BUG_2_2014

be sp la tn o

P O S E B N O l j e t n O D I G I TA L N O I Z DA N J E

L J E T O

2 0 1 4

TOP RC modelI

u zraku, vodi i na tlu ANDROID

iPAD

CHROME

besplatnih programa s najboljih aplikacija preporukom ekstenzija REPORTAŽA prvi put na formuli 1

sadržaj 4 Online komentari

14

BUG[2]

Oleg Maštruko Dragan Petric Drago Galić Formula 1 se gleda iz kauča

I ovog ljeta

16 10 RC modela za ljeto 2 2 24 29

10 dodataka za terenske fotoreportere 10 besplatnih aplikacija za Android Top 10 ekstenzija za Chrome

32 10+5 programa s preporukom za iPad

6 6 72

Bug Future Show 2014 10 hotela u gradovima domaćinima ICT konferencija

76 Star Citizen

i Squadron 42

The Next Big Thing 38 43 47

Sljedeća velika stvar Internet-of-Things Oblačiva tehnologija

50 58 62

Robotika Trendovi budućnosti Upitne tehnologije

pripremili smo vam posebno digitalno izdanje, koje je potpuno besplatno i svima dostupno. Pa ponovimo što to znači: možete nas čitati na webu, preko bilo kojeg uređaja (puno je ugodnije i kvalitetnije čitanje ako vaš uređaj podržava Silverlight, a ako ga ne podržava, onda čitajte bilo kojim preglednikom HTML-a), možete nas čitati na svim uređajima koji su bazirani na Windowsima 8.1, a da biste preuzeli Bug2 (jasno, i bilo koji drugi Bug ili Mrežu), morate instalirati našu besplatnu aplikaciju s Windows Storea (http://tinyurl.com/oqxek8m). I na kraju, spomenimo da Bug[2] možete preuzeti preko Newsstanda na iPadu (aplikacija Bug), a na Bug Onlineu ćemo objaviti i PDF, pa ako ga netko želi čitati na uređaju za koji nemamo još aplikaciju (npr. Androidu), može tome doskočiti na takav način. Sadržajno će vas na stranicama Buga[2] dočekati vrlo raznoliki odabir tema, od naših preporuka najboljih aplikacija za različite platforme, do ponavljanja gradiva uz objavu teme iz Buga: The Next Big Thing. Radi se o temi koja će još dugo biti aktualna jer se bavi futurističkim projekcijama daljnjeg tehnološkog razvoja. Prigodno ovim ljetnim danima, "priča s naslovnice" svojevrsni je pogled u svijet modelara i entuzijasta koji se bave daljinski upravljanim modelima. Nismo željeli biti isključivi, pa vam predstavljamo modele i za vodu, i za zemlju i za zrak. Uživajte i opustite se uz Bug[2], naše posebno ljetno izdanje! Redakcija

Impresum glavni urednik Miroslav Rosandić

marketing Đurđica Briski, Vinko Krištić

direktor Aron Paulić

pomoćnici glavnog urednika Drago Galić, René Lattinger

lektura Mario Vrabec

pretplata i distribucija: Vesna Ujaković

izvršni urednik Dragan Petric

izdavač Bug d.o.o. za novinsko-nakladničku djelatnost

oib 05461674840

suradnici Denis Arunović, Oleg Maštruko, Davor Šuštić dizajn i naslovnica Hrvoje Brekalo grafička obrada Manfred Pecko

adresa Milana Ogrizovića 36a, 10001 Zagreb tel.: 01/3821555; fax.: 01/3821669 e-mail redakcije: [email protected] e-mail prodaje: [email protected]

www.bug.hr Zabranjeno je kopiranje i prenošenje sadržaja Buga bez dozvole izdavača. Sva prava zadržana. ISSN 1848-5421 BUG2 © Bug d.o.o.

2014. LJETO BUG2 / 3

[ online komentari ]

Oleg Maštruko

Kraj utrke za megapikselima? Sony nastavlja svoju opću fotografsku ofenzivu koja traje već nekoliko godina i ne opada joj intenzitet

N

ovih je modela posljednjih mjeseci cijelo mnoštvo, ali posljednji, objavljen nedavno, zaslužuje posebnu pozornost i komentar jer predstavlja zanimljiv zaokret, ne samo za Sony, već i fotoindustriju općenito. Riječ je o modelu Sony A7S; aparat se temelji na mirrorless tehnologiji i sustavu objektiva kakve već znamo na NEX-ovima i modelima vrlo sličnima A7S – A7 i A7R, jedan od kojih smo detaljno prikazali u jednom od prošlih brojeva Buga. Mirrorless nije nova tehnologija, iako nas svaki mjesec iznenađuje ono što Olympus, Panasonic, Samsung i Sony s njom postižu, otvoreno ponižavajući starosjedioce Canon i Nikon. Ni sustav objektiva koje A7S koristi nije nov. Mirrorless s velikim, ili čak ogromnim full frame senzorima relativno je nova stvar, uveo ju je Sony modelima RX1, i upravo A7 i A7R. Novo, ali ne previše šokantno. Po čemu je, dakle, A7S jedinstven i bitan? 4 / BUG2 LJETO 2014.

