cdcd

1. Št Što o je mjer mjeren enje je??

Mjerenje je ukupnost radnji koje se obavljaju kako bi se ustanovio mjerni rezultat, odnosno to je eksperimentalni proces u kojem doznajemo brojcanu vrijednost mjerene fzikalne velicine u odnosu na njezinu mjernu jedinicu.

2. Št Što o je fzikaln fzikalnaa veliči veličina? na?

Fizikalna veličina je svojstvo objekta koje se može kvalitavno razlikova i kvantavno odredi. Izražava se kao umnožak brojevne vrijednos {M} i mjerne jedinice M!" M#{M}M! $%eličina kojoj mjerenjem odre&ujemo vrijednost'

3. Št Što o je mjern mjernaa jedini jedinica? ca?

Mjerna jedinica je do(ovorena jedinična količina veličine s kojom se uspore&uje mjerna veličina kako bi se saznala njezina vrijednost. Možemo je defnira kao do(ovorom pri)va*enu posebnu veličinu koja služi za kvantavno iskazivanje veličine iste dimenzije.

4. Št Što o je mje mjerno rno nač načelo elo??

Mjerno načelo je znanstvena osnova osnova mjerenja.

5. Št Što o je mjer mjerna na met metoda? oda?

Mjerna metoda je način kojim se u postupku mjerenja dolazi do vrijednos mjerene veličine. Možemo je defnira kao lo(ički op*enito opisan slijed djelovanja, koji se rabi za provedbu mjerenja.

6. Št Što o je mjeri mjeritel teljst jstvo vo??

Mjeriteljstvo$metrolo(ija' je znanost koja se bavi metodama mjerenja fzikalni) veličina, ostvarivanjem i održavanjem etalona fzikalni) veličina, razvojem i izradom mjerni) instrumenata, instrumenata, ure&aja i mjerno( pribora, te analizom mjerni) rezultata.

7. Koj Koje e su čeri osnovne djelatn djelatnos os mjeriteljs mjeriteljstva tva??

+eri osnovne djelatnos mjeriteljstva su defniranje me&unarodno pri)va*eni) pri)va*eni) mjerni) veličina, realizacija mjerni)  jedinica, ostvarivanje ostvarivanje sljedivos sljedivos mjerni) rezultata, rezultata, mjerenje. mjerenje.

!. "od "odjela jela mjeri mjeritelj teljstv stva. a.

Mjerno načelo je znanstvena osnova osnova mjerenja.

5. Št Što o je mjer mjerna na met metoda? oda?

Mjerna metoda je način kojim se u postupku mjerenja dolazi do vrijednos mjerene veličine. Možemo je defnira kao lo(ički op*enito opisan slijed djelovanja, koji se rabi za provedbu mjerenja.

6. Št Što o je mjeri mjeritel teljst jstvo vo??

Mjeriteljstvo$metrolo(ija' je znanost koja se bavi metodama mjerenja fzikalni) veličina, ostvarivanjem i održavanjem etalona fzikalni) veličina, razvojem i izradom mjerni) instrumenata, instrumenata, ure&aja i mjerno( pribora, te analizom mjerni) rezultata.

7. Koj Koje e su čeri osnovne djelatn djelatnos os mjeriteljs mjeriteljstva tva??

+eri osnovne djelatnos mjeriteljstva su defniranje me&unarodno pri)va*eni) pri)va*eni) mjerni) veličina, realizacija mjerni)  jedinica, ostvarivanje ostvarivanje sljedivos sljedivos mjerni) rezultata, rezultata, mjerenje. mjerenje.

!. "od "odjela jela mjeri mjeritelj teljstv stva. a.

Mjeriteljstvo se djeli na znanstveno $temeljno' , industrijsko$te)ničko' i zakonsko mjeriteljstvo.

nanstveno$temeljno' " -avi se uspostavom državni) etalona mjerni) jedinica me&unarodno( sustava jedinica, uspostavom sljedivos i jedinstvenos mjerenja u / usporedbom s me&unarodnim etalonima i razvojem novi) mjerni) metoda 0 Mjerenje duljine 0 Mjerenje mase i srodni) veličina 0 1lektrična i ma(netska mjerenja $na2e područje'

Industrijsko$te)ničko'" 0

3mjeravanje

0 3pr 3pravlj avljan anje je mjer mjerni nim m proc proces esim imaa 0 3pr 3pravlj avljan anje je mje mjeri rililima ma u ind indus ustr trijijii 0 sljedi sljedivo vost st rezu rezult ltat ataa mjere mjerenja nja $na $na nižim nižim razi razinam namaa mjeriteljske piramide'

akonsko" 0 4si(ur 4si(urav avanj anjee točnos točnos  mjerenj mjerenjaa u zakons zakonski ki ure&e ure&enom nom području mjeriteljstva mjeriteljstva 0 4si(ur 4si(urav avanj anjee povjer povjerenj enjaa u mjerne mjerne rezult rezultat atee koji koji utječu na ispravnost ispravnost i razvidnost razvidnost fnancijski) transakcija, te na zdravlje, si(urnost i okoli2

1. Koji Kojim m dijelom dijelom znanstveno znanstveno## mjerenja mjerenja $emo se mi %avi? %avi?

Mi *emo se bavi 1lekčnim i ma(netskim mjerenjima.

2. &dje se koris koris zakonsk zakonsko o mjeriteljstvo mjeriteljstvo i za'to?

akonsko se mjeriteljstvo primjenjuje kada za2ta ljudi i dru2tva u cjelini za)jevaju da država posve posebnu pozornost rezultama mjerenja, te je nužna intervencija tre*e nezavisne strane.

