t& nemarne( ti$e pratili*e la,a "to nad lj&tim vrtlozima plove Na daske od krova sp&ste i$ sp&tane sp&tane Kraljevi az&ra( neve"ti( z'&njeni( 'elim i o#romnim krilima sk&njeni ma"& ko veslima na o'adve strane Malo%as prekrasan( a sad sme"an( jadan( krilati se p&tnik 'ori s okovima s l&le jedan mornar d&va m& dim #adan & klj&n( dr&#i m& se r&#a skokovima 1om knez& o'laka i pesnik je sli%an on se s '&rom dr&ži( m&njom poji o%i( ali na tl& sp&tan i zemlji nevi%an( divovska m& krila smetaj& da kro%i :J ;+reveo- Hožidar Kova%evi!> Ova pjesma predstavlja jedn& od &spomena sa p&tovanja mlado# Hodlera tropskim predjelima( a to !e p&tovanje od j&na /</ do )e'r&ara /<2 ostaviti ostaviti prili%no jak pe%at & nje#ovom poetskom izraz& izraz& +jesma :2
+4 Ko$an( Istoria )apadnoe.ropske . 4arajevo /= ;str /=> )apadnoe.ropske knie.nosti II . Yarl Hodler -.e%e )la . Heo#rad /=<( ;strJ0>
:J
64 Al'atros jedna je od temeljni$ pjesama na kojima !e po%ivati vije!e zla Kada j& je pisao( Hodler je imao sve#a dvadeset #odina( i ako &zmemo & o'zir ov& %injeni*&( jasno je da je zaista rije% o jednom #enijalnom pjesnik& i poeti koji je sit života te #a vidi i s$vata s$vata kao da ima 'arem jo" toliko #odina Al'atros je pjesnik( a mornari s& zlo dr&"tvo +jesma je sim'oli%ki prikaz nes$va!eno# %ovjeka( pjesnika( dr&#a%ije# i zato od'a%eno# od'a%eno# Odnos nje#a i ostatka svijeta sim'oli%ki je prikazan & odnos& mornara prema &$va!enoj pti*i Mornari s& prosti( okr&tni( a al'atros al'atros jadan & svoj svojoj veli%ini Al'atrosi s& kraljevi az&ra( tj kraljevi svo# svijeta i svo#a života I kao takvi s& os&,eni i od'a%eni od svi$ +jesma je sastavljena od %etiri katrena( sti$ovi s& & )ormi dvanaester*a( a rima & pjesmi je &nakrsna Hodler dakle ovdje po"t&je tradi*ionalne o'like iako pjesma predstavlja svojevrsni otklon od tradi*ionalno# pjesni"tva
4a#lasja +riroda je $ram #dje rije%i sm&"ene Iz st&'ova živi$ kadkad &vo %&je 1& %ovjek kroz "&me sim'ola p&t&je Dok rod'inske njine #ledaj& #a zjene Ko "to se & dalji d&#a e$a spoje 8 nek& d&'ok& i mra%n& *jelin& O#romno"!& nalik na svjetlo i tmin&( Miris( zv&k 'oja & s&#lasj& stoje Neki s& mirisi ko p&t dje%ija svježi( svježi( Ko o'oe 'la#i( ko polja zeleni( .A dr&#i po'jedni( '&jni( iskvareni ije prostiranje ka 'ezmjerj& teži( Ko am're mo"&si( izmirne( tamjani Yto poj& ar koji d&$ i %&la pjani +reveo i prepjevao Marko 6e"ovi! 6e"ovi! 4a#lasja je pro#ramatska pjesma pjesma Napisana je & )ormi soneta( & dvanaestera*& irski s&'jekt ove pjesme 'ila 'i sama priroda tj Livot( koji je sveti"te prep&no sim'ola koje %ovijek tre'a od#onetn&ti & svom 'ivstvovanj& i sa kojom 'i tre'alo da živi i kom&ni*ira kao njen neodvojivi i sastavni dio Hoje( mirisi( zv&kovi i o'li*i & s&#lasj&( se kroz sinestezij& i aso*ija*ij& nastoje &dr&žiti & poeziji Mirisi imaj& dvojnost nježni s&( slatki( zeleni i svježi a sa dr&#e strane jaki( te"ki( '&jni i raz'l&dni Metonimija 'i nas ovom ovom slikom mo#la dovesti do samo# 'ivstva %ovjeka i nje#ove dvojnosti( stalne raspol&%enosti izme,& na#ona i raz&ma( a i do pjenika koji je raspol&%en izme,& pjesnika i %ovjeka 8 ov& #rozn& knji#& &nio sam sve svoje sr*e(sv& svoj& nježnost(sv& svoj& reli#ij&( sv& svoj& mržnj&Istina je da & ja napisati s&protno(da !& se svim 'o#ovima kleti da je to knji#a %iste &mjetnosti
65 Neki s& mi rekli da 'i ova poezija mo#la nanijeti zla(nisam se tome o'radovao Dr&#i( do're d&"i*e( da 'i ona mo#la %initi do'ra i to me nije rast&žilo $arles Ha&delaire o z'ir*i vije!e zla
CVIJEE ZLA vije!e zla( oksimoronska je sinta#ma( kojom je Hodler epo$alno nazvao z'irk& poezije( koja o'&$vata *jelok&pno nje#ovo djelo & sti$ovima( od nje#ove dvadesete #odine( do smrti( pa se & njima prelamaj& i #lavne teme pjesnikova života( nje#ovi$ svjetonazora Naslov vije!e zla ; es le&rs d& Mal>( iznimno znamenite knji#e za )ran*&sko pjesni"tvo( i za pjesni"tvo &op!e( predstavlja svrsis$odno znakoviti paradoks & kojem se s&prostavlja do'ro i zlo( lijepo i r&žno „ 1a vr$ovna 'odlerovska )orm&la neprot&rje%no# dvojstva samo je jedan & niz& ostali$ ( kao "to s& „ &žasavanje od života“ i „ &s$i!enost životom“( spleen i ideal( oso'nost i „ $otimi%na neoso'nos neos o'nost“( t“( tvarno i d&$ov d&$ovno( no( stvarnost i san( vrijeme i vje%n vje%nost ost itd +si$o +si$olo"ki lo"ki(( ta dvojstva odre,&j& možda ono "to 'ismo nazvali prot&rje%no"!& i razdrto"!& Ha&dlerove oso'e( ali i posve nov( otada tipi%o moderni na%in osje!anja &mjetnosti kao i e#zisten*ijalne dramatiza*ije %ina pisanja“ : „ Ha&delaireova po'&na protiv laži i ispraznosti konven*ionalno# postojanja( nje#ovo traženje pravi$( iskons isk onski$ ki$ i d&' d&'oki oki$$ pok pokret reta%a a%a %ov %ovjek jekova ova pos postoj tojanj anjaa rez rez<i <iral ralaa je kr" kr"enj enjem em pra pravila vila koj kojee je nam nametn etn&lo &lo tradi*ionalno s$va!anje pjesni"tva Ha&delaire od'a*&je idej& ljepote( od'a*&je sentimentalnost( &vodi nov& emotivnost p&ne!i svoje sti$ove osje!ajima o%aja( mržnje( prkosa( prezira i zanosa Ha&delairove pjesme #ovore o ponor& %ovjekova 'i!a. o na#on&( 'l&d&( zavisti( animalnosti( praznini“ :
Ha&delaireov ponor 4 o'ziro o'zirom m da je Hodle Hodlerr pjesn pjesnik ik moder modernizma nizma i da & 'i!& svom( & voka* voka*iji iji svojo svojojj ima ima mo! iz&ze iz&zetno# tno# prostiranja & svim prav*ima isk&stava i sl&tnji( i da nje#ova intelekt&alna radoznalost prema"&je o'last pet %&la %ovjekovi$( može se re!i da je rije% o pjesnik& koji na najvi"i nivo svoje skale dodaje ljestvi*e '&dni$ snova( sl&tnji( vizija( )antasti%ni$ kom'ina*ija i#re radi( ili &žasa radi Radi se o pjesnik& koji &kleto ne&morno p&t&je po ponorima( ne'itno da li & ponor naniže ili ponor navi"e( da li & d&'inski ponor i mrak ili & visinske o'lasti s&'limni$ i apsol&tni$ vrijednosti Ha&dlaire se sl&ži & isti ma$ i sim'olima i ma"tom i na&kom +jesnik ponora( $arles Ha&dlaire( z'raja isk&stva( m&%na( ne%ovje%na i nat%ovje%na „Neo'i%na kompleksnost lj&dske d&"e & Hodler&“::( kako je naziv nazivaa Marse Marsell Rejmo Rejmond( nd( stvara ljepot& i &z'&, &z'&,enje enje istodo'no istodo'no 1ako 1ako da se može re!i da je raspol&!enost & &niverz&m&( ponor svako# individ&&ma & s)ere ka trans*edentalnim i meta)izi%kim( zapravo 'odlerovski ponor ponor Nje#ova &vodna pjesma itatelj& itatelj& nazna%ava osnovn& tematik& ove z'irkeCl&post( #re$( za'l&da i "krtosti mane o'&zm& nad d&$ i telo kinje silno na"& lj&pk& #riž& $ranimo o'ilno kao "to prosja*i svoj& #amad $rane 8porno se #re"i( a podlo se kaje( za priznanje do'ra na#rada se 'ere svak misli da mrlje 'edna s&za pere pa veselo opet na kaljav p&t staje staje Na jast&k& zla nam d&#o d&#o &lj&ljkava otona 1risme#ist d&$ na" zaneseni( pa i na"e volje metal dra#o*eni taj ve"t al$emi%ar & zrak isparava 6ra# i drži kon*e "to nas mi%& jadneb j adneb odvratni nas predmet privla%i i mami svako# dana korak silazimo sami :
+ovijest svjetske književnosti & osam knji#a Itro Mladost Za#re'( /=<2 str str 2= Davor 8skokovi!( D&nja Merkler - 6odi% 6odi% kroz lektir& za srednje "kole 4Ws+rint( Za#re'( /==9str<2
: ::
Marsel Rejmon- Od Hodlera do nadrealizma „ 6eselin 6eselin Masle"a“izdava%ko pred&ze!e 4arajevo /=< str/
66 'ez #roze p&t pakala kroza tmine smradne Ko siroma$ 'l&dnik "to *ma%e( mrevari & drevne 'l&dni*e izm&%ene #r&di( do%epamo &z#red slasti tajne ž&di( pa i$ is*edimo kao lim&n stari Ko milion *rva da kipti i rije & moz#& nam 'an*e %opori demona( a kad &zda$nemo 4mrt & pl&!a 'o'ona ko nevidljiv val se s m&klim jekom slije 4ilovanje( otrov( nož i sva zla dela oko krasni$ slika sav jo" vez ne da"e na otr*an ,er,e) 'edne s&d'e na"e zna%i( nije d&"a( avaj dosta smela Ni od "akala( pantera pomamni$ "korpija( majm&na( majm&na( orl&"ina( zmija #rdo'e "to p&zi( pi"ti i zavija & #adnom zverin*& poroka nam sramni$ Cr,e# #ada ima( ima( #n&snije# sto p&ta i mada ne ska%e( &rla nit romori & p&sto" 'i rado zemlj& da pretvori i & jednom zev& sav svet da pro#&ta 1o je %ama 3 Njene o%i pla%& same( p&"e!i nar#ile sanja #&'ili"te #&'ili"te %ita!&( ti zna" to nežno %&dovi"te . li*emere( ti( moj 'rate( nalik na meb . Al'atros esto( "ale radi( sa 'roda mornari ove al'atrose( silne pti*e mora( Yto slijede( ne$ajni sap&tni*i stari( a,& koja klizi vr$ #orski$ ponora 1i kraljevi ne'e( nevje"ti i tromi( Hijedno sp&ste svoja mo!na 'ijela krila Kao red vesala "to se &z nji$ lomi( 1ajj krilati p&tnik sad sp&tan 1a sp&tan i mali On( prekrasan neko!( sad smije"an i kletb +jesnik sli%i ovom vladar& o'laka Yto se smije strijel*&( protiv nepo#oda+ro#nan na tle &sred r&#anja opaka( opaka( Džinovska m& krila smetaj& da $oda Interpreta*ijaAl'atrosi 3 silne pti*e mora s& zapravo sim'ol za život 8 ovoj pjesmi je zast&pljen Hodlerov izraz vi,enja nje#ova vremena i dr&"tva( t& je Hodlerovo s$va!anje pro'lema & ne&s&#la"enosti individne & njenoj prirodnoj i dr&"tvenoj dr&"t venoj sredini sredini 8 svom prirodnom prirodnom am'ijent& al'atros al'atros je velik velikii `kra `kralj lj ne'a ne'a`( `( ali na jedno jednojj malo malojj la,i on je `smije"an( sp&tan i klet`( jer je iza"ao van svo# svijeta Ono "to je nekada 'io nje#ov #lavni zadivlj&j&!i atri'&t( s& `džinovska m& krila`( ali na tl& m& ta krila ni"ta ne zna%e( %ak m& `smetaj& da $oda` Al'atros ko#a je &lovio mornar( "ale radi( je j e zapravo *ini%na 'analiza*ija vrijednosti i ljepote
67 Hodler smatra da je z'o# to#a pjesnik sli%an al'atros& Hodlerova l&*idnost izraz je d&'lje# životno# životno# i misaono# opredjeljenja & kome dominira svijest o &zal&dnom &zal&dnom pok&"aj& promjene svijeta i raz&mno# djelovanja na tokove nje#ova razvitka 8 tom svijet& 'esmisla( l&dosti i okr&tn okr &tnost ostii Hod Hodler ler vid vidii jed jedino ino raz raz&mn &mnoo &to &to%i" %i"te te & l&* l&*idn idnom om sa# sa#led ledava avanj& nj& sve sveop! op!ee 7lj 7lj&ds &dske ke kom komedi edijeX jeX i %ovjekove tra#i%ne rastrzanosti izme,& ideala i z'ilje 5o" snažniji izraz i 7"okantnijiX kontrast izme,& istinski$ životni$ vrijednosti i 'ezrazložno# ali n&žno# propadanja materijalno# i or#ansko# svijeta Hodler Hodler je prikazao & sti$ovima pjesme 4trvina Ova poema dovodi & oprek& najosnovnije o'like propadanja i ne&ni"tivosti %ovjekovo# isk&stva o'likovano# sredstvima &mjetni%ko# #ovora Ovdje je pjesni%ki izraz sažet & krik prezrenja( krik spasa %ovjeka koji je sa%&vao 7o'lik i s&"tin& 'ožansk&X svo# neot&,ivo# isk&stva( isk&stva( svoje pjesni%ke rije%i-
7 4jeti se stvari "to je vidjesmo( d&"o moja( 8 lijep ljetnji osvit svježi Na zavij&tk& staze( #n&sna strvina strvina koja Na postelji od "lj&nka leži( 4 no#ama & vazd&$&( kao po$otna žena( 6rela( 6re la( na otrove se %&je Ne$ajno i 'esramno otvorila se njena 8tro'a( otk&d pare str&jeX :9 74trvina( kao i poema Halkon( je izraz pjesni%ko# 7isk&pljenjaX- prolaznom i smrtnom pjesnik daje o'li%je 'esmrtno# i trajno# s&'jektivna osje!anja nadživljavaj& tren&tak i o'jekat koji i$ je po'&dio- za$valj&j&!i sje!anj& lj&'av ne is%ezava ona je & pjesni%koj svijesti( traje kao 7dr&#i svijetX( kao )ik*ija iz koje vaskrsavaj& )antomi 7iz#&'ljeno# vremenaXX :<
8 jednoj svojoj st&diji Hodler je pisao- 7 itav vidljivi svijet( samo je skladi"te slika i znakova kojima !e ma"ta dati jedno relativno mjesto( vrijednost( to je neka vrsta $rane koj& ma"ta tre'a da stvori i preo'li%iX 1ako je Hodle Hodlerr sve dao samom pjesnik& pjesnik& +jesnik je taj koji svojo svojom m ma"tom stva stvara ra novi( svoj svijet( iz svijeta prirodno# +jesnik je slo'odan & izvo,enj& analo#ija( stvaranje je tako 7"&ma sim'olaX 4im'olisti s& ovo samo pro"irili i doveli do #rani*e 8 ovom po#led& se %esto navode Hodlerovi sti$ovi iz pjesme 74a#lasjaX-
7 +riroda je $ram #dje rije%i sm&"ene Iz st&'ova živi$ katkad &vo %&je 1& %ovjek kroz "&me sim'ola p&t&je Dok rod'inske njine #ledaj& #a zjene Ko "to se &dalji d&#a e$a spaja 8 nek& d&'ok& i mra%n& *jelin&( O#romno"!& nalik na svjetlo i tmin&( Miris( zv&k i 'oja & sa#lasj& stoje Neki s& mirisi ko p&t dje%ija svježi( svježi( Ko o'oe 'la#i( ko polja zeleni( A dr&#i po'jedni( '&jni( iskvareni :9
$arles Ha&delaire( -.ie%e )la ( 4vjetlost( 4arajevo( 200/( str / ran*&ska književnost JfI ;/<9./=JJ>( 4vjetlost( 4vjetlost( 4arajevo( str str :
:<
68
ije prostiranje ka 'ezmjerj& teži Ko am're mo"&si( izmirne( tamjan( Yto poj& žar koji d&$ i %&la pjaniX 4tvarno ovi sti$ovi sadrže sve one elemente koji !e 'iti karakteristi%ni i za poezij& sim'olista I sim'olisti !e kao ovdje ovd je Hod Hodler ler o'i o'ilat latoo kor korist istiti iti sv svije ijett pri prirod rodee kak kakoo 'i pri prikaz kazali ali svo svojj svi svijet jet(( da 'i stv stvori orili li svo svoj& j& pos pose'n e'n&& sim'olisti%k& vizij& +ripoda je ovdje( a to !e i kod sim'olista 'iti jo" vi"e( &zeta i prikazana kao stvarno 7 "&ma sim'olaX( ona daje samo nali%je stvarnosti 1ime je po%eo veliki zaokret & kori"!enj& %&la( Hodler je i prakti%no pozivao na pre*iziranje opona"anja opona"anja pripode i potp&no slo'odno# kori"!enja rije%i rije%i i slika pjesnika 4im'olisti s& imali &zor pjesnika za svoj& poezij&( pjesnika koji je od#ovarao nji$ovim tra#anjima No ipak je sim'olistima Hodler otvorio mno#e mo#&!nosti Mo#&!nost novo# izraza( mistike( izvesni red strasti( &vo,enje m&zike & poezij& itd Hodler je 'io vi"estr&ka mo#&!nost za %itav& modern& poezij&( a ne samo za sim'olizam 8 tim &slovima( iz ti$ odnosa razvio se &mjetni%ki prava* dr&#e polovine I vijeka( sim'olizam
Ve&i$a o-e$i#an'a 8 ovom roman& Di*kens iznosi s&d'in& siroma"no# en#lesko# dje%aka +ipa Iz#&'iv"i roditelje( on provodi mladost kod svoje sestre koja je s njim post&pala #r&'o( ali nalazi za"tit& kod njezina m&ža( do'rod&"no# po"tenja%ine 5oea +rvi doživljaj koji je & dje%ak& ostavio 'io je od'je#lim ro'ija"em( kom je potajno donio $ran& i alat da skine okove +osje!ivanje eks*entri%ne #ospo,e Qavis$am i njezine "ti!eni*e( lijepe i o$ole Estel Est elle( le( pre predst dstavl avljal jaloo je dr& dr&#& #& pre pres&d s&dn& n& eta etap& p& & dje dje%a %akov kovom om živ život& ot& 8po 8pozna znav"i v"i živ život ot 'o# 'o#ati ati$$ kr& kr&#ov #ovaa i za'lije"ten otmjeno"!& Estelle( +ip je( rade!i za 5oea & kova%ni*i postajao sve nesretniji Na#li o'rt & nje#ov& život& po%inje & tren&tk& kada se o njem& po%eo 'rin&ti nepoznati do'ro%initelj Oprostiv"i se s 5oeom i svojom prijatelji*om HiddW HiddW(( +ip odlazi & ondon Livot & otmjenoj #radskoj sredini 'io je za +ipa p&n nemira i nezadovoljstva( ponajvi"e z'o# to#a jer je stalno donosio nove potre'e( želje i nade +rvi oz'iljan &dara* am'i*ijama mladi!a( koji je & se'i podržavao &vjerenje da m& nova* "alje #ospo,a Qavis$am i da #a je ona namijenila Estelli za m&"a( 'io je iznenedni posjet nje#ovo# staro# znan*a( od'je#lo# ro'ija"a A'ela Ma#@it*$a( koji &stvari 'ije"e nje#ov do'ro%initelj Odvratnost koj& je osje!ao prema Ma#@it*$& +ip nije mo#ao sakriti( ali malo.pomalo svladao je svoj &žas pred tim s&rovim( ali za$valnim %ovjekom( i pod&zeo sve mjere da #a spasi od tamni*e No( poli*ija $vata Ma#@it*$a pri pok&"aj& 'ije#a iz zemlje i os&,&je #a kao vi"est&ko# kriv*a na smrt Ma#@it*$ &mire prije izvr"enja os&de( a +ip&( koji nije imao nova*a da isplati d&#ove i 'io te"ko 'olestan( poma"e 5oe O%ekivanja O%ekivanja s& se sr&"ila( ali & +ip& je j e jo" j o" tinjala "elja za sre!om i on odl&%i da se vrati k&!i i oženi HiddW No HiddW se & me"&vremen& &dala za 5aea( koji je nakon smrti +ipove sestre ostao sam 1ek nakon mno#o #odina pojavlj&je se & +ipovom "ivot& novi tra!ak nade on ponovo s&sre!e Estell& i o'oje( izmijenjeni nakon te"ki$ isk&stava( nalaze svoj& zajedi%k& s&d'in& := Romani Da#id Co))er.i&d i Ve&i$a i,-e$i#an'a opis&j& pro*es odrastanja( odnosno te"ko!e s kojima se s&sre!e pojedina* koji želi posti!i vlastit& oso'nost & sredini koja takv& oso'nost ako ve! ne sprje%ava( a ono & svakom sl&%aj& odve! ne *ijeni Opis Davidova na&kovanja iz prvo# romana ima pri tome mno#o a&to'io#ra)ski$ *rta( pa m& i to daje nek& prisnost izla#anja( a dirljiva pri%a o siroma"nom dje%ak& +ip& i nje#ovom nepoznatom( 'o#atom za"titnik&( koji je zapravo od'je#li ro'ija"( & Ve&i$im i,-e$i#an'ima( vje"t vje"tim im o'liko o'likovanje vanjem m likova i skladnom kompozi*ijom prerasta & vjerodostojan i dojmljiv opis razo%arenja razo%arenja i svojevrsno# otržnjenja mlado# mlado# %ovjeka( koji . pop&t Rasti#na*a 3 želi &spjeti( a s&sre!e se s pod*jenjivanjem lj&dski$ i pre*jenjivanjem stat&sni$ vrijednosti 1aj je roman zanimljiv i & smisl& književne te$nike( jer pripada tzv memoarskom roman&( pisanom & prvom li*&( & kojem se ostarjeli %ovjek( +ip( sje!a vlastito# života i pripovijeda #a na takav na%in da to izaziva znatiželj& %itatelja On( naime( jedino & sl&tnjama i naznakama daje neke na#ovje"taje ono#a "to !e se & daljem tijek& )a'&le z'ivati 90
:=
/00 NA56E_IQ književni$ djela svjetske književnosti( Za#re'( /=<0( strJ Milivoj 4olar( +ovijest svjetske književnosti( Za#re'( 200J( str 2J i 2J:
90
6"
+!ka i ies Fokner O d'e&(7 H&ka i 'ijes se kao i ve!ina a&lknerovi$ romana odvija & izmi"ljenoj pokrajini ^oknapata@p$a( ^oknapata@p$a( koja zajedno sa svojim sredi"tem( #radi!em 5e))ersonom( na podr&%j& ve!em od 200 kmg( ima /:// stanovnika ;:2=< 'ijela*a i =J/J *rna*a> Roman je podijeljen na %etiri po#lavlja( i svako po#lavlje prikaz&je tok svijesti troji*e 'ra!e ompson- Henjia( h&entina( i 5asona( &z jo" jedno dodatno po#lavlje koje je ispri%ano & tre!em li*& a&lkner je kasnije napisao i dodatak kojim je 'olje o'jasnio do#a,anja prije( tijekom( i poslije radnje romana( ali on nije sastavni dio romana