A7S donosi senzor sa “samo” 12 megapiksela, ali zato s bolesnom, sumanutom osjetljivošću od 409.600 ISO jedinica. Donosi i 4K HDMI video, iako je to meni osobno manje bitno i zanimljivo. Tu je i povećana brzina snimanja, unaprijeđeno fokusiranje i još neke sitnice – ali ovaj tekst nije recenzija, nego komentar. Aparat ćemo recenzirati u Bugu čim ga dobijemo u ruke. Možda niste svjesni koliko je ISO 409.600 mnogo, ali za primjer mogu navesti da ja osobno manje od 3% fotografija okidam na ISO 800, na ISO 1.600 ne fotografiram nikad. Kolege fotografi s možda i osjetljivijim aparatima od mojeg Sonyja A77, u tamnijim dvoranama (kazalište) idu ponekad do 3.200, iznimno rijetko do 6.400. A novi Sony nudi 409.600 – to je “vid” bolji nego što ga u mraku ima mačka. Štoviše, slike na tim suludim vrijednostima čak su i upotrebljive – potražite primjere na Internetu ako vas zanima. Ovakva osjetljivost na svjetlo izravan je rezultat razlučivosti smanjene na 12 megapiksela. Podsjetimo – zadnji Sonyji za profiće i entuzijaste imali su 24 MP (A77, A99 i A7) ili 36 MP (A7R). Slično je i s aparatima drugih proizvođača. Utrka u megapikselima, inače, jedan je od najpogubnijih trendova u digitalnoj fotografiji i o tome su mnogi autori, uključujući i ovdje potpisanog, mnogo puta rogoborili. Vrlo sam zadovoljan time što Sony ovim modelom okreće trend – umjesto nabijanja megapiksela, unapređuje osjetljivost. Da se razumijemo, meni osobno, kao i mnogim drugim, čak i vrlo zahtjevnim fotografima, nije posebno nužno ni jedno ni drugo, iako je dobrodošlo. 12 megapiksela više je nego dovoljno za sve namjene, što je dokazao i kultni, za mnoge i danas neprežaljeni Canonov full frame model 5D (Mark I), jedan od najbitnijih aparata u povijesti digitalne fotografije. Također, za moj stil fotografije ni visoki ISO nije bitan, ali cijenim to što se na tržištu nude razne opcije, i poštuje “high ISO/low MP” skupina korisnika. Inače, ovi su parametri tehnički često povezani, jer ako je svaki pojedini piksel na senzoru veći, onda je i osjetljiviji na svjetlo, no na senzor će ih tada stati manje. Aparati s manje megapiksela u pravilu imaju bolju osjetljivost na svjetlo, iako to, naravno, ovisi i o nizu drugih parametara. Dugo, dugo čekamo dan kada ćemo s radošću otvoriti šampanjac i kazati – bizarna, štetna i kontraproduktivna utrka u megapikselima

je konačno završena, i proizvođači se okreću nečem drugom. Je li objavom A7S, aparata koji čak za pola reže broj megapiksela u odnosu na prethodnike, a unapređuje niz drugih elemenata, taj dan napokon došao?

Smrt trgovačkog putnika Facebook je sve beskorisniji kao alat za promociju za male tvrtke i freelancere Ne, možda je točnije: Facebook je sve beskorisniji kao alat za promociju. Ili, još kraće: Facebook je sve beskorisniji

P

osljednjih godinu dana konstantan je trend pada dohvata (reach) statusa i objava na stranicama tvrtki, odnosno onome što Facebook zove “fan pages” ili jednostavno “pages”. Ako čitate ovaj tekst vjerojatno ste korisnik Fejsa i poznajete terminologiju, no za one koji to nisu, ipak da pojasnimo (veterani Fejsa začepite nos i preronite naredni pasus). Dakle, privatna stranica se zove “profil” i na nju se povezuju ljudi koji se zovu “prijatelji” (friends), čak i ako vam u stvarnom životu to nisu, to je jedno-

stavno takav termin. Ukoliko ste odobrili pretplatnike (subscribers ili followers), oni mogu pratiti vaše javne objave kao privatne osobe. Ukoliko, međutim, imate tvrtku, ma kako veliku ili malenu, ukoliko ste freelancer, samostalni umjetnik, fotograf, sportaš, imate bend ili slično – Facebook već godinama preporučuje da otvorite “fan page”, dakle stranicu, a ne običan profil. Prednosti fan pagea u odnosu na obični profil, za komunikaciju s većim masama “sljedbenika” zaista su brojne – ili su bile brojne. Na raspolaganju imate alate za marketing i promociju – iako je vrlo dvojbeno koliko su zaista korisni – zatim kvalitetnu statistiku vaših followera, fanova, pretplatnika, sljedbenika ili kako ih god želite zvati, a tu je i detaljna statistika vezana za svaki vaš post ili status. Logično je pretpostaviti da će, ako na primjer imate bend, i njegov “fan page” ima 1000 sljedbenika, pa objavite termin narednog koncerta u statusu, to vidjeti svih 1000 sljedbenika, zar ne? Nažalost, ne – ni blizu, zapravo. Taj broj, koliko ljudi zapravo vidi neki post naziva se “reach” (dohvat, ili vidljivost). Reach za postove u konstantnom je padu godinama, a posebno radikalno nakon svakog redizajna ili pretumbacije. Trenutno, ako imate bend iz primjera, vaš status vidjet će manje od 10% pretplatnika, fanova ili čega već. Pad dohvata na privatnim stranicama je vjerojatno sličan, ali obični profili nemaju statističke alate pomoću kojih to možete vidjeti. Fejs nudi rješenje – “pogurajte” post (boost) za sitnu cijenu od 4, 10 ili 1000 eura – i vidjet će ga stotine, možda i milijuni. BTW, isprobavao sam boost na svojoj stranici za fotografije i rezultati su bizarni – dolje uistinu iskoči brojka o silnim desecima tisuća “gledatelja”, ali se količina lajkova i interakcije uopće bitnije ne mijenja. Ovo je, pak, povezano s problemom beskorisnosti lajkova i lajkera na Fejsu, što je donekle izdvojena tema koja se naslanja na ovu, i koju su analitičari strpljiviji od mene već detaljno obradili. Facebook je, dakle, smislio sjajan model – svaki profil ili stranica su nominalno besplatni, no ako kao tvrtka, band ili fotostudio želite “fanove”, prvo trebate platiti oglašavanje na Faceu, a čak i kad te fanove skupite, ako želite da oni zaista vide ono što objavljujete, trebate dodatno platiti promociju svakog pojedinog posta, i uz sve manju učinkovitost u svakom