3. Koj Koje e su zak zakonit onite e mjerne mjerne jedinice? jedinice?

akonite mjerne jedinice su" 0 5edini 5edinice ce Me&u Me&unar narodn odno( o( sust sustav avaa $ 6I jedini jedinice' ce'  

0osnovne 0izvedene sa i bez posebni) naziva i

znakova 0iznimno dopu2tene jedinice izvan 6I $npr. 7elzijev stupanj' 0 8ecima 8ecimalne lne jedini jedinice$ ce$ decima decimalni lni predm predmet etak' ak' 0od jedinica 6I

0od iznimno dopu2teni) jedinica izvan 6I $litra, bar, elektronvolt' 0 6ložene izvedene jedinice 0od izvedeni) i osnovni) 6I jedinica $ %9m...'

1. Kakva su to zakonita mjerila?

akonita mjerila su mjerila koja se rabe za" 0 Mjerenje u prometu roba i uslu(a 0 a2tu zdravlja ljudi i živonja, za2tu imovine, okoli2a i prirodni) resursa, za2tu na radu, promet, za2tu od nesre*a 0 :rovjeru zapakirani) proizvoda i boca kao mjerni) spremnika 0 Mjerenja propisana akonom o mjeriteljstvu i dru(im zakonima i propisima donesenim za nji)ovu provedbu

;.

Koja su osnovna jela koja su zadu(ena za zakonito mjeriteljstvo u )rvatskoj?

4snovna jela koja su zadužena za zakonito mjeriteljstvo u /rvatskoj su" 0 8ržavni zavod za mjeriteljstvo 0 /rvatski mjeriteljski instut 0 ovla2tene pravne osobe 0 ovla2teni servisi 0 pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalno(a umjerno( laboratorija

2. *a'to je 2++7.#odine do'lo do ,romjene zakona o mjeriteljstvu?

<==>. (odine do2lo je do promjene zbo( uskla&ivanja zakonodavstva / sa zakonodavstvom 13.

3. Što su norme i tko i- donosi?

?orma je dokument donesen konsenzusom i odlukom priznato( jela koji daje pravila, upute i značajke za djelatnos i nji)ove rezultate. 8onosi i) nacionalno normirno jelo, /rvatski zavod za norme u /, zove se /rvatska norma i ima oznaku /?.

4. *a norme vrijede konsenzus i dra#ovoljnost 'to znači i za'to je to va(no?

@onsenzus je op*e sla(anje koje se odlikuje odsutno2*u čvrsto( provljenja bitnim sadržajima od strane znatno( dijela interesni) skupina i procesom u kojem se nastoje uze u obzir (ledi2ta svi) zainteresirani) strana te uskladi oprečna stajali2ta.

8ra(ovoljnost se odnosi na uporabu normi,tj. da se norma koris u odre&enim (ranama za koje je propisana bez suprostavljanja njoj.

@onsenzus i dra(ovoljnost su važne za norme da bi opstale i bile u uporabi, da bi proizvodnja bila standardizirana i raznolikost o(raničena...

5. Što o,isuju krace )/0  0 0  0 0?

/?0 /rvatske norme donesene od strane /rvatsko( zavoda za norme i normizaciju I640Internaonal 4r(anizaon Aor 6tandardizaon, odnosno Me&unarodna or(anizacija za standardizaciju0 Me&unarodne norme

1?0 ?orma prevedena sa en(lesko( jezika

8I?0 8eutsc)es Instut Aur ?ormun(, odnosno ?jemački instut za norme0 ?jemačke norme

I170 Internaonal 1lectrotec)nical 7ommission, odnosno Me&unarodna elektrote)nička komisija0 Me&unarodne norme u elektrote)nici

71?0 1uropean 7ommiBee Aor 6tandardizaon, odnosno 1uropski odbor za standardizaciju0 1uropske norme

71?1C1701uropean 7ommiBee Aor 1lectrotec)nical 6tandardizaon, odnosno 1uropski odbor za standardizaciju u elektrote)nici0 1uropske norme u elektrote)nici

6. Što je umjeravanje?

3mjeravanje je usporedno mjerenje s etalonom.

7. Što je ovjeravanje?

4vjeravanje je utvr&ivanje mjerila da je umjereno $zakonita mjerila', ovjerava mo(u samo ovla2teni laboratoriji.

!. Što je cerfkacija?

7erfkacija je postupak kojim tre*a strana daje jamstvo da je postupak ili uslu(a u skladu sa zakonom.

8. Što je akreditacija?

Dkreditacija je postupak kojim akreditacijska ustanova ocjenjuje instuciju i priznaje njenu stručnost i te)ničku sposobnost za rad u skladu sa me&unarodno pri)va*enim pravilima.

1+. 9 dodjeli di,lome studenma tko je akrediran tko cerfciran od strane ko#a?

Dkrediran je Aakultet $sveučili2te' od strane ministarstva, a cerfciran je student od strane Aakulteta.

11.

Što je is,ivanje i rezultat is,ivanja?

Ispivanje je odre&ivanje svojstava proizvoda, procesa ili uslu(e u skladu s jasno odre&enim postupkom, obavlja se u laboratorijima proizvo&ača ili u nezavisnim ustanovama. ezultat može bi zadovoljio ili ne.

12.

Što je u#a:anje?

3(a&anje je postupak dovo&enjda Aunkcionalno ispravno( mjerila u ispravno mjerno stanje.

13.

Što je kali%racija?

@alibracija je postupak utvr&ivanja položaja oznaka na skali mjerila.

14.

;ime se %avi o< =etrolo#> i koji su osnovni razlozi?

6oE Metrolo( je mjerenje veličina za koje ne postoje reAerence ili jedinice $ bol, stra), (ovor jela'. 4snovni razlozi" znanstveni ar(umen, dru2tveni razlozi, ekonomski aspek.

15.

Što u%rajamo u mjernu o,remu?