Pr#o )o+&a#&'e je &n&tra"nji monolo# Henjia( tridesettro#odi"nje# idiota koji ne #ovori( ne#o samo stenje ili zavija( ali je nje#ov tekst &#lavnom %ist i jednostavan( iako ne i lako raz&mljiv Henji je &vijek & pratnji *rno# dje%aka &stera( &n&ka ;ili najmla,e# sina> stare DilseW Henji i &ster najprije #ledaj& kako se na s&sjednom zemlji"t& i#ra #ol) Kasnije saznajemo da je i to i#rali"te nekad 'ilo pa"njak ompsonovi$( namijenjen da '&de Henjievo vlasni"tvo( ali prodan da 'i se platili tro"kovi za vjen%anje sestre andan*e ;skra!eno addW> i tro"kovi st&dija 'rata h&entina Za vrijeme i#re( jedan od i#ra%a zove addie( "to Henjia aso*ira na sestr& ;iako se dr&#a%ije pi"e( iz#ovor te dvije rije%i je isti> 8 sje!anje m& se vra!aj& prizori iz djetinjstva & vezi sa sestrom( i tad Henji &vijek po%ne ja&kati &ster je %itav dan zaposlen traže!i 2 *enti koje je iz#&'io( kako 'i mo#ao i!i & *irk&s 1raženje 1raženje nov*a izaziva kod Henjia jo" jedn&( najstarij& s*en&( ili 'olje sekven*&( & radnji romana( koja se z'iva /<=<( za vrijeme 'aki%ine smrti 1ad jo" dje*a( h&entin( addW( 5ason( Henji i *rn%i! 6ers$( 6ers$( koji je tad 'io Henjiev pratio*( vr"ljaj& po r&kav& rijeke h&entin i addW sva,aj& se jer ona želi sv&!i svoj& $aljin&( a 'rat joj to neda 8 sva,i( addW !e se namo%iti i zaprljati #a!i*e 5ason se za to vrijeme i#ra sam Rosk&s( stariji *rna*( vjerojatno DilseWin m&ž i ota* njene dje*e( zove i$ na ve%er& 5ason odma$ odaje o*& da s& se h&entin i addW prskali( ali addW traži dop&"tenje da '&de #lavna kod ve%ere Kasnije izlaze & dvori"te prema koli'i *rna%ke posl&#e i dok se 6ers$ 6ers$ sa svojom sestrom ronW i#ra krijesni*ama( addW( popev"i se na drvo( #leda osvijetljen& k&!& i misli da odrasli imaj& dr&"tvo Dje*a vide da s& joj #a!i*e prljave Kad DilseW &spije da i$ po"alje & k&!&( osim h&entina koji se pov&kao sam iza k&!e i kasnije & $am'ar . ota*( # ompson( na st&'ama i$ &pozorava da je mama 'liz& Dje*a odlaze na spavanje( i to Henji i addW & jedan krevet Id&!i sloj Henjijevi$ sje!anja sje!anja potje%e . a to opet saznajemo neizravno . iz st&deno# /=00 a odnosi se na ki"ni dan & knjižni*i k&!e kada se addW & maj%in& pris&stv& 'avi oko malo# Henjija i kaže m& da se od sada vi"e ne!e zvati Ma&rW( ne#o Henji Ne&roti%na( neprijazna majka zatražila je t& promjen& imena( iako joj se krati*a Henji ne svi,a( vi"e joj se svi,a )ormalniji )orma lniji 'i'lijski 'i'lijski o'lik Henja Henjamin min ;nje#ov 'rat 5aso 5asonn kasnije !e #a zvati kratk kratkoo Hen> Ma&rW je 'rat #ospode ompson ;ro,ene Has*om'>( a promjena imena tre'a sim'oli%ki zna%iti odri*anje majke( & ime svo# porijekla( od sina de#enerika( ploda njezino# zlosretna&laska me,& ompsonove Njezin s&pr&#( naprotiv naprotiv(( 5ason ompson ;tre!i to# imena na o'iteljskom sta'l&>( do'ro!&dan i miran( t&%e i pomir&je posva,en& dje*& ;addW je napala 'rata 5asona "to je poderao Henjieve l&tke od papira>( prijatelj je s h&entinom ;a taj je &pravo &"ao & k&!& po"to se pot&kao s nekim dje%akom koji je pok&"avao #&rn&ti ža'& & addWn& "kolsk& kl&p&> 4vi koji &laze . ota*( h&entin( 6ers$ 6ers$ 3 miri"& Henjij& po ki"i 8jak Ma&rW i nje#ova lj&'avna a)era s #ospo,om +atterson & s&sjedstv& . dje*a s& nosila nje#ove por&ke k njoj( sve dok # +atterson jednom nije &$vatio Henjija na ži*i o#rade . tvore vjerojatno id&!i vremenski sloj 6jerojatno( jer se ni sa %ime ne može pokazati ne dolazi li ta epizoda poslije Henji se nje prisje!a dok se s &sterom provla%i ispod ži*e +o&zdanije se može odrediti vrijeme id&!e# do#a,aja & razvitk& odnosa me,& dje*om addW &potre'ljava miris &ljep"avaj&!i se( stavljaj&!i "e"ir( %ime izaziva Henjijev pla% Henjijev prvi doživljaj sestre( jo" od dana 'aki%ine smrti( jest da miri"i pop&t drve!a addW
7' s$va!a da se Henjij& ne svi,a par)em( pa #a poklanja DilseW Id&!i doživljaj manje je ned&žan 8spomen& nje#a izaziva & Henjijevoj sada"njosti sljede!e otkri!e- djevoj%i*a h&entina sjedi na lj&lja%*i s nekim momkom s *rvenom kravatom ini se da taj pripada *irk&s& koji 'i &ster želio posjetiti te ve%eri 1ako je Henji i prije dvadesetak #odina iznenadio na lj&lja%*i addW s nekim $arleWjem koji j& je pok&"ao lj&'iti +o#led na zaprepa"teno# Henjija &%inio je da addW sko%i i po'je#ne s Henjijem & k&!& 1amo klekne( lj&'i #a i o'e!ava da ne!e vi"e nikada 8 k&!i addW ide da opere &sta 4 trinaest #odina ;/=0<> Henji je velik toliko da ne smije spavati sa sestrom & postelji A id&!e #odine z'iva se dramati%an do#a,aj- vra!aj&!i se jednom k&!i( addW nailazi na Henjija koji( po#ledav"i je( po%ne zavijati addW se pripija &za zid( Henji je $vata za $aljin& i v&%e & k&paoni*& Cledaj&!i se med&so'no( pla%& Iz sje!anja 'rata h&entina na taj isti do#a,aj & id&!em po#lavlj& knji#ee možem knji# možemoo rekon rekonstr&i str&irati rati dan kad je add addWW iz#&'i iz#&'ila la djevi%anstvo( djevi%anstvo( a Henj Henjii osjet osjetio io da je iz#&' iz#&'ljena ljena nevina %isto!a koja m& je 'ila &to%i"te Id&!i je do#a,aj vezan za addWjino vjen%anje( & travnj& /=/0 Daljnji sloj sje!anja- Henji stoji kraj dvori"ni$ vrata( a 1 + + m& #ovori da je &zal&d( da je addW oti"la daleko 6idjev"i neke djevoj%i*e( &%eni*e( kako prolaze( Henji tr%i za njima 5ednom prilikom istr%i za djevoj%i*ama . vrata nis& 'ila zakij&%ana . i &$vati jedn& +ostao je opasnost- 5ason kaže o*& da !e Henjija morati poslati & l&dni*& 5a*kson ako #a( naposljetk&( ota* djevoj%i*e sam ne &strijeli Henjija podvr#avaj& opera*iji kastra*ije 8spomena na disanje pod anestezijom je kratko navedena( a o %em& je zapravo rije%( s$va!amo samo iz "ire# konteksta %itave radnje 4ljede!e etape s& raz#ovori med& *rn*ima( a Henjija s& poslali k njima da ne '&de nazo%an kad se h&entinovo mrtvo tijelo dopremilo k&!i( te za &miranja i po#re'a o*a( # ompsona 8 ovoj dr&#oj prili*i . dvije #odine poslije prve . sa sedamnaesto#odi"njim Henjijem pris&tna je i mala djevoj%i*a h&entina . addWjina k!i Rosk&s os&,&je "to se maloj ne smije spominjati maj%ino ime addW je( kasnije nam postaje jasno( nap&"tena od m&ža . taj je vjerojatno s$vatio da je ona 'ila nose!a s dr&#im & %as& vjen%anja . živi daleko od o'itelji( ali joj je 'ilo dop&"teno da dijete po"alje k&!i 5edan je od prizora Henjijeva vožnja na o%evo #ro'lje( s majkom koja se t&ži "to Rosk&s ne može &pravljati kolima( ne#o to %ini 1 + +rolaze kraj 5asonove radnje( ali ovaj od'ija da ide s njima Kasnije i Rosk&s &mire 4$va!amo to po tome "to DilseW pla%e( a mali &ster ne želi Henjija i h&entin& voditi & $am'ar jer je tamo vidio nje#ov& prikaz& Nema daljnji$ slojeva &spomena do samo# dana z'ivanja( a to je 'a" JJ ro,endan Henjija &ster #a može rastrestitat&lom ;'&nikom> r&žna mirisa( koj& m& je &'rao( a ima Henji i svoj žalosni vrti!( #ro'lje( kako #a zove DilseW( koje se sastoji od jedne ili dvije tat&le & 'o*i Kod k&!e( kad #a želi &miriti( DilseW m& daje da se i#ra sa starom addWinom pap&%om DilseW je sada jedina koja donekle donek le 'rine o Henj Henji&( i&( %ak m& radi i kola% sa JJ svije svije!e !e za ro,en ro,endan dan majka je za'rin&ta samo za svoj mir mir(( a 5ason i h&entina( o'oje tvrdo#lavi i se'i%ni( & sva,i izme,& se'e osje!aj& Henjia kao od'ojni teret Na kraj& dana Henji pla%e sv&%en pred o#ledalom( #ledaj&!i se'e osaka!ena a kroz dr&#i prozor jedna spodo'a( h&entina( sp&"ta se niz drvo & no! Kroz dr(+o )o+&a#&'e promatramo tok misli najstarije# 'rata( ne&roti%no# h&entina
Tre0e )o+&a#&'e pripada 5ason&( po a&lknerovim rije%ima najopakijem lik& koje# je ikada stvorio On je nakon smrti o*a i samo&'ojstva starije# 'rata h&entina postao #lava o'itelji 4 njim jo" živi i majka( te ne!akinja h&entina On je i #lavni predmet 5asonovo# raz#ovora s majkom Majka se jada 5ason& kako h&entina markira iz "kole( i 'oji se da 'i ravnatelj "kole mo#ao pomisliti kako ona nema nikakve vlasti nad njom 5ason joj želi održati prodik&( me,&tim osjetljiva majka se 'oji da 'i on mo#ao 'iti pre#r&' On #&'i ži*e i odlazi iz njene so'e 5ason je ina%e ne&#odan prema svima & k&!i( i prema tr#ov*& kod koje# radi( i prema tele#ra)ist& na %ije je izvje"taje pretpla!en radi '&rzovne spek&la*ije( i prema m&"terijama et#rto )o+&a#&'e je kronolo"ki i posljednji do#a,aj & knjizi( i slijedi nakon Henjieva monolo#a( kad se h&entin sp&"ta preko drveta i 'ježi od k&!e sa 5asonovim nov*em a&lknerova inspira*ija & 4$akspearevom Ma*'et$& Naslov a&lknerovo# romana „Krik i 'ijes“ poti%e iz %&veno# monolo#a & petom %in& 4$akespearevo# „Ma*'et$a“ & kome naslovni j&nak i zlo%ina*( s&o%en sa samo&'istvom svoje žene a istovremeno i sa po'&nom svoji$ politi%ki$ protivnika( tvrdi da je život samo pri%a koj& „pri%a koj& pri%a idiot( p&na krika i 'ijesa( a ne zna%i ni"ta“ ni"ta“9/Odloma iz 4$akespearevo# „Ma*'et$a“( koji je inspirisao a&lknera da napi"e jedno od naj'olji$ i najve!i$ djela modernizmaMa*'et$4etonMa*'et$9/
Za"to taj krik Kralji*a( moj #ospodarar&( je mrtva Mo#la je &mrijeti i kasnije Hilo 'i vrijeme za takv& vijest 3
William Faulkner, Krik i bijes (predgovor), Sarajevo „Svjetlost“, 1999. godina, str. 1.
71 4&tra i s&tra i s&tra 4itnim kora*ima p&že iz dana & dan Do zadnje# slo#a & knjizi vremena I svako na"e j&%e svijetli l&dama +o p&t& do pra"ine smrti Iz#asi se( kratka svije!ob Livot je tek sjen "to l&ta( 'ijedni #l&ma* Yto se prsi i dr$ti svoj sat na s*eni A onda se ne %&je vi"e to je pri%a Yto pri%a je idiot( p&na krika i 'ijesa( A ne zna%i ni"ta 92 8 jednom intervij& je sam a&lkner izjavio da m& je najdraža knji#a „Krik i 'ijes“( navode!i kao razlo# to "to se s njom najvi"e nam&%io 1o je nje#ov( & pravom smisl&( prvi eksperimentalni 9J roman & kome se( kao modernist o#leda & primjeni „&n&tarnje# monolo#a“ & okvir& pripovjeda%ke te$nike „toka svijesti“( metod& koj& je ranije i &spje"nije koristila 6ir#inia Vool) & En#leskoj +isa* tvrdi da je ovo pri%a o „tra#ediji dvij& iz#&'ljeni$ žena“( ro,ena iz slike prljavo# t&ra #a!i*a djevoj%i*e koja se popela na drvo i viri kroz prozor & k&!& Roman „ Krik i 'ijes“ podijeljen je na %etiri %etiri vremenski ne&zastopna dijela( a ni & jednom pripovjeda% pripovjeda% nije žena
>/</
Pr##i di Pr dio rom roman anaa 3F/ 3F/ A)r )ri& i&11 <@ <@=/ =/66
+rvi dio romana de"ava se & j&žnja%koj op!ini ^oknapata@p$a( a pri%a #l&$onijemi idiot HenjW ;Hendži> ompson Hendži je star trideset i tri #odine( ali sa d&$ovnim &zrastom tro#odi"nje# djeteta On je i najmla,i od troji*e sinova aroline i 5asona ompsona O njem& &vijek tre'a neko da 'rine( da #a &p&!&je "ta !e da radi( on ima svijest djeteta( pa #a od&"evljavaj& jednostavne stvari„Drži r&ke & džepovima( re%e addW addW Ili !e ti se smrzn&ti Ne!e" da ti se r&ke smrzn& za Hoži!( zar ne 6ani je pre$ladno( re%e 6ers$ Ne!e" vani Yta je sad( re%e majka Qo!e da ide van( re%e 6ers$ +&sti #a( re%e &jko Ma&rW M a&rW +re$ladno je( re%e majka Holje da ostane & k&!i Henjamine( prestani sad s tim Ne!e m& 'iti ni"ta( re%e &jak &jak Ma&rW Henjamine( re%e majka( ako ne '&de" do'ar mora!e" & k&$inj&“ 9 HenjW nije svjestan vremena kao toka( ne#o da doživljava kao *jelin&( kontin&&m( & kojoj se razli%iti vremenski planovi mije"aj& i preklapaj& On je samo jedan dje%ak kome tre'a pr&žiti malo pažnje da 'i 'io sretan 1ako "to !e se malo i#rati s njim( tr%ati po snije#&( pripremati se za Hoži!( i HenjW !e 'iti veoma sretan HenjW ima( na neki na%in( &lo#& o'jektivne neemo*ionalne kamere koja je & stanj& da predo%i tek ma#lovito stanje o'itelji On je volio tri stvari- svoj& sestr& addW addW(( pa"njak koji je prodan( da 'i se or#anizovalo addWno vjen%anje i da 'i poslali Kventina na Qarvard( i svjetlo vatre Ime je do'io po jedinom 'rat& svoje majke Ma&rW Ma&rW(( po jednom( 9 'listavom( $valisavom i neradnom neženji( koji je pos&,ivao nova* od #otovo svako# HenjW je volio svoj& sestr& addW i najvi"e povjerenja imao & nj&( pa je %ak mislio da kada addW do,e iz "kole( da !e tada po%eti ili do!i Hoži!5esi li mislio da !e 'iti Hoži! kada do,em k&!i iz "kole 5esli li to mislio Hoži! je preks&tra Djed Hoži!njak( HenjW(( Djed Hoži!njak Qajde da tr%imo do k&!e i da se za#rijemo“ HenjW addW je njem& posve!ivala pose'n& pažnj&( 'ila je &vijek )ina prema njem&( zato je i HenjW i volio vi"e od dr&#i$
>// Dr(+i dio romana 3/ J(ni1 <@=/6 8 dr&#om dr&#om(( intel intelekt&a ekt&alno lno mno#o slože složenijem nijem dije dijel& l& koji o'il&j o'il&jee vreme vremenskim nskim poma poma*ima( *ima( najst najstariji ariji 'rat ompson po imen& Kventin( st&dent prve #odine na prestižnom sve&%ili"t& Qarvard( & Massa*$&setts&( na sjever& 4AD( daleko od doma vr"i pripreme za samo&'istvo
92
William S!akespear, "a#bet! (peti $in, peta s#ena), Sarajevo, %. godina, str. &&. 'ksperimentalan (lat.)onaj koji se asniva na eksperimentu, koji je asnovan na iskustvu, *je$nik strani! rije$i, +ladimir ni-, vo /oldstein, 0agreb, %. godina, str. 123. 9 William Faulkner, Krik i bijes, „Svjetlost“ Sarajevo, 1999. godina, str. 1&. 9 "ilivoj Solar, 4ovjest svjetske knji5evnosti, 0agreb, %6. godina, str. %97. 9J
72 „Qarvard moj de%ko sa Qarvarda Qarvard $arvard ona 'o'&lji%ava 'e'a koj& je srela na atletskom takmi%enj& sa trka & 'oji Y&njao se d&ž o#rade( pok&"aj&!i da se dova'i zvižd&kom ko pseto Qodnik je jo" &vijek 'io prazan 'ez #enera*ija koje traže vod& Za'oravio sam %a"&( ali mo#& r&ke mo#& vidjeti nevidljivi la'&dov vrat #dje manje ne#o Mojsije“ „A onda s& zavjese izda$n&le iz mraka meni na li*e( ostavljaj&!i da$ na mom li*& 5o" %etvrt sataA onda me ne!e 'iti Najsmirenije rije%i Najsmirenije rije%i Non )&i 4&m &i Non s&m 9: +ovod za nje#ovo samo&'istvo je ne samo van'ra%na tr&dno!a nje#ove sestre( ne#o i saznanje da je podm&klo pok&"ala da se &da za 'o#ata"a koji nije djetetov ota* addW je prema nje#ovom mi"ljenj& po#azila j&žnja%ki moralni kodeks Kventin živi & svijet& & kojem s& sve djevojke ponosne i kreposne( a svi mladi!i $ra'ri i &%tivi 5edini na%in da se Kventin & svijet za ko#a osje!a da m& pripada( a koji nikad nije postojao( jeste samo&'istvo „&la se posljednja nota Kona%no je prestala vi'rirati i tama je opet 'ila ti$a 8"ao sam & dnevn& so'& i &palio svjetlo O'&kao sam prsl&k 'enzin je sada 'io sla'“ Kventin koji je volio ne idej& in*esta ko#a nije $tio po%initi( ne#o nek& prez'iterijansk& 99zamisao vje%ne kazne( na taj na%in 'i on( a ne Ho# 'a*io svoj& sestr& i se'e & pakao( #dje 'i j& mo#ao za&vijek %&vati i sa%&vati On je toliko 'io povrije,en van'ra%nom tr&dno!om svoje sestre( samo je razmi"ljao( kako 'i 'ilo da je sa%&va i na koji 'i na%in to mo#ao &raditi Kventin je neprestalno is%ekivao smrt i volio smrt 1aj poslijednji komad je 'io i jedina stvar(koj& je volio( osim te iste sestre i #ledanja & otvoren& vatr&( koj& je volio i nje#ov najmla,i 'rat ro,en kao idiot Izvr"io je samo&'istvo & j&n& /=/0 #odine( dva mjese*a nakon vjen%anja svoje sestre( %ekaj&!i da prvo zavr"i tek&!& akademsk& #odin&
>/G/ Tre0i Tre0i dio romana 3/ A)ri&1 <@=/6 8 tre!e tre!em m dijel& se s&sre s&sre!emo !emo sa $ronol $ronolo"ki o"ki sre,e sre,enim nim &n&ta &n&tarnjim rnjim monolo monolo#om #om tre!e tre!e#( #( sred srednje# nje# 'rata ompsona 5asona( koje#a smatraj& jedinim „ampsonom zdrave pameti“ i %ije samo ime aso*ira na zlato i prevar& 1o je njajr&žnija a&lknerova li%nost 5ason voli samo se'e( a seks&alne pro'leme rje"ava pomo!& „do're po"tene k&rve“( koja se po njem& ne razlik&je od ostali$ žena osim po dost&pnosti I on pati z'o# nekonven*ijalno# pona"anja svoje sestre( ali ne kao HenjW i Kventin koji od nje traže 'ar malo lj&'avi On je preko svoje sestre $tio da se domo#ne položaja položaja & 'an*i( kojoj je vlasnik 'io „kratkoro%ni“ addWin m&ž Kada t& svoj& am'i*ij& nije ostvario on se sveti i addW i njenoj van'ra%noj k!eri( koja se iz prkosa zove Kventin i koja je dr&#a iz#&'ljena žena & roman& 5ason tajno prisvaja nova* koji addW "alje za izdržavanje svoje k!eri Kventin „5ednom k&%ka &vijek k&%ka( "to no ja velim 6elim ja sretna si ako je njeno 'ježanje iz "kole sve "to te 'rine A majka veliAli ako "kolske vlasti misle da ja nemam nikakvo# &ti*aja na nj&( da ne mo#&. +a( velim ja( i ne može"( zar ne Isi nikad ni pok&"ala &%init 'ilo "ta s njom( velim ja Kako misli" po%injati ovako kasno( kada joj je sedamnaest #odina“ 9< +rvi ampson zdrave pameti( lo#i%an( ra*ionalan( s&zdržan & staroj stoi%koj tradi*iji nije & op!e mislio na Ho#a( &zimao je & o'zir poli*ij& i odatle se 'ojao i po"to star& rnkinj& koja je k&$ala $ran& koj& je jeo( svo# zakleto# neprijatelja od ro,enja i svo# smtrno# neprijatelja 9= „ Leljela 'i$ znati kako !e joj na"koditi spavanje & ovoj so'i( veli DilseW 1& ja ne mo#& ni"ta( veli majka Znam da sam samo dosadna stari*a Ali znam da se lj&di ne mo#& izri#ivati nekažnjeno sa Hožijim zakonom“ Nakon maj%ine smrti 5ason je 'io & stanj& de se oslo'odi 'rata idiota HenjWa( ali i ne samo nje#a ne#o i k&!e i rnkinje( preseliv"i se & dvije kan*elarije( koje je pretvorio & spava!& so'&( k&$inj& i 'la#ajn& Kada je kona%no 'io slo'odan( a to je *ijeli živit i priželjkivao( priželjkivao( #ovorio je„/<: #odine je A'e in*on oslo'odio *rn%&#e od ampsona A /=JJ #odine( 5ason ampson je oslo'odio ampsone od *rn%&#a( a to je do#odilo one #odine kada je nje#ova majka &mrla
9:
8on ui. Sum. Fui. 8on sum.(lat.)8isam bio. :esam. ;io sam. 8isam., William Faulkner, Faulkner, Krik i bijes, „Svjetlost“, Sarajevo, 1999. godina. str. 122. 99 4resb
73 etvrti dio roman etvrti romanaa nosi & se'i rtivid reali realizma zma i o'jek o'jektivnos tivnosti( ti( za razl razlik& ik& od pred$ pred$odna odna tri krajnj krajnjee s&'jektivna dijela Napisa je & o'lik& pripovijedanja & tre!em li*&( &z pomo! te$nike sveznaj&!e# pripovjeda%a Kao j&nakinja & ovom dijel& romana je sl&"kinja DilseW koja je zapravo jedini vezni element porodi*e ampson +o"to majka aroline( nije & stanj& da se ni emotivno <0 ni )izi%ki 'rine za dje*&( t& &lo#& pre&zima DilseW& „DilseW je sti#la do vr$a stepeni*a i &zela termo)or 4premaj&!i #a za tren&tak( re%e ona &ster je j&tros prespavao( po"to je pola no!i 'io na na toj predstavi 5a !& podložiti vatr& Qadje Qadje sada da ne pro'&dite dr&#e prije ne#o "to '&dem spremna DilseW je zastala 4tajala je t& sa no#om podi#n&tom do slijede!e stepeni*e( sa r&kom oslonjenom na zid i svim mlazom prozora iza nje( o*rtavala se( nepokretna i 'ezo'li%na Onda se jo" nije pro'&dio Nije 'io '&dan kada sam #ledala( re%e #ospo,a ampson Ali je ve! pro"lo vrijeme kada se on o'i%no '&di On nikad ne spava iza pola osam Zna" da ne spava“ spava“ +ro'lem svi$ ampsona( stariji$ i mla,i$ jeste( jeste da nis& & stanj& da se prila#ode vremen& & kome postoje( niti da #a ta%no prot&ma%e +ravi kriva* za raspad o'itelji( a "ire &zev"i i tradi*ionalno# 5&#a( %iji je prvi znak & sl&%aj& ampsona promjena Hendžijevo# imena a zatim addin promisk&itet ( iako je to zna%olo prodaj& Hendžijevo# pa"njaka +a"njak je 'io jedna od tri stvari koje je Hendži najvi"e volio 4l&žavka DilseW je jedina li%nost romana koja nema pro'lem sa vremenom( iako je jedini sat njoj dost&pan skriven & mrak&( ona &vijek zna ta%no vrijeme Kada sve krene( onako kako ne valja( kada je porte'no da neko smiri sit&a*ij& onda je t& DilseW& 4ve to traje dok #ospo,a ampson ne &mire /=JJ #odine( a srednji sin 5ason( koji je &vijek 'io protivan "to *rnkinja radi kod nji$( otjera i DilseW& i nap&sti svo# 'rata idiota i k&!& Iako je DilseW sve to %inila 'ila je svjesna da je raspad o'itelji neiz'ježan„6idjela „6idje la sam po%etak a sada #ledam kraj“
<0
'motivan (lat.)koji je osje-ajan, ubudljiv, koji je podlo5an naglim ubu=enjima, onaj koji je pun emo#ija, *je$nik strani! rije$i, +ladimir ni-, vo /oldstein, 0agreb, %. godina, str. 136.
