POSEBNO IZDANJE POSVEĆENO DVADESETOJ OBLJETNICI
ZIMA
2013
MacBook Pro 13" Može više nego ikada prije. Brže nego ikada prije.
Novi iPad s Retina zaslonom Jednako
zadivljujući.
Već
Duplo brži.
od 4.325,00 kn
• o '
of'okJ ..,.
...
•
MacBook Pro sadrži najnovije quad-core i dual-core procesore, čak 60% bržu grafičku podršku te izuzetno brz 1/0. MB Pro 13" Dual-Core i7 2.9GHz/8GB/750GB/Intel HO 4000/ SD CR KB
11.041 ,OO kn
iPod nano Potpuno nov nano.
iPad se odlikuje
zadivljujućim
Retina zaslonom,
FaceTime HO i iSight kamerama, potpuno novim A6X
čipom
Mogućnosti
i ultrabrzom
bežičnom
vezom.
l
su beskrajne uz više od 275 000
aplikacija u App Store trgovini 1 .
Redizajniran i nevjerojatno praktičan, iPod nano sada se može pohvaliti
većim, 2,5-inčnim
Multi-
Touch zaslonom, besprijekornom reprodukcijom 1
Broj aplikacija odnosi se na ukupan broj aplikacija širom svijeta.
glazbe, FM radija i videozapisa;
ugrađenom
Bluetooth tehnologijom te pedometom i Nike+
Authorised Rese ller
Knjižara Arkadija
podrškom za fitness. Već
od 1.420,00 kn
l Trg bana Josipa Jelačića 14, Zagreb l
[email protected]
v
•
za
ll-.+
5 Uvodnik v
pokrivača
6 Zohari ispod v
6 Skale
čekaju
donacije
7 Retrovizor 7 Strah od kiše
8 Jedan radni dan ... v
v
v
9 Od Ci pa do CipiCipsa
lO Kompjutorska
pljačka
banke
ll CARNet incident 12 Sofijin izbor
l
14 IGRE - Doom 17 VIRUSI- Boris P. strikes again 17 VIRUSI -Jack Ripper 18 IGRE - Warcraft 2: Tide of Darknes 20 MP3- Sehan MPMan 23 ERGONOMIJA- Si vis pacem, para bellu m
28 ECTS 2001 - Lokanje, stoka i dvije nadimljene puške 35 REPORTAŽA- Polovna računala na prigradskom sajmištu
38 IGRE - War in the Pacific
44 IGRE - Seks na
računalu
48 TEMA BROJA - Bug bugova
64 200 brojeva Buga 69 KOLUMNA- Ususret broju 400
Za COM BIS je samo nebo granica u kreiranju ICT rješenja. Naša su rješenja temeljena na iskustvu, tehnologija je naša strast, a budućnost nam je posao. Oslonite se na COM BIS.
POUZDAN OSLONAC RELIABLE SUPPORT USLUGE INTEGRACIJA INFORMATIČKIH TEHNOLOGIJA l ZAGREB, Baštijanova 52a l DUBROVNIK, Marka Marulića 6 l NOVIGRAD l KAŠTELIR, Babići 24 l OSIJEK, Andrije Hebranga 20 l PULA, Lovežica 1 l RIJEKA, Brestovice 39, Kastav l SPLIT, Hercegovačka 133 l VARAŽDIN, Vidovečka 6 l ZADAR, Ivana Gundulića 4i l SARAJEVO, Safeta Hadžića do broja 315 l BEOGRAD, Bulevar Arsenija Čarnojevića 52a/8 www.combis.hr, www.combis.ba, www.combis.rs
u vo • maniri bivšeg kolumnista Buga (prebjegao u Mrežu, op. ur.) Ive Špigela, stavljam za podnaslov početne stihove pjesme s B strane prve singl ice Azre, ne zato da bih izbjegao obavezu smišljanja opreme teksta (a nekako sumnjam da je lvi upravo to bio povod za dosjetku kako zeznuti dosadne urednike i njihove prohtjeve), već jer je meni osobno ta pjesma asocijacija na prošlost, na sasvim konkretan dan kada sam prvi put došao u Sinj, gdje me čekala zlokobna austro ugarska kasarna i odsluženje vojnog roka, a tek što sam bio upisao fakultet. Taj dan proveo sam s nekom ludom ekipom u opskurnoj lokalnoj slastičarnici, koja nas je privukla jer je imala - džuboks! Cijelo vrijeme smo puštali -A šta da radim ... Ne pamtim je li to bila jedina "normalna" ploča koja se našla u tom džuboksu ili je stvar bila u simboličnom trenutku kada svaki balavac - a nismo ni mi bili drugačiji misli da je definitivno gotovo s njegovim životom jer će kroz koji sat biti ošišan na nulericu i izgubiti svaku osobnost (na neko vrijeme), pa su nam odgovarali stihovi o od lasku prijatelja ... Cijelo ovo posebno izdanje koje se nalazi pred vama vjernim će čitateljima Buga biti poput podsjetnika na prošla dva desetljeća, a ja mnoge od tih tema doživljavam kao i ovu Azrinu • pJesmu. Dvadeset je godina proteklo otkako je pokrenut Bug, na što smo se već osvrnuli u broju 241 (12./2012.), a kako smo ljetos napravili posebno izdanje Bug[2], iskoristili smo to ime za izradu ovog još posebnijeg izdanja, koje izlazi, potpuno u duhu vremena u kojem živimo, samo u digitalnom obliku! Nekako mi se čak čini primjerenim da jednoj tiskovini koja je imala značajan utjecaj na razvoj informatičke pismenosti brojnih generacija odajemo svojevrsnu počast pretakanjem nekih od najzanimljivijih tema u digitalni oblik kako bi se mogle čitati na tabletima i računalnim zaslonima. l još nekoliko riječi o tekstovima koji vas čekaju na sljedećim stranicama. Više-manje su posloženi kronološki; ako baš ne po mjesecima, po godinama jesu. Na prvih nekoliko stranica objavljujemo
svevremenske kraće materijale, kolumne i priče koje je zanimljivo i danas čitati, kao da nisu protekla dva desetljeća od njihova nastanka. Sve smo te tekstove skenirali, OCR-ali i prelomili na način da budu što ugodniji za čitanje na ekranima. Počinjemo s tekstom cijenjenog kolege Miroslava Ambruša Kiša, iz prvog Buga, u kojem se objašnjava koja je uopće svrha novopokrenutog časopisa. Ispod njega je jedna od prvih kolumni Ive Špigela, uvrštena ponajviše zbog zadnjeg pasusa u kojem uočava kako u Zagrebu postoji kafić NeXT, a igrom sudbine četiri godine nakon objave tog teksta redakcija Buga preselila se u prostor točno iznad tog kafića! Danas NeXT više ne postoji, ali tik do njega je BUG Caffe ... Slijede dvije pričice iz računalne povijesti Velimira Sriće, onda nekoliko literarnih kratkih priča (čak dvije su od Marka Rakara) i taj mini-niz pratekstova završavamo stručnom analizom Predraga Palea "velikog" hakerskog incidenta iz 1993. zbog kojeg je CARNet gotovo bio isključen s Interneta. U Bugu 217 objavili smo odabir, uvjetno rečeno, deset naj-tekstova iz starih brojeva, koji smo i ovdje uvrstili. U uvodnom tekstu "Sofijin izbor" objašnjavam kriterij i zašto nešto objavljujemo a nešto ne (iako bi trebalo). Bitna je razlika da smo sada sve tekstove, koji su u tiskanom obliku objavljeni kao skenovi (slike), sada iznova prelomili, potpuno poštujući original! Jednostavno iz prvih desetak godina nemamo digitalnu arhivu, a ono što imamo, danas je gotovo neupotrebljivo jer ili je nepotpuno ili je rađeno u softverskim alatima koji se više uopće ne koriste, i to na strojevima koji više nisu u upotrebi. Dali smo si truda i sve te stare tekstove (među njima su i legendarni opisi Dooma i Warcrafta ll) rekonstruirali i pretvorili u PDF, tako da će vam biti ugodno čitati ih i na ekranu. Nakon tih deset naj-tekstova, smjestili smo temu broja iz Buga 1OO, u kojoj se bavimo sami sobom (prvi i posljednji put tako opširno), odnosno nastankom Buga i predstavljanjem proizvodnog ciklusa (dio te teme bio je objavljen unutar deset naj,
pa se ovom prigodom ondje više ne ponavlja). A za kraj smo stavili temu iz Buga 200 u kojoj u kratkim crtama bilježimo značajne događaje iz perioda u kojem je izlazio Bug, svoje pogrešne i dobre prognoze, te se sve skupa završava futuristič kom kolumnom Ivana Podnara. Za sve nostalgičare puno je tu zanimljivog štiva koje možete čitati odmah ili si ga ostaviti kao zgodnu razbibrigu za neke dokone trenutke tijekom godine. Na nastava k morate pričekati do nekog novog jubileja ili još jednog svečarskog broja Buga.
...
Zohari ispod pokrivala
MIROSlAV AMsauš Kiš
• l a ea v
l MIROSLAV AMBRUŠ KIŠ edan od najbriljantnijih umova ovoga stoljeća, matematičar Srinivasa Ramamujan, doživio je u svojim studentskim danima sljedeću zgodu: Posjetio ga je u njegovoj studentskoj sobi u Whewell's Courtu na Sveučilištu Cambridge, zemljak, takoder Indijac. Gost ga je pitao da li on teško podnosi zimske hladnoće. Jer, njemu je osobito hladno noću. Ramamujan mu je odgovorio kako mu je toliko hladno da se mora pokriti i svojim debelim zimskim kaputom. Iste večeri prijatelj je zavirio u Ramamujanovu spavaonicu. Imao je što vidjeti: krevet je bio raspremljen kao da se Ramamujan upravo ustao, ali je nekoliko pokrivača, prekriveno posteljinom, bilo uredno složeno - pokraj kreveta! Ova anegdota iz fascinantne knjige Čovjek koji je razumio beskonačnost Ramamujanova biografa Roberta Kanigela, zorno potvrđuje kako ni Indijski genij nije znao upotrijebiti obične pokrivače da bi se zaštitio: morao mu je to objasniti njegov manje nadaren prijatelj. Lako je s pokrivačima. S računalima je teže. Koliko li ste se puta lupili po čelu kada vam je netko pokazao rješenje s kojim biste uštedjeli - pola života i kilogram živaca! Ne očajavajte, i najboljima su tako pomagali. Naš list zamišljen je tako da pomogne svima ko-
jima je oko računala pomoć potrebna. Najviše najmasovnijem korisniku računala, bačenom, često ne i svojom voljom, u svijetlu informatičku budućnost. Ali on se ne usuđuje priznati u koji je mrak zapao. BUG je namijenjen i power userima, korisnicima računala koje ne zanima programiranje, ali će račun alu iscijediti dušu upregnutom u neki produktivan posao. U njemu će biti štiva zanimljivoga i ljudima koje običan kompjutorski puk doživljava kao gurue, učitelje računalnoga sveznanja. I gurui se moraju pokrivati, kada im je zima. Jedna reklama u kompjutorskim časopisima kiti se velikom parolom: Ljubav nikada ne umire. Ispod, sitnijim slovima, piše dalje (parafraziram po sjećanju): zrakoplovi se nikada ne n1še, sjećanja ne blijede, prijatelji nikada ne iznevjere, Volkswagen nikada ne izda vozača, a ni vin1si nikada ne napadaju moje računalo . Ipak, ako posumnjate u ove istine, potražite spas u BUG-u. Inače , prijatelji su mi se podijelili oko imena našega časopisa. Rečeno je: tko će kupovati časopis koji je ime uzeo po onome čega se svki pošteni programer boji? Odgovorio sam: neka ga kupuju samo oni kojima ta riječ ništa ne znači, ali će je brzo naučiti. Rekli su: ime mora biti privlačno, domaće. Mora se dobro sklanjati. Kako, recimo, zvuči ova deklinacija: BUG, BUGA, BUGU, BUGU, BUŽE(?), BUGU, BUGOM. Predlažem: neka se zove npr. RPKIII. Efektna
kratica: Računala Petar Krešimir III. Svi znaju o če mu se radi, a ako netko misli da je potrebno nešto modernije, onda može SKZ: Sabirnica kralja Zvonimira. Salim se. Novina se mora brzo prepoznati. I novinu, po imenu, moraju brzo identificirati njeni mogući kupci. BUG nitko ne sufinancira za društveno koristan rad. Trenutak istine njegove vrijednosti jest kada kupac pred kioskom poseže u džep da kupi list. Ime svake novine koja drži do sebe, je komercijalni trik, da što brže, a uz što manje troškova, dospije do svojih čitatelja. Ušteda na komunikativnoj ideji uvijek se ima u što uložiti: u više opreme, vremena i znanja, a u prilog što boljih i korisnijih tekstova. Vjerujem u BUG. Ljudi, koji su u stanju časopisu u koji ulažu svoj novac i znanje, dati ime koje sugerira "kako ništa na ovome svijetu nije savršeno", vjerojatno neće lijepo govoriti ni o stvarima koja su po potrošača loše. Svijet Macintosha rodio je jedan neprevedivi kompjutorski pojam: biti user friendly. BUG u svom svojem nesavršenstvu podrazumjeva kako je najviše nesavršenih ljudi i kako si oni pokušavaju pomoći računalom da ga prevladaju. U tome će im pomoći user friendly časopis kafkijanskog imena- BUG. v
KOLUMNA
l IVO ŠPIGEL roz čitavu srednju školu i fakultet pratio me sindrom " računala koje dolazi". Pošto sam maturirao, Matematička gimnazija na Jordanovcu (tadašnji MIOC) nabavila je dugo očekivano višekorisničko CP/M računalo "Cromemco". Kad sam diplomirao, ETF se konačno riješio prastarog IBM-a 1130 (tzv. 'pol dvanaest) i instalirao VAX-a na kojem nikad nisam imao prilike raditi. Mora da je to jedan od razloga što me pitanje opreme u školama koje sam prošao, osobito žulja, no važniji razlog je svakako jasno razumijevanje važnosti koju dobra oprema ima za talentirane i zainteresirane srednjoškolce i studente. Razgovarao sam neki dan sa svojim dugogodišnjim poznanikom, profesorom na gore spomenutoj Matematičkoj. Zanimalo me kako sada stvari stoje, na čemu danas učenici imaju prilike raditi. Ukratko, priča je tužna. Omanja hrpica prastarih lOL U U XT-ova, i tu i tamo poneki AT. Mreža? Softver? Ništa od toga! Da stvari budu gore , imali su čekaju "' nekoliko provala u školu i što je K t......_l,...... promućumi lopov odnio nego...., "',..,_... li - računala. Ukrasti računala Matematičkoj gimnaziji! No pustimo sad lopove, delikvenciju, ~~~~.---~-=-..: .,..... opću katastrofalnu situaciju u školstvu i informatizaciji istog, ......, _ _...fl\;......, ~~~~~-~"""""~' ..,,..,ca.a"'~l ~ ođ~ ..... ,.._, ,..,..., .,,............. ,........ ..W.•kll-- nestašicu para. Pitam se: da li bi se moglo nešto učiniti da mo.. ja stara škola dobije malo bolje .......,. ..... ......... ll lill uvjete. Kako i tko bi se oko toga .._l • ...uhi.Uf l ""l• trebao potn1diti? ......, .. .... ..., ...,. .. _._. 1!1-_., ..."..... U Sjedinjenim Državama, a ..... • ......,.."''"""•·i.'l••··lo"' ..",.,............ ··-""'""laf'<.V.WI.•••·.. u.... ""'"'*"*"'1"'1""'.........,.. pretpostavljam i u drugim ra-
1:. Škole
donacije
u
m"''"~"~' olu 1 blnlht"\,..,. ~- •ln- bo-o ·•~(~ ,,~u,. ........ • ot • •1111 nlti\IIIU<+ \ hhll!lloo.... •n.. l!j• II~Juoo '>IIUU l tt~•l•\11011 .,.,"_._lJ" \ll•ll'J< II"o·~h.IIIUIIOid,o...... lit\_ •"7'4..n•~~oo•·
e" ....,...., ..... ....
........ nl'wko.lu.tf'll••l'"'',.......... • ~ ·~·l ......n....u •••"'•""''
M<•
1'1
l><-ll
>~•
o&.
~
l
A.-... .... i110.1L
•
,,".,..
•l
u
4o
l.••lao-,.,_ ..... -
.__
P'-
p ..l ..t, otJ>_ .......
u"l.o ............... -
• . _ ..........
_ .. u .....,...... "__"._ _
.a..-"..~,. ·lo
,.....,,_,
·----· ~~
~'--
hudu
;;:.;;;,;-;;:;.;;;;..;;;;~-"} tl.:ulu i ..., ,.
~
....
1'1.\o_..U.,.............
p~~~-
7...,t.. - - .,. .....,.. 4o. ...-- """"'-
~-~;.,·~~.(l~ p--
;.-..
..........
~·~
_..,
l A - t . ..\.c._......,..w-~• ....."""
cc~··~ ..lo'l.l!. . •lN ..... -~ ................ _ ._ _
~
~.-dt
·~·llr'·"'""'-;of""'1'1-'""""' .. .:.upa Uo<\lf<'Uil!l 'l"<'ll<)l;.lhiiO , ,.,..,..... l
. . . . . ~~ !Wfltl"(-.lrllc io\•lllu.".. .....
e ....... ,.,.,. *'C1P- od~-
• ,..,_.....,, '"~-···-..- litu oqNl l . _ . . , . , . . . . . · ~
.\ r..J- ""' \o.ooJ u t -
n-rtU., Ul..,_1e1.u
p,..._ -
not-..a..~ "'~
l>.(>ri"'"'~~·lill'..... ~ll"-•"CU• ,...... ............ . . . 0-~~POt~"'"'~'lllr.~ . . .lt'M.*.... ~'*'"-..-... hol ............ - . . . . #ouotn.olu JI: l't!~~: ""CIP ~Xr> l ' " &.- :o. ~ Ud o4lo« ""~ ~
... _.....
_ , . l 'Uf'•Jfo+lt·• IMhtdo'"'IJOI 1 ,.,..,. ~"'"'~IIWt•
M
l'fl ••
••N. ~
,...,...,,.._ ..,.._
Wl!tf ........... .._..:.l ..-
...... ...
.....,.._..... ••~t''""'''"-'"''~'_., .. ",.... ~... -~....._ .... "''~-·~·"''~'111~·~"1'"•· to: t_,..~---" ..,.,.Uof"<~ln·l.o ,........... lollll..t . . . . . . . . , ...,..ro~o ....._.......,.., ~
~ .. !dlt..oool.,._.t't!!ICII\,ololro.-1~ . . . . ~W!•JI'Y'I..O~Nt,· nc-pttol....
·~-lnlh';f\,.,,.l'l~o.lt!I.II'Olu<• ~~M-• ll''II~•~K•
••a~"''"'lhuia ~ . . . . . . .. . -
W(
·-~L....
. . . . . . ~-~
, ...d.... ,...... ~·- ...... ..n. .... ........._ '- \,1..... M • f t ' - ..... . .
................ _ ,.................. _...~
...,._•.,.. t .. -
....,.. llwlr~)\.1 ohou "~'' ''"'''*'"'" _ . . , . t l e Ll<> l.•""""'' fll"'l"l.t. ,_,..-. _ _...., ..... Mk~•t•CW•·Ifl• ''"'~'-' ,_,,
..~.t.
_"_...,,'W'J,....... ".,,."niJ\11"'•
rJ...,.ioou'-.•••-""-•-
~,.
,...~.t..._ \1(!1!1 ....., ....... ._...
l'l-1l . . """" . . _
~
ll• f !AlU>I>JI~I.
.... ~
...... IJIO'I••-
~_
• . . . . . . . . . . . . . " " . .......
-.tor
or...-
IN\.l4JI_.,.,__...,. .... _
,,~,._.,..,.\1-litl.•i '-••l'"·~
...............f'lw
... -
,......,~
••
"'"•'J
w. ,.... _...,. · - _,
-••J~~~~~•'m..h.oJoo(id,t ......n~no.,_ ............. jiAflU'\IIIU.....,..
oU~<-.. . .
.......... !Jrf.IIO ..f•no"'IIIW•d ...l _ ...,,........ tl.ol!io')o..!iftUI)':.,!Ijr't.U
.... __.. 0~1••• k w - l l l r f - . . c ............. 1•1 "t..Nfl........ _... . .
.,_..,.,. •••nt •"""
lt
oftf"'. . l"'11oiW.
'w\T .... ".._
~
"'W"
_"."
~
.... •
zvijenim i prebogatim zemljama, postoje posebne, neprofitne institucije koje se bave distribucijom amortizirane opreme. Ne samo računala, već svega, od uredskog namještaja nadalje. Korist za poduzeće ili pojedinca koji donira opremu posredstvom ovakve institucije, dvostruka je. Prije svega, a što je u Americi najvažnije) takva donacija donosi smanjenje porezne osnovice. Pored toga, donosi i sigurnost da je oprema završila tamo gdje je najpotrebnija, po savjetu kompetentnih stručnjaka-posrednika . Jasno je da naši ekonomski uvjeti kao i porezni propisi ne omogućavaju sistematsko nastajanje neprofitnih, ali profesionalnih savjetodavnih organizacija. No, i u Hrvatskoj velika i mala poduzeća izložena nadiranju nove tehnologije , svakodnevno "škartiraju" staru opremu koja bi mnogima i te kako korisno poslužila. Zaista ne znamo gdje takva oprema završava, no usuđujemo se nagađati da uglavnom trune u prašnjavim podrumima tvrtke koja je više ne treba. Eto prilike da se učini nešto korisno te da se stara računala poklone kakvoj školi. No, vratimo se Matematičkoj. Svog poznanika nisam trebao ni pitati zašto tako loše stoje sa računalima, budući da dovoljno znam o tome kako školstvo stoji s novcima. Bolje rečeno: kako država stoji s novcima za školstvo. No pitanje je: da li je jedino rješenje čekati državu da stigne s novcima, poput kakvog bezličnog Godota, ili se nešto može i poduzeti? To bi čekanje moglo prilično potrajati. A ako bi netko trebao biti zainteresiran za kvalitetnu opremu na toj školi, to su prije svega daci, odnosno njihovi roditelji, i profesori. Malo njihovog aktivizma i samoorganizacije možda bi moglo doista pomoći. Doznajemo da su roditelji i nastavnici Pete gimnazije ishodili pozamašnu donaciju veće količine 386-ica i pokojeg 486 stroja. Eto pohvalnog i poučnog primjera. Dobro organizirana akcija mogla bi dati nekih rezultata. No kome da se aktivisti
obrate? Adresa ne nedostaje. Velika poduzeća i sistemi - banke, INA, državne službe - vole se igrati dobrotvora na raznim stranama, pa bi možda i za ovakvu akciju imali sluha. Naša "mlada dijaspora" (odliveni mozgovi) zacijelo je sentimentalno vezana za svoj grad i možda bivšu školu. Na koncu, medu suvlasnicima i direktorima nekih od najuglednijih informatičkih poduzeća u Zagrebu, sasvim su sigurno dobrim dijelom i bivši daci Matematičke, i moglo bi se od njih očekivati da školi ustupe nešto od opreme po kojoj su poznati na tržištu - netko PC, netko mrežu, poneki modem ili ručni scanner. Takvoj bi akciji, razumije se, trebalo pristupiti pažljivo i promišljeno, sa jasnom koncepcijom cjelovitog okruženja koje se želi ostvariti. Siguran sam da bi škola naišla na razumijevanje i suradnju, no ako sam i u krivu, nema se što izgubiti osim možda malo vremena i energije. A kad smo već kod obrazovanja, još par riječi o fakultetu računalstva kojega sam prizivao u tekstu u prošlom broju. Kako doznajem, stvari se ipak kreću, ne baš spektakularno, ali pozitivno. Od iduće školske godine na ETF-u, kažu, kreće po prvi puta studij (ne smjer) računalstva. Samo (ali ipak) prva godina je zajednička sa ostalim studentima. Program je puno bolji, uključuje manje elektrotehničarskih, a više izbornih i predmeta vezanih uz računala. Izborni predmeti kreću već od druge godine, a studenti će samostalno raditi na "projektima" tijekom većeg dijela studija. Na kraju, dobivat će zvanje "dipl. ing. računalstva" . To nije baš ono što bi trebalo biti, ali je svakako bolje od ovog što smo imali do sada. Da li ste probali instalirati DOS 6 .0 na računalo u NetWare mreži? Ako niste, nemojte pokušavati dok ne nabavite nove drajvere od svog dobavljača NetWarea, jer inače stvar neće raditi. To i nije tako nelogično.
I na kraju, bizarluk mjeseca. Ne znam da li Steve Jobs zna gdje je Zagreb, u bivšoj Končarevoj ulici (vrag bi znao kako se sad zove) može popiti pivu u kafiću "NeXT"! Ako prođete onuda, vidjet ćete da se riječ nije slučajno poklopila: tabla kafića vjerna je imitacija "NeXT" logotipa. Dakle, svašta!
RETROVIZOR
• IZO
tin'" turu C$1lumbu t..,_,. \t'n.lt\. ~\ud. pn.'\1 ~ ,.n l- jtttdLM ~.J'I\0 tu\'\-&"1
B
Cumpuu.•t.l l tl~I\A<.; H nJ "'w(d,tau u Petln")h.UJiji, \AD 19\6. ~-
d;~
_...,_..,~,,.lt~..., Uun-Jult od u d.t;.• ~crwtpn :ll i..JU tu dan Ilnu
\.,Un ittC'Ll\.10 ~.1 r-Ji'Un.lkl
\b.-uh~ ll&urv.lufl.·pHK...ti pn.·~,·u ~ tCXI u l"rnlu u pupe
ur-..., U
l'l~·
n·roluk ft•..t -c.'ttV~~ '" •lmub("'rf.....,. mndt-b n.1~
U l"ltku Ul,...<\.\lfl N!mf1P*.-.k• bhul"ootorij h•u jl• ~ on~ rtu...tn tu '-lm .al.IIHf..H ~·1.~, .... kmurub ' . nr k un~ qm rurln'l)'t:nu: ul.un,_.., nolt\."C...llC."' tu }t"Uf1oUtn u ~nl.Jm.a IJUO "'t..lf 1 tek
rlr
[!.UUif'"l l
~til ll gud.w bu \nu r.aiun n~,."N
P" l tl' rm.a prl u pc)t.h•'ll" "'"1\l: ft01ln'!C"
19\1 u
por~l>c
at.a '
' l \ \C l
rHtk\: ~Cn\:1.11 Fl("t t rh U ltmH-
"U""u u
lii,l.n •
).:viH.\' pu d..h.-J..JJ• ~J U"fY'IIINilr prckwuh r..~ l~ ,..,. ft.l "' I•U dn.nlrN ·~n•t~'HIM-rtn ,..Jt.nto hiJC"l.lt"tl n.llfUt l \t. ll t Mil l ' lO
Kc-ncu,ky lt~t· l•'lldn•••m ~ l\1 (\0\..Wjlt ~,f Mnh.1mm.h.b 1\lu.dtli Col'\kJ.._I t 'l\ \Ct lt 1.• tt.,liu lduu•IHNilu I..Hndnlh \Ih; \oi l
\11'-l " , ,
"trojni
pl.a~•tjJrn~ Od~
ilo je to na Columbia University, New York, pred gotovo 17 godina. Kasno navečer sam iščekivao da računalo ispiše rezultate mog seminarskog rada, simulacijskog modela, napisanog u jeziku DYNAMO. Kompjutorski laboratorij bio je skoro prazan pa sam aktivirao nekoliko terminala. Na nekima sam naizmjence ukucavao naredbe, a na jednom u stankama igrao "Star Trek", goneći zle Klingonce po dalekim galaksijama. Odjednom su svi terminali prekinuli rad! Zatim se na svim ekranima istovremeno pojavio blješteći natpis: I WILL KILL IN l O MINUTES! Columbia je sveučilište na rubu Harlema i ovakve poruke mogu izazvati snažne osjećaje. Je li neki manijak ušao u računski centar? Ili se ostvaruju priče iz znanstvene fantastike pa imam posla s poludjelom tehnologijom? Ili se pak netko neslano šali? Nakon pola minute natpis je nestao i terminali su nastavili rad, kao da se ništa nije dogodilo. Skupio sam brzo svoje stvari i sa osjećajem nelagode napustio kompjuterski laboratorij, ne dovršivši posao. Poslije sam saznao da je to bila uobičajena poruka operatera, upućena svim
''j
fWlm
"Svjedoci se sjećaju da je moljac bio brižljivo uklonjen i pedantno zalijepljen u dnevnik rada računala kao dokaz uzroka zastoja" aktivnim terminalima
lltnen~lu.,,
\lrl.a~ l
('l.,.., ..
~
t.
1\'111.. 1.tuw~·
wr•h' htn..1tnlh l'-' 1hnh'ol 1 nul~• z J
•\t>IM.'I.h41t" n.1 rubu ll.lrlt"nu 1 0\.lkH'
fl''')tiJtn.r.m": ''
IIH~I' fliU)oiU fl.t f\'>111 •MII)t'll ''".-: t.-1«' 1.- li 1'111'l.:1 ~~ jo~L ~;.".,,u t-'U'~"'t \\-nl.lrf Ut "'-'eN\ ,uu.. ju rrh'(• ,, tn.an
l'
\C't k N,.l )t(){htl('
Or (or,hr IIUJ'I~f ., .. 'HU,IItt.I.A u h'M'-~I\.II\ijft.1l\UJ ~ .Lm ••l pf\l.h llfll..., JCJ.&IIl.l J,lf\'\WII\'"" l
VEliMRSRIĆA kojom upozorava ko"""Srledoc i se '"'" '"-u• G-u...._...., risnike da će za deset '"' '"""tt'•kon r-.. t/a.je "''rn IIIO[inc bio .... minuta isključiti raču ,.. "'"" ",..••.,. • l'rfzrjfro ·~'""" nalo, odnosno "ubiti" zn 'cpl_jt!ll 11 diU'L'IliiJ rtu/n ll11~l.·m• l stroj. Ta stara uspomtlO/.utz ZtiSIOia ·· ena dala mi je ideju za ovu kolumnu. U njoj n.''''"' ću pokušati pisati o sjef""'1.t\ ćanjima, prošlosti obrade podataka i razvoja a....... •"'''l•lu• kompjutera, o ljudima ""ll"'" u" i pojmovima iz doba mladosti informacijskih tehnologija. Za razliku od ostatka "BUG-a" koji je usmjeren na budućnost, trendove i perspektive - ova kolumna će uzeti u ruke "RETROVIZOR" i vraćati nas korijenima. Pa da počnemo! Znadete li odakle potječe ime ovog časopisa? Ono je staro nešto više od četrdeset godina. Prva generacija računala započela je s razvojem UNIVerzalnog Automatskog Computera I (UNIVAC l) na Sveučilištu u Pennsylvaniji, SAD, 1946. godine, a vodili su je Eckert i Macuhly. Računalo je javnosti prezentirao 14. lipnja 1951. u Uredu za popis stanovništva (Census Bureau) ""\"'"' IAhl.lot:•\,· ,.... t.num (W)'-1.1 'p.&d lc'inm ,f'h,.~;nm.· Ih M' p..lr. ll\ bMQit•
tt
~..u.o L l\'nliAlll 'lU
,,. ja· ,.,,...'t)l! ""' ' " " ' '""'"' dob\itl.l l.dn
"'ut'-' ~h ,.11 tt'(.11rm
1 "',,
th•I;,•'JOIJ'
IUJ'IU\CIIJ $.:cJfnPfUI\"1'•
-.td l.tl"'-"''"'ntu, lim l ~h,,
•
rr.l\1
111
mnf).l(
~ k.u~ u "'l1 k'fl'
lJlf\f'... ud kj1Cif'J
l ..J
l
•
"C'
111!10(
Iljf!ll l /left{( ll IlO fil)'
f.llllk\11"" \.-J.~In
., . , ,. l~\·,~u 1 dl1k.1\llf\ ~l'llf'flll!l 1 ) lr.o l ~
"''u ~uu u WJ t~o~ ""
UHA(onjrt'l.t ~lfl"'.t (\:
"'ulmu
tK:
("n'-10
\ll ~t hul Kin If'
u
~~
fUI>I.iHII roi!J "-.JoJ 4.1
lu 'lo.upM.• -wm lw1
Ptllh.,.~-,,
J'
Si(!ĆGI)'II '.1
:X
rrl~ulnu''- ....uu ..
lu
t'•••h, "'n . ,. ,.,_.
rtlc..lllla tl ~alO
(1,," ruhtiJ Ut•hi Ilje n~ flO'I'\IIU ~
ll""l'()kt.l 4
'"''T" .. , ..... • • "-"" nim lt-nltu'IJI
.1kll\
J..,,,. ll tojU#CIU \.11..1 ..., .....1~1 dJ H 1..1 Jt 1o('l 11\IIH&I.I ' "'-11\l(ttt Uluno~lo •.,l!lt".nu u!Mir ""~1 T• ""~"'P... \'tl.l ll.ilJ lli"-' ......... ,_. to\ U ....~lvtU 111.1
tn•n ud ut.""n"'l"' l '1\All
,,1/JI•Ht lu ,, plo~uo lnnton'l
'"1'-'dH•I w ~'"'~tlu ~J jl lftUI)Al httl hft»iji\U lll..l•tnlf'U l ~ntl'M'I ul«11f,.;.·n u dl\lo.'\'t'll\; r.•tl.l r.M'urulo~ ~~df l..a1 Ulti' .." l.t•luj..l o.J w.,b 'C'lolllfl)\\.lft.ll"kj ~lfUhk."'ltllJ
'J
l f\II,JI~o.'v lk*t"-tt pr....tjv•<·~
I•''JIJ..""'''~' f"'~,_.~._ ,;t
dubo~ 111l.1do•l tMI<>t,..., i ~~·h h•hnnluf1;1jA '""' f'.lll L''""' t"-l,ul..a h n~ •. \.n1t ... ttW.P" t"tt n .t ~
thtk \ •Ll ,.- htlf'l kM,\Irnr'l u nt•o'l ru.\,un t'rc\l~.i~kih l..thvr.a v '·'O ' ' l"'~'h kS.inJt• •ttM•rnll'l touho~t.l 'JIL.rwn rtrM'IC"Iff'nlh t ~.hlt'ftlh "'~ ;du;K ..ih lntliČ.J ..,.111111\J(o·, ji. 'ptt"l ' •l" ,1 ~~~~ 1 ptrmn. nu ..... ,."
JU<>(to,.H phr~· pud.&t.al.a l 1.11\1.... li.o>IJII'f"l•"f l, ......." " ' l ru•«hl\'"" v
''"' "'"" '"""'""'" I J'Irnp ._,..... • ..,,..
.., lutnn.a '-' WUt U ruM- tu.:IKU\1• /f1k 1 HJ• ~· Hok t. ""'" ..,. f>o~ tb fl' o(t'K'fnl 1
bup
k.i'I.Ut'I.IIV fo.& Ji.uj~;m j\ fli&~I.IU l"'' t-.ou;r• Cl~ l('~''" 1'1'4! lotO
t.u.,"f\~U f" o~,... tu
tl..ao• ko "C"
ruw
ll'! Atil tt· 1 •Jd..Uc· p•tto.·l" hnr u'\ ..J,. , Clno.• _. .Ur • tw'llu ''~''"l'''thk-tetl(l""'" ..
.~n;alo. fl:' toik u 1 u.~I.II•'C.I•I.t "·liuw l'IJI1~tlo..t•t.r.ad.an·lltl\•tuk•r~t u
''"" wrn
1"''-'\l•id.l•'f'.· nuh r'"'lt.o1.1 ••"''" ..1ra.,.....,_.at...lt:>,ii;•.. ,"-1:' •
t
,,..·mul.at.ap,.·,u" • tu.. ,,. '1\"tuln<:Jt \o~tutUJI4.ua
f!•llt..tt.tld u.
i od tada je korišteno po 24 sata na dan kroz sljedećih 12 godina. Ista vrsta računala UNIVAC I prvi je puta primijenjena u poslovne svrhe godine 1954. za potrebe tvrtke General Electric u Louisvilleu, u američkoj državi Kentucky, inače rodnom mjestu čuvenog boksača Mohammada Alija iliti Cassiusa Claya. UNIVAC I je koristio tehnologiju katodnih cijevi i strojni jezik (duge serije binarnih jedinica i nula) za programiranje. No, već je 1952. godine Dr. Grace Hopper sa Sveučilišta u Pennsylvaniji razvila jedan od prvih programa prevoditelja i te je iste godine ona prva doživjela kompjuterski bug (kukca ili bubu). Bio je to pravi moljac ("kukac iz roda lepidoptera, od leptira se razlikuje veličinom, noćnom aktivnošću i dlakavim antenama") koji se uvukao u toplu unutrašnjost stroja te svojom fizičkom prisutnošću zaustavio rad računala UNIVAC l. Nažalost, to je platio životom. Svjedoci se sjećaju da je moljac bio brižljivo uklonjen i pedantno zalijepljen u dnevnik rada računala kao dokaz uzroka zastoja. Od tada se kompjutorski problem ili programerska pogreška naziva bug. Računalo na kojem je nastao prvi "bug" proslavilo se te iste 1952. godine, kada je bilo korišteno u noći nakon Predsjedničkih izbora u SAD za predvidanje izbornih rezultata. Nakon prebrojenih i obrađenih 7% glasačkih listića kompjuter je "predvidio" glatku i premoćnu Eisenhowerovu pobjedu. Kao što se kasnije pokazalo, računalo je bilo u pravu i otada se kompjuterska obrada redovito koristi za predvidanje izbornih rezultata širom demokratskog svijeta.
RETROVIZOR Strah od kiše
ev
l'\ O tJćuruJu" kOju'tl Qm ~-..