pojedinom koraku ovog besmislenog procesa. Zašto besmislenog? Pa zato jer promocija u smislu marketinga možda i ima smisla, ali da proizvođači sadržaja (content creators) plaćaju objavu sadržaja – uistinu nema. U starom modelu to bi bilo kao da novinari i fotografi plaćaju izdavaču novina za samo pravo da objave tekst, a onda još dodatno plate za svaku stotinu ili tisuću čitatelja koje “dohvate”. Neki brane Facebook – kažu kako je posljednjih godina na Fejsu jednostavno naraslo sve – broj korisnika, stranica, lajkanih stranica od svakog pojedinog korisnika – jedino je prostor na stranici ostao isti. U beskonačnom natjecanju za ograničeni prostor, korisnik vidi sve manje sadržaja na koji se “pretplatio”, a autori stranica sve manje postova mogu plasirati na zakrčene zidove i info stranice svojih korisnika. Plaćanje za bolji položaj nužno je zlo, kažu ti apologeti Fejsove politike. Ovo, u krajnjoj liniji i nije bitno. Bilo s ovim, ili nekim drugim razlogom, Fejs kao sredstvo besplatne promocije pripada prošlosti. Ne, stani, Fejs kao sredstvo promocije pripada prošlosti. Privatni profil zeka peka i oslanjanje na prave prijatelje, i to je to. Ostalo zaboravite, osim ako niste Coca Cola i spremni plaćati barem 100 eura za “boostanje” svakog statusa.

Cyberjaya – tehnološki grad usred džungle

Posjet glavnom gradu Malezije i uredu tvrtke Infobip, o čemu smo pisali prošli tjedan, iskoristili smo i za obilazak Cyberjaye

C

yberjaya je tehnološki i poduzetnički centar malezijske vlade, zapravo pravi mali grad namijenjen tvrtkama. Iz imena je vidljivo da je naglasak na nove tehnologije, iako “cyber” nije nužan uvjet da bi se otvorilo ured u Cyberjayi i dobilo odgovarajuće poticaje i pogodnosti. Jaya (čita se džaja) inače znači uspjeh ili pobjeda na malajskom. Odmah do Cyberjaye nalazi se još jedna “džaja” – Putrajaya, novi, planski sagrađen grad za vladu i ministarstva Malezije. Obišli smo urede Cyberjaye, pa evo primjera kako se s izazovima rasta, poduzetništva i investicija nose u Maleziji. Glavni ulagači u Cyberjayu su Malezijsko ministarstvo financija (92%), Sime Darby Property agencija za nekretnine s 5%, te Permodalan Nasional Berhad, državni investicijski fond, s malo više od 2,5%. Moto Cyberjaye je “live, study, work, play”. Da, u priču je uključeno i “play”, Cyberjaya je sponzor nekoliko profesionalnih gejmerskih timova u DOTA-i, a organizirali su i, prema njihovim riječima, najveći LAN party u ovom dijelu Azije. U prednosti zemljopisnog smještaja Cyberjaye navode – središnji položaj Malezije u odnosu na regiju, odličan položaj Cyberjaye u odnosu na samu Maleziju, u središtu doline Klang, na pola puta između Kuala Lumpura i međunarodnog aerodroma, te odmah pored Putrajaye kao sjedišta vlade. U dolini Klang nema prirodnih opasnosti, kao što su tsunamiji, potresi i vulkani, što također smatraju bitnim. Unutar 4 sata leta nalazi se tržište od 550 milijuna ljudi u zemljama članicama ASEAN-a. Sve to su razlozi zašto je i Infobip, uz stotine drugih tvrtki, odlučio smjestiti svoj regionalni centar baš ovdje. Prvi kamen temeljac za “development” koji će postati Cyberjaya postavljen je 1997., a projekt je objavljen i otvoren tvrtkama 1999. – u Maleziji se same zgrade, beton i cigle, kao i svugdje u Aziji, grade nevjerojatno brzo za naše krite2014. LJETO BUG2 / 5