74
4RE 1AME
Conrad i Mar&oW1 a(tor i 3i&i6 &i$ +redmet z'ivanja & 4r*& tame je &#lavnom ono "to je sam Konrad doživio kao sl&ž'enik jedne 'el#ijske kompanije na svopm p&t& &z rijek& Kon#o Marlo do'ija posao na sli%an na%in kao i a&tor Konradovo p&tovanja od Hordoa do Home vijerno je prenijeto i & pri%i Marloovi opisi prve tr#ova%ke stani*e zasnovani s& na onome "to je Konrad vidio & Matadij& Marloovo p&tovanje kopnenom stazom od Matadija do Kin"ase &#lavnom od#ovara Konradovom( a tek od Kin"ase po%inj& osjetnije razlike( prije sve#a &toliko "to Marlo popravlja svoj 'rod i pre&zima komand& nad njim( dok Konrad ne može da popravi lorid&( i plovi &z Kon#o na Hel#ijskom kralj& kao nezvani%ni pomo!nik kapetana +a i Ker*( #lavna $&lja & pripovjesti( svojim sk&pljanjem slonova%e( 'ole"!& i smr!& od#ovara onome "to je a#ent 'el#ijske )irme Klain predsatavljao & tr#ova%koj stani*i na 4tenlijevim vodopadima 1ek ovako &slovno s$va!ena( mo#lo 'i se kazati da je ta%na Konradova re%eni*a da je 4r*e tame „isk&stvo koje je neznatno ;tek veoma neznatno> preo'li%eno & odnos& na stvarne %injeni*e“ ;5 onrad( Hilje"ke a&tora( 4r*e tame( /=:> Me,&tim( sve „stvarne %injeni*e“ &kaz&j& nam se kroz Marloove per*ep*ije i re%i( koje daj& le#endarni i mitski pe%at jednoj $istorijskoj temi Ali( ako je i sam okvir pri%e & o'a sl&%aja istovjetan Konrad ipak ve! i & njem& %&pa jedan svoj a)ri%ki doživljaj iz korijena i 'a*a #a & zapadnoevropsk& $istorijsk& le#end&
Tama Sra tame Roman 4r*e tame je "tampan /<== #odine i od tada ne prestaje nje#ova akt&alnost( iako s& se okolnosti & kojima je nastao i o kojima #ovori znatno promijenile 8 njem& s& neki kriti%ari na#la"avali Konradov antiimperijalisti%ki a neki imperijalisti%ki( %ak rasisti%ki stav Novo %itanje ovo#a romana pose'no je otvorila postkolonijalna kritika poslije stavova i t&ma%enja dvoji*e ameri%ki$ pro)esora porijeklom iz 'iv"i$ kolonija Dakle( rije% je o $in&& A*$e'e&( ni#erijskom pis*&( i Ed@ard& 4aid&( ameri%kom kriti%ar& palestinsko# porijekla Oni s&( naime( & 4r*& tame prepoznali tiranij& i $e#emonij& e&ro*entri%ki$ modela kao jedino važni$ i &niverzalni$( a nas&prot njima pitanja razli%itosti i dr&#osti se mar#inaliziraj& +ostkolonijalna kritika je otvorila dr&k%ije p&tove pri t&ma%enj& ovo#a djela 4to#a( kada #ovorimo o 4r*& tame( #ovorimo o s&ko'ima razli%iti$ k<&ra i *iviliza*ija( imperijalno# i kolonijalno#( zapadno# i orijentalno# 1ežnja je &smjerena ka preispitivanj& mar#ine( r&'ova( a)irmisanj& nji$ova po#leda dolazi do pomjeranja od jezika ot&,enja ka jezik& de*entriranja
Ma+i's$a mo0 ri'e-i Na po%etk& romana Marlo priziva vremena kada s& Rimljani prodirali kroz &"!e 1e 1emze( mze( & sr*e tame varvarsko# 'ritansko# ostrva 4 dr&#e strane( ta ista 1emza vodi Marloova sje!anja i & sr*e tame novije $istorije( od prvi$ en#leski$ kolonijalni$ pod&$vata do nje#ovo# veliko# p&tovnja &z Kon#o ka sr*& A)rike 8 tom svijetl& rimski( renesansni i moderni pod&$vati poistovije!eni s& & nekoj mitskoj s&"tini( iako svaki ima i neko sasvim svoje $istorijsko r&$o 1ako( o%ima Marloovo# sje!anja posmatramo &žase &miranja 'olesni$ i #ladni$ rna*a & tok& iz#radnje neke željezni%ke pr&#e i pod&$vata sk&pljanja slonova%e1i pod&$vati i ta &miranja &kaz&j& nam se kao parodija
75 pro#la"eni$ $&manitarni$ *iljeva kolonijalizma i materijalno# pro#resa A sve se to odi#rava & pra"&mi 3 & iskonskoj prirodi koj& *e ned&žni rna* iza'rati kao &to%iste od ono#a sto 'jela%ka *iviliza*ija donosi Zna%ajno je da ta ista priroda rasta%e &m i d&"& *ivilizovani$ lj&di i vra!a i$ elementarijama( & Ker*ovom sl&%aj& &žasnim elementarijama lj&dsko# 'i!a Ker* je p&n kr&pni$ plemeniti$ rije%i za A)rik& ali nje#ova plemenitost je samo "&plji #las- „iz veli%anstveni$ na'ora nje#ove rje%itosti vre'a p&sta tama nje#ovo# sr*a“ No( ta pleminitost na rije%i ima lažn& ma#ijsk& mo!- nje#ova rije% može da pokrene i za&stavi *rna%ka plemena( a ta mo! do'ija k<na o'ilježija ( tako da je Ker* & stanj& da kao o'ožavano 'i!e kiti *rna%kim #lavama kolje oko svoje tr#ova%ke stani*e +a( i Marlo@( op%injen njime( naro%ito kad Ker*( & samrtnom %as& za#ledan & svoj& d&"&( &zvikne„8žasb 8žasb“ Zato( Ker* i zavje"tava Marlo& posljednji smot&ljak svoji$ rije%i i slik& svoje dra#e
A kada Marloo to odnese Ker*ovoj vjereni*i vidjet !emo da je vjera te pristojne djevojke & ma#ij& Ker*ove rije%i jo" d&'lja od &ro,eni%ke Kao da se & tom %as& jedan tren&tak novije politi%ke $istorije odslikava & svekolikoj laži i 'esmisl& jedne li%ne s&d'ine( koja ovdje nosi neke od najd&'lji$ prizv&ka konradovski$ ineterna*ionalni$ tema Izme:( tame i s#'et&a 8 samom naslov& romana imamo meta)ori%k& )i#&r& kojom je imenovan prostor a)ri%ke dž&n#le „Kad & onradovom roman& 4r*e tame pripovjeda%( koji je & prvom li*& li *& jednine( opis&je 1emz& i njezin &r'ani okoli"( a potom dr&#i pripovjedni lik Marlo@ Marlo@(( tako,er & prvom li*&( is*rtava a)ri%k& rijek& i dž&n#l&( kroz koj& se ona proteže 3 do'ijamo prostorne jedini*e & ontemskome niz&( koje s& konstit&tivne pojedina%nosti ovo#a teksta Rije% je o *iviliza*ijskome i primitivnom spa*ij& Odma$ se &o%ava na samom po%etk& )a'&le da ovaj s&odnos & ontemskom ontem skom niz& 'iva osnovom do#a,ajne tenzijetenzije- s&pro s&protssta tsstavljen vljenee s& dvije ontemske )i#&re spa* spa*ija( ija( dva mikrok mik rokozm ozmosa osa & koj kojima ima se kre kre!e !e pri pripov povjed jeda% a% 3 lik Mar Marlo@ lo@ Rad Radnja nja po% po%inj injee kad on pre prelaz lazii iz pro prosto stora ra <2 *ivilaiza*ije ;En#leska> & spa*ij dž&n#le ;A)rika>“ Naspram *iviliza*ijsko#a imamo dakle pra"&m&( koja 'i & svome zna%enj& sadržavala i sljede!e odredni*enepoznato( skrivena smrt( životni m&k( lj&dožderi( osje!aj potp&ne poti"tenosti( po%et*i vremena „onradov roman 4r*e tame može lo"e pro!i & tzv +ostkolonijalnoj kriti*i kao tekst imperijalisti%ki$ najezdi 5ednostavno %itanje temelji se na re.konstr&k*iji onradova romaneskno# svijeta Nje#ova se zna%enjska polivalen*ija poravnava i otvara se mo#&!nost raznim ideolo#iziranim %itanjima romana 8mjesto da do'ijemo &vid & 'o#at romaneskni svijet koji zasi#&rno postavlja pod &pit osnovne vrijednosti nama se n&di povr"an zaklj&%ak o kolonijalisti%kom karakter& teksta ik Kertz ne!e se i"%itavat( "to %ak i ekspli*itno iznosi pripovjeda% & prvom li*& Marlo@( kao iz#&'ljeni( optere!eni svojevoljni nasilnik koji je ne#a*ija tzv iviliza*ijsko# svijeta iz koje#a dolazi me,& &ro,enike 3 ve! !e se %&dnovato tvrditi da se njime &zvis&je evropski svijet Zasto valja imati na &m& da romaneskni svijet zadržava svoj& a&toverzij& prema stvarnom svijet& kao jedan od $ipoteti%ni$ ili mo#&!i$ svjetova i da s& nje#ove pojedina%nosti ne.opstoje!i entiteti( koje možemo ra'iti kad i$ &spostavimo kao takve( & otkrivanj& stanja( sit&a*ija i do#a,aja & stvarnome svijet&“
S&i$a A.ri$e i A.ri$anaa 8koliko 'ismo slik& A)rike i A)rikana*a izdvojili & *jelosti iz konteksta romana( nes&mnjivo 'ismo mo#li postaviti ;$ipo>tez& da Marlo@ vidi A)rik& kao mra%ni( malari%ni i divlji prostor Ona je dakle( mjesto neprijateljstava( opasnosti( tame i smrti 8 Roman& nema niti jedno# opisa prirode koji 'i &p&!ivao na 'ez'rižnost( sjaj( radost i ljepot& priroda je pretvorena & prostor & kome s& „staze( staze sv&da( &#ažena mreža staza sta za koj kojaa se "ir "irila ila pre preko ko pra prazne zne ze zemlje mlje(( kro krozz vis visok& ok& tra trav&( v&( kro krozz sa# sa#orj orjel& el& tra trav& v& Osa Osamlj mljeno enost( st( sam samoo osamljenost( ni#dje niko#a“;Konrad 4r*e tame( str J0J> 8 Marloov& pri%anj& rijeka Kon#o postaje sim'ol- „ Ali 'ila je ondje jedna rijeka( prava rje%&rina Nalik je 'ila na #olem& op&"ten& zmij&( s #lavom & mor&( troma tijela iste#n&ta & nedo#led( rep joj se #&'io & d&'inama kontinenta“ ;Konrad( 4r*e tame( str 2<:> <2
+ele"( Cajo( 1&ma%enje romana( str 299( Za#re'( 2000
I'id( str 2=/
:
76 Nakon ovakvo# opisa rijeke koj& Marlo@ #leda na karti & izlo#&( jo" kao dje%ak( sasvim je jasno da ona ne!e & roman& postati mjesto za lj&'av i sre!&( ne#o ona postaje sim'ol stra$a( t&#e i smrti Na%in na koji Marlo@ vidi A)rik& ne razlik&je se mnoo#o od na%ina na koji vidi A)rikan*e- „ini lj&di l. lj&dožderi. na svom mjest& nis& jeli jedan dr&#o#a preda mnom ponijeli s& sa so'om zali$& mesa s vodeno# konja koje se pokvarilo i tajna divljine mi je smrdila & nozdrvama &jb“ ;Konrad( 4r*e tame( strJ2> Marlo@( dalje( razmi"lja „Zemlja je iz#ledala nezemaljski( a lj&di s& 'ili Ne( nis& 'ili nelj&dski +a( znate( to je 'ilo naj#ore 3 ta s&mnja da oni nis& nelj&dski Dolazila 'i la#ano do %ovjeka Oni s& vri"tali i skakali i okretali se i #rozno krivili li*a( ali ono "to je %ovjeka d&'oko &z'&,ivalo 'ila je sama pomisao na nji$ov& lj&dskost 3 pop&t vas. pomisao na %ovjekovo daleko srodstvo sa ovim divljim( strasnim metežom R&žno Da( to je 'ilo prili%no r&žno ;i'id( str str J2:> „1o Marlo@o predstavljanje A)rikana*a kao mase( #omilanje epiteta( sine#do$a i ponavljanja( poja%ava dojam o jednom kolektivnom 'i!&( %&dovi"nom i slo'odnom( iako ekspli*itno kaže da 'i i$ volio vidjeti kao okovano i po'ije,eno %&dovi"te 4li%nim ne#ativnim( kseno)o'i%nim kvli)ika*ijama Marlo@ opis&je A)rikan*e do kraja romana( kao &dove( okr&#le o%i( kao 'ljesak o"tri$ z&'a( kao one koji žive( spavaj& i jed& & zada$& *rkotine vodenkonja( kao #omil& divljaka A)rikan*i & Marlo@ov& disk&rz& nemaj& individ&alnosti Nijedan a)ri%ki lik nema imena Zapravo( tri lika ipak imaj& izvjesn& individ&alnost jedan je loža%( dr&#i kormilar( a tre!i A)rikanka koja je svakako primjer za mo#&!i dr&k%iji Marlo@ov stav o A)rikan*ima jer je ona kaže Marlo@ pla$ovita i prekrasna( ne&krotiva i veli%anstvena & njezin& je dostojanstvenom napredovanj& 'ilo ne"to ko'no i &zvi"eno“ < 6ažno je napomen&ti da & ovom roman& nis& samo A)rika i A)rikan*i opisani tamnim 'ojama 4ve je postavljeno & %&dnovatim odnosima ;oprekama> Ostvarenje ima#inarne ideje napretka Marlo@ opis&je 'ez mno#o vjere ni 'ijel*i nis& mno#o 'olji( jer pok&"avaj& mijnjati A)rik& i A)rikan*e kor&mpiranim %inovni*ima( je)tinom tkaninom( 'ezvrijednim &krasima( komadima ži*e( a sve to mjesto pla!e( Dr&"tvom za zatiranje divlja%ki$ o'i%aja( streljivom( sa%mari*ama( te"kim p&"kama i topovima Imperijalizam je predstavljen ovim sim'olima Zapada kao neprestanan najezda( kao „veseli ples tr#ovine i smrti“( a „kroz sve je prop&$ivao k&žni da$ nemo!ne #ra'ežljivosti kao zada$ le"a“ +oslije sve#a ne ostaje mno#o svjetla „Na kraj& krajeva svi s& na #&'itk& I Zapad i Istok( i Evropa i A)rika( i imperije i kolonoje( i #ospodari i ro'ovi 4ve se & Marlo@om svijet& zasvr"ava ni$ilizmom i relativizmom a život postaje tajanstveni sklop nemilosrdne lo#ike s jalovom svr$om 4ve priti"!e tama A)rike ak i anonimno# mornara( dr&#o# pripovjeda%a koji z&ri & 1emz& 1e mz& koja( kao i Kon#o( vodi & sr*e jedne neizmjerne tame“ <
<
1ijanovi!( Qasan Zloko'ni prizv&k 4r*a tame( str /:< Razlikaf Di))eran*e( asopis za kritik& i &mjetnost teorije( Hroj ( 1&zla( 2000J < I'id( str /90
9
77
ROMAN SLIKA DORIJANA 9REJA 4lika Dorijana Creja je roman koji se javio /<=0 #odine( ali je( me,&tim( doživio veoma žalosn& slav& 8 njem& je Oskar 6ajld tražio senza*ije svjesno# tajno# %&desno# otkri!a 1aj roman je na"ta dr&#o do prelijepa smjesa strani*a koje s& napisane & mladosti i opisa zak&taka ondonsko# života Najsjajnija slika to# romana svakako je slika londonski$ „dama slave“ Najvi"i stepen nje#ovo# romana svakako je pri%a koja je &stvari 'ajka 1ri #lavna li*a( li*a( tri s& li%nosti Oskara 6ajlda6ajlda- ord Qenri( lord koji d&$ovno prezire sve( slikar Hazil koji je o'ožavao sve "to je lijepo i savr"eno( mladi! Dorijan koji se strmo#lavlj&je & &živanje i t& pok&"ava prona!i tajn& života Ono o %em& se t& #ovori opija d&"& i %ini se da ta knji#a ima mo! jer 6ajld prosto zaprepa"!&je svojim o#romnim poznavanjem lijepi$ stvari 4i#&rno je to najsjajniji roman dekade'tne en#leske aristokrtatije Razlo# za"to roman nije pri$va!en je to "to mno#i nis& imali milosti za neizlije%iv& mladost Dorijana Creja( ni raz&mijevanje za ono dje%a%ko &vjerenje da ma"tanje la#anjem( zavo,enjem i maskama može se spasiti život od monotonije( jer kako 6ajld kaže- „ ovjek je najmanje svoj kad #ovori svoje rime( dajte m& mask& i &%i!e van istine 1im romanom dosti#ao je #enijalnost( a lj&di opra"taj& sve osim #enijalnosti 8 nje#ovom roman& naslovni lik svojim na%inom života potv,&je da je Hazil( a&tor nje#ova portreta 'io & prav&( kada je iznio mi"ljenje da model nije ono "to slikar otlkriva jer na o'ojenom plato& slikar otkriva samo# se'e Dorijan Crej nije se identi)ikovao sa portretom jer nije raz&mio por&k& sa život tre'a da se re)ormi"e prema ideji %jepote( pa se nje#ovo n&sno pona"anje nije odrazilo na nje#ovoj lijepoj spolja"njosti ve! na nje#ovom potret& #dje je ljepota lika izraz okolnosti lika Dakle( &mjetni%ka ljepota pretvara se & savjest koj& Dorijan pok&"ava da &ni"ti( ali &mjesto nje &ni"tava se'e Knji#a je pro#la"ena nemoralnom z'o# nje 6ajld 6ajld zavr"ava na s&d&( ali ne odri%e je <: se / S&i$a Dori'ana 9re'a$ao soi'a&na (to)i'a 8topijski so*ijalizam je prete%a na&%no# so*ijalizma( teorije koje s& dr&"tvenom poretk&( &temeljenom na privatnom vlasni"tv& i eksploata*iji( s&prostavljale so*ijalisti%ki ideal 8topijski so*ijalizam kritizirao je kapitalist kapit alisti%ko i%ko dr&"tvo( os&,ivao( os&,ivao( prokl proklinjao injao #a( ma"ta ma"taoo o nje#o nje#ov& v& &ni"te &ni"tenj&( nj&( )antazirao )antazirao o 'olje 'oljem m poret poretk&( k&( &vjeravao 'o#ate o nemoralnosti eksploata*ije Ali &topijski so*ijalizam nije mo#ao pokazati pravo#a izlaska Nije znao ni razjasniti 'it najamno#a ropstva pod kapitalizmom( ni otkriti zakone nje#ova razvitka( ni na!i on& dr&"tven& sna#& koja je sposo'na da postane dr&"tven& sna#& koja je sposo'na sa postane tvora* novo#a dr&"tva<9 Oskar 6ajld je napisao jedn& od najljep"i$ &topija << koje je ikad stvorio pjesni%ki pjesni%ki #enij 8topija je &vije &vijekk 'ila omiljeni o'lik stvarala"tva kada stvarnost prelazne epo$e nije davala 'oja i tonova za ovaplo!enje ideala 1aj o'lik poetsko# stvarala"tva je 'olje ne#o ijedan dr&#i odražavao *iljeve odre,ene #r&pe( po"to jr taj o'lik poslije &ni"tenja realni$ o#rani%enja otvarao "iroka prostranstva za nji$ov& mani)esta*ij& „4lika Dorijana Creja“ konkretiz&je vatreni &zlet savremeni$ dokoni$ esteta ka preo'ražaj& svijeta i života 1a %&dna pripovijetka slika ono zami"ljeno *arstvo & kome za *iljeve epik&rej*a i estete nema #rani*a( %ak ni oni$ koje postavlja sama priroda & o'lik& starosti i o#rani%enja %ovjekovi$ %ovjekovi$ sna#a „4lika Dorijana Creja“ to je prije sve#a sjetna t&#ovanka savremeno# miljenika s&d'ine koji ima sve osim vje%ne mladosti da 'i po'je#ao iz monotono# realno# svijeta & o'last podivljali$ &živanja Dalje( to je slika idealno# postojanja o kome '&n*a presiti sre!nik na"e#a vremena( slika & kojoj &z'&,enje pijani$ or#ija i il&zija <:
@@@znanjeor#flektire @@@znanjeor#flektire HKlai!- ečnik strani= rieči( Za#re' /=<=( str/J=< str/J=< << HKlai!- ečnik strani= rieči Za#re' /=<=( &topija . )antazija( neostvariva ma"ta( str/J=< str/J=< <9
78 darovani$ lažj& nis& zamra%ili svijest( o tome da s& 'olest i starost neminovni %ak i za 'o#ate i &#ledne lj&de +riroda je postavila #rani*& %ovjekovo# s$vatanja Ne mo#& se nekažnjeno sve vi"e &zimati narkoti%na sredstva 4avremenom milioner& prikaz&je se prekrasno ostrvo 8topija & o'lik& 'lažene zemlje & kojoj se može na!i ono posljednje "to m& ne mo#& & realnom svijet& pr&žiti 'o#atstva Dorijan je „lijep kao lepr"ava ma"ta Qelade“ Ali i sama Dorijanova ljepota ne 'i mo#la da #a okr&ži %aro'nim snovima & %iji se 'eskrajni lana* pretvorio nje#ov prazni život Dorian nije samo lijep On je &#ledan i "to je najvažnije 'o#at On se kre!e & onom svijet& & kome s& %ak i 'ol i nevolje odjeveni & svil& i zlato „Ma koliko to iz#ledalo %&dno( . kaže slikar Hezil( . ali ja nikada nisam volio žen& 6aljda za to nisam imao vremena Možda je( kako kaže Qenri( prava „#rande passion“ privile#ija oni$ koji nemaj& "ta da rade( rade( i z'o$ to#a je ona svojina neradni$ klasa klasa na zemlji“ <= ord Qenri je ovim rije%ima otkrio so*ijaln& podlo#& ono# psi$i%ko# života koji se razvija & „4li*i Dorijana Creja“ 1o je svijet dokoni$ i lijeni$ klasa( #dje se kasno &staje( pola$ko o'la%i i #dje se veliki dio dana provodi & tra traže ženj& nj& vje vje"ta "ta%ko %ko## sad sadrža ržaja ja koj kojim im 'i se mo# mo#ao ao isp isp&ni &niti ti vla vlasti stiti ti &n& &n&tar tarnji nji sv svije ijett & ned nedost ostatk atk&& rea realni lni$$ interesovanja 1i lj&di koji %itave sate leže na kraji%k& divana pokrivenom persijskim tepisima( „p&"e jedn& za dr&#om 'ez'rojne *i#arete“ i &živaj& & „"arenil& lijepi$( 'o#ato o'ojeni$ *vijetova alpijsko# ž'&nja( %ije lepr"ave #rane iz#leda kao da jedva nose teret svoji$ vatreni$ &krasa“ 1o s& lj&di %ije se misli i ne$oti*e &p&!&j& „dalekim 'lijedolikim slikarima koji nastoje da izrade kretanje i &zlet & &mjetnosti koja je po svojoj prirodi nepokretna“( zato "to „t& pred o%ima“ ti$ lj&di pod d&#im svilenim zavjesama o#romno# prozora( „podsje!aj&!i na tren&tne e)ekte japansko# slikarstva“( promi%& )antasti%ne sjenke pti*a koje t&da prolije!& 1o je svijet si'arita i epik&reja*a kojima se &vijek pri r&*i do'ro vaspitani lakeji da i$ &sl&že( izvanredni epikaži( &do'ne )otelje( i „meki svileni persijski tepisi“ raz'a*ani po „pod& zastrtom #r&'im s&knom“ 6eliki istinski &mjetnik( Oskar 6ajld( otkrio je dr&"tveno porijeklo esteti%ko# individ&alizma koji je on smjelije ne#i iko dr&#i odrazio 8 vanrednim zasleolj&j&!im paradoksima lorda Qenrija otkriva on po#led na svijet ti$ lj&di koji s& zaodijevali & nove o'like onaj isti &zlet '&ržoasko# dr&"tva koje se izro,avalo ka slo'odnoj mani)esta*iji nje#ovi$ instikata( mržnj& to#a dr&"tva prema okovima koji s& ste#li li%nost pod pritiskom so*ijalne n&žnosti ord Qenri( kao i Ytriner( &staje protiv svi$ o'lika odri*anja Primiti#izam di#&'a$a sa-(#ao se ( tra+i-nom ostat$( os'e0an'a samoodrian'a $o'e %aa mr&'e na na, !i#ot/ Mi smo $a!n'eni za na,a odrian'a/// Ost#aren'e 'e na'%o&'e sredst#o za os&o%o:en'e/ Jedini na-in da -o#'e$ iz%'e+ne is$(,en'e 'este da se )o#(-e )red n'im/ Tre%a m( samo )r(!iti ot)or i d(,a 0e onemo0ati od te!n'e $a onom ,to 'e za%ran'eno1 $ren(0e da (z&eti do ono+a ,to 'o' 'e )o-e&o iz+&edati -(do#i,no i )rest()no1 za"#a&'('(0i n'enim )roti#)rirodnim za$onima/ Dajte prostora na#onima Dole o#rani%enje i odri*anja 1o je deviza novi$ pjesnika i lord Qenri t& propovijed Ytrinera Ytrine ra i Ni%e Ni%eaa samo zaodjeva zaodjeva o'lik o'likom om jerki$ i snažn snažni$ i$ parad paradoksa oksa On varir variraa na rije%i ti$ mislil mislila*a a*a i I'zen I'zenaa„ilj života je samorazvijanje +otp&no izraziti svoj& s&"tin& 3 to je ono za "to se svaki od nas živi“ On je Hrandov saveznik Danas se &'(di sami se%e %o'e/ Oni s( za%ora#i&i s#o'( na'(z#i,eni'( d(!nost1 d(!nost )rema samima se%i// S#i se oni %ez s#a$e s(mn'e od&i$('( mi&osr:em; se%i mi&osr:em; oni 0e na"raniti +&adno+a1 +&adno+a1 od'en( od'en(ti ti sir sirotin'( otin'(// A&i n'i"o#e #&astite d(,e tr)e +&ad i !e:/ 8 na,o' rasi 'e iz(mr&a sm'e&ost1 a mo!da ne$ada ( nama ni' ni )osto'a&a/ Stra" od dr(,t#a $o'i &e!i ( osno#i mora&a1 stra" od %o+a $o'i -ini ta'n( re&i+i'e1 * to s( eto d#a im)(&sa $o'i #&ada'( nama/ @? />/Preo%ra!a' s#i'eta i $(&t &i'e)o+a ( o#om roman( Kao i svaki savremeni apolo#eta #ole li%nosti koja je sama se'i dovoljna( lord Qenri ne može da i"%&pa iz svo# sr*a so*ijalni instikt I kao "to je Ni%e povezao svoj& propovijed e#oizma sa ma"tom o &savr"avanj& %ovje%anstva tako je i lord Qenri oplemenio svoj k< o#oizma i instikta '&n*anjem o savr"enom svijet& Ja mis&im da %i1 $ad %i ne$o zi#io )(nim )&(0ima i sa#r,enim !i#otom (o%&i-('(0i s#a$o s#o'e os'e0an'e1 izra!a#a'(0i s#a$( s#o'( misao1 $on$re* tiz('(0i s#a$o sno#i:en'e1 s#i'et do%io ta$o s#'e! )otstre$ za radost1 da %ismo za%ora#i&i s#e %o&esti sredn'e+a #i'e$a i #rati&i se 'e&ins$om idea&( -a$ mo!da i ne-em )re.in'eni'em i ras$o,ni'em od 'e&ins$o+ idea&a/ Ni%eovo &%enje #lasi- „ Ako '&de" nemilosrdni e#oista( posl&ži!e" vi"em *ilj& postojanja( ideji nat%ovjeka( &stvari &savr"avanja lj&dsko# roda“ Oskar 6ajld kroz &sta lorda Qenrija kaže- „ Ako '&de" e#oista( ti !e" posl&žiti stvaranj& svijeta istinske ljepote i radosti“ 4avremeni individ&alisti sa razni$ strana prilaze opravdavanj& e#oizma i eksploata*ije K< lijepo#a i sre!e koji je stvorila dokoli*a lord Qenri &znosi na stepen najv na jvi" i"e# e# za zako kona na ži živo vota ta(( i & im imee nj nje# e#aa pr prav avda da pr prez ezir ir pr prem emaa dr dr&" &"tv tven enim im o' o'av avez ezam ama( a( mr mržn žnj& j& pr prem emaa samoo#rani%avanj& Ako je Ni%e &zdi#ao na stepen k<a sna#&( ne&mitn& volj& i ž&dnj& za vla"!&( ako je Metarlinkova )ilozo)ija postala opravdanje ira*ionalisti i nerada( onda je Oskar 6ajld pokazao savremenom %ovje%anstv& tre!i izlaz & kome ono može se'i na!i &tje$& i smisao 1o je p&t epik&rej*a i estete 4vaki od ovi$ pisa*a je stvarao primamljiv& )ilozo)ij& koja je opravdavala ovaj ili onaj p&t koji je kretao savremeno '&ržoasko dr&"tvoYtirner je dao nove o*jene *ijeloj $istoriji %ovje%anstva( postaviv"i & *entar svoje )ilozo)ije $istorije <=