3 mjernu opremu ubrajamo mjerila, mjerne izvore, pomo*na oprema.

16.

Što se u%raja u mjerila?

3 mjerila se ubraja mjerka, mjerni instrument, mjerni ure&aj, mjerni sustav, etalon, mjerni pretvornik, senzor.

17.

Što je mjerilo?

Mjerilo je naprava ili instrument kojim provodimo mjerenje.

1!.

Što je etalon?

1talon je mjerilo namjenjeno defniranju, ostvarivanju, po)ranjivanju i obnavljanju mjerne jedinice radi preno2enja usporedno na dru(a mjerenja. 7ilj je da svaki etalon vi2i od trenutno( ima najmanje G puta ve*u preciznost.

18.

Što je mjerni instrument?

Mjerni instrument je naprava ili ure&aj kojim se provodi postupak mjerenja fzikalne veličine.

2+.

Što je mjerni ure:aj?

Mjerni ure&aj je složeniji mjerni instrument koji se sastoji od vi2e instrumenata.$ isto 2to i instrument'

<;.

 Što je mjerni sustav?

Mjerni sustav je dio instrumenta ili ure&aja koji odre&uje nje(ovo načelo rada. 6vaki mjerni instrument ili ure&aj sadrži mjerni sustav.

22.

Što je mjerni ,retvornik?

Mjerni pretvornik je ure&aj koji pretvara mjerenu veličinu u mjerni si(nal.

23.

Što je senzor?

6enzor je dio mjerno( pretvornika, ure&aj koji mjeri fzički kvantet i pokazuje (a u si(nal koje( može očita promatrač ili instrument.

24.

Što je mjerka?

Mjerka je utjelovljena vrijednost neke veličine.

25.

0a%roja vrste etalona i o%jasni razlike.

%rste etalona su" Me&unarodni, 8ržavni, eAerentni

Me&unarodni0 etalon najve*e točnos na me&unarodnoj razini, služi za dodjeljivanje vrijednos dru(im etalonima iste veličine.

8ržavni0 etalon najve*e točnos pri)va*en u nekoj državi, služi za dodjeljivanje vrijednos dru(im etalonima iste veličine.

eAerentni H etalon najvi2e mjeriteljske kvalitete raspoloživ na nekom području. 3 2irem smislu reAerentni etalon možemo smatra svako ono mjerilo koje ima G do ;= puta manju nesi(urnost od nesi(urnos ispivano( mjerila.

26.

Što je cjelovi mjerni rezultat i od če#a se sastoji?

7jelovit mjerni rezulatat je najbolja procjena mjerene veličine, iskazuje se ovisno o razini. ?a srednjoj razini M# {M}M!. 6astoji se od izmjerene vrijednos, mjerne nesi(urnos i mjerne  jedinice.

27.

Što je mjerna nesi#urnost?

Mjerna nesi(urnost je parametar u kojima se nalazi prava vrijednost mjerene veličine.

2!.

Što o,isuje mjerna ,iramida?

Mjerna piramida opisuje )ijerar)iju mo(uci) mjerni) nesi(urnos, na vr)u se nalazi me&unarodni etalon, (dje je najmanja mo(u*a nesi(urnost, sa nižim stupnjom piramide pove*ava se raspon mjerne nesi(urnos.

28.

d koji- elemenata se sastoji mjerna ,iramida?

4d vr)a prema dnu" 0 Me&unarodni etaloni" -I:M 0 8ržavni etaloni" državni laboratorij 0 eAerentni etaloni" ovla2teni laboratoriji 0 Mjerila" tr(ovina, industrija, znanost

1. Što je mjerno jedinstvo?

Mjerno jedinstvo je stanje u mjeriteljstvu kada se nekoj odre&enoj nepromjenjenoj mjernoj veličini pripisuje jednaka vrijednost ne ovisno o mjestu i vremenu mjerenja.

2. Što je mjerna sljedivost?

Mjerna sljedivost je svojstvo mjerno( rezultata da se slijedom neprekinuto( lanca dokumenrani) usporedbi poznate mjerne nesi(urnos može doves u vezu s od(ovaraju*im me&unarodnim etalonom fzikalne veličine koju on predstavlja.

3. *a ko#a je o%vezno umjeravanje i ovjeravanje?

akonskom mjeriteljstvu podlježu mjerila koja se upotrebljavaju u zdravstvu, veterinarstvu, dija(nosci i medicinskoj obradi ljudi i živonja, te ispivanju lijekova, u tr(ovačkim poslovima kod koji) se cijena prodane robe, odnosno učinjene uslu(e odre&uje na temelju mjerenja.

4. Kolika je mjerna nesi#urnost mjerne jedinice?

?esi(urnost mjerne jedinice je = jer je ona defnirana u idealnim uvjema

5. *a'to se u ,raksi ta mjerna nesi#urnost ,ove$ava?

bo( piramide mjerni) jedinica defnicija, ostvarivanje, po)ranjivanje, preno2enje i primjena.

6. Što su zakonite mjerne jedinice i koje su u -rvatskoj? :o(leda ;;. :itanje.

7. *a'to %rojčane i lo#aritamske mjerne jedinice nisu jedinice u ,ravom smislu riječi?

:omo*u nji) se ne iskazuje fzikalna veličina.

!. Kada $e kod izraza za računanje d staja %roj 2+ a ne 1+ i za'to?

@ada bi se u izrazu umjesto sna(e : uvsle neke dru(e veličine koje od(ovaraju iznosu :, a sadrže kvadrat npr 3<9, kvadrat ide ispred lo(aritma i pomnožen sa ;= daje <=.