rije. Neki će reći da se grade šlampavo koliko i brzo, ali korisnicima to očito previše ne smeta. Streloviti rast je nastavljen: godine 2000. u Cyberjayu se uselio Motorola Software Centre, 2002. Shell Global IT Centre, 2003. počeli su radovi na fazi 2 Multimedia Universityja, jednog od danas najcjenjenijih sveučilišta u Maleziji, čiji su studenti dosta uspješni i na Imagine Cupu, koji također pratimo u našim izdanjima. Osim javnih, tu su i privatna sveučilišta kao Lim Kok Wing; školarina na jednom takvom sveučilištu, za sve četiri godine, košta oko nemalih 50.000 ringgita (oko 11.000 eura). 2003. otvoren je Ericsson Cyberjaya, te slijedi niz godina i kompanija – Huawei, IBM, AMD – od kojih ćemo posebno izdvojiti samo HP Global Application Development and Support Centre u 2010. (vidi sliku). HP je danas s preko 4.000 ljudi najveći pojedinačni poslodavac u Cyberjayi. U ovom superbrzom presjeku strelovitog rasta spominjemo samo velika međunarodna imena. Cijelo vrijeme otvarali su se uredi i stotine manjih tvrtki, u koje, uostalom, spada i sam Infobip, glavni povod našeg posjeta. Cyberjaya je zamišljena kao grad koji svojim tehnološki nabrijanim korisnicima pruža sve što im treba. Samo 53% zemljišta je dostupno na prodaju. Od tog područja, u planu, još uvijek najveći postotak otpada na stanovanje – 41%, a ostalo u raznim podjelama na tvrtke, skladišta, zajedničke usluge i ostalo. Što vlada Malezije nudi kompanijama i zašto je smještaj u Cyberjayi bitan? Nudi im se prvoklasna infrastruktura, zatim neograničeno zapošljavanje stranih stručnjaka, sloboda vlasništva nad tvrtkama, pri čemu su one fizički smještene u Cyberjayi izuzete od uobičajenih ograničenja vlasništva nad kompanijama koja vrijede za strance u ostatku zemlje – ovo vrijedi i za izvore kapitala i investicija koji mogu biti iz bilo kojeg kraja svijeta. Osim toga, tu je program 5+5 godina oslobođenja od poreza na dobit – prvih pet godina sigurno, a nakon toga slijedi revizija kod koje se – kažu, lagano – dobiva još pet godina oslobođenja. Bitno je da u Cyberjayi ne vrijede zakoni cenzure nad Internetom, kakvi se mogu uvesti u ostatak Malezije koja je, podsjetimo, većinom muslimanska zemlja. Nismo upoznati s nekim bitnijim restrikcijama u ovom času, ali garancija je tu za strane kompanije ukoliko bi se netko u budućnosti sjetio uvoditi neke zabrane na 6 / BUG2 LJETO 2014.

mreži. Tu je i dedicirani i specijalizirani transportni sustav u Cyberjayi, kao i 24-satni CCTV nadzor prostora, te ostale zajedničke usluge dobro organiziranog poslovnog “kampusa”. 6 banaka, 2 koledža (privatni i javni), 3 sveučilišta, i dva nova u planu, kompletiraju sliku. Cyberjaya je ogromna, prostorom nešto kao Novi Zagreb, recimo, zajedno sa Sloboštinama, Utrinama, Dugavama i udaljenijim naseobinama, ali s manjim i “humanijim” zgradama i više zelenila. Ukupan broj stručnjaka (knowledge workers) koji tamo rade je 35.000, s projekcijom rasta na 45.000 do 2016. Studenata je 23.000, a ukupna populacija, dakle kada se zbroje te dvije kategorije i sve “servisne” – 70.000, uz projekciju rasta na 100.000 do 2016. Ukupno u Cyberjayi djeluje 815 tvrtki (i naš Infobip među njima) s projekcijom rasta do 1.200 do 2016. Vjerovali ili ne, najveći trenutni problem u Cyberjayi je – gdje jesti, gdje otići za vrijeme pauze za ručak, pa svi uredski operateri miša s iščekivanjem očekuju otvaranje međunarodnih lanaca kao McDonald’s, KFC i sličnih, ili barem domaćih jedaonica s malajskom i kineskom hranom. Malezija je, podsjetimo, etnički i religijski izmiješano društvo, u kojem su oko 60% Malajci muslimani, oko 25% Kinezi, i 10% Indijci (hindusi i siki). Takva im je i gurmanska slika, s time da u hrani Kinezi, kao i u trgovini, imaju mnogo jači utjecaj nego što bi se očekivalo iz postotka stanovništva. Koliko je sve ovo daleko od Hrvatske? Zemljopisno, malo manje od 10.000 kilometara, kaže Google Earth. Mentalno i psihološki – kao da je drugi planet.

Apple je morao kupiti Beats Ono što je Apple bio donedavno – vodeći premium brend za konzumaciju i distribuciju glazbe – danas je Beats. S tri milijarde dolara Apple tako otkupljuje natrag preoteti tržišni status

M

jesecima se nagađalo, a onda je i službeno potvrđeno – Apple je kupio Beats, tvrtku Dr. Drea najpoznatiju po prepoznatljivim slušalicama visoke cijene, iako prema mnogim mišljenjima, ne i jednako visoke kvalitete. Taj šoping je kompaniju Tima Cooka koštao basnoslovnih 3 milijarde dolara, što je najvrjednija akvizicija koju je Apple napravio u povijesti kompanije. Cifra je svojom izdašnošću postala kontroverzom većom od samog smisla ovog preuzimanja, do te mjere da se – baš zbog tog iznosa – počelo sumnjati u to da se radi o internetskom hoaxu ili u najmanju ruku nekonvencionalnom Dr. Dreovom marketinškom