+4Ko$an- Istoria )apadnpe.ropske 6eselin Masle"a( 4arajevo /=<( knji#a III( 41R/:2 )apadnpe.ropske knie.nosti ( 6eselin Isto( str/:2./:J
=0
7" odre,eni prin*ip( . trij&m) samozadovoljenje( jake( e#oisti%ne li%nosti Oskar 6ajld je prona"ao osnovni )aktor $istorijsko# razvoja & o'lasti &mjetnosti „ +onekad mislim( . kaže slikar Hezil( . da & $istoriji %ovje%anstva i#raj& zna%ajn& &lo#& samo dvije ere prva to je otkri!e novo# na%ina izražavanja & &mjetnosti( a dr&#a( . pojava novo# o'ras*a( naravno( opet & &mjetnosti“ ord Qenri je & praksi ostvarivao esteti%k& teorij& Oskara 6ajlda On naseljava svijet vol"e'nim sadržajima( preo'ražava stvarnost prema volji svoje )antazije Dorijan predstavlja dra#o*ijen dra#o *ijenii mater materijal ijal za lorda Qenrija Qenrija On je 'io osjetljiv osjetljiv na rije%i kao "to je izvanredna izvanredna violi violina na osjetljiva osjetljiva i na najlak"i dodir i vi'ra*ije #&dalaHilo je ne%e# privla%no# za lorda Qenrija & psi$olo"kim pok&"ajima djelovanja na nje#a=/
Re)rod($o#ati ( t(:o' d(,i1 $ad ti se to )ro"ti'e1 +raiozne o%&i$e i (-#rstiti i" za ne$o #ri'eme ( n'o'1 s&(,ati od'e$ s#o'i" so)st#eni" ide'a i to 'o, o'a-an m(zi$om strasti i m&adosti1 $ao $a$#( .in( tr-nost i&i neo%i-an miris )re&i#ati ( dr(+o+a s#o' so)st#eni tem)eramenat7 to 'e %i&o istins$o (!i#an'e1 mo!da )ot)(ni'e od %i&o $o+ dr(+o+ (!i#an'a $o'e 'e )a&o ( dio na,em #(&+arnom #i'e$( s n'e+o#im tri#i'a&nim te!n'ama i +r(%o -(&nim zado#o&'st#ima/ Hezil& je Dorijan otkrio nov& er& &mjetnosti Divni lik &s$i!eno# mladi!a inspirisao #a je za novi na%in &mjetni%ko# o'likovanja( za novi stil( prisilio #a je da #leda stvari & dr&#oj svjetlosti( dao m& je mo#&!nost da ponovo stvori život & o'li*ima koji s& ranije 'ili za nje#a tajna( jednostavni o'li*i i likovi stvari postajali s& savr"eniji i &zdizali se na stepen sim'oli%ni$ vrijednosti i li%ili m& na nek& vrst& odraza dr&#i$ jo" savr"eniji$ o'lika & kojima se može realizovati ta ideja6ajldov svijet je svijet ljepote i )antazije 8 tome svijet& se vrijednost stvari mjeri nji$ovom sposo'no"!& sa zasite ma"t& Ovdje li%nost može da osje!a samo & i#ri )antazije( )anta zije( kad ona stvara nove likove i predm predmetima etima daje svoj& sadržin& 1a i#ra )antazije )antazije je jedino &to%i"te od trivijalni$ stremljenja v&l#arno# vijeka 1akav je svijet & koji je j e Oskar 6ajld 6ajld 'a*io svo# j&naka =2 ijepi mladi! koji ve! samim svojim postojanjem preo'ražava monoton& stvarnost &n izrazite likove postao je predmet o'ožavanja On je za te lj&de predstavljao )antazij& i &mjetnost Dorijan je za lorda Qenrija 'io jedan od oni$ dramski$ j&naka %ije nam radosti iz#ledaj& t&,e( ali %ije patnje '&de & nama osje!anje lijepo#a i %ije s& rane divne kao r&ža +ropovijed lorda Qenrija pala je na plodno tlo( ona je zapalila & mladi!evoj d&"i %itav požar On je postao tvora* svijeta On je sa svojom ljepotom( osje!ajno"!& i 'o#atstvom imao sva sredstva koja s& m& 'ila potre'na da realni svijet pretvori & privi,enje( a da od privi,enja stvori oko se'e realni svijet ord Qenri „ #a je isp&nio do vr$a divlja%kom ž&dnjom da &pozna svijet“ 8 opojnoj '&'i veliko#a #rada na"ao je on sredstva kojima je život pretvorio & snovi,enje 8za sve 'o#atstvo %aro'no# *arstva )antazije novi$ pjesnika to *arstvo *rpi sve svoje 'oje samo iz otrovno# tla savremeno# veliko# #rada( to# najkarakteristi%nije# djela '&ržoazije 4ljede!i$ dana poslije propvijedi lorda Qenrija „ne"to je klj&%alo & žilama“ Dorijana On je osje!ao da „& vazd&$& le'di nekakav slatki otrov“( njime je ovladala strast za %&lna osje!anja 1o je onaj isti otrov koji je otrovao Rastinjaka i isjena( %ij& je ot&plj&j&!& sna#& osjetila Nana kada je kao djevojka i"la &li*ama +ariza i kada joj se %inilo kao da se „ sa pariski$ mostova diže plamena str&ja koja klizi niz njena 'edra“( kad je 'lijedila i opijala se od samo# dodira sa djevojkom koja je „ ve! znala znanje“ =J 6eliki &mjetnik Oskar 6ajld nije mo#ao mimoi!i da otkrije t& vez& koja spaja nje#ovo# j&naka sa &slovima života dokoni$ dr&"tveni$ klasa & velikom #rad& Zasleplj&j&!i esteti*izam Oskara 6ajlda nikako je & onoj istoj opojnoj atmos)eri & kojoj se rodio Meterlinkov „stra$ od života“ Ja sam os'e0ao1 * )ri-a Dori'an Qenri'(1 * da 'e na, si#i -(do#i,ni London sa miri'adama &'(di1 s n'e+o#im s'a'nim +ri'e,niima i nis$im )oroima sa-(#ao ne,to i za mene/ On se sjetio Qenrijevi$ rije%i o tome kako „traženje ljepote predstavlja naj&z'&dljivij& po#&'n& tajn& života“ 8 mrežama #i#anta koji lik&je( & nje#ovim o#nji"tima razvrata i $ramovima &mjetnosti nije te"ko stvoriti se'i prividan život 1i lj&di nemaj& z'o# %e#a da pri'je#avaj& 'ajkama i &topijama( jer im #rad pr&ža mo#&!nosti da realni život pretvore & vilinsk& 'ajk& Reklo 'i se da se ovdje može ostvariti „*ilj života 3 samorazvoj“ Ali Dorijan može da pokori sve osim prirode Nje#ova nevolja krije se o#rani%enosti %ovjekovi$ sna#a opojnost ne prlazi 'ez tra#ova Ona r&"i nje#ov& ljepot& i sna#& koja im daje vlast nad sredinom On zna da !e neiz'ježno do!i vrijeme kad !e on postati star( z'oran( kad vi"e ne!e 'iti lijep( kad !e misli iz'razdati nje#ovo %elo( a strasti &%initi da &sta$n& nje#ove &sne pod $alapljivim nje#ovim plamenom On ne!e vi"e o%aravati samom svojom pojavom sve one koji s& oko nje#a 4vako# mjese*a pri'ližava!e se ne%em jezovitom 6rijeme lj&'omorno %eka =/
Isto( str/:
=2 =J
Isto( str/:./:
8' da primi olat& za sve r&že i ljiljane ras&te na nje#ovom p&t& +ož&tje!e nje#ovo li*e i &pasti o'razi( z#asn&!e i pro*vjetati nje#ove o%i( iz'lijedje!e &sne i kose !e iz#&'iti zlatn& 'oj& Rezak 'ol t&#e parao je kao o"tar nož pri samoj pomisli o tome( i %inio da dr$te najtanji damari nje#ovo# 'i!a
Za#idim na s#em( onome -i'a &'e)ota ne (mire/ (mire/ za#idim o#om mom )ortret( $o'i si ti na)ra#io1 * $a!e Dori'an (m'etni$( Bezi&(1 * a za#idim z%o+ to+a ,to 0e on za(#i'e$ zadr!ati ono ,to 'a moram iz+(%iti/ O $ad %i to %i&o dr($-i'e Kad %i s&i$a mo+&a da se mi'en'a a 'a za(#i'e$ ostanem o#a$a# $a$a# sam Za,to si 'e nas&i$ao O#a s&i$a 0e ne$ad )ostati za mene )odsm'e" s(ro#i )odsm'e"/ 1& %&dn& t&#ovank& ne'o je &sli"ilo( i Dorijanova želja je postala stvarnost On je mo#ao da se preda opojnosti života( a ostajao je lijep i mlad dok s& se na portret& na#omilavali tra#ovi strasti i sarosti 8 ovoj divnoj 'aj*i slivaj& se estetske ideje 6ajldove sa nje#ovim predstavama o istinitosti i životnom ideal& A&tor postavlja Dorijana & &slove & kojima se život sastoji iz neprikladni$ &živanja i estetski$ &z'&,enja( #dje se taj život odvija 'ez prepreka i & kome se do kraja ostvar&je ideal lorda Qenrija koji je &%io da je j e *ilj života samorazvijanje A samorazvijanje se( po Qenrijevom &%enj&( poklapa sa e#oizmom „ lj&di koji nis& e#oisti &vijek s& 'ez'ojni( & njima nema dovoljno individ&alnosti“ Razvijati se zna%i tražiti sve nova i nova saznanja = „ Livite onim divnim životom koji se krije & vama“ +rakti%ni zaklj&%ak te )ilozo)ije svodi se na jedn& misao „ &živaj pa !e" tako posl&žiti vi"im *iljevima postojanja“ +rema Qenrijevom &%enj& život tre'a &vijek praviti & 'oji I ti lj&di vole & život& samo one tren&tke koji ma"ti daj& $rane Oni nemilosrdno od'a*&j& od se'e one koji s& prestali da sl&že nji$ovoj )antaziji Dorijan je nap&stio mal& #l&mi*& 4i'il& %im je ona '&ta)arsk& lj&'av zamijenila zamij enila realnim realnim lj&'a lj&'avlj& vlj& 4ve donde dokle #a ona nije &poznala( &poznala( i#ra je 'ila njen jedini životni *ilj( ona je živjela samo & pozori"t&( radovala se Heatri%inim radostima i 'oljele s& je Kordelijine patnje( iz#ledali s& joj divni v&l#arni partneri( *ijeli njen svijet 'ile s& razmazane k&lise Ali Dorijan joj je donio ne"to &zvi"enije( ne"to "to je &mjetnost mo#la samo odraziti( ona je mo#la prikazivati strast koj& nije osje!ala( ali nije mo#la prikazivati on& strast kojom je sama kao o#njem iz#arala I ona je prestala da '&de interesantna za Dorijana ono# tren&tka kada je na mjesto svijeta &mjetnosti iz'io iz nje svijeta života Vi ste (%i&i mo'( &'(%a#/ Vi ste (z%(:i#a&i mo'( ma,t(/ Sad #i ne (z%(:('ete -a$ ni mo'( radozna&ost///Vi ste $on$retizo#a&i sno#i:en'a #e&i$i" )'esni$a i da#a&i o)i)&'i#i o%&i$ %es$r#nim (m'etni-$im &i$o#ima/ S#e ste #i to od%ai&i od se%e/ Posta&i ste ni,ta#i i %'edni/ ta ste #i %ez (m'etnosti Ni,ta Ali & tra#i%noj pri%i o 4i'ili( & pri%i o Dorijan&( iz'ija osnovna ideja Oskara 6ajlda ovjek sam se'e može potp&no de)inisati samo & &mjetnosti i%nost ima vrijednost samo &toliko &koliko ona stvara svijet Dorijanje ostvario t& želj& Za nje#a je život 'io „prava i najve!a &mjetnost“ 4ve ostale &mjetnosti sl&žile s& samo kao priprema za nje#a „ +oslije 'esane no!i( poslije 'ijedno# svitanja koji isp&njava na" mozak stra"nim )antomima 3 kaže 6ajld 3 kad po#ledamo svakida"njost( %esto nas o'&zima svijest o &žasnoj n&žnosti da se nastavi život & onom istom dosadnom kr&#& stereotipni$ navika mi osje!amo nesavladljiv& želj& da jedno# lijepod j&tra %im otvorimo o%i &#ledamo svijet koji se radi na"e# zadovoljstva preo'razio pod no!nim pokrovom( sa novim o'li*ima i 'ojama predmeta( sa novom tajnom & njima“ njima“ Dorijan& Crej& je iz#ledalo da je stvaranje sli%ni$ svjetova istinski *ilj života 6o"e'na &topija Os$ara 6ajlda je o%aravaj&!e ovaplo!enje težnji savremeno# dr&"tva & nje#ovoj tr*i za privi,enjima = 8mjetnost( preo'ražaj svijeta pomo!& stvarala%ke )antazije 3 to je najvi"i o'lik individ&alizma I'zen je prikazao nat%ovjeka & nje#ovom dodir& sa onim "to je lj&dsko Nje#ovi j&na*i &mir& kad &#ledaj& 'o#a( kad doti#n& p&no ostvarenje svoje li%nosti Zemlja ne podnosi ono "to je ne'esko Oskar 6ajld je( prona"av"i dr&#i p&t ka mani)esta*iji li%nosti koja se otkriva & i#ri )antazije( zaodjen&o istom takvom tra#i%no"!& s&ko' i%nosti sa dr&"tvom 4likar Hezil je predstavnik dr&"tveno# morala On za$tijeva od Dorijana od#ovor o #lasinama koje s& se ti*ale nje#ovi$ nje#ovi$ zlo%ina zlo%ina i žrta žrtava va Za"to je ser Qenri A"ton A"ton 'io prin&, prin&,en en da nap&sti En#lesk& En#lesk& Za"to je tako stra"no svr"io sa so'om Andrijan 4indlton Za"to pristojne dame ne!e da rizik&j& da se pokaž& & dr&"tv& sa lejdi Cvendolen 8 vol"e'n& i#r& )antazije &vla%i & realni svijet i o'jektivni dr&"tveni moral Ne&mitna“ savjest potresa svijet koji je preo'razila Dorijanova &mjetnost( i po'je"njeli Dorijan &'ija Hezila( koji je naslikao portret 3 &zrok svi$ nje#ovi$ nesre!a( &'ija ono#a koji #a je %&dotvornim portretom najprije iz'avio od nje#ove vlastite savjesti( savje sti( a kasni kasnije je postao opomena( koja se svojim s&rov s&rovim im rije% rije%ima ima stavila & &lo#& s&dije dr&#ima dr&#ima On &'ija &mjetnika i nje#ovo djelo( a s njim i *io nje#ov smisao On &'ija pro"lost poslije %ije smrti !e se oslo'oditi I on je rasparao nožem slik& odozdo do #ore 4l&#e s& na"le divni portret svo#a #ospodara koji #a je prikazivao onakvim kakvo# s& #a oni posljednji p&t vidjeli & *vijet& nje#ove mladosti Realnost je &'ila &mjetnost o#t je &'io Hranda( Hezil je &'io Dorijana Nje#ova pitanja oni mno#o'rojni „za"to“( to je velika armija posrednosti koja se di#la protiv #enija( armija sla'i$ protiv jako#a( oni „ 6ielz&vielen“ o kojima #ovori Ni%e Individ&alnost =
Isto( str/::./:9 Isto( str/:9
=
81 Oskara 6ajlda #ine isto onako kao i individ&alist I'zena Ali & smrti je po'jeda 4olnes je po'ijedio kada je pao sa visine z#rade koj& je sam sazidao( sazidao( Hrand 3 kad se na nje#a sr&"ila i pri#nije%ila #a lavina Ni Dorijanova smrt ne smije 'iti pravednas kazna & slav& #ra,ansko# morala Dorijan je živio jedino dostijnim životom( a ta%ke #ledi"ta istinsko# estete
Ti si sa#r,en1 *$a!e n'em( &ord Qenri/ Ti si ti) $a$a# tra!i n a, #i'e$ i $o+a se on %o'i % o'i da na:e ( se%i/ Ja #o&im ,to ti ni$ada ni,tanisi (-inio7 ,to nisi ni iz#a'ao stat((1 ni na)ra#io s&i$( i (o),te ,to ni,ta nisi st#orio/ T#o'a (m'etnost %io 'e !i#ot/ Ti si se )os#etio m(zii/ T#o'i dani %i&i s( t#o'a m(zi$a/ +o#i'elj Dorijana toje po#i'elj ljepote &sred svakida"nji*e( smrt koja iz'ija iz "a'lona 4vaka li%nostkoja se poto&no ostvarila prest&pna je z'o# to#a "to ona potresa temelje na kojima po%iva dr&"tvo 8vijek je prest&pan I'zenov nad%ovjek( prest&pan je onaj koji je od života napravio &mjetnost( svaki onaj koji je svoje 'i!e kon*entrisao nad jednim naporom Može se re!i da %itava poezija Oskara 6ajlda povijest o &živanjima i patnjama d&"e koja se ostvarila ostvarila & sl&ženj& ljepoti =: G/>/S&i$a Dori'ana 9re'a i Sa&oma 4aloma je vol"e'na $imna strasti koja sažiže sve oko se'e( &'ija odri*anja i sama #ine & onom o#nj& koji raz'&ktava oko se'e 4aloma i 5okanan to s& strast i odri*anja koji s& se me,&so'no &$vatili & tra#i%ni ko"ta* iz ko#a može 'iti samo jedan izlaz 3 smrt Ostvariti se'e( vidjeti 'o#a 3 to zna%i &mrijeti( i Irodijadina k!er #ine kao "to je po#in&o i Dorijan Crej( kao "to #in& svi j&na*i koji se &n&tar svo#a d&$a stvarali novi svijet 1a ideja preo'ražaja svijeta &n&tar stvarala%ke li%nosti inspirisala jem&z& Oskara 6ajlda Dorijan je do"ao do vr$&n*a pretvoriv"i život & &mjetnost( a 4aloma pretvoriv"i #a & lj&'av lj&'av Ista takva $imna lj&'avi( koja nalazi izlaz samo & #rozni%avom akt& &'istva( zv&%i i & „Zatvoreni%koj 'aladi“( & toj dirljivoj pri%i o smrtnoj kazni izre%enoj nad konji%kim o)i*irom koji je &'io voljen& djevojk& 1o je ista ona $imna lj&'avi kakava je 'r&jala & 4alominoj d&"i( lj&'avi & kojoj se slivaj& sve strasti i želje lj&di( lj&'avi koja %ovjeka %ini stvarao*em svijeta i daje m& sna#& da o'asja ovaj svijet svojom svjetlo"!&( da #a 'oji svojim 'ojama i isp&ni svojim tonovima Li$ Dori'ana 9re'a Hez o'zira "to ne!e nikad 'iti &'rojan me,& svjetska književni%ka imena( nje#ovo stvarala"tvo ime je samo za se'e Oskar 6ajld( 6ajld( ,avo i an,eo kako s& #a zvali( napisao je najljep"e strani*e lj&'avi i &mjetnosti Knji#a koja je pro#la"ena nemoralnom( z'o# koje je zavr"io na s&d&( jedna je od najljep"i$ najljep"i$ knji#a ikad stvoreni$ j&'av(( život i smrt imaj& naki vi"i novo j&'av Mladi slikar( lord Qenri i mladi! savr"ene ljepote( tri s& pi"%eve strane( prava je istina tri li*a %ovjeka Dorijanova li%nost je( reklo 'i se naj&pe%atljivija & svoj pri%i i protivrje%nost Dorijan Crej rodio se ono# momenta kada je slikar Hazil zapo%eo slikati nje#ov portet 4likar je 'io o%aran Dorijanovom ljepotom( o%aravala #a je nje#ova li%nost jer od to# tren&tka kada se zalj&'io & Dorijanov& ljepot& 'io je sam svoj #ospodar( ali sada m& se vi"e nije %inilo tako Nar*is je vidio slik& svo# portreta i 'io je zaprepa"ten prizorom( 'io je sam se'i r&žan( po prvi p&t vidio je se'e na taj na%in na%in Za"to Zato "to je slikar &$vatio nje#ov& &n&tra"njost a ne )izi%k& ljepot&( %inilo se kao da m& je &krao d&"&( 'ila je to jedna velika prazninaDorijan je %esto #ledao pozori"ne predstave Qtio je da is*rpi i sazna sve 6olio je predstave jer je me,& njima i mislio je( prona"ao savr"e'stvo( jedno od mno#i$ za kojima je tra#ao Zvala se 4i'ila i #l&mila je &zvi"ene li%nosti( jednom je 'ila 5&lija( jednom a&ra( zalj&'io se & #enija Qtio je da svi lj&'avni*i svijeta %&j& nji$ov kikot( #ovorio je to svom prijatelj& Qenrij& Ali( &pravo ta o'i%na pojava je &'ila nje#ov& lj&'av( lj&'av( raz'&ktala ma"t&( 'ila je savr"ena a postala je plitka i t&pa Nije želio vi"e misliti o njoj jer je j e ona &ni"tila pjesm& nje#ovo# života A on nikada ne!e 'iti takav( on !e 'iti savr"en 8zeo je nož i zario joj & sr*e 1o# momenta sjetio se s*ene iz romana & kojoj na sli%an na%in &mire jedna žena( i tada i nj& i se'e vidio je dr&#a%ije( zalj&'io se ponovo Dvadeset #odina nakon to#a 'io je zatvoren & so'i( izolovan od lj&di koji s& #a neko! o'ožavali i divili m& se 1i$ dvadeset #odina ostaje jednako lijep( možda ljep"i( za toliko #odina nije se nimalo promijenio( možda je to 'ila nje#ova najve!a kletva +rona"ao je izvor vjr%ne ljepote +ortret za koji je mislio da je &ni"ten( postajao je &n&tra"njost važna a spolja"nja ljepota ne( jer je Dorijan živio s ljepotom ali 'ez d&"e Iza"ao je nakon dvadeset #odina opet & svijet( onaj isti ali ipak dr&#a%iji Opet s& novine pisale o nje#ovoj ljepoti( opet je 'io po"tovan i opet s& m& se svi divili 5edne ve%eri 'rat djevojke koj& je Dorijan &'io( prona"ao #a je da 'i osvetio sestrin& smrt 4&sreli s& se na &li*i( Dorijan je imao kap&lja%& na #lavi 4kin&o je kap&lja%&( %ovjek sa nožem & r&*i je vidio momka od dvadeset #odina koji m& je o'jasnio da nije mo#ao po%initi taj zlo%in jer je tada imao samo jedn& #odin& =9 =:
Isto( str/:=./90 @@@znanjeor#flektire @@@ znanjeor#flektire
=9
82 1o je 'io momenat kada je Dorijan se'i spasio život a & tome m& je pomo#la nje#ova ljepota +a kako re!i da ljepota nije važna +okazao je da je mo#&!e po'ijediti i po'ijedio je A slika 4lika nije &ni"tena( Dorijan je to saznao Da 'i do"ao do savr"enstva za kojim je toliok tra#ao morao je &'iti slikara zajedno sa &'i*om koje# je &najmio i & tom prvom %in& on je &'io se'e 8#ledao je slik& i vidio portret %ovjeka koji je ostario( za#ledan petnaest min&ta & taj pozor znao je da #leda & %&dovi"te 1o %&dovi"te & r&*i je imalo prsten i to je 'io jedini dokaz za Dorijana da je to zaista 'io on +rsten je 'io sim'ol materije( 'o#atstva koje je ostalo isto( nepromijenjeno pa je Dorijan #ledao & nje#a kao da je to najve!a vrijednost portreta A nije 'io &prav&( 'ar sa jedne strane jer mislim mislim da nije materijalno sve a d&$ovno ni"ta ni"ta 4 jedne strane Dorijan je 'io #enije koji je sve vidio ljepoti( a sa dr&#e strane tra#ao je za vi"im *iljevima( tražio je nek& d&'in& života iz koje# !e *rpiti i saznati sve D&"a m& je 'ila prazna +okazao je da svijet p&zi pred materijalnim i povr"inskim
G/
SRCE TAME