ISe
P
žl,•otu \!'Co 1tn.akl rt g!.l'n~ mttnonju od 1K k.i~~lr ~ttf'IV 1\il tiK. ,1 \'
' progr:Jmi 1 :1 obr:Ld\1 Jo! sc c;)Cb:m t.\Jdnog SH"JhopošaoY:tnp <> koiim srno
l VELIMIR SRIĆA
ulazili u "Compua·r Room~, kao da sc dob· zimo kl:'lnj;HI llO\'O(tl bo2.:tnSIYU tehnoJo~kt
lu!'Ulk1 ~wp Mol.cb msili:JUtniJ t1Unt-10g bp2 hlo.,: \IARK l, ptWUl k.w ~ \UIOIDiXK ~ Ca:lntnJicd ClJcu.
lltor" (.tulon'labld Lalkul.ifOf 'Q 'ltjc.'tl nom koo:roloml '\,ep.·i su rodtlel· biJi I9r godine: Ho~oud H .-\ikcn 1 nckolil;o ~ p«1bodoo spomenute. 1 Ll
IOIIYOITII
seizradio "tabelirku" sc (uredaj za obradutqu Pe sortiranje podata;e ka iz statističkih tabela), temeljenu te .s na bušenim kartiV 5 · -60 eliMIR RICA cama. Njegova je uwadeno cm "Tabulating Macp. ;e .tSI.I':I..b\» hine" mogla sor;e tirati preko 200 w: Jr.un:rn kartica na minutu. re Primjena tog strooba'1P-• St."'i ja omogućila je da popts stanovntstva SAD 1890. godine -o. tet bude obrađen tri puta brže od popidobU.t tet« lo! 1«1sa 1880. godine. ;e Osim izumiteljskog, Hollerith je imao i poslovnog duha. Tako je 1896. godine temeljem svoje inovacije osnovao tvrtku "The Tabulating Machine Company". Ona je uspješno poslovala i početkom prvog svjetskog rata, spojivši se s desetak dn1gih tvrtki, te dobila ime CTR (Computing - Tabulating - Recording Co.). Godine 1924. još je jednom promijenila ime i tako udarila temelj najvećeg giganta u povijesti informatike, poznatog od tada kao IBM ili International Business Machines. Tabelirke s bušenim karticama uskoro su naslijedili novi elektromehanički uređaji. Možda najznačajniji izum tog tipa bio je MARK I, poznat kao "Automatic Sequence Controlled Calculator" (automatski kalkulator sa slijednom kontrolom). Njegovi su roditelji bili 1937. godine Howard H. Aiken i nekoliko inženjera prethodno spomenute, i tada već zadivljujuće propulzivne kompanije IBM. ttiC'lr.l
'tSOk •
revolucije s Imap {,().ih
tunski :sl roj BP u~moeljio
se
o-d
n:s rrbti\·no
slu1cno, 1et se radi o memoriji s:t sl:wnom l d1.1gom pr~lo.«:u Pn'l
,·c:lilam pret:
uredaj bušcnim lo.rti('ama cnvijcn je flnte 265 godin:. po i m~nu
d\'2 dcr;.ctem1n:uncnkb12 brop u m3ntc: od tO st"~Undt. sadt·
Ckl SlroO 0.. 00\'Tl\1 kollCcpciju 0\vg
buo je oko 000 l.oonpoucuo Otuodni> Ciit"l. prebcbb • SOO Jdb
~~
svim udtl)(;ni<.:irtU ("J5o-
n0\':1 inform:uike, iako
ih u pr:~. ksi nitko n~č
F:!kOl"''~ Loom (fjlkcr
OO\'
ur~:rine, doći terno do imena ;oi jedno~; velikana inform:nikC', o\mt:ril.."ma Hernuna Holkritha t: doba tuj\'ećih '':lbva dosel~11ka u SAO. ured u <;tUKn'ni.it"O te mul~ nibko lliJf' JOOglK) aa6 na kr:tj s Obr'J.dom ogromnog br01<1 no,·opridoSiic:i.. Oa b1 nješio tal problem. Hollcrith je 188- gOdine po~· gnuo za :r.:tbot"J\l~im jacqu:.trdo,im tk.1lottkim strojem i izradio -uhdirku· (urcd:lj 7.:'1 ohr.td~rtt.ranJ(' podataka
.v
pOl
~ mc:tar.r ;trolo. ~Jdo.tromdUJUČkl Cl·
nekom ~udn om incrd· jom i d:tn.'l..o:; mogu mći
•
1
6'0diro roSes stoljeb. 8t.r~enc brtic~
rvo računalo s kojim sam se u životu sreo imalo je glavnu memoriju od 4K, kasnije proširenu na 8K, a važilo je za najjači kompjuter u promjeru od 200 kilometara. Njegova vanjska memorija bili su ogromni metalni ormari otporni na požar, napunjeni stotinama tisuća bušenih kartica na kojima su bili pohranjeni podaci i programi za obradu. Još se sjećam čudnog strahopoštovanja s kojim smo ulazili u "Computer Room", kao da se dolazimo klanjati novom božanstvu tehnološke revolucije s kraja 6o-ih godina našeg stoljeća. Bušene kartice se nekom čudnom inercijom i danas mogu naći u svim udžbenicima osnova informatike, iako ih u praksi nitko već odavno nigdje ne može sresti. Možda je to i zasluženo, jer se radi o memoriji sa slavnom i dugom prošlošću. Prvi uredaj s bušenim karticama razvijen je prije 265 godina po imenu Falcon's Loom (Falkonov tkalački stroj). Osnovnu koncepciju ovog uređaja u Napoleonovo doba, 1801. godine, usavršio je glasoviti francuski tkalac J oseph Marie Jacquard. Njegov stroj omogućavao je proizvodnju uzoraka tkanina najsloženijih oblika i sadržaja. Svoje je zemljake Jacquard zadivljavao izmedu ostalog i "automatskom" izradom vlastitog portreta, za što mu je trebalo oko 20.000 kartica. Slijedimo li dalje povijest ove neobične umotvorine, doći ćemo do imena još jednog velikana informatike, Amerikanca Hermana Holleritha. U doba najvećih valova doseljenika u SAD, ured za stanovništvo te zemlje nikako nije mogao izaći na kraj s obradom ogromnog broja novopridošlica. Da bi riješio taj problem, Hollerith je 1887. godine posegnuo za zaboravljenim Jacquardovim tkalačkim strojem i
T:~bc.lirkc= \ butenlm bnium.a u~koro \u n.ull)t'(l.tli nM • t-lcktromC'·
li' :mui:c;tic!kih t3hcb). t~mdJt'nu na bu...~n i m k:t.nic:~nu. l''.icS0\'3 je -Tabu~ l:umg M~chinc• mogla wrtrrlli preko lOO k;a nic-:~ na m1nu1u PnmjcnOL tog 't roj;~ omvgut!il;~, ,e
Imao l posle,\ nog duh> Tako IL' 11'16.
gndtn<' tc.'fl'X'I)t'm S'l'o,e IN)I.'Xi)C' osno-
v:to tvnku •Tht• Tabulatlnlt Mac-hutc Oxnp;1ny·. On:1 ~ U..fopjd.oo ~lo\·lb i po('tckom prvog !0\'jct..kQJ.: au. spop,·~ 'iC s d~:ak druglh t\-nkl.. tc imt' CfR (Compuling Tabulatlnp.- R("rordio~ Co.). Godili<' 192• IL' nom promijeni! .t t me 1 tako udanl;a lcmdJ n.1jvc.otcs g.~rna u j)(l\i,rql tnrumullkc, puMJtug 00 IAc:b kao lfl\1 ~~ lnt<.'tnaLiunJl Uillinl~ .\1.-:lunn
u~
meun litt, ~ l.rtt!iO JC' ~tć' popu· :ru."li.: JX>dzcuiiK ~ t:Jni dekuomdwtičlo urt'tbj
bil1 su ,"'CJib i nc:sp«.'Uli. Pxkicbči .w :rK 7..1lafj\"1ti iti 2'2gb\~li. biD su tin!0\1 r.ldib na UCfTWrmom diT.J~ nu 00\ih l'l(un._qjb ~.,ba n:k-p Pm ~ u •ll"ldd pcxpuno cktuon.ičkog
digilalnog k.:.~ u...~ Ot john ~bue:hl)· 1 Pre5pe' Ed::en. Njiho\ L'1AC (Ekctrooic ~I..IIJX'rlCallctegrJtor and UJcub1or) fioai'JCIOD ,e fondQ\iml :a.nmpr: S.\.0, :di ;e~~ td.. IM godine. l'rnfe$lo prddl:bča koriš•t~ su lwQdne cije\i.. 1 oo1o1. tchr»log•Ja onaogučib '1~ruko brže' Db.mski.b oper.aciiJ. prub tuO Loa:liof od 300 mno2C'r1l u St-kundi ~ 1 E:\L\C j(' beo cgromt\il'l d&menlip.. mm:roo ic gt'*J\"'0 200 ~ nib mrtan ptOSIOQ. $ldtbuo 18.0011 oje,•1.tcebopfdcoj()tons. &knc' LiiiK"f korucdt oq"j nun,:· 'lfc' ~11a:xnptu&:m do En-U llf1lć"::(•p,; 111fun:lb bo~~ i mtO. ili hal
bukmh bntcJ Tl Cudn.a tndh·fdu hl od oahh pofll
nikud rllC' bi dob bezlr.dobrml biO u tnforrulltJu 5tatriih od tO Modin" ljubn prenu prol;ctrum pl,mko\ lmJ pl. \1\~ ,.,& negoli u Mtabh ltudi •
MARK I bio je dva i pol metra visok i sedamnaest metara širok elektromehanički računski stroj čiji se rad temeljio na relativno velikim prekidačima (relejima) ili električnim sklopkama. Buka koju je proizvodio kada je radio, suvremenike je podsjećala na "sobu punu starica koje pletu čarape željeznim pletaćim iglama". Taj uredaj mogao je pomnožiti dva deseteroznamenkasta broja za manje od 10 sekundi, sadržavao je oko 760.000 komponenti (katodnih cijevi, prekidača i sl.), u njega je bilo ugrađeno oko 800 kilometara žice, a trošio je struje poput manje podzemne željeznice. Ovi rani elektromehanički uredaji bili su veliki i nespretni. Prekidači su se zataljivali ili zaglavljivali. Zato su timovi istraživača radili na alternativnom dizajnu novih računskih strojeva bez releja. Prvi su u izradi potpuno elektroničkog digitalnog kompjutera uspjeli Dr. John W. Mauchly i J. Presper Eckert. Njihov ENIAC (Electronic Numerical Integrator and Calculator) financiran je ratnim fondovima armije SAD, ali je dovršen tek 1946. godine. Umjesto prekidača korištene su katodne cijevi, a nova tehnologija omogućila je višestruko brže obavljanje računskih operacija, pružajući komfor od 300 množenja u sekundi. Ipak, i ENIAC je bio stroj ogromnih dimenzija: zauzimao je gotovo 200 kubnih metara prostora, sadržavao 18.000 cijevi i težio preko 30 tona. Bušene kartice koristili su manjeviše svi kompjuteri do treće generacije računala kao eksternu memoriju i medij za ulaz podataka i programa u stroj. No, krajem 70-ih godina kartice su počele nepovratno nestajati iz upotrebe. Dotad se kompjuteraša ili hakera moglo prepoznati na cesti jer bi pod miškom pažljivo nosio dugoljastu kartonsku kutiju sa svojim dragocjenim podacima i programima, pohranjenim na tisućama bušenih kartica. Ta čud na individua češće bi od ostalih smrtnika dizala za oblačnih dana pogled prema nebu i nikud ne bi išla bez kišobrana. Zato je u informatičara starijih od 40 godina ljubav prema proljetnim pljuskovima još uvijek rjeđa negoli u ostalih ljudi.
MARGINA
kave i krenuo s dvije kutije disketa za sistem. Nedo Bog, ako je stvarno netko tutnuo kakav virus. Ušao sam u sobu koja je odisala poznatim bojnim mirisom, i u kutu ugledao jadnika kojem je televizija stvarno bila crna. Ovaj put crn ekran nije bio samo zbog toga što na njemu nije bilo ništa, i što nije upaljen. Bio je cm od svih mogućih duhanskih i inih smola, koje su se pošteno instalirate na ekran sekretarica, službenika ili direktora; jedan od onih l ZVONIMIR HUSS i sa njega očito nemaju namjeru otpasti. Daveći se koji se brinu da sve koliko- toliko radi. S druge strane slušalice javila se gospođa hrapavog u bijesu koji mi je potiskivao pjenu na usta, pomirasan dan, 7.00 sati ujutro- KISA! Sve počinje slio sam u sebi, a možda i poluglasno promrmljao: glasa, obojenog duhanskim smolama, sa već očito sa "komotnim" uvlačenjem u mirišljiv, suh i unaprijed smišljenim govorom. S OVOG JE EKRANA U SVIJET KRENULA SIDA!! nadasve čist tramvaj. Osjećam: bolje da danas Hladeći se od šoka koji sam doživio, otvorio sam "Dobro jutro! Moja je televizija sva crna i ništa se ne nisam ni ustao iz kreveta. vidi, " rekla je i zašutjela čekajući valjda, telepatski kutiju s disketama i izvadio onu koja je obljepljena Ulazim u firmu u kojoj je na samom ulazu silna sa 25 zaštitnih naljepnica i koja je predodređena za nastavak razgovora sa dijagnozom i rješenjem svih gužva, a koju je po gunđanju radnika mogla proupodizanje sistema, na kojima postoji sumnja da su njezinih problema. zročiti samo jedna stvar, (ona koju najviše od svega zaraženi virusom. Par uobičajenih radnji, i podiza"Dobro jutro", odgovorio sam, miješajući i dalje volim i kojoj sam prekomjerno odan) - GOSPOĐA nje sistema sa boot diskete, otkrili su da je gospođa svoju kavu kojoj se sav jutarnji šarm u obliku šlaga s PC ili ONO RAČUNALO ili GOSPODIN STROJ ili kaveć u rano jutro bila jako vrijedna i da je uspjela mrvicama pretvorio u bezličnu emu vodurinu, koja ko li ga već zovu svi oni "maheri" spremni za novi nije čak više ni mirisala po kavi. "Dobro jutro, gosobrisati cijeli root. Vratio sam sistem na tvrdi disk i korak u svijet budućnosti. pokrenuo računalo. Prepoznatljiv ton javio je kako pođo! " Predviđajući nastavak naše polu-komunikaci"I kako, molit ću lijepo, da na kraju mjeseca nemam je zašao sam dublje u razgovor. Usudio sam se pitati je cijeli sistem opet spreman za korištenje. minus radnih sati kada ovaj STROJ nikada ne radi", Okrenuo sam se prema gospođama koje su cijenije li zaboravila kojim slučajem, upaliti monitor, vrišti ispred mene gospođa oblivena "Dolac parfe- pa je zato njezin "televizor" tako jako crn i ne daje lo vrijeme iza mojih leđa nešto šaputale, duboko mima", mašući pri tome magnetnom evidencijskom uzdahivale svaki put kada bih nešto napravio na nikakve znakove života. karticom, nervozno stišćući prazne vrećice (već "Ma, nisam ja luda" - odbrusi. Išla sam ja na tečajeve računalu. Osjećao sam se, kao da pred nevjernom pripremljene za "gablec". publikom negdje daleko u Indiji, iscjeljujem nekog za DOS i za onaj "perfekt", pa valjda znam raditi. "Je, istina je da nas je ova (r)evolucija druge ili treće jadnika od kojeg su digli ruke svi mozgovi i vračevi Televizija je uključena i sve je crno. To sam vam (ili ma tko će ga znati koje) generacije kompjutera sela. Sve radi! "Virusa nemate, ali me zanima koje već rekla. Ako imate vremena molila bih da dođete i malo pritisnula. Ali, gospođo moja draga, i to se da sami se uvjerite da govorim istinu. To su se sigurno ste naredbe upotrijebili danas ujutro, ako se sjeća ... bat (priznaje, niski crni čovjek koji je stajao iza te?" noćas ovi "Sokolovi", koji nam čuvaju zgradu igrali, dotične dame). Znate kod mojeg brata u tvrtki su Mala stanka mi je otkrila da je gospođa svjesna da je i nekaj pokvarili, ili mi je netko namjerno stavio vam kroz ove glave za provlačenje kartice, uspjeli nešto napravila sistemu, ali to ne želi otkriti. Debeli onaj virus, pa se ovo sve zarazilo. provući "šmirgl papir", pa automat nije radio cijeli su joj se obrazi dobrano zacrvenjeH, pogled joj se "Dobro, dobro, ako vi tako kažete. Dolazim za par spustio, a hrapavim glasom prepunim treme, tiho mjesec. Veli da je to bila ludnica. Ljudi su konačno minuta, a vi ništa ne dirajte (skoro sam joj rekao da mogli ići na plac, a da nisu morali stiskati PAUZU nahrani i pse ) . " je prozborila: na automatu i pravdati se kak je u dućanu bio veliki "Paaa ... znate. Trebala sam maknuti na disketu neke Poklopio sam slušalicu, ispio još jedan mali gutljaj red, pa se nisu mogli prije vratiti." "starije'' radove jer mi tu smetaju. Vidio je i sam da je nešto krivo Sve sam kopirala i onda se sve "ugaMARGINA - -----izgovorio, doduše toga nije bio silo". Nisam ja ništa drugo dirala, svjestan, ali reakcija gospođe sam se ugasio ko' da je pregorio." i rumenilo na njenim obrazima, "A kojom naredbom ste kopirali sve vaše radove na disketu?" - Pitao sam, odavali su da je najbolje prekinuti daljnji razgovor. jer sam svojim istančanim parapsir.tsan dan, 7.00 sari ujutro k oji sluš:~ju boljke, zamje rk e, nconaj "pcrfekl", pa valjda znam radiu :>cbi , a i KIŠA! Sve počinje sa " ko cl osw tkc koje smo isli. Televizija je i sve je promrmljao: S OVOG .J R EKRANA Vukao sam se kao lešina po duhološkim moćima osjetio da je gosmotnim" u i insralimli na sto l ove crno. To vam rekla. Ako SVIJET KRE 'ULA Sll)A!! Hlade<'i mirišljiv, suh i nadasve marljivih daktilografkinja, sekretari· imate vremena mol ila bih da ~ ocl šok::t koji sam doživio, otvorramvaj . bolje da danas ca, službenika ili direktora: jedan i sami se uvjerite da govrio sam kutiju s disketama i izvadio gačkom hodniku koji me neupođa privedena licu pravde, i da za nisa m ni ustao iz kreveta. o
,
e anra nz
an ...
~:Lm
K
r:~čunal:l
uvlačenjem
mo~cla
polu~lasno
uključena
poručili
~am
već
čisr
Osjećam:
dođere
noćas čuvaju
oclređena
zročiti
već očito
u običajenih
smi~lj<:nim
već
već
čekajući
~am
budućnost ću
rje~enjcm
mijr.:šajući
m;~li
d:~
računalo.
~voju
1.:1 kori~tenje.
bezličnu
parfemim;~",
ča k
mašući
gospođo! " Predvidajući
st i ščući
vrećice
računalu.
( već
Osjcčao
mogućih
slučajem,
vračevi
odbru ~ i.
LO
reč:1jr.:vc 7.3
<>Čilo Daveći ~e
sjcć:.uc?"
dori~n(,!
provlačenjc
provući
konačno
ići
duć;L nu
od:w:~ li
va~e
istančanim
par:lpsiholo.~kim moćima
dugačkom
1~1bijem
dugački
dodu~e
l~ učili tečaju ." nast:~vii:L priču
već
računa l o.
učinio
reći
između
tečaj
pohađala
preporučila ča
započeli
šećer
čuo.
Uo~r:llom,
već
čekao
već
~ekali sljedeći
MARGINA "e
l MARKO RAKAR ećem
"e
tržnicom i pokušavam si u glavi predstaviti blok dijagram toka kupnje jednog kilograma krumpira, pola kilograma voća i 20 dekagrama bijelog luka.Kristalizira mi se u glavi kvadratić po kvadratić, kntžić po kružić, strelica po strelica. Ako sa malo povišene stepenice pogledamo jedan informatički problem kupnje voća i povrća, vrlo brzo možemo doći do zaključka da je to jedan izuzetno složeni mehanizam. Nažalost, u današnjim socijalnim, odnosno financijskim prilikama, sa našeg modela prisiljeni smo prekrižiti mnogobrojne do-while petlje i if-then upite koji kupnji daju draž. Tako skresani model strašno me podsjeća na jedan drugi, koji sa gore spomenutim krumpirom uopće nema nikakve (barem ne pretjerano uočljive) veze. To je model informatizacije malih, srednjih, velikih poduzeća i državnih ustanova, u lijepoj nam našoj, domovini. Jedina razlika koja nažalost ide u prilog kntmpiru je ta, što od lošeg krumpira još uvijek možemo napraviti dobar ntčak, a u najgorem slučaju fini, slani ČipiČips. Citajući dnevni i tjedni tisak, nije teško uočiti mnoMARGINA gobrojne oglase u kojima se oglašava prodaja računala. Nažalost, iza tehničkih podataka računala, gotovo nikada ne stoji neko zvučno ime - a kao glavni argument - zašto bi kuećem tržnicom i pokušavam si u glavi predstaviti blok dipili baš to računalo - najčešće jagram toka kupnje jednog stoji "best buy", "najjeftinije", kilograma krumpira, pola kilograma voća i 20 dekagrama bi"jeftino" ili jedan od njima jelog luka.Kristalizira mi se u glavi kvadratić po kvadratić, kružić po srodnih prefiksa. Izgleda da kn•žić, strelica po strelk-a. Ako sa malo povišene stepenice poglesu se epiteti poput ' kvalidamo jedan informatički problem kupnje voća i povrća, vrlo brzo tetno", "podrška korisnicima" možemo doći do zaključka da je to jedan izuzetno složeni mehanizam. ili jednostavnog imena tvrtke Nažalost, u današnjim socijalnim, odnosno financijskim prilikama, sa koja je proizvela računalo, iznašeg modela prisiljeni smo prekrižiti mnogobrojne do-while petgubili u moru jeftinih, nepolje i if·then upite koji kurmji daju drdž. Tako skresani model strašno znatih računala kojima je naše me podsjeća na jedan drugi, koji sa gore spomenutim krumpirom tržište preplavljena. uopće nema nikakve (ba rem ne pretjerano uočlj i ve) veze. To j<: Englezi su jednom davno rekli model infonnatizacije malih, srednjih, velikih poduzeća i državnih da nisu dovoljno bogati da bi ustanova, u lijepoj nam našoj, domovini. jedim• razl ika koja kupovali jeftine stvari, i zainažalost ide u prilog kn•mpiru je ta, što od lošeg sta, na njihovom tržištu (baš krumpira još uvijek možemo napraviti dobar ručak, a kao i na američkom), morau najgorem slučaju fini. slani Cipičirs. te se malo potruditi ne bi li Čitaju ći dnevni i tjedni tisak, nije teško uočiti mnomeđu oglasima pronašli mali gobrojne oglase u kojima sc oglašava prodaja račun kvadratić koji vas obavještaala. ažalosr, iza tehničkih podataka računai:I, gotovo va da možete kupiti računalo nikada ne stoji neko zvuč no imc - a kao glavni argu"Made in Taiwan" za 30 do ment - zašto bi kupili baš to raču na lo - mt jčešće stoj i 40 posto manje od prvog su"best buy", " n:tjjeftinijc··. "jeftino" ili jedan od njima sjednog oglasa (ma koji god srodnih prefiksa. Izgleda da su se <:plteLl poput "kvalito oglas bio). Odgovor na sva tetno", "podrška korisnici ma" ili j<:dnostavnog imena ta pitanja je vrlo jednostavan; tvrtke koja je proizvela računalo, izgubili u moru krupne kompanije sa ogrojeftinih, nepoznatih račun ala koji ma je naše tržište mnim prilivom kapitala mogu preplavijeno. Englezi su jednom davsi dozvoliti strogu standardino rekli da n isu dovoljno bogati da b i kupovali jefzaciju i jaku podršku svojih tine stvari, i zaisra, na njihovom tržištu (b
ili veću mrežu, programsku podršku u obliku knjigovodstvenog paketa ili nekakvog programa za samo vaše specifične namjene. U ovom trenutku počinje lutanje u slučaju da se odlučite pronaći poduzeće koje će vam ponuditi sve; od tipkovnice do zadnjeg uputstva za upotrebu programskog paketa. Ili počnu slične brige ako se odlučite kupovati kod " Petrića " jer su tamo najjeftiniji, postavljati mrežu kod "XYZ" jer njihove NE2000 kompatibilne kartice nisu skupe, i pisali programe kod nekog trećeg jer je predložio smješno malenu cifru i još smješniji rok za isporuku programske podrške, školovanje korisnika, isporuku dokumentacije, probni rad i slično . Takva rješenja vas koštaju dugoročno najčešće nekoliko puta više nego da ste otišli direktno u IBM i platili opremu vrećom novca. Zadnje pitanje koje bismo mogli obraditi je: Kako prepoznati poduzeće kojem smijemo povjeriti tako složen posao kao što je informatizacija našeg poduzeća? Upravo to pitanje je vrlo kompleksno i odgovor na njega je vrlo varljiv. Moj prvi savjet je da povjerenje poklonite što mlađim ljudima - na taj način ćete eliminirati iz igre mnoštvo onih koji računala danas prodaju isto kao što su do jučer prodavali mikrovalne pećnice i tostere. Ako direktor na sastanak sa vama dođe neobrijan, to bi mogao biti dobar znak jer njegovo umorno lice odaje čovjeka koji je cijelu noć probdio ispred računala pokušavajući riješiti problem u roku od 24 sata (kao što piše u ugovoru). Ako je poduzeće kod kojega namjeravate kupiprograme kod nekog trećeg jer j<: ti kompletno rješenje maleno, predložio smjcšno malenu cifru i još smješniji rok za isporuku proizbjegavajte ga ako se vlasnik gramske podrške, školovanje koris" nika, isporuku dokumentacije, vozi u skupom automobilu, jer probni rad i slično. Takva rješenja vas koštaju dugoročno n ajčešće bi to moglo značiti da ga je kunekoliko puta više nego da ste otišli direktno 111M i platili oprepio novcem kupca koji je stajao mu vrećom novca. Zadnje pi tanje koje bismo u redu ispred vas. mogli obraditi je: Kako prepoznat i poduzeće kojem smijemo povjeriti Trebate se čuvati ljudi koji tako složen posao kao što je informatizacija našeg poduzeća? Upravo spretno barataju sa kojekakvim to piranje je vrlo kompleksno i odgovor n:1 njega je vrlo varvama nerazumljivim frazama, ljiv. 1\>l oj prvi sa vjet je da Jer on1 nesto mute 1 ne popovjerenje poklonit<: što mlađim ljudima - na wj nakušavaju vam objasniti svima čin ćete eliminirati iz igre mnoštvo onih koji raču n ala shvatljivim riječima predloženi danas prodaju isto kao što su do juC'er prodavali mikprojekt. I na kraju, moje je mirovalne pećn ice i rosten.:. Ako direktor na sastanak sa šljenje da ulagati treba u one vama dode neoblijan, to bi mogao biti dobar znak jer koji nude proizvode zvučnog njegovo umorno lice odaje čovjeka koji je cijelu noć (poznatog) imena, u ljude koji probdio ispred računala pokušavajući riješiti probvas tjeraju u kupovinu originallem u roku od 24 sata (kao što piše ugovoru). Ako je nih programa, pa makar vas sve poduzeće kod kojega namjera vate kupiti komplt:tno to zajedno koštalo 30 pa i 40 ljcšcnje maleno, izbjegavaj• • re ga ako sc vlasnik vozi u posto više od cijene ponuđene skupom automobilu, j<:r bi 10 moglo značiti da ga je u oglasima - jer, takva investicikupio novcem kupca koji je stajao u redu ispr<:d vas. ja je dugoročno najjeftinija. Trebaw s<: čuvati ljudi koji spretno barataju s<~ koSve u svemu, informatizacija j<:kakvim vama nerazumljivim frazama, jer oni nešto poduzeća je jedan izuzetno mul<: i ne pokušavaju vam objasniti svima shvatljivim riječima kompliciran i odgovoran posao predloženi projekt. I na kraju, moje je mišljenje da u lagati treba u one - nemojte dozvoliti da ga pojedkoji nude proizvode zvučnog (poznatog) imena, u ljude koji vas tjeranastavite do nivoa kupnje Cipiju u kupovinu originalnih prograCipsa, jer će vas takav CipiCips ma, pa makar vas sve ro zajedno koštalo 30 pa i 40 posto više od cimnogo koštati. Ne zaboravite; jene ponudene u oglasima - jer, takva investicija je dugoročno najjeftina rješenja imaju razlog zajeftinija. Sv<: u svemu. informatizacija što su jeftina. poduzeb je jedan izu:.:etno kom -
Compaq sa dntge strane govori o veličini radnog prostora kao o "intimnom prostoru pogodnom za razgovor". Ako jedna kompanija vodi brigu o boji zidova u svojim prodavaonicama, vjerujem da ćete se složiti da vodi računa i o računalima koje pokušava prodati. Kod nas je priča malo dntgačija. Pronađete oglas i lijepo nazovete sa namjerom da nešto kupite. Prvo iznenađenje slijedi kada vam se javi ženski glas i kaže nešto u stilu "Privatni stan Petrić". U istom trenutku shvaćate da su oglašeni brojevi telefaks i telefona, ustvari dva identična broja. Pokušavate se snaći i pitate je li to možda ipak poduzeće "XYZ" - na što vam se sugovornik zakašlje u slušalicu i ispriča da je gazda otišao u Klagenfurt po "robu", pa ako bi bili tako dobri da ostavite poruku gdje da vas "gazda" nazove. Da ne govorimo o tome da je radni prostor vrlo često za tu priliku preuređen stan ili nerijetko radna soba unutar gore spomenute nastambe. Naravno, vaše poduzeće, malo, srednje ili veliko, zahtijeva nešto više (od kako bi Amerikanci rekli "vanilla" računala ili u žargonu "kanti"). Vi zahtijevate možda kompletno rješenje, jednu malenu
\/
l \/
l
•
noj kancelariji (uzgred, baš 10 radno mjesto u Apple tenninologiji sc naziva .. nice legs"). Compaq sa druge st rane govori o ve li čini r.1dnog prostora kao o '"intimnom prostoru pogodnom za razgovor'. Ako jedna kompanija vodi brigu o boji zidova u svojim prodavaonicama, vjerujem da ćete sc složiti d;t vodi računa i o računal i ma koje pokušava prodati. Kod nas je p r i ča malo dru gačija. Pronađetc oglas i lijepo nazovete sa namjerom da nešto kupite. Prvo iznenadenje slijedi kada vam se javi žensk i glas i kaže
l
•
•
\/
l
o
•
nešto u stilu "Privau1i sran Petrić" . tJ istom tremaku slwaćatc da su oglašcni brojevi telefaks i telefona, ustvari dva identična broja. Pokušavate sc snaći i pitare je li to možda ipak poduzeće "A.'YZ" - na što vam se sugovornik zakašlje u sluŠ:lliCu i ispriča da je gazda otišao u Klagenfurt po "robu '·, pa ako bi bili tako dobri da oswvit<: poruku gdje da vas •g;1zda .. na7.ove. Da ne govorimo o rome ela je r:•dni prostor vrlo često za tu priliku preur<:dcn sran ili n<:rij<:tko rad na soba unutar gor<: spomenute nastambe. Naravno. v;1.~e podm~eće. malo,
Ll
•
•
v
•
tl
l
r
l
tl!.
MARKO RAKAR
srednje il i veliko, zahtijeva nešto v iše Cod kako bi Amerikanci rekli ··vanilla " računa l a ili u žargonu .. kanti"). Vi zahtijevat<: možda kompletno rješenje, jednu malenu ili veću mrežu, prognun!"ku podršku u obliku knjigovodstvenog paketa ili nekakvog p rograma za samo vaše specifične namjen<:. U ovom trenutku poč inje lutanje u slučaju da se odluči te pronaći poduzeće koje će vam ponuditi sve; od tipkovnice do z.adnjeg uputstva za upotrebu programskog paketa. lli počnu sl ične brige ako se od lučite kupovati kod ·'Petrića ~ jer su mmo najjeftiniji , postavljati mrežu kod ··xvz· jer njihove NE2000 kompatibilne kartice nisu skupe, i pisati
v
v
pliciran i odgovo1-an posao - nemojte dozvoliti da ga poieclnostavite do nivoa kupnje ČipiCipsa, jer će vas t<•kav Č ipi Cips mr\Ogo košta ti. ·e zabonl\ritc; jeftina rješenja ima~ razlog zašto su jdtimt. •
v
v
....,
PRICA
• l MAR KO RAKAR v
v
ivot, ah taj Zivot, ne govorite mi o Zivotu! promrmljao je Marvin sebi u bradu. Taj život je mnogo složeniji nego što izgleda, tek sam navršio petnaest, a stvar se totalno izmakla kontroli. Moji vršnjaci . . . , pa sa njima se ne može ni normalno razgovarati, tvrdnje su im nedovršene i neargumentirane! U tri minute razgovora izreknu toliko kontradikcija i jezičnih sklop ova koje vjerojatno ni moja Amiga ne može pobrojati, a da joj se stack ne raspadne u tisuće bitova. Ako je to tako sa mojim vršnjacima, kako li će biti kada dovršim dvadesetu, a tek tridesetu - pa te ljude je već sada nemoguće razumjeti. Turobna životna razmišljanja Marvina su pratila na cijelom putu od škole do kuće. Nijem pozdrav sa roditeljima i nemarno bačena torba u kut sobe, bila
je samo još jedna iskrica koja je govorila da sa njihovim sinom nešto nije u redu. Njegovo ponašanje ih je hrinulo, a pomalo i plašilo. Otkako je za četr naesti rođendan dobio na poklon računalo , Marvin se potpuno promijenio. Računalo uz kojeg je provodio noći i noći, odjednom je postalo zaboravljeno na dnu ormara, prijatelji su prestali telefonirati i pozivati Marvina na košarku, a on sam se naizgled besciljno zatvarao u osamu svoje malene sobe na katu. U trenutku kada su se roditciji pobojali da je popustio u školi i upao u loše dntštvo, svjedodžba prepuna najboljih ocjena opovrgla je njihova crna razmišljanja, ali je njegovo ponašanje i dalje ostalo zagonetkom. Rješenje je ipak, smatrala je brižna majka, ležalo u pubertetu. "Lijep je dan danas: "', "Dolaziš iz škole? " - sve su to pitanja svakodnevne ceremonije, razmišljao je Marvin. Cemu sve to, zar nije logično otkuda dolaziš sa školskom torbom na leđima, čemu govoriti o v
lijepom vremenu kada to svi znaju, ako i ne znaju kratki pogled kroz prozor će svakoga u to uvjeriti bez nepotrebnog ponavljanja. Na putu do sobe, Marvin je malo za promjenu razmišljao o svom napuštenom računalu. Jedva primjetne žice koje su vodile do ormara, nisu primijećene otkada je raču nalo tamo stavljeno. "Da, danas je 187. dan, ima li rezultata?", pitao se Marvin otvarajući vrata ormara. Danas je poseban dan, ne znam zašto, ali je poseban. Stotine utrošenih sati, desetine neprospavanih noći i mjeseci čekanja u neizvjesnosti, ipak su urodili plodom. Ipak je postojala logika u dodjeljivanju ulaznih šifri "Kako primitivno! ", pomislio je Marvin. Malo umiljavanja (i gledanja preko ramena u pravom trenutku) teti na šalteru u štedionici, nekoliko dodatnih informacija, mnogo rada i čekanja, donijeli su ovo -algoritam - s kojim se u bilo kojem trenutku može ući u dječju štedionicu. Dobro, dječja štedionica nije velika, u nju ulažu samo klinci i nekolicina nas velikih kojima roditelji na taj način daju džeparac misleći da će nas naučiti štedjeti. Bez obzira na sve to, ako ovako nastavim, za godinu dana možda ću postati pravi hacker. "Ali, i ovo je dobar početak", razmišljao je Marvin, nervozno trljajući znojne ruke. Plan je bio savršen, trebalo je samo na neki način natjerati bankovno računalo da ostatke dijeljenja, koji se gube u raznim konverzijama, prebacuje na račun osobe kojoj će ti ostaci dobro doći. "Uz malo sreće već u ponedjeljak idem na ogroman, najveći sladoled u gradu." Nakon dvije neprospavane noći program je bio gotov i neopazice postavljen na pravom mjestu II obliku nezamjetljive funkcije na bankovni kompjutor. Iduća četiri dana prošla su u ogromnoj nervozi, ali je ponedjeljak ipak stigao, doduše naizgled nešto sporije, ali je ipak stigao. Modem , telefon, lozinka - užurbano su pritiskali maleni prsti. Samo još treba pogledati stanje na štednoj knjižici. Iznenađe nje, blijedi pogled u prazan monitor! Zašto, kako, gdje je greška? Saldo na štednoj knjižici se nije promijenio ni za jednu jedinu paru zar je moguće da su mjeseci rada bačeni u prazno , samo radi toga što se u funkciji koja je tako brižno bila zamaskirana. potkrala greška? Idućih nekoliko noći Marvin se trudio pronaći grešku, ali nje ili nije bilo ili je nije mogao primijetiti. U trenutku krajnjeg očaja - odlučio je simulirati jednu transkaciju na bankovnom računalu. Na taj način greška će sigurno isplivati sama na p ovršinu. Tri puta kontrolirane brojke koje će se dijeljenjem i množenjem morati zaokruživati, potekle su kilometrima tankih silicijskih kanala bankovnog računala. Uza sve kontrole i namještene brojeve, program je besprijekorno radio, ali konkretnog rezultata nije bilo. "Neka sve ode k vragu", pomisli Marvin. "Jedini mogući razlog da stvar ne radi nalazi se u bankovnom računalu. Zašto se to baš meni moralo dogoditi, zašto baš prvi put - nikada se nije dogodilo da nepozvani uljez ide popravljati bugove koji su u računalo postavili sami projektanti. " Marvin je na kraju priče ipak pronašao "bug" - i njegovom iznenađenju nije bilo kraja. U proceson1 račtmala postojala je jedna malena, nedužno sakrivena, nedokumentirana funkcija koja je od svog prvog dana imala važnu funkciju da sve ostatke dijeljenja hardverski preusmjerava u registar čiji se sadržaj povremeno pribraja na jedan bankovni konto, daleko, daleko od ovoga grada Prema ideji M.A.K.
TEMA BROJA
• Nevješti baker ili tek zalutali kompjutoraš s naših prostora, nedavno je pokušao ''Provaliti" u američko vojno računalo. Nije uspio, a kazna je sustigla hrvatsku CARNet mrežu, preko koje je pokušaj provale i učinjen čin,
l PREDRAG PALE četvrtak,
25. 02. 199.3. godine, u 15 sati i 46 minuta, korisnik iz CARNet-a je koristeći mvaxc.etf.hr (161.53.17.7) kao gateway izmedu DECNET-a i INTERNET-a, pristupio dobro znanom nic.ddn.mil računalu . Naredbom "finger" "snimio" je korisnike koji su u tom trenutku bili priključeni na to računalo, kao i računala s kojih rade. Potom je naredbom "telnet" ostvario vezu s jednim od tako uočenih računala: YUMAEMH1 .ARMY.MIL. NIJE uspio proći login proceduru, pa tako i nije izvršio "provalu" u računalo. Medutim, dotično računalo je unutar MILNET mreže, mreže računala vojske i Ministarstva obrane SAD. Administratori računala i MILNET mreže uočili su taj
a obzirom da se radi o računalu na kojem nema javnih usluga i u vojnoj je mreži, smatrali su taj čin pokušajem provale i odmah poduzeli mjere za sprečavanje daljnjih pokušaja. To znači TRENUTNU zabranu pristupa računala iz CARNet mreže računalima MILNET mreže, čak i za usluge elektroničke pošte (iako se nadamo elektroničku poštu vratiti, za ostale usluge malo je nade)! Administratori MILNET mreže nisu na tome stali, već su od NSF (National Science Fundation) tražili da preispita uvjete pod kojima je CARNet uopće uveden u tzv. routing tabele US i svjetskih mreža. Sve se to događalo dva dana nakon što su nas konačno uveli u sve tablice. Dakle, kraj prije početka. Istini za volju, čini se da je reakciju MILNET administratora dodatno naglasila činjenica što su vjerovali da "napad" dolazi iz Jugoslavije, tj . Srbije!!! lako bi-
TEMA BROJA
Neviešti haker ili tek zalutali kompiuto
pokušao
11 proval~u
sustigla hrvatsku
američko voino
s naših prostora, nedavno ie
unalo. Niie uspio,
Net mrežu, preko koie ie pokušai p
zna ie i
učinien
~
PREDRAG PALE
to, da netko jest pokušao pristupi
"'
Osim raznih tehničk ih mjera kojima će
u, a --~=:--~~==~~r.;;ai:~(a1~ z
ovi· ' n·tćnost zloupotrebe te osigurati d o ~na~o~šrr:·ro~j~~""'~"'R'ro (na- raljno raćen1 vnosti u mreži, poduzim:tju ' dine, u 15 sa i 46 minu ta, p išemo: TELNET tME_STROJA), ni najma11je ne i organizacijsko p ne mjere. korisn ik iz C RNet-a je koopra•vecla'v"a~o~ č~ i nRi iteili j a~ . ftHi ailtj. mM c!fi , sl.r· ila o korištenju''. a ustaJ10\ 53. 17.7) kao a1eway izmedu nam ni n:.t kraj parn~:tl n<~ pada da probamo je~ su~....~~ge o rganiza ije orisnici, nadopunit će S\'01 DECNET-a Ir TERNETvrata otvorena il i da li naš ključ pristajl'. '> fatute i pravilnike, ime će pojedinci (i orga1 prist:upio cl )r znanom ni . Kako b ismo otk •n<: po:o; ljt.:dicc je) snositi punu · aterija lnu i mora lnu odgr cldn.mil m ndlu. NarcUU<..w ovog dogaua· ·t i nj t: nl' ost za svaku zi potrebu. "finger" "sni mčg" jg k ge~ni ke j • su u rom t korisntkt: :"lSF-u aime, jedin " TAL:"lA i igurna zaštita nutku biB priključeni na to ra na o, kao i ra ana pristupa ·a Hrvatske pa i van instituCJ poslali nala s kojih rli Hrvatske i svih nas koji Međutim , dotično računa lo unut:lf MIL ni živimo. mreže, mreže računala vojs l Mini stars a S druge pak sr r e, ljudska se znati želja n obrane SAD. Administratori nl~ unala i MI L li pok o ne smije sput~ ti. toga je nužno sve on mreže uočili su taj čin, a obzire ne IX reak c:ije. i žele " lutat i ~ po ijetu organiiirat i. i LIJlutiti ču na l u na kojem nema ·avnih u 1ga i u vojnoj lkč<:no nam 1Ca za sad~t to ~ O ela tO _ rade '_'b opasno" i lesalno. 0~~ ke mreži, smatr · J čin pok /em proval što nemamo pristup u 1'1 mrežu . · le ekspenme ntt~ tt sa samom mrhbik , th ča odmah po uzeli mjere za spre \ anje daljnjt Dak le, za '>ada je dobro prošlo, ali nam jc rcbijan jcm zaštit ih meha nizama opcracijsk pokušaja. čeno da bi ponji slična o izirana aktivnost Fundation) tražili ela pr · ita uvjete pod kojimi PIIIII!- N .,j i i ~sf.. ·~a kraJu, u svijetu post ak vo mnošt\ javnih servisa, podataka, radn1h grupa i aktivno je CARNet uor\c uv n u tzv. routing rabde 1.:s"_IWWWM~~:::::~===== i svjetskih mreža. ve se to dogadal o dva da na ~ , <.la pojedincu trebaju godio~.: kako bi ih S\ nakon što su nas konač no uveli .>JIIIII!III.-f'll'h.l e na prošao. StOga, nemojmo trošiti vrijeme na a~ livnosli vaju sve nas, dok legalne a• Dakle. kraj prije počet ka. računala i, m re''ig 11 ll run~J
·ešk:om ili zobunom ost· .<.Ant•"-om koji n i je javni, • l ku "poslmasteru" ili , ali i svom adminis· Cilj ovih jeme i stro j s kojeg bodu u kon ste o v1 li akt, osnite do se rodi o ~~~~~~ grešci . (bol je da s ...,...".. javite nego da vas ugled i polože -korisnik LAI
smo se na to mogli nasmijati i reći da to sve objašnjava, važno je shvatiti u cijeloj priči to, da netko jest pokušao pristupiti vojnom računalu, a bez ovlaštenja. Bez obzira na to što je to lako izvedivo (napišemo: TELNET IME_STROJA), ni najmanje ne opravdava počinitelja. Naime, svakoga dana prolazimo kraj tuđih kućnih vrata i automobila, pa nam ni na kraj pameti ne pada da probamo jesu li vrata otvorena ili da li naš ključ pristaje. Kako bismo otklonili neželjene posljedice ovog događaja za cijelu mrežu CARNet i njene korisnike , odgovornima u MILNET-u i NSF-u poslali smo pismo isprike, opis CARNeta, te opis svih mjera koje već poduzimamo ili ćemo poduzeti da se slični događaji ne ponove. Takoder smo istovremeno zabranili SAV promet iz CARNeta u svijet. Naime, u trenutku kad smo primili obavijest, nismo raspolagali podacima o tome kakva je zloupotreba bila u pitanju, te nismo znali protiv čega se treba boriti. Sedam dana kasnije iz SAD smo dobili potrebne podatke te pozitivnu ocjenu naše reakcije. Rečeno nam je da je jedina posljedica za sada to što nemamo pristup u MILNET mrežu. Dakle, za sada je dobro prošlo, ali nam je rečeno da bi ponavljanje sličnih događaja moglo rezultirati zabranom pristupa u mreže u SAD, ako ne i šire. Stoga nam je važan zadatak informirati sve korisnike mreže o pravilima ponašanja, te brižljivo provoditi nadzor i upravljanje mrežom. Tim više, što smo slič na "lutanja" po mreži, pa i provale, prostačka pisma, viruse i crve, već i ranije uočili. Do sada je sve ostajalo u "familiji", tj. u CARNetu. Ocjena svih koji se bave administriranjem računala i mreža u Hrvatskoj jeste ta da su to ipak samo znatiželjni i nestašni pojedinci, i da do sada nisu uočene zle namjere. Medutim, nužno je shvatiti da su sve to ilegalne radnje, da to jest zloupotreba, da štete drugima, ali i svima nama zajedno, te da mogu imati nesagledive posljedice. Osim raznih tehničkih mjera kojima će se umanjiti mogućnost zloupotrebe te osigurati detaljno praće nje aktivnosti u mreži, poduzimaju se i organizacijsko pravne mjere. Svaki korisnik računala, a time i mreža, morati će potpisati "Pravila o korištenju", a ustanove i druge organizacije korisnici, nadopunit će svoje statute i pravilnike, čime će pojedinci (i organizacije) snositi punu materijalnu i moralnu odgovornost za svaku zloupotrebu. Naime, jedina TOTALNA i sigurna zaštita je zabrana pristupa van Hrvatske pa i van institucija u kojima se računala nalaze. Međutim , to je u potpunoj suprotnosti s cijelom idejom CARNet projekta kojim se želi svim korisnicima omogućiti korištenje svih usluga. To je takoder protiv interesa budućnosti Republike Hrvatske i svih nas koji u •
•
v.