8. Kako su defnirane ,ojedine %rojčane i lo#aritamske jedinice?

:ostotak"

1 100

=

0, 01

=

1

:romil"

1 1000

ln

?eper" lg

-el"

0, 001

=

1

 P   P ref  

 P   P ref  

10 � lg

8ecibel" lb

4ktava" lg

8ekada"

1+.

=

 P   P ref  

f  2  f  1

f  2  f  1

*a'to su radijan i steradijan omjerne jedinice?

5er je radijan omjer duljine luka i radijusa, a steradijan omjer obu)va*ene povr2ine i radijusa na kvadrat.

11.

Što je ,o#re'ka?

:o(re2ka je odstupanje od prave vrijednos.

12.

Što je do#ovorena ,rava vrijednost i za'to ju defniramo?

na pravu vrijedno 8o(ovorena prava vrijednost je ona vrijednost mjerene veličine koja je dobivena s najtočnijim dostupnim mjernim postupkom. 3 odnosu na mjerni rezultat koje( provjeravamo, trebala bi ima J puta manju po(re2ku. 8efniramo ju jer prakčki nije mo(u*e dobi točnu$stvarnu' pravu vrijednost.

13.

snovna ,odjela ,o#re'aka ,rema iskazivanju i vrs.

:o(re2ke se djele prema iskazivanju na apsolutne, relavne i postotne, a po vrs sistematske, slučajne i (rube.

14. ,isa sistematsku ,o#re'ku mo(e li se smanji ako da na koji način?

6istematske po(re2ke dijele se na odredive i preostale. ?astaju zbo( niza mali), predvidljivi) promjena koje se do(a&aju u mjernom objektu, okolini i mjeritelju. 4ne su uvijek isto( predznaka i poznato( iznosa. ?ji)ovo se djelovanje smanjuje tako da se mjernom rezultatu dodaje ispravak ili korekcija.

15. ,isa slučajnu ,o#re'ku mo(e li se smanji ako da na koji način?

6lučajna po(re2ka nastaje zbo( niza mali), neizbježni) i neobu)vatni) promjena u mjernom objektu, okolini i mjeritelju $npr. :romjenta temperature u lab.'. Mjerni rezultat čine nesi(urnim, a mjerna se nesi(urnost iskazuje računanjem mjerni) po(re2aka i primjenom stasčki) metoda. a smanjivanje slučajni) po(re2aka provodi se vi2e istovrsni) mjerenja, ponavljanje se može vr2i ism instrumentom, ili različim instrumenma u ism uvjema.

16. ,isa #ru%u ,o#re'ku mo(e li se smanji ako da na koji način?

Krube po(re2ke nastaju nepažnjom mjeritelja $npr. 3poraba neispravno( instrumenta, očitanje na krivoj ljestvici, krivo mjerno područje i sl.' Mjerni rezultat čine neispravnim, a nakon nji)ovo( nastajanja mjerenje treba ponovit. 4dre&ujemo i) tako da dobiveni rezultat usporedimo s ostalima, ako je je veliko odstupanje, to mjerenje ponovimo, to je ujedno i smanjenje9otklanjanje (rube po(re2ke.

17.

Kada je rezultat točan?

ezultat je točan kad je ispravan i precizan.

1!.

Što je ,reciznost?

:reciznost je sposobnost instrumenta da pokazuje me&usobno bliske vrijednos.

18.

Što je is,ravnost?

Ispravnost je bliskost aritmečke sredine vi2e rezultata mjerenja pravoj vrijednos.

2+.

Što je ,onovljivost?

:onovljivost je svojstvo mjerenja kada pri ponavljanju mjerenja, u ism uvjema, u kratkom vremenu dobijemo is rezultat.

21.

Što je o%novljivost?

4bnovljivost je svojstvo mjerenja kada pri ponavljanju mjerenja, u različim uvjema, u duljem vremenskom periodu dobijemo is rezultat.

22.

Koje su osnovne vrste netočni- rezultata?

IspravanLneprecizan, neispravanL precizan, neispravanL neprecizan i (ruba po(re2ka

23. Koja vrsta ,o#re'aka je razlo# za u,ora%u stasčkirazdio%a za ,rikaz mjerno# rezultata koje se ,ritom koriste?

azlo( za uporabu stasčki) razdioba su slučajne po(re2ke, koriste se (ausova, studentova i pravokutna razdioba.

24.

Što je ,ro'irena mjerna nesi#urnost?

:ro2irena mjerna nesi(urnost je umnožak Aaktora pro2irenja k i standardne mjerne nesi(urnos. 4visno o Aaktoru k pove*avamo mo(u*nost da se prava vrijednost na&e unutar (ranica mjerne nesi(urnos. 3 (ausovoj razdiobi k#; NO kP<,G!0za < QJ,RJO,za G QQ,>GO 3 pravokutnoj razdiobi za k#; J>,>RO, k#;,J QJO, k#;,>; QQO za k ve*i od korijen iz G je ;==O

25.

o%ivamo li njome točniji mjerni rezultat i za'to?

:ro2irenom mjernom nesi(urnos ne dobivamo točniji mjerni rezultat jer pove*avamo mjernu nesi(urnost, odnosno raspon (ranica u kojima *e se na*i točan rezultat.

26. Kolika je ,ouzdanost mjerno# rezultata kod #ausove razdio%e za k@123?

a" k#; N,<>O k#< QJ,RJO k#G QQ,>GO

27. Koliki %i o%u-vatni Aaktor tre%ao %i za #ausovu studentovu i ,ravokutnu razdio%u da %i ,ouzdanost rezultata %ila 1++B?

a (ausovu i studentovu beskonačno, a za pravokutnu korijen iz G.

2!.

Koji su izvori mjerne nesi#urnos?