Dragan Petric triku. Ipak, Appleova kupnja Beatsa itekako je stvarna, baš kao što je stvarnih i tri milijarde zelembača prebačenih s Appleova bankovnog konta na Beatsov. Kontroverze tu, međutim, nikakve nema. Apple je naprosto morao kupiti Beats, što koštao da koštao. Beats, naime, u današnje vrijeme uživa status koji je preoteo upravo Appleu – doživljava ga se kao vodeću premium marku za konzumaciju i distribuciju glazbe. Nekada je šminka bila u džepu nositi iPod – danas je imati na glavi slušalice s malim slovom b. Nekad se glazba downloadala s iTunes Storea (dobro, mislimo na tržišno relevantne zemlje, a ne na naše isključivo promatračko podneblje), danas se sluša “iz clouda”, sa servisa kakvi su Deezer, Spotify, pa i prema broju korisnika drastično manji, ali po šminkerskom i preseratorskom faktoru uvjerljivo prvi Beats Music. Ako ste, drugim riječima, željeli koristiti šminkerski brend za konzumiranje mjuze u razdoblju od 2001. do, recimo, 2012. – kupovali ste Apple. Ako ga želite danas – kupujete Beats. To je situacija čiji daljnji razvoj Apple nipošto ne može dozvoliti, s obzirom na to da čitav svoj poslovni model gradi na šminkerskim proizvodima, poznatima po tome što premium kvalitetu nude samo nekada, ali premium cijenu i premium percepciju uvijek. Na tome fantastično zarađuju, a ako je suditi prema financijskim izvještajima, ni Beatsu, zapravo, prakticiranje istog tog poslovnog modela uopće nije išlo loše – u prošloj godinu prihodi kompanije nadmašili su milijardu dolara, a u posljednje dvije su se upeterostručili. Uz taj trend – 3 uložene milijarde vratit će se čak relativno brzo. Zanimljivo, marketinški mozak koji je stvorio premium brend Beats nije, u stvari, Dr. Dre, već njegov partner Jimmy Iovine. Upravo je on, petnaestak godina unazad, sudjelovao u stvaranju iTunesa, pa se može reći da je na šminkerskom trgovanju glazbom dva puta stvorio najvrjednije tržišne marke, svaku prilagođenu svojem vremenu… Apple je akvizicijom Beatsa kupio natrag status premium brenda koji mu je ta kompanija otela na tržištu konzumacije i distribucije glazbe, ali, očigledno, i Jimmyja Iovinea, koji samo takve brendove i stvara.

9000 kuna za iPhone6? Nikad iščekivaniji, nikad manje tajanstven i nikad veći iPhone bit će – kada ga Apple konačno porodi – i nikad prodavaniji, kao i nikad skuplji model tog telefona...

U

odnosu na sve prethodne verzije, iPhone 6 će prvi put donijeti konkretnu, već na prvi pogled uočljivu promjenu – značajno povećanje dijagonale ekrana. Bez obzira na to koji od dva modela s gotovo identičnim izgledom uzmemo u obzir – 4,7-inčni ili 5,5-inčni – iPhone 6 će konačno, nakon višegodišnjeg čekanja, pa čak i patnje i razvijanja kompleksa veličine među iFanovima, donijeti pravu, opipljivu elongaciju, neusporedivu s onim jedva vidljivim skokom s mikroskopskih 3,5 na nimalo utješnih 4 inča, kada je predstavljen iPhone 5. Ako su zbog ičega Appleovi apologeti imali razloga patiti gledajući u rukama svojih prijatelja sve brojnije flagshipe Samsunga, HTC-a, Sonyja ili LG-ja – to je bila veličina. Oštrinom slike na ekranu, kvalitetom i postojanošću

kontrasta, fantastičnim fotoaparatom, raskoši ponude aplikacija, dizajnom, baterijom, multimedijalnim mogućnostima, a pogotovo fluidnošću OS-a i postojanosti te fluidnosti čak i nakon više godina korištenja istog modela te dostupnošću upgradea novih verzija OS-a, vlasnici iPhonea nisu imali objektivnog razloga biti nezadovoljni u odnosu čak i na najsuvremenije top-modele telefona s Android OS-om. S raskoši dijagonale ekrana, s druge strane, itekako jesu. Upravo zato možemo biti sigurni kako će iPhone 6 razvaliti tržište smartfona kada se ove jeseni pojavi na tržištu. Učinit će to količinom prodanih primjeraka, ali, nažalost, i paprenom cijenom. To se može zaključiti iz nekoliko pokazatelja. Kao prvo, na rast dijagonale iPhonea čeka se, doslovce, kao na Godota – beskrajno dugo, ali s tom razlikom što će se ona ipak dogoditi. 4,7-inčne telefone s Android OSom koji performansama pariraju iPhoneu, naime, dio korisnika posjeduje već dulje od tri godine, pa upravo toliko traje i “kompleks maloga” među korisnicima iPhonea, odnosno želja da “imaju veći”. Što se dulje čeka na ispunjenje neke želje, to udovoljavanje toj želji nailazi na veće oduševljenje – kao lijek na ucrvalu ranu – daj već jednom, što košta da košta, samo da agonija prestane! Kao drugo, Apple, svjestan da donosi na tržište onakav iPhone (zapravo čak dva) kakav se iščekuje s dosad najvećim nestrpljenjem, namjerno hajpa atmosferu prije službenog lansiranja tobožnjim slučajnim curenjem informacija iz središnjice tijekom nikad dužeg razdoblja – krenuli su čak šest mjeseci ranije “od uobičajenog”. Toliko dugotrajno hajpanje i nagoviještanje onakvog iPhonea kakav svi žele, ušlo je u vremenski teritorij u kojem su ovogodišnje flagshipe predstavili maloprije spomenuti Samsung, HTC, Sony i LG, šaljući poruku potencijalnim kupcima tih telefona da se još malo strpe, jer su, eto, Galaxy S5, One M8, Xperia Z2 ili G3 možda doista genijalni, ali za još koji mjesec moći ćete kupiti najgenijalniji iPhone 6. Vjerovali ili ne, na prodaju flagshipa s Androidom čekanje iPhonea 6 se itekako odrazilo – Samsung je već objavio kako Galaxy S5 ne ide baš “k’o alva”, kako su se nadali... Dakako, osim dolaska iPhonea 6, za to je 2014. LJETO BUG2 / 7