•
nJOJ ZlVlffiO.
S dn1ge pak strane, ljudska se znatiželja nikako ne smije sputavati. Stoga je nužno sve one koji žele "lutati" po svijetu organizirati, i uputiti ih kako da to rade "bezopasno" i legalno. Oni koji žele eksperimentirati sa samom mrežom, ili čak razbijanjem zaštitnih mehanizama operacijskih sustava i mreža, moraju naći legalan način da to čine. Tu je primarna uloga sveučilišta. Svi oni koje zanimaju takve aktivnosti, neka se slobodno, odgovorno i svjesno jave administratorima računala i mreže u svojoj ustanovi, ili organiizaciji koji će ih organizirati i uputiti na druge ustanove u kojima već postoji slična organizirana aktivnost. I, na kraju, u svijetu postoji takvo mnoštvo javnih servisa, podataka, radnih grupa i aktivnosti, da pojedincu trebaju godine kako bi ih sve prošao. Stoga, nemojmo trošiti vrijeme na aktivnosti koje ugrožavaju sve nas, dok legalne aktivnosti stoje neiskorištene. Kao naputak o tome kako na legalan i siguran način koristiti svjetske mreže i informacije, pročitajte tekst "Pravila ponašanja u svjetskim mrežama".
...
Prvotno smo planirali skupiti deset najboljih tekstova ikad objavljenih u Bugu! Ali brzo smo uvidjeli da je nemoguće napraviti takav izbor, pa smo krenuli drugim putem. 'Ajmo iskopati deset duhovitih i zanimljivih tekstova, a ovo "naj" ostaviti samo .za naslov
•
Najmanji tekst u Bugu koji je izazvao najviše bure. Autor (I.B.D.) je zeznuo, pregazio sve rokove, urednik (O. M.) je poludio i sam napisao sve priloge za redovnu rubriku. Usput i okvir u kojem je, tek tako, iz ljutnje, rekao da je autor za njega pokojni! Problem je samo što su neki znanci, rodbina, pa i dio čitatelja "vijest" shvatili - bukvalno! Poslije smo čak morali objaviti demanti... (Bug 106, 09/2001.s) . ljeStlluu ~ .'-'Jim
ko1..o. srucitna. što se d nevnih novina ti
--•'-~-,- -- - -- --- ~ ~.&.l 1 V l VL u u.u. v p u.L lll
.::tClll !..h
Ipak, .lbog
kaotičnosti
sintacije u
sm o i restoran ko ji kao da je sve
gitaJ ke, lj a, Ban za 1 nute tak \ koji vide~
kako be · B' n t.
sti 1 yr
P. SV•
Miroslav
Rosandić
•
vaj decenijski broj moramo začiniti i nekim osvrtom na Bugovu prošlost. Vidjeli smo vaše prijedloge (na forumu) da biste željeli više (loznati o nama samima, tko smo , što smo, kamo idemo poslije škole, gdje izlazimo na večer, opijamo li se na tulumima... Ali ovim brojem ne obilježavamo baš nikakav Bugov jubilej, tako da i nema poštenog povoda da vam dosađujemo predstavljajući sami sebe panaosob. A kao što naši pažljivi, da ne kažemo stari, čitatelji znaju - u Bugu broj l OO objavili smo podosta toga o članovima redakcije i povijesti Buga, a onda smo to u obliku PDFa stavili na DVD koji je dolazio uz Bug 200, da bismo ovih dana u javni beta-rad pustili pristup Bugovoj PDF arhivi u kojoj možete
l
•
za1
•
ou
"\\~ piše: Robert Šipek
ovladalo svijetomgrafike i Otkad je racunalo b za digitalizacijom . .avila se potre a l'h bojO, poj ra crteža i oslo l postojećih fotog~; i~ ;e moglo koristiti~ . artefakata, da . . unjavaju uredaji kole računalu. Tu za~acu •s:mrevanje principa rada ! zovemo skenen. Raz l hti'leva i upoznavanje s . fk skenera za karaktens l a . v·etlosli boje i . fizikalnim osnoVI~~ skl subj~ktivnog doiivijala kolorimetrije te IjU s og boje i svjetlosnih fenomena otuJAK 1996 auG
vidjeti baš taj Bug 100. Sasvim dovoljno, čak i za jednu poslovično neskromnu redakciju kao što je naša. No , da bismo ipak ovaj broj oplemenili nekim osvrtom unazad, odlučili smo se na reprintanje probranih tekstova, onih za koje urbane legende kažu da su najbolji! Vrlo brzo smo shvatili da je slaganje takvog odabira nemoguća misija, ne samo zato što, poput nesretne Sofije iz naslova, vlastite tekstove doživljavamo poput svoje djece ili zato što bi bilo puno povrijeđenih taština (s primjedbom "a zašto nema mog teksta"), već je jednostavno teško uspostaviti jasne kriterije za takav rigorozan odabir. Jako puno je bilo "povijesnih" tekstova (skoro kao i Dinamovih utakmica), koji su otkrivali nešto novo. Listajući, nakon dugo vremena, našu arhivu, na svašta smo nailazili. Recimo, prvi usporedni test računala s Pentiumima napravili su Davor Grgić i Zdenko Šimić (Bug 19-20, 07-08/1994) i pri tome ih testirali alatima koji se koriste za monitoring nuklearnih elektrana! Evo opisa jednog od priručnih benchmarka: " Konačni korišteni numerički test je run numeričke aplikacije za tranzijentnu simulaciju termohidrauličkog postrojenja (analiza sigurnosti nuklearne elektrane). 85.000 linija Fortranskog programa, u dvostrukoj preciznosti, kompajlirano je NDP FORTRAN 386 2.0.8 kompajlerom bez optimizacije. Izvršna verzija programa u zaštićenom 80386 režimu rada je oko 6 Mb ... itd. ". Stos je u tome da su oni, tada asistenti, danas profesori Zavoda za visoki napon i energetiku FER-a, radili doista na monitoringu nuklearke, pa su tako i imali te alate pri ruci... Onda već u sljedećem broju Davor Ruševljan opisuje TEST-l, prvi domaći kompjuterski program za brokere! Davor je u međuvremenu postao programerski megaguru za burzovni softver... Gordan Čep, na žalost danas pokojni dragi kolega, sastavio je prvi fotostrip
s detaljnim savjetima kako sastaviti PC (Bug 22, 10/1994), a kako i sam ističe u intervjuima, poduzetni Hrvoje Prpić upravo je kroz taj tekst naučio kako se to radi te odmah shvatio da takvu "uslugu" može i naplatiti! Vrlo brzo razvio je biznis, i s kolegom osnovao HGspot. Mislili ste da se HP prije bavio samo pisačima? Boris Bauk davnih je dana opisao HP-UX (Bug 16, 03/1994), znači HPovu verziju Unixa, a ako Borisa tada možda i nisu mnogi poznavali, danas ga znaju jer je trenutno direktor HP-a Hrvatska! Vjerojatno ste uočili da navodimo primjere samo iz jedne godine, a kada bismo krenuli šire, pa se sjetili serije tekstova Srđana Roje o skandalu koji je nastao nakon što
smo objavili dio rasprave s našeg BBS-a (potaknulo se pitanje je li za objavu potrebno tražiti odobrenje autora), pa njegovi prvi prikazi ISDN-a, tehnologije koju smo kao gladni siročići čekali godinama, pa njegovi osebujni testovi optičkih medija ... I tako, kuda god pogledamo, naletimo na nešto "prijelomno", zanimljivo, nostalgičarski zamamno ... Stoga smo napravili rez i odlučili izabrati deset zabavnih ili barem zanimljivih tema, koje se i danas mogu čitati s guštom, bez obzira što između njihove objave i današnjeg čitanja jedna velika vremenska rupa. Nismo se ograničiti samo na posljednjih deset godina, jer što je starije, to je slađe! U konkurenciju nisu ulazile kolumne i Mirovi uvodnici, jer su to ipak posebne kategorije tekstova. Dio starijeg materijala na žalost moramo objaviti kao sken, pa se nadamo da neće biti problema s čitljivošću . Kako svaka naša tema ima svoju rubriku, tako smo ovu htjeli imenovati RETRO, ali smo je ipak nazvali RETROVIZOR, u spomen na naziv serije kolumni koje je u prvim brojevima pisao Velimir Srića. •
v
'
-
G,
Č
-cl
.... nu
\.fit'~
... ," i
USTOPAO 199 •
lU
4
euo
S:$
"'~
""up.•LI r \.""'"'u
."ur
""~
rfl:ll<'lo.U •k1U<'1\l
~\1;\tlf)R<'
ilit\\1~ ~o.'
Doom - Drago Galić - Odabir autora, koji ima stav da je upravo to njegova najbolja recenzija igre Boris P. virus - Lucijan Carić - Osvrt na veliki događaj tog doba, prvi domaći virus, a u okviru J. Ripper, virus koji nas je sve dugo mučio Warcraft 2 - Drago Galić - Prava je urbana legenda da je upravo ovo najbolji tekst ikada objavljen u Bugu. Za početak s time se ne slaže sam autor (vidi gore) MP3 player- Oleg Maštruko - Povijesni prvi opis uređaja ovog tipa, ujedno i jedini tekst o nekom hardveru u ovom pregledu Ergonomija - Igor Berecki Doc - l ovaj tekst ima skoro status urbane legende, čak je nakon nekoliko godina dobio i nastavak. Posebno je važno da su i sve ilustracije Docove!
Kako nastaje Bug - fotostrip - Duhovito i jezgrovito predstavljen proces izrade vašeg najdražeg časopisa London ECTS 2001 - A. Vrdelja i B. Tešankić - poslali smo dva otkačena tipa na gamerski sajam, dali im jednu i pol dnevnicu, platili najjeftiniji hostel, pojma nemamo kako su do tamo uopće došli i na kraju dobili najbolji tekst svih vremena! Reportaža s Hrelića - Dragan Petric - Izlet u paralelni svemir rezultirao je zabavnom reportažom o svijetu koji polako nestaje War in the Pacific - Oleg Maštruko - Mastodontska recenzija (kao što je i igra), za koju autor drži da je njegovo životno djelo Seks na računalu - Ante Vrdelja - Bio bi to samo još jedan površni pogled na površnu zabavu da se teme nije prihvatio pravi majstor riječi i dobar poznavatelj tematike 2010.
~
l G R E Pitanie: što se dobiie kad se zaiedno sntućka u zontbiii, svemirs e kolonije, sventirski ntarinc1, sve vrste osobnog streliačkog i drugog naoružania, kada se sve to sntiesti u trodintenzionalne labirinte, i onako, tek da se nade, sve111u fonte doda se ioš par (stotina) hektolitara kontpiutorski generirane krvi i raznih iznutrica? Odgovor: Možete li ponoviti pitanie, a? ls ravak: Doo111, kolega, o govor ie Doo111 ••••
' Minimalna platforma: PC 386, HD, VGA kartica Preporučena platforma: PC - 486 ili bolje, HD, VLB VGA, Sound Blaster Pro, Joystick Hvalimo: Nalik Wolfensteinu, ali grafički daleko savršeniji, odličnog skrolanja, već je povukao svoje kopije (Terminator), koje ga ipak nisu ni približno dostigle. Kudi mo: Doo m postoji samo u PC varijanti' i nije izvjesno hoće li se uskoro pojaviti i za druge platforme. Za normalno igranje je potrebna vrlo jaka konfiguracija.
Daklem, taman se glavni junak odmara, leži na trosjedu pred TV-om, jednim okom na najnovijoj epizodi Beavisa & Buttheada, a drugim lagano čitucka "The soldier of fortune " - reviju za profesionalne plaćenike. Frajer se zadubio u zanimljiv članak pod naslovom "Kako klavirskom žicom (G) zadaviti stražara" i misli u sebi "Eh, koliko je znanost napredovala", kad ono netko kuca na vrata. Sto je - poziv. Kolonija na nekom od Saturnovih ili Neptunovih mjeseca, prestala je sa odašiljanjem signala. Vrijeme je da netko trkne tamo i pogleda što je s tim. Ubacujući nonšalantno dva para čarapa i vuneno rublje (noći na tim zabitim mjesecima znaju biti svježe), poručuje majci: "Za večeru mi spremi odojka". Odlazi u noć ... v
VRSTA
ARKADNAAVANTURA
PROIZVOĐAČ
ID Software
PLATFORMA
GRAFIKA ZVUK IGRIVOST UKUPNI DOJAM
106
BUG OŽUJAK, 1994.
PC
90% 80%
Kako sam prvi put poginuo Vrlo jednostavno! Kao prvo, odakle da znam da me iza prvog hodnika očekuje neki manijak sa mitraljezom, strojnicom, batinom i bokserom? Dakle, l :0 za njih.
Kako sam drugi put poginuo
90% 90%
DRAGO Galić
Odakle da sada znam da ih je više pobjeglo iz ludnice, jel' da? Sačekam ja fino onoga prvoga, hrabro ga s leda upucam i krenem dalje, kad ono iza ugla njegov rođak, heavily pissed-off. Ne žuri majko s večerom ...
Nakon n-tog pokušaia Malo-pomalo, domogoh se nešto oružja, sve sam jad i bijeda (rotirajući višecijevni top, bazuka, sačmarica, motorna pila i si.), te uočili potrebitost vješta manevriranja, izbjegavanja, iznenadnih napada na živu silu i tehniku i si. Ukratko, treba se stalno micati. U svakoj novoj prostoriji treba prvo "ognjem i mačem" pobiti sve što se mrđa, a preporučljivo je za svaki slučaj pripucati i u tamne kutove, zidove, razne kontrolne ploče i slično. Tek tako, "Better safe then sorry" (što kaže stara narodna). Također je dobro pripaziti na razne prekidače, iliti sklopke, kako se to još kaže. Ovi su, naime, vrlo važni za aktiviranje raznih tajnih prolaza, vratiju, liftova, pomičnih podova, raznih strojeva (uglavnom željno iščekivanih teleporta) i drugog. Da skratim, u svakoj je epizodi cilj pronaći izlaz iz trenutnog, i prijeći u sljedeći nivo, a to se vrši ulaskom u sobu s teleportom. Da bi se takve sobe razlikovale od soba sa običnim teleportima koji vode samo na druge lokacije tmutar istoga nivoa, iznad ovih prvih lijepo piše "EXIT", tako da se i iz aviona vidi. Kad je riješena jedna epizoda, prelazi se na drugu lokaciju. Također postoje i razni zidovi koji su ustvari (šok, iznenađenje) - tajni prolazi! Da, ima i takvih. Iskusno oko oguglalog dumovca tu će sortu lako pre-
::~r ~. ~~H~·
Kompjutorski centar. Oružje ie iz predostrožnosti prema kompjutorašima. Bagra jedna ...
Fl - Pomoć i copyright poruka
Samocrtajuća mapa. Koliko
napredujete, toliko se vidite
Vjerna sačmarice. l pored svih novotarija, uljeva najviše • • s1gurnosti
• - Pomak udesno 1 - Pesnica (motorna pila - ako je ima) 2 - Pištolj
F2- Load F3- Save 3 - Sačmarica F4- Jačina zvuka 4- Rotirajući top FS - Detaljnost grafike F6 - Quicksave (snimanje pozicije bez pitanja S- Bazu ka za ime slota) F7- Kraj igre, sve iznova F8 - Poruke uključene/isključene F9- Quickload (učitavanje pozicije zadnje spremljene sa Quicksave) FlO- Kraj igre i povratak u DOS Fl l - Prebacivanje Gama moda uključen/ iskl jučen (samo komercijalna verzija) F12- Pogled iz perspektive drugih igrača (samo kod igre u mreži) T- slanje poruka suigraču (samo kod igre u mreži) l, B, R, G- Odabir suigrača kojem će se poslati poruka prema boji (samo u mrežnoj verziji) , - Pomak ulijevo
'
' poznati po njihovoj neobičnoj koloraciji koja odudara od okoline. Kada ste sigurni da se radi o pomičnom zidu, nalegnite na njega sa svojih 120 kg žive vage, tj. okrenite sc licem prema njemu i pritisnite razmaknicu. To bi trebalo upaliti. Dobro se povremeno posavjetovati sa kartom terena, koju dobivate pritiskom na Tab, a tu ima i jedna zgodna caka. Naime, dok vi hodate, karta se sama crta, tj. ono što ste prošli ne morate mukotrpno žvrljati na neki papirić, već se o tome brine Doom (kao takav ili an sich - po sebi, za one koji su intimusi sa njemačkom klasičnom filozofskom misli). Dakle, kada se stisne Tab pojavi se karta prijeđenoga, a onda se na osnovu onoga čega na njoj nema Oukavo, jel' da?), može zaključiti što još treba posjetiti. Da se stvari još uljepšaju, postoje kompjutorski terminali koji se mogu naći tijekom igre, a koji nalikuju na (nevjerojatno!) - kompjutorske terminale. Kad se nabavi jedan takav, odmah se dobija gotova karta čita voga nivoa, sa neistraženim djelovima označenim sivom bojom. Oružje, lijekovi, energija, oklop, municija i druge banalnosti bez kojih se ne može preživjeti ni pet minuta, nalaze se razbacane po sobama u labirintu, a također i kartice sa elektronskom šifrom za otvaranje odgovarajućih vratiju. Zgodna je ideja sakupljati sve na što se naiđe,
jer iako su dodaci obilato raspoređeni, smetala ima toliko da su itekako potrebni. Jedino upozorenje odnosi se na trenutak uzimanja štita: Ako je već uzet onaj plave boje koji daje oklop od 200% (pola pije, pola Sarcu daje, a pola ostavlja za kasnije - stil), a naiđe se na zeleni, treba potonjega izbjegavati. Ovaj će vratiti jakost štita na l 00%. Ukoliko se, pak, snaga štita punila na druge načine (uzimanjem odgovarajućih kaciga), tada se cifra neće spustiti na l OO% ako se dotakne zeleni štit. Naravno, ako je snaga štita ispod l 00%, treba se koristiti i zelenim bijednikom u nedostatku boljega. Što se tiče oružja, najkorisnija je sač marica, iako možda ne izgleda tako moćno kao rotirajući top. Ipak, za nju ima najviše municije i dobra je za gađanje na daljinu zbog rasapa sačme, tako da i oni drhtave n1ke i ćorava oka mogu pogoditi metu. Za borbu prsa u prsa, ljubitelji "Teksaškog masakra motornom pilom", mogu koristiti baš taj osnovni alat drvosječe, ali preporučljivije je stvari sređivati sa distance. Smetala ili neprijatelji u igri su svemirski marinci koji su poslani s nakanom da sređuju stvari u koloniji u koju su upala bića iz dn1ge dimenzije - točnije - sile pakla. Svi su potamanjeni i sada su postali zombiji, pa ih je preporučljivo ubijati bez milosti. v
6 - Puška sa plazmom 7- BFG9000
Kurzori lijevo/desno - okret lijevo/desno Kurzori gore/dolje - naprijed/nazad
Razmaknica- otvaranje vrata/rad sa sklopka ma Ctrl- pucanje
.,
Sogor onog od malo prije. Stvarno pretjeruju ...
Alt+lijevo/desno- P.Omak P.Ostrance
Desm Shift+naprijed/nazad -trčanje
Miš: Lijeva tipka - pucanje Desna tipka - naprijed Desna tipka*2 - otvaranje vrata/rad sa sklopka ma Srednja tipka t lijevo/desno - pomak postrance +/-- smanjivanje i povećavanje glavnog ekrana
Od ostalih gnjusoba imamo nekakve mutante, s glavom bika, torzom čovjeka i nogama svinje ili obrnuto, koji su vrlo otporni na metke, ali u stanju su se boriti jedino grčko-rimski, tj. iz blizine. Savjet glasi: ucmekati ih dok su udaljeni. Tu su i lebdeće lubanje, glave s jednim okom. vragovi, i nekakva dlakava stvorenja koja bacaju munje na glavnog junaka. Pored samih vragova, i glave i lubanje su izuzetno otporne, tako da je na njih potrebno potrošiti i po nekoliko metaka iz sačma rice, a ni bazulm nije naodmet. Generalni savjet bi bio -što češće snimati poziciju.
Višecijevni rotirajući top
Zaključak
Doom se, naravno, oslanja po sistematizaciji i ideji na Wolfensteina, i Space Hulka Electronic Artsa. Ipak, grafički je daleko bolje izveden; svjetovi su veći, radnja je dinamičnija, čudovišta su bolje dizajnirana, zamke su logičnije , atmosfera je nezamislivo dobra. Pored svega toga, ovaj biser programerske dokolice može se igrati i preko mreže (do četiri igrača) i to svak protiv svakoga, ili ljudi protiv monstruma. Prva opcija je daleko uzbudljivija i preponičamo je. Teški masakr! Motivirajuća je pomisao da je prva epizoda, koja je jednako genijalna kao i ostale, shareware, tj. možete je slobodno kopirati, poklanjati i igrati do mile volje. Ako pak želite i ostale dvije, skupa sa priručnicima, pripadajućom ambalažom i si., pošaljite 50-tak dolara u daleku Ameriku i čekajte da vas registriraju kao korisnika, pa ćete dobiti ostatak igre i sva prava koja idu uz to. Ako pak imate drugu verziju, a niste je platili - sram vas bilo!
U igri je ponovo sačmarice ...
...zbogom rogati bucko!
OŽUJAK, 1994. BUG
107
IIOJ S
l'IAVANJ 1993
tAIOPif ZA
••• 400 llf
WIN OWS A l PRO 3.0 WORD PERFECT 5.2 FOR WINDOWS
lli
•• • •
KOMPJUTORSKE IGRE Grafičke
kartice na usporednom testu
HP Appolo 9000
odel 750
VELIKA NAG·UDNA GU • 2. KOLO Nagrada u ovo broiu • NIN~ENDO
VIRUSI
•
JACK RIPPER
orts es a Sve smo češći sviedoci poiave kompiutorskih v1rusa 1 u nasem okruieniu. Trenutno ie naizanimliiviii Jack Ripper, ali i naše gore list • Bobo
.
.
~
nogi se vjerojatno sjećaju da Je u ruJnu prosle godine pronađen prvi autohtoni hrvatski kompjuterski virus, o čemu je BUG prvi izvijestio. "Autor" je virus nazvao Bobo, a u struč nim krugovima poznatiji je kao Bobo-1363. Početkom ove godine prijavljeno je otkriće novog remek djela sada već znanog majstora. U Zagrebu je 16. Siječ nja1994. pronađen novi kompjuterski virus na kojem se može prepoznati ruka nestašnog Bobe, nekima poznatog i po pseudonimu Boris P. Virus Bobo-530 sposoban je zaraziti sve COM datoteke, uključujući i COMMAND. COM. Zaražene datoteke se produlje za 530 byta. Virus je rezidentan u memoriji. Prilikom izvršenja zarazenog programa Vlrus preuzima kontrolu i provjerava da li je aktivan u memoriji. Ako već nije aktivan, instalira se u memoriju pre•
•
v
v
•
LucuAN
Carić
pritom na sebe interrupte 21h (DOS Services) i l Ch (User Timer lnterrupt). N akon toga virus učitava zarazent program u memonJU, 1 1zvrsava ga. Kada virus jednom postane aktivan u memoriji, svaka izvršena nezaražena COM datoteka bit će inficirana. Virus nije enkriptiran, ne koristi stealth tehnike , i njegovim v
• •
•
•
•
•
a tn
pregledom nije nađen destruktivan kod. Inficirane datoteke moguće je popravkom dovesti u ispravno stanje, iako to u pravilu nije preporučljivo. Daleko je jednostavnije i sigurnije obrisati zaraženu datoteku i zamijeniti je novom, nezarazenom. U tijelu virusa nalaze se dva stringa . Na samom početku tijela virusa smještena je poruka "Happy birthday,Bobo! ". Ta poruka se ispisuje na vrhu ekrana 16. siječnja, kada je virus i otkriven. Na samom kraju tijela virusa nalazi se string "BOBO" koji se ne ispisuje, a pomoću njega virus utvrđuje da li je program već zaražen. v
usmjeravajući
v
Samo se čuvaj sinko-Trbosjeka
Seminar o antivirusnoi zaštiti Svi oni koji nakon prošlomjesečne teme broja žele steći dodatna znanja o kompjutorskim virusima i antivirusnoj zaštiti doći će na svoje. U organizaciji zagrebačkih poduzeća SYS d.o.o. i Qubis d.o.o. Dr. Jan Hruška, jedan od u svijetu vodećih antivirusnih eksperata, održati će seminar o kompjutorskim virusima . Dr. Hruška je porijeklom iz Zagreba, diplomirao je na Downing College Cambridge, doktorirao na Magdelan College Oxford. Pisac je brojnih knjiga o kompjutorskim virusima i antivirusnoj zaštiti. Već niz godina obavlja dužnost tehničkog direktora vodećeg britanskog poduzeća na području zaštite podataka Sophos Pic. Dr. Hruška je vrlo poznat i u Hrvatskoj. Manje je poznato da se kompjutorim počeo baviti prije gotovo dvadeset godina u Multimedijskom centru Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu, čuvenom po tome što su u njemu stasali mnogi briljantni hrvatski informatičari. Predavanje je komercijalnog tipa, održati će se 27. svibnja 1994. godine u Poslovnom tornju Chromos. Dodatne informacije možete dobiti u SYS d~o.o!! na telefon 615-223. (L.C.) •
Virus Bobo-530 moguće je prepoznati pomoću sljedećeg niza heksadecimalnih brojeva (search string): B4 40 B9 12 02 BA OO OO CD 21 B8 OO 42. Naša je pretpostavka da je ovaj virus prvo djelo Borisa P., ali je slučajno pronađen drugi, dok je prvi pronađeni virus nastao naknadno , nakon dodatnih istraživačkih napora "autora". Ovu pretpostavku temeljimo na činjenici da je virus Bobo-530 vrlo jednostavan, dok je virus Bobo-1363 ipak nešto složeniji budući da se koristi i enkripClJOm, te ogran1cenom stealth tehnikom. Nakon čudnog nači na izjavljivanja ljubavi, evo još čudnijeg načina da čovjek samom sebi čestita rođendan i o tome lZVlJeStl 1 sto v1se drugih, nesmotrenih korisnika kompjutera. Sto još reći? Budućnost će pokazati da li je naša domovina nakon prvog, dobila i masovnog pisca kompjuterskih vin1sa, i to srećom sve u jednoj osobi. Šteta, baš šteta da naše zakonodavstvo ovakve slučajeve nije reguliralo kako je to učinjeno u USA, Velikoj Britaniji, Njemač koj ili Nizozemskoj, jer da jeste, naš nestašni Boris P. doživio bi da mu sljedeći rođendan srdačno čestitaju snažni zatvorski sudrugovi, neortodoksnih seksualnih sklonosti. • •
• v
•
• •
•
•
v
•v
v
•
Ciienieni čitatelii, BUG ie počeo voditi evidenciiu o kompiutorskim virusima pronadenim kod korisnika u Hrvatskoi. Prvi popis već smo obiavili u travaniskom broiu. Pozivamo vas da nam pomognete i dostavite viruse koie otkriiete na svoiim kompiutorima. Datoteke napadnute virusima možete poslati preko BUG BBS-a ili na floppy disketi izravno redakciii (boot sektor viruse naibolie ie poslati na disketi) s naznakom ''Za zbirku virusa''·
Jedan od virusa koji posljednjih mjeseci prave sve više problema korisnicima u Hrvatskoj, a posebno na području Zagreba, je Jack Ripper (Džek Trbosjek). Ovaj je vints prvi put otkriven u Norveškoj, tijekom studenog 1993., a počet kom 1994. godine počeo se munjevito širiti Evropom. Vrlo je rasprostranjen u našoj zemlji, posebno u Zagrebu, najviše zahvaljujući tome što ga verzije McAfee Scan programa nisu prepoznavale tijekom prvih nekoliko mjeseci života. Virus napada boot sektore floppy disketa i master boot sektor na hard disku. Hard disk će biti inficiran pokušajem startanja sistema sa inficirane diskete. Kada vints jednom postane aktivan u memoriji, svaka disketa kojoj bude pristupljeno bit će inficirana (pod uvjetom da nije zaštiće na od pisanja). Virus koristi stealth, a ako je aktivan u memoriji svaki pokušaj čitanja inficiranog boot sektora bit će preusmjeren na neinficirani original (ovo vrijedi kako za hard diskove, tako i za floppv diskete). Virus presreće i pokušaje čitanja sektora gdje je pohranio originalni master boot sektor i umjesto njega vraća sektor pun nula. Aktivnosti na disku virus nadgleda presretanjem interrupta 13h (Disk Input/ Output). Osim toga, virus je enkriptiran (varijabilna XOR enkripcija), što nije uobičajeno za boot sektor vintse. U enkriptiranom dijelu tijela virusa skrivene su poruke "FUCK 'EM UP" i "(C)1992 Jack Ripper". Virus randomski oštećuje podatke prilikom pisanja na hard disk. To izvodi tako da prilikom jednog, unutar l 024 pisanja na disk, zamijeni mjesta dviju riječi (word) unutar sektora. Ovakva progresivna korupcija podataka vrlo je nezgodna, pogotovo ako traje dulje vremena. Ona će najviše pogoditi datoteke sa podacima, Jer se programt cesce CltaJU nego zaplSUJU na disk. Uklanjanje virusa je najjednostavnije provesti tako da se najprije izvrši startanje sistema sa ispravne i nezaražene DOS sistemske (boot) diskete, te nakon toga (pod pretpostavkom da se radi o DOS 5. O ili višem) izvrši komanda FDISK /MBR. Sa inficiranih disketa virus se uklanja formatiranjem komandom FORMAT sa / U parametrom, nakon prethodno izvršenog kopiranja podataka. Ako pronađete i uklonite ovaj virus sa vašeg kompjutera, morate imati na umu i činjenicu da su neki podaci najvjerojatnije oštećeni, te da neće biti lako pronaći i poprav1t1 ostecenJa. Virus je moguće pronaći uz pomoć sljedećeg niza heksadecimalnih brojeva (search string) 8BFE OElF OE07 AC34 AAAA 5781 F.7FF 0081 FFDF 005F 75FO 33CO. Ovaj string pronaći će virus na hard disku, floppy disketama i u memoriji. •
•
•
•
v
/
v
v
"'
v •
•
•
•
•
SVIBANJ, 1994. BUG
65
IGRE
Warcraft 2: nde of Darkness
e
e ll e
ll
Nevino zopokironu, bez ikakvog pratećeg teksta upozorenja; nude nom je razni profesionalci ili pok dobri prijatelj~ tek toliko - "do probamo". Samo obličjem igra, o ustvari teško droga, Worcrolt 2 neobovještenogo vreba iz svakoga ug/o. Ponudi /igo netko i Vamo, recite samo: "Ne!" piše: Drago Golić Nekada sam i ja imao život. Obitelj, miran dom, prijatelje i posao. Ne mogu reći da sam bio bez mana. Znao sam katkada ostati nakon posla i odigrati poneku partiju Terminal Velocityja ili Dooma u mreži. Ipak, ujutro sam se budio uvijek onaj stari, u stanju razlikovati dobro od zla, maštu od zbilje, posao od užitka. Sve je to nestalo onoga dana kada sam prvi put instalirao Warcraft 2. Nemojte misliti da sam nov u ovim stvarima. Probao sam i Warcraft l , i
Proizvođač ................................ Blizzard
Tip ......................................... ratna igra Platforma .................................. PC, Mac J\4illimallla "latforma .............................. .................. . .,.. 486 DX2/66, 8 MB RAM, CD Pf~J)lJfLICIJI11l7 ......................................... . ................. Pentium, 8 MB RAM-a, CD 2X C Odlična grafika, jednostavno sučelje,
zanimljive misije i mape Cl Stvara tešku ovisnost
Dojam: bolje od čokolade i hamburgera, ali lošije od Pamele Anderson Ocjena: 122
OŽUJAK 7996. BUG
94%
Command & Conquer i Dune l i 2. Neke od igara su mi se dopale više, neke manje, ali sam uvijek znao reći "dosta" i isključiti računalo. Ne i s posljednjim Warcraftom. A trebao sam znati, simptomi su bili očiti. .. Prve večeri, kad sam ga donio doma, igrao sam do tri ujutro, iako je za to računalo trebalo premjestiti iz spavače sobe u kuhinju da ratoborni zvuči iz računala ne bi smetali ženi. Posljednji put sam računalo premještao s jednoga mjesta na dntgo kad mi je u posjet dolazila rodbina u vidu dva hipertrofirana žohara, kojima je drugo največe zadovoljstvo u životu sjediti za računalom i coca colom zalijevati tipkovnicu. Za one osjetljivih želudaca neću opisivati njihovo prvo najveće zadovoljstvo u životu, ali i Beavis & Butthead bi bili zadivljeni. I tako, ujutro na poslu, neispavan, u pauzama za kavu (njih 20) instalirao sam i povremeno pokretao Warcraft. Sa sobom sam donio disketu od kuće na kojoj je bila snimljena pozicija od tri ujutro. Uskoro sam instalirao i još nekima u uredu i nagovorio ih da probamo jednu u mrez1. Završili smo nešto poslije ponoći. Doma sam se uzverao kroz prozor, pretpostavljajući da su vrata dobro čuvana. Prije nego sam usnuo, razmišljao sam o najboljoj taktici: ograditi Town Hall i rudnik, postaviti na uglove zidina katapulte, u sredinu trolove- bacače sjekira, a iznad njih četiri zmaja. Te noći sam sanjao da sam napokon osvojio sjeverne obale i ljudv •
y
y
OCI U OCI
.. ,
~
l
.
• • l ' ''
~..~ .,~ll
ska naselja. Moje Orke su me zvali "Lyellin - The Slasher", a gruntovi su vitlati sabljama i slavili moje pobjede - bio je to lijep san. Nakon toga, kao u noćnoj mori, slijedili su dani u uredu gdje sam postao glavni Warcraft majstor, prepreden i nemilosrdan protivnik svima, opsjednut gomilanjem zlata iz rudnika koje sam pohlepno grabio. Malo pomalo, kolege su me poče li izbjegavati. Ne znam je li to bilo zbog opsjednutosti igrom ili zbog toga što sam se posljednja dva tjedna prestao prati (Orka-ratnici se peru samo kad upadnu u potok). Osjetio sam da sam pomalo počeo gubiti kontrolu nad stvarima kad mi je direktor dao otkaz, a ja sam mahnuo rukom i pokušao baciti "Death and Decay" čini na nj. Naravno, do tada me već žena izbacila iz kuće. Zajedno s računa lom, stanovao sam kod prijatelja koji je mjesečno provodio četiri sata u kući, a ostatak vremena je sjedio za upravljačem TIR-ova ka. nuona. y
'
l
•'
Poznavatelji Warcrafta iz njegove prve verzije imat će dosta posla navikavajući se na nove i mnogobrojnije likove koji se pojavljuju u drugom nastavku. Osim što Orci više nemaju Wolfraidere, čarobnjaci su posve drugačiji, a i njihove čarolije . Također, dodana je mogućnost pomorskih bitaka i crpljenja nafte gradnjom naftnih platformi, nepokretnih i bespomoćnih mastodonata koje treba čuvati razaračima i topovnjačama. Postoje i podmornice, isto tako i avijacijo, i to izviđačka i ratna. Ako ste već imali razrađene strategije u prvom dijelu, u nastavku ih radije potpuno revidiratje želite li imati ikakve šanse u novim okolnostima. •
l
1
,·1;
Njemu nisu smetale moje higijenske navike i cjelonoćne bitke u Sjevernim Zemljama. Razradio sam taktiku osvajanja ozemlja, koja se sastojala od napredovanja gruntovima, katapultima i strijelcima, uz podršku čarobnjaka, a sasvim bez uporabe zmajeva. Počeo sam davati imena svojim ratnicima: Alkhir, Brour, Hwarp, Stipe ... Svaki je bio poseban, toliko nalik na druge, a opet osobit. Alkhir je bio ljudeskara. bacač sjekire, hrabar i snažan, vrhunske preciznosti. Brour - tih , samozatajan, u društvu povučen , idealan za napade na sela i civile ... Stipe, eh, Stipe je bio poseban, južnjačke krvi, temperamentan i uvijek spreman za šalu. Gledao sam ih kako m1 pomazu u osvaJanJu 1mepnJa i ginu: Alkhir kod potoka, Brour kad smo osvajali zlatni rudnik i na koncu Stipe. Potopili su njegov transport dok smo prelazili more. Nikada ne bih za njega pomislio da ne zna plivati. U međuvremenu, prijatelj me izbacio iz stana kad je vidio da se •
v
•
•
•
• •
y
BORILISTA PO ZELJI Ako ste boš toliko dobri i uporni, i nemate nikakvog drugoga posla do igranja Warcrafta po cijeli dan, onda ste vjerojatno relativno brzo prošli sve razine i izigrali sve mape koje dolaze standardno uključene u igru. Ali, nemajte straha, ne prijeti vam opasnost od ponovnog igranja na već poznatim terenima. Naime, s Warcraftom 2 dolazi i odličan Map Editor (radi samo pod Windowsima 95 , ili Win32s + WinG), koji vam omogućuje stvaranje mapa proizvoljne veličine i proizvoljnog rasporeda snaga za svih osam računalno ili ljudski upravljanih igrača. Valja pohvaliti superjednostavno sučelje i on-line help, jer i onima koji sporije shva1 ćaju olakšava izradu ratnih scenarija. Zanimljivo je da je moguće mijenjah osobine i sposobnosti svim likovima u igri, i to snagu, cijenu, sposobnost izviđanja itd. Ukratko, može se od Warcrafta napraviti posve novu igru s novim pravilima i likovima koji samo nalikuju onima na koje smo navikli.
P\gF<.O
GoMI .... .... :rglo;llt
r-
o.c Btor ......