?epotpuna defnicija i nesavr2ena realizacija mjerne veličine, uzrokovanje, mjerna oprema, nedovoljno poznavanje dijelova utjecajni) veličina na rezultat mjerenja, mjeritelj, razlučivost,

etaloni, nesi(urnost poznavanja vrijednos konstan i dru(i) parametara koji se koriste pri obradi rezultata mjerenja, aproksimacije i pretpostavke koje su u(ra&ene u mjerni proces, promjene očitanja ponovljeni) mjerenja pri prividno ism uvjema, sistematske po(re2ke kada se rezultat ne ispravlja, ili preostala sistematska odstupanja kada se rezultat ispravlja.

28. Kojoj vrs ,o#re'aka ,ri,adaju izvori mjerninesi#urnos?

:ripadaju slučajnim i sistematskim neodredivim.

3+.

Kakva je mjerna nesi#urnost C i  , i koja je razlika?

D p se koris kod veliko( broja mjerenja, zasniva se na (ausovoj razdiobi, smanjuje se pove*anjem broja mjerenja. - p se računa s obzirom na (ranične po(re2ke instrumenta. Semelji se na pravokutnoj razdiobi.

3kupna mjerna nesi(urnost je (eometrijski zbroj pojedini) komponen. azlikuju se po raspodjeli, za D p vjerojatnost da je rezultat ba2 takav se smanjuje od sredine prema van, a za - p je jednako vjerojatno da se rezultat nalazi bilo (dje unutar (ranica.

G;.

*a'to se uku,na mjerna nesi#urnost računa ,o izrazu

√ 

2

2

u= u A + uB

?

ato 2to su D p i - p me&usobno neovisni.

G<.

Što je standardna devijacija i 'to je D i ?

6tandardna devijacija je stasčki pojam koji označava mjeru raspr2enos podataka u skupu. Interprera se kao prosječno odstupanje od prosjeka i to u apsolutnom iznosu. T je standardna devijacija s je standardna devijacija kod konačno( broja mjerenja

33.

*a'to je kod  nE1 u nazivniku a ne n?

n0; je korekcija, uvodi se zbo( smanjeno( stupnja slobode.

34.

Kako se zove ta korekcija?

ove se -esselova korekcija.

35.

Kako se zove član n u nazivniku?

-roj stupnjeva slobode.

36. Kada u,otre%ljavamo #ausovu a kad studentovu razdio%u?

6tudentova se upotrebljava za do G= mjerenja, a (ausova preko G=.

37. =o(emo li ,o#rije'i ako uzmemo studentovu razdio%u za %roj mjerenja ,reko 3+?

?e*emo po(rije2i ako uzmemo studentovu razdiobu, ali ona je najpreciznija do G= mjerenja.

3!. ;emu je jednako standardno odstu,anje od aritmečke sredine?

6U#69Vn

38.

ma li smisla ,ovečava %roj mjerenja značajno?

?ema smisla jer nakon odre&eno( broja mjerenja ,razlika izme&u pojedini) mjerenja postaje zanemariva.

4+.

z koje# se ,odatka računa E, analo#no# instrumenta?

-0p kod analo(ni) instrumenata računamo u odnosu na mjerenu vrijednost i na domet instrumenta.

41.

Što je to konstanta skale?

@onstanta skale je vrijednost jedno( podjeljka. So je omjer mjerno( opse(a i ukupno( broja podjela.

42. z koje# se ,odatka računa mjerna nesi#urnost E,a za di#italni instrument?

@od računanja mjerne nesi(urnos -0pa za di(italni instrument uzimamo u obzir kombinacije po(re2aka u odnosu na domet, očitanu $mjerenu' vrijednost, broj di(ita na zadnjem mjestu i apsolutne po(re2ke.

43. Koji ,odatak je ,ri tome ,ro%lemačan za ,rocjenu ,o#re'ke i za'to?

:roblemačan je di(it, zbo( načina navo&enja$npr. R;9<', tom oznakom nije jednoznačno odre&eno maksimalno pokazivanje.

44. 0a kojoj se razdio%i temelji mjerna nesi#urnost E,a i za'to?

Mjerna nesi(urnost -0pa se temelji na pravokutnoj razdiobi, zato 2to je za svaku vrijednost izme&u (ranica jednako vjerojatno da je ba2 ona točan rezultat K9VG.

RJ.

*a'to se mjerna nesi#urnost računa kao &FG3 kod ,ravokutne razdio%e?

ato 2to je za svaku vrijednost pretopostavljamo da se nalazi izme&u (ranica jednako vjerojatno, a izvan ) (ranica nemo(u*e.

R.

*a'to je ,ouzdanost rezultata 1++B ako %i se za ,ravokutnu razdio%u korisli o%u-vatni Aaktori ve$i od G3?

bo( to(a 2to WW

R>.

Kada u,otre%ljavamo slo(enu mjernu nesi#urnost?

6ložena mjerna nesi(urnost se upotrebljava kada je mjerena veličina Aunkcija vi2e ulazni) me&usobno neovisni) veličina, za svaku računamo po(re2ke.

RN.

Što o%u-va$a i kako se zove 'iri izraz mjerne nesi#urnos?

ove se korelacija, obu)va*a aproksimaciju Aunkcije u Salerov red i korelaciju.$ovo sto obu)vaca vjerojatno nije tocno'

RQ.

Što je korelacija?

@orelacija je me&usobna povezanost izme&u različi) pojava predstavljeni) vrijednosma dviju varijabli.

J=.

"odrazumjeva li korelacija uzročno ,osljedičnu vezu?

?e uvijek.

J;.

Koje su razine cjelovito# mjerno# rezultata i 'to sadr(e?

%isoka, srednja i niska razina. %isoka razina $%'0matrica kovarijancija 6rednja razina $6' H srednja vrijednost, nesi(urnost, stupnjevi slobode,zaokruživanje na < značajne znamenke nesi(urnos

?iska razina $?'0 srednja vrijednost , zaokruživanje na C0tu decimalu.