Dragan Petric zaslužna i sve gušća ponuda dobrih top-telefona s Androidom drugih proizvođača. Apple se takve konkurencije, “iz istog tabora”, ne mora bojati – jedino oni proizvode telefone s iOS-om i jedino će iPhone 6 biti veliki smartfon s iOS-om. Tu se krije i treći bitan razlog zbog kojeg možemo vjerovati u nikad bolju prodaju tog telefona, kao i u njegovu nikad veću cijenu: jednom kada se pojavi veliki i još veći iPhone, to će biti jedini veliki iPhonei koji se mogu nabaviti – neće biti potrebe za čekanjem onoga što bi za koji tjedan mogao predstaviti drugi proizvođač koji koristi isti OS, kao što je slučaj kada se radi o velikim telefonima s Androidom. Konačno, ako je vjerovati glasinama – a sve su se do sada pokazale pouzdanima – kineske tvornice koje proizvode dijelove za iPhone 6 zaposlile su novu garnituru radnika i bacile se na posao s 30-ak posto povećanim kapacitetom no u slučaju rada na bilo kojem prethodnom iPhoneu. Apple je naručio toliko mnogo iPhonea 6 da je već sada sigurno kako će, barem po količini isporuka iz tvornica, biti oboreni svi rekordi kada je riječ o tržištu smartfona. S obzirom da iza svega stoji Apple, nemamo razloga ne vjerovati da će rekord biti oboren i kada je riječ i o onom najvažnijem – prodaji krajnjim korisnicima. Uz tako nabrijanu atmosferu, uz toliko precizne analize tržišta, uz toliko nervoze izazvane u konkurentskim taborima, uz toliko golemu želju tržišta za većim iPhoneima, jasno je da se ne možemo baš nadati i padu cijene tog uređaja. Štoviše, polako postaje iluzorno nadati se i da će cijena iPhonea 6 prilikom lansiranja biti jednaka cijeni koju je, pri dolasku na tržište, imao iPhone 5S, odnosno bilo koji njegov prethodnik. Apple je oduvijek znao svojim premium proizvodima prikačiti i ceduljicu s odgovarajućom premium cifrom. Učinit će to i sada – povijest je dokazala da visoka cijena iPhonea, pa i bilo kojeg drugog Appleovog proizvoda, nikada nije predstavljala ama baš ni najmanju stranputicu prema tržišnom uspjehu. Pokazalo se da je tome tako s pravom: novac uložen u iPhone, MacBook ili sličan proizvod – rasporedi li se na godine trajnosti tog uređaja – i nije pregolem, s obzirom na to da se Appleovi uređaji u prosjeku koriste i 50% duže od istovjetnih proizvoda konkurenci8 / BUG2 LJETO 2014.

je, prije no što ih nadomjestimo novijima. Što to znači za nas u Hrvatskoj? Prisjetimo li se da je prvi iPhone, bez ugovorne obveze, otključan, koštao 7.500 kuna, logika nalaže da bi se cijena 4,7-inčnog iPhone 6 mogla popeti i preko 8.000 kuna, odnosno 5,5-inčnog čak i do urnebesnih 9.000 kuna...

Kome treba Nokia s Androidom? Odgovor je – Microsoftu. Nokia X, X+ i XL dokaz su da Microsoft (i Nokia, kojoj je vlasnik) ni slučajno ne planiraju odustati od Windows Phonea i da će još više ustrajati u daljnjem razvoju te platforme…

P

rvi uređaji iz Microsoftovog tabora koji se temelje na otvorenom kodu Android OS-a predstavljaju možda i najvažniju novost koju smo vidjeli na tržištu smar tfona u ovoj godini. Specifičnost Nokije X, X+ i XL može se svesti na krajnje banalni fakt, jedini odlučujući za uspjeh ili neuspjeh te naizgled neobične serije uređaja: radi se o telefonima čije korisničko sučelje izgleda kao ono na Windows Phoneu

i koje koristi iste ključne servise kao Windows Phone (HERE mape, SkyDrive cloud, tražilicu Bing, Skype…), no uz set “običnih” aplikacija koje su inače dostupne na Android OS-u – njih oko 75% preko raznih već sada dostupnih storeova, odnosno sve ukoliko se telefoni rootaju. Kako su sve tri nove Nokije cjenovno vrlo prihvatljive (89, 99 i 109 eura) te kako ih Nokia i planira plasirati isključivo na “tržišta u razvoju”, koja su – koje li slučajnosti – jedina još nezasićena kada je riječ o smartfonima te trenutačno predstavljaju najlukrativnija podneblja u ovoj tržišnoj areni, očigledno je kako su ovi telefoni zamišljeni da “odgajaju”, to jest navikavaju one koji kupuju prvi smartfon u životu na Microsoftove usluge (uglavnom u cloudu) i da “preodgajaju” na njih one koji već imaju jeftini telefon s “pravim” Android OS-om. Ratom smartfona, naime, više ne diktiraju operacijski sustavi – uređaje smo prestali birati prema tome koji operacijski sustav imaju, osobito nakon drastične diversifikacije postignute modifikacijama UI-ja koje su ponudili najvažniji proizvođači smartfona s Android OS-om. Udjeli Android OS-a možda su tržišno dominantni, no uvjerljivo najlikvidnija i najprihodovnija platforma je iOS, čemu kudikamo brže i lukavije stremi Windows Phone od Googleove platforme. Dominantni udio izgleda impresivno samo na papiru, no ne i na bankovnom kontu. Ono što stvara zaradu i gdje se danas vodi glavna bitka na ovom tržištu jest lojalnost korisnika koja potiče i na potrošnju, a to se postiže ponudom dobrih cloud servisa kojih se – pri prelasku na novi uređaj, ne odričemo lako. Jednom naviknuti na SkyDrive, HERE mape, Bing, Skype, korisničko sučelje s “tilesima” i sve ostalo što se dobiva s “Nokijama s Androidom”, korisnici Nokije X, X+ i XL će se pri prelasku na sljedeći uređaj znatno lakše odlučiti na bilo koji model s Windows Phoneom nego Android OS-om ili iOS-om. Dolazak ovih uređaja tako ne treba ni slučajno doživjeti kao Nokijino i Microsoftovo odustajanje od Windows Phonea ili kao njihovo posustajanje pod dominantnim Android OSom kojem se “bolje pridružiti kada ga se već ne može pobijediti”. Baš naprotiv – “Nokije s Androidom” dokaz su da i Nokia i Microsoft planiraju biti ustrajni oko daljnjeg guranja Windows Phonea, više nego ikad.