~
.-
' ... t....llot 1111 .kfanlp •
0., "-""'
Or:DII"'Ooci'Jri...., ~1\(.....S
--~- ~Md • tlo.q>n ...... Will :+l J -
Oo<:Guor4T-
na mene i stolicu pred računalom uhvatila nekakva zelena plijesan. Tvrdio sam da je to zapravo lišaj, kožna bolest, ali on se nije obazirao. Bilo je to više nego je mogao izdržati. Cuo sam da je po parkiralištima u Turskoj dn1gim vozačima pričao o mom slučaju kad bi noću sjeli večerati u logoru. Preselio sam. zajedno s računa lom, u kantu za smeće jednoga velikog hotela. Hranio bih se onim što su kuhari bacali, a s obližnje bandere sam doveo struju u kompjutor i po cijeli dan provodio ugodno zatrpan u smeću (izuzev četvrtkom i subotom kad dolaze Cistoćini kamioni i prazne kontejnere. Tada bih izašao prije nego bi oni stigli i pretvarao se da se samo nezainteresirano šetam uz kontejnere, ali mislim da su u Cistoći ipak znali za mene i moj problem). I napokon, došao je i veliki dan pobjede. Ljudi su izgubili i posljednje utočište, srušen je njihov posljednji grad, a ja sam postao veliki voda Orka i Trolova (Ogre da i ne spominjemo, oni su ionako više životinje nego ljudi). Nekoliko trenutaka nisam mogao vjerovati, zagušili su me čudni osjećaji zadovoljstva i totalne praznine. Sto sad kad sam napokon pobijedio, što mi je još ostalo u životu? Osjećaj velike tuge i sveopća depresija pritisli su me sa svih strana. Ostavio sam računalo i teturajući izašao iz kontejnera. Nisam imao love ni za kakve lijekove, ali sam se ipak pokušao otrovati. Kad sam se probudio na ispiranju, dežurna sestra rekla mi je da sam prvi kojemu su ispumpali dugmad s kaputa plus dva dugmeta s traperica. N akon toga otišao sam na rehabilitaciju. Neko vrijeme su me odvikavali držeći me po pola sata ili sat vremena za računalom , davali su mi TIE Fighter i Scorch u malim količinama, ali dovoljnima da prebrodim apstinencijsku krizu. Sada, sada se već mogu kontrolirati. Ošišao sam kosu i obrijao bradu, a računalu ne prilazim. Vratio sam se u staro poduzeće, radim kao dostavljač. To je jedino radno mjesto gdje ne moram koristiti rač unalo. Zena me primila nazad i stvari se pomalo vraćaju u normalu. Ipak, ponekad se usred noći budim sav u znoju i buljim preda se ... Kako bi bilo sve to ponoviti još jednom, ali ovaj put na strani Ljudi? Warcraft 2: Tides of Darkness: samo jedan savjet: "Just say NO! " • v
v
v
v
v
v
BUG OZUJAK 7996.
123
TE~1 A BROJ A
MP3
Saehan MPMan
Bilo je, zapravo, samo pitanje trenutka kad će se netko sjetiti popularnost MP3 formata pretočiti u hardverski oblik. Softver za sviranje MP3 datoteka smješten u ROM, nešto memorije, jednostavno sučelje za paralelni port i malo softvera za PC, sastojci su najnovijeg 11 gadgeta" koji nas je posjetio u redakciji...
v
• • piše: Oleg Maštruko
h, walkmani. .. za daljnju percepciju ovog teksta, kao i uređaja koji u njemu prikazujemo, bitno je kakav odnos ti, štovani čitatelju, imaš prema prijenosnim izvorima zvukovlja, uopće, kao takvima. Velikom broju Homo Sapiensa dotični ne predstavljaju ništa bitno ni značajno u životu ... Vaš autor, s druge strane, pravi je ovisnik o walkmanima i prilično je uvjeren kako Pravi Muškarac prag vlastita staništa u odlasku van ne bi smio prekoračiti bez Dobrog Walkmana, životnog stava, sto kuna i paketića prezervativa, te u skladu s tim još čuva, poput moštiju kakvog sveca, posmtrne ostatke vjernog Panasonica iz '89 ... E, ljudi, što je to bio walkman! Najbolji walkman galaksije i svemira - takvi se više ne proizvode - što smo ta spravica i ja zajedno prošli, godinama lutajući ovim tužnim svijetom! Suza i sada klizne niz obraz kada se sjetim uspomena (šmrc ...) - pa recite: zar nakon svega da ga- pokvarenog, punog ožiljaka i raspadnutog- jednostavno bacim u smeće?! Ne ide, braćo ... ne ide nikako ... mošti se spomenutog kult-walkmana čuvaju u posebnoj kutijici i uz odgovarajući ritual izvode na svjetlost dana kad god se traži nazočnost Duhova Dobroga Zvuka ... Ako su vas gornji reci barem malo dirnuli u
INFO Asus P2L97 Naziv proizvoda ............................................ MPM an f'roizvolfa~ .................................................... ~a~tlan Tip .................................. walkman za MP3 datot~k~ f'fćlt1forl71ćl ......................................... ~indow~ ~~/~lr Cijenćl .............................................. 6 MB - 230 USD 32 MB - 300 USD, 64 MB - 430 USD
+ Nema pokretnih dijelova, malen, lagan, trajnost baterija, otpornost na trešnju, kakvoća zvuka • Premalo memorije (odnosno kratko vrijeme trajanja zapisa), iako to ovisi o modelu Dojam:
Svj~t~ka brijačina ...
srce - nastavite čitati ovaj tekst i dijeliti iskreno oduševljenje dolje potpisanog. Ukoliko vas walkmani u životu nimalo ne zanimaju - potražite e-mail našeg glavnog urednika i razmijenite s njim novosti o automobilskim hi-fi sustavima i dobrim lokacijama za kampiranje u Unrealu. Mi, uličari rokerske i techno generacije, više cijenimo nepatvoreni zvuk u pokretu. (Ha, jesam im, foteljašima, ovo dobro rekao?)
Nepokretni dijelovi Kako rekosmo već u podnaslovu- probojnost i popularnost MP3 zapisa zadnjih godina je bila takva, da se zapravo opravdano možemo pitati kako se netko ovog nije sjetio i ranije? Nešto memorijskih čipova i softver za reprodukciju MPEG-a u ROM-u su u načelu sve što je potrebno za realizaciju MP3 walkmana, plus još nekakvo sučelje za spajanje na PC, s kojeg ćemo prebacivati MP3 zapise u memoriju walkmana. Voila! -kako bi rekli Norvežani (oni koji vole govoriti francuski) -upravo to su principi na kojima se ova spravica temelji. Saehan, tvrtka koja stoji iza ovog walkmana, korejska je, dosad potpuno nepoznata tvrtka, koja upravo ovim proizvodom želi ostvariti širi prodor na tržište. Koliko je nama poznato - njihov MPMan prvi je ovakav proizvod na svijetu u široj distribuciji. Postoji još nekoliko modela u najavama ili - navodno u proizvodnji, no njihova je nabava zasad skoro nemoguća. Najava uređaja (trebao bi se zvati Rio) s karakteristikama vrlo sličnim Saehanovom MPManu, dolazi i iz Diamonda, poznatog proizvođača grafičkih i zvučnih kartica, te
modema.
m
BUG STUDENI 1998.
Pročitavši
ovaj tekst bit će vam jasno da ovakvim spravama pripada budućnost. U kutiji sa Saehanovim uređajem nalazi se sam walkman, njegova "kolijevka", odnosno "docking bay", CD sa softverom, ispravljač i solidne slušalice, onog tipa koji se čitav "nabije" u uho. Ako ste ikad u životu koristili walkman, pa čak i ako tek malo znate o osnovnim osobi nama MP3 zapisa - vjerojatno već uočavate osnovne prednosti pristupa ovog uređaja. Kao prvo walkman temeljen na reprodukciji datoteka uopće nema pokretnih dijelova. "Pokretni dijelovi" možda nisu osobita smetnja kod walkmana "na kasete", koji ionako bez problema trpe svaku osim najdrastičnije trešnje, ali su zato gotovo pokopali koncept discmana, odnosno prijenosnih CD playera. Ako ste probali - tada znate, a ako niste, saznajte sad - discmani kod najmanje trešnje, i kod običnog hodanja, znaju preskakati dijelove zapisa ili se potpuno izgubiti. Discmani, kad smo ih već dotakli, kao specifične podvrste walkmana, imaju još mana osim male otpornosti na trešnju - veliku potrošnju energije, odnosno kratko trajanje baterija, prilično nezgrapan oblik, uvjetovan samim oblikom CD-a, a zbog kojega stanu u malo koji džep, manji vremenski kapacitet medija, te, konačno, nefleksibilnost kod odabira glazbe. Pod ovim zadnjim mislimo na to da ste - osim ako ne posjedujete vlastiti CD-pekač , a takvi su još uvijek rijetki -osuđeni na "gotove" CD-ove. Ne znam za vas, ali ja definitivno više
• Usporedba veličine MPMana i obične audio kasete - tu su negdje... MPMan je nešto kraći, ali zato širi...
Local volim sam na kasetu naslagati 90 varajućeg kabla, "dockingbay" Ju'nused· 11 90 4KB ( + ~+~]fTotal. 327681<.8 minuta glazbe prema vlastitom izsluži i za napajanje baterija struJF:\MP3\*."' boru, nego se u pokretnom slušajom dok walkman ne koristimo N ome Size Date .... Name Dote nju glazbe na CD istog autora. (točnije- teoretski ga možete ko98-09-0 !1:1 .. Rock The Casbo.h.m ... 3489749 98-08ristiti i dok leži u "bayu", ako baš Dobro, discmane smo "pokopaCJ Bad Religion - ... 98-oB-1 Death Of Gl o .mp3 3802318 98-0898-08-1 ...J RadioHead • ... Q) T om my Gun.mp3 3127750 98-08li" - vratimo se prednostima MPhoćete ... ). OREM- Out of Ti .. 98-09-o 8 Spanish Bombs.mp3 3168685 98-o8Na CD-u koji dolazi s uređajem Mana u Velikoj Shemi Stvari. .. 98-08-1 D Sneaker Pim p.. G) l 2 - 6 Underground(h... 3744498 98-08Donekle povezano s nepostonalaze se upravljački programi D The Clash- 77-... 98-08-1 G 07-garbage-push_lt... 3870722 98-07[]The Cure- Star.. . 98-08-1 janjem mehaničkih dijelova je i za MPMan i softver za preba~e:\ malena potrošnja struje. MPMan civanje datoteka na spravicu. :-:J d:\ se napaja iz posebnih akumulaOba se instaliraju iznimno jedAbout ;..;.;J e:\ f·\ torskih baterija nominalnog trajanostavno i jednako jednostavno nja sedam sati svirke. Sedam sati koriste. Gledajući sliku - odmah nije malo, i više je od gotovo svaće vam biti jasno što se i kako kog walkmana koji znamo, no vjetu radi: s jedne strane aplikacije rujemo da bi s kvalitetnijim bate- • Aplikacija za prebacivanje pjesama na MPMan i s njega - ne može za prebacivanje datoteka vidite rijama bilo moguće postići i veću jednostavnije vaše lokalne diskove, a s druge sadržaj MPManove memorije, s traJnost, Jer Je potrosnJa energlJe, podacima o količini (ne)zauzetog prostora. kad već nema elektromotora koji je njen naj- trebati sačekati drugu generaciju MP3 walkmana ... veći potrošač, uistinu niska. Nakon što "pobacate" pjesme na spravicu Usput, ne dajte se zavarati podacima u proDalje - MPMan je - opet donekle povezano s - možete ih posložiti u raspored koji vam prethodno navedenim - izuzetno lagan i ma- motivnom materijalu ovog, ali i nekih drugih najviše odgovara. Zanimljivo je da prebaciti len, velik otprilike poput audio kasete, čak i nadolazećih modela (Diamondovog Ria, na možete bilo kakvu datoteku, ili MP3 zapis, manji u nekim dimenzijama. I ovdje opažamo primjer), gdje se govori o 60-ak minuta glaali bez nastavka .mp3 - u oba slučaja dogodit - mogao bi vjerojatno biti i manji, obzirom da zbe koju možete pohraniti u uređaj. Autori će se isto: MPMan će u cijelosti ignorirati taj niti jedan njegov element ne zahtijeva osobit "tog i takvog" - rekao bi naš predsjednik dio memorije kad dođe njegov red na svirku. prostor, ali i ovakav kakav jest, tim više što je promotivnog materijala izgleda računaju s Nakon prebacivanja stvari u memoriju walkmana- što ne ide baš osobito brzo, ali movrlo lagan, ne predstavlja nikakvu smetnju. time da će se korisnik zadovoljiti stopama Istočnjaci, opsjednuti minijaturizacijom, poMP3 zapisa od oko 64 kbps, što ni u kom že se preživjeti, brzina je ista kao u radu s nekad znaju i pretjerati, pa proizvesti uređaje slučaju ne bismo preporučili. Pri 64 kbps (za paralelnim modelom Zip uređaja - odvojite premalene za gabarite ruke prosječnog "zapa- oba kanala, dakle stereo) uistinu ćete u 32 walkman od njegove "kolijevke", strpate ga MB moći smjestiti oko jedan sat zvuka, ali će dnjaka" (da ne kažemo Balkanca). u džep, pogledom u ogledalo uvjerite se da zato biti značajno lošije kakvoće od zapisa ste "cool" i izlazite van ... Koliko pamtila -toliko glazbe••• pri 112 ili 128 kbps. Za pohranu glazbe, za MPManov LCD mini-displej korisniji je ne... govorahu Stari Hrvati. Najveća je, i što će ovakve uređaje rabiti valjda 90% kogo bi čovjek, gledajući ga onako malenog, rekao. Možete vidjeti podatke o ispunjenosti zapravo jedina mana vrijedna spomena kod risnika- to nipošto ne preporučujemo i to, MPMana -kapacitet memorijskih čipova, koji konzekventno, znači da ćete se ipak trebati memorije, redni broj stvari, brojač "okretase izravno odražava na trajanje zapisa koji na pomiriti s (svega) pola sata zapisa u modeja", pa čak i bitrate kojim je dotična stvar walkman možete smjestiti. MPMan se pro- lima s 32 MB memorije, bez obzira na prospremljena. Ako se pitate je li dopušteno daje u tri varijante- sa 16, 32 i 64 MB RAM-a izvođača. "miješanje" bitratea među pjesmama - odgo(mi smo na testu imali srednji model, sa 32 Dakako, ako iz nekog razloga na MP3 walvor je pozitivan. MB). Ako želite rabiti MP3 zapis visoke ka- kman imate namjeru smještati govorne sadrKontrole bi se nekome mogle svidjeti, a žaje, kod kojih se ne traži niti približno tolikvoće - što u svakom slučaju preporučujmo, nekome i ne ... potenciometara uopće nema, i što znači bitrate od 112 ili 128 kbps - to ko visoka kvaliteta - možete ići i na mnogo a osnovne kontrole izvedene su pomoću znači petnaestak minuta glazbe kod onog prniže stope, pa u 32 MB memorije smjestiti i pet sitnih " botunčića" s mikroprekidačima vog modela, odnosno nešto više od pola sata dva, pa i više sati zapisa. - dva služe za pojačanje/smanjenje glasnoće kod drugog i nešto više od sata kod trećeg. (potenciometar nam se čini boljim za ovu Gruba računica je l MB= l minuta glazbe. Suživot s računalom namjenu), a preostala tri su: play/stop (na Saehanov MPMan spaja se na računalo Cak i kod najvećeg modela - ovo prema najednoj tipki), te "stvar naprijed" i "stvar našem mišljenju nije mnogo; manje je od "stan- preko svog "docking baya" (nazovimo ga zad". Možda će nekome nedostajati moguć dardne" dužine kasete, a ta se kreće oko 90 tako u nedostatku boljeg termina), koji ima nost "premotavanja" naprijed/nazad unutar minuta. Osobito nas "boli" što su memorij- dvojaku namjenu: osim paralelnog sučelja za iste pjesme (naime. opisanim tipkama je moski čipovi danas dosta jeftini, pa nam se či spajanje na računalo guće samo preskočiti čitavu stvar i otići na ni da nikakav osobit problem ne bi trebalo uz uporabu odgopočetak prethodne ili iduće), ali vjerojatpredstavljati ugradnja 128, 256, pa i više MB no je ovo zaobiđeno radi pojedmemorije u ovakav uređaj, čime bi ovakva nostavljenja čitavog malenog sprava postala takav "zakon" da to "nije noruređaja. malno". Svakako postoje korisnici koji bi to Zvuk je, ako to uopće bili spremni platiti, a više memorije ne bi treba reći, izvrstan, kao na trebalo značiti niti bitno povećanje gabarita najkvalitetnijim walkmaniuređaja... Kao malu digresiju - primijetimo ma, iako to uglavnom ovisi o mediju i zapisu, pa tako i i da netom najavljen, a već spomenut Diamondov Rio, također predviđa modele sa kod MPMana... I tako prođe vrijeme za ovaj svega 32 i 64 MB RAM-a. Možda je problem manjka memorije motest, Bugovi gestapovci prigao biti riješen primjenom nekakvih izmjevedoše autora koji nije dragovoljno htio vratiti uređaj s testa, njivih memorijskih kartica, na koje bi korisnik spremio pjesme unaprijed, a za vrijeme oduzeše mu MPMan i narediše da uporabe walkmana ih samo mijenjao prema završi tekst ... Zaključni dio članka, želji, poput kaseta? Iako bi bila postignuta koji upravo čitate, pišem u malenoj dodatna fleksibilnost, ovaj nam se način rjepodrumskoj sobici s lisicama na rukašavanja problema baš i ne sviđa i radije bi- • MPMan U ma, dok sa svake strane stoji po jedan smo optirali za više temeljne memorije. Bilo svojem krevetiću čuvar u uniformi Buga i broji znakove: kako bilo, i bez obzira koji od opisanih nači gdje puni baterije i budem li se dobro vladao pustit će me, na bio primijenjen - izgleda da ćemo za to pamti pjesme kažu, za koji mjesec ... J..(
•
•
•
•
v
•
••
v
BUG STUDENI 1998.
m
1::.., 1:1 ~
~SOFTWARE
i MS WORKGROUPS 3.1 ;Ms WORD 6.0 ! Dvoboj među prozorima
1z FINAL o
o
"...
TIMA BROJA
v
·G
!
~
=
i lz
-
= i o
300
J PCI
Canon ION
CIJENE U HRVATSKOI: PC, Mac, monitori, pisači, moderni '
BESPLATNI MAti OGLASI
. -. ..
l l
F
ERGONOt·11.JA Krvavih očiju, zgrbljenih leđa, bolnih šaka, neispavani, posvađani s cijelim svijetom i šire, stoički podnosite čir na želucu i loš zadah iz usta... Treba li zaista plaćati dobrobiti informatizacije cijenom vlastita zdravlja?
l l
'
l
l
•
\
•
tl
r
e:
~ :o
E;
::;; §:o co m
~ ~
g
piše: Igor Berecki - Doc iječnici
su životinjska vrsta s kojom kontaktiramo samo ako baš moramo. Jer, podmukli su oni: pitaju nas stvari koje nikome ne govorimo, pipkaju nas po dijelovima tijela koje i sami rijetko dodirujemo, izuča vaju mane koje krijemo od tuđih pogleda i saznanja. Osim toga, hrane se cigaretama, kavom, viskijem i debelim knjigama punim gnusnih slika kožnih boleština. U dežurstvima pohotno naganjaju mlade i nedužne medicinske sestre. Pod okriljem bijelih mantila, ti Mengelei i Frankensteini plivaju na novcu zaradenom na nevolji priprostog radnog čovje ka. A ako je njihov potencijalni pacijent (ne daj bože!) kompjutoraš, usamljeni lovac beskrajnih elektronskih prostranstava, herojski vampir noćnih sati, suvremeni cowboy brži na tipkovnici nego na jeziku, onda razumne komunikacije izmedu njega i liječnika zaista ne može biti. No vratimo se na izraz potencijalni pacijent i upitajmo: kako mladi, zdravi, snažni organizam (što informatičari neprijeporno jesu), može biti
sveden na takav ljigav, crvoliki pojam? Je li životni stil kompjutoraša uopće kompatibilan sa slanjima bolesti i nemoći?
Crescunt anni, decrescunt vires S gnušanjem odbacujete povezanost zdravog računalskog življenja s bilo kojim oblikom medicinske patologije? Naravno! Nitko nema prava tvrditi da mizernih svakodnevnih desetak sati gledanja u stabilne, izoštrene titraje monitora ima posljedica na vidni sustav. Ergonomičnosti no-name miševa, touchpadova i tipkovnica nitko normalan ne može naći zamjerku. Samo zloguki zavidnici tvrde da su prehrambene navike hackera (trodnevna pizza s gljivama i gljivicama, jeftino pivo, kava četi ri puta kuhana na istom talogu, Coca-Cola, sve dostupne inačice čipsa, dvije i pol kutije cigareta na dan) nezdrav način unošenja kalorija i stimulansa. Jedino nepatvoreni mizantropi misle da je mjesec dana provedenih na potezu kompjutor WC - kompjutor frižider- kompjutor ustvari jedan oblik asocijalnog ponašanja i otuđivanja ... Imate dojam da vam so-
lim pamet? Ovo je slobodna država (čujem li to manijakalni smijeh iz publike?) i ni tko vas ne može prisiliti na primitivnu indoktrinaciju, pa ne morate čitati dalje. Neee, vi se nikada niste probudili nakon cjelodnevnog savršenog surfanja, hackeraja, emajliranja, juznetinga i downloadinga, te nakon puna dva sata sna osjetili pečenje u očima, bolnost vratne kralježnice, navalu kiseline koja vam se penje u grlo, ukočenost prstiju i ručnog zgloba kod pripaljivanja prve jutarnje/podnevne cigarete. Nikada niste cijelu vječ nost sjedili na klozetskoj dasci i rumenog zgrčenog lica, oznojenog čela i izbuljenih očiju stenjući pokušavali iz sebe istisnuti oskudni, tvrdi produkt svojih prehrambenih navika. I nijedan vaš prijatelj, član obitelji, spolni ili poslovni partner nije imao ni mrvicu prigovora zbog nekih tamo otuđivanja, promjena u ponašanju, komunikaciji i raspoloženju. Ako je tako - blago vama!
Docta dicta Jer je ipak neumitna činjenica (a vi u to vjerujte ili nemojte) da na ovom svijetu, danas tako ele-
gantno premoštenom vidljivim i nevidljivim komunikacijskim mrežama, ima preko 3,800.000 osoba koje ovoga trenutka osjećaju ili doživljavaju neke (ili sve) maločas navedene smetnje, direktno uzrokovane korištenjem kompjutora na radnom mjestu ili kod kuće. A od tih gotovo 4,000.000 jadnika najmanje svaki dvadeseti ima posljedice koje su ireverzibilne, nepopravljive i trajne (pa čak i ako bi se spustili na tako niske civilizacijske grane i zatražili pomoć onih mesara i trovača koji se nazivaju liječnicima). Navedene brojke su službene, što znači da su njima obuhvaćene samo osobe koje su zatražile liječničku pomoć. Ne treba puno mašte da bi se dobila slika o ukupnom broju svih onih koji trpe svoje tantalske muke stisnutih zuba, uporno odbijajući shvatiti i priznati sebi i drugima da ih je njihov omiljeni monitor napola oslijepio, a voljeni miš im izgrickao zglobove šake. Oni nikada više neće imati normalan i jasan vid, njihovi ručni zglobovi više neće moći učiniti pokrete normalnog opsega, niti će ožiljci koje im je želučana kiselina ostavila na želucu i crijevima ikada više dopustiti da se normalno hrane, svojom voljom birajući vrstu namirnice. Da ne spominjemo kako je nekima od njih najobičnije svakodnevno kakanje uz čitanje omiljenih novina postalo doživotno nepoznat pojam ... I to ne samo stoga što više ne vide dobro čitati slova u novinama. U njih input i nije toliki problem, koliko je im frka taj prokleti output. No, pomalo imam dojam da te, štovani čitatelju, počinjem podcjenjivati plašeći te nekakvim horror vizijama i pretjerivanjima, a time te smatrajući neinteligentnim i površno obrazovanim. Vjerojatno je profesionalna deformacija liječnika da u svakoj zdravoj osobi vidi potencijalnog bolesnika (uzdah samozadovoljstva). Stoga ću istočasno prestati s patroniziranjem i podizanjem prijetećeg prsta, te iznijeti nekoliko fakata i medicinskih pojmova, sveudilj ih nastojeći spustiti s pijedestala liječničkih mudrolija i pojednostaviti njihovo tumače nje.
Culmen sapientiae Dakle, prihvatili mi to ili ne, ipak se posljednje dvije-tri godine u krugovima medicinara, informatičara, sociologa i psihologa sve češće i žešće počinju spominjati pojmovi koji opisuju tjelesne i psihičke posljedice uče stalog i intenzivnog korištenja BUG OŽUJAK 1999.
DD
~
ERGONOt~IJA BORILIŠTA PO ŽELJI kompjutora i elektronskih naprava. Naz ivi koji su donedavno bili rezervirani isključivo Sindrom karpalnog druge bolesti pogoduza međusobnu komutunela je pojam koji ju bržem razvoju ovog nikaciju raznih specipolako postaje pravi sindroma: dijabetičari, jalista, u klinikama sve bauk među kompju- reumatičari, bolesnici više postaju normalan torašima, iako je već na štitnjaču i trudnice dio rječnika ljudi koji duže vremena poznat imaju veće šanse da se bave računalstvom: drugim profesijama ih zabole šake od drusindrom karpalnog ka- glazbenicima, sto- ženja s kompjutorom. nala, erozivni gastritis, matolozima, daktilo- U čemu je problem? repetitivni stresni pografima ... svima koji Zglob šake (zapešće, remećaj, poliartropazglobom šake tijekom odnosno carpus po tija, iriclociklitis, konrada obavljaju po- latinski) sastoji se verzivna neuroza, tennavljane kretnje koje od osam koščica ne dosinovitis sindrom opterećuju taj zglob većih od 1 do 2 cm, torakalnog izlaza, bor(stoga se koristi i na- složenih tako da omoderline psihoza... da ziv repetitive strain gućuju maksimalnu ne pretjerujemo dalje. disorder, koji baš i ni- pokretljivost. Između Prevedemo li taj je adekvatan sinonim tih kostiju nalazi se konglomerat latinza sindrom karpalnog uzak prolaz, tunelčić skih preseravanja na tunela, ali je često u od nekih 9 - 1O milinormalan nivo sporauporabi). Procjenjuje metara promjera, kroz zumijevanja, radi se o se da oko 20 do 25% kojega se iz podlaktice šarolikoj skupini boleljudi koji često ma- u šaku provlače tetisnih stanja zglobova, siraju svojeg miša ili ve što pokreću mišiće tetiva, mišičja, kostiju, mlate po tipkovnica- dlana i prstiju. Stisnut probavnog sustava, ma imaju smetnje između tih tetiva, tu očiju, psihe ... Gotovo koje se mogu pripisati prolazi i važan živac da i nema organa ili sindromu karpalnog (nervus medianus, za organskog sustava za tunela (CTS). Neke poklonike latinskog koji se ne pretpostavlja da bi mogao biti uz poneku sitnu novčanicu u plaoštećen dugotrajnim pretjeranim ili nepravilnim sjedenjem ispred voj koverti adresiranoj na moje monitora, tijekom rada ili igranja ime). na kompjutonL A, jesam li te preplašio , čita Nemo sine vitio est telju moj (i budući pacijente)? Ne bih želio postavljati pitanje Iskreno rečeno, to mi je djelo- je li nas ovakvima stvorio Bog mično i bio cilj - možda ne baš (zbog čega još i danas povremeposijati paniku u redovima širo- no lupa glavom u zid u nevjerici ke informatičke populacije, ali što je mogao toliko zabrljati) ili barem ukazati na nezaobilazno smo produkt prirodne genetske postojanje ovog problema, za ko- mutacije i darvinskog evolutivji sve veći broj stručnjaka pret- nog milenijskog deformiranja svipostavlja da bi uskoro mogao nje, majmuna, pijavice i škarpine. postati prava pošast i jedan od Ako preskočimo raspravu o tome, vodećih uzroka bolovanja i prijeostaje ipak činjenica da smo ovavremenih mirovina u suvremeno- kvi kakvi jesmo. Loš proizvod je mu svijetu. loš proizvod, ma koliko mi šutjeli Naravno, srž cijele stvari je tek o tome. Drugačiji smo od svih dotaknuta. Pošto u tvrdom srcu ostalih pripadnika faune, a boglavnog urednika vašeg omilje- gami i flore. No, upravo laj blanog informatičkog časopisa (mi- goslov koji nas izdiže od ostatka slim pritom na Bug. naravno!) z1vucega SVlJeta 1stovremeno Je ima i veće količine sadizma, do- i naše prokletstvo. Kantar na kopušteno mi je zasuti vas ovećom jem s jedne strane stoje prednokoličinom gnjavatorskog teksta sti, uredno je uravnotežen s druispunjenog pametovanjem i do- ge strane brojnim nedostacima. kazivanjem kako su liječnici naj- Evo, razjasnit ću, jer već vidim kabolji, najmudriji i jedini na ovom ko i oni posljednji jadnici koji su svijetu predodredeni da unesu ovaj tekst do sada čitali, odustaju razum u tupe glave običnoga pu- od daljnjeg mučenja. Dakle, što nas u osnovi razlikuje ka. Sada ću na suhoparan, dosadan, od npr. čudnovatog kljunaša? visokostručan i nikome razumljiv Posjedujemo napredan čeoni način razraditi neke od učestalijih dio kore velikog mozga u kojem medicinsko-informatičkih simpse razvilo asocijativno i logičko toma, te potom tašto, slavodobit- mišljenje, inteligencija, razum i no i samozadovoljno ponuditi i emocije. Postali smo pametniji od nekoliko načina na koje se takve orangutana (kako tko, naravno .. .) zdravstvene probleme može na i počeli mijenjati okoliš prema vrijeme spriječiti (pa čak i liječiti , vlastitim potrebama - graditi ku-
U tunelu, usred mraka ...
v •
e!J BUG OŽUJAK 1999.
/
••
•
•
nazivlja), koji prima i šalje impulse između kore mozga i mišića šake. l tu je cijeli trik! Kada previše mičemo šakom i ne odmaramo dovoljno mišiće, one tetive u karpalnom tunelu nateknu, stisnu živac ... i eto vraga! Umjesto normalne funkcije šake, gubi se osjet dodira, osjete se trnci, a negu go potom i jaka bol. Saka se teško ili nikako pokreće, a cijeli problem se prilič no teško liječi. Naravno, prosječni korisnik sada postavlja pitanje: imam li ja to karpalno čudo? Kako ću znati kada me zgrabi svojim čudovišnim zubima? Posumnjati možete i sami, a konačnu dijagnozu donosi ipak liječnik (ako ste
mu skloni vjerovati). Prvi znaci su subjektivan osjećaj "tuposti" osjeta u šaci, pojava bockanja (trnaca) u prstima i bol u području koje nervus medianus opskrbljuje živčanim vlaknima. To područje pokriva palac, kažiprst, srednjak i polovinu prstenjaka. Bol je obično jača noću, a može se pojaviti i fenomen iradijacije, odnosno osjećaj kako bol snažno sijeva u šaku spuštajući se iz podlaktice. Slične bolove uzrokuju i neke druge bolesti (oštećenja diskova u vratnoj kralježnici ili artritis), pa je zato ipak najpametnije progutati knedlu i dati se u ruke liječniku, najbolje neurologu. Mjerenjem električnih potencijala živca (za ljubitelje preciznosti,
to se zove elektromiografija) može se dijagnosticirati preko 90% slučajeva sindroma karpalnog tunela. spriječiti liječiti?
Kako
i
l što sada? Eh, sada nastupaju pravi problemi. Svakako, bolest treba liječiti. Prvo se pokušava mirnodopskim mjerama, bez korištenja skalpela, noževa i ostalog kirurškog bešteka. Mnogi proizvođači pokušavaju slijediti pravila ergonamije, te izbacuju na tržište razne (užasno skupe!) inačice tipkovnica i miševa koje bi trebale smanjiti pojavu CTS-a. No, nije primijećeno statistički značajnije smanjenje
pojave te nevolje. Postoje i posebni steznici, slični odbojkaškim navlakama za zgloba-
će.
renovirati dvore, izrađivati i na pokrete i položaje koji mu nisu kupovati avione. S druge strane, prirodno namijenjeni, kao što je na kantar su stavljeni neki protuu- stiskanje miša (stid bilo svakoga tezi: kvantitativno naprednija psi- tko nije pomislio na PC-miša!) ... ha je ispala malo slabija u kvaliteUspravan položaj trupa je osloti, pa se u čovjeka mogu naći sta- bodio šake od obaveze da nas ponja koja nikada nisu primijećena mažu pri hodu. Cak i Quasimodo kod kokoši: depresija, paranoja, hoda na dvije noge. No, čini se da manična psihoza, asocijalno posmo malo požurili s uzdizanjem našanje, pedofilija. Mo'š zamislit' nosa iz blata prema zvijezdama: pedofiličnu kokoš. Ili psihotičnu dvije točke na našoj kralježnici ovcu ... Ljudska šaka postala EX CATHEDRA je savršena alatka za izvršavanje nebuloza koje mozak smisli. Samo čovjek ima palac postavljen nasuprot Koliko jezika govoriš , toliko ljudi vrijediš. O ostalim prstima, što točnosti ove stare poslovice dalo bi se ramu je omogućilo drspravljati (poznajem tipa koji govori osam žanje toljage, sjekirice svjetskih jezika, a ne vrijedi ni pola kile crvi klozet-papira. Koriljivog brašna; s druge strane, poznajem i tipa stimo alate o kojima koji ne zna niti jedan jedini, materinji jezik, a zebre i žirafe mogu vrijedi barem za trojicu). No, na stranu vrijedsamo sanjati. Naravnosna procjena takve vrste. Mene nešto drugo no, c1nJen1ca sto nlzanima: latinski je mrtav jezik, a ako govoriš smo kopitari i dvomrtav jezik, vrijediš li onda koliko jedan mrtav papkari ponovno ima čovjek? svoju cijenu: zebra se Bez obzira na vaše odgovore na ova duboka na svoje kopito samo pitanja, ipak sam vam dužan razjašnjenje neoslanja pri hodu, a čo kih latinskih izreka i izraza koji nisu protumavjekov ručni zglob je čeni u tekstu . Idemo redom , od naslova. postao zamršeni splet Si vis acem. ara bellum sitnih zglobova, miši(žei iš li mir, spremaj se za rat) ća, tetiva, ligamenata, Ovaj izraz je poučan zbog više detalla. Prživaca, koščica, kanavo, sjetimo se one Predsjednikove: "Zivimo lića i ostalih anatomkao da će sto godina biti mir, spremajmo se skih i mesarskih pojkao da će sutra biti rat", ili tako nekako. Eto, mova. Postao je komgodinama su nam to prodavali kao Njegovu pliciran i zahtjevan, originalnu umotvorinu , a stari Latini su to pa time i vrlo osjetljiv v
Prijevodi i tumačenja
".
•
•
v
•
•
BORILIŠTA PO ŽELJI se upravo asthenopia smatra glavnim krivcem tih glavobolja. Zamagljeni vid, suprotan pojam od ošPosljednjih godina je zamijećen nagli porast trog vida, definira se kao nemogućnost razlikoporemećaja vida u osoba koje se u radu služe vanja dvije bliske točke na odredenoj udaljenomonitorima ili terminalima (brojke govore da 75 sti. Uvijek kada usmjerimo pogled na predmet do 90% tih ljudi ima simptome vidnih smetnji). udaljen do 6 - 7 metara, mehanizam fokusiranja Skovan je i naziv Computer Vision Syndrome u našim očima pokušava izoštriti njegovu sliku (CVS). Najkraće rečeno, CVS nastaje kada se (taj postupak se naziva akomodacija). Predmet oči opterećuju gledanjem u ekran više nego koji ne možemo dobro fokusirati vidimo nejasno. što to one realno mogu podnijeti. Službena deNajčešći uzroci zamagljenog vida su kratkovidfinicija američke optometrijske asocijacije (The nost (myopia), dalekovidnost (hypermetropia), American Optometric Assoizobličenje vidnog aparata ciation, AOA) kaže da CVS (astigmatizam), staračka predstavlja "kompleks očnih slabovidnost (presbyopia ) i vidnih poteškoća koje se i slični. Takvim smetnjama, pojavljuju koje mogu biti minimalne i tijekom ili vezano uz korištečesto nezamijećene, mogu nje kompjutora". Najčešće se pridružiti i smetnje vezane tegobe su naprezanje očiju, za korištenje kompjutora: zaglavobolje, zamagljeni vid i prljan ekran, neispravan kut sporo refokusiranje pogleda, gledanja na monitor, refleksuhoća i nadraženost očiju, sija okolnog svjetla od ekrabol u vratu ili leđima. Evo i na, loša fokusiranost slike, kratkog opisa tih simptoma. korištenje monitora slabe • Neodoljiv i šarmantan pogled Naprezanje očiju je najpri- krupnih, bistrih očiju, pogled koji kvalitete, niske rezolucije i bližniji prijevod engleskog se pamti- neka bude vaš glavni spore frekvencije osvježavanaziva eyestrain, odnosno adut u kontaktima sa suprotnim nja slike. latinskog asthenopia. De- spolom Suhoća i nadraženost očiju fi nira se kao "su bjektivn i najčešće zamijećen simposjećaj nelagode, bolova i nadraženosti oka tom u korisnika kompjutora. Razlog joj je jedpri gledanju". Uzroci su u činjenici da je oko nostavan: prednja ploha očne jabučice (rožnica) predviđeno za gledanje refiektivnog svjetla (koje prekrivena je tankim vlažnim slojem koji prose odbija od predmeta na mrežnicu oka), a ne izvode suzne žlijezde i koji hrani, oksigenira i radijacijskoga svjetla (kojeg promatrani predmet štiti osjetljive stanice rožnice od isušivanja. Oko sam stvara, kao npr. monitor). Oko se trudi, se vlaži i čisti treptanjem, urođenim refleksom, muči, napreže ... i napokon odustaje. čija je brzina i učestalost znatno smanjena kada Glavobolja uzrokovana smetnjama vida najradimo posao tijekom kojega duže vrijeme končešće je čeonog tipa, postupno se pojačava centrirano fiksiramo pogled na malu površinu. tijekom dana, a vikendima ima drugačiju shemu Korisnici kompjutora sporije i rjeđe trepću očima pojavljivanja i trajanja nego tijekom radnih dana tijekom gledanja u ekran. Osim toga, što je ma(osim kod osoba koje vikendom bulje u monitor nja površina u koju gledamo, to šire otvaramo nesma-njenom ili povećanom žestinom). Tipič očne kapke. Kombinacija razrogačenih očiju i no za takve glavobolje je da se pojačavaju tijerijetkog treptanja brže isušuje suznu prevlaku kom stresnih situacija. Uzroci su višestruki, ali oka. A suha rožnica svrbi i peče, imamo osjećaj "pijeska u očima", kapci se zacrvene, nate ku i daju onaj šarmantan jutarnji look. Bolovi u vratu i leđima posljedica su činjenice "oči vode tijelo", kako to liječnici slikovito kažu. Odmah je jasno da tekst koji iza tog izraza U čovjeka je osjet vida toliko dominantan da se slijedi , predstavlja nedostignuti intelektualni cijelo naše tijelo postavlja u najpovoljniji položaj vrhunac hrvatskog informatičkog , jezičnog i za gledanje, a da toga nismo ni svjesni. Sjedimo medicinskog izražaja. l točka. Punctum. li preblizu ili predaleko od monitora, i zurimo u Nemo sine vitio est (nitko nije bez greške) monitor koji stoji ukoso, naš vrat i leđa izvode Pošto iza ovog podnaslova u tekstu slijedi mukotrpne joga-vježbe u nastojanju da bolje viopis brojnih nesavršenosti kojima nas je suddimo. A ako to činimo nekoliko sati bez prekida bina zasula, ne moram dalje pravdati njegovo - bolovi i ukočenost su neminovni. značenje i korištenje u tom kontekstu. Sapienti sat (pametno me dovoljno)! Kako spriječiti i liječiti? Sine s e (bez nade) CVS je nuspojava dugotrajnog gledanja u ekrane Nisam siguran tko je to prvi izgovorio, a još različite vrste i namjene (da, da ... i TV-ekran je manje tko je to stavio na popis mudrih latinjedan od krivaca!), a bez istovremenog praktiskih izreka, ali slutim da se definitivno nije ciranja postupaka vizualne higijene, u koju sparadilo o optimistima. Zato sam jednostavno da pravilan položaj očiju u odnosu na ekran, morao iza te dvije riječi staviti upitnik, tek čistoća i kvaliteta (oštrina) slike na zaslonu, toliko da odškrine vrata i pusti tračak svjetla odmaranje očiju barem svakih 30 do 45 minade i optimizma. Vremena su ionako teška. nuta - gledanjem kroz prozor ili jednostavnim Dakle, upitnik je presudan! zatvaranjem očiju tijekom petnaestak minuta, te O timum medicamentum uies est korekcijom postojećih akomodacijskih grešaka (odmor je najbolji lijek) oka - dakle, posjetom očnom liječniku. CVS-u To su rekli još liječnici u staroj Grčkoj, a u su jednako podložne osobe koje nose leće ili našem podneblju je taj ljekoviti savjet posebnaočale! Dakle, čuvajte svoje oči kao ... hmmm, no duboko i široko ukorijenjen u određenim kao zjenicu oka svoga! krajevima , gdje ga se ingeniozno prevodi mnogo kraćim izrazom - fjaka.