J<.

Što su značajne znamenke i kako se zaokru(uje mjerni rezultat na srednjoj razini?

načajne znamenke su koje moramo uze pri zaokruživanju rezultata" sve znamenke osim ni2ce, ni2ce na kraju broja iza decimalno( zareza i ni2ce izme&u značajni) znamenki.

Mjernu nesi(urnost zaokružimo na < značajne znamenke, a srednju vrijednost zaokružujemo na broj decimala koliko ima nesi(urnost nakon zaokruživanja na < značajne znamenke.

JG.

z koje# za-tjeva ,roizlazi izraz za zaokru(ivanje niske razine na temelju mjerne nesi#urnos srednje razine?

Mjerna nesi(urnost uzrokovana zaokruživanjem mora bi manja ili jednaka četvrni mjerne nesi(urnos srednje razine $ uar X =.
JR.

Kod odlučivanja na temelju cjelovito# mjerno# rezultata da je mjerni rezultat ve$i od krične vrijednos 'to znači da razina ,ouzdanos mora %it 85B? ta je ovo ,itanje uo,ce ? %jerojatnost da je mjerena vrijednost ve*a od krične QJO

JJ.

Kada odre:ujemo da je =1H=2  kolika je krična vrijednost? @rična vrijednost je =.

56.

Što je mjerni si#nal?

6i(nal je nositelj inAormacija o mjerenoj veličini

57.

Kako se u mjeriteljstvu nazivaju vanjske smetnje? 3tjecajne veličine.

JN.

 Što su i kako i- ,re,oznajemo?

3tjecajne veličine su fzikalne veličine koje utječu na mjerenje a nisu predmet mjerenja, prepoznajemo i) poznavaju*i fzikalna načela mjerenja.

58. "odjela si#nala s o%zirom na ,redvidljivost ,romjenjivost ,eriodičnost. %remenska predvidljivost" determinisčki i sto)asčki, %remenska promjenjivost" stačni$istosmjerni' i dinamični :eriodičnost" periodični i neperiodični 6+. "odjela ,eriodični- i ne,eriodični- si#nala o%jasni svaki.

 :eriodični se djele na izmjenične, pulsiraju*e i valovite.

?eperiodični se djele na prijelazne, kvaziperiodične, kaočne. :eriodični si(nal period, a ne periodični nema period ili mu je period iracionalan broj$ npr. korijen iz < ' 61. Što je ,eriod a 'to ,rimivni ,eriod? :eriod je vremensko razdoblje u kojem se si(nal ponavlja. :rimivni ili temeljni period je najmanji period. 62. Kakav je to determisčki a kakav sto-asčki si#nal? 8eterminisčki si(nal je mo(u*e predvidje , a sto)asčki nije. 63. "odjela s o%zirom na konnuiranost si#nala. 6i(nali s obzirom na konnuiranost se dijele na analo(ne, impulsne, impulsni niz i di(italni si(nal. 64. Koja je razlika %inarno# sustava i %inarno# koda? @od sadrži različite binarne kombinacije. :rimjer koda je -78 kod i D67II kod. 65. Koja je razlika di#italno# i analo#no# si#nala? 8i(italni ima vrijednos = i ;, a analo(ni amplitudu, Arekvenciju i Aazu. 66. "ostu,ak CF ,retvor%e dva osnovna ,arametra. D98 pretvorba 0 pretvaranje analo(no( si(nala u di(aitalni pomocu D98 pretvornika,

mo(ucnost automazacije mjerenja. Dnalo(ni sin(al uzorkujemo pomocnim si(nalom, impulsnim nizom iz oscilatora, naponska razina zadrzava se onoliko koliko je potrebno da se uzme uzorak amplitude, kvanziranje pa kodiranje. :DDM1SI @%DCIS1S1 D98 :1S%4-1 " kvant $najmanja razlika analo(no( si(nala, korak kvanzacije' i broj bita za smanjenje po(reske kvanzacije uz <. Iznos napona, veci broj bita, manja (reska. 67. Koji uvjet tre%a vrijedi za Arekvenciju uzrokovanja? ?Yuistov kriterij Frekvencija uzorkovanja mora bi barem dva puta visa od Arekvencije u analo(nom si(nalu. 6!. Što se do#a:a u su,rotnom slučaju? Može do*i do krivo( uzorkovanja. Dmplitude si(nala na kojem vr2imo uzorkovanje padaju u vremenski period koji ne (ledamo, znači izme&u < uzorka. 68. ;ime je odre:ena veličina kvanta? Q=

U maks - U min 2

n

;

n 0 broj bita

d r  =

1 2

n

3maZ0nazivni maZ. ?apon 3min 0 nazivni min. ?apon 3maZ0 3min 0 nazivni raspon ulazno( napona @vant0je manji povecanjem broja bitova i smanjenjem opse(a Arekvencija uzorkovane mora bi veca od (ranicne Arekvencije. 7+. Kako #lasi izraz za mjernu nesi#urnost kvanzacije?

uq

=

s

Q/2 =

3

[9< znači da prava vrijednost može odstupa za najvi2e pola kvanta, a dijelimo sa korijen iz G zato 2to je raspodjela pravokutna, tj. prava vrijednost može bi bilo koji broj u rasponu \Z0[9< , ZL[9<] sa jednakom vjerojatno2*u.

71.  koliko je ,arametara odre:en stački si#nal? 6tački si(nal je odre&en periodom.

72.  koliko ,arametara je odre:en ,rijelazni si#nal i koji su? Sr0vrijeme porasta, SZ0vrijeme smirivanja, Sp 0 period pri(u2eni) oscilacija, M0iznos ?advi2enja 73.  kojim ,arametrima je odre:en sinusni si#nal i koji su?