8 „4r*& tame“ 5osep$ 5osep$ onrad prikazao prikazao je epizod& s 'el#ijskim 'el#ijskim 'rodom 'rodom na rije*i Kon#o „4r*e tame“ tame“ je sim'oli%ka pripovijest o &%in*ima kolonijalizma( kolonijalizma( & ovome djel& prikazano je kolonijalno &#njetavanje &#njetavanje i plja%ka kako i$ je onrad onrad &poznao za vrijeme 'oravka &zd&ž rijeke Kon#o Kon#o se( ina%e( nalazi & samome sr*& A)rike( velik je kao *ijela zapadna E&ropa +rema svojim prirodnim predispozi*ijama( mo#ao 'i 'iti raj na zemlji( ali s& 'ijele kolonijalne sna#e od nje#a &%inile pakao Kon#o postaje sr*e tame( smatra poznati njema%ki novinar +eter 4*$oll.ato&r- To 'e #r&o ne&a+odna zem&'a/ Za)ra#o 'e to )(to#an'e $roz #ri'eme/ Kada #am se ( $riznim #remenima ne,to do+odi1 os'e0ate se $ao da ste ( stro'( za )(to#an'e $roz #ri'eme )rem'e,teni ( ne$o dr(+o razdo%&'e -o#'e-anst#a i ne samo $ameno do%a/@= onradovo onradovo „4r*e tame“ prvi p&t se & javnosti javnosti pojavilo & Hla*k@ood Hla*k@oodss ma#azin& ma#azin& /<==( kao trodijelna trodijelna serija( a svoj& prav& p&'lika*ij& doživljava /=02 #odineRadnja djela z'iva se na 'rod& „Nellie“ &sidrenom & rije*i 1emzi emzi & ondon ondon& & Na 'rod& 'rod& se nalaz nalazii pet %lanov %lanovaa posade posade-- Direkt Direktor or(( Adv Advoka okat( t( Ra%&no Ra%&novo, vo,a( a( Marlo@ Marlo@ i neimenovani pripovjeda% 4tvarni po%etak pri%e po%inje kada Marlo@ nezainteresiranoj posadi po%inje pri%ati o ondon& ondon& i Evropi Evropi Marlo@a Marlo@a ostatak ostatak posade ne #leda s po"tovanje po"tovanjem m Narator Narator #a smatra neo'i%nim neo'i%nim mornarom( mornarom( %ovjekom koji se ne &klapa & kate#orij& kojoj „pripada“ I o#o s( %i&a ne$a od tamni" m'esta na zem&'i/// == po%inje Marlo@ Najprije #ovori o davnim vremenima( pra$istoriji i na%in& života te mornarstv& to#a vremena +olemi"e o okr&tnim &vjetima( neima"tini( o kolonijaliza*ijiCovori o vremen& kad s& do"li Romani( kaže da to nis& 'ili kolonisti ve! osvaja%i koji s& sve &zimali &zimali 'r&talnom silom +ar%anje zemlje ne želi 'lisko pro&%avati pro&%avati jer je to zvjerstvo Zatim po%inje pri%ati o li%nom isk&stv&( o opsjedn&to"!& mapama( i o zakletvama koje je kao dje%ak davao se'i( da !e posjetiti prazna mjesta na mapi ; 4jeverni pol( A)rik&( rijek& Kon#o> Otkada je saznao da postoji kompanija kompanija koja plovi tim vodama( vodama( %vrsto je odl&%io postati postati %lan Nje#ova Nje#ova tetka poznaje poznaje s&pr&#& visoko pozi*ionirane oso'e & administra*iji pomorstva i kompanije koja prevozi slonov& kost( te m& sre,&je &poslenje Zamijenio je kapetana koji je &'ijen & okr"aj& sa domoro*ima Atmos)era na 'rod& 'ila je vi"e ne#o %&dna Mno#o je &'istava( samo&'istavaDoktor samo&'istavaDoktor koji je pre#ledao Marlo@a mjeri m& #lav& za neke neke na&%ne radove( a kada #a Marlo@ pita da li to &pore,&je s mjerama #lava nakon povratka iz Kon#a( doktor od#ovara- Ni$ad i" #i,e ne #idim/00 Na Marlo@ljevo pitanje za"to on nije & posl& posl& sa istom kompanijom( doktor od#ovara /0/ Nisam &(d Nakon "to dolazi do stani*e na koj& je odre,en( prolazi kroz dijelove ma"inerije i posmatra #r&pe mr"avi$ *rni$ lj&di koji rade Neki od nji$ iz#ledaj& kao da &mir& 5edan od nji$ iz#leda oso'ito #ladan( Marlo@ m& n&di 'iskvit Marlo@ M arlo@ *rne lj&de naziva stvarima( pri%aj&!i o njima( &potre'ljava zamjeni*e za stvari i životinje npr „on its middle“ ; it je zamjeni*a za stvari> Napokon s&sre!e "e)a ra%&novo,stva( ra%&novo,stva( 'jel*a o'&%eno# po posljednjoj modi( koji je -(desan/ Ra%&novo,a o'ja"njava Marlo@& da !e &poznati K&rtza( izvrsno# %ovjeka zad&ženo# za tr#ovin& & zemlji slonova%e Moli Marlo@a da kaže K&rtz& da je sve zadovoljavaj&!e( te da pred njim prikrije odre,ene pro'leme Kona%no se kre!e na p&tovanje & &n&tra"njost Kon#a Kon#a +&t je naporan( Marlo@ posmatra mno#e razr&"ene k&!e( i #leda kako *rn*i rade 8p&"ta se & raz#ovor sa menadžerom koji K&rtza naziva "tetom na&ke( 'ijedom i ,avolim( te #ovori da Marlo@ do'ro zna ko je K&rtz jer s& i$ poslali isti lj&di Marlo@ postaje opsjedn&t )amoznim K&rtzom( o kome svi ne"to "&"kaj&( mno#i #a po"t&j&( mno#i #a se 'oje( ali i mno#i #a =<
@@@ *rnikontinent'lo#$r 5osep$ onrad( 4r*e tame( Za#re'( Z a#re'( 200( str 0: /00 5osep$ onrad( 4r*e tame( Za#re'( Z a#re'( 200( str // /0/ isto ==
83 prezir& Marlo@ ž&di za sastankom s njim jer i$ vež& neke iste stvari- o'oji*a imaj& evropsko o'razovanje( i voljen& žen& koja i$ %eka Marlo@ na 'rod& postaje svjedokom spletkarenja protiv K&rtza- 5edn& ve%er( dok leži pok&"avaj&!i zaspati %&je raz#ovor menadžera i nje#ovo# &jaka o tome kako tre'a o'jesiti K&rtza i nje#ovo# asistenta z'o# konk&ren*ije i kao primjer dr&#ima Kona%no dolazi & K&rtzov& stani*& < milja od destina*ije stali s& da preno!e( i %&li stra"n& vijest K&rtzova stani*a sk&pa s njim pala je & 'or'i sa domoro*ima Marlo@ljev san je &ni"ten( vi"e m& se i ne p&t&je( sve je iz#&'ilo smisao Na domak stani*e stani*e s&sre!& K&rtzovo# asistenta R&sa( R&sa( koji im saop!ava da je K&rtz živ ali 'olestan K&rtza nalaze )izi%ki i psi$i%ki 'olesno#( %ak je naredio domoto*ima da p&*aj& na En#leze koji s& #a do"li spasiti Marlo@ kona%no do'ija prilik& 'iti s K&rtzom K&rtz m& povjerava svoje dok&mente( me,& njima i slik& svoje voljene K&rtz &mire dr&#i dan na p&tovanj& & En#lesk&( a Marlo@ odl&%&je potražiti nje#ov& žen& Covori joj da je njeno ime 'ilo posljednje "to je K&rtz iz#ovorio( jer 'i istina 'ila previ"e 'olna za nj& +osljednja re%eni*a romana #lasiCrni s&o' o%&a$a zastro 'e )(-in(1 a smireni 'e #odeni )(t do r(%o#a zem&'e s(morno te$ao )od o%&a-nim ne%om * -ini&o se da #odi ( sre 'edne neizm'erne tame/
5osep$ onrad( 4r*e tame( Za#re'( 200 5osep$ onrad( 4r*e tame( Za#re'( 200 /0 5osep$ onrad( 4r*e tame( Za#re'( 200 /0 5osep$ onrad( 4r*e tame( Za#re'( 200 /0J
84 Ili npr Marlo@ljev opis #r&pe vesla%a pri nje#ovom s&sret& s A)rikom( %ije s& kosti( mi"i!i( divlja životna sna#a i mo!na ener#ija kretanja 'ili prirodni i istiniti kao mla!enje valova &z nji$ov& o'al& Hili s& svoji na svome( a Marlo@&je po#led na nji$ donosio olak"anje Na%as 'i osjetio da jo" pripada svijet& jednostavni$ stvari Ali samo na%as Iako ovakvi opisi dovode & s&mnj& tvrdnje o Marlo@ljev& rasizm&( ipak je to mala svjetla ta%ka & op!oj tami koja prekriva A)rik& i A)rikan*e 5ezi%ni post&pak kojim se sl&ži Marlo@ pri opisivanj& A)rike i A)rikana*a je tipi%no lirski( izražen mije"anjem epiteta( pore,enja( i#re rije%ima( tako da ponekad ne razlik&jemo prirod& i lj&de( A)rik& i A)rikan*e A)rikan*e Naj%e"!e s& & sim'iozi( stopljeni stopljeni & sim'oli*i prastari$( mra%ni$ i ne%isti$ sila sila Ovakva Ovak va slika A)rike A)rike i A)rikana*a A)rikana*a & 4r*& tame dovela dovela je do to#a da nijedan nijedan a&tor ne pre"&!&je pre"&!&je Marlo@ljev Marlo@ljev rasizam( iako #a neki pok&"avaj& pravdati onradovim antiimperijalizmom i kontekstom romana & *ijelosti 4ama kompleksnost 4r*a tame to na neki na%in i dop&"ta( pa nikad kraja razli%itim razli%itim prist&pima( t&ma%enjima t&ma%enjima i %itanjima Zato je 'ilo mo#&!e da se Marlo@ i K&rtz "ezdeseti$ #odina pro"lo# vijeka na,& & s&mnjivim ameri%kim ameri%kim imperijalis imperijalisti%ki ti%kim m interven*ij interven*ijama ama & 6ijetnam&( ijetnam&( & )ilm& Apo*alWpse Apo*alWpse No@ ran*isa ran*isa orda oppole Iako se li*e imperijalizma mijenja i( valjda( stari( akt&alnost 4r*a tame ne prolazi( te 'i svako jednostrano( *rno. 'ijelo t&ma%enje ovo# djela 'io o%it proma"aj Možda je kompleksnost ovo# pro'lema jednim dijelom izražena i time "to je postkolonijalna i )eministi%ka kritika prikazala onrada kao politi%ki s&mnjivo# pis*a( a 4r*e tame kao kontroverzan tekst & kojem se kritika imperijalizma izražava na rasisti%ki i seksisti%ki na%in „8 ovom roman& je sve isprepleteno( tako da je nemo#&!e izdvojiti neko# „%isto#( politi%ki korektno# onrada Nis& samo A)rika i A)rikan*i & ovom roman& opisani tamnim 'ojama 8 tom smisl& se potre'no 'arem malo osvrn&ti na onradovo vi,enje 'ijela*a i ono# "to oni rade & A)ri*i Konradova knji#a 74r*e tameX razotkriva 'ijel*a kao #ra'ežljiv*a 71o je snažan( e)ektan naslov koji je &tje*ao na na"& predodž'& ne samo Kon#a( ne#o i *ijele A)rike A to je doista to%no Kada p&t&jete & t& re#ij&( kada vidite t& velik& rijek&( &sporediv& samo s Amazonom( t& veli%anstven& ljepot& prirode i istovremeno nepodno"ljiv& 'ijed& tamo"nje# stanovni"tva( imate osje!aj da ste na mjest& prokletom od Ho#a ili povijestiX( pripovijeda H&*$ Zvijeri nis& &ro,eni*i( ne#o 'ijeli izra'ljiva%i Na svom p&tovanj& kroz Kon#o 5osep$ onrad je doživio kako s& *rn*ima odsje*ane r&ke( kada ne 'i ostvarili radn& norm& 'ijeli$ #ospodara 8 svojoj je knjizi kli"e o divljim &ro,eni*ima raskrinkao kao propa#and& osvaja%a 7Nelj&di( zvijeri nis& &ro,eni*i( koje i Konrad apostro)ira kao lj&doždere( ne#o 'ijel*i koji se tamo( takore!i( iživljavaj& i djel&j& na naj#ori na%in kao izra'ljiva%iX( isti%e H&*$ /0: 4ve se & Marlo@ov& svijet& zavr"ava relativizmom i ni$ilizmom 4ve priti"!e tama A)rike ak i anonimno# mornara( dr&#o# pripovjeda%a koji z&ri & 1emz& 1emz& koja( kao i Kon#o( vodi & sr*e jedne neizmjerne neizmjerne tame Iako &zal&d( &zal&d( izvan sve#a pok&"avaj& pok&"avaj& ostati ostati samo žene( koje nemo!no pr&žaj&!i pr&žaj&!i r&ke( 'ijele i *rne( žele za&staviti za&staviti /09 pojav& koja odmi%e “ 4RE 1AME( doživio je t& s&d'in& da #a najvi"e pamte kao predložak za oppolin )ilm A+OKAI+4A DANA4( jedan od najpre*ijenjeniji$ )ilmova stolje!a Mno#i s& držali da je oppola svojim kori"tenjem anakrono# predlo"ka tom )ilm& z'ilja &%inio medvje,& &sl&#&( te s& mno#i( po#otovo z'&njeni 'izarnom zavr"ni*om( smatrali kako to tre'a &%initi 'olje 8mjesto & 6ijetnam& :0.ti$ radnja je smje"tena & A)rik& & dr&#oj polovi*i /= st kada evropski kolonijalisti nemili*e izra'lj&j& domoro*e prodaj&!i im dran#&lije & zamjen& za slonova%& 5edna od ti$ tvrtki an#ažira kapetana Marlo@ea ;Rot$> da vodi ekspedi*ij& do naj&daljenije tr#ova%ke postaje kojom r&kovodi a#ent K&rtz ;Malkovi*$> Ekspedi*ija ima zadatak &tvrditi za"to K&rtz vi"e ne "alje slonova%& i da li s& istinite #lasine o tome da je pol&dio i zajedno sa domoro*ima koji #a "t&j& kao 'o#a po%eo stra$ovlad& & okoli*i SIMBOLIKA SRCA S RCA TAME TAME „4r*e tame“ djelo je koje ve! & naziv& nosi o#romn& sim'olik& „1ama“ se spominje & kontekst& mapa( mjesta na mapi se 'oje & *rno kada i$ za&zm& kolonisti „1ama“ ima i dr&#i sim'ol. 'oja kože Mno#a po#lavlja opis&j& Marlo@ljev s&sret sa domoro*ima( &vijek se spominje tamna 'oja nji$ove kože Evropljani ne samo da i$ smatraj& nižom klasom( ve! nema razlike izme,& *rni$ lj&di i životinja 4r*e tame jeste sr*e kolonizirano# kontinenta( sr*e kontinenta naseljeno# sa „dark tin#s“ 4am okvirni dio romana tematski najavlj&je Marlo@ljevo pri%anje i daje m& "ire povijesne dimenzije( &#ra,ene & &niverzaln &niverzaln&& prirodn& prirodn& sim'olik& sim'olik& vi"ezna%no vi"ezna%no## mraka i svjetlasvjetla- 4vjetlo 4vjetlo i tama korespondiraj& korespondiraj& tenzijama tenzijama izme,& izme,& *iviliza*ije i divljine( tama je s$va!ena kao divljina( svjetlo *iviliza*ija( me,&tim( & "irem konteks& %esto 'iva i o'rn&to /0:
@@@ *rnikontinent'lo#$r
/09
Qasan 1ijanovi!( Zloko'ni prizv&k 4r*a tame( @@@p)'i$a**om'afmr "asan "asan ti'ano#i ti'ano#i$tm
85 Rijeka je važan sim'ol( prvi sim'ol sr*a( sim'ol lj&dsko# d&$a( &vijek pokretna( nepredvidiva Rijeka 1emza nazvana je p&t & *iviliza*ij& jer vodi do ;ali i od> *ivilizirano# ondona 4amo p&tovanje rijekom Kon#o ima vi"ezna%n& sim'olik&- to je p&tovanje & sredi"te neistraženo# kontinenta( & dno pra$istorije pra$istorije(( p&tovanje do ono# nepoznato# nepoznato# sloja & d&'ini d&'ini oso'e koja svojim svojim sposo'nostima sposo'nostima izaziva izaziva i divljenje i &žas +ri%a je to & kojoj ( ve! kako %itamo( stoji & sredi"t& ili sam Marlov( sa %ije# stajali"ta se pripovijeda( ili pak K&rtz( kojem& Marlo@ p&t&je( a njem& divlja*i donosa slonov& kost i o'ožavj& #a Napetost izme,& ti$ dvaj& žari"ta daje pri%i njezin& psi$olo"k& i moraln& vi"ezna%nost NEKE OSOBINE DJELA +ri%a s&prostavlja evropsk& i a)ri%k& k<&r&( sa kriti%kim &vidima & na%in kako se Evropljani odnose prema te$ni%ki podre,enoj k<&ri( koja je jedino &temeljena na dr&#a%ijim vrijednostima /0< 6rijednost onradove pripovijesti nije samo & "irini za$vata( ni samo & vjernosti detaljima( niti & iz'or& tipi%ni$ karaktera( ve! & izvanrednoj i#ri pripovjeda%ki$ perspektiva( & izla#anj& koje stalno s&#erira i &p&!&je( te & s&stezanj& od sve#a "to 'i 'ilo nalik kona%nim stavovima i o*jenama Evropska koloniza*ija A)rike 'ila je &smjerena ka dono"enje svjetla na&ke i *iviliza*ije Evropsko# dr&"tva & tamni( nepoznati( &'o#i kontinent Naor&žani te$nolo#ijom( nasilno nasilno s& pok&"aval pok&"avalii &temeljiti &temeljiti svoj sopstveni sopstveni sistem vrijednosti vrijednosti & sistem sistem vrijednosti vrijednosti potp&no dr&#a%iji dr&#a%iji ( od davnina &temeljen na tome prostor&( &korijenjen & a)ri%koj tradi*iji i k<&ri 1ema koja se proteže kroz %itavo djelo jeste eksploata*ija %ovjeka i de#rada*ija lj&dsko# morala kroz sim'oli%ko p&tovanje Osnovn Osnovnee teme teme koje koje 'i se dale dale izdvoj izdvojiti iti & „4r*& „4r*& tame“ tame“ 5osep$ 5osep$aa on onrad radaa s&s&- p&tova p&tovanje nje(( 'olest 'olest(( nak nakit( it( primitivizam P8TOVANJE Odve! je poznato da je „4r*e tame“ pripovijest o doživlajjima pomor*a Marlo@a( koji svojim „sap&tni*ima“ pri%a kako je p&tovao & Kon#o( i kako se to p&tovanje pretvorilo & potra#& za )amoznim K&rtzom K&rtzom Me,&tim( ovo p&tovanje & „sr*e tame“( sr*e nepoznato#( nedovoljno istraženo# kontinenta &stvari se može o'jasniti kao psi$olo"ko p&tovanje & sopstven& svijest( Marlo@ljevo isk&stvo & divljini( epizode 'ar'arizma( &stvari 'i &jedno mo#la 'iti o'ja"njenja "ta se de"ava kada %ovjek pre,e linij& %ovje%nosti( svjesnosti( i moralno# pona"anja Epizode romana mo#le 'i se %itati i kao posljedi*e %ovjekovo# prep&"tanje na#onima( prvenstveno nasilj& Marlo@ je & ovom malom roman& &ron&o & Kon#o( ono mjesto na svjetskoj mapi koje je „najve!a preznina“( i kroz to )izi%ko p&tovanje on je stavljen & s&ko'( kon)ronta*ij& sa pro"lo"!&( sada"njo"!&( i samim so'om
BOLEST7 1o je najve!i )aktor djela +ojavlj&je se & )izi%koj i & mentalnoj )ormi Marlo@ zamjenj&je %ovjeka koje# s& &'ili( spominje se i samo&'istvo( doktor Marlo@& daje mra%ne pro#noze 4pektar 'olesti( tijelo koje ne podnosi &vjete je konstanta ;K&rtz( koji je najvi"e iz#&'io & dodir& sa divljinom( zatim iz#ladnjeli *rna* nad %ijim se izm&%enim tijelom sažalio i sam Marlo@( Marlo@( daj&!i m& jedan 'rodski 'iskvit>( Na kraj& samo#a djela( K&rtz je i mentalno i )izi%ki poražen( dok je Marlo@ poražen samo psi$i%ki Kao da je Marlo@ & prvome stadij&m& razvitka iste 'olesti od koje se o'oli & divljini( pa 'ismo mo#li vidjeti K&rtzov kraj kao mo#&!i Marlo@ljev kraj( da nije nap&stio Kon#o
NAKIT
6elika je pris&tnost teme i motiva nakita & ovome djel& +o%ev"i od samo#a razlo#a za&zimanja teritoriija A)rike( od želje za slonovom kosti( pa sve do i#ara 'oja izme,& *rni$ lj&di i 'ijelo# nakita Najprestižniji %lan A)ri%ko# kolektiva i jedan od malo'rojni$ karaktera sa individ&alnim *rtama.žena za koj& se misli da je K&rtzova lj&'avni*a. prvi p&t se pojavlj&je prekrivena raznim „'ar'arskim“ nakitomOna jedina nosi nakit( tako da se može ste!i &tisak da je & zemlji 'o#atoj nakitom no"enje isto# ipak samo privil#ija malo'rojni$ Ina%e(&prkos „raison dBetre“ mali je interes za no"enje no"enje nakita( kao da s& #a zamrzili i doma!e doma!e stanovni"tvo i „#osti“
ANTIINDIVID8ALNOST1 KOLEKTIVITET
6e!ina likova ovo#a djela e#zistira e#zistira samo kao dio #r&pe kojoj pripada Nji$ovi stavovi( misli samo s& prikazi mi"ljenja mi"ljenja #r&pe kojoj pripadaj& pripadaj& 5edini 5edini iz&zetak je Marlo@ Marlo@ Cr&pno mi"ljenje je vidljivo & #r&pama pod nazivima „$adžije“ i „&ro,eni*i“ ;$ani'al*i> Ove #r&pe imaj& par vo,a( %lanova koji pred$ode #r&p&( kao npr žena nevjerovatne ljepote i žarke *rvene kose kod &ro,enika( ili krvožedni pijani*a me,& $adžijama Me,&ti( %ak ni za te vo,e ne možemo re!i da s& karakteri ;likovi sa izraženim psi$olo"kim *rtama( i dati & razvoj&>( ve! s& samo istakn&ti likovi Ina%e( %lanovi kolektiva kre!& se zajedno( sk&pa donose odl&ke( imaj& iste namjereOvo s& dr&"tva & kojima individ&a nije nosila* nikakvi$ nikakvi$ vlastiti$ stavova( misli& kojima pojedina* e#zistra e#zistra samo & /0<
Milivoj 4olar( +ovijest svjetske književnosti( Za#re' 200J( str 29<
86 okvirima sk&pine kojoj pripada Ovo r&"enje ili ne.stvaranje individ&alnosti onrad kritik&je daj&!i m& jedn& potp&no ne#ativn& nor& kroz *ijelo djelo
NESI98RNOST7
Nesi#&rnost ne 'ismo mo#li svesti pod teme djela( iako & jednom dijel& literat&re &pravo tako stoji Nesi#&rnost vi"e &lazi & sam na%in #ra,enja teksta( & metod pisanja Ni"ta & djel& nije konkretno opisano( o'ale s& ma#lovite( zemlja je kao ki%ma( nije &potre'ljavao topo#ra)ske termine . Marlo@ je opsjedn&t K&rtzom 'ez jasne ideje za"to . Opas Opasno nost st koj kojaa prij prijet etii p&t& p&t& z'o# z'o# dom domor orod oda* a*aa tako tako,e ,err je neja nejasn sna( a( nek nekad adaa se 'oje 'oje da da !e se otro otrova vati ti(( Marlo@ nema ideje "ta 'i domoro*i mo#li &%initi njem& ako im K&rtz dozvoli . K&rt K&rtzz je opis opisan an dvo dvoja jako ko pone poneka kadd nam nam se %in %inii da je izv izvrs rsta tann pomo pomora ra*( *( i %ovj %ovjek ek koj kojii je prev prevaz azi" i"ao ao razlike & k<&ri te se pri'ližio domoro*ima( a ponekad je opisan kao svirepi tr#ova* pa nam do kraja djela nije potp&no jasno kakav je to %ovjek %ovjek
PRIMITIVIZAM KOLONISTA
Kada je onrad napisao ovo djelo( na&%ni*i s& tvrdili da je A)rika predstavlja lj&dsk& *iviliza*ij& & njenome za%etk&( a te tvrdnje na&ka je zasnivala na %injeni*i da je tamo drve!e iznimno veliko d&ž rijeke Kolonisti nikako nis& mo#li da s$vate da i 'ez evropski$ sistema vrijednosti( i 'ez evropski$ standarda može postojati k<&ra i *iviliza*ija +aradoks djela je da posada p&t&j&!i vremenski &nazad( ne nailazi na nevinost( %istot&( ve! naprotiv( &daljava se od to#a onrad smatra da s& Kr"!anska &vjerenja & netakn&t& pra$istorij& neta%na Naprotiv( Naprotiv( tamo je „$oror“A taj taj $oror je prije sve#a *iviliza*ija kolonista kolonista /0= / LIKOVI 3KARAKTERI6 Najkomplekniji ; a po nekima i jedini> karakter „4r*a tame“ jeste Marlo@ Marlo@ je jedini karakter koji nam je dat & pro#res&( i %ije oso'ine možemo ;mada ne pomno> sa#ledati 5edino on i K&rtz imaj& neka svakodnevna( o'i%na( reklo 'i se normalna normalna lj&dska imena Karakteriza*ija K&rtza i Marlo@a Marlo@a po%inje )izi%kim opisom( onda onda slijedi &vo,enje & )izi%ke i emo*ionalne s)ere Ostali likovi s& de$&manizirani( nji$ove oso'ine date s& & o'risima( a posjed&j& imena kao- Direktor( Menadžer( Ra%&novo,a( Advokat( R&sOva imena nastala s& prema nji$ovim poslovima( ili prema odnos& sa #lavnim likovima Daj&!i svojim likovima imena pop&t „Menadžer“ onrad &stvari svoje likove stavlja na razin& sim'ola i oni s& striktno )&nk*ionalni( sl&že samo iza razvoj i ispredanje pri%e oko #lavni$ karaktera Ostali Ostali likovi likovi & djel& djel& dati dati s& kao %lanov %lanovii nek neko# o# kolekt kolektiva iva ili predst predstavn avni*i i*i odre,e odre,ene ne sk&pin sk&pinee lj&di( lj&di( 'ez individ&alni$ *rta( mi"ljenja
Mar&oW7 +rota#onis +rota#onistt i #lavni #lavni narator narator 4r*a tame +osjed&je +osjed&je veliko veliko interesovan interesovanje je za pro"lost pro"lost Marlo@a Marlo@a neimenovan neimenovanii prepovjeda% opis&je kao %ovjeka %ovjeka ()a&i" o%raza1 !(ta &ia1 (s)ra#ni" &e:a1 as$ets$e #an',tine i o)(,teni" r($(1 s d&ano#ima na +ore1 doima se $ao ido& //0 Kao dijete Marlo@ je opsjedn&t mapama( ali iz#leda da je ostao opsjedn&t njima *ijeli život Ima do'r& radn& etik& ; primje!&je težak rad>( & mno#o vidova on je tipi%ni Evropljanin /// 5edan je od nekoli*ine lj&di koji ne pripadaj& niti jednoj kate#oriji Nje#ova reak*ija na A)rikan*e A)rikan*e možda nije osje!ajna po modernim standardima( ali je mno#o vi"e privržen ne#o dr&#i o)i*iri stani*e Nje#ovo p&tovanje rijekom Kon#o pretvorilo se & potra#& za )amoznim tr#ov*em K&rtzom Ni sam ne zna zo# %e#a je opsjedn&t K&rtzom( niti m& je jasno za"to s& svi oko K&rtza o'&zeti nekim %&dnim mitom o K&rtz&&ro,eni*i( R&s( pa %ak i nje#ova vjereni*a"to vi"e &%i o K&rtz&( sve se vi"e 'oji da 'i se mo#ao pretvoriti & K&rtza
K(rtz7 /0=
Crade4aver- Qeart o) t$e Darkness( ree online st&dW #&ides
//0
5osep$ onrad( 4r*e tame( Za#re'( 200( str /J Crade4aver- Qeart o) t$e Darkness( ree online st&dW #&ides