Neće moći
• Zapešće je najopterećeniji zglob na ruci, pa i običan miš (M us domesticus computericus) može biti opasna životinja odgovorna za nastanak sindroma karpalnog tunela
ve, koji mogu smanjiti pokrete zgloba i usporiti proces gnječenja živca. Moguć je i pokušaj tabletama antireumatika ili injekcijama steroidnih lijekova (ako je Bilić mogao zaigrati na Svjetskom prvenstvu pod injekcijama, zašto ne biste vi nafiksani odigrali par partija omiljelog krvoprolića na kompjutoru?). Ako .. to ne uspiJe ... zna se.l Pod nož! Vjerojatno
vas ima dosta sa slabijim želucima, pa ne želim opisivati detalje operativnog zahvata kojim se oslobađa pritisak na medianus. Uglavnom, nakon toga dolazi do bitnog poboljšanja, bolovi većinom nestaju, a otprilike tri tjedna nakon operacije može se pomalo služiti rukom. Ukratko, gadna boljka! Imate simptome? Odmorite ruku ...
nisu se dovoljno brzo razvile i prilagodile uspravnom stavu - područje ramena i područje križa. Svidjelo se to nama ili n e, naša kralježnica i dalje ima oblik koji v1se pnstaJe magarcu 1 nJegovom četveronožnom svjetonazoru. Leđa su nam slaba i osjetljiva na opterećenja. Brzo popuste u napon1. Zato ili lako savijamo. Zato se grbimo. Zato je nastala predsjednič•v
•
•
•
•
latinskog nazivlja tisućljećima
prije zapisali. l drugo: od drugog dijela izreke ime je dobio i popularni samokres (da ne kažem pištolj) - Parabellum. Baš su mu lijepo tepali - "Spreman za rat! " (da ne kažem "za dom "). Crescunt anni decrescunt vires (godina sve više, a snage sve manje) Divna izreka o prolaznosti mladosti , relativnosti zdravlja i sličnim plačljivim kukanjima staraca s klupice iz parka. No , pošto je meni ta klupica vremenski ipak bliža od kolijevke, stavio sam takav podnaslov onako, iz sentimentalnosti. Docta dicta (učene riječi) Slobodniji prijevod glasio bi "soljenje pameti", no neću biti toliko slobodan. Općenito , izraz se koristi kada netko usred leže rnog , nevezanog razgovora poč ne pro val jivati viso koi nte lektualne izraze, brojčane podatke i time totalno uništi atmosferu. Pošto sam poznat po sklonosti da svima salim pamet, svakako je jednom takvom podnaslovu bilo mjesto i u ovom tekstu. Cutmen sa ientiae (vrhunac mudrosti) Prijevodu ovog izraza ne treba daljnji komentar.
ove oči ...
BUG OŽ UJAK 1999. Dl]
25
ERGONOMI.JA VERTEBROBRACHIAL SYNDROME, LUMBOSACRAL SYNDROME ka kriza u Americi. .. Koliko god se trudio, ne mogu se sjetiti nijednog poboljšanja koje je evolucija donijela građi i funkciji našeg oka. Jednostavno, Bog i Darwin su na to zaboravili! Kako mileniji prolaze, tako sve više gubimo vid, sve slabije vidimo noću, na blizinu i na daljinu. Razlog je jasan: oružje i tehnologija su nas oslobodili potrebe da život spašavamo i hranu nabavljamo oštrinom oka svoga. Pritom nitko nije pomišljao da će nam oči trebati za bilo što složenije od analiziranja Playboyeve duplerice. Nitko nije planirao svakodnevnih deset ili više sati buljenja u titrave elektronske točkice monitora. Nitko nije pomišljao da će prosječni novokomponirani izdavači pokušavati raditi DTP u rezoluciji
Sine spe? Beznadna situacija? No, no, ima u meni još poneka relikvija milosti. Umjesto da vas otjeram u potpunu depresiju, velikodušno sam odlučio pružiti vam i poneku riječ utjehe. U časopisu koji držite (rukama drhtavim i bolnim od tipkovnice i miša), i s ono malo vida koji vam je preostao, potražite u okvirima uz tekst detaljnije podatke o nekim zdravstvenim problemima koje već imate ili biste ih uskoro mogli doživjeti (a oni sretniji i preživjeti). Nisam ni pokušavao razraditi sva pitanja kompjutoraškog zdravlja - prvenstveno zato što bi to oduzelo prostor vašim omiljenim reklamama, a i zato da nakon čitanja ovog članka zatrpate uredništvo brdom uspaničenih zahtjeva za nastavkom beskonačne sage o vječitoj borbi Dobra i Zla (informatičara i
Uvuci trbuh, izbaci prsa, pogled naprijed ...
Kako spomenuh u članku , kralježnica nam je slaba točka , područje najslabijeg otpora opterećenjima (hajde, može i malo latinskog - locus minoris resistentiae). Oblik i raspored kostiju i zglobova ramenog obruča i zdjeličnog područja pogodniji je za četveronožni hod nego za stajanje i sjedenje. Jednostavno, požurili smo prijeći na dvonožni hod brže nego što je to naše tijelo uspjelo slijediti. A tko žuri, vrat slomi ... U ovom slučaju, gotovo doslovno točna poslovica. Od najranijeg djetinjstva imali ste iza svojih leđa majčinski ili očinski prst koji vas je u presudnim trenucima zgrbljenosti snažno ubadao u leda uz borbeni poklič: "Ispravi se!" l bili su u pravu. Jer, • Quasimodo look ima kralježnica je sklop od tridesetak kostiju povezanih i svojih prednosti - ako zglobovima, uzajamno amortiziranih vezivnim jastu- već i nije u modi, kadčićima (disc i intervertebrales, za one gladne znanja), tad će biti, a vi ćete ga 800x600. te stabilizirana i pojačana mišićima koji se za nju dočekati spremni Uostalom, i ilustracije uz ovaj hvataju. Upravo ti mišići i jastučići predstavljaju tekst izradio sam upravo na toj respas: dok nisu umorni i istrošeni, oni uspijevaju održati svih tih tridesetak kralježaka liječnika). zoluciji, na 15-inčnom monitoru ... donekle stabilnima i čvrstima. A kada se stabilnost izgubi i počnemo se pogrbljena I na kraju, jednostavan i uvijek No, ne bih dalje nabrajao koliko držati, kralješci se stisnu i prignječe brojne živce koji između njih prolaze iz leđne koristan savjet starih doktora smo nesavršeni. Mogao bih vas Q10ždine prema rukama, vratu, nogama i trupu. Optimum medicamentum quies Zivci su prokleto bezobrazni, pa hoće jako boljeti kada ih se prignječi. Dapače, vole rasplakati. Meni, primjerice, suze est! otkazati svoju redovnu funkciju, pa umjesto primanja osjeta iz kože prstiju prenose teku potocima dok ovo pišem. pogrešne impulse: trnce, osjet odumrlosti i boli. lli još gore, umjesto prenošenja Suze radosnice. Bez vas bolesnih impulsa za pokretanje mišića ruku i nogu, odustanu od jalova posla i jednostavno ni meni nema plaće. prestanu prevoditi direktive mozga. Pokreti, zbogom! Paraliza, dobar dan! ELECTROMAGNETIC SENSITIVITY SYNDROME Dva su posebno osjetljiva područja kralježnice - vratni dio, iz kojeg izlaze živci za ruke (pojava simptoma na tom dijelu zove se cervikobrahijalni sindrom, nekada i sindrom torakalnog izlaza), te lumbalni dio, križa, ili kako već to narod različito Za ovu boljku postoji cijeli pregršt engleskih naziva, kompjutora. Ne moraš ni na plažu da bi preplanuo ... Ne naziva (bolnost tog područja ima desetke naziva, i naravno, nijedan hrvatski. No, treba priznati da i u pomaže ni ako prije sjedanja pred ekran namažeš lice pored ostalih lumbosakralni sindrom, odnosno lumzapadnom svijetu tek odnedavno počinju ozbiljnije kremom sa zaštitnim faktorom koji koriste albinosi, ljudi bago, ili ishijas, ovisno o vrsti bola i zahvaćenosti shvaćati sve posljedice te bolesti. Nazivaju je electrobez ijedne trunke pigmenta u koži. Jer, UV-zračenje od pojedinih struktura u tom području). Oba područja magnetic hypersensitivity, electrical sensitivity, electro- kojeg te kreme štite, samo je dio ukupnog spektra EM opterećuju se i oštećuju lošim držanjem tijela, zgrsensitivity, a najčešće onako kako je navedeno u nad- zračenja. bljenošću i dugotrajnim nepokretnim zadržavanjem u istom položaju. Posljedice su zaista mukotrpne i naslovu: Electromagnetic Sensitivity Syndrome (ESS). Niti katodne cijevi s tvornički ugrađenim filtarskim praktički doživotne. Pitajte bilo koju osobu iznad 50 On je posljedica direktnog izlaganja ljudskog organizma sustavima i dodatni filtri koje ste skupo platili nemaju godina života... elektromagnetskom polju i predstavlja sve zapaženiji nikakvog značajnog efekta. Jer, EM zračenje ne širi se zdravstveni problem. isključivo pravocrtno s ekrana prema vašem licu - ono Kako spriječiti i liječiti? Gustoća elektromagnetskog (EM) zračenja svuda oko isijava posvuda u okolinu, reflektira se od zidova i predOdgovor je jednostavan. Umjesto majčinog ili oče nas (radio i TV-valova, mobitela, monitora, mikroval- meta u prostoriji ... nema vam spasa! vog prsta zabodenog u vaša leđa, učinite to sebi nih pećnica, fluorescentnih svjetiljki i inih produkata Budimo iskreni, pa naglasimo: ESS ne zahvaća sve sami, barem u mislima: ispravite se! Pravilno sjedecivilizacije) danas je oko 200 milijuna puta veća od ljude, nego je bolest osoba koje su osjetljive na EM nje presudan je lijek i način sprječavanja navedenih normalne gustoće kojoj smo izloženi zračenjem Sunca. zračenje, dakle, radi se o nekoj vrsti još nerazjašnjene problema. l to pravilno sjedenje na pravilnim sjedaA ta zračenja nipošto nisu bezazlena, kako smo to alergijske reakcije. Tragikomična je činjenica da takvi licama. To znate i sami - stolica s naslonom, čiji je nekada naivno smatrali. Mnogi pojedinci su alergični ljudi često završe u rukama psihijatara, jer se sve do sjedeći dio baš toliko uzdignut od poda da stopala na određene frekvencije EM zračenja, a ta se preo- nedavno njihove ozbiljne probleme smatralo posljedicamožete opušteno osloniti na podlogu, i čiji naslon sjetljivost može iskazati ma psihičke bolesti i konverzivnih (histeričnih) reakcija. (daaa, obavezno naslon!) blago podržava leđni dio različitim simptomima: kralježnice u okomitom položaju. Osim toga, ravnina glavoboljom, nadraža- Kako spriječiti i liječiti? radne plohe mora omogućiti držanje podlaktice u jem očiju, vrtoglavicom, Još tragičnije je što pravog lijeka nema. Pokušava vodoravnom položaju, tako da se šake oslanjaju na mučninom, kožnim osise (većinom neuspješno) velikim dozama vitamina ili tipkovnicu ili miša posve prirodno. Nabavka ergopima i crvenilom, općom minerala, kiropraktičkim zahvatima, akupunkturom, oomskog radnog stola i sjedalice nije naodmet. Cim osjetite bol i zategnutost leđnih i vratnih mišića, slabošću, bolovima u homeopatijom, pa sve do imunoterapije jačanjem priustanite na par minuta i razgibajte se, istegnite. mišićima i zglobovima, rodnih obrambenih snaga organizma izlaganjem malim, Lezite na tvrdu, ravnu podlogu i opustite se. lli se otežanim disanjem, kontroliranim dozama EM zračenja. Jedina zaista učin spustite u četveronožni položaj, oslonjeni na koljesmetnjama srčanog ri- kovita metoda je izbjegavanje zračenja, što u mnogim na i dlanove - iznenadit ćete se koliko ovo opušta tma. Užas jedan! profesijama nije moguće. No, ako ne morate provoditi kralježnicu (i upitat ćete se tko je veći magarac, vi ili Sve češće se opisuju beskonačno vrijeme pred ekranom, nemojte to činiti! • Zračimo se svim tovar domesticus, jer bi i magarca zaQoljela kičma vrstama zračenja, opekline istovjetne sun- Polusatna šetnja oko kuće bolja je dugoročna investicija od višesatnog nepravilnog sjedenja). Ginite pritom čanim opeklinama, a od mobitela do u svoje zdravlje od naganjanja Lare Croft. lli još bolje pokrete kukovima naprijed-natrag (najbolje u paru, katodne cijevi koje se pojavljuju na licu naganjajte nešto jednako toliko prsato, od krvi i mesa! l veselije je). i prednjem dijelu vrata ne nosite pritom mobitel sa sobom. Osim što i on zrači monitora - i tko kaže Jačanje trbušnih mišića dobra je pomoć umornim da živimo jednoličnim, osobe koja duže vrije- elektromagnetske valove, zvonjava vas može prekinuti leđnim mišićima i tetivama. Ajmo, da vidim pedes' neopasnim životom me sjedi pred zaslonom baš utrenutku svršavanja ... presudnog nivoa igre. trbušnjaka!
•
Ti zrač iš zrake kroz zrak...
mJ BUG OŽUJAK 1999.
. -. ..
..... '8
SliiJI.ANJ J99S BROJ 30 WfNA 20 &nlOO SIT 230 DEll
'"U"'JY."''J t .tJl
J
J.!JJ]J [).J
1~;1 .EJ.U.E J~!J;Jit!J1at!l/ ~, 5jO !J fiJi J:tJJJjYJljlYi )yJJJ Jj;J.wyj
fiHii}JlJJJ )JJJ]lJ!JI J'J!J/ l l~lj};;J JJ !J
Uspore n•
l
1/JWJJ 'lt:/
rl
_)!JJ)!)
frJJ) (
YJJyuJ:j}!J ;YJtJ;l!l Hl!
LUJ]J flJJJJff' !.1'
(GPOil. soma .!J
J{;J~l !JJ~JJJ_;J
J~!JJi!JJJ (!JJJJJJJ!JJJJYI
G!Jid!.!JDuk; J!;J) Y15!l!Jl C-~r 2.JJ l:J11Ht1U111!Y :J.D /JJJ ?JJJ) !JfijJ'Jfi JJ) :!JJ !Jdi !ill or..........
HARO VIR
Pentium Pro lomega Zip Xero~x 300·6 Canon fax 360 Minolto Fax 3700 Apple Performo 5300 Nokia Valuegroph 417TV Compaq Presorio (OTV 528
int snmiralliC (ln
't pol eCJJ
.f.
int suma= O; for lint i =
TIMA BROJA
Povezivoni dvoiu računalo - - -
SOFTVER
MS Access 7.O Lotus Approach 96 Mego CAD KEVview 4.2' Amigo Dir~edory
lnlernel Explorer 2.0 ReoiAudio VRMl čito ci - Usporedni test
..
uvr,nu
programe!lma
nagrada od 1.000.000 do/ora
lj!.J
5t!JJ!.J JY]iJJJ!J!J
REPORTAŽA London ECTS 2001
London, 12 stupnjeva e, oko 300 izlagača, preko 20.000 posjetitelja i tisuće kvadratnih metara izložbenog prostora službeni su podaci o ''najvećem • • sajmu Igara u Europi''. A istina? Pripremite se ...
pišu: Ante Vrde/ja i Boris
Tešankić
stina je da je ECTS jedini sajam igara u Europi, jer drugi je u Los Angelesu. Dakle, samo su dva na svijetu i ovaj nam je malo bliže. Zato smo i bez razmišljanja odgodili mjesec dana na Barbadosu, gdje svake godine odlazimo u vrijeme jesenjih ispitnih rokova kako bismo odagnati tmurne misli o još jednoj apsolventskoj godini i spremno se odazvali na poziv izdavačke kuće da posjetimo London. Ustalom, ne pruža se čovjeku svaki dan prilika da uživo vidi Eiffelov toranj, konzu-
mira Mozartove kugle i ostale znamenitosti velegrada. Nakon omanjeg debakla s pripremama za odlazak na E3 (to je onaj drugi sajam i ne, nismo ga posjetili) logistika je ovaj put radila savršeno. Sve pripreme obavljene su u roku od tri dana, što je prvo dobro iznenađenje našeg izleta. Jedno od rijetkih, kako će se kasnije pokazati. Put do Londona malo je predug za cestu, čak i za našu redakcijsku Lagunu sa 210 KS. Jedino logično alternativno sredstvo prijevoza, avi-
on, ostavio nam je nekoliko mogućnosti: možemo biti škrti i glupi i zakleti se da više nikad ne idemo preko Frankfurta, pa se truckati u autobusu do Beča i onda EasyJetom do 'otoka'. Ili bahatiti, pa sletjeti direktno na London City Airport s kravatašima. Naravno, možemo biti i razumni, pa prije presjedanja na KLM-ov let skočiti do obližnjeg cof Je shopa u Amsterdamu, he-he ....
Dan O. (subota, 01. 09. 2001) Oi! Debakl. Na amsterdamskom aerodromu, a ni blizu njega nema coffe shopa. Poluslužbeno objašnjenje
e
ponudio nam je neki uniformirani lik, kao - pola putnika bi se "urokalo". Pa što onda, ionako ćemo prije ili poslije. Uostalom, samo je u takvom stanju moguće odgonetnuti što frtlja kraljevski nizozemski pilot na svom engleskom. Ukrcavamo se na let za London i nakon kulinarskih vratolomija na 11.000 metara koje nam je u obliku groznih sendviča priredio KLM ("Cheese, chicken or churkey?- A jel' ima chevapi?") stižemo! Nakon sati birokratskog maltretiranja, beskonačnih upozorenja o nekakvoj kili mesa koja se ne smije unositi u zemlju (kao, nije kod njih ludilo nego ga ljudi donese sa sobom) i tisuću potpitanja u stilu "Sto ćete vi smradovi u Ujedinjenom Kraljevstvu?". Covjek bi očekivao raj na zemlji. A kad tamo ... Mogli smo se i mi odmah s Kurdima prošvercat kroz rupu u ogradi kod Eurotunela, uz garantirano manje papirologije, a i upoznaš ljude. Nekakav djedica, stisnut između petero eme braće na sjedalima u metrou tupo pilji ispred sebe i kao da se pita "Pa jesam li se ja za ovo borio i krvario na plaži?" Odmah nakon dolaska pakistansku dnevnicu smo zamijenili za tjednu kartu za underground. Neko vrijeme tumačio sam Basti da underground nema veze s pokretom otpora, nakon čega smo skoknuli na drugi kraj Londona i obavili rutinsku registraciju na sajmu. Nažalost, stigli smo prekasno za Electronic Artsov kružok koji je veliki izdavač zbog nekog razloga odlučio prirediti dan prije otvaranja sajma. Kako smo čuli, nismo propustili ništa osobito. Nakon sajma, u grad ... Picadilli već izgleda normalnije, sve je puno pijanih Engleza koji veče ras čine gotovo većinu prolaznika. Slavi se (i slavit će se sljedećih par dana) veličanstvena pobjeda od 5-1 u utakmici s Njemačkom. Zbog naše ubermensch građe , Bastine arijevske plave kose i vjerojatno presudno, mog zlokobnog pogleda SS časnika , ispred puba nas grupica slavljenika 'pod čokom' zamjenjuje za Nijemce i: " Oi! Chaps would like a word with us". "U g otta run jaster then, mB! " Paljada u hotel, via zabavni park ...
• Jedan od nepodobnih likova sa sajma, uhvaćen na slici (lijevo)
v
v
Dan1. {nedjelja, 02. 09. 2001.) D.O.A. Katastrofa. Još je svega sat vremena ostalo do otvaranja, no mi smo se ninja ski/zima inftltrirali među probranu nekolicinu koja još uvijek uokolo tegli skele i sad tumaramo pustim sajmom. Početno oduševljenje polako prerasta u užas kada shvaćamo da je veličina sajma upravo obrnuto proporcionalna prijeđe nim kilometrima i uloženom trudu
ECTS 2001 Tip ............. Provincijalni sajam igara J'l)t;;;~tit~~ćl .............................. ~().()()() Cij~nćl
......................... Za dvije osobe (uključuje
VAT i pakistansku dnevnicu) - oko ~-~()() DEM
C Besplatno pivo, votka i mineralna; Tamlyn a Hrana, veprovi, slab odaziv izlagača Dojam: Mogli smo imat GeForce3 za te pare ... (na Faceu nikada ne kiši) Ustupio: BUG d.o.o.
da dođemo do ovog mjesta. Sve skupa veličinom odgovara proston1 paviljona 8 i Sa Zagrebačkog velesajma .. .Osjećamo se glupo, možda čak i gluplje nego kad smo u kombiju po tegnuli l. 200 km na LAN party na koji je došlo svega šest ljudi. .. Nekoliko štandova čak i izgledom podsjeća na neponovljive bisere leminške arhitekture za koju se specijaliziraju vrijedni ljudi bez mašte ZV-a. Nažalost, među njima je i naše prvo odredište: Infogrames. Bijele zidove kvadratnog prostora rese plakati Infogramesovih uspješnica s konzola, tu i tamo koja fotelja, nigdje PC-a, Unrealu 2 niti traga niti glasa. "Sorry dečki, iz te tvrtke nitko nije došao, zvat ćemo vas ako dođu" . OK, znamo mi kad nas se tjera na fm način, idemo dalje. Sećemo dalje, gledamo, ali osim Electronic Artsa koji nam fali od prije , sada nam već nedostaju Lucasarts, Sierra, Eidos, Sony i još poneki izdavač. Ha ništa, zato je tu Funcom koji na ogromnom, dominantnom štandu prezentira svoj MMORPG Anarchy On-line (a iza zatvorenih vrata i svoj novi RPG); nek' se vidi tko ima para. Nedaleko je i šareni izložbeni prostor na kojem TDK Madiactive predstavlja svoje igre, uglavnom za konzole PS2 i X-Box. Naravno, konzole su za djecu, to ne diramo ni štapom na daljinski, taman posla da v
nas netko vidi. " We don 't touch the stuff!". Tu je i nekakav korejski štand s novom lo- • Funcomov Anarchy On-line štand bio je jedan od atraktivnihijih. Sad pokušajte zamisliti vačkom igrom, kao da ostale ... tih užasa nije bilo dovoljno (Deer Hunter, Deer Hunter 2 . .. ) . Ipak, dečkima se mora priznati da imaju stila: po srni ili vepru deru iz šarca, zolje ili sličnog, jednako prikladnog oružja. Svašta. Bizarnostima nikad kraja: svega par metara dalje mala tvrtka iz Amsterdama predstavlja Hooligans , RTS igru koja njeguje i si- • Zbog neopisive gužve u Excel centru, ECTS bi dogodine mogao potražiti novu lokaciju. mulira fme običaje nogometnog vandalizma Groblje, možda? u e kstremnim pojavnim oblicima. Kako bi ljudima lakše rastumačili osnovnu misao cijele priče , dečki su cijeli štand uredili kao šank i toče besplatno pivo. Sjedamo na ča šu, dvije . . . Daleko od domovine, u stranoj zemlji i među tuđim ljudima naišli smo na dobre ljude i stekli nove prijatelje. • DrBasta okom sokolovim vreba na rijetko Sad smo već bolno slobodno mjesto u luksuznom press centru svjesni da Unreal 2 na ECTS-u nećemo vidje- opremljenom s čak 12 računala! ti. Ono malo atraktivnih štandova smo posjetili (seljački rekviziti poput nabrijanog automobila ne smatraju se atraktivnim!), što i kuda dalje? U nedostatku bilo kakvih uzbuđenja na sajmu počinjemo misliti na prizemnije stvari. Zbog vlastite nesmotrenosti promakli su nam besplatni sendviči u press-centru, pa Basta u obližnjem kiosku nalazi dostojno bljutavu zamjenu. Najskuplja • Popularno svratište umornih novinara, štand .. Kod Hooligansa.. juha koju smo u životu jeli sastoji se krijepi dušu i tjelo od plastične čaše koja sadrži strogo BUG LISTOPAD 2001.
ll . . . .
ll
..
.....
u-..
sonvER
~~ ADl Microscan SOFTVER
INTERN iT
17X+ • HP LaserJet 5• AudioMedia 111 • IBM ThinkPod 560 • Tipro Phoneboord Zoom • Panasonic KX-P65000 MetoTook Bryce2 • l CADD • Sweep for NetWare • RxVector NT Internet Host • WWW pretroživoči • CompuServe • HPT • Internet -
SPECIJALNI DODATAK
BUG CD-ROM • Sharewore • Indeks tema • Multimedija TEMA BROJA
INKJET PISAC/ Veliki usporedni test modela do 3600 kn
REPORTAŽA London ECTS 2001 Drugog dana održavanja \ sajma na slabo posjećenoj ceremoniji dodijeljene su ECTSove nagrade- "Zvijezde". Kako su bile predvidljive i dosadne, kao što smo i sumnjali, priredili smo svoje... 1. Alfred Hitchcock- The Final Cut
2. World Of Warcraft
Proizvođač
Proizvođač
......... Arxel Tribe, http://www.arxel.com /~cfćlLfćl~ ....................................................... \nl(lfl(l(J()() http://www. wanadoo-ed iti on. com ~ćli1Jr............................................................. A\fCllltllrčl
......... Blizzard, http://www.blizzard.com /~cfćlLfćll:........................................................... \li\fE!Il(]
e šest filmova velikog majstora iskorišteno je za
e Solidna 3D grafika, poznati likovi i lokacije iz
petnaest minuta video isječaka korištenih u avanturi, koje glavni junak doživljava kao 11flashbackove .. kako radnja napreduje. Pedeset lokacija u igri također nudi pregršt referenci na filmove, koje će fanovi također cijeniti a Samo dvadesetak sati igre. Za razliku od posljednje Sierrine ili LEC-ove avanture, Hitchcock ne koristi trendovska 3D okruženje, već se oslanja na prerenderiranu grafiku
serijala Warcraft, te sve blagodati on-line igranja, poput mogućnosti igranja s tisućama ostalih igrača. a Tvrtka koja je prije par godina posudila Westwoodovu ideju o RTS igrama i kvalitetnom izvedbom izgradila ime, ponovno je neoriginalna: sva izvješća upućuju na MMOG kao najunosniji žanr računalnih igara
v
Dojam: Zvuči nevjerojatno u današnje vrijeme, no prava pravcata point&click avantura stare škole dolazi nam iz Ljubljane! Smještena u noir svijet u kojem glavni junak detektiv Joseph Shamley otkriva misterij nestale filmske ekipe, zvuči zabavno
v
5. Hooligans - Storm Over Europe Proizvođač
...... Darxabre, http://www.darxabre.com lzcfavač ....................................................... Nepoznat žanr ....................................... Simulacija vandalizma
e Neartikulirano arlaukanje, razbijanje ljudi i imovine, urini ranje po javnim mjestima, pijenje piva i sve ostale aktivnosti kojima se odaju huliganski navijači zastupljene su i u igri a Zastarjela grafika, neučinkovito sučelje ... zapravo, igra izgleda apsolutno odvratno Dojam: Da igri kojim slučajem nedostaje nasilje i .. po/itical incorectness.. , vjerojatno nikad ne bismo čuli za nju. Baš kao i Grand Theft Auto svojedobno, Hooligansi bi se mogli proslaviti upravo zbog prosvjeda različitih građanskih udruga za zaštitu ovog ili onog
Dojam: Prema svemu sudeći, još smo vrlo daleko od datuma izlaska WO\nl-a, no samom činjenicom da se udostojao pokazati na ECTS-u, Blizzard je zaradio ogromne bodove
Datum izlaska: Prošli mjesec
3. Divine Divinity Proizvođač ................
Lari an, http://www.larian.com lzcfavač................................ CD\1, http://www.cdv.de ~ćl/1Jr •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• ftf>(] v
e lako se na ECTS-u moglo pronaći puno igara sa sličnom
idejom (pogotovo na korejskim štandovima), ono što izdvaja Divine Divinity iz gomile je izvedba visoke kvalitete. a Osim pomalo bedastog imena, trenutno igri teško možemo nešto zamjeriti. No, vrijeme će pokazati jesu li 20.000 lokacija, izmjene dana i noći i stotine spellova dovoljne da stvore hit Dojam: Klasična priča za ovaj tip igara govori o prijetnji nekog velikog Zla, kojoj se može suprotstaviti samo Odabrani junak, dok se igraču na izbor ostavlja hoće li odigrati kao Ratnik, Mag ili \legetarijanac
4. Tom Clancy•s Ghost Recon Proizvođač
...................... Red Storm Entertainment, http://www.redstorm.com lzcfavač ................. Ubi Soft, http://www.ubisoft.com v
~ćli1Jr........................•............................................ t=f>~
e Za razliku od Rainbow Six serijala, Ghost Recon stavlja igrača u ulogu pripadnika specijalnih vojnih postrojbi: otvoreni prostori, veća vatrena moć i visoka tehnologija samo su neke od novosti. 3D engine je navodno potpuno nov (izgledom neodoljivo vuče na Rainbow Six), lišće u krošnjama vijori i šušti na vjetru, realizam 100°/o a Nema planova za cfecficatecf server. Multiplayer igranje će vrlo vjerojatno biti moguće samo na središnjem serveru, što znači ping diskriminaciju za većinu igrača iz Hrvatske
propisanu dozu juhe (mala ili srednja, ne sjećam se i ne želim se sjećati), alanfordovskog okrajka kruha i jabuke ili banane, kako tko voli. Naravno, na kraju čovjek ostane gladan, pa smo nepunih sat kasnije u Burger Kingu tražili Pulp Fiction paralele s McDonaldsom. Ukratko, Burger King jednak je Big Macu, drugo pakiranje, a i okus je isti (kao pakiranje).
Dan 2. (ponedjeljak, 03. 09. 2001.) Mind tile gap ... Iz "nevjerojatne" količine od pet (5) pressica koje su se održavale za tri dana sajma, najviše pažnje među posjetiteljima izazvala je ona Blizzardova. Nakon enormne koli-
Dojam: Još jedan taktički shooter prema principu .. one shot, one kift•. Ime Toma Clancyja i iskustvo iz prethodnih igara trebali bi poslužiti kao garancija kvalitete, no možemo pričekati svega tri mjeseca da se i sami uvjerimo
• Posljednja riječ u računalnoj grafici, Radeoni 7500 i 8500, te čudo neviđeno All-ln-Wander Radeon 8500DV BUG LISTOPAD 2001.
REPORTAŽA London ECTS 2001 GUDIZI Skandalozno, sramotno i šokantno je kada se na sajmu igara dijeli tako malo gudiza. A možete li onda zamisliti šok u domaćeg čovjeka kojem je trpanje besplatnih stvari po džepovima, ako ne presudni razlog odlaska na sajam, a onda nezaobilazni ritual koji slijedi odmah nakon rukovanja s g. Timitim iz tvrtke Teite (kog briga, daj još gudiza!). Besplatne stvarčice s logotipom tvrtke ili igre na ovogodišnjem su ECTS-u zbog nekog razloga bile oskudne, gotovo kao i tulumi (kojih skoro uopće nije bilo), no na kraju smo ipak uspjeli goody bag natrpati do vrha. Evo što smo (između ostalog) "uboli" na sajmu:
Elsa Gladiac majica (crna) Gamproducer.com (bijela) Avidex komplet (majica, pepermint, blok) Anno 1503 torba, olovka, i ogrlica Myst 111 Collectors Edition, Prima Guide, olovka nVidia naljepnice, podloške za miša, ogrlice David Beckam Soccer kožna lopta Sudden Strike podloška za miša i odličje (značka) 5 GeForce 111 kartica (nVidia reference, Elsa, PowerColor, MSI, Hercules)
\_ ....
111 ' • 1111 •
2. MouseMan Dual Optical
1. Rump Cards
1111• 1111• 1111 • 1111• 1111 • 1111• 1111•
Proizvođač
.............................................. Gamecraft, gamecraft@consolutions. fsnet.co. uk Opisi ................................. Utor za ... ehm, pokrivalo? Pokrivalo za memory card?
e Idealno za razbijanje leda na zabavama, poklon za svaku prigodu. Golo dupe samo je prethodnica cijelom nizu različitih oblika stražnjica koje će proizvođač uskoro predstaviti. Za posebne pervertite tu je i zečja stražnjica s repićem.
a Apsolutno ništa. Istina, nekim ljudima se dizajn može
učiniti
vulgarnim, no koriste li ti ljudi Internet? Na štandu nas je proizvođač ponudio promućkanom (i toplom) Gatrozadom, pa smo zasvinjili majice ...
čine
laktarenja, Englezi se povlače ("OMG! It's
Aljosha Asanovich!"),
........ Logitech, http://www.logitech.com Opisi .................. Optički miš s dvostrukim senzorom
e Dizajn i veličina ovaj put su pogođeni baš kako treba, jer unatoč opsežnim istraživanjima tržišta, legendarni MouseMan Wheel ipak je bio mrvicu prevelik za većinu korisnika. Žica za dobar mouse rate, dvostruki optički senzor za povećanu osjetljivost. a Jednom kada se pojavi na tržištu, vjerojatno cijena. lako su Logitechovi driveri među najboljima na tržištu i rade na svim OS-ima (uključujući i Mac), ostaje puno stvari koje se u njih mogu ugraditi, a koje bi veselile igrače
Dojam: Ultimativni komad hardvera i pokazatelj dobrog ukusa u svakog igrača. Bez obzira posjedujete li PSX ili jednostavno padate na likove iz grčke mitologije, polu dupe, polu memory card uvijek možete žuljati u džepu gdje god pošli
Dojam: Tipkovnica i miš još uvijek su najbolji combo za kontrolu većine FPS i RTS igara, a ovo je najbolji miš. Poboljšanu osjetljivost, kakvu je do sada nudio samo Razor, doduše, nismo imali prilike iskušati. No, čak i ako je sve samo marketinški trik, miš izgleda tako dobro da ga jednostavno moramo imati
Datum izlaska: Uskoro
Datum izlaska: Uskoro
• Izdavač
godine po izboru posjetitelja Ubi Soft imao je i najbolji izložbeni prostor. Ghost Recon i Pool Of Radiance samo su neki od prikazanih hitova
a mi ulazimo u mračnu prostoriju bez svjetla i zraka, gdje će nam za koji tren priopćiti veliku, dugo najavljivanu vijest: "Ne dragi prijatelji, Warcraft III nije gotov, a neće ni biti ove godine. No , mislili smo da će vas veseliti ako vam kažemo da radimo na novoj Warcraft igri. Ne, nije Warcraft Adventures, to, ovaj, više ne radimo. Ali zato će Worlds Of Warcraft bit super MMORPG, vidjet ćete! Samo navrati te za pet, šest godina ... ". Laktarimo se van. . . "Vazduha! ", zavapio bi Zagor-Te-Nej. Dobro, možda na ovom sajmu nećemo igrati Unreal 2, ali svejedno nastavljamo potragu za Svetim Gralom. Tražimo FPS igru koja bi mogla zapaliti mase na način kao što je to jednom davno učinio UT. Na štandu Ubi Sofia upoznajemo najljepšeg PR managera sajma, plavokosu Tamlyn koja nam pokazuje čari Tom Clancy' s Ghost Recona, svojevrsnog nastavka Rainbow Six serijala taktičkih shootera. Na istom mjestu vrti se i prezentacija Pool Of Radiance, koji nam se na slikama, pa čak i u ftl-
Proizvođač
v
•
v •
•
movtma, uctnto atraktivniji nego uživo. Za razliku od Ghost Recona, koji nam se zapravo svidio, češki team based FPS Team Factor ostavlja nas ravnodušnim. Istina, planiraju podršku za dedicated server, no još ništa nije gotovo. Oružja su napravljena i izbalansirana, multiplayer način igre osmišljen i sve je divno - na papiru. Kažu da namjeravaju biti gotovi do kraja godine. Sretno. Rutinski posjet tvorcima legendarnog Delta Forcea, Novalogicu, također ne ulijeva nadu. Njihov horror FPS s besplatnim multiplayerom na NovaWorld serverima Necrocide: The Dead Must Die ipak ne "dolazi uskoro" kako kažu reklami letci, pa se malo zajedno s dečkima zgražamo nad cheaterima i gledamo Commanche 4 u akciji. Vraćamo se s ručka na sajam gdje sada vlada poprilična gužva i odjednom nam se otvaraju oči. Popis likova na sajmu upravo je nevjerojatan. Covjek se pita, nije li kojim čudom g. Tolkien bio ovdje kad je stvarao svoje likove iz Međuzemlja . Pomniji pogled otkriva niz nekontroliranih mutacija u prosječnog posjetitelja te galeriju v
kakva se može pronaći tek na Star Trek konvenciji. Evo "odokativnog" presjeka demografske strukture: - dugokosi ork s noktima dužine prsta, smrdljiv, komada l - patološki lažac, komada l -ružne žene, sve hostese - FartStarter TM, komada 2 (nekakvi debeli likovi s 'Prodigy' frizurom) -general freak or wierdo, otprilike ostatak posjetitelja - PR ljudi (normalni), ponegdje zaposleni na štandovima Dugokosi ork ujedno i je Freak Of The Show, te dobitnik prestižne nagrade "Naj ... si ako te sretnemo na cesti" koju dodjeljuju Butcher & Basta. Zapravo, sve ovo nije ni čudno na sajmu gdje tri, hm, žene, usporedive s najružnijim veprovima koje možete sresti u Tkalči, glume hostese, a pravu atrakciju predstavlja ne prošlogodišnji, ne pretprošlogodišnji, već zamislite molim vas, svjetski prvak u kick boksanju iz '94. (a bio je i europski '93). Jeza. Ipak, drugi dan sajma ostaje nam u lijepom sjećanju zbog najboljeg (jedinog) tuluma. Sony je priredio mega party gdje su samo za uzvanike pjevali i mrdali tijelima Erasure. To što mi nismo bili ta-
mo, nema veze. Cesti posjeti Hooligans štandu i večera kod Kineza koji nas je ubio nekom slatkom patkom za 2 5 funti, ostavili su nam tek dovoljno snage za povratak u hotel.
Dan 3. {utorak, 04. 09. 2001.} Miles & miles away Za svaki slučaj, posjetili smo Infogrames još jednom, no njihova nastamba sada zaudara po, hm, vlazi, pa brzo odlazimo neobavljena posla. Kako je smrdjelo, netko je tamo ipak nešto obavio. Unreala 2 nema, Unreal Championship za X-Box ne privlači nas toliko da bismo ostatak dana proveli ovdje. Radije se odlučujemo za posjet CDV-u, agilnom njemačkom izdavaču koji je na sajmu predstavio toliko potencijalnih hitova da bi njihovi opisi s lakoćom ispunili rubriku igre u dva ili tri broja Buga. Nadamo se da će tako i biti, jer Project Nomads, Divine Divinity, Imperium Galactica III, Grom i The Mystery of the Druids samo su neki od naslova koji su nam privukli pozornost. Zapravo, dan je dobro počeo, danas nas još nitko nije zamijenio za Nijemce, što se do sada događalo u pravilnim vremenskim razmacima. Buka (ruski deve/operi igraju one
l
BUG, BASTA & BUTCHER
• Na satovima letenja kod zapovjednika eskadrile, našeg starog znanca i lugara Olega V. Maddoxa
3. HOMAB Tacticalboard
4. nforce
Proizvođač
......................................... Thrustmaster, http://www.thrustmaster.com Opis ..................................... Gamepad na steroidima
e Gomila programabilnih tipki (42 tipke, dvije funkcije za svaku), od kojih se 20 može jednostavno dohvatiti bez pomicanja lijeve ruke s udobnog naslona. Slušalice s mikrofonom i softverom za glasovnu komunikaciju također su dio paketa a Još nema detalja o softveru koji će se isporučivati s Tacticalboardom, što je prilično velika nepoznanica. Nadalje, stvar na slikama izgleda bitno bolje od prototipa koji smo vidjeli na ECTS-u. lako nismo pipali, tipke za kretanje izgledom ne ulijevaju povjerenje i možda su previše razmaknute
Proizvođač
............... nVidia, http://www.nvidia.com
Opi~ ..................................................... {}JlCl~i ~11i~p~t
e Integrirana GeForce2 grafika, Dolby Digital kodiranje u realnom vremenu i učinkovito korištenje memorije uzbudljiva su tehnološka rješenja i jaki aduti na koje nVidia računa pri ulasku na tržište chipseta i matičnih ploča
a lako navodno brža od svojih kartičnih izvedbi, integrirana GeForce2 MX grafika mogla bi vrlo brzo postati zastarjelom. lako je namijenjen izgradnji jeftinih PC-a, cijena bi - barem u startu - mogla biti previsoka
Dojam: HOMAB (Hand On Mouse And Board) svidjet će se najviše igračima FPS (dodge na jednu tipku?) i RTS igara. Vjerojatno neće izgurati tipkovnicu iz igre, barem ne u ovoj prvoj izvedbi, ali je definitivno cool stvar koji biste ponijeli na LAN party
Dojam: Budget matične ploče s integriranom grafikom do sada su bile sinonim za loše performanse, zastarjelu grafiku i noćnu moru svakog igrača. Zahvaljujući iskustvima i tehnologiji razvijenoj za X-Box, nVidia na tržište matičnih ploča donosi nešto sasvim drugačije
Datum izlaska: Početak 2002.