ISPISUJTE MNOGO VIŠE PLATITE JOŠ MANJE

Epson L800 Pisač L800 sa sustavom spremnika s tintom savršen je za ispis fotograja i dolazi s dovoljno tinte za ispis približno 1.800 fotograja. S ugrađenim spremnikom za tintu i bočicama kapaciteta 70 ml za jednostavno dopunjavanje, L800 pruža fotografski ispis visoke kakvoće u šest boja po ultrapovoljnoj cijeni, te omogućuje ispis izravno na ispisne CD/DVD medije. Saznajte više: www.epson.hr/its

1 2

Za informacije o izdašnosti posjetite www.epson.eu/pageyield Za više informacija posjetite www.epson.hr/its

1,800

fotograﬁja1 (10x15cm)

0,29kn

po fotograﬁji2

DODATNA OPREMA:

MINIX X8-H Prvi 4K UHD Android i XBMC player na svijetu! 4K XBMC Minix Edition 8-jezgrena grafika 4-jezgreni procesor Android 4.4 OS WiFi i Bluetooth povezivost

MINIX NEO M1 MINIX NT-1 Dodatne BT/NFC bežične slušalice s mikrofonom i glasovnim naredbama.

369 kn

Bežični zračni miš sa six-axis žiroskopom i akcelerometrom. Integrirana punjiva baterija.

PROMO PAKET MINIX X8-H + NEO M1

1599 kn

www.chipoteka.hr

4K VIDEO

USKORO

NA TABLETU? PiPO Max-M8 Pro

PiPO P1

Uživajte u programima, Full HD filmovima i 3D igrama koje pokreće Quad Core procesor na vrhunskom 9.4” LG origin IPS ekranu.

Tablet s najmodernijim procesorom RK3288 za reprodukciju UltraHD (4K) videa i multimediju. Opremljen sa ekranom super visoke rezolucije 2048 x 1536 piksela.

1599kn

1999kn

Distributer za RH:

www.chipoteka.hr

MOŽE! PRVI NA SVIJETU - PRVI U HRVATSKOJ!

Tablet s najnovijim procesorom RK3288. Nova video tehnologija h.265 omogućava 4K video u 60 fps-a!

pogledajte sve modele na

www.pipo.hr

UVIJEK KORAK ISPRED


Drago Galić

Dovoljno glup za čovjeka Vjerojatno ste pročitali da je još jedan chatbot „rasturio“ (uvjetno rečeno, uz objašnjenje koje slijedi) Turingov test, odnosno, ponekog je ispitivača povremeno uvjerio da se radi o pravom čovjeku…

I

me mu je Eugene Goostman, a predstavlja se kao 13-godišnji Ukrajinac, od oca ginekologa i majke koja bi željela da se riješi svog zamorca jer ne trpi „štakora“ u svojoj kući. Radi se, naravno, o chatbotu kojemu osobnost, sposobnost konverzacije i biografiju od 2001. razvija (u slobodno vrijeme) tročlani tim stručnjaka: dva Rusa – Vladimir Veselov i Sergej Ulasen te Ukrajinac Evgenij Demčenko. Goostman se već pojavljivao na natjecanjima u kojima su chatboti trebali proći Turingov test, a i nekoliko puta je završio kao drugi na natjecanju za Loebnerovu nagradu (nije bilo prvoga, da ne bi bilo zabune, pa je drugo mjesto, zapravo, prvo). U lipnju je, pišu manje-više svi računalni i neračunalni mediji, prvi put jedan chatbot „prošao Turingov test“. Naravno, to nam ništa ne znači jer sam Turin-

gov test nije precizno definiran od njegovog idejnog začetnika, matematičkog i računalnog genijalca Alana Turinga po kojemu je i dobio ime, pa tako u praksi imamo onoliko Turingovih testova koliko imamo natjecanja ovoga tipa. U konkretnom slučaju Eugene Goostman je 7. srpnja uspio uvjeriti 33% sudaca da se radi o stvarnom, živom sudioniku konverzacije. Neka vas niski prag dovoljan da neki bot prođe Turingov test ne zavara – u ovome natjecanju redovito i stvarni ljudi ne uspijevaju uvjeriti suce na drugoj strani terminala da su ljudi, pa im rezultati variraju od 10% pa do 90%. Ovo govori ponešto i o samom testu, odnosno njegovoj nedostatno preciznoj definiciji, ali i o nama samima, i o tome kako percipiramo ljude. Što treba imati bot da bi uvjerio (barem) trećinu sudaca da je stvarni 13-godišnjak ukrajinskog porijekla? Mora imati nekakvu „biografiju“, a koja je u slučaju Goostmana razvijana uistinu punih 13 godina, kolika je i deklarirana starost tinejdžera kojega oponaša. Također, u svojim odgovorima ne treba biti previše točan, previše precizan i previše pismen. Dapače, količina gluposti, nepreciznosti, netočnosti i pravopisnih i gramatičkih grešaka, kako onih koje bot sam proizvodi, tako i onih koje je u stanju primiti i uspješno parsirati kada dolaze od ispitivača, uvjerljivija je od nacistički precizno iznesenih misli i podataka. To nekako rezonira s našim svakodnevnim iskustvom da ako je nešto predobro da bi bilo istinito, onda vjerojatno i nije istinito. U ovom slučaju – suviše kvalitetan razgovor i pravopis jedan su od prvih „flegova“ koji upozoravaju ispitivače da na drugoj strani nemaju pravog čovjeka. Dapače, posve idiotska razmjena poruka s napreskokce nabacanim mislima i zaključcima (tzv. non sequitur) karakteristična za ljudsku konverzaciju (pogledati razne forume po Internetu) gotovo uopće ne alarmira ispitivače za razliku od logične, smislene i argumentima potkrijepljene rasprave kakvu proizvode botovi. S druge strane, pitanje je kada preglupo postaje preglupo čak i za ljudske standarde? Obično kada odgovor bota na neko dvosmisleno pitanje pokazuje da ne razumije kontekst i samim time pravo značenje (od više mogućih) termina, idioma ili čitavog koncepta koji mu izlaže ispitivač.