///
87
8pravnik je najprod&ktivnije stani*e za tr#ovin& slonova%om & Kon#& +ostaje )ok&s Marlo@ljevo# p&tovanja 5edinstvena je žrtva kolonijalizma Divljina #a je o'&zela i okren&o je le,a lj&dima i stvarima koji s& nekada 'ili dio nje#a +o%eo je &%estvovati & plemenskim o'redima( i smatrati se jednim od domoroda*a Mno#i na Marlo@ljevom 'rod& smatraj& #a okr&tnim manip&latom Me,&tim( Marlo@ nam otkriva da je K&rtz osvojio zemlj& jer je osi#&rao koopera*ij& o'ližnji$ plemena( i svi %lanovi plemena #a o'ožavanj& Iz#&'io je se'e & lov& slonova%e +ostao je neka vrsta vrsta le#ende jer je sk&pio #omile 'jelokosti( a &ro,eni*ima se nametn&o kao //2 „#ospodar života i smrti“ K&rtzov kraj je mo#&!i Marlo@ljev kraj da nije nap&stio Kon#o sve#a Maskira svoj& okr&tnost *iviliziranim manirima Ima mo#&!nost Menad!er vredn&je mo! i nova* iznad sve#a da manip&lira lj&dima oko se'e „rne“ smatra životinjama 6olio 'i vidjeti K&rtza mrtvo#
A+ent je menadžerov lj&'ima* i "pij&n Nje#ovo pona"anje se kosi sa Marlo@ljevom radnom etikom K&rtza( pod &tje*ajem menadžera( menadžera( smatra 'ijedom i "tetom na&ke R(s je K&rtzov asistent 1oliko je zanesen K&rtzovom li%no"!& da prvi$ dana nakon &poznavanja s njim &op!e nije spavao Na&%io #a je da vidi mno#e stvari ak i kada je K&rtz naredio domoro*iam da p&*aj& na En#leze( on ne želi priznati da je K&rtz l&d
F/
KRITIKA O S SRC8 TA TAME JO JOSEPQA CONRADA
+ostoj +ostojee & svjets svjetskoj koj knjiže književno vnosti sti romani romani %iji %iji o'im o'im nije & sklad& sklad& sa nji$ov nji$ovom om vrijed vrijedno" no"!&( !&( akt&al akt&alno" no"!& !& i raznoliko"!& &tisaka i stavova koje izazivaj& Me,& takva djela spada i 4r*e tame 5osep$a onrada i jedno je od najzna%ajniji$ djela moderne svjetske književnosti( te ve! %itavo pro"lo stolje!e ne prestaje nje#ova važnost ni akt&alnost( iako s& se okolnosti & kojima je nastao i o kojima #ovori znatno promijenile O roman& koji ima nep&ni$ stotin& strani*a napisano je 'ez'roj književni$ kritika( & razli%itim dijelovima svijeta( sa potp&no s&protnim stavovima od krajnje po$valni$ do oni$ koji #a ne#iraj& kao &mjetnost primjeren& %ovjek& na"e# do'a 8 4r*& tame neki kriti%ari s& na#la"aval na#la"avalii onradov onradov antiimperi antiimperijalis jalisti%ki ti%ki a neki imperijalisti% imperijalisti%ki( ki( %ak rasisti%ki stav Malo je djela & novijoj svjetskoj književnosti doživjelo tolik& pop&larnost i izazvalo toliko reak*ija kao ovaj roman Da pro'lem '&de jo" ve!i( pisan je na jezik& koji je a&tor po%eo &%iti tek & dvadeset i prvoj #odini života Novo %itanje ovo#a romana naro%ito je otvorila postkolonijalna kritika poslije stavova i t&ma%enja dvoji*e ameri%ki$ pro)esora porijeklom iz 'iv"i$ kolonija Radi se o $in&& A*$e'e&( ni#erijskom pis*&( i Ed@ard& 4aid&( ameri%kom kriti%ar& palestinsko# porijekla 8 4r*& tame prepoznali s& tiranij& i $e#emonij& e&ro*entri%ki$ modela kao jedino važni$( si#&rni$( istiniti$ i &niverzalni$( dok se pitanja razli%itosti i dr&#osti mar#inaliziraj& //J +ostkolonijalna kritika je otvorila nove( dr&k%ije p&tove pri t&ma%enj& sli%ni$ djela svjetske književnosti 8pravo z'o# tako #&sto# tkanja pri%e( meta)ori%no.sim'oli%ne prirode jezika( slikovitosti i s&'jektivnosti( ova djela izazivaj& razli%ite impresije( ne samo kod razli%iti$ %itala*a i kriti%ara ne#o i kad je & pitanj& isti %itala* koji ova djela %ita vi"ep&ta 4vako novo %itanje ovi$ romana po'&,&je otkrivanje skriveni$ slojeva( zna%enja i aso*ija*ija Od 'ez'roj niti( aso*ija*ija i zna%enja & ovoj prili*i izdvajamo jedan stilsko. tematski sloj( a odnosi se na pitanje kako prvi pripovjeda% i #lavni lik Marlo@ vidi A)rik& i A)rikan*e 8 „Hilje"*i a&tora“ 5osep$ onrad kaže da je toj mra%noj temi morao dodati zloko'an prizv&k“ 1aj zloko'ni prizv&k neki$( na prvi po#led( ne'itni$ rije%i i slika( osjetimo vi"e pri dr&#om %itanj& romana i ne odnosi se samo na sredi"nj& tem&( sr*e tame( A)rik& i A)rikan*e( ne#o po%inje prekrivati sav prostor i vrijeme( i Evrop&( i Kon#o( i 1emz&( i Rimljane( i pro"lost( i sada"njost( pa i '&d&!nost +osljednja re%eni*a romana #lasirni sloj o'laka zastro je p&%in&( a smireni je vodeni p&t do r&'ova zemlje s&morno tekao pod o'la%nim ne'om . %inilo se da vodi & sr*e jedne neizmjerne tame“ 4r*e tame je sim'oli%ka pripovijest o &%in*ima kolonijalizma( po#lavito na eksploatatore- to je pri%a o rastakanj& 'i!a i p&t& & ni"tavilo K&rtza( karizmatsko#a kolonijalno#a istraživa%a( sva ispri%ana & ozra%j& malevolentno#a zra%enja a)ri%ke a)ri%ke pra"&me pra"&me koj& pripovjeda% Marlo@ raspoznaje kao sim'ol kaosa i entropije & samome sr*& 'itka( //2
Milivoj 4olar( +ovijest svjetske književnosti( Za#re' 200J( str 29< Qasan 1ijanovi!( Zloko'ni prizv&k 4r*a tame( @@@p)'i$a**om'afmr "asan "asan ti'ano#i ti'ano#i$tm
//J
88 neprijatel neprijateljsko# jsko#aa lj&dskim lj&dskim vrijednosti vrijednostima ma i 'ilo kakvo kakvojj $&mano $&mano &strojenoj &strojenoj zajedni*i zajedni*i Nerijetko Nerijetko %itano %itano kao antikolonijalisti%ki pam)let( 4r*e tame je po#lavito onradov iskaz o pi"%evoj per*ep*iji meta)izi%ke naravi svijeta 4r*e tame( /<== /<==( /=02 /=02( je posl&žilo kao narativno.svjetonazorska potka za jedan od k<ni$ )ilmova o 6ijetnamskom rat&( rat& ( Apokalipsa sada( sada ( oppole op pole +&tovanje rijekom Kon#o ima vi"ezna%n& sim'olik&- to je p&tovanje & sredi"te neistraženo# kontinenta( & dno pra$istorije( p&tovanje do ono# nepoznato# sloja & d&'ini oso'e koja svojim sposo'nostima izaziva i divljenje i &žas +ri%a je to & kojoj ( ve! kako %itamo( stoji & sredi"t& ili sam Marlov( sa %ije# stajali"ta se pripovijeda( ili pak K&rtz( kojem& Marlo@ p&t&je( a njem& divlja*i donosa slonov& kost i o'ožavj& #a Napetost izme,& ti$ dvaj& žari"ta daje pri%i njezin& psi$olo"k& i moraln& vi"ezna%nost // onrad je kritikovan i z'o# nje#ovo#a #ledanja i karakteriza*ije žene (dno 'e $o&i$o s( !ene !ene ( ( ras$ora$( s istinom/ One !i#e ( ne$om #&astitom s#i'et( i ni$ad ni'e )osto'a&o ni,ta na&i$ n'em(1 a ni$ad i ne0e/ S#e($()no 'e od#i,e )re$rasan i $ad %i +a ne$o (s)osta#io ras)ao %i se ( d'e&i0e )ri'e za&as$a s(na/ Ne$a )ro$&eta st#ar (z $o'( mi m(,$i s)o$o'no !i#imo 'o, od dana st#aran'a )odi+&a %i se i raz#a&i&a -ita#( st#ar/ st#ar/ <<
=/
DA LI JE SRCE TAME RASISTIKO DJELO
Kroz *ijel& $istorj&( od nastanka djela pa do danas( vode se de'ate o ovome pro'lem& „4r*a tame“ Naime( ne zna se po&zdano da li je to rsisti%ko djelo ili ne Da li knji#a isti%e i poziva na rasizam Da li je predstavljeni rasizam & knjizi &stvari onradovo mi"ljenje Najve!a opt&ž'e do"le s& od strane jedno# ni#erijsko# spisatelja pod imenom $en&a A*$e'e On & svom esej& „4lika A)rike“ A)rike“ pi"e da onrad o%ito ima pro'lema sa *rn*ima( te da 'i nje#ovo vi,enje vi,enje svijeta 'ilo do'ra tema za psi$oanaliti%are( i da se ovi str&%nja*i svakako moraj& poza'aviti onradom On najvi"e poten*ira na slikama & kojima onrad opis&je tamn& 'oj& kože domoroda*a( i nji$ove „*rne r&ke“ On pita„Da li 'i %itao*i tre'ali o%ekivati da s& nji$ove r&ke 'ijele( pa onrad 'a" mora isti*ati da s& *rne“ Iako ne možemo po&zdano znati da li onrad zaista „ima pro'lema“ sa *rn*ima( postoji i dosta nea)ri%ki$ kriti%ara koji se o'r&"avaj& na onradov stav prema A)rikan*ima Me,& takvima je i kriti%ar edri* Vatts( koji karakteriza*ij& likova &zima kao rasisti%k& entralni pro'lem koji kritika ima sa onradom jeste distan*a onrada i Marlo@a +ri%a o Marlo@& korespondira sa onradovom 'io#ra)ijom( pa lako pretpostavljamo da je Marlovljev re#istar stvari &stvari onradova perspektiva( &klj&%&j&!i možda i rasizam I sama onradova odl&ka da pi"e djelo o isk&stv& jedno#a 'ijelo# %ovjeka & stranoj( „*rnoj“ zemlji &zimana je kao povod za polemisanje o raszizm& Ovaj podatak( naime( stvara pro'lem mno#im %itao*ima koji vide onradov& želj& da pi"e o A)ri*i i A)rikan*ima kao predras&se ili %ak rasizam Na dr&#oj strani( ova perspektiva mo#la 'i se od'a*iti od'a*iti jer 'i se onradova onradova želja o stvaranj& stvaranj& djela o A)ri*i mo#la prot&ma%iti prot&ma%iti kao želja da pi"e o ne%em& novom( neistraženom( o dodir& sa dr&#a%ijom k<&rom Najakt&elnije pitanje jeste- Da li 4r*e tame navodi %itao*a ; ili 'ar pok&"ava navesti %itao*a> da pod&pire ili da kritik&je ekploata*ij& A)rikana*a Naravno( od#ovori na ovo i sli%na pitanja jo" &vijek nis& dati( i jo" &vijek se disk&t&je o njima( pa se onradovo „4r*e tame“ danas navodi kao antikolonisti%ko i antirasisti%ko djelo( 'arem dok se ne na,& dokazi za dr&#a%ije tvrdnje
//
En#leska književnost( +red$odni*i modernizma( +ovijest svjetske književnosti knji#a :( Za#re'( /=<2( str 2/2 //
5osep$ onrad( 4r*e tame( Za#re'( 200( str
8"
STEPSKI V8K
Qermann Qesse je naj%itaniji i naj'olji pisa* velike njema%ke književnosti vijeka Za nje#ov& pop&larnost postoji vi"e razlo#a( ali jedan od naj'itniji$ je( svakako( 'avljenje pro'lemima moderno# %ovjeka( naro%ito intelekt&al*a Qese je na zadivlj&j&!i na%in &niverzalizovao individ&alnost( i pokazao nam da nismo &samljeni & na"imd&$ovnim stranp&ti*ama i 'l&dnjama( ne#o da veliki 'roj lj&di misli sli%no kao i mi Ovaj roman je naj%itanije djelo ovo#a pis*a( a kompozi*iono je vrlo spe*i)i%an Roman prati d&$ovn& evol&*ij& Qarija Qalera( #lavno# lika romana Qari se doseljava kod oso'e koja je prona"la nje#ove za'ilje"ke( oso'e kod %ije je tetke iznajmio so'& sa mansardom 8'rzo poslije to#a s& sti#le i Qarijeve stvari( pri %em& je pose'an ak*enat stavljen na knji#e( odnosno na literat&r& koj& je #ospodin Qaler pro&%avao Nje#ov& 'i'liotek& s&( pored djela indijske )ilozo)ije( sa%injavala sa%injavala djela 'eletristke( i to Cete( Novalis( Dostojevski i mno#i dr&#i 6idimo da je #lavni lik predstavnik tipi%no# njema%ko# intelekt&al*a( o'razovano# na klasi%ni na%in +i"%ev opis Qarijeve so'e ima i ma )&nk*ij& slikanja d&$ovno# stanja #lavno# j&naka Qari Qaler *itira BBpripovjeda%&BB jedn& misao Novalisa- BB6e!ina lj&di ne!e da pliva prije ne#o na&%iBB ovjek je ro,en da živi( a ne da misli Onaj ko misli može da dotjera daleko( ali je ipak zamijenio tle vodom i jednom !e se &daviti &daviti ;tra#i%na s&d'ina intelekt&al intelekt&al*a> *a> Qari je oso'enjak( oso'enjak( stepski stepski v&k( 'i!e koje se ni na koji na%in ne može &klopiti & tok svo#a vremena Za ovo postoje dva razlo#a- d&alisti%ki karakter nje#ove d&"e( koji je stalno drži rastrzan& izme,& apolonizijsko# i dionizijsko#( lj&dsko# 'i!ai životinje( %ovjeka i v&ka( dok dr&#i razlo# leži & nje#ovom samo&'ila%kom karakter&( koji se %esto aktivira & tren&*ima veliki$ mentalni$ te"ko!a Qari Qaler je se'e smatrao isklj&%ivom jedinkom( %as oso'enjakom i nastranim p&stinjakom( a %as nadprosje%nom( & nek& r&k& izvanredno o'darenom individ&om( &zvi"enom nad sitnim normama svakodnevno# života 4&protno tome( on *ijeni #ra,anski život kao sistemati%an i &redan( kao život nje#ovo# djetinjstva i mladosti 1akav život je trom( nezanimljiv i jednoli%an Qari Qaler je nes&mnjivo velika priroda( jer sve se takve prirode protive kal&pljenj& i teže ori#inalnosti( slo'odi i nezavisno nezavisnosti sti Individ&al*i Individ&al*i ne predstavlj predstavljaj& aj& do'ar materijal materijal za #ra,ane #ra,ane ;Qermina( ;Qermina( +a'lo i Marija>( Marija>( jer se svaka visoko razvijena individ&alnost &stremlj&je protiv sopstveno# ja i na#inje nje#ovom &ni"tenj& Do#matizam pis*a je motivisan isk&stvom( ali pisa* &spijeva da zadrži distan*iranost i o'jektivnost j&dsko ja nije jedna nedjeljiva *jelina( ne#o je sastavljena iz veliko# 'roja sastavni$ dijelova( koji$ postajemo svjesni kada samo jedan postane ve!i od dr&#i$ 5edna od #lavni$ karakteristika zapadne )ilozo)ije je monizam d&"e( a za isto%n& )ilozo)ij& je karakteristi%an pl&ralizam +isa*( pod o%itim &ti*ajem indiske )ilozo)ije( smatra da d&"a nije *jelovita( ne#o ima vi"e razli%iti$ karakteristika Qarijeva velika #re"ka je & poimanj& lj&dske d&"e( koja se( po njem&( sastoji od %ovjeka i v&ka( a &pravo ovo i predstavlja #enez& nje#ovo# pro'lema Qaler smatra da neko tre'a da po'ijedi. ili %ovjek( ili v&k Me,&tim( sama po%etna podjela je po#re"na( jer tre'amo #ovoriti o 'ez'rojnim aspektima lj&dske d&"e i ne #ledati je kao jedn& nedjeljiv& *jelin&( ve! kao sk&p razli%iti$ dijelova ;li%nosti> Mno#ostr&kost lj&dske d&"e je %injeni*a koj& tre'a pri$vatiti i &množiti( jer se samo &množavanjem te mno#ostr&kosti može dosti!i svemir +isa* #ovori da smo svi mi( lj&di( jednom 'ili sre!ni( do tren&tka spajanja na"e# d&$a sa tijelom Ovo mno#o podsje!a na +latonovo &%enje o svijet& ideja & kojem živi d&"a( prije njeno# sjedinjenja sa tijelom( a može se predstaviti kao vje%ni s&ko' pree#zisten*ije i e#zisten*ije +ravi #ra,anin je lažni %ovjek( neko ko nije spreman da na ra%&n svo#a ja se'e pretvori & vi"e 'i!e Qari se pita kako je od mladi!a( p&no# poleta i idealizma( postao mrzovoljni stara*( koji je do"ao do o#avno# pakla praznine i o%ajanja 8zrok sve#a je ot&,enje %ovjeka moderno# do'a( jer je Qari spoznao d&'in& jaza koji se krije izme,& stvarnosti i ideala 8zrok samo#a ot&,enja( temeljni &zrok( leži & raz'ijanj& kolektivne svijesti lj&dski$ 'i!a i nji$ovoj individ&aliza*iji( jer nekada"nji zajedni%ki pro'lemi lj&dske zajedni*e( sada postaj& li%ni pro'lemi 'iv"i$ lj&di Dakle( ot&,enje je direktni proizvod razvoja te$nolo#ije( kao misaono# rada lj&di( rada koji je &manjio &lo#& koristolj&'lja koje i$ je z'ližavalo Qari smatra da BBme$ani%nostBB života sprije%ava lj&de da razmi"ljaj& o svojim životima( jer svaki dan slijedi pret$odni Hor'a protiv smrti i volja za život s& karakteristike života iz&zetni$ lj&di i to#a je Qari svijestan Nje#ov s&sret sa davnim poznanikom i pro&%avao*em indijske m&drosti( #&ra #a jo" vi"e na mra%n& stran& &ta #radom pok&"avaj&!i da od#odi samo&'istvo( i onda pri$vata r&k& spasa. &poznaje Qermin&( djevojk& koja #a tokom romana &poznaje sa sitnim životnim radostima( stvarima koje %ine sav na" BBvelikiBB život Qermina s$vata da svijetom vladaj& samo plitki i sitni lj&di( dok za BBpraveBB lj&de nema mjesta na ovom svijet& j&di kao "to s& ona i Qari posjed&j& samo %ežnj& za vje%no"!&( a na%in do njeno# dolaska je ne'itan( jer s& veliki #re"ni*i i poro%ni lj&di postali sve*i Qerminin makijavelizam iskrivlj&je )&ndamentalne post&late $ri"!ansko# &%enja Qarijev prolazak kroz BB+a'lovoBB ma#i%no pozori"te( predstavlja kona%n& i post&pn& metamor)oz& nje#ove d&"e +ozori"te ima mno#o prostorija( "to zna%i da se i na lj&dsk& d&"&
"' može #ledati iz razni$ &#lova Qari je posjetio nekoliko prostorija i 'io je &%esnik s&ko'a vo,eno# izme,& %ovjeka i ma"ine( "to je pi"%evo zapažanje da 'i nam dana"nja te$nolo#ija mo#la do!i #lave Qari je saznao kako tre'a r&kovati sa )i#&ri*ama života( te kako se BBdresiraBB stepski v&k +roživljavanjem svi$ lj&'avi svo# života( Qari s$vata da !e & životima svi$ lj&di 'iti &vijek tren&taka koji !e izazivati žaljenje( ali i mno#o lijepi$ koji %ine ki%m& %ovjekove psi$e Qari je & ma#i%nom pozori"t& vivio da se život nekada odvija kako mi to $o!emo( a nekad potp&no s&protno +omislio je kako život ima #orak ok&s( "to zna%i da je ve! 'io 'liz& pri$vatanja %injeni*e o nepromijenljivosti života Name!e nam se jedno sasvim lo#i%no pitanje 3 z'o# %e#a je Qari BB&'ioBB Qermin& Da li je to želja %ovjeka da za&vijek raskine sa pro"lo"!&( ili divlja%ki na#on stepsko# v&ka Mislim da je o'oje ta%no( i da je Qari( nesvjesno( ipak na"ao tren&tak ravnoteže( za koji je 'ilo potre'no BB&'istvoBB Ali to je za'l&da( jer Qari BBtre'a da živi( da na&%i da se smije( i da na&%i da sl&"a radio.m&zik& života( da *ijeni d&$ koji njome provijava( tre'a da se smije *ijelom r&svaj& & njojBB Dr&#im rije%ima( tre'amo pri$vatiti s&rovi raskorak ideja i stvarnost stvarnosti(i( jer to je p&t do istinske sre!e sre!e Clavni Clavni lik predstavlj predstavljaa jedan jedan mno#o "iri i d&'lji d&'lji pro'lem( pro'lem( predstavlja predstavlja %itav& 'olesn& svijetsk& #enera*ij& Roman se( kao i svaka vr$&nska literat&ra( zavr"ava optimisti%no ;BB5ednom !& ipak na&%iti da 'olje i#ram )i#&ri*ama 5ednom !& ipak na&%iti da se smijem ekao me je +a'lo ekao me je Mo*artBB> 8pravo ove karakteristike %ine Qermanna Qessea najve!im i naj%itanijim pis*em vijeka
KRATAK SADRŽAJ STEPSKO9 V8KA
Qari Qaler je intelekt&ala* & kasnim %etrdesetim #odinama( pisa* novinski$ %lanaka( eseja i knji#a( lj&'itelj književnosti( slikarstva i klasi%ne #laz'e ;pose'no Coet$ea i Mozarta koje kasnije s&sre!e & snovima> Livi sam( a na%in života m& je vrlo ne&redan jer se z'o# svoje prirode ne može &klopiti & normalno #ra,ansko dr&"tvo Qarijeva li%nost je podijeljena & dva s&protstavljena pola koja si me,&so'no smetaj&. &'(ds$i ;sim'ol &mno#( plemenito# i k<&rno#> i . #(-'i ;sim'ol na#onsko#( divlje# i s&rovo#> Za vrijeme jedne ve%ernje "etnje #radom i o'ilaska kr%mi #dje traži &tje$& & alko$ol&( s&sre!e neo'i%no# %ovjeka koji m& daje knjiži*& 1raktat o 4tepskom 6&k& Knji#a je $ladna psi$olo"ka analiza kojoj je predmet sam Qari Qaler 1raktat m& ne donosi p&no novi$ spoznaja( ali #a poti%e na razmi"ljanje o vlastitom identitet& i život& razmi"lja o samo&'ojstv& 8skoro s&sre!e mlado# pro)esora koje# otprije poznaje( i pri$va!a nje#ov poziv na ve%er& Ona zavr"ava potp&no ne&spje"no . Qari je razo%aran malo#ra,an"tinom pro)esora i nje#ove žene( a nezadovoljan je i samim so'om 8 sasvim o%ajnom stanj& &p&!&je se & kr%m& Kod *rno# orla prepor&%en& od strane misteriozno# %ovjeka koj& m& je dao 1raktat o 4tepskom 6&k& 1amo &poznaje Qermin&( djevojk& koja #a sasvim do'ro raz&mije i o'e!ava m& pomo!i Qermina &%i Qarija plesati i &vodi #a & potp&no novi na%in života 8poznaje #a s lijepom k&rtizanom( Marijom( koja m& postaja lj&'avni*a( i sakso)onistom +a'lom za$valj&j&!i kojem po%inje *ijeniti jazz Qari je sada sretan premda ponekad osje!a da ta sre!a nije ono "to on zapravo traži Istovremeno se kompli*ira nje#ov odnos s Qerminom ona #a želi navesti da se zalj&'i & nj& i zatim j& &'ije jer je ona zapravo sli%na njem& iako se pona"a na dr&#a%iji na%in Qermina #a poziva na kra'&ljni ples #dje se kona%no zalj&'lj&je & nj& +o zavr"etk& plesa ostaje s njom i +a'lom +omo!& dro#a +a'lo #a &vodi & ma#i%no kazali"te . odraz QarrWjeve psi$e 1& doživljava niz nadrealni$ isk&stava( s k&lmina*ijom & raz'ijanj& vlastito# odraza & zr*al& i &'ojstv& Qermine( nakon %e#a slijedi raz#ovor s Mozartom koji os&,&je nje#ovo pona"anje QarrW kona%no zaklj&%&je da mora pri$vatiti $&mor kao rje"enje svoje krize( na&%iti se smijati svijet& i se'i samome
"1
INTERPRETACIJA STEPSKO9 V8Ka