Datum izlaska: Prošao nedavno
igre koje je Drago popljuvao prije par brojeva) toče votku, što fino sjeda u kombinaciji s pivom kod Hooligansa. Sajam nam se ukazao u sasvim novom svjetlu i super je! Kad smo već kod votke, tumaramo mi tako sajmom po ruti Buka Hooligans, kadli nas netko zazove na tečnom ruskom: "Butcher! Basta!". Naš stari znanac Maddox povukao nas je za rukav i pokazao nam par trikova u IL2-Sturmoviku, najboljoj zračnoj simulaciji ikad. Igra izgleda nevjerojatno stvarno, pa iako teška za svladavanje i izrazito kompleksna, privlači i igrače koji simulacije aviona ne bi inače ni taknuli. Iako se prvo malo ljutio što uporno biramo njemačke avione , Maddoxa je impresionirala naša tehnika uzlijetanja, a priznao nam je da imamo i dobar osjećaj za avion. Odmah smo produžili do Thrustmastera pogledati Force Feedback palice koje bi omogućile našim letačkim potencijalima da se razviju do neslućenih visina. Preko puta je i štand Logitecha, gdje nas po defaultu nude pivom. Sjedimo i ćaskamo s PR managericom , jer Logitech je tvrtka koja proizvodi najbolje miševe, za igru ili bilo što drugo. Logitech je ujedno i tvrtka koja je kupila propali
• Ljudi iz digimaska uzmu vam glavu, smanje je i nataknu na lik iz Quakea
kama LLC, proizvođača famoznog Razor Boomslanga, pa nas interesira hoće li se nešto od odličnog softvera koji se isporučivao uz tog miša naći i u Logitechovim driverima. Ne znaju, zapravo, nisu sigurni. Ali imaju još pive. Sajam je skoro gotov, pa uzimamo mapu i pozivnicu koju smo dan prije dobili od Tamlyn i kreće mo na Myst III prezentaciju/izložbu. Grad već poznajemo kao džep i u podzemnoj se krećemo zapanjujućom lakoćom. Godine tesanja i proučavanja teorije kaosa u zagrebačkom javnom prijevozu razviju u čovjeku nagon za samoodržanjem i ostale vještine uz koje se vrlo brzo prilagođava suvremenijem sustavu. Iskusne globetrottere i sajamske vukove prepoznala je i izgubljena gospođa iz Intela, kojoj smo u svega par trenutaka objasnili kako će najbrže do željene lokacije. Barun Miinchhausen u svojim pričama vjerojatno bi za ovo dobio par primjeraka testnog Pentiuma 4 na 3 GHz, no mi se samo srdačno opraštamo i krećemo dalje. Brzo hvatamo double decker. Na Bastin upit o točnoj lokaciji našeg odredišta, vozač autobusa odgovara sa šarmom mrtvog ježa: "/t's milies and miles away... ". Ovaj bijesni, a
ja dolijevam ulje na vatru ("Remember Boris, many miles to go before you sleep. "). Na kraju ipak stižemo. Ekipa iz Ubi Sofia srdačno nas dočekuje, upoznajemo više ljudi nego sto mozemo za- • Inače se držimo dalje od igara za djecu, ali Shrek! Pogledajte mu špek! Lik je jak... pamtiti imena i razgledavamo Myst III instaokno aviona gledamo dosadnu laciju smještenu u izložbeni prostor koji nalikuje na crkvu. kišu kako lije bez prestanka, a Pijuckamo bijelo pivo i provodimo Basta sa sjetom konstatira: "Na ugodne večernje sate posljednjeg Faceu nikad ne kiši. .. " Touche. dana u Londonu. Nakon samo sata kašnjenja u polasku, chickena i cheesea i dva Dan 4. (srijeda, ožujska (Croatia Airlines rulz), tu05. 09. 2001.) Home, Boy žno analiziramo koliko nam je skill Početak zadnjeg dana u Londonu pao zbog tjedne apstinencije od neodoljivo podsjeća na vic: UT-a. Avion tone u san, ispod nas Mujo je odsjeo u jednom crnoprolaze nizozemska polja, a ispred gorskom hotelu, naručio buđenje i očiju zamišljene slike svih stvari otišao spavati. Budi ga zvonjava te- koje nismo vidjeli u Londonu .... lefona: Kraljica Majka, Unreal 2, Big Ben, - Aloooo! Return To Castle Wolfenstein, - Mmmm .. .da? Bobby, Commandos 2, zgodne dje-Jesi ti onaj šta je nan1čio buđevojke, Američki vukodlak, pedofili nje u devet, jer mu avijon polazi u iz Eidosa, Jack Trbosjek, Eiffelov deset? toranj, točno vrijeme .. . -Jesam, taj sam ... Avion slijeće, Bosanac pali auto-Pa šta još ležiš avetinja, već ti je bus i vozi nas na terminal. Još sapodne! mo malo ... Brzo brže, tramvaj, auNa aerodrom ipak stižemo na vri- tobus, taksi .. . palimo PC, UT ... ah, jeme. U Amsterdamu kroz malo Face, napokon doma! • v
v
.......
l
rr~· ··
u....
Hl ! !·
. .. . ..
.,,..,,_
• {A SOrtS lA
""
,;"
l
.
••
..
u(~Tl_:
' l l.
U DI SO CIJENA JJ b
•
'11-",
_,1
"u., ll
l DOO SIT 300 DEN lO
HARDVER
• HP l.oSirJet 6P • HP DeslcJet 690 ( • Mi'noha Page Pro 6
OkiPage 4W • EIZO F56 • Phdips Brilliant& 105/1 07 • Digital RoamAbout GalaV"ISion 64, Matrox Mystique, S3D Virge • FM Radio kartke • Soyo sonvER
(oreiDRAW 7• Moaomedia xRes 3• ~ • MCP 1.21 • (orel Web.Graphks Suite
•
HJJJVJ UR P!!) J(J PJ lt ~
•
•
•
•
• •
·r:..
'·· •
r• ••
'
'
f!'J
-
HARDYlR
-·. '
l.
W Lotus SmortSuite 97 •·MS Office Profe$ionol97
RE PORT AžA Polovna računala na
piše: Dragan Petric ·e'u- modernija
H tandova na re l S d • Jedan o ' izvedba v
Stanovnici Zagreba, poznati po tome što ljube prirodu i izlete, nedjeljom katkada ne odlaze na Sljeme, u Samobor ili u Maksimir, već se zapute na jugoistočnu periferiju, uz savski nasip, na sajam rabljenih automobila - popularni Hrelić, gdje uz friško roštiljane kobasice, jeftino pivo i jednako jugoistočnu glazbu, u opuštenoj atmosferi obavljaju šoping, nadograđujući usput i svojeg informatičkog ljubimca
ročitali
ste, vjerujemo, u ovom istom broju i izvješće sa CeBIT-a, sajma koji tih dana inače anemičan i tmuran Hannover - toliko običan i jednoličan grad da se i Sisak u usporedbi s njim či ni kao turistička meka - pretvara u poslovnu jezgru svemira i destinaciju snova svakog informatičara ili onoga koji to želi biti. Posjetiti CeBIT, međutim , nije nimalo jednostavan zadatak: avionsku kartu morate rezervirati mjesecima unaprijed, ne mislite li voziti cijeli dan, smještaj i hrana nisu nimalo jeftini, a potrebna vam je i puna šaka vitamina mislite li fizički izdržati tempo ovog sajma. Srećom, dostojna alternativa postoji i puno bliže, na rubu Zagreba zvanom Hrelić, gdje se tehničke igračke, osim razgledavanja, mogu i kupiti. "Pošto su vam ovi kompjutori? " upitali smo maloljetnog trgovca koji je prodavao dva Commodorea 64 s kojih su nedostajale dvije-tri tipke. "Svaki samo dvadeset kuna - uzmi ,
radskom sa mištu
uzmi", odgovorio je, uvjeren u povoljnost svoje ponude. "Imam i Mach II žilete, Erotiku, francuski ključ i kemijske olovke, uzmi, dat ću ti jeftinije ... ", predstavljao je svoj asortiman, vježbajući usput marketinške i menadžerske vještine. "Neće!!!"
će,
nemoj me ... ", urlao je na oca dok smo napuštali njegov trgovački punkt. Hrelić, odnosno službeno "Sajam automobila Zagreb", uočio je svatko tko ga je barem jednom posjetio, najveće je sajmište rabljene robe u državi, a vjerojatno i puno šire. Osim što doista možete kupiti i rabljene automobile, kojih se nedjeljom ovdje prodaje doslovce na tisuće, tu su i "kvalitetniji" maloprodajni štandovi, identični onima koje možete vidjeti na bilo kojoj gradskoj tržnici, a na kojima se prodaje odjeća, obuća, igračke, nakit, piratska istočnja čka glazba, oprema za mobitele i ostale uobičajene sitnice kojih
Zahvalili smo mu na informaciji i pokušali krenuti dalje, no nije "Sta, nece " š?'? . o d ustaJaO. . . . Evo, nosi obadva za trideset kuna, možeš igrat igre, nećeš nigdje naći jeftinije, uzmi, uzmi. .. " nije odustajao, no što je previše, previše je: "Hvala, ne bih ... ". Otac mladog trgovca, koji je u pozadini prostranog štanda rasprostranjenog na čak nekoliko kvadratnih metara šljunčanog tla sjedio i jeo svoj gablec - ćevape s lukom i četvrt kruha, nije bio zadovoljan fleksibilnošću svojeg potomka oko pregovaranja cijene. "Daj mu sve te kompjutore za deset", korio ga je punim ustima, no mladunac očito ne voli kad mu se netko miješa u po- • Prijenosna računala- prevladavaju modeli sao. "Neeeće, neee- Hewlett Packarda v
BUG TRAVANJ 2002.
RE POR TAžA Polovna računala na
• Atari - Idealan instrument za stvaranje novog hita u dance ritmu
radskom sa mištu
• Commodore 64- Najzastupljenije je
računalo
na ovom sajmištu
GABLEC
Za trenutke opuštanja U pauzi obilaska beskrajnog prostora na kojem svoje proizvode izlažu trgovci na Hreliću, najbolje se okrijepiti u jednom od mnogobrojnih barova ili restorana, gdje ne manjka izvrsnih domaćih specijaliteta i sjajnih koktela iz poznate tvornice alkoholnih pića iz Karlovca. Ljubazne ugostiteljice (usudimo se reći prilično gabaritnih oblina) ponudit će vas, dakako, i kavom u ugodnom ambijentu, za vrlo prihvatljivu cijenu, ne veću od četiri kune. U luksuznijim lokalima pivo će vas stajati sedam kuna, dok ostali ugostitelji isti napitak, zbog velike konkurencije, nude i za kunu manje. Hot-dog, će vapi, pogače od brašna i vode obogaćene neponovljivom aromom ustajalog ulja, na kojem se pripremaju posebnim kulinarskim tehnikama, višestruko su jeftinije nego na drugim zagrebačkim izletištima.
• žestoka konkurencija - Stari brojevi Buga višestruko su jeftiniji nego kada ih nabavljate pomoću kupona izravno iz naše redakcije nikad ne nedostaje u suvremenom kućanstvu. Ipak, najveću površinu, usporedivu s veliči nom nekolicine nogometnih igrališta, zauzimaju trgovci bez konstruiranog štanda, koji svoj asortiman roba nude izložen na podu ili - u luksuznijoj izvedbi haubi svojeg automobila. Zaključili ste već da se oko svega možete cjenkati i spustiti cijenu koju vam prodavač navede na svega dvadesetak posto njezine početne vrijednosti, kao što to i mora biti na jednom ovakvom sajmu. I sve drugo stvara ozračje prave "vašarske" atmosfere, pa tako na svakih pedesetak metara možete naići na majstore "šibicarenja ", derutne kamp-prikolice u funkciji ugostiteljskih objekata, mirise izmeta, zvukove Cece i Dragane i ostale komponente zbog kojih ćete se osjećati kao da se nalazite deset kilometara udaljeni od središta neke druge ex-jugoslavenske metropole, a ne Zagreba.
lED BUG TRAVANJ 2002.
ne i tisuće, ima barem neku IT komponentu, makar to bio samo filtar za 14-inčni monitor ili kakva monokromatska grafička kartica, XT matična ploča ili samo lijeva Shift tipka za IMB-ovu tipkovnicu. Cijena? Prava sitnica! Bilo što od nabrojanog teško da će vas, nakon pregovaranja, stajati više od kave iz automata. Nađe se ipak i onih koji prodaju, znate već što, pod bubrege. Tako smo naišli i na PlayStation 2 (s memorijskom karticom i nekoliko piratskih igara) čija je poče tna cijena bila vrtoglavih 2.250 kuna. Na upućen pogled prepun čuđenja, trgovac je odmah rekao kako "na plejstejšn daje i godinu dana garancije", ma što to znači lo, no volju za spuštanjem cijene nije pokazivao. Krenusmo dalje, uvjereni kako neće dugo opstati na tako konkurentskoj tržnici kao što je Hrelić. Zaboga, nije li čuo kakva recesija je pogodila informatičku industriju posljednjih godinu-dvije?
Cijene
Kikiriki, koštice, žileti, kompjutori Osim već nabrojane robe koju možete kupiti na obrtničkim štandovima, ovdje se nudi sve, doslovce od igle do lokomotive. Moguće je tako kupiti i praznu bočicu od parfema, uokvirenu fotografiju Franje Tuđmana, zidnu kartu Jugoslavije, stari zahrđali šaraf, budilicu kojoj nedostaje kazaljka koja pokazuje minute, stare časopise (prevladavaju erotski), istrošeni pisaći pribor, stare tele-
vizore, daljinske upravljače, prazne upaljače, automobilske dijelove, lijevu Borovo tenisicu, poništenu putovnicu, komadiće metala, plastike i drva, te mnogo štošta drugo. Ono što je nama bilo najzanimljivije jesu računala, periferne jedinice, softver, čipovi i komponente za računala ... Vjerovali ili ne, toliko informatičke opreme stvarno je nemoguće očekivati na jednom ovakvom mjestu- gotovo svaki prodavač, a ima ih zasigurno na stotine, ako
Jednako su skupi i prazni CD-R mediji: Traxdata, jedan komad, za dvanaestbrzinsko snimanje prodaje se za bijesnih šest kuna, a popunjen nekom novom igrom ili kakvim softverskim proizvodom poput Windowsa XP, Adobeove ili Macromedijine kompilacije, Officeom XP ili nekim sličnim ((must-have )) proizvodom, moći ćete kupiti za dvadeset kuna. Na prvi pogled razoča ravajuće i nimalo vrijedno vožnje po savskom nasipu i izdvajanja deset kuna za kartu za parkiranje. No prošećete li se malo dublje po ovom aerodromski velikom prostoru, naići ćete i na puno atraktivniju ponudu. Tako možete
čevši od 486 generacije, preko ra17-inčni Eiz o monitor s početnom cijenom od 600 kuna znih verzija Pentiuma, do (prisjetite se, pregovaranjem je Durona, Athlona, Celerona, pa moguce pocetnu ClJenu 1 v1se nečak i Pentiuma 4. Cijena svakoga go prepoloviti), a ako vam je to je redovito ispod pedeset kuna, odveć luksuzno , 15-inčni CTX no teško da će vam računalo doipronaći ćete s naljepnicom na kosta proraditi ako ove procesore "ubodete" u svoju matičnu ploču joj piše 500 kn. Compaqov monitor, iste veličine dijagonale, stoti- puno su prikladniji kao cool pri. . nu je kuna jeftiniji, a 17-inčni VJeSCl. Philips u početku pregovaranja ciAko vas zanima stručna literatujeni se na 800 kuna. Mnogi trgovra, Hrelić je ponovno pravo mjesto za vas. Stare brojeve Buga, sa ci posjeduju, pored šarafa, odjeCD-om, zapakirane u najlon, upraće, alata, posuda i ostale robe, po nekoliko monitora (uz Commovo onako kako su bili zapakirani i dore 64, monitori su najzastupljekada su se prije godinu, dvije, niji proizvod), pa ako odnesete pet, pojavili na kioscima, dobit sve, dobit ćete iznimno povoljan ćete za pet kuna po komadu. Uz "rabat" - skoro sve za početnu ci- • Prodaja na veliko- Na ovom štandu ćete ostvariti izvrstan rabat ako dobro pregovaranje, svaki treći kupite sva tri monitora jenu samo jednog od njih. ćete dobiti besplatno, ili ćete za Već spominjani "komotri Buga dobiti na podorci", kojima redovito neklon jedan Playboy ili dostaje barem jedna tipka, Penthouse, odnosno nešto egzaktnija izdaali se zato dobivaju u veći nja iste tematike, poni slučajeva sa 5,25-inčnom disketnom jediniput Sex oglasnika, com i kazetofonom, prodaErotike ili slovenskog ju se u prosjeku na svakih Vrućeg kaja. Mreža je, stotinjak metara po jedan kao i u stvarnom živo(što je prilično gusta distritu, jeftinija: početna bucija), s početnom cijeje cijena tri kune, a nom koja uvijek iznosi dvakako je namijenjena deset kuna. Zanimljivo je ozbiljnijem i zahtjeda se na mnogim "štandovnijem kupcu, kao vima" mogu pronaći i tipoklon za kupnju "na • Matične ploče i grafičke kartice Prodavač • Miševi - Vrlo širok asortiman ponude veliko" (preko tri kopkovnice, takoder s pokoće vam ponuditi i štivo za razbibrigu mada) dobiva se jom tipkom manjka, no trgovci ih baš i ne razlikuju od predzadnji broj Glosmo ustrajali na tri kune. "Osam busa ili Nacionala. Commodorea, pa i njih cijene kuna, to je najbolji kompjutor, dvadeset kuna. Nakon što obavite k 'o da si ga ukrao ako ti ga dam "Za koliko biste mi prodali ovu trgovinu i puno brže za osam kuna, ajde nosi" već se tastaturu?" upitali smo egzotičnu ispraznite džepove u ustaje i mota kabel oko tipkovniprodavačicu "Sao Roma" naglajednom od mnogoce, uvjerena u uspješan ishod trska, kojoj baš n~e bilo jasno što brojnih kafića (vidjeti govačkog pregovaranja. Kada ga želimo kupiti. "Sta hoćeš? " začu okvir uz tekst) ili nismo kupili niti tada, poslala nas dila se, vjerojatno čuvši riječ "ta- je u tri, hm... - i prokomentirala štandova s piratskim statura", pa smo joj pojasnili: "- ipak neuspješne pregovore s jesoftverom, glazbom ovaj kompjuter, pošto ga prodajeili DVD fllmovima, te dnako egzotičnom prodavačicom te? " Odmah joj je bilo jasnije i kupite kakvu masku sa susjednog štanda. za mobitel, vrijeme je procijenila ga je na dvadeset kuna. Na odmahivanje rukom upitada se izlet privede Brand-name računala la je koliko mi nudimo. "Dat ću kraju. Ako još nikada Najatraktivniji artikl na koji smo • AMD i Intel - Nema tog sajma na kojem ne vam tri kune" bio je odgovor koji naišli bio je Hewlett Packardovo niste posjetili ovu izlažu i najveći među najvećima margin u grada i je filtar u njezinom mozgu auto- prijenosno računalo imena Apollo matski eliminirao. "Evo ti ga za društva, zaputite se 700, sa 286 procesorom. deset kuna, pa nek ' ti Bog da srijedom ili nedjeljom Dijagonala ekrana mu je otprilike zdravlja i da te ne vidim više ujutro do rotora na deset inča, nedostaju dvije funkcijovdje ... ", pokušala je, no i dalje križanju Držićeva i ske tipke, kao i baterija (iako se s Dubrovačke. Imate li njime dobiva punjač) volje svojim autom i floppy, a težak je zavoziti po Sajmišnoj cijelo deset kilogracesti uz nasip prema ma. Dobre vage. Poistoku, samo izvolite, četna cijena ovog pono za sedam kuna puslovnog računala, eleno je preporučljivije gantne izvedbe, iznosi sjesti u taksi, kombipetnaest kuna. Tu i tavozilo vrlo nalik mo naići ćete i na onom iz filma "Ko to IBM-ove prijenosnike, • Tipkovnice - Jest da nedostaje pokoja tipka, tamo p eva? ", s šofejednako suvremene • ali tko još danas koristi desni Alt? rom vrlo nalik Mišku izvedbe, ali ne po ova, iz istog filma - brže kvoj best-buy ponudi. znatih proizvođača. Na jednom ćete se uživjeti u atmosferu, a prPronašli smo i '. štandu utjelovljenom na haubi ve poslovne pregovore vjerojatno Atarije i ZX Spectru"stoj adina", nude se svi mogući ćete obaviti već na samom putu me za dvadeset kuna, • ali i komponente po- AMD-ovi i Intelovi procesori, po- prema balkanskom CeBIT-u. • Psić-i on je na prodaju pronaći
/
v
••
•
•v
STRATEGIJE War in the Pacific
O Oznaka dnevnog dosega odabrane pomorske grupe 8 Normalni domet odabrane zračne jedinice
informacijama o bazi nad koju ste nadnijeli miša (u ovom slučaju britanska baza - Singapur) Pregledan izbornik svih zračnih, pomorskih i kopnenih snaga te raspoložive industrije u odabranoj bazi (Saigonu)
E)
Produženi (extended) domet odabrane zračne jedinice
(i)
C)
Podmornice vrebaju plijen ...
0
Glavna japanska baza u ovom dijelu mape (Saigon) s nekoliko pomorskih grupa
~ Mini mapa koja pokazuje isječak koji upravo
0 0
Nizozemska (nije hrvatska) baza - i to superbitni Pale mbang
War in the Pacific ............ Matrix Games/2by3 Games Tip ........................................................ Ratna strategija Konfiguracija .............................. P3/800, 256 MB RAM Preporučena .............................. P4/1500, 512 MB RAM Proizvođač/Izdavač
Dojam: Magnum opus Garyja Grigsbyja i njegovog tima. Epohalno binarno dostignuće, monumentalna posveta ljudskoj upornosti, strateškim igrama i procesorskoj moći PC-a. Najveća, najdetaljnija i najbolja ratna strategija ikada sačinjena, od Velikog praska naovamo
BUG LISTOPAD 2004.
O lskočni poluprozirni prozorčić s glavnim
OBJAŠN
Osnovni podaci o stanju zaliha u Saigonu gledate i omogućuje brzi skok na druge dijelove mape
JE OCJENE
Ja, ljudi, ovoj igri moram dati ocjenu koju vidite u Info-boxu i uredništvu zaprijetiti samospaljivanjem ako je ne objave bez umanjivanja, inače samog sebe ne bih mogao pogledati u oči u ogledalu. Ovakav panegirik novinar piše jednom, možda najviše dva-tri puta u životu. Nazor ga je pisao Titu, Sedlar Gospi, Ivanković Gotovini, Aralica Tuđmanu, Tuđman samom sebi, a ja ga pišem GG-u i WITP-u i amen! Premda je realno ovo igra za koju mentalne kapacitete i snagu volje ima manje od 1°/o gejmera svemira, to ne umanjuje njenu kvalitetu, dubinu i doseg. Čak i ako vas ovakve igre ne zanimaju - naklonite se WITP-u s najdubljim štovanjem: ovo je ~~-: produkt koji pomiče granice računalstva. e ~~·
nstalirajući
prvi put ovu megamraq nadigru, kroz glavu mi je prošla misao kako ću komad softvera koji se upravo naseljava na disk mog računala vjerojatno igrati i za pet, osam, možda čak i deset pa i više godina. Koliko puta vam se to dogodilo u računalnom životu uopće, ne samo s igrom? Tamo negdje 2012. , ako bude zdravlja, Sanadera, EU-a, mirovinskog fonda i procesora, kupovat ću novo računalo, ne misleći kako će se na njemu vrtjeti Doom 6 niti HalfLife Resurection, već da li će PC hardver i Windowsi 2010 SBM (od Steve Ballmer Monkeyboy) podržavati jednu prastaru igretinu iz već zaboravljene 2004 ... O, ljudi! War in the Pacific je jednostavno takav - igra ovakvih proporcija nikada nije bila načinjena, a vrlo je vjerojatno da u doglednoj budućnosti neće niti biti. Ovo nije "gaming experience" koji se zaboravlja za mjesec-dva, ovo je - vjenčanje s binarnim kodom!
Ogromnost nesagledivosti Kako uopće pisati o ovoj igri u nekim normalnim terminima kada je ovdje sve iščašeno do neprepoznatljivosti, a ono što bismo u normalnim uvjetima nazvali "naklonošću recenzenta" (reviewer bias) prerasta u digitalnu ljubav? U usporedbi s bilo kojom dn1gom igrom, WITP je poput slona u usporedbi s ... dobro, ne baš mravom, ali recimo - malim psom. Onim nekim jako malim. Riječi recenzenta jednostavno su preslabe da ikome sa strane dočaraju koliko je ovaj proizvod golem. Glavna kampanja u igri traje preko l. 500 poteza - igra modelira sve što je sudjelovalo u ultragolemom Pacifičkom ratu. A kad kažemo sve, onda to i mislimo. Tisuće pojedinačnih pilota (zastupljenih imenima i prezimenima), svi brodovi na svim stranama: od najvećeg bojnog broda Yamato (vidi okvir) do stotina malenih patrolnih čamaca i "bar-
gesa " za obalnu komunikaciju, svi modeli aviona u desecima tisuća proizvedenih i u ratu angažiranih primjeraka. Baza brodova u ovoj igri zauzima gotovo l O. 000 komada plovila! PBEM partije , odigrane do kraja, trajat će bezmalo koliko i sam Pacifički rat, barem u slučaju nešto sporijih igrača koji stignu odigrati jedan potez dnevno. To, međutim, nije sve - treba upravljati i proizvodnjom (vidi okvir). Riječi su, gospodo, preslabe pa vjerujte: ovako ogromnu igru nikada u životu niste vidjeli.
Onkraj Svijesti {tm) War in the Pacific (WITP) posljednja je, najveća, terminalna faza u nizu igara glavnog dizajnera Garyja Grigsbyja (GG, narode, Svemirska Legenda i Car). Kritičari, ali i obožavatelji ovaj soj Grigsbyjevih igara zovu "spreadsheet games" zbog neopisive količine podataka na kojima se temelje pa i zbog toga što priličan broj screenova u igri izgleda kao da ste otvorili neko posebno, grafički uljepšana sučelje za Excel i u njega učitali tisuće kilobajta podataka o ratnim strojevima. Djeluje suhonjavo i isprazno? Da, na prvi pogled! Genijalnost Garyja Grigsbyja i njegovog tima sastoji se u tome što volšebnom rukom maga tu neiskazivu hrpetinu podataka uspijevaju pretočiti u igru - koja je na kraju teška, izazovna, maksimalno realistična, ali i - zabavna! (Barem za nas luđake koji pušimo takav pristup. O, još kako pušimo ...) "Spreadsheet" pristup, uostalom, nije jedinstven samo za Grigsbyja. Citav niz strategija se oslanja na slične momente koji su u manjoj ili većoj mjeri vidljivi igraču. No ponavljamo, ako treba - samo će genijalan div
zajner to znati pretočiti u zabavan i kvalitetan proizvod. Svatko tko želi bolje spoznati wargaming trebao bi unutar par sati zaigrati par poteza Rata na Pacifiku i zatim bilo koje igre HPS Simulationsa i Johna Tillera. U osnovi "sve je to isto", ali je razlika u fmalnoj realizaciji, grafičkom bogatstvu i igračkom užitku jednostavno nemjerljiva. Grigsby : Tiller - l OO : l!
l NA
Prin1čnik
za WITP dolazi s igrom u PDF obličju i ima 260 stranica. Eto, ono, ako baš moram, ku'iš, ono, razbu, nać' manu igri, ako baš nešto moram iskopati, neka to budu slabosti i povremene nejasnoće u priručniku. WITP je zasad dostupan isključivo kao "digital download" preko Matrixovog weba (www.matrixga mes.com), uz cijenu sukladnu gole-
MILl
War in the Pacific može se igrati protiv računala, koje je iznenađujuće .. pametno .. , no pravi je užitak u igranju protiv drugih ljudi PBEM metodom. Protivnike je najlakše pronaći na webu Matrix Gamesa (www.matrixgames. com) na web-boardovima posvećenima diskusiji oko ove i drugih igara. e
t-
•
•
STRATEGIJE War in the Pacific
"f AIR'' l!lvl': .. -c;NFtCIJlT ·a1H tlO 5 • ' !1HOt.l-OSZZ00r.~UA1-
C l TY Ll KilE !liJ>.KUlr. Sl!'ll>S $$
HlZ002-052Z000.!LllU-
• Pacifik je podijeljen na nekoliko vremenskih i teritorijalnih zona - ako vam je muka od svega, neke zone možete staviti i na ''Al control" moći
igre- 70 USD (ali vrijedi svakog centa). WITP je u osnovi temeljito povećan i "napuhan" Uncommon Valor kojeg smo ishvalili na pasja kola pred neke 2 - 3 godine. Ako ste probali UV, prilagodba novoj igri bit će relativno brza. Ukoliko mislite zagristi u WITP bez ikakvog uvoda, odvojite mjesec-dva samo za upoznavanje s osnovnim mehanizmima igre. Osobno, UV igram vrlo intenzivno od trenutka kada je izašao, a smatram da ću se "znalcem za WITP" moći nazvati, i to tek eventualno, za najmanje šest mjeseci. WITP se ne igra, ruljo, WITP se studira...
Polako, ali sigurno Unato č
ovakvom nevjerojatno golemom i detaljnom obuhvatu, ili baš zbog njega, WITP nije igra tipa "grand strategy" u kojoj bi igrač samo upravljao osnovnim odrednicama, uz aproksimaciju sitnica kao što su opskrba ili gorivo . WITP j e u suštini klasi č na operativna igra, i to u punom značenju te riječi. Suština mikromenadžmenta u igri je planiranje .. operaCIJa. Premda igram ratne strategije godinama, ako ne i stoljećima, još nisam vidio igru koja tako dobro dočarava "m ehanizme rata" kao WITP. Promatraču sa strane mogu
se činiti čudnima izjave povijesnih savezničkih generala i admirala kako su "onižja" poput transportnog aviona C47 Dakota ili patrolnog PBY Catalina bila odlučna za pobjedu u ratu. Stripovski i filmski pristup Drugom svjetskom ratu " uči " nas da su mnogo bitnija pojedinačna junaštva, holivudski efe kti i ramboidni pristup , zar ne? Ne, narode . Veliki svjetski rat je 80% opskrba i logistika, a ako se odvija na "terenu" kakav je Pacifik, onda od preostalih 20% barem 15% otpada na "intel" -dakle informacije o neprijatelju, patroliranje • Ako ste luđak (a tko normalan nije?), i izviđanje. Fascinan- možete provesti sate samo proučavajući tno je kako bi većina informacije iz pregoleme baze podataka o igrača WITP-a nakon avionima, brodovima i ostaloj opremi prvih par tjedana iskustva s igrom mijenjala svoje "borbene" lovačke skvadrone za oficira (na engl. "chief of staff'), patrolne ili transportne - neviđe koji ima određene sličnosti s pono svetogrđe u očima površnih slom izvršnog urednika u novinarigrača RTS-ovskog svijeta, ali u bistvu ili scenarista u snimanju filti više nego logičan potez! ma. To je osoba na kojoj zaista leU srži WITP-a je planiranje i proži časopis, film ili ratni plan, mada vođenje ratnih operacija, ne tolion nije i vrhovni zapovjednik i ko borba. 90% vremena obavljat najčešće ne ulazi u povijest na većete posao operativnog stožernog lika vrata. (Pažljiviji čitatelji mogu
RATA Kako napominjemo u glavnom tekstu, u ovoj su igri zastupljene tisuće brodova, deseci modela aviona, stotine zapovjednika, hrpetina pacifičkih otoka, otočića i atol a... Ipak, u svoj toj gomiletini neke se pojave ističu svojim povijesnim utjecajem na događanja. Kako je ova igra iznimno detaljna i realistična, sve što je imalo naglašen utjecaj u "stvarnoj" povijesti, imat će po svoj prilici i u ovoj igri. Pogledajmo stoga nešto detaljnije nekoliko pacifičkih legendi.
Mitsubishi G4M Betty Japanski torpedni i laki bombarder, car Pacifika, zbog vretenasta oblika i sklonosti požaru zvan "Leteća cigara". Betty je bio vrlo krhke konstrukcije i ne osobito izdržljiv, ali je imao dvije prednosti kao stvorene za upotrebu na Pacifiku: izuzetno velik domet i mogućnost nošenja i precizne isporuke torpeda. Bettyji i njegovi prethodnici G3M Neli imali su ključnu ulogu u potapanju dvaju britanskih bojnih brodova na samom početku rata, što je bio jedan od najvećih udaraca na britanski pomorski prestiž u povijesti. Dobro upotrijebljeni skvadroni Bettyja noćna su mora Ameri ma. čuveni lovac Zero (BTW, također Mitsubishijev) je možda cool, ali ne može potopiti američki nosač!
lsoroku Yamamoto Mali, ćelavi i žovijalni Japanac, s nekoliko ljubavnica i sklonosti za pisanjem (loših) haikua, jedan je od najlegendarnijih admirala u povijesti. Zanimljivo da je Yamamoto, idejni začetnik napada na Pearl Harbor, bio pun poštovanja prema Amerima - želio je izbjeći rat protiv njih i ispravno je predvidio da će u slučaju sukoba japanska flota "vladati morem pola godine i nakon toga izgubiti rat", kako je, otprilike i bilo (u igri možete probati biti bolji). Sujevjerni fatalist izgubio je život 1943. na Južnom Pacifiku. U WITP-u Yamamoto započinje kao zapovjednik japanske Združene flote (Combined Fleet ili, za prijatelje, Nihon Kaigun), ali ga možete premjestiti na koje god mjesto želite.
Raymond Spruance Možda i najbolji admiral s američke strane je bio ću dljiv, šutljiv i povučen Spruance -tip koji je među prvima shvatio značaj nosača aviona za dominaciju na moru, zaslužan za pobjedu kod Midwaya. Spruance nikad nije uživao popularnost, niti kod podređenih, a
nerijetko niti kod povjesničara koji su o njemu pisali, no ako vam se ide s nosači ma u japanske vode, uzmite ovog tipa na brod i dajte mu da zapovijeda...
F4U Corsair Vjerojatno najbolji mornarički lovac Drugog svjetskog rata. U upotrebu je počeo ulaziti sredinom 1943. pa ćete se kao Saveznici u ovoj igri u poče tku trebati snalaziti bez njega. Specifičan "slomljeni" profil krila nastao je iz želje da se skrati i tako ojača stajni trap, koji je za nosačke avione trebao biti snažniji od onih na zemaljskim lovcima. Zanimljivo je da, nakon sveg truda uloženog u nje-
RATNA E
• Proizvodnja avionskih motora i zrakoplova- nekima najdosadniji, nekima ključni dio igre. Srećom, sve se može automatizirati
• Nevelika, ali vesela i nekad ratoborna zemlja Japan- Možete li odavde upravljati gotovo trećinom zemaljske kugle ili će vas Ameri smlaviti? uočiti
da je potpisnik ovog teksta izvršni urednik jednog od Bugovih izdanja pa sami izvući neke paralele, hehe.) U svakom slučaju, opišimo kako izgleda prosječnih mjesec dana (u igri) u životu igrača WITP-a s, recimo, Savezničke strane, sredinom rata ...
Slušaj me, Veliki Plane Sagledavajući
cjelokupnu stratešku situaciju, uočit ćete da otok Kwajalein ima izvrsne preduvjete da postane moćna zračna baza (rječnikom WITP-a - baza razine 6 ili 7). Kwajalein je trenutno u japanskim rukama, a budući da oni imaju ograničene inženjerijske ka-
pacitete i veći domet aviona, recimo da njima nije bio toliko potreban pa ga nikad nisu izgradili više od razine 4. OK, da biste došli do Kwajaleina, prije trebate osvojiti Jaluit, Wotje i Maloelap (živopisna imena pacifičkih domorodaca). No da li je to zaista nužno? Možda su te baze toliko slabe da ih možete neutralizirati zrakoplovstvom, zaobići i iskrcati se izravno na Kwajalein? Da to odredite, naredit ćete izviđačkim skvadronima intenzivno desetodnevno izviđanje (recon) svih tih lokacija. Nakon toga ćete imati nešto jasniju sliku situacije i na temelju iskustva polako ćete formirati sliku neprijateljske obrane te procjenu vaših
gov razvoj i proizvodnju, Corsair jako dugo nije vidio službu na nosačima (već samo u kopnenim jedinicama) jer se pilotima u početku učinio vrlo teškim za slijetanje na nosač pa su ostali vjerni prethodnom, također vrlo uspješnom modelu nosačkog lovca (Hellcat). Corsair je prvotnu slavu tako stekao u obalnim lovačkim jedinicama i u rukama Britanaca koji su prvi usavršili metode za slijetanje ovim avionom na nosače.
Vamato Najveći
bojni brod ikada sagrađen, megagolemi japanski bojni brod Yamato, i njegov "klasić" Musashi nikad nisu doživjeli priliku da stvarno "šutaju dupe" Amerima jer ih je japanska komanda uporno čuvala za veliki završni obračun - do kojeg nikad nije došlo. Ipak, nema ljubitelja pomorske moći i ratnih strategija koji ne dožive erekciju pri pogledu na ovu strahotu, s glavnim topovima kalibra 460 mm (to je promjer od gotovo pola metra!). "Metak" iz svakog od tih topova (a Yamato ih je imao devet) težio je oko tonu i pol. Mrak. ROxORz. pwn
Za razliku od izravnog prethodnika ove igre, Uncommon Valora, koji je za red veličine manji i jednostavniji mada se oslanja na iste mehanizme, WITP nudi i mogućnost upravljanja proizvodnjom! Kakve veze ima proizvodnja aviona s ratom? Nikakve! U pitanju je crna ratna ekonomija, ali ujedno i osnovni preduvjet da bi vaši mali, beskrajno hrabri, Caru odani žuti Bushido ratnici uspješno napadali jenkijevske i britanske trule imperijaliste! Ovo je, naime, od osobitog značaja za japanskog igrača jer Saveznici ionako, već par tjedana nakon početka rata, uživaju u hrpama obilja. l Saveznici mogu donekle utjecati na proizvodnju, ali njihovi su problemi na ovom planu neusporedivo manji. E sad, proizvodnja... Da je ovo Jednostavna Igra (tm), čovjek bi samo kliknuo na neki model aviona koji mu se sviđa i rekao .. Proizvedi mi 216 komada ovoga ... U WITP-u je sve pakao, težina, mrak i užas ... Prvo trebate osvojiti lokacije s prirodnim sirovinama i resursima te naftom. Zatim te sirovine trebate tankerima i teretnim brodovima iz Dalekih Luka (tm) dopremiti do Japana. Zatim u Japanu trebate pokrenuti tešku industriju (Hl, Heavy lndustrtJ i pretočiti sve to u tvorničke i brodogradilišne kapacitete. Onda- preskočimo nekoliko .. nijansi .. - birate koje ćete modele avionskih motora (!) dati u proizvodnju. Na kraju lanca .. spajate .. motore i tijela zrakoplova u gotove avione i šaljete ih u rat. Jesmo li spominjali i potrebu treninga pilota? Otom nekom drugom prilikom. e
snaga potrebnih za njeno slamanje. Cijelo to vrijeme odvija se svakodnevica rata na beskrajnom
prostoru Pacifika - patrolni letovi prate pomorske snage neprijatelja, deseci podmornica vrebaju neprijateljske konvoje na zadanim
PBY Gatali na
Saipan i Tinian
Jedan od najlegendarnijih aviona u povijesti zrakoplovstva, čiji su neki primjerci bili u upotrebi do pred desetak godina. U prvih šest mjeseci kampanje sa savezničke strane skvadroni Catalina bit će nenadomjestive uši i oči vaše sile, bitniji od bilo kojeg drugog zrakoplova, a usput možda na patroli ukebaju i koju podmornicu. Jedan od aviona koje nijedan igrač aviosimulacija ne voli, jer je spor, trom, nema milijun mitraljeza i bombi i ne izgleda "seksi", ali je u stvarnom ratu, kao i u WITP-u, bio nezamjenjiv i rulao.
Od par stotina baza na mapi, ove su dvije vjerojatno pojedinačno najvažnije. Zašto? Čitajte malo o povijesti Drugog svjetskog rata. Dok ne osvoji ova dva otoka i njihove odlične aerodrome, saveznički igrač ne može ozbiljnije naškoditi Japanu. Osvajanjem Saipana i Tiniana Amerikanci su stekli mogućnost bombardiranja Tokija bombarderima B-29. Iz ovih baza uzletjeli su i avioni koji su bacili bombe na Hirošimu i Nagasaki. Kako su svi parametri u igri vjerno simulirani, tako i osvajanje ili gubitak ovih dviju baza predstavlja prijeloman trenutak kampanje u WITP-u.
Truk, Kwajalein i Rabaul Najvažnije utvrde Japanaca na Pacifiku (na slici je Truk pred kraj rata), mjesta iz kojih se planiraju ofen• • z1ve u prvom penodu rata, i baze koje se brane do posljednje kapi krvi kada "shit hits the fan''. Minirajte ih tisućama mina iz svojih minopolagača!
Pa lembang Japan je u rat krenuo zbog nafte i sirovina, kojih u Japanu nema, ali ih ima u izobilju u današnjoj Indoneziji koja je tada bila nizozemska kolonija Istočna Indija (u igri DEl - Dutch East Indies). Indonezija je stoga prvi i najvažniji cilj japanskih osvajanja, a najvažnija lokacija u tom smislu je Palembang, mjesto s uvjerljivo najvećim prijeratnim zalihama nafte na mapi. e
STRATEGIJE War in the Pacific
• Ovako, u pravilu, sve počinje- iznenadni udar na Pearl Harbor...