Sjemena, eAekvna, srednja, srednja ispravljena, tjemeni Aaktor, Aaktor oblika, srednji Aaktor, Aaktor izobličenja, valovitost 0razlika eAekvne vrijednos od srednje vrijednos. 74. Što je tjemena vr'na eAekvna srednja i srednja is,ravljena vrijednost? %r2na vrijednost H lokalni ekstrem Sjemena vrijednost H (lobalni ekstrem 1Aekvna vrijednost H 6rednja vrijednost H povr2ina ispod krivulje si(nala 6rednja ispravljena vrijednost H povr2ina ispod krivulje kad ju pomaknemo u pozivni dio

75. Kako %i se #rafčki o,isale srednja i srednja is,ravljena vrijednost?

6rednju vrijednost možemo predoči kao povr2inu ispod krivulje, a srednja ispravljena vrijednost je povr2ina ispod krivulje kad ju pomaknemo u pozivni dio.

76. Što je tjemeni i Aaktor o%lika Aaktor iz%oličenja i 'to o,isuje?

Sjemeni Aaktor H omjer vr2ne i eAekvne vrijednos Faktor oblika H omjer eAekvne i srednje ispravljene vrijednos Faktor izobličenja H $eAekvan H eAekvna vrijednost ;. )armonika'9eAekvna ;. )armonika Faktor izobličenja predstavlja odstupanje srednje vrijednost prvo( )armonika od srednje vrijednos 77. Što je ,ojedinačni Aaktor izo%ličenja? So je omjer srednje vrijednos <. ili vi2e( )armonika i srednje vrijednos prvo( )armonika 7!. Što je valovitost i 'to o,isuje? azlika izmedu eAekvne vrijednos i srednje vrijednos. %rlo vazan podatak kod ispravljaca. 6to je valovitost manja ispravljac je bolji. 78. Koje Aunkcije do%ivamo kada rastavimo Aunkciju u Iourierov red? 8obijemo osnovni )armonik i vi2e )armonike kao zbroj sinusa i kosinusa, a si(nal mora bi periodičan da bi se mo(ao rastavi. !+. Koje svojstvo mora ima si#nal da %i se rastavio? Mora bi periodičan.

!1. =o(e li se istosmjerni si#nal rastavit na Iourierov red?  

Može.

!2. Što %i smo do%ili rastavljanjem istosmjerno# si#nala u Iourierov red? ?ul )armonik !3. Koje ,arametre moramo računa ,ri rastavu sinusno# si#nala i koliko i- je? Dmplitudu sin i cos u svakom )armoniku, broj parametara računamo )armonikW
5edan.

!7. Koliko %ismo -armonika do%ili rastavljanjem sinusno# si#nala %ez Aazno# ,omaka u Iourierov red?  

5edan.

!!. Koliko %ismo -armonika do%ili rastavljanjem istosmjerno# si#nala u Iourierov red?  

?ula.

!8. Koliko %ismo -armonika do%ili rastavljanjem sinusno# si#nala J istosmjerno# u Iourierov red?   8va. 8+. Koje karakteriske ,rikazuje si#nal u Arekvencijskom ,odručju? Dmplitudni spektar i Aazni spektar

81. "omo$na mjerna o,rema.

Mjerni transAormator$strujni, naponski', naponska djelila, mjerni otpornici, kondenzatori, mjerni izvor, spojni vodovi, mjerni mostovi i kompenzatori.

82. =jerni izvori.

1taloni istosmjerno( napona, su)i (alvanski članci, akumulatori, izmjenični izvori, elektronički izvori.

83. Što je kali%rator? %rlo stabilni i vrlo tocni mjerni izvori. 6luze za umjeravanje. ?ji) imaju mjerila u sustavu svo( sklopovlja. 84. va ,rimjera etalona istosmjerno# na,ona. ^estonov članak, zener dioda 85. s,ravljači. :retvara izmjenični si(nal u istosmjerni. 86. a %i se *enerova dioda mo#la u,otrije%i kao izvor u kojem kvadrantu mora %it mjerna točka? 3 tre*em kvadrantu. 87. Koja su 3 osnovna dijela svako# instrumenta? 3laz$priključnice, strujna klije2ta, o(o_skijev ' , ku*i2te$u(radno, prijenosno' i pokaznik $analo(no, di(italno'.

8!. snovni dijelovi analo#ni- i di#italni- instrumenata. @uči2te, mjerna skala i kazaljka $di(italni prikaz' 88. /azlika izme:u elektrome-aničko# i elektroničko# instrumenta. 1lektrome)anički H netrebaju dodatno napajanje,mjerena veličina izravno utječe na pomak kazaljke 1lektronički H elektronički sklop s dodatnim napajanjem 1++.

Koja su tri osnovna načela i o,i'i i-? 1lektrostatsko H temelji se na 7oulonovoj sili 1lektroma(netsko Htemelji se na lorentzovoj sili 1lektrotermičko H koris svojstvo materijala da promjenom temperature mijenja dimenzija