Ono "to je Qesse pok&"ao ovdje opisati jest osnovna dilema s kojom se naposlijetk& svi lj&di koji od'a*e modernizam moraj& s&o%iti- prezirati moderno dr&"tvo se zna%i izolirati od vrijednosti i psi$olo#ije mase( ali & isto vrijeme se moramo nositi s masom kako 'ismo mo#li promijeniti promijeniti dr&"tvo dr&"tvo & dr&#om smjer& smjer& Za Qessea Qessea je rje"enje predstavljalo nadilaženje d&alisti%ko# mi"ljenja mene i nji$ te kori"tenja poten*ijala & *ijelom nje#ovom karakter& Qari Qaler je &spio pore!i neodvojivi dio se'e- on nije 'io samo stanar koji se krio od dr&#i$ lj&di i sl&"ao Mozarta( ne#o i oso'a koja je mo#la &živati & svakodnevnim aktivnostima pop&t r&%kova( plesanja i raz#ovora0 #odina nakon "to je Qesse o'javio ovo djelo( interna*ionalno poznati ro*k 'and je izdao svoj $it sin#le Horn to 'e Vild Divlja priroda Qesseovo# izola*ionizma je svedena na 'l&es modi)i*irane ro*k ritmove( mekane &zda$e i $edonisti%ki poziv za individ&aln& slo'od& i od'a*ivanje Da li je moderni %ovjek &spio & nadilaženj& pozi*ije izola*ionizma Da li !e &skoro do!i do re)orme moderno# dr&"tva 8padljivi re)ren je izrazio iste ideje kao "to s& to &radili demokra*ija i slo'oda & ran*&skoj tijekom t ijekom revol&*ije- život je 'io lo" i mno#i s& lj&di 'ili potla%eni( pa s& se po'&nili protiv aristokra*ije i pro#lasili slo'od& 6jerovanje & pojedin*a kao & izraza visoki$ vrijednosti je zamijenilo vjerovanje & samo# pojedin*a 1o je 'ila istina 1o je zna%ilo 'iti ro,en da '&de" divlji 5ako je važno s$vatiti razlik& izme,& Qesseovo# i 6&kovo# 6&kovo# po#leda na individ&alizam( jer %ak i ako se i jednom i dr&#om može dodijeliti ista oso'ina( zna%enje ovi$ oso'ina je dijametralno s&protno +rvo( Qesse je 'io protiv moderno# demokratsko# dr&"tva On je od'a*io modernizam kao )ilozo)ij& i psi$olo#ij& mase te je &mjesto to#a $valio klasi%ne ideale Coet$ea i Mozarta ;%itatelji 4tepsko# 6&ka !e tako,er primijetiti da Mozart & jednom dijel& novele %ak ismijava Hra$msa( koji je postao sim'ol romanti%arsko# #laz'eno# jezika jezika koji je mno#o vi"e emo*ionalno na'ijeniji i koje# je jako te"ko kontrolirati( za razlik& od ra)inirane stilistike klasi*izma koj& je predstavljao Mozart> Iako je Qesse od'a*io romantizam kao &mjetni%ki izraz( nje#ov individ&alizam je 'io onaj romanti%arski- izola*ija( kriza( &samljenost i ekstremizam pojedin*a ;QarrW> on nije 'io sam po se'i *ilj( ne#o na%in da pojedina* prot&ma%i moderne vrijednosti i na,e neke nove Romanti%arski individ&alizam je prema tome 'io na%in tra#anja za vi"om istinom od one koj& je masa za#ovarala j&di koji s& &poznati sa Coet$eovim djelom 5adi mlado# Vert$era Vert$era !e to%no znati "to ovdje želim re!i Ono s %ime se Qesse s&o%io & svom djel& jest %injeni*a da mi pojedin*i koji od'a*imo modernizam nikad ne smijemo #ledati na na"& izola*ij& kao na *ilj sam po se'i . ne samo zato jer je os&,en na propast ;koliko nam neo.Nazi kl&'ova tre'a da s$vatimo ovo> ne#o zato i "to !e dekonstr&irati psi$olo#ij& pojedin*a Mi nismo samo disidenti Mno#i lj&di koji s& prozrijeli laži demokra*ije( m<ik<&ralizma i ind&strijsko# #lo'alizma vole prijateljstva i razli%ite vrste dr&"tveni$ aktivnosti( ali se sve vi"e i vi"e introvertiraj& i zapadaj& & pasivnost Dr&"tvo i nje#ove mane tjeraj& lj&de i ot&,&j& i$( ali ako iz#&'imo inteli#entne disidente( tko je preostao da vlada Mi nismo samo oni koji prezir& moderno dr&"tvo( ne#o smo na prvom mjest& lj&dska 'i!a te kao takvi( ve!ina nas misli i djel&je Dok se primamljivim može %initi skrivanje od ma$nitosti oko na"e# doma( povijest i zdrav raz&m kaž& da je ovo lo" potez sranje !e naposlijetk& do!i i do va"e# s&sjedstva( a onda !e možda 'iti prekasno da #a se za&stavi Qesse nije želio da Qari nap&sti svoje ideale ( ne#o da pri$vati '&rž&jsk& stran& osnovno# psi$olo"ko# mentaliteta te da #a prisili da iskoristi svoje poten*ijale ironi%no je da je Qari 'a" to de)anzivno 'io pori*ao Ali za modernisti% modernisti%ki ki ro*k 'and 4teppen@ol 4teppen@ol)) ;4tepski ;4tepski 6&k>( individ&alizam individ&alizam je 'io moderni )enomen )enomen *ilj pojedin*a je 'io da postane pose'an tako da pri$vati kon)ormizam koji je od'a*ivao dr&"tvene norme +aradoks postaje o%i#ledan- istina nije vi"e izvan( ne#o &n&tar ono#a "to je dr&"tveno pri$vatljivo( pa sto#a ideal postaje sim'ol najniže# o'lika pona"anja 6oze!i moto*ikl pri velikoj 'rzini( slika pojedin*a 'i nadi"la one lj&de koji s& se jo" &vijek pridržavali o#rani%enja 'rzine Ali kad &sporedimo ovaj o'lik individ&alizma s onim Qesseovim( &'rzo !emo do!i do isto# zaklj&%ka- voze!i velikom 'rzinom na a&to*esti moderno# dr&"tva ne zna%i da smo #a od'a*ili( ne#o da smo #a potvrdili( iako na vi"e *ool na%in Kroz ovaj s&ko' izme,& romantizma i modernisti%ko# individ&alizma nam se pr&žio prakti%an &vid kako da preživimo moderno dr&"tvo Moramo 'iti radikalni( moramo 'iti vjerni na"im idealima i ne smijemo se pokole'ati( ali se ne smijemo vidjeti kao izola*ioniste Možda ste vi dovoljno pametni da vidite "to se zapravo do#a,a & va"oj zemlji( ali ako ostanete kod k&!e i ako se skrivate iza va"e# Mozarta( Qitlera( H&rz&ma ili Evole . koji #od tradi*ionalni ideal pre)erirali . polako !ete postati dio pro'lema 8s&,&jem se re!i da s& ve!ina nas disidenata . ako ne i svi . pro"li kroz ovaj izola*ijski period( vrijeme kad od'a*ite sve oko se'e( pro&%avate velik& Indo.E&ropsk& literat&r&( &ronite se & Heet$ovena ili Emperora(
"2 sk&pljate Nazi letke ili l&tate no!& po "&mi Ovo je veoma važan dio va"e# života( jer tijekom ovo# perioda ponovno iz#ra,&jete vrijednosti( tražite &n&tarnj& istin& i mir & se'i( smjer( oso'ni prostor( mo! i d&$ovnost da nastavite dalje.ali ne da ostanete odvojeni od va"e zajedni*e( ne#o da joj doprinosite( da je oja%ate( da se 'orite za nj& Ako od'a*ite modernizam( tako,er od'a*&jete moderni individ&alizamn( "to zna%i da vredn&j&ete kolektivn& k<&r& i lj&de iznad i znad va"e# tren&tno# postojanja Ovdje 'i Qesseov 4tepski 6&k prepao sve trendW individ&aliste moderno# do'a- prava individ&alna po'&na ide iznad iznad moraln moralnost ostii i dr&"tv dr&"tvene ene pri$va pri$va!en !enost ostii i promat promatra ra indivi individ&a d&aliz lizam am kao na pro*es pro*es sti*an sti*anja ja d&' d&'lje lje## raz&mijevanja ovi$ vrijednosti Ni$ilist sto#a mora težiti za životom koji ima i oso'ni i dr&"tveni mir Ne možemo si pri&"titi da jo" inteli#entni$ lj&di nap&sti dr&"tvo( jer !e onda to ostaviti na"& k<&r& & r&kama morona koji s& jedva sposo'ni #lasati za strank& koj& s& vidjeli na 16.& Moramo težiti da nadi,emo moderni d&alizam 'ez da &#rozimo na"e ideale Moramo pri$vatiti na"& osnovn& lj&dsk& prirod& i ne o#rani%iti se na ono "to smatramo si#&rno"!& 4i#&rnost je laž Na"a jedina prilika da re)ormiramo dr&"tvo se sastoji & tome da '&demo nerazdvojivi dio nje#a i da #a promijenimo izn&tra Ne možete promijeniti str&kt&r& neispravno# moto*ikla moto*ikla tako da &klonite kvalitetne dijelove i sakrijete i$ & ormar( ne#o da &klonite lo"e dijelove i &klopite one do're Disidenti moraj& težiti tome da se &jedine oko ovi$ zajedni%ki$ vrijednosti te da i$ i provode( kao znak otpora modernoj 'olesti koja polako &'ija E&rop& izn&tra Morate( kao "to je Nietzs*$e #ovorio( znati odnositi se s masom & svilenim r&kavi*ama Oni koji ostan& & malim ekstremisti%kim sk&pinama( pop&t neo.Nazi pokreta( sindikata ili lj&di koji #rade koli'e & divljini kako 'i po'je#li ind&strijaliza*iji nis& dio rje"enja Oni( kao svi moderni lj&di danas( stavljaj& svoj& materijaln& &#odnost i slik& o samome se'i ispred ideala 8ni"tite svoj e#o( &ni"tite svoj& predodž'& o samome se'i( &ni"tite moderni individ&alizam Ostanite vjerni se'i i svojim idealima( 'ez o'zira na sve
>/ Pr(sto#o s"#atan'e #remena Istorija i trajanje( & roman& /= vijeka( s$va!eni s& kao prostor & kome se odvija %ovjekovo životno kl&pko( ili kao popri"te na kome se s&ko'ljavaj& interesi i volje razli%iti$ dr&"tveni$ klasa 5ednom rije%j&( istorija je istovremeno predmet i okvir pripovijedanja( medij i dekor 1akvo s$vatanje istorijsko# vremena d&#&jemo evropskoj istorio#ra)skoj tradi*iji . od mitizovane ideje pro#resa i linearnosti evol&*ionisti%ke meta)izike preko *ikli%ke mor)olo#ije istorijski$ epo$a do dijalekti%ko# odre,enja &zro%no.posljedi%ne veze i dr&"tvene dinamike( dinamike me,&so'no# osporavanja i s&ko'a oponentni$ modela mi"ljenja i prakse 4 dr&#e strane( roman /= vijeka rastao je & klimi p&noj pro*vata prirodni$ i eksperimentalni$ na&ka( pa je na plan& psi$olo#ije poprimio prin*ip post&pne analize i d&$ evol&tivno# sa#ledanja dr&"tveni$ i istorijski$ )enomena Na taj na%in okvir istorijsko# vremena( kakav je o*rtan & tom roman&( isp&njenje ili ak&m&liranim isk&stvom pro"losti ili evoka*ijom i oživljavanjem davno i"%ezli$ epo$a i likova Za +r&sta je vrijeme slika ponora & koji sve d&'lje propadaj& i na"e &spomene i mi sami tra#aj&!i za nji$ovom ne&$vatljivom prirodom sve nosi o'ilježje tro"nosti i sve teži de)initivnom spokoj& 4amo svijest i volja za tra#anjem &nose malo svjetlosti i nade & svijet mraka i neminovne kona%nosti stvari 8 osnovi( +r&stova rezi#nirana evoka*ija ;koja prerasta & prav& književn& e#zalta*ij& 9 i trij&m) #ovora nad prazninom i !&tanjem> s&protstavlja se epsko.istorijskoj projek*iji & kojoj se %ovjek de)ini"e i kao s&ma naslje,a i kao &k&pnost svoji$ djelatni$ kr&#ova & sada"njosti i '&d&!nosti +r&st je pojam %ovjeka oslo'odio od #r&'i$ s$vatanja pozitivizma i nat&ralizma &kaz&j&!i na o#romne prostore tajni & d&'ini %ovjekova 'i!a( ali nje#ovo krajnje isk&stvo se rezimira & rezi#niranom tra#anj& i naknadnoj rekons rek onstr& tr&k*i k*iji ji pro pro"lo "losti sti jez jeziko ikom m zna znakov kovaa i sli slika ka 1ako se +r& +r&sto stova va mis misao ao &kl &klj&% j&%&je &je & tok tokove ove mod modern erno# o# $&manizma predo%avaj&!i zastra"&j&!i nesrazmjer izme,& %ovjekove želje i realnosti svijeta( izme,& ono#a "to taj svijet n&di i "to samo o'e!ava 4to#a +r&stov pok&"aj da o'&$vati naj"iri kr&# isk&stva do'ija iz#led varljivo# i jalovo# pod&$vata da se vrijeme zanemari( a tren&*i sre!e trajno )iksiraj&- &spomene i književne )ik*ije < koje li%e na &spomene i snove ne mo#& oživjeti izvorni %istot& %ina one #a mo#& samo rekreirati( i to . kao d&$ovn& str&kt&r& na"e# 'i!a koje se o'lik&je o'lik &je i saop" saop"tava tava & jezik jezik& & 8svom kon*e kon*ept& pt& prolaznosti prolaznosti stvar stvarii i ne&$v ne&$vatlji atljivosti vosti z'ivanja( z'ivanja( +r&st nije s$vat s$vatio io vrijeme kao s&o%enje 'i!a sa samim %inom nastajanja i konstit&isanja svo# vlastito# lj&dsko# lika( ne#o kao medij & kome se realnost rekonstr&i"e kao i#ra sje!anja i za'orava +&t do 4@annaB je samo prvi od sedam dijelova veliko# *ikl&sa „8 kompozi*ionom smisl& ovaj roman ima )&nk*ij& &voda( kakv& ima i &vertira & složenom m&zi%kom djel& om'raW je prvi dio *ikl&sa( nje#ova &vertira i prolo# +o%inje sa '&,enjem pripovjeda%a +rvi$ trideset strana opis&j& nemo#&!nost sna( nesani*a( sje!anje na pro"lost #a opsjedaj& Na" pripovjeda% je 5a ;Marsel> On & tom roman& opis&je svoje djetinjstvo i mladost & posljednjoj %etvrtini /= stolje!a- +ariz( Illiers ;om'rav & roman&>( mondena( književna i &mjetni%ka poznanstva( lj&'avi i prijateljstva( sve "to je vidio i osjetio( pisa* pri%a na ose'&jan i vrlo stiliziran na%in On( &stvari( želi postati a&torom te smatra- da 'i napisao knji#& tre'a
"3 izmisliti ne"to novo i t& idej& preo'likovati & knji#& On s$vati da 'ez sje!anja nema mo!i nad vremenom( vra!a se & pro"lost( & djetinjstvo( i t& #radi &mjetnost Me,&tim( Marsel idej& & pravom smisl& te rije%i ne nalazi( on daje mirise( neke znakove- I tako &skoro me$ani%ki( onako poti"ten z'o# tm&rno# dana i perspektive žalosne s&tra"nji*e( prineso$ &snama žli%i*& %aja & koji sam 'io &mo%io komadi! madeleine Ali & istom onom tren& kad mi je #&tljaj %aja izmije"an s mrvi*ama kola%a dotakn&o nep*e( &zdr$ta$ jer sam osjetio kako se ne"to neo'i%no z'iva & meni +rožeo me neki divan &žitak( ne"to pose'no( a da nisam znao za"to“ = Ovi$$ nek Ovi nekolik olikoo re% re%eni eni*a *a sam samoo s& dje djeli! li! klj klj&%n &%no# o# pas pas&sa &sa s po% po%etk etkaa o#r o#romn omno# o# +r& +r&sto stovo# vo# tra tra#an #anja( ja( kad pripovjeda%a ok&s madeleine vra!a & pro"lost( & djetinjstvo( & nedjeljna j&tra kad 'i m& isti takav kola% davala tetka eonie 1o je & nje#ovim &stima eksplozija pro"li$ vremena #dje m& se a&tomatski vra!a sje!anje na djetinjstvo 8pravo( ono stoje taj pas&s za om'raW . to je &jedno i om'raW za *jelok&pni *ikl&s „8 tra#anj& za iz#&'ljenim vremenom“ 9
E#zalta*ija ;lat eUaltatio> &zdizanje( &zno"enje( veli%anje( slavljenje &s$i!enje( od&"evljenje( zanos( d&$ovni polet . Ani!.Klai!.Domovi!( Ani!.Klai!.Domovi!( Rje%nik strani$ rije%i( Evro. Heo#rad( Heo#rad( 200/ ;4&'oti*a. Hiro#ra)ika>( str str J2 < ik*ija ;lat )in#ere izmisliti( )i*tio izmi"ljanje>./ izmi"ljaj( zami"ljena stvar = +ro&st( Mar*el( +&t do 4@anna( 4vjetlost . 4arajevo( /==9( str :< ijepo je to opisala In#rid Ya)ranek„om'raW je prvi dio *ikl&sa i pose'no je važan z'o# svo# klj&%no# zna%enja & ekonomiji *jelok&pno# djela- t& je izvori"te & $ronolo#iji pri%anja ali i kona%an *ilj stvarala%ko# napora sje!anja om'raW &tjelovlj&je & roman& po%etak i kraj veliko# tra#anja za zna%enjem zna%enjem znakova znakova iz stvarnosti“ /0 1o je tematska i kompozi*ijska anti*ipa*ija %itavo# romana( #dje se postavlja meta)izi%ka za#onetka o svrsi života živ ota na koj kojii !em !emoo na! na!ii od# od#ovo ovorr tek $iljade $iljade str strani ani*a *a dal dalje( je( & +r +rona ona,en ,enom om vre vremen men& & Izm Izme,& e,& prvo# i posljednje# romana niž& se prostorno i vremenski odvojene *jeline koje povez&je samo nji$ova pris&tnost & svijesti pripovjeda%a Roman po%inje & om'ravj&( & posljednjoj no!i djetinjstva( koj& o'ilježava od'ijen maj%in polj&'a* i ra,anje svijesti o emo*ionalnoj osamljenosti( a zavr"ava & posljednjoj no!i vanjsko#( stvarno# života 4ve "to !e slijediti vrijeme je pisanja( po'jeda re)leksije nad impresijom( &mjetnosti nad životom 1emeljna 1e meljna književna te$nika kojom se koristi +r&st tako postaje zapravo svojevrsna apolo#ija sje!anja „4je!anje pri tome( dakako( nije s$va!eno kao o'i%no prisje!anje( kao namjerno dovo,enje do svijesti pro"li$ do#a,aja( doživljaja i &spomena 4je!anje koje je temelj +r&stove te$nike pok&"aj je detaljno#( temeljito# i is*rpno# o'navljanja pro"losti( to je naj%e"!e nekim neznatnim poti*aj em potakn&to iz&zetno živo oživljavanje &spomena( protkano &jedno analizom sve#a "to se pri tome može zapaziti( kao i analizom samo# pro*esa koji je nalik ponovnom proživljavanj&“ // +r&stova zaok&pljenost pro"lo"!& i vremenom sadrži tako i nek& protivrje%nost &n&tar koje se kre!e savremena k<&ra & *jelini- &porno se nastoji s$vatiti za#onetka lj&dsko# postojanja & vremen&( nastoji se s$vatiti prolaznost i odnos izme,& pro"losti i '&d&!nosti koji %ine temeljni na%in lj&dsko# opstanka( &porno se nastoji raz&mjeti vremenitost %ovjeka( a tako,er se podjedneko &porno nastoji i prevladati prolaznost & nekom tren&tk& & kojem 'i se sastale sve vremenske dimenzije( & kojem 'i %ovjek( posredstvom &mjetnosti( na primjer( mo#ao iza!i iz vremena 8 takvoj te$ni*i #&'e na važnosti elementi )a'&le( zapleti i raspleti( pripovijedanje i #&'ljenje karakterni$ oso'ina likova & prolaznosti vremena Ipak( o'&$vatnost kojoj teži *ijeli *ikl&s nije se mo#la posti!i a da se & o'navljanj& sje!anja ne pojave i pri%e o važnijim likovima A nji$ove s&d'ine & vremen&( pa %ak i odre,eni razvitak pripovjeda%a( od donekle razmaženo#( 'olesno# i preosjetljivo# djeteta do samosvjesno# &mjetnika( morao je do!i do izražaja +reovladava t& i neki slijed post&pno# razo%arenja kako samo# pripovjeda%a tako i #otovo svi$ likova- pripovjeda%ev s&sjed 4van zalj&'lj&je se & Odet&( 'olesno je lj&'omoran( post&pno &vida ne samo daje nje#ova lj&'omora &#lavnom opravdana ne#o da je ona i lez'ejka ( no ipak se s njom vjen%a 6ojvotkinja Cermantes( koj& pripovjeda% & po%etk& doživljava kao ideal aristokratske pro)injenosti( na kraj& ni iz daleka ne od#ovara od#ovara tom ideal&„5edna mlada žena koj& 'ija$ nekad poznavao( a sada 'ijela( zdepasta( mala i zla stari*a( 'ila je kao neki dokaz da 'i!a & zavr"nom divertisman& kakva komada moraj& 'iti tako prer&"ena da i$ ne možemo prepoznati“ /2 Na dr&#oj strani( lj&'avi samo# pripovjeda%a pripovjeda%a pretvaraj& se & stalne napetosti napetosti i nesi#&rnosti & vlastite osje!aje( osje!aje( pa je tako stalno pris&tno neko &n&tarnje nezadovoljstvo nezadovoljstvo sa samim so'om i s dr&#ima 8 toj 'eskrajnoj i#ri saznanja i za'l&de( isk&stva i nje#ove sim'oliza*ije( & tom kaleidoskop& mnemonijski$ slika & kome se sve preo'ražava( prod&'lj&je & %&desna tkanja( zalo# je sam život- +r&st i#ra na #&'itak( svjestan da protiv vremena može &ložiti samo rije% 4vijet stvari doživljava s&"tinsk& promjen& i pretvara se & svijet jezika Oslo'o,en svoje neposredne pris&tnosti( iz#&'iv"i svoje )izi%ke odlike i o'ilježja prostorno# odre,enja( predmetni svijet zapo%inje svoj dr&#ti život i nastavlja da traje kao svijet snova( iznenada oživljen i naknadno &klj&%en & tok realni$ z'ivanja Iz mraka za'orava izlaze likovi i stvari kao oživljena povorka 'ez'rojni$ tren&taka koji s& nepovratno pro"li da 'i se ponovo javili kao privi,enja i isp&nili na" život svojim varljivim pris&stvom i ne&$vatljivim sjenkama sjenkama
"4
1vora* psi$olo"ko# romana „Za roman +&t do 4@anna možemo re!i ono "to je +ro&st rekao za *jelin& 1ra#anja za iz#&'ljenim vremenom( da 'e sama sr! n'e+o#o+ !i#ota %ez i$a$#i" dr(+i" )rim'esa I istina je da kori"!enje pripovijedanja & prvom li*& & om'raW& i Zavi%ajnim imenima . imen& nije tek o'i%no literarno &mije!e 1a knji#a sje!anja je naprosto knji#a &spomena +ripovjeda%evo djetinjstvo izrasta iz privatno# djetinjstva Mar*ela +ro&sta Odma$ %im stanemo %itati djela ovo# pis*a( zapažamo da on vidi vrlo mno#o ondje #de mi vidimo tek ne"to ili ne vidimo ni"ta 1o "to on #leda( nije ni"ta neo'i%no( %esto je to ne"to najsvakida"njije( ali je neo'i%no "ta on sve & tome vidi 4to#a 'i kod nje#a jo" manje ne#o možda kod ijedno# dr&#o# pis*a romana imalo ima lo smi smisla sla pripovije pripovijedat datii sad sadrža ržajj nje nje#ovi #ovi$$ knj knji#a i#a 1o 'i 'il 'iloo kao kad 'i nek neko( o( ali 'ez ikakva ikakva smi smisla sla pripovijedao do#a,aj sa slike koje# veliko# majstora majstora +ro&st ima to oso'ito oko i za &n&tra"nji i za vanjski svijet Z'o# tako# po#leda & &n&tra"nji svijet +ro&sta i drže za o'novitelja psi$olo"ko# romana & ran*&skoj( & kojoj se taki talenat za psi$olo#ij& nije pojavio jo" od oni$ klasi%ni$ pisa*a )ran*&sko# romana kakav je 'io( na primer( 4tend$al 4tend $al Roman je pisan & vid& a&to'io#ra)ije #lavno# j&naka ;& stvari samo# a&tora> Interesantan je kao +ro&stov pok&"aj da nadvlada prolaznost i smrt novim poimanjem vremena +ro&st &spijeva da senzornim podra. žajima ;&#lavnom ok&s i miris> izv&%e iz podsvijesti svo# j&naka pojedine do#a,aje iz nje#ove pro"losti( koje on sad ponovno proživlj&je & sada"njosti( i to jo" intenzivnije ne#o nekad( jer im prilazi o'o#a!en novim isk&stvima i jer slo'odno može &pravljati nji$ovim trajanjem 8 ovom roman&( Marsel +r&st daje daje jedn& složen& )ilozo)ij& )ilozo)ij& vremena On #ovori o tzv doživljenom trajanj& vremena Ovim pojmom( +r&st se s&prostavlja pojm& prolaznosti +o nje#ovom nje#o vom mi"lj mi"ljenj& enj& sje! sje!anja anja i osje osje!anja !anja &spje"no se s&pros s&prostavlja tavljaj& j& vreme vremenskoj nskoj prola prolaznos znosti( ti( jer posje posjed&j& d&j& kvalitet& ;dimenzij&> savremenosti Osnovna preok&pa*ija Marsela +r&sta( i &mjetni%ka i )ilozo)ska( jeste pro". lost“ /J
P(t do SWanna SWanna je roman koji se( prema svojoj str&kt&ri( sastoji iz tri po#lavlja- om'raW( 5edna 4@annova lj&'av i Zavi%ajna imena . ime Com%ra & s&"tini predstavlja a&to'io#ra)sko oživljavanje dje%a%ki$ dana & #radi!& om'raW +ripovjeda% se vra!a & svoje rano djetinjstvo( tako "to #a "olja %aja ne$oti*e podsjeti isto# to# %aja & djetinjstv& //: Madeleine kola%i!( s po%etka ovo# +r&stovo# djela( postao je jedna od najpoznatiji$ meta)ora sje!anja na djetinjstvo i sje!anja sje!anja &op"te &op"te om'raW om'raW //9 je prvi dio *ikl&sa( nje#ova &vertira i prolo# 1o je tematska i kompozi*ijska anti*ipa*ija %itavo# romana( #dje se postavlja meta)izi%ka za#onetka o svrsi života na koji !emo na!i od#ovor tek $iljade strani*a dalje( na kraj& djela & +rona,enom vremen& Izme,& prvo# i posljednje# krila to# polipti$a niž& se prostorno i vremenski odvojene *jeline koje povez&je samo nji$ova pris&tnost & svijesti pripovjeda%a Ne postoji veza izme,& ti$ odvojeni$ svjetova "to pl&taj& pop&t X*vjetni$ Delosa7( kao "to nema istinski$ veza izme,& izme,& pojedi pojedini$ ni$ s&dion s&dionika ika ispri% ispri%ani ani$$ z'ivan z'ivanja( ja( kao "to nema nema povezano povezanosti sti izme,& izme,& nji$ovi nji$ovi$$ &zasto &zastopni pni$$ prividnosti i izme,& &zastopni$ Xja7 pripovjeda%a 8 toj str&kt&ri monada odražava se nemo#&!nost a&torova vjerovanja vjerovanja & ko$erentno ko$erentnost st svijeta svijeta i li%nosti li%nosti Me,&tim Me,&tim niti ti pojedini pojedini svjetovi svjetovi om'raW om'raW(( %etvrt %etvrt 4aint.Cerma 4aint.Cermain( in( Hal'e* nis& $omo#eni +a %ak ni sredi"nji kr&#( om'raW( ta jez#ra( is$odi"te i kona%ni *ilj pripovijedanja kojem& !e težiti pripovjeda% kroz sve X#eolo"ke slojeve7 sje!anja( nije jedinstven On je o'ilježen dvojnom prirodom svoji$ dvij& Xstrana7 4@annove strane i strane C&ermantesovi$( koji$ !e se 'ezopasna razli%itost & djetinjstv& odjednom otkriti kao 'olna naprslina( nepomirljiva podvojenost izme,& osje!ajnosti i intelekta( tijela i d&$a 6ažna je tako,er tema $omoseks&alnosti( koja dovode!i & isti ma$ & pitanje apsol&tnost spolova ra,a osje!aj krivnje( "to !e &zrokovati nea&tenti%no pona"anje likova +reosjetljiv i pov&%en dje%ak( zatim mladi!( pa zreo %ovjek( %itava života traži smisao izvan samo#a se'e i & tom napor& o%ek&je pomo! od dr&#i$ Me,&tim jedan za dr&#im &r&"avaj& se svjetovi Bkoje je & d&$& sa#radio On &vi,a po *ijen& razo%aranja ni"tavnost dr&"tvene dr&"tvene $ijerar$ije( a prema tome vlastito# mondeno# &spje$a( spoznaje spoznaje nemo#&!nost lj&'avi i prividnost prijateljstva( neproni*ljivost prirode i nestalnost vlastiti$ osje!aja Na r&'& o%aja( 'olestan i pred starost( on & %as& nada$n&!a &vi,a da mora napisati knji#& koja !e 'iti &pravo pripovijest o &l&do &tro"enom vremen&( i tako m&( naknadno( dati smisao i opravdati #a //:
„4je!anje pri tome( dakako( nije s$va!eno kao o'i%no prisje!anje( kao namjerno dovo,enje do svijesti pro"li$ do#a,aja( doživljaja i &spomena 4je!anje koje je temelj +r&stove te$nike pok&"aj je detaljno#( temeljito# i is*rpno# o'navljanja pro"losti( to je naj%e"!e nekim neznatnim poti*aj em potakn&to iz&zetno živo oživljavanje &spomena( protkano &jedno analizom sve#a "to se pri tome može zapaziti( kao i analizom samo# pro*esa koji je nalik ponovnom proživljavanj&“ ;4olar( Milivoj +ovijest svjetske književnosti( Za#re'( 200J( str 2<2> //9 +ovijest svjetske književnosti( knji#a 'r I6( I6( Za#re'( /=<2( ;tekst- In#rid Ya)ranek>
"5 Dr&"tvene li%nosti #lavno# j&naka 'onvivana nestaje & %as& kad po%inje djelo izmi"ljeno# pripovjeda%a koje je &jedno s&'limirana 'io#ra)ija samo#a +ro&sta( "to !e svo#a stvarao*a doista stajati života +ro&st je prvi pisa* koji je &%inio sje!anje razlo#om( sadržajem i sredi"tem jedno# veliko# djela aro'na mo! ne$oti%no# sje!anja koje pokre!& osjetilne impresije iz stvarnosti( impresionisti%ka psi$olo#ija likova( svijest o Xisprekidanosti7 vlastite li%nosti( sve s& to poznate potke pjesnikove &mjetni%ke vizije i imaj& danas ve! klasi%n& vrijednost književno# o'ras*a +r&stova zaok&pljenost pro"lo"!& i vremenom sadrži tako i nek& protivrje%nost &n&tar koje se kre!e savremena k<&ra & *jelini- &porno se nastoji s$vatiti za#onetka lj&dsko# postojanja & vremen&( nastoji se s$vatiti prolaznost i odnos izme,& pro"losti i '&d&!nosti koji %ine temeljni na%in lj&dsko# opstanka( &porno se nastoji raz&mjeti vremenitost %ovjeka( a tako,er se podjednako &porno nastoji i prevladati prolaznost & nekom tren&tk& & kojem 'i se sastale sve vremenske dimenzije( & kojem 'i %ovjek( posredstvom &mjetnosti( na primjer( mo#ao iza!i iz vremena Osje!aj neizlje%ive emo*ionalne samo!e koji je temelj pr&stovsko# odnosa s&'jekta s dr&#im lj&dima( nje#ova 'olna spoznaja vlastite nepostojanosti i nepostojanosti svijeta koji se 'ez prestanka &r&"ava pod plimom vremena( #r%evita težnja za nekim %vrstim oslon*em & se'i( zvao se on lj&'av( oživljena pro"lost ili &mjetni%ko djelo( to s&( iako razli%ito# porijekla i s dr&#im mo#&!nostima od#ovora( jo" &vijek ze'nje s&vremeno# %ovjeka pri%a je & tre!em tre!em li*& ;jer se pripov pripovjed jeda% a% vra!a & pro"lo pro"lost( st( & vrijem vrijemee prije prije svo# Jedna SWanno#a &'(%a# . pri%a ro,enja>( o &#lednom starom #ospodin& 4@an& i nje#ovoj velikoj lj&'avi Odeti Za#i-a'na imena*ime . novo je pripovjeda%evo vra!anje & djetinjstvo( & one #odine kada je 'io zalj&'ljen & Cil'ert&( 4@anov& i Odetin& k!erk& Da 'i po'ijedio vrijeme( tj prolaznost i smrt( %ovjek tre'a da se okrene prema svojoj pro"losti koja nije mrtva( da je ponovo oživi( da prona,e iz#&'ljen( proteklo vrijeme I Mar*el +ro&st #a je prona"ao( za&staviv"i #a na strani*ama svo#a djela „Za roman +&t +&t do 4@anna 4@anna možemo možemo re!i ono "to je +ro&st +ro&st rekao rekao za *jelin *jelin&& 1ra# 1ra#anj anjaa za iz#&'l iz#&'ljen jenim im vremenom( da 'e sama sr! n'e+o#o+ !i#ota %ez i$a$#i" dr(+i" )rim'esa I istina je da kori"tenje pripovijedanja & prvom li*& & om'raW& i Zavi%ajnim imenima . imen& nije tek o'i%no literarno &mije!e 1a knji#a sje!anja je naprosto knji#a &spomena +ripovjeda%evo djetinjstvo izrasta iz privatno# djetinjstva Mar*ela +ro&sta Odma$ %im stanemo %itati djela ovo# pis*a( zapažamo da on vidi vrlo mno#o ondje #dje mi vidimo tek ne"to ili ne vidimo ni"ta 1o "to on #leda( nije ni"ta neo'i%no( %esto je to ne"to najsvakida"njije( ali je neo'i%no "ta on sve & tome vidi 4to#a 'i kod nje#a jo" manje ne#o možda kod ijedno# dr&#o# pis*a romana imalo imalo smisla smisla pripovije pripovijedat datii sadrža sadržajj nje#ovi nje#ovi$$ knji#a knji#a 1o 'i 'ilo 'ilo kao kad 'i nek neko( o( ali 'ez ikakva ikakva smisla smisla pripovijedao do#a,aj sa slike koje# veliko# majstora majstora +ro&st ima to oso'ito oko i za &n&tra"nji i za vanjski svijet Z'o# tako# po#leda & &n&tra"nji svijet +ro&sta i drže za o'novitelja psi$olo"ko# romana & ran*&skoj( & kojoj se takav talenat za psi$olo#ij& nije pojavio jo" od oni$ kla si%ni$ pisa*a )ran*&sko# romana kakav je 'io( na primjer( 4tend$al Roman je pisan & vid& a&to'io#ra)ije #lavno# j&naka ;& stvari samo# a&tora> Interesantan je kao +ro&stov pok&"aj da nadvlada prolaznost i smrt novim poimanjem vremena +ro&st &spijeva da senzornim podra. žajima ;&#lavnom ok&s i miris> izv&%e iz podsvijesti svo# j&naka pojedine do#a,aje iz nje#ove pro"losti( koje on sad ponovno proživlj&je & sada"njosti( i to jo" intenzivnije ne#o nekad( jer im prilazi o'o#a!en novim isk&stvima i jer slo'odno može &pravljati nji$ovim trajanjem trajanjem 8 ovom roman&( Marsel +r&st daje jedn& složen& )ilozo)ij& vremena Roman po%inje & om'raW&( & posljednjoj no!i djetinjstva( koj& o'ilježava od'ijeni maj%in polj&'a* i ra,anje svijesti o emo*ionalnoj osamljenosti( a zavr"ava & posljednjoj no!i vanjsko#( stvarno# života 4ve "to !e slijediti vrijeme je pisanja( po'jeda re)leksije nad impresijom( &mjetnosti nad životom 4vijet& kao nesaop!ivoj s&mi mo#&!nosti s&protstavlja se &mjetni%ko stvarala"tvo koje ima #olem& &lo#& & + ro&stov& &niverz&m&( i ono predstavlja konstr&ktivn& sna#& & roman& roman& Od#ovor 'olesno# asketa +ro&sta je jasan- &mjetni%ko djelo je ona jedina mo#&!nost prerastanja samo#a se'e kojoj svaki poten*ijalni &mjetnik tre'a težiti ne samo da 'i izrazio se'e( ne#o da 'i opravdao svoje postojanje Za ovo# pis*a stvarala"tvo je 'ilo vi"e ne#o spas od stra$a pred ni"tavilom Hila je to potre'a da izi,e iz &sko!e vlastite s&d'ine( da stvara iz se'e za dr&#e On #ovori o tzv doživljenom trajanj& vremena Ovim pojmom( +r&st se s&prostavlja pojm& prolaznosti +o nje#ovom nje#ovom mi"ljenj& mi"ljenj& sje!anja sje!anja i osje!anja osje!anja &spje"no se s&prostavlja s&prostavljaj& j& vremenskoj vremenskoj prolaznos prolaznosti( ti( jer posjed&j& posjed&j& kvalitet& ;dimenzij&> savremenosti Osnovna preok&pa*ija Marsela +r&sta( i &mjetni%ka i )ilozo)ska( jeste pro". lost“ //< +ro&st )a&tovski //= t&#&je za tren&tkom "to prolazi( )iksira s&n%ane predjele jedno#a djetinjstva( mno#a li*a & prolaz&( pari"ke salone( sjedeljke( s&srete( i#re( rastanke i snove On je kreator mitolo"ko# djetinstva( +ro&stov +ro&stov vje%iti vje%iti mladi!( mladi!( analiti%ar analiti%ar(( artist( artist( lirik #ra,ansko#a #ra,ansko#a kom)ora( tvora* tvora* izvanredni izvanredni$$ meta)ora meta)ora & %ijem se traženj& osje!a tipi%no )ran*&ska vi'ra*ija 4na#om ima#ina*ije( +ro&st je o'o#atio svoj& spirit&aln& realnost( pokazao primjerom da &mjetnik ne izmi"lja ne#o otkriva- artite n invente pas( il de*&vre 4vojim djelom //<
6oloder( 6oloder( N&sret itanka J razred #imnazije( / izdanje( 4arajevo(/== +oda*i iz- En*iklopedija leksiko#ra)sko# zavoda( zavoda( Qrvatski leksiko#ra)ski zavod( Za#re'( /=:=
//=
"6 +ro&st je ostavio d&'ok tra# ne samo & )ran*&skoj ve! i & dana"njoj e&ropskoj književnosti +ro&stov osje!aj za stil( za vrijeme( za min&*ioznost( za analiz& najtananiji$ osje!anja o'o#atio je s&vremen& )ran*&sk& literat&r&( a neki nje#ovi opisi pejzaža postaj& d&$ovni zavi%aj mno#i$ milij&na %itala*a J J/ Dr&"tvo/20Rije% Rije% dr&"tvo dr&"tvo nekak nekakoo %&dno %&dno zv&%i zv&%i kad kad se #ovori #ovori o svijet& svijet& koji nam nam je +ro&st +ro&st naslikao naslikao 1o 1o je dr&"tvo dr&"tvo sastavljeno od sami$ #r&pa pojedina*a( koji se kre!& & &skom kr&#& svoji$ oso'ni$ interesa( a s dr&#im dolaze & dodir samo onda kada s& im ti dr&#i oso'no potre'ni Najsavr"enije osvijetljenje dr&"tva( visoko# dr&"tva daje nam +ro&st na posljednji$ posljednji$ dvadesetak dvadesetak strani*a strani*a 6ojvotkinje ojvotkinje de C&ermante C&ermantes s Raz#ovor Raz#ovor vode tri prota#onist prota#onistaa 8 tra#anj& za iz#&'ljenim vremenom- 4@ann( najpro)injeniji predstavnik k<&re svo#a do'a( alter e#o samo# pis*a( vojvoda de C&ermantes( najse'i%niji( naj#l&plji i naj%istiji predstavnik e&ropsko# plemstva i vojvotkinja Oriane( jedinstven primjerak stila( )inese( "arma( povr"nosti i ne$&manosti isto#a dr&"tva A za stvaranje njezina lika +ro&st se posl&žio prin*ezama( vojvotkinjama i #ro)i*ama iz nje#ove naj'liže okoline( jer +ro&st je svoja li*a li*a tran transp spon onir irao ao prem premaa li*i li*ima ma dr&" dr&"tv tvaa & ko koje jem m je živi živio o Dr&" Dr&"tv tvoo roma romana na 8 tra# tra#an anj& j& za iz#& iz#&'l 'lje jeni nim m vremenom kre%e se & zatvorenom kr&#&( koji ne o'&$va!a ni"ta dr&#o osim svoje 'o#ate %etvrti & +ariz&( jedno# normandijsko# dvor*a i jedno# l&ks&zno# ljetovali"ta na normandijskoj o'ali lanovi to# dr&"tva li"eni s& svake aktivne volje i zato nesposo'ni da vr"e 'ilo koj& radnj& koja 'i i$ vodila do neko# *ilja izvan nji$ sami$ 1a li*a ni"ta ne!e i zato ni"ta ne rade( nji$ova '&d&!nost ne ovisi o nji$ov& $tijenj& ve! o stje*aj& okolnosti Ni jedno od nji$ ne pokaz&je neki napredak ili neki razvoj( ni jedno od nji$ ne vr"i nikakve vanjske radnje tako da na kraj& osje!amo potp&n& dekaden*ij& +ro&stova dr&"tva +ro&stovo djelo isto tako nije ni tenden*iozno ni moralno Ono ne pro&%ava vanjsk& radnj& ve! &n&tarnje %injeni*e( nje#ova se karakteristika nalazi & samoj me$ani*i lj&dsko# z'ivanja 1o je dr&"tvo koje se raspada 'ez o'zira na 'ilo koji lj&dski moral No( ako kod +ro&sta nema vanjske radnje( ne smijemo zaklj&%iti da kod nje#a nema dinamike( "to 'i &jedno zna%ilo da nema života( jer nje#ovo djelo daje dojam veoma 'o#ato# vrenja( & &n&tra"njosti me$anizma sakriveno# ispod povr"ine 'i!a i stvari 8 dr&"tv& & kojem je živio( & pripadnosti klasi & koj& nije s&mnjao( to je doista i 'io jedini na%in prerastanja &ski$ klasni$ i li%ni$ interesa 8mjetnost je( po pesimisti%noj +ro&stovoj )ilozo)iji( jedina mo#&!nost a&tenti%ne kom&nika*ije s dr&#im 4amo s pomo!& &mjetnosti možemo izi!i iz se'e( znati "to netko dr&#i vidi od to# svemira koji nije isti kao na"( %iji 'i nam pejzaži ostali isto tako nepoznati kao da s& na mjese*& Raz&mljivo je da +ro&stov osje!aj nespoznatljivosti svijeta i li%nosti proizlazi iz dr&"tvenopovijesni$ odredni*a nje#ova stvarala"tva J2 4likar prostora i vremena /2/8 jednom pism& +ro&st kaže- “Yto se ti%e stila( nastojao sam od'a*iti sve ono "to diktira %isti raz&m( sv& retorik&( &ljep"avanje i #otovo sve $omoti%ne i tražene slike( da 'i$ izrazio svoje d&'oke i a&tenti%ne impresije i po"tovao prirodni tok moje misli` +ro&st se sl&ži 'ojama kao impresionisti%ki slikar( stvaraj&!i najprije am'ijent koji o'avija osjetila odre,enim svjetlom i tonom( te na taj na%in pr&ža &vjete za postanak %isti$ impresija +ro&st( osim "to je slikar prostora( on je i slikar vremena On nije poznavao sata( nje#ov se život odvijao izvan prakti%ko# vremena vremena koje s& lj&di &stanovili &stanovili da or#anizir or#aniziraj& aj& rad koji od nji$ za$tijeva za$tijeva so*ijalni so*ijalni život On je & potp&nosti potp&nosti raspola#ao svojim vremenom i sl&žio se njime samo za vlastita istraživanja +ro&st nastoji posjedovati vrijeme & %istom stanj&( osje!ati se s&vremenikom stolje!a i tako iz'je!i smrt koja nije dr&#o ne#o )enomen memorije 8mrijeti zna%i ne imati vi"e &spomena( zna%i p&stiti vrijeme da po'je#ne +osjedovati vrijeme zna%i posjedovati pro"lost( sada"njost i '&d&!nost +osjedovati sve to( zna%i živjeti & isto vrijeme & jednom( dr&#om i tre!em( i prema tome( ne živjeti ni & jednom potp&no 1o je isto kao iz'je!i sva tri i na!i se izvan nji$( tj izvan vremena 1aj s&sret pro"losti i sada"njosti jedna je od karakteristika nje#ova slikanja izvan svijeta( jedan od 'itno pro&stovski$ post&pka Ali +ro&st nije prvi &veo te skokove & pro"lost da 'i dao sli*i vi"e relje)a No tada s& te te &spored'e 'ile ve!inom paralele 'ez osjetni$ dodirni$ to%aka +ro"lost je sl&žila kao m&zej &zoraka koji s& pis*& stajali na raspola#anj& Kod +ro&sta( naprotiv( pro"lost je isto tako živa kao i sada"njost( s tom razlikom da je & isto vrijeme poeti%nija i slikovitija( jer nam otkriva pro*es postajanja sada"njosti +ro"la se stolje!a pomi%& i pri'ližavaj& nama stvaraj&!i sada"njost sada"njost Istorija i trajanje( & roman& /= vijeka( s$va!eni s& kao prostor & kome se odvija %ovjekovo životno kl&pko( ili kao popri"te na kome se s&ko'ljavaj& interesi i volje razli%iti$ dr&"tveni$ klasa 5ednom rije%j&( istorija je istovremeno predmet i okvir pripovijedanja( medij i dekor 1akvo s$vatanje istorijsko# vremena d&#&jemo evropskoj istorio#ra)skoj tradi*iji . od mitizovane ideje pro#resa i linearnosti evol&*ionisti%ke meta)izike preko *ikli%ke mor)olo#ije istorijski$ epo$a do dijalekti%ko# odre,enja &zro%no.posljedi%ne veze i dr&"tvene dinamike( dinamike me,&so'no# osporavanja i s&ko'a oponentni$ modela mi"ljenja i prakse 4 dr&#e strane( roman /= vijeka rastao je & klimi p&noj pro*vata prirodni$ i eksperimentalni$ na&ka( pa je na plan& psi$olo#ije poprimio prin*ip post&pne analize i d&$ evol&tivno# sa#ledanja dr&"tveni$ i istorijski$ )enomena Na taj na%in okvir istorijsko# vremena( kakav je o*rtan & tom roman&( isp&njenje ili ak&m&liranim isk&stvom pro"losti ili evoka*ijom i /20 /2/
"7 oživljavanjem davno i" i"%ezli$ ep epo$a i likova Za +r +r&sta je je vr vrijeme sl slika po ponora & koji sv sve d& d&'lje propadaj& i na"e &spomene i mi sami tra#aj&!i za nji$ovom ne&$vatljivom prirodom sve nosi o'ilježje tro"nosti i sve teži de)initivnom spokoj& 4amo svijest i volja za tra#anjem &nose malo svjetlosti i nade & svijet mraka i neminovne neminovne kona%nosti kona%nosti stvari stvari 8 osnovi( osnovi( +r&stova +r&stova rezi#nirana rezi#nirana evoka*ija evoka*ija ;koja prerasta prerasta & prav& književn& književn& /22 e#zalta*ij& i trij&m) #ovora nad prazninom i !&tanjem> s&protstavlja se epsko.istorijskoj projek*iji & kojoj se %ovjek %ovjek de)ini"e de)ini"e i kao s&ma s&ma naslje, naslje,aa i kao &k&pnost &k&pnost svoji$ svoji$ djelat djelatni$ ni$ kr&#ova kr&#ova & sada"nj sada"njosti osti i '&d&!no '&d&!nosti sti +r&st je pojam %ovjeka oslo'odio od #r&'i$ s$vatanja pozitivizma i nat&ralizma &kaz&j&!i na o#romne prostore tajni & d&'ini d&' ini %ov %ovjek jekova ova 'i!a( 'i!a( ali nje#ov nje#ovoo krajnj krajnjee isk&st isk&stvo vo se rezimir rezimiraa & rezi#n rezi#nira iranom nom tra#a tra#anj& nj& i nak naknad nadnoj noj rekons rekonstr& tr&k*i k*iji ji pro"lo pro"losti sti jeziko jezikom m znakov znakovaa i slika slika 1ako se +r&sto +r&stova va misao misao &klj&% &klj&%&je &je & tokove tokove modern moderno# o# $&manizma predo%avaj&!i zastra"&j&!i nesrazmjer izme,& %ovjekove želje i realnosti svijeta( izme,& ono#a "to taj svijet n&di i "to samo o'e!ava 4to#a +r +r&stov po pok&"aj da o'&$vati naj"iri kr&# isk&stva do'ija iz#led varljivo# i jalovo# pod&$vata da se vrijeme zanemari( a tren&*i sre!e trajno )iksiraj&- &spomene i književne )ik*ije /2J koje li%e na &spomene i snove ne mo#& oživjeti izvorn& %isto!& %ina one #a mo#& samo rekreirati( i to . kao d&$ovn& str&kt&r& na"e# 'i!a koje se o'lik&je i saop"tava & jezik& 8 svom kon*ept& prolaznosti stvari i ne&$vatljivosti z'ivanja( +r&st nije s$vatio vrijeme kao s&o%enje 'i!a sa samim %inom nastajanja i konstit&isanja svo# vlastito# lj&dsko# lika( ne#o kao medij & kome se realnost rekonstr&i"e kao i#ra sje!anja i za'orava +&t do 4@annaB je samo prvi od sedam dijelova veliko# *ikl&sa „8 kompozi*ionom smisl& ovaj roman ima )&nk*ij& &voda( kakv& ima i &vertira & složenom m&zi%kom m&zi%kom djel& om'raW om'raW je prvi dio *ikl&sa( nje#ova &vertira &vertira i prolo# prolo# +o%inje +o%inje sa '&,enjem pripovjeda%a pripovjeda%a +rvi$ trideset strana opis&j& nemo#&!nost sna( nesani*a( sje!anje na pro"lost #a opsjedaj& Na" pripovjeda% je 5a ;Marsel> ;Marsel> On & tom roman& opis&je opis&je svoje svoje djetinjstvo djetinjstvo i mladost mladost & posljednjo posljednjojj %etvrtini %etvrtini /= stolje!astolje!a- +ariz( Illiers ;om'rav & roman&>( mondena( književna i &mjetni%ka poznanstva( lj&'avi i prijateljstva( sve "to je vidio i osjetio( pisa* pri%a na ose'&jan i vrlo stiliziran na%in On( &stvari( želi postati a&torom te smatra- da 'i napisao knji#& tre'a izmisliti ne"to novo i t& idej& preo'likovati & knji#& On s$vati da 'ez sje!anja nema mo!i nad vremenom( vremenom( vra!a se & pro"lost( & djetinjstv djetinjstvo( o( i t& #radi &mjetnost &mjetnost Me,&tim( Me,&tim( Marsel idej& & pravom smisl& smisl& te rije%i ne nalazi( on daje mirise( neke znakove- I tako &skoro me$ani%ki( onako poti"ten z'o# tm&rno# dana i perspektive žalosne s&tra"nji*e( prineso$ &snama žli%i*& %aja & koji sam 'io &mo%io komadi! madeleine Ali & istom onom tren& kad mi je #&tljaj %aja izmije"an s mrvi*ama kola%a dotakn&o nep*e( &zdr$ta$ jer sam osjetio kako se ne"to neo'i%no z'iva & meni +rožeo me neki divan &žitak( ne"to pose'no( a da nisam znao za"to“ /2 JJ Dinami%ne sl slike 8n&tra"nje neprekidno #i'anje oživlj&je dekor i prirod&- predmeti( so'e( #radovi( *vije!e( drve!e i pejzaži žive( kao "to živa li*a a&torov stvarala%ki d&$ &lijeva život & neživi svijet & kojem stvari postaj& individ&alne i pona"aj& se ka živa 'i!a 'i!a +ro&stove dinami%ne slike i nje#ovo opisivanje opisivanje predmeta vidimo na /< i /= strani*i ovo# romana 1e strani*e poznate s& z'o# karakterni$ *rta koje pojedinim li*ima daj& nji$ovi monokli 1ako se npr staklo monokla #enerala de ra&'ervilla pretvara & jedn& monstr&ozn& ran&( a monokl mondeno# romansijera izražava nje#ov jedini or#an psi$olo"ko# prodiranja i nemilosrdne &n&tarnje analize( dok markiz& de orstelle& monokl daje melankoli%n& osje!ajnost & kojoj žene otkrivaj& velike mo#&!nosti lj&'avni$ patnji 1aj odjevni individ&alizam izražava na"a razli%ita d&"evna stanja( *rte na"e# karaktera kao i karakter epo$e & kojoj živimo 1ako 1ako odje!a prestaje 'iti samo tkanina i s&vi"ni &kras i postaje sasvim sastavni dio nas sami$( na" vlastiti izraz 8 slikama prirode Mar*el +ro&st najvi"e pažnje posve!&je *vije!&( drve!& i mor& More( ta nepre#ledna sna#a( to vje%no #i'anje( ta vje%na promjena( na"lo je & +ro&st& svo# veliko# pjesnika Heskrajna i nemirna povr"ina( koj& s& lj&di &krasili 'rodovima( predstavljala je za nje#a prin*ip mladosti“;Mladost> je stanje prije potp&no# &kr&!enja i zato & dr&"tv& mladi$ djevojaka osje!amo ono isto koje osje!amo pred o'li*ima( koji se pred nama 'ez prestanka mijenjaj&( koji se poi#ravaj& poi#ravaj& s nestalnim opre%nostima i "to nas podsje!a na neprekidno ponovno stvaranje stvaranje primarni$ elemenata prirode( koje vidimo kad smo na mor&`
/22 /2J
/2