• Akcijske epizode možete i preskočiti ako želite, no one su izvrsne za atmosferičnost, napetost i dramu, kakve su rijetke u ratnim strategijama mjestima, u Kini se beskonačne, ali i vojno dosta beskorisne kineske divizije tuku s japanskima, konvoji polako, ali sigurno razvoze naftu, gorivo, namirnice i vojsku... Manje su čarke vjerojatne i moguće, ali one vas ne ometaju u razradi Velikog Plana! Nakon dva-tri tjedna zadajete si "Dan D" na koji ćete izvršiti invaziju na cilj. Desetak dana prije Dana D pojačavate bombardiranja svojim Letećim tvrđavama (možete ih i smanjiti ili ukinuti da zava~ rate neprijatelja, ovo je samo školski primjer). U trenutku isplovljivanja invazijskih snaga trebat ćete sastaviti desante, odrediti pješačke divizije prvog i drugog vala, složiti grupacije brodova za iskrcavanje i vatrenu potporu, ukrcati vojsku i namirnice na brodove ... I to je, otprilike, tek početak. Jednom kada zaista i otpočne tako dugo planirana operacija, vidjet će se kvaliteta vašeg operativnog plana i prilagodljivost istoga nevoljama koje će Japanci baciti na vas! Cak i igračima naviklima na "strateško mišljenje" sve ovo vrlo lako može biti malo previše. Dopuštam tu mogućnost i dotične žalim. Jer, vjerujte, mogao bih čitav broj Buga s lakoćom pov
puniti samo finesama vezanim, recimo, za zračnu borbu. Samo to, bez uopće doticanja na desetke drugih aspekata ove mega-prebogate igre. Nakon toga bih pomorskim forama ispunio tri Buga... A to, sve skupa, predstavlja možda 50% onoga što ova Giga Godzilla od igre nudi.
Samuraji
vs. kauboji
I kada tako, nakon tisuću i nešto odigranih poteza, za J a p anca na kraju sve ode dovraga i kada se otočki bedemi počnu lomiti pred nezaustavljivim naletima američkih nosača , bojnih brodova , Liberatora, podmornica i ostalog, još uvijek nije sve propalo. Ići će te od skvadrona do skvadrona i pritiskati "botun" za zlokobnu naredbu kojom odane zrakoplovce pretvarate u humanoidne projektile za jednokratnu upotrebu. Kamikaze! Američki povjesničari uglavnom su puni respekta prema ovom
"specijalnom" japanskom oružju i čak se i najponosniji US "patrioti" slažu da za kamikaze jednostavno nije pronađeno efikasno protuoružje. Zadnjih mjeseci rata Ameri su gubili mnoge brodove pod napadima kamikaza- osobito neoklopljene razarače i plovila manja od njih. Rat je završio zahvaljujući atomskim bombama, a da kamikaze zapravo nisu zaustavljene. (Zanimljiva je crna opaska kako su ove teze zapravo potvrđene i ll. rujna, i kasnije.) Za ratovanje s japanske strane potrebna je, dakle, blaga nazočnost duha samuraja i vjernost Bushidu, no igra nije ništa manje čarobna ni kada se igra kao Amer. Opušteni ste zbog bogatstva modela zrakoplova, ogromnih zaliha i neiscrpne produktivne moći tvornica i brodogradilišta, ali - treba nekako iščupati sve te otočiće iz japanskih šapa! Iwo Jima, Saipan, Tarawa, Kwajalein ili Okinawa nisu uzalud ušli u povijesne knjige kao najkrvavija bojišta rata uopće, a - najzad - niti atomska bomba nije upotrijebljena tek tako: u sluča ju iskrcavanja na tlo Japana optimistična su predviđanja očekivala oko milijun poginulih. Kao nevježa, vjerojatno smatrate da su u ratu na Pacifiku sudjelovali samo Japanci i Ameri. Kako pogrešno! WITP sadrži sve o dotičnim dvjema zaraćenim stranama, ali tu su još i Kinezi, Britanci, Nizozemci, Sovjeti, Australci, Filipinci, Novozelanđani, Indijci, Mongoli, Mandžurijci... Mada vas cijeli tekst plaši golemošću igre, od 15 scenarija njih 6 - 7 su umjerene veličine i daju se odigrati unutar nekih normalnih vremenskih gabarita. Dubina strateškog promišljanja koja se traži za ovladavanje ovom igrom i slojevitost pristupa koji se nude čine termin "strateška igra" blasfemijom kada ga se primijeni na gotovo bilo koji drugi proizvod dostupan danas.
Ljubav čovjeka i stroja Ništa se na softverskom tržištu danas ne može niti približno usporediti s WITP-om. Ništa. Ovo, narode, nije igra. WITP je povijesna studija, ultimativni mentalni izazov, rukavica u lice mozgu, binama enciklopedistika i više od svega WITP je add on expansion pack za život. Za WITP se strategije sanjaju noćima, s mislima na Paciflk jutrima se budi. Uzalud ćete samog sebe uvjeravati da postoji suvisao život i van obrane Trnka ili da su odlazak po kruh i mlijeko bitniji od odigravanja nekoliko dodatnih poteza i osvajanja Batavije. Kroz
snenu izmaglicu još jednog uz računalo dočekanog svitanja vidjet ćete tamne formacije neprijateljskih bombardera. Ubijat ćete komarce oponašajući zvuk PA topova. Budit ćete se obliveni hladnim znojem, gađajući jastukom zlokobne siluete neprijateljskih brodova. Za ljetnog se kupanja nećete iracionalno bojati morskih pasa niti meduza, već (racionalno) japanskih podmornica i torpeda. No to je tek početak ... Za koji tjedan slomit ćete se i priznati da vam je osvajanje Malaje ili, sa Savezničke strane, Tiniana kasnije u ratu bitnije od seksa i vode, a o hrani da ne govorimo. Shvatit ćete da se od čovjeka pretvarate u stratega, dok stvaran život blijedi. U iščekivanju sukoba nosača kod (umjetno izazvanog, virtualnog) Midwaya trest ćete se, bulazniti nesuvislo, na uredske mailove odgovarati nav japanskom i smiraj tražiti u čaši. Cekajući potez PBEM neprijatelja, admina svoje uredske mreže davit ćete pitanjima: "J esi siguran da nam je sve u redu sa serverom, čekam važan... mail... ti... luđače!? " Pokretanje poteza rastopit će okolni svijet u matriksovski buZlet time: ljudi i pojave oko vas se miču, možda i otvaraju usta, no vi ih ne čujete i gibate se svojom brzinom, uvjetovanom događajima na ekranu. Pobjeda u odlučnoj bitci, nakon pletenja operativne mreže kroz mjesec i više dana PBEM-a, bacit će vas na koljena pred raču nalom: sve je ovo, dakle, možda imalo smisla! Idući koraci u ovoj spirali propasti? S Amazona ćete početi naruči vati knjige o Pacifičkom ratu, tražiti webove za online prodaju samurajskih sablji, replika japanskih uniformi ili plastičnih modela Enterprisea (nosača aviona, za trekkieje koji su zalutali u ovaj tekst). Pročitat ćete Yamamotovu biografiju. Zapitat ćete se bi li bilo moguće dati otkaz, preživljavati od penzije i socijale, odseliti na Palagružu i igrati WITP dvadeset i pet sati na dan? Kakvi su imigracijski zakoni u otočkim državicama Južnog Paciflka? Mogu li ući u računalo i zagrliti svog najdražeg virtualnog zapovjednika? WITP je izdvojen svijet iz kojeg nema izlaza. Kako uopće to opisati? Hvala GG-u i ljudima koji su ovaj jedinstven, neopisivo slojevit, nevjerojatno bogat i bolesno kompleksan proizvod učinili stvarnim- tužno i kratko bivstvovanje na ovom svijetu čini se lakšim i ljepšim. Ne mogu više, suze mi kapaju po tipkovnici, a riječ zastaje u grlu... • OLEG MAŠTRUKO
Stigle su ubojice Voodooa:
Qlllliics Master lin 1lfT • JJ Blaster BRbee • Tem*lator BNst
98 HAROVEF.
HARD-TEST
Svt jeftini e snimači TEST PISACA
111 Netwtlt Ctlor Printer • Letull SC 1215 Clllr hglf\u • lli CNttce 8& • Tlly 8104 Tektrollix Pllaser 560 • leros DeeuPrint CSS
Proizvođač/izdavač
...... Robote e l Deep Silver l Koch Media Tip ........ "Erotska 30 simulacija života i ljubavi" Mrežna igra ................................. ... )(
Grafika; realno simulirane dosadnosti poput iznošenje smeća MINUS Naslov koji je imao potencijal za masovne orgije donosi tek seks udvoje Dojam: Kao Simsi, ali sa seksom! PLUS
.... '
--~· •
~r, ';.
~~
.....
t
~
\ r-
Nakon Kurosawinih Sedam samuraja, iz Japana nam stiže još jedan klasik: Jo & the 7 Babes! OK, možda nije riječ o klasiku, ali svakako jest o tipičnom predstavniku hentaiigara, japanskih animiranih perverzija toliko nastranih da vam o svemu više nećemo reći ništa više - od srama! Igru je za Sonyjevu konzolu PSP razvila tvrtka UnWired, a prodaje ju putem Interneta zbog čega ne treba Sonyjev blagoslov ni službenu autorizaciju. Među budućim naslovima ove tvrtke su igre zasnovane na iskustvima stvarnih parnodiva: Devon Black Jack in Hell i Memories of Briana.
Proizvođač/izdavač
.................. Redfire Software l GOV Tip ..... "30 erotska akcijska avantura" Mrežna igra .................................... )(
Korištenje tehnologije poskakujućih sisa MINUS Otprilike sve ostalo Dojam: Ima veze sa erotikom. Koliko PLUS
i stidna uš
Proizvođač/izdavač
.......... High Voltage Software l Vivendi Universal Tip ............................... "30 avantura" Mrežna igra .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. )( PLUS
MINUS
Vrckavi scenarij i šaljivi Dosadne mini-igre
Dojam: Stari Larry je bio car!
Proizvođač/izdavač
............ xStream30 Multimedia Tip ........... "30 interaktivna simulacija seksa s Jennom i prijateljicama" Mrežna igra .................................... V'
Velik broj erotskih pomagala MINUS Jennu je izuzetno teško zadovoljiti Dojam: Skidaj gaće Laro, ja sam Šilja! PLUS
Ide Jenna, Lara gilja
Proizvođač/izdavač
.................... Solark Tip ........ "Napredna simulacija seksa" Mrežna igra ....... V'(plus off/ine način, za vježbu)
Izuzetno vjerno modelirana tijela; mogućnost snimanja filmova MINUS Zasad samo dvije lokacije - tropska plaža i penthouse Dojam: Je li previše tražiti i način PLUS
Capture the flag?
Proizvođač/izdavač
............ Linden Lab T: .. t" liP .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . "V'rt l ua lnl. 30 SVIje Mrežna igra ....................................
v
Velik izbor fetiš ističkih zajednica MINUS Sve je puno pervertita! Dojam: Back and forth forever! PLUS
Proizvođač/izdavač
.. .. Republik Games Tip .. .. .. .. .. .. "Virtualni izlasci s opcijom erotskog randezvousa" Mrežna igra ....................................
v
PLUS
Izlazak iz snova, a sve iz
fotelje! Razvoj igre trenutno stoji zbog nedostatka sredstava Dojam: lskrica.com bi u budućnosti MINUS
mogla izgledati ovako
Proizvođač/izdavač
.......... Safe Escape Studios Tip ......... "MMO igra za seksi zabavu " Mrežna igra .................................... v
Igra pri registraciji može provjeriti je li igrač osuđivani seksualni prijestupnik MINUS Zastarjela grafika i izometrijski prikaz zbivanja na ekranu Dojam: Kao Diablo, s umjetnim PLUS
penisima umjesto
mačeva
Proizvođač/izdavač
............... Cyberlore Studios l Ubisoft Tip ....................... Socijalna simulacija s elementima role-playinga Mrežna igra .................................... K
Isti developeri proizvode i ozbiljan softver za prave korporacije MINUS Ne ide im dobro. Koncem 2005. bili su na rubu propasti Dojam: Crtice iz života smežuranog PLUS
starca (dok još nije bio smežuran)
. .... u... l
rr)
11
l
, _ _ ____,, 1
. .....
/'J .u
,rt.
(r,......--rr. rr Jj_
1
·rr rr---r--~r/l
rf-u
·-u
•
J tr · ·
rrrF:r
ll ....
TEMA BROJA BUG
U životu svakog mjesečnika stoti broj zauzima posebno mjesto, pa tako niti mi nismo ostali ravnodušni prema tom stupnju svog razvoja. Stoga vam na nekoliko sljedećih stranica predstavljamo ljude koji stvaraju Bug. Nema puno priče o tehnika/ijama našeg rada, jer to tako i tako opisujemo u svakom testu ili prikazu uređaja koje i sami koristimo. Znači, pred vama je tema posvećena Bugu, kao takvom sam godina i kusur mjeseci. Pa, i nije to tako puno . . . Sto brojeva? Hm, zaslužuje li to "jubilarni" tretman? Već smo nekoliko puta do sada bili u dilemi da li davati veći značaj sasvim očekivanoj i predvidljivoj činjenici da u jednom trenutku izdajemo Bug s "okruglim" rednim brojem ... Sjećamo se kako se glavni urednik trudio u uvodniku Buga br. 10 (rujan 1993.) pobjeći od " slavljeničkog " raspoloženja, da bi u šesnaestom broju (ožujak 1994.) "otvorio karte" i u uvodniku, pod naslovom "10., 10.000. ili pak 16. broj?" napisao: "Možda vas naslov zbunjuje, ali jednostavno moramo zadovoljiti dio redakcije čije sive ćelije rade u heksadecimalnom, binarnom, a tek potom u dekadskom brojčanom sustavu. Naime, bilo je prijedloga da redoslijed izlaženja Buga počnemo označavati heksadecimalnim brojevima, a da izdavanje "desetog " broja obilježimo ludim feštama i "zavrnutim" časopisom (s dvije naslovnice i dva početka, zaokrenuta za 180 stupnjeva). No, "konzervativna" struja je pobijedila i Bug je ostao isti, baš onakav kakvog ga poznajete ... ".
pišu: Miroslav Rosandić, Dragan Petric, Aron Paulić
I tako smo bili skromni, samozatajni, sve dok nij e izašao p e des e ti broj ... Možda se sj e ćate tog sij ečnja 1997. (poslovnjacima će odmah pasti na pamet da je to posljednja "dobra" godina, nakon koje je sve išlo prema dolje u hrvatskom gospodarstvu, pa tako i u informatičkom biznisu) u kojem ste čitali Bug - bez uvodnika! Odnosno, uvodnik je prerastao u kolumnu s naslovom "Povijest jedne ljubavi". Ako i niste čitali taj tekst, ili ga se vtse ne SJecate, Jasno vam Je vec na osnovi naslova o čemu se radilo. S obzirom da je u tom prigodom ispričana priča o našoj prvoj naslovnici, red je održati ritam pa reći koju o naslovnici broja 50. Motiv je bio sam broj pedeset, koji je bio • v
•
/
•
•
/
13 • Redakcija Buga:
1 - Marija Curić 2 - Drago Galić 3 - Domagoj Pavlešić 4- Miro Rosandić 5- Vesna Ujaković 6 - Robert Delač 7 - Dragan Petric 8 - Oleg Maštruko 9- Toni Drabik
1o- Rene Lattinger 11 - Boris Tešankić 12 - Srđan Vuković 13 - Mladen Bobinac 14 - Aron Paulić 15 - Josip Marić 16 - Berislav Ortynski 17 - Vedran Krga 18 - Ivana Vukša
BUG OŽUJAK 2001.
m
~
TEMA BROJA BUG
rrr-···
• ••
OfNA SOOHID
ma jednog od izdanja 200 SLT Jet 6P • HP OeskJet 690 ( • Minolta Page Pro 6 Vjesnika) , te Byte (li.• • EIZO FS/4• Philips Brilliance l OS/ l 07 • Digital RoamAbout cenčno izdanje pokreGolaVision 64, MotroxMystique, S3D Virge • FM_)dio kartice • Soya Časopis ~~~ . zo lnrormatik nuto samo mjesec dal rz/az; . u, zdovač: lUG m1esečn0 na prije Buga). nakladničku d· 'l d.o.o. zo novrn·• '-~ ~!;!fJ~: 7• Moaomedio xRes 3• AciJ _. UltiMADE Trg hrvatskih te ~tnost MCP 1.21 • (orel Web.Graphics Suite Zagreb veir kono 2/11, 41 000 Krenuli smo. Prvi Telefon: 041 l 4 15 Telefax.: o ·076 broj - 10.000 primjera4 114 51 -02 J . Drrektor· Ton •. ka, doslovce je razgraGlavni; od . Miroslav ~ovornr urednik: · Pe~ R bijen, i iako smo u o Ure~uje redokci"sk' odnosu na konkurenciCor,ć, Kruno / ' kolegij: Tonči Perić, J$1dronk:v t:vok, Denis ju imali imidž "stuRob_e rt Sipek Stfeponović ; Grof~čk; urednik· l dentskih" novina, koji Tehnrčki ured .k: Rgor Mosn;ok Tehničko obr~d~ obert Slovečki 8eleto tekstova. D· radi hrpa balavaca (što lrv~ Corel F . •OXen otogra fijo: Ml Tajnica redak .~den l
;;:-..__
-'l.lUJ
·
Cl Corić
sandić
.,
y
y
,
Yi
PJ1JfHU
y
-+
v
Temeljne postavke KtA!rođZGicEĐAđU:JG? ~ Dilririj
'ZJA K0 GA BUG? U Skladu sa. svjitskitii tte'llCioviina aejviše prostora posvećivati ćemo korisnicuna PC računala. No u
svakom broju bit će i dragocjenih pri)Ofl.ll za vlasai.ke Macintosba, AW.}a, Ami.ga, ili UNIX radnih stanica. Od igara do algoritama. Niti zahtjevan informatičari neće biti zapostavljeni, bilo da ih zanimaju hekerske vještine, ili pak egzotične programske metode.
om~,
eo !~"--c:esopiSA • o
··-L! 5CrVII ~ B JeBS BUG' &OJI 1:".Je
WW
BUG OŽUJAK 2001.
To a - 41000 Zo(ab
ZAI .
Td. 04V41~ PaJC04U
L
pokrenut istovremcao s odfastailjem časopisa. Svi koji posjeduju računalo i modem, mogu već danas saznati nešto više o časopisu, uz niz ~ mogućnosti, po%ivom aa telefoDJke brojeve: 041/451..030 ili 041/ 451-330, i to 24 sata dnevno. Se BUG BBS -om možete modemom komunicirati na brzinama 2400-9600 bps, N81, a 20 minuta korištenja je besplatno.
• Reklamni prospekt - Ugledni grafički dizajner Jenio Vukelić napravio je prospekt i postavio layout Buga. promovirali smo Bug na Info sajmu 1992. godine, prije nego li smo izdali prvi broj -
68
~CII mJitctao~E ~ll~xlS cm). ~'"'alni idčiiiitet mozise1D~1!!!!!! već it OYel_uiaPe l bit Ce ~veliko • • "e u siriha .~n..;:..1~;e nude. Posebici~ · i "ednu~~.
Pomoću
tog prospekta
Vjerujemo da je, ipak, najviše uspjeha Bugovom razvoju donijela njegova koncepcija i ljudi koji su je stvarali. Središnji dio svakog broja
je, od samih početaka, tema broja. U prvo vrijeme savladavali smo "zaostatke" i mnoge svoje čitatelje učili osnovama, prilazeći tim temama minucioznom preciznošću i beskrajnom epskom opširnošću. U tome elementu je Bug donekle u suprotnosti sa suvremenim izdavačkim trendovima koji nameću izdanja sa sve kraćim tekstovima, prepuna slikovnog materijala i grafičkih prikaza. Nije to neko čudo, već je stvar u našoj specijaliziranosti za područje u kojem publici treba dati i kratke, svježe, informacije, ali i detaljna objašnjenja kako pojedine stvari funkcioniraju , što donose nova tehnološka rješenja, kako savladati pojedine programske operacije, itd. Jedna od odluka koju smo donijeli na samom početku rada je bila - nema prodanih tekstova, a donijela nam je dosta dobroga u radu. Mnogo puta je bilo pokušaja da se tom marketinškom metodom promovira neka usluga ili produkt, no nismo popustili. Srećom smo uvijek imali dovoljno "normalnih" oglasa, pa smo si mogli dozvoliti taj luksuz. Mnogi naši kritičari su često htjeli dokazati da mi ipak "prodajemo" tekstove, ali na nji~ovu žalost, to nikada nije bila istina. Cak se vrlo često događalo upravo suprotno - zbog kritičkih napisa gubili smo oglašivače. No, uvijek smo vjerovali u svoje autore i štitili njihovu autonomiju, pa makar na koncu to donosilo probleme u suradnji s pojedinim tvrtkama. Među temeljne postavke našeg rada neki bi kritičari (da ne kažemo mrzitelji "lika i djela vječnog nam Buga") stavili beskrajno divljenje Microsoftu, klanjanje Intel u, slijepo ignoriranje Amige ... Ah, te "svevremenske" optužbe bazirane na osobnom stajalištu "tko ne misli kao ja misli protiv mene ", neko vrijeme smo nastojali razumski otkloniti, kod nekih ljudi je to prihvaćeno, a kod nekih nije. Danas nam je već svejedno - tko nije bio u stanju shvatiti da je Amiga mrtva, da je Microsoft radio najznačajnije softverske produkte sredinom i krajem devedesetih godina, da je dugo Intel jedini imao procesare vrijedne pažnje ... sam je sebi kriv. Bug je prema svojoj koncepciji "masovni produkt" i, primjerice, dok je Linux bio u začetku, napisali smo nekoliko tekstova u kojima smo objasnili što je to i što novoga donosi. Nakon toga smo mu posvećivali sporadičnu pozornost jer smo procjenjivali da nije dovoljno sazrio za masovniji broj korisnika. Vremenom je napredovao, pa se i na našim stranicama odomaćio. Kolika je kvaliteta naše koncepcije najbolje pokazuje vrijeme - s godinama je nekoliko drugih domaćih časopisa postalo, koncepcijski, vrlo slično Bugu. Do toga nije došlo stihijski. Svi su oni imali sasvim različitu strukturu u svojim počeci ma, da bi se vremenom priklonili " jačim vjetrovima". Nama to laska, jer nam kolege (a među njima je dobar dio njih svojedobno surađivao i u Bugu) na taj način
RAZGOVOR
TONČI CARIĆ, prvi direktor Buga
u -zače? Kome je, i kojom prilikom, uo- odgovora na pitanja kako, zašto pće palo na pamet da se pokre- i kada napraviti. ne prvi hrvatski informatički Na koliko si adresa pokucao časopis? dok nisi našao dovoljno spre• Početkom 1992. na zagreba- mnih ljudi za podršku i koliko čkim kioscima sve su se teže je to dugo trajalo? mogli naći informatički časopisi. • Sve bi ostalo samo puka "Moj Mikro" je izlazio samo na maštarija i čavrljanje u kafiću, slovenskom, a "Računari" iz Beograda su prestali stizati. da kojim slučajem nisam na zaKiosci su oskudijevali i stranim vodu gdje sam namjeravao raditi svoj diplomski rad, dobio od informatičkim listovima. Ideja o pokušaju da se napravi novi ča prof. Kal pića jednu adresu i broj sopis je generirana iz čiste čita telefona da napravim neki poslič oko modema. Otišao sam lačke navike. U tadašnje vrijeme, ako vas je zanimala informatika, na danu adresu i odradio tražemogli ste pohvatati sve konce no. U nevezanom razgovoru s razvoja i događaja na informati- čovjekom koji je trebao pomoć s čkoj sceni jer je jedan mjesečnik našeg zavoda, Nenadom Kokis lakoćom mogao detaljno opisa- čem, shvatio sam da se novac ti svaki važniji novi informatički za takav projekt ipak može naći. proizvod ili program. Jednom Ideja je pala na plodno tlo - vrlo spretan menadžer Nenad Kokić mjesečno moralo se zaviriti na kiosk i ritualno odvojiti vrijeme osigurao je sve. Robert, Jadranza listanje i gutanje svake infor- ko i ja trebali smo samo okupiti macije o novostima na polju in- autore, predložiti sadržaj i formatike. Pošto su informacije ustrajati u vlastitom naumu. stizale isključivo iz stručnih ča Veliku podršku u tim trenucima sopisa, čovjek se osjećao zaki- dobio sam od svojih prijatelja nutim. Ni ne sluteći o kakvom se Denisa Perića, Gordana Čepa, pothvatu radi, zapitao sam se Vilme Ivić i mnogih drugih pozašto nitko nije pokrenuo jedne znanika koji su nesebično dali takve novine u Hrvatskoj ... svoje vrijeme i ideje, jer tada je Kako su na to reagirali tvoji ko- svaki rad bio volonterski. lege, poznanici?
Tko je smislio ime Bug?
• Tada sam bio student i većina ljudi oko mene smatrala je pokretanje časopisa dobrom idejom, ali uzaludnim pokušajem. Jadranko Stjepanović i Robert Šipek smatrali su ideju ostvarivom i mašta je proradila. Prvi sastanci bili su u kafićima pokraj ETF-a, a temelji su udareni na Gornjem gradu u lokalu "Katarina Zrinski". Robert je imao već nešto poduzetničkog iskustva, Jadranko dobar uvid u tadašnje inozemno informatičko izdavaštvo, a ja gomilu planova i
• Igrom slučaja, ja sam bio iznimno uporan sa svojim prijedlogom Bug, iako je većina ljudi napominjala da takvo ime ima negativnu konotaciju poput asocijacija na pogrešku ili "bubu". Ostala imena su bila duga i sterilna pa ih je Bug nadživio, a kao potencijalno ime časopisa, Bug je imao najduži staž jer je nastao isti dan kada i sama ideja za pokretanje časopisa. Detalj da ime Bug i sličica bubamare dobro funkcioniraju bio je, čini mi se, odlučujući. Igor Masnjak
ostvario je vezu bubice i imena uspješno, tako da se cijelom mlađem dijelu ekipe Masnjakov prijedlog jako svidio, dok je ostatak angažiranih novinarskih profesionalaca odbacivao te djetinjarije. Mislim da je upravo taj likovni element odlučio i u imenu, makar je u to vrijeme ime bilo najmanje važno. što te inspirira/o da predložiš to ime?
• Tko je tada znao što znači pojam bug, taj je bio siguran kupac, a tko nije, a zanimalo ga je, bio je potencijalan. To mi se či nilo bitno za ime časopisa, a samo ime je i kratko, te lako pamtljivo. Osim toga, Bug je pretendirao da bude i časopis za programere, ali se s vremenom "iskvario", pogotovo zato što je tadašnji i sadašnji glavni urednik želio upravo ovakav časopis. Ekonomski se isplatilo, ali prava namjera nije nikada ostvarena. Koji stručni naslov imaš danas i gdje si trenutno zaposlen?
• Danas sam magistar računar stva, a bio sam i programer, pa prodavač kompjutera, ali nikad nisam bio dobar novinar. Radim kao asistent na Fakultetu prometnih znanosti i dijelim sudbinu većeg broja svojih vršnjaka i prijatelja koji su zaposleni u znanosti. Da Bug nije zaživio ovakvim punim životom, živio bih danas sasvim sigurno negdje na zapadu i grickao informatički kruh. Srećom, ovako je bolje. Danas u Bugu nisam aktivan kao nekad, ali ipak sudjelujem u bitnim odlukama kamo i gdje će Bug dalje. •
ONI KOJIH VIŠE NEMA
Nenad i Gordan U životu redakcije Buga bilo je i crnih trenutaka. Najtužniji su, svakako, bili oni dani kada smo izgubili neke od svojih prijatelja i kolega. Nenad Kokić (Zadar 7. 3. 1954. - Zagreb 3. 3. 1994.) - bez njegovog povjerenja i vizionarstva teško da bi Bug danas postojao. Pružio je punu financijsku potporu projektu kada je tek nastajao, a osobno je spojio idejne tvorce i novinske profesionalce u isti tim, te tako dao puni temelj nastanku časopisa. Kada se činilo da će dati najviše, iznenadni moždani udar šokantno je okončao njegov život i bezbrojne neostvarene projekte. Gordan Čep (Varaždin 18. 1O. 1967. - Zagreb 9. 6. 1999.) - direktor Buga od 1. 1. 1992. do 1. 1O. 1993., kao autor brojnih tekstova i menadžer u najtežem razdoblju nastanka tvrtke, dao je veliki doprinos razvoju Buga. Povukao se da bi završio školovanje, ali je i dalje bio naš marljivi i korisni suradnik. Živio je iskreno i temperamentno, a u tom ludom ritmu upijanja života jednog ranog jutra je vozio prebrzo, što je bilo kobno. BUG OŽUJAK 2001.
m
-+
ll . . . ~ 139
-
ljpapj(Q&/'20041 cijena 33 lm BiH 9,6 KM t.lak 350 OEN stJ 11 OO SIT Srbija 200 CMN OO 4,91 EUR ostal 5 EUR
!\"frUit / ~-111-
D
IZBOIU: Top 50 hrvatskog weba • Igre 2002. godine
....,_ "Jt;t'»•o
GRAHČIE IWITICE: Vodić za kupnju
tiJ .. •
o o • •
l EST: Glasovna komunikacija u igrama
SOFTVER: Visual dvoboj: C# vs. Basic
$OFT VE fl: PROGFIAt.ll ZA. OBRADU FOTOGRAFI JA l
• Albatron Ti4200P Turbo 128 MB Pro • VIA EPIA Mini-ITX • Minolta Dimage 7i
.
u-C4A~
TEMA BROJA BUG STRUKTURA PRODAJE BUGA iskazuju priznanje da smo odabrali dobar put, no i potiču nas da se razvijamo i dalje, kako bismo ostali tržišni lider. Konkurencija je oduvijek bila najbolji regulator zdravog tržišta.
"Preveliki" utjecaj Ponekad smo se znali doista iznenaditi koliko utjecaja imamo na čitateljsku publiku. Već smo pisali o fenomenima izravno potaknutim objavom nekih tema u Bugu, kao što je bio naš prvi veliki test CD uređaja, nakon kojega mjesec dana nije bilo moguće kupiti CD čitač u Zagrebu jer su sve zalihe iznenada bile rasprodane. Ili kada smo napravili veliku temu o tome kako se spojiti na Internet - administratori CARNeta (tada je to bio naš jedini ISP) su bili zatrpani poslom preko glave ... Nećemo sada o tome, već o suptilnijim i manje uočljiv stvarima. Recimo, primijetili smo da imamo izniman utjecaj na terminologiju, pa i način pisanja naših čitatelja. Najbolji primjer za to je samo ime našeg časopisa - Bug. Danas je svima jasno (barem se nadamo) porijeklo tog termina, koji se u računalnom žargonu više uopće i ne poistovjećuje sa značenjem "buba". Ali se zato događa da ga mnogi, kada opisuju bug u nekom programu, pišu na način kao da pišu ime svog omiljenog časopisa (Buga, BUG-a), očito nesvjesni što čine ... Prvih godina smo mi forsirana pisali "naše ime" velikim slovima (BUG), da bismo naglasili kako se radi o časopisu, a ne računalnom terminu. Cak smo za slučaj nečijeg potezanja opravdanosti korištenja strane riječi u nazivu domaćeg produkta imali rezervno tumačenje kako je to kratica od punog naziva - Budućnost u gospodarstvu. v
Utjecaj, izravni i neizravni, imamo i na neke društvene fenomene, kao što je - igran je u mreži. Već dugo i uporno "trubimo " u sv ojim Prodaja u opisima kako je Hrvatskoj igranje protiv 60% ---+---~ pravog, živog, protivnika daleko zanimljivije od bilo koje verzije single player igre. Dok tehnologija nije napredovala mi smo se igrali u redakcijskoj lokalnoj mreži (i snobistički se u tekstovima hvalili svojim iskustvom), a kada je došlo doba da se i u nas Internet iskoristi za masovno igranje preko Mreže, pokrenuli smo prvi javni Quake 3 server u nas. Nakon toga "zavela'' nas je igra Unreal Tournament i forsirana smo joj davali podršku, pa je dijelom i zbog tog razloga (koji sigurno nije jedini) to danas najpopularnija mrežna igra u našim krajevima.
Danas Već
osam godina Bug je prema nakladi, utjecaju na čitatelje i oglasnom prostoru, vodeći časopis u svom tržišnom segmentu. Na njegovim zasadima nastao je i ča sopis Mreža, kao i popularne web-stranice Bug On Line. Dosta angažmana posvećujemo razvoju svog vlastitog izdanja na Internetu (koje već ima bogatu povijest iza sebe), kao što i sam Internet pratimo
NAKLADA BUGA 1993. - 2000.
25000
....... = e .... 20000 -= e =ea ea .... 15000 e ·-....=e = 10000 ~
·Q,)
>U
·&:: Q,)
U)
e
5000
o 1993 ~~
Remitenda .___.l Prodano
1994
1995
1996
1997 Godina
1998
1999
2000
Remitenda (neprodani primjerci)
Pretplate 19%
ll%
l
,______,______, Prodaja u inozemstvu 10%
• četvrti kvartal 2000. godine
u temama kojima ispunjavamo časopis. Priznajemo da smo ponekad možda i pregrubi u iskazivanju svojih stajališta i forsiranju muško-seksističkih "fora ", ali iako nismo sto posto muška redakcija, pomalo smo konzervativni i držimo da je ženi mjesto uz štednjak i sudoper, a ne ... ups, ovo je greškom upalo, radi se o internom materijalu. O pitanjima našeg seksizma, infantilnosti i sličnim zvizdarijama dovoljno se opširno raspravlja u rubrici Pisma čitatelja , da nije potrebno doticati se tog "neugodnog" problema u svečarskom tekstu ... Ipak, želimo jasno i glasno reći da sve čitateljske kritičke opaske koje imaju imalo argumentacije, dočekujemo s velikom pozornošću i pozivamo vas da nam ih i dalje šaljete. Citatelji oduvijek imaju izravan utjecaj na nas koji stvaramo Bug, ali treba znati da se u mjesečnicima promjene relativno sporo događaju , pa stoga treba imati i mrvicu strpljenja da bi se dočekalo ono što od nas tražite. Proizvodnja Buga je danas dosta kompleksan posao. Nekada je bilo uobičaje no da se uoči zaključenja broja provedu dvije ili tri noću u redakciji, a najodmorniji među nama zadnjeg jutra bi sjedao u auto i odnosio materijale u Veronu na tiskanje. lako se i danas može dogoditi da koju noć provedemo u redakciji, to je više posljedica nekih tek pristiglih hit tema, negoli uobičajenog radnog ritma. Planiramo širiti poslove našeg Bug Laba, u kojem u ovom trenutku nekoliko potpuno novih imena hvata korak s već uhodanom ekipom, pa se možete nadati još brojnijim i razrađenijim temama u budućnosti. Svjesni smo da će, iako smo obdareni vječnom mladošću i besmrtnošću, svježa krv u redakcijskim tokovima donijeti osvježenje i na stranicama Buga. • v
BUG OŽUJAK 2001.
-+
EJ
TEMA BROJA BUG Uredništ vo
Nije da ne znate kako izgledamo potrudi/i smo se već nekoliko puta objaviti i naše likove, a ne samo djela. Veliki jubilej je, međutim, prilika da detaljnije upoznate ljude koji se kriju iza poznatih vam imena, pa vam na ovim stranicama predstavljamo samu kremu hrvatskog informatičkog novinarstva, predvođenu glavnim urednikom Buga akon sto objavljenih brojeva našeg časopisa red je upoznati vas i s "likovima" koji uređuju vaš omiljeni časo pis. Iako nas redoviti čitatelji dobro poznaju, zbog poslovične skromnosti mnogi detalji su nepoznati široj javnosti. . . Istina, oni koji se s nama druže na raznim news grupama (da ne spominjemo pretpotopne konferencije na Bugovom BBS-u) ili su nas upoznali u živo nekim povodom, dosta toga i znaju. No, uvijek ima detalja i pikanterija koje mogu biti zanimljive. Malo smo si međusobno postavljali pitanja, glumeći kao da razgovaramo s nekom od naših novinarskih žrtvi, pa evo dobivenih rezultata ... Prvi na redu je naš glavni urednik, koji Bug vodi od samog početka, znači još od prvog broja, a u jednom kraćem razdoblju je čak bio i direktor Buga d.o.o.
BUGOVI UREDNICI
Rene Lattinger, Mladen Bobinac, voditelj Bug Laba Počeo
je s pisanjem novosti u tridesetom broju Buga, a do tada se uglavnom bavio poslovima koji nemaju previše veze s novinarstvom. Kada su uredničke strukture shvatile da se u njemu krije neki potencijal, ponuđe no mu je pisanje malo dužih tekstova o pisačima, matičnim pločama i novim tehnologijama. Od tada, pa do danas, Mladen je jedan od produktivnijih autora, te je dogurao prvo do mjesta urednika testova, a nedavno je preuzeo i ulogu voditelja Bug laba. Zaljubljen je u odvijač, unutrašnjost računala i nove tehnologije.
BJ BUG OŽUJAK 2001.
Drago
pomoćnik
Galić,
glavnog urednika (za grafiku)
izvršni urednik Uz glavnog urednika, jedini bugovac koji je izdržao ludi tempo od prvoga do stotoga broja ovih novina. Svoj put do Buga našao je slučajno, preko splitsko-kaštelanskih veza. Takvi su vam ti 'blitvari'. Od običnog autora je napredovao u šefa deska već u prvih nekoliko mjeseci, te kasnije i do izvršnog urednika, prije svega zahvaljujući gromkom glasu i spremnosti da naganja autore za tekstove. Kao i svi polu-normalni ljudi, i izvršni urednik ima hobije: sklapanje raznih avio-modela, računalne igre, a u zadnje vrijeme se bavi i .. rolanjem ... Glasine kažu da u ovome zadnjemu "sucks big
time".
"Krivac" zbog kojega Bug izgleda ovako kako izgleda, profesionalno se novinarstvom bavi od 1969. godine, kada je bio tehnički urednik popularnog Starta. Nakon toga radio je kao grafički urednik u Fokusu, Danasu, te Auto klubu, a u Bugu je na istoj funkciji od osamnaestog broja. Dosadili su mu uštogljeni novinarski klišeji i zaželio se mladog duha i novinarske raznolikosti, kaže, pa je došao u Bug. Posljednjih godinu i pol dana na poziciji je pomoćnika glavnog urednika, a grafički uređuje i Mrežu. Jedino što smatra stvarno bitnim u životu jest njegova obitelj (a tu se ubraja i pas Willy).
Sve je počelo u ranim osamdesetim godinama na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje je Miroslav Rosandić studirao hrvatski jezik i književnost. Iz niza razloga, a ponajviše zbog bremena burne političke prošlosti Filozofski fakultet, za razliku od mnogih drugih fakulteta, nije dugo imao glasilo vlastitih studenata. Na drugoj godini studija Miro je odlučio promijeniti stanje stvari. Nije bilo lako savladati mnoge birokratske barijere, ali zahvaljujući sretnom spletu okolnosti, a pomalo i vlastitoj snalažljivosti, uspio je složiti sve kockice, pa su nakon niza godina 1983. studenti FF-a dobili svoje glasilo - izdan je prvi broj "Razbora". Zanimljivo je spomenuti da je u tom izdanju objavljen i jedan od prvih stripova Dubravka Matakovića (inače Mirinog prijatelja iz srednjoškolskih i studentskih dana, naime - obojica su Vinkovčani). To su bile prve novine u kojima je Miro "ozbiljno" radio i odmah bio - glavni urednik. Tehničku pomoć "Razbor" je dobio u Vjesnikovoj tiskari, gdje je grafički oblikovan i tiskan, tako da je već tada Miro izravno upoznao proces izrade novina. Za razliku od mnogih drugih novinara, nije bezglavo zagrizao u novinarski kruh, pa se u pravom novinarskom poslu odlučio okušati tek nakon što je diplomirao na matičnom fakultetu, te na studiju informacijskih znanosti dostigao status apsolventa.