1+1. 0ačelo rada instrumenata s ,omičnim svitkom i ,ermanentnim ma#netom s ,omičnim (eljezom i elektro dinamsko#. ?ačelo rada instrumenta s pomičnim željezom temelji se na djelovanju ma(netsko( polja svitka protjecano( strujom na pomični željezni dio. 4tklon pomično( dijela bi *e odre&en eAekvnom vrijedno2*u mjerene veličine. 8akle ovaj instrument mjeri

istosmjerne i izmjenične mjerene veličine, a uvijek pokazuje nji)ovu eAekvnu vrijednost. Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim ma(netom, djeluje na načelu pojave sile na vodič protjecan trujom, koji se nalazi u ma(netskom polju trajno( ma(neta.4tklon mjerno( or(ana , linearno je ovisan od struje 2to teče nje(ovim svitkom uz strujnu osjetljivos. 4tklon mjerno( or(ana instrumenta s pomičnim svitkom direktno  je proporcionalan mjerenoj struji, a skala je u načelu tada linearna. Miruju*i otklon mjerni or(an može ima samo pri istosmjernoj struji, mjerni *e or(an zauze položaj 2to od(ovara aritmečkoj srednjoj vrijednos . 1lektrodinamski mjerni instrument temelji svoje djelovanje na načelu instrumenta s pomičnim svitkom, no ma(netsko polje tvori strujom protjecani nepomični svitak, a ne trajni ma(net. Dko su struje izmjenične, iste Arekvencije, pomični svitak zbo( tromos ne*e slijedi momentalne vrijednos momenta, otklonit *e se ovisno o nje(ovoj srednjoj vrijednos. Mjerni or(an elektrodinamsko( mjerno( instrumenta koris se pretežno u instrumenma za mjerenje sna(e. 1+2. Kako se zove jednad(%a koja o,isuje dinamiku instrumenata? d koji- dijelova se sastoji?

5ednadžba dinamike pomično( dijela instrumenta. 8ijelovi " moment tromos, pri(u2ni moment, protumoment i akvni moment.

1+3.

Što o,isuje Aunkcija akvno# momenta?

Funkcija akvno( momenta opisuje ovisnost akvno( momenta o mjernim veličinama

1+4. ,isa dinamiku ,omično# dijela instrumenta za linearnu Aunkciju mjerene veličine i istosmjerni ,ocaj.Koji je konačni ,olo(aj kazaljke kako ovisi odziv o stu,nju ,ri#u'enja?

?a istosmjerni pocaj konačan položaj kazaljke *e bit proporcionalan vrijednos struje.:rijelazna pojava ovisi o stupnju pri(u2enja.

1+5. ,isa dinamiku ,omično# dijela instrumenta za linearnu Aunkciju mjerene veličine i sinusni ,ocaj.Koji je konačni ,olo(aj kazaljke?

a sinusni pocaj pokazivanje kazaljke je Aunkcija trenutne vrijednos struje. So znači da

bi kazaljka neprestano trala. 3z povečanje Arekvencije to tranje se smanjuje i kazaljka prestaje tra i me pokazuje srednju vrijednost, tj. nulu.4čito instrument s ovakvom Aunkcijom može mjeri istosmjerne veličine. 1+6. ,isatu dinamiku ,omično# dijela instrumenta za llinearnu AEju umno(ka 2 veličine za istosmjeran ,ocaj. :okazivanje kazaljke *e bi proporcionalno umno2ku struja.nači korismo za mjerenje sna(e u istosmjernim kru(ovima. 1+7. ,isatu dinamiku ,omično# dijela instrumenta za llinearnu AEju umno(ka 2 veličine za sinsuni ,ocaj.

Funkcija akvno( momenta imat *e < komponente. :rva ne ovisi o vremenu i proporcionalna je radnoj snazi, a dru(a ovisi o vremenu ali dovoljno velikom Arekvencijom pokazivanje kazaljke *e bit proporcionalno radnoj snazi.

;=N.

 ,isa dinamiku ,omično# dijela instrumenta za kvadratnu Aunkciju za istosmjerni ,ocaj. :okazivanje *e bit proporcionalno kvadratu struje.

1+8. ,isa dinamiku ,omično# dijela instrumenta za kvadratnu Aunkciju i sinusni ,ocaj.

Funkcija avno( momenta ovisi o vremenu.3z dovoljno veliku Arekvenciju pokazivanje kazaljke *e bit proporcionalno kvadratu struje. Instrument s ovakvom Aunkcijom mjeri i izmjenične i istosmjerne veličine, ali skala je kvadračna. 11+.

Koji analo#ni instrumen od#ovaraju navedenim Aunkcijama?

Cinearna Aunkcija H instrument s pomičnim svitkom i permanentnim ma(netom @vadratna Aunkcija H elektrodinamski instrument Cinearna Aunkcija umno2ka H instrument s pomičnim željezom 111.

Koje su 3 realizacije ,ri#u'enja? 1lektroma(netsko, zračno i teku*insko.

112. Koji ,arametri se odre:uju u jednad(%i dinamike ,omično# dijela instrumenta?

Moment tromos, pri(u2ni moment, protumoment i akvni moment, stupanj pri(u2enja.

113. Kada %i ,ri#u'enje %ilo + kakav %i ,olo(aj kazaljke %io za istosmjerni ,ocaj?

@azaljka bi trala.

114.

"odjela ku$i'ta i kazaljki analo#ni- instrumenata? @u*i2ta mo(u bi u(radna i prijenosna$ prijenosna mo(u bi po(onska i laboratorijska', a kazaljke mo(u bi po(onske i laboratorijske$ koje mo(u bi materijalne i svjetlosne '.

115.

Što je ,okazno ,odručje a 'to mjerno'to je mjerni domet? :okazno područje je raspon prikazan skalom na instrumentu. Mjerno područje je raspon u kojem proizvo&ač jamči točnost napisanu na instrumentu. Mjerni domet je (ornja (ranica mjerno( područja$ maksimalna vrijednost za koju proizvo&ač  jamči navedenu točnost '.

116. Koja su dozvoljena mjerna ,reo,tere$enja analo#niinstrumenata i u kojem trajanju? 8ozvoljeno mjerno preoptere*enje analo(ni) instrumenata iznosi <=O mjerno( dometa u trajanju do < sata, nakon to(a treba umjeri instrument. 1lektrome)anički instrumen mo(u podnije preoptere*enje i do <==O ali u kratkom vremenu. 117.

Što je uzrok mjerne nesi#urnos očitanja?