Od Vjesnika do Buga Karijera mu je počela, kako on to voli reći, od samog novinarskog dna- 1987. postao je honorarac u gradskoj ntbrici Vjesnika. To mu je bilo korisno iskustvo, jer u to vrijeme se doi-
sta pekao novinarski zanat urednici u Bugu, moglo bi se reći, Mirov su na takvim poslovima . "produkt" - malo tko od njih ima nekih drugih radnih iskustava, uz izuzetak šefa grafičke Puno je naučio od svojih urednika, Marjana Kneza, produkcije Renea Lattingera, koji ima daleko Vladimira Drobnjaka, Inoviše iskustva od svih ostalih. U zasebnim okvirima u kojima predstavljamo Bugove urednike slava Beškera, Ive Jakovljevića ... Vremenom je dogumožete pročitati kako su oni vremenom napredovali u redakciji ovog lista. rao do redakcije "gospodarstvo" i pratio informatičke teme. Nakon tri U Bugu autori imaju vrlo veliku autonomiju godine rada u Vjesniku dobio je ponudu da pri pisanju tema. Naravno, nije rijetkost da se suradnicima vraćaju materijali prijeđe na uredničko mjesto u na doradu ili čak da se zaključi Auto klubu (u kojem je bio vanjski suradnik od prvog broja), ko~...............__,__ oo~u·~-· ...~r.~.!!!!... ... _ _ --.;;;.r; kako uopće ne zaslužuju obja... vu, no to je dio redovnog redaju je i prihvatio. To je bilo novo, kcijskog posla. Ipak, ukoliko auzanimljivo, poglavlje u njegovom novinarskom radu. Puno je tor ima dovoljno stručnih komputovao i vozio doista mnogo p e tencija, nipošto mu se ne različitih automobila ... uskraćuje pravo na iznošenje Na hrvatskom je tržištu novina stajališta koje može biti čak i nepočetkom devedesetih vladala ugodno za odnose s nekim suša informatičkih izdanja i tako Bugovim poslovnim partnerom. se "dogodio" Bug, čije je kormiZa sve je novinske redakcije lo Miro primio u ntke već za vrinormalna česta fluktuacija kadrova, (čemu je prije dolaska u jeme pripreme prvog broja. Godinu je dana čak istodobno Bug bio sklon čak i naš glavni radio u Bugu i Auto klubu, no • Razbor - Prvi urednik), ali to za Bug nije specifično. U neke druge listove kako je Bug napredovao, to je novinarski .. poduhvat.. bilo sve teže za izdržati i morao M. Rosandića prešli se tek neki članovi grafije odlučiti čemu će dati prečke redakcije i neki vanjski sudnost. Bug je za njega predstavljao daleko veradnici, no ne i urednički kadar. Vanjskih je ". . C11zazov ... suradnika u Bugu bio iznimno veliki broj, pa Rosandićev je urednički moto od početka i nije čudo da ih danas ima širom svijeta i na bio da Bugu pristupa kao "novinama u punom mnogim poslovima. Ima ih tako i angažirasmislu te riječi" . Bitno mu je postići da to bunih u nekim drugim redakcijama informatide izdanje koje se želi pročitati, koje ima karičkih časopisa , no ukupno gledajući - Bug zmu i koje po nizu detalja udovoljava konceodlikuje čak i prevelika hermetičnost uže ptu magazina modernog tipa, proizvedenog u autorske jezgre, što ima svojih dobrih, ali i visoko profesionalnim uvjetima. Koliko je u loših strana. tome uspio - neka ocjene naši čitatelji. ..
Rl!. •
Utjecajni autori Kriteriji Buga prema suradnicima su dosta visoki, što je vremenom donijelo određenu "pozitivnu selekciju" autora i urednika. Svi
Oleg Maštruko, urednik
Aron
Svoj prvi broj Buga (br. 16) kupio je u ožujku 1994. godine, a prvi tekst za Bug napisao je u studenom iste godine. Nakon toga su slijedile hrpe članaka i pokretanje Bugovog weba u ožujku 1995., kojeg je webmaster narednih nekoliko godina. Trenutno je izvršni urednik Mreže, i urednik u Bugu, te, dakako, autor tekstova. Uz ostalo, piše ili je pisao i za Banku, Playboy, Globus, propali Tjednik ... Autor je i par knjiga o računalima, a jednom je davno taj renesansni genij radio i redizajn weba Vlade Republike Hrvatske, na Usenetu ima status legende ... Rođen na isti dan kada i Rosandić, ali par godina kasnije i nešto južnije ...
S prvim danom 1994. godine postao je direktor izdavačke kuće Bug d. o. o., no i prije toga je kao stalni suradnik pisao tekstove u Bugu. Kao dipl. ing. elektrotehnike nije očekivao da će jednog dana raditi poslove poput dogovaranja tiska časopisa, organizacije distribucije, naplate dugovanja, nabavke redakcijske opreme i slično, pa još i danas voli napisati pokoju stručnu recenziju, kad nađe vremena. Kada nađe još više vremena, omiljena su mu razbibriga jedrenje, ronjenje i branje gljiva, a sa suprugom, djetetom (i još jednim na putu) obožava- kuhati.
Paulić,
direktor
B R
Igre i izleti
Pored Buga, Rosandić je i glavni urednik Mreže i Bug On Linea. Operativni posao i glavninu komunikacija s autorima u svim izdanjima vode izvršni urednici, a on sudje-
Dragan Petric, urednik Nakon što je upoznao glavnog urednika na CeBIT-u(!) 1996., razmijenili su par rnai/ova, te je u Bugu br. 43 objavio svoj prvi tekst. Posljednjih godinu dana obavlja i uredničke poslove i guli tešku "terensku" koru novinarskog kruha, najčešće pišući reportaže. Objavio je nekoliko knjiga i pokrenuo "estradni" dio Bugovog weba u kojem su gostovale mnoge javne ličnosti iz Hrvatske. Povremeno piše i za druge časopise, poput OK-a, te ima redovitu kolumnu u Penthouseu. U posljednje vrijeme priprema diplomski ispit na PMF-u, a svakoga dana ili trči ili pliva - ovisno o raspoloženju. BUG OŽUJAK 2001.
m
-+
BESPLATNO
BESPLATNO
-----= 1-~=---
Pretplatite se još danas na:
- --
www.bug.hr/webshop
TEMA BR OJA BUG Ure dništ vo NAJAKTIVNIJI STALNI AUTORI luje u dogovaranju većih tema, razrješavanju nesporazuma, razradi inovacija, pokretanju jednokratnih projekata... Posljednjih mjeseci dosta svog vremena "ulaže " u Bug On Line koji polako širi ponudu sadržaja i predstavlja Bugov veliki potencijal na širenju posla prema Internetu. Da bi Bug bio takav kakav je, glavni urednik u redakciji provodi jako puno vremena. Ako mu netko kaže da u tome pretjeruje, odgovara da je njegov posao vrlo kreativan, a i okružen je ljudima s kojim vrlo dobro komunicira, pa boravak u redakciji uopće ne doživljava kao opterećenje. Slobodnog vremena baš i nema puno, pa su mu kompjuterske igre jedini trenuci "opuštanja" koje si priušti tijekom radnog tjedna. Vikendi su rezervirani za privatan život, obiteljske izlete i putovanja, osim ako u te dane ne mora sudjelovati u virtualnim ratovima sa svojim UT suborcima u nekom od domaćih ili europskih prvenstava ... Priprema stotog broja Buga protekla je u ozračju posve istih poslova kao i priprema svih prijašnjih brojeva. Zaključenje svakog broja Buga stresna je situacija za glavnog i izvršnog urednika, pa im je i samima čudno da su kroz to prošli " neozlijeđeni " već toliko puno puta, ali kako kaže naš Rene "uvijek smo napravili te novine do kraja, pa ćemo tako i ovaj put". Ako pitate glavne kreatore Buga što im on danas znači u životu, reći će vam da je to potpuno samostalan časopis, neovisan o bilo kome, te da su svi skupa ponosni na sve što je postignuto. U krugu ljudi koji se bave bilo kojom vrstom informatičkog posla Bug ima iznimnu reputaciju pa je jasno da je lijep osjećaj biti dio jednog takvog tima. Iako ovdje predstavljamo samo urednike i autore, važno je napomenuti da brojni suradnici, grafičari, pa i žene koje vode naš promotivno-marketinško-prodajni odjel (a to su Marija Curić, Đurđica Briski i Ivana Vukša) donose bitni sklad cjelini naše redakcije. Zbog svih tih požrtvovnih i sposobnih ljudi Bug je postao to što jest ... (tekst se prekida jer su autori pali jedni drugima u zagrljaj i toliko plaču od sreće i ponosa da nisu u stanju pisati dalje, šmrc ... ). •
Igor Berecki - Doc Sredovječni liječnik
pedijatrij-
ske klinike u Osijeku, hobistički dizajner i grafičar. Na newsgrupi hr.mag.bug ga je prije dvije godine opazio glavni urednik, te aktivirao kao ilustratora u Bugu i Mreži, a potom ga oprobao i na recenzijama grafičkog hardvera i programa. Bugov povremeni konzultant za medicinska pitanja, Doc se na posljetku ustalio kao autor Photoshopove početnice, sarkastični kroničar web i Usenet fenomenologije u kolumni Bug On Line i opaki recenzent Weboteke. Oženjen. Otac dvije kćeri. Još nije umro.
Lucijan Carić
grupi hr.mag.bug. Prvi mu je tekst objavljen u lipanjskom broju iste godine i od tada niti jedan broj Buga (ni Mreže) nije prošao bez njega. U časopisu pokriva punog toga, počevši od Interneta, preko hardvera, pa do Linuxa, različitog softvera, te Bug CD-a. Slobodno vrijeme provodi u šetanju po Medvednici i pohađanju zagrebačkih informatičkih fakulteta.
Gordan Krešić U Bugu je zadužen za štovanje, veličanje i očuvanje plemenite vještine programiranja te "svojim terenom" proglašava sve vezano uz kompilatore, linkere, proti/ere i slične termine. "Je li bolji Basic ili C?" i "Zašto ne valjaju run-time biblioteke?" samo su primjeri najčešćih pitanja koja već godinu i pol završavanju u njegovom e-mail pretincu. U novije vrijeme s kolegom Drabikom priprema Bugovim či tateljima i mjesečnu porciju od 650 MB probranog softvera u obliku Bu govog cover CD-a, dok u preostalo slobodno vrijeme kraju privodi studij na FER-u.
radnik, nakon pisanja u drugim informatičkim
časopisima.
Nekoliko mjeseci kasnije preuzeo je webmastersku palicu Bugovih web-stranica koje do danas redovito održava i nadograđuje. Sukladno tome, glavno područje praćenja su mu Internet i mreže, iako često radi "izlete" i u druga područja, posebice softver. Trenutno je redoviti student treće godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i autor mnogih web-stranica koje radi u sklopu Dizzy Computer Group. Srđan
Roje
Jedan od mnogih predstavnika "dalmatinske inicijative" čiji se tekstovi protežu još od najstarijih izdanja Buga. Karijeru je započeo kao autor programerskih tema, pokrenuo je i održavao Bugov BBS u Splitu, da bi prelaskom sa splitskog na zagrebački elektrotehnički fakultet (gdje je nedavno i diplomirao) nastavio sličan posao u Zagrebu - na "centralnom" Bugovom BBS-u. Kao šef Bug Laba koordinirao je i organizirao većinu hardverskih testova tijekom prošlih godina, te piše i u Mreži. Danas radi u tvrtki "Elektromagic" kao product manager.
Tijekom godina specijalizirao se na području sigurnosti kompjuterskih sustava i antivirusne zaštite. Njegov prvi tekst izašao je u četvrtom broju Buga za ožujak 1993., na nagovor školskog kolege Mire Rosandića. Lucijan je osnivač i direktor Qubis d. o. o., poduzeća specijaliziranog za zaštitu informatičkih sustava, glavnog distributera Sophos Pic, autor je brojnih Domagoj Pavlešić članaka o kompjuterskim viruPridružio se redakciji u ljeto sima i sigurnosti kompjuterskih 1998. kao do tada najmlađi susustava, predavač na seminarima u Hrvatskoj i međunarodnim konferencijama, a i diplomiraJosip Marić je prvi put "lomio" stranice Buga u travnju 1999. godine, a ni pravnik. od srpnja iste godine stalno je zaposlen kao grafički djelatnik. Poznat je po velikoj izdržljivosti - u stanju je prelamati i sat vremena bez da zapali cigaretu! l tako tri dana bez spavanja! Toni Drabik Pojavio se u redakciji Buga u travnju 1998., nakon kraćeg mailanja s glavnim urednikom, kojemu je otprije bio "poznat" zahvaljujući svojoj aktivnosti na Usenet
Berislav Ortynski, diplomirani je dizajner, a u skladu s tim naslovom u Bugovom grafičkom studiju radi već godinu dana, od veljače prošle godine. Lud je za motorima, putovanjima, plesom i - "ircanjem". Vedran Krga jedan je od novijih djelatnika Bugovog grafičkog studija u kojem honorarno radi posljednjih deset mjeseci na prijelomu tekstova i obradi fotografija. Dreser pasa o kojem su pisale dnevne novine - kada ga je ugrizao pas!
STALNI SURADNICI Krešimir Brebrić se prvi put pojavio u Bugu broj 60, te otada piše vijesti za Bug On Line i Bug. Radi kao softverski inženjer u tvrtki Ericsson Nikola Tesla. Hrvoje Budin pokriva zbivanja vezana uz svijet Applea i Macintosha još od drugog broja Buga. Direktor je istraživanja i razvoja u tvrtki "Triomedia Interactive".
programerskim temama. Studira na FER-u, a sudjeluje i u radu web-stranica Sport Neta. Daniel Z. Lenardić danas uglavnom piše za Mrežu, no prvi je tekst u Bugu objavio u broju 53, kroz CARNetov Networking Lab koji je surađivao s Bugom. Radi kao projektant informacijskih sustava u Croatia osiguranju.
Darko Galić mlađi je član Bugove dinastije "Galitch" i prvu je grafičku karticu opisao u Bugu broj 88. Radi kao webmaster i Communications Assistant u IBM-u Hrvatska.
Boris Ličina, za Bug piše od rujna 1998., o domaćoj i stranoj hacking sceni. Živi i radi u Amsterdamu, a najviše je angažiran na web-projektu http://www.timecode.nl.
Kristina Kezele započela je raditi u Bugu kao marketinški suradnik, a kasnije i kao autor tekstova - prvi je objavila u broju 35. Radi kao Project Manager u VIP-netu.
FOTOGRAFIJE l ILUSTRACIJE
Dragan Kovač je prvi put pisao u Bugu broj 83, a pretežito se bavi
Srđan Vuković
Goran Mataić je prvi tekst objavio u 73. broju Buga, a piše najčešće o zvuku i igrama. Zaposlen je na poziciji Technical PR & DEM Marketing u Microsoft Adriaticu.
Tomislav štajduhar, prvi je put pisao u Bugu broj 85, a stalno je zaposlen u VIP-netu, u Information Technology Support odjelu.
Patrik Pencinger jedna je od novijih Bugovih akvizicija. Prvi je tekst, kao član Bug Laba, objavio u pretprošlom broju. Student je elektrotehnike na FER-u.
Boris Tešankić - Basta, svoju je prvu igru recenzirao u siječnju 2000., točnije u Bugu broj 86. Apsolvent je na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu.
Ivan Podnar piše kolumnu za Bug od broja 26, s povremenim pauzama. Živi i radi u Washingtonu D. e. u Sjedinjenim Državama, a već je dugo i američki državljanin.
Ante Vrdelja prvi je put pisao u Bugu još u davnom trinaestom broju, u međuvremenu se okušao u nekoliko drugih redakcija, te ponovno počeo pisati o igrama u Bugu. Apsolvent je ekonomije.
se još od ljetnog dvobroja 44-45 iz 1996. godine redovito kao fotograf pojavljuje u svakom Bugu. Povremeni recenzent igara je vegetarij anac, no puno je zanimljivije da kao fotograf u informatičkom časopisu iz dna duše mrzi digitalne fotoaparate. Na žalost, dobar dio fotografiranja obavlja upravo s jednim takvim modelom.
Bojan Ždrnja je prvi put pisao u Bugu broj 66, u svojoj redovitoj rubrici "Internet patrola". Trenutno radi kao programer u Švicarskoj.
~~~~~~~~~~~~~~ Branimir~larekradi ilustracije za Bug i Mrežu, te je u posljednje vrijeme ~~~~~~~~~~~~~~ ~ često dizajnirao i naslovnice. Prvu je ilustraciju objavio u Bugu broj 86. BUG OŽUJAK 2001.
m
TEMA BROJA BUG Kako nast aj e • Prva je faza nastajanja Buga smišljanje tema za tekstove. Autori su uvijek prepuni ideja, koje detaljno razlažu u svojim rnai/ovima namijenjenima uredniku, tako da im ekran nikada nije prazan. Mi vam već sada znamo što će biti u Bugu broj 104
Uhodanom rutinom, izrada jednog broja Buga odvija se na nekoliko fronti, svakog mjeseca iznova. U foto-stripu koji slijedi 11 vodimo vas u backstage'' časopisa koji držite u ruci i otkrivamo sve tajne potrebne za kontinuirani uspjeh na zahtjevnoj, novinarskoj sceni.
• Paralelno se rade i teme na Bugovom webu. Urednici Bug On Linea velik dio vremena provode na Internetu, u potrazi za najsvježijim informacijama, no katkada je svježina dostupna i na nekim drugim mjestima • Za svaki je broj Buga potrebno pripremiti i CD. lako uz nekoliko naših prži lica na raspolaganju imamo i one koje su trenutačno na testu, katkada su prespore, a rokovi se moraju poštivati. Tada se pribjegava jedinoj sigurnoj metodi
• Testiranu opremu potrebno je snimiti, kako bi čitatelji vidjeli kako ona izgleda. Za ovo se brine naš fotograf kroz čiji studio prolazi svaki komadić testiran e opreme. Jedan je i ostao tamo digitalni Nikon s kojim obavlja svoj posao
• Za to vrijeme direktor Buga dogovora s oglašivačima
zakup oglasnog prostora. Primijetili ste da uz tekstove objavimo i pokoju reklamu. Svaka je prodaja oglasnog prostora uredno dokumentirana u knjigama i na ZAP-u, a i nismo nešto skupi
• Vratimo se u redakciju. Nakon što je sva oprema testirana i nakon što su prikupljeni svi potrebni podaci na terenu i Internetu, autori se bacaju na pisanje tekstova. Vrlo su temeljiti i pažljivi, pa katkada zakasne s predajom teksta koji dan
• U Bug Labu ideje se svakodnevno gomilaju same od sebe. Ovdje nikada ne nedostaje matičnih ploča, grafičkih kartica,
pržilica za CD-ove, skenera, miševa, monitora. Voditelj Laba često radi inventuru jer je tu velika fluktuacija ljudi. .. • Nakon što je glavni urednik odobrio temu, teži dio dogovara tek slijedi - s izvršnim urednikom. Svaki autor misli da je njegova ideja najbolja i da zaslužuje najviše prostora i najviše vremena za pisanje, pa na razne načine u to uvjerava izvršnog urednika •
,..
~
•
• Teme su dogovorene, pa .... • poclnJU 1 prva testiranja. UBug Labu se raspakiravaju pojedini hardverski elementi iz svojih kutija i podvrgavaju teškoj torturi kojekakvih instrumenata i raznih softverskih benchmarka
Redakcija 5xPC
..
... '
.
~-
..
.. .. ... .. ..
DTP 4xMac
HP 5000 DN Al printer
Internet -512 kb - 64 kb
.. · ~
<
Lab 4xPC
.. .
• •
• Neki drugi se za svoje tekstove • • pnpremaJU na terenu. Tiskovnih se konferencija održi dvadesetak svaki mjesec, a nerijetko za potrebe reportažnih izvještaja autori odlaze na put. Opremljeni su, stoga, vrhunskim voznim parkom
IBM infoprint8 A4 kolor printer
2x 3Com switch 100/10 Nokia DNTM l baseband modem
Cisco 2610 router
Ured 6xPC
HP4000 DNA4 printer
WEB server 2xPIII 500 MHz 256 MB RAM RAlO 5 27 GB diskova
Mail server Plll933 MHz 512 MB RAM 3x18 GB SCSI disk
S čime radimo? Mnogi naši čitatelji misle kako novinari koji pišu o računalima imaju privilegiju raditi na najbržim strojevima koji postoje. Pa, kako da vam kažemo, ali to baš i nije tako ... lako je istina da bismo mogli imati i brže strojeve nego su ovi na kojima radimo, realno za to nema velikog razloga. Naime, vrlo ažurno obnavljamo računala u grafičkoj
eksp. Linux P166 64 MB RAM 3x2 GB SCSI disk eksp. game server Pll350 MHz 256 MB RAM
redakciji (tradicionalno su orijentirani na Mac platformu) i tamo imamo doista najnovije G4 strojeve. Ali zato svi ostali, bilo u administraciji, bilo u redakciji radimo na PC-ima s Pentium ll procesorima (od 266 do 400 MHz). Jedino u Bug Labu za potrebe testova koriste Pentium 111 računalo. Čak i glavni urednik, iako veliki fan mrežnih igara, u svom stroju ima, danas već muzejski, grafički podsustav baziran na Voodoo2 u SU modu. Koliko god sve to djelovalo
File &print server 2xPIII 550 MHZ 512 MB RAM RAlO 5 80 GB diskova
11111111
NT Small Business server Pll266 256 MB RAM 3x4 GB SCSI disk
skromno, realno je trenutno sasvim dovoljno za sve uredske potrebe, pa čak i glavni "igrači" među nama (Miro i Drago) još uvijek nemaju problema niti s najnovijim igraćim naslovima. No, zato puno više ulažemo u komunikacijske i serverske resurse. Možda će vas začuditi, ali Bug u svojoj redakciji održava čak šest servera (poslovni, redakcijski, web, mail, eksperimentalni Linux i eksperimentalni game server). Radi se o fizički ra-
zličitim strojevima među kojima najmoćniji redakcijski (dual Pili
su sa šest diskova na RAID-u 5) i web (dual Pili sa četiri diska na RAID-u 5). Uz to ide optička veza između dvije, fizički odvojene, poddomene, digitalna telefonska centrala, dva zakupi jena voda, ISDN, ADSL. .. Svoja izdanja u potpunosti samostalno pripremamo u redakciji, a za fotografiranje se u 90°/o slučajeva koristimo digitalnim fotoaparatima (Nikon i Olympus). • BUG OŽUJAK 2001. -
-+
TEMA BROJA BUG Kako nast aj e -
Ulft70o.o "j ~. . . . . . . . . .
.
ou ~ o:a o., oo ou
01 01
o~
OQ OU OO 10 'l1 1Ct 't:\ 14 O:t "lG 10 '17 110 110 QO . , , Oil QQ Q:;J Ctd Q O QO 07 QO
O G 11:0 !10
-
:n
v.,ll".OIIQOO..,
oo
oo oo oo
07 ~~
oo 'lO OO OO 07' OO OO 1 O 1 '1 .,~ 'td 10 .,.,. 10
,., .,a
""'
1:t 10 CIO 0 1 QQ U:t t.lA tU:J
1:1
ao
C?
r:o eo :.o
:~.,
Mll.,..h QOO.,
'Pt>U
--
.....u -
- -
-
• Kad je tekst napisan, valja se ponovno suočiti s izvršnim urednikom. Taj opaki tip ne voli kada se prekrši dogovoreni termin predaje teksta, pa se svaki puta kada se to dogodi pobrine da dotični autor nauči lekciju o poštivanju rokova
·~· ..
.
• Tek sada započinje prava redakcijska obrada teksta. Najprije izvršni urednik tekst pošalje lektoru, a nakon što on provjeri pravopis i popravi tipfelere, grafički urednik nešto mjerka i računa, te osmišlja kako će taj tekst konačno izgledati na stranicama Buga
• Kako se približava kraj redakcijske pripreme, takoi marketing privodi svoje poslove kraju. Prodan je dovoljno veliki broj oglasnih stran ica, no pitanje je hoćemo li i ovaj mjesec izaći na kraj s troškovi ma, pa direktor, pod teškim stresom, ne zna kud će sa • Kada su sve teme pripremljene i kad se točno zna koliko imamo sobom ... oglasa - glavni urednik radi global. To vam je kao da se igrate s puzzlama- jednostavno morate posložiti svih dvjestotinjak stranica prema nekom optimalnom redoslijedu
• Otisnuti Bugovi moraju se zapakirati. Ogromna količina Buga putuje beskonačnim trakama tiskare gdje se najprije sa CD-om pakira u najlon, te kasnije slaže na transportne palete koje se natovaruju na šleper
D
BUG OŽUJAK 2001.
• Šleper krcat Bugovima odlazi na put iz Verone za Zagreb. Šoferu nikad nije dosadno jer kad se poželi odmoriti uvijek si može "maznuti" jedan friški Bug i proučiti što ima novog u svijetu informatike prije svih ostal ih Hrvata
• Po naređenju grafičkog
urednika u DTP studiju započinje grafička
obrada, iliti prijelom teksta. Naši grafičari prate ideju grafičkog
urednika koju je nacrtao u takozvane špiglove, pa prilično brzo prelome svaki tekst koji dohvate
• Nakon prijeloma teksta, ponovno na red dolaze autori i urednici kako bi obavili korekcije. Uvijek se dogodi kakva greškica u grafičkoj obradi, pa se korekcijama tekstova pristupa s posebno visokim stupnjem pažnje i koncentracije
• Sve je gotovo i Bug je spreman za tisak. Problem je, međutim, što materijala za Bug ima puno, pa je PostScript dokument u kojem je sadržan poprilično velik. Zbog toga se prži na DVO medij koji će biti dostavljen tiskari • Naša je tiskara daleko od rodne grude, pa DVD s budućim brojem Buga putuje do nje ekspresnom poštom. Kad se već ne tiskamo u Hrvatskoj, potrebno je i na ovaj način pobrinuti se da Bug što prije bude na kioscima • Rotacijski stroj u tiskari Printexa u Veroni nakon dodatnih provjera predanog materijala tiska stranice koje upravo čitate. Naslovnica se, zbog petoboj nog tiska, proizvodi na drugim strojevima, pa se sve to poslije reže, lijepi i spaja
.
.,.
.
-
.
~
--
--
-- -
__..,. . . . -... ~
•
-
-
• Nakon dolaska u Zagreb, šleper najprije odlazi na carinjenje, pa na istovar. Kako je Bug tiskan u inozemstvu, on je zapravo uvozni proizvod i mora ga se cariniti, a čim se završi s time, na Vjesnikovom se parkiralištu Bug istovaruje i šalje na kioske
• U to vrijeme se u redakciji pošteno dijeli lova zarađena od oglasa i prodaje časopisa. Direktor velikodušno uposlenicima daje zasluženu nagradu. Nakon primitka nagrade, oni će se malo proveseliti sa svojim najbližima i čitav će proces početi ispočetka .. . BUG OŽUJAK 2001.
-+
DD
...... t:n BES LA t:nPROGR •
10M NAJaoWJH 081TB.A
• --i.*~· ·---
-- -·
• •
Per aspera ad Trešnjevka
•
• Vizionari kakvi jesmo, u većini smo slučajeva ispravno dijagnosticira li tehnologije i proizvode pred kojima je svijetla budućnost. Ovdje izdvajamo deset najimpresivnijih
INTERNET- Premda su se tada (1993.) na Internet moglo spojiti samo oni koji su imali vezu preko nekog od fakulteta ili znanstveno- istraživačkih centara, a web i HTML bili su u povojima, predviđamo veliku budućnost "mreži svih mreža'' WWW - Dobar je gopher, dobar je telnet, ali WWW će postati okosnica Interneta, kažemo mi krajem 1994. i, ponovo, pogađamo MAKRO VIRUSI- Bugov stalni autor i stručnjak za računalnu sigurnost predvidio je godine dominacije makrovirusa koji su u jednom trenutku posve istisnuli klasične viruse
DIRECTX - Pojavljuje se prvi funkcionalni DirectX API iz Microsofta (DirextX3) i predviđamo mu veliku budućnost za igrače na PC-u WARCRAFT ll - Nije teško prepoznati veličinu kad je vidite, a mi smo je u Warcraftu II itekako vidjeli. ATHLON 64- Čim smo ga dobili u ruke, znali smo s čim imamo posla i proglasili ga tada boljim od Intela. AMDov proizvod koji je Intelu dao vritnjak i probudio ga iz dubokog sna kad je to bilo najpotrebnije. GEFORCE 5800 - Vjerojatno najveći Nvidijin promašaj svih vremena pokazao se kao v • • v. • promasaJ 1 na nastm testovima, protestima ustupitelja usprkos
PHYSX - Hardverska fizika i Ageia - sve nam se to činilo preskupo, prekomplicirano i prenevjerojatno. Bili smo u pravu - broj fizikalnih kartica prodanih u svijetu može se izbrojati na prste ruku nekoliko radnika pilane GPGPU - Iako su masivno paralelne mogućnosti grafičkih kartica u početku koristili samo pojedini razvojni timovi u sklopu istraživačkih projekata, bilo je jasno da će postati dio mainstreama. Doduše, ide to sporije nego smo se nadali ... VISTA- Kad se pojavila, temeljito smo je istestirali i rekli da rijetki imaju razloga za prelazak s Windowsa XP.
Welco• •
l .......,.., Now! l Whot'o Cool! l
302 l\'l oved Vnlon i.O
--.. ~--~
30
BUG SRPANJ/KOLOVOZ 2009.
The document has moved here
Quolliono
l
• • BUDUĆNOST ATARIJA
ST l AMIGE- Iako je iz ove perspektive to gotovo nemoguće zamisliti, krajem 1992. činilo se da i Atari ST i Amiga predstavljaju prihvatljivu alternativu PC-u i da će koegzistirati još dugo vremena.
APPLE NEWTON- Očarani ovom tehničkom novotarijom ispred svog vremena, prognozirali smo mu svijetlu budućnost koja nije došla. Ipak, postao je rodonačelnik PDA-ova.
• SONY MD UMJESTO FLOPPYJA- Ne znamo točno na
.ASP- Ništa to ne valja i nema
CELERON- "Neće se primiti",
budućnosti,
tvrdili smo ...
rekli smo, ali smo smetnuli s uma da iza toga stoji Microsoft ...
što smo mislili kad smo to pisali. .. moguće je da smo bili supijani. ..
NC UMJESTO PC-A- Propali
VRML- Nešto kao 3D web ili
koncept "mrežnog kompjutera'' (NC - Network Computer), odnosno novi spin na staru temu glupih terminala proglasili smo perspektivnom zamjenom za PCove u uredima, a i domovima
tako nešto ... ponovo se moramo • • •• • • pozvan na IZmiJenJeno stanJe uma kada smo ovoj tehnologiji predviđali sjajnu budućnost
TELEDISC- Kasniji projekt
DIRECTX 1O- Što reći nego podlegli smo euforiji! Ispalo je da je manje važan od gotovo bilo koje prethodne verzije DirectX-a.
NVIDIA TESLA- GPGPU u svojoj komercijalnoj varijanti bi trebao ići k' o vruće kifle ... Ne baš, ispostavlja se
Iridium koji je neslavno propao nama se bio učinio perspektivnim. Srećom, nismo ulagali vlastiti novac u to ...
toga smo se isključivo slikali kao razni naši nedosanjani idoli: kauboji, piloti, kirurzi, te nama najdraži - reperi i svod nici. što je to u ljudskom biću što ga tjera na ovakve ispade, teško je dijagnosticirati, ali sada smo se navukli na to i ne odustajemo. Čini se da je i vama, dragi čitatelji, zabavno gledati ovakve redi kule kraj tekstova u kojem veleumna proglašavaju nešto najboljim, a nešto drugo sramotno lošim, tako da će se bolesna tradicija vjerojatno nastaviti u iduća tri stoljeća, koliko namjeravamo izlaziti ...
BUGOVE NAGRADE
Idioti na okupu lako smo od samih početaka prenosili tuđe godišnje izbore, uvijek smo tiho čeznuli da ih i sami organiziramo. Prvi put smo se odvažili u siječnju 1997., kada smo rekapitulirali stanje stvari za 1996., a to je prvi i jedini put da nam je uspjelo zadržati svoje transvestitske sklonosti pod kontrolom. Nakon
c~t~t••
-- -
llllblt:
e
Cl1Jo55&.3131 -1010
200.......,.., "0111 " " ' ~('.~t,.
-
......
2009. SRPANJ/KOLOVOZ BUG
31
Od čega smo sve stariji? Tužno je to kad se morate hvaliti time tko je sve mlađi od vas, ali to vas sve čeka! Balavci!
Tesla Motors E-Hrvatska Google Windows 3.11 Napster Lenovo Dakota Fanning Net book Jutarnji list 10 OLEO
32
l
BUG SRPANJ/ KOLOVOZ 2009.
IZDAVAŠTVO
Bugove la rve i leptiri U našem pomno razrađenom planu za osvajanje svijeta od pet točaka važno mjesto imaju dodatne publikacije koje se rađaju iz Bugove jezgre i nastavljaju svoj život na kioscima diljem zemlje. Prvi pokušaj osamostaljivanja u papirnatoj verziji izveo je Games Master davne 1994. godine i - propao. Jednostavno, tržište tada nije bilo dovoljno jako da nosi časopis specijaliziran za računalne igre. lako smo se još mjesecima zanosili idejom da ipak nastavimo s njegovim izdavanjem u mjesecima koji slijede, naposljetku smo odlučili iz fizičke , stvarne domene, prebaciti Games Master u onu virtualnu i učiniti ga dijelom Bug Onlinea. Tako je ovaj časopis za igre i igrače već punih 14 godina na Internetu i jednim dijelom sastavljen od priloga iz Buga, ali velikim dijelom i od materijala dostupnih samo u online verziji.
Poučeni
iskustvom, drugi veliki projekt koji je nastao iz Buga bio je namijenjen suprotnom kraju publike sistemskim administratorima, direktorima i informatičkim profesionalcima. Govorimo, naravno, o Mreži, koja se na tržištu pojavila prvo kao Bugov podlistak, a onda 1997. kao samostalan časopis. lako tiražom nije nadmašila tatu-Bug, Mreža je brzo postala i ostala izvrsno prihvaćena među onom.. publikom kojoj je . namijenjena. Spadate li i sami u one koji vole malo slika, plahte teksta te tu i tamo pokoju shemu ili dijagram toka- tada znate da Mreži (izvorno se pisala "Mrež@" -time smo htjeli predočiti da je namijenjena ekstra-ku l frajerima s pristupom Internetu ... ) u tom segmentu praktički nema premca. Ipak, s vremenom smo shvatili da moramo oblikovati
umove i duše čitatelja dok su još mladi i bezopasni, pa smo tako 2002. počeli izdavati časopis Enter. Namijenjen je bio prije svega školskom uzrastu i usko je povezan s nastavom informatike u osnovnim, a i srednjim školama. Ipak, s vremenom je postalo jasno da ga rado čitaju i oni stariji, a s nedovoljno računalnog iskustva, tj. ljudi svih životnih dobi kojima su uobičajeni računalni časopisi prenaporni i pisani nerazumljivo i zbunjujuće . Enter je trenutno osvojio vrlo brojnu publiku pa je godinama po ti raži drugi informatički časopis u nas, odmah iza tate-Buga iz kojega je nastao. Bilo bi nepošteno zaobići Bug Online i Bug Forum, s tim da je ovaj zadnji najnovija ekstenzija dugovječnog BOL-a, a koji je pak nastavak Bug BBS-a. Ali o toj davnoj povijesti - nekom drugom prilikom ...
KOLUMNA
Ivan Podnar
• Jedva čekam taj 400. broj pa da napišem još jednu genijalnu kolumnu
oželjno je govoriti i pisati prigodničarski u svakoj prigodi kad se zaokruže brojevi. Obično je to zdravica s pogledom unazad i puno želja za još bolje sutra. Teže je predvidjeti što donosi budućnost slavljenika, ali ipak ću pokušati predvidjeti teme za idućih 200 brojeva Buga. Neće se nikada prestati pisati o Internetu, ali će se proširiti kiberprostor, pa će se negdje u 341. broju na naslovnici pojaviti najava teme: ((Kako poslati e-mail na Mars?" Pisat će se kako je davne 2009. nekadašnja američka uzdanica za svemir, NASA, koja se ugasila nakon Što je 2015. godine bankrotirala američka vlada, počela sa svemirskim Internetom s DTN (delay/ disruption to leran t network) protokolom. Problem koji se tada, te davne 2009. godine pokušavao riješiti jest kako poslati podatke sa Zemlje na Mars i ne čekati na odgovor do tri sata. U tekstu će biti okvirić o sad već slavnom Adrianu Hookeu, znanstveniku koji je sve to osmislio, ali nitko neće ni spomenuti nekog Vinta Cerfa od koga je sve to počelo. Na kraju teksta odgovorit će se na pitanje kako registrirati e-mail adresu, npr. [email protected]. Desetke broja iza tog ((svemirskog" izdanja bit će naslovnica s temom: ((Nova generacija robota-urednika''. Tu je redakcijski pomoćnik glavnog urednika, također robot, složio - neki, zavidni, zlurado rekli - preveo i iskompajlirao tekst o kućnim robotima; test ekipa analizirala je jedno dvadest različitih, a najbolji je bio ((gameboy" koji po želji isprogramira igru čiji mu scenarij izdiktira vlasnikov san; neki kolumnist koji se povremeno javlja mudrolijama za koje misli da ih netko čita, iz Kine, napisat će kako skuplja stare kante, odnosno stare robote (posebno od starudije spominje Honda Asimo i Toyota Partner Robot s počet ka 2008. godine) . Roboti će tih godina toliko zavladati da će preuzeti manje-više sve najteže poslove i funkcije, kao što su pisanje tekstova i urednikovanje. Nitko se neće ni sjetiti antikne Husquarnine kosilice Automowera. Bug kao kompjuterski časop is neće više postojati tamo neke 2021. - bit će to Bug koji će pisati o povezanim uređajima, od perilice do automobila. Komunikacijski su sateliti i baloni prekrili Zemlju i svaki iole manji uređaj ima ugrađene mikroprocesore. Iz davne 2009. spominjat će se neki automobil Lexus koji je imao tada zapanjujućih 67 mikroprocesora, toliko koliko u to doba, kad se pojavi Bug 285, bude mikročipova u
Iz davne 2009. spominjat će se neki automobil Lexus koji je imao tada zapanjujućih 67 mikroprocesora, toliko koliko u to doba, kad se pojavi Bug 285, bude mikročipova u mlincu za kavu.
mlincu za kavu. GPS, stari sustav za navođe nje, proširen je novom mrežom Inrix, koja kombinira podatke sakupljene iz prometala, izračunava najbolje putanje za vozila i regulira promet bez zastoja. Autonavođena vozila komuniciraju između sebe kroz V2V mrežu putem DSRC (Dedicated Short Range Communication) standarda. Komuniciranje vozila s infrastrukturom bazira se pak na V2I mreži. Kad je već riječ o automobilima, tih će godina zavladati hibridni auti, ali će se umjesto električnom strujom pokretati komprimiranim zrakom, pa će imati naziv pneumobili. Najveći uspjeh kod čitatelj a, sad već s jubilarnim 300. brojem, Bug ima oko 2 milijuna kiberkibica koji čitaju manje-više samo pomno izabranih 140 znakova; bit će tematski broj o mobitelima koji se više i ne zovu mobiteli, ali ih se tako pamti iz prošlosti. Naime, kako je sad u toj 2035. godini već poznato, svaka država daje novorođenčadi poseban komunikacijski broj (nekadašnji telefonski broj), a kompanije se takmiče koja će ponuditi Što
ljepši, bolji i napredniji komunikacijski uređaj. Nitko ne plaća pretplatu, taj stari način otimanja novca, već se, dok mu mobitel služi za komunikaciju, sporazumno obvezuje do kraja života da će njegov uređaj, pun senzora, prikupljati svakojake podatke, od zagađenja zraka, do pojave mikroba, temperature vlasnikova tijela, buke okoliša i sl. Komunikacijske kompanije preparirat će i prodavati na tržištu te novovjekovne mashupe. Spomenut će se da je pred trideset i nešto godina u Kaliforniji osnova grupa InSTEDD (Inovative Support to Emergencies, Diseases and Disasters) koja je, zahvaljujući donaciji kompanije Google, (koja je u međuvremenu propala jer se nikad nije oporavila od pojave nove tražilice Bing) 2007. godine obznanila nešto Što se tada zvalo open source softver koji je analizirao podatke skupljene iz mobitela. Naravno, danas, 2035. nitko ne prodaje softver i sve je besplatno i otvoreno. Bivši kompjuterski časopis Bug, sad uoči 400. broja, univerzani tech blog, dobar će dio prostora posvećivati biotech industriji. Čita telje se neće zamarati pisanjem o kompliciranom postupku temeljenom na fermentaciji enzima i genetski mutiranih mikroba kako bi se proizveli manje-više svi proizvodi za dnevnu uporabu, od hrane do lijekova. Više će se pisati o tome koja je sintetička masa bolja da bi se propustila kroz osobni mikser i izbacio mirisni autentično-arhaični zalogaj, po cijelom svijetu poznat kao ((Bosnian Bullet", a među domaćom rajom kao ćevapi . Da, novozymes, tad svima poznati termin, bit će nova visokotražena roba. Medicinska tehnologija bit će uvijek dobrodošla roba za urednike, više one ljudske naravno, no nijedna tema neće toliko uzbuditi kao test 32 umjetna srca koje će u najboljoj maniri svojih prethodnika iz Bug Laba izvesti kombinirani tim sastavljen od planetarno rasutih genijalaca, porijeklom iz Hrvatske, koji su u onim tegobnim ekonomskim vremenima otišli trbuhom za kruhom jer tada, za razliku od bliske budućnosti, baš i nije bilo posla. Iz Indije je došao najsavršeniji uzorak: njegov dizajn je savršena kopija srca žohara, koje umjesto četiri klijetke, kao kod ljudi, ima 3 2 klijetke! Bit će još tema u tih idućih 200 brojeva koje će podizati prašinu; recimo, Bug će ekskluzivno pisati o izvoznom skandalu hrvatske raču nalne industrije i ilegalnoj prodaji hakiranog kartografskog softvera Sloveniji. • 2009. SRPANJ/KOLOVOZ BUG
l 33
e~Plora b
~0"dl
'friJts
~e~oN "'•s ~
lQ
l'
IOI>j
l'o
~ill~,~ l~~~
;.vto
...
o"•uOf! ) ) )
~
oe'~
plf)t.f
\tvč:lt:~
,~/
~,ll( ~q...
\\
,,~.
...
l
~~~~
1\ttab~
'
i()~
~:
'~(:' ..........
tl"
P'
_,{~rl(lf '
l.
}.
~,P
,f.
~~fl
~~ •\ ·~'' J.fi
"
~~i\
~
RECRO d.d. Avenija V. Holjevca 40 1OOOO Zagreb www.recro.hr
RECRO
'P~je~M 44Ht6 H4~jel