Stoga, Turingov test, iako formalno zamišljen kako provjera navodnih mislećih sposobnosti računala odnosno automatona, zapravo nam više govori o vlastitoj percepciji nas samih. Glup k’o bot ili glup k’o Paris Hilton – što je gore i što je ljudskije?

Zbog novca, ali i ideala Bile su potrebne samo dvije nesreće Teslinog Modela S sa zapaljenjem baterija da tvrtka napravi izmjenu dizajna koja gotovo jamči nemogućnost penetracije stranog objekta u baterijski prostor

N

avodno su zapaljenja benzinskih automobila u prometnim nesrećama i izvan njih relativno uobičajena pojava. Na nešto više od 300 milijuna stanovnika u SAD-u, prema podacima američke Nacionalne druge za zaštitu od požara (NFPA), u razdoblju od 2003. do 2007. bilo je u prosjeku 287.000 slučajeva zapaljenja vozila godišnje, a prošle godine ih je bilo neuobičajeno malo – „samo“ 200.000. U prosjeku, u zapaljenom automobilu u SAD-u 2014. LJETO BUG2 / 11


Drago Galić umre jedan čovjek dnevno. S druge strane, Teslin Model S do sada je imao dva požara u dvije nesreće, a oba puta uzrok je bio isti – strano tijelo je penetriralo pod vozila i ušlo u prostor s baterijama (putnička kabina je u oba slučaja zadržala integritet i nije penetrirana), gdje je izazvalo požar. Kao što znamo, li-ionske baterije imaju tendenciju zapaliti se i u slučajevima kada bi neka druga baterijska tehnologija u najgorem slučaju „kurcšlusala“, ali za sada su jedino tehnički realno rješenje za potrebe skladištenja velike količine električne energije u najmanjoj mogućoj baterijskoj masi. Usput, baterije Modela S mase su oko 550 kilograma, ali je energija smještena u njih otprilike tek 10% energije koje sadržava 55 kilograma benzina. Dakle, baterijska tehnologija treba još uvelike napredovati. Prema podacima sa foruma Tesla Motorsa, svi Modeli S proizvedeni do rujna prošle godine, godišnje naprave oko 360 milijuna kilometara, što bi do sada iznosilo nešto manje od milijardu kilometara za svih 16.000 ovih vozila na cestama. Prema NFPA-ovim podacima, kod klasičnih vozila jedno zapaljenje dolazi na milijardu prijeđenih milja (oko 1,6 milijardi kilometara) pa su u tom smislu i ova dva požara Modela S u prosjeku češća nego kod klasičnih vozila koja kao gorivo koriste ugljikovodike. Ipak, usprkos tome, nedavna reakcija Tesle na dva incidenta u kojima nije bilo ni smrtno stradalih ni opečenih, govori nam da postoje oni koji su u svom poslu i zbog ideala, a ne samo radi novca. Svi Modeli S proizvedeni nakon 6. ožujka ove godine imat će kao dodatni baterijski štit na donjoj strani automobila, sendvič od dvije aluminijske i jedne titanske ploče koje su prošle test na penetraciju različitim objektima na koje se može naići na cesti. Elon Musk, vlasnik Tesla Motorsa, čovjek je s pozivom. On vjeruje da je tu kako bi donio promjene na bolje, pa pored projekata koji su mu donijeli materijalnu korist (PayPal, ponajprije), tu su i oni koji su potpuno besplatni i stavljeni u javno vlasništvo, poput Hyperloopa (pisali smo o njemu u Bugu), te onih koji pokušavaju spojiti solidan poslovni model s brigom za širu zajednicu, poput SolarCityja ili SpaceX-a koji tek odnedavna i nešto zarađuje. Međutim, ono što je bitno uočiti jest to da se može biti društveno odgovoran i imati uspješan poslovni model te kako tehnološki 12 / BUG2 LJETO 2014.

entuzijazam i humanistička načela nisu prepreka uspješnom poslovanju. Dapače, prema svemu sudeći – na dulji rok se isplate. Stoga, dajte nam više onih koji su u poslu i zbog ideala, a ne samo zbog love.

Život buja, ali ne zove, ne piše… Nakon svima poznate Drakeove jednadžbe iz 60-tih godina koja pokušava manje-više odokativnom metodom zaključiti koliko bi u svemiru moglo biti izvanzemaljskih civilizacija, tu je sada i BCI…

Z

nanstvenici već odavno sumnjaju da nismo sami u svemiru, odnosno, kako život najvjerojatnije postoji i na drugim planetima u našoj galaksiji, a onda nemamo razloga ne vjerovati da ga ima i u drugim galaksijama. Jedan od onih koji se prvi potrudio kvantificirati vjerojatnost postojanja inteligentnog života izvan Zemlje, odnosno procijeniti broj civilizacija koje se mogu razviti ili su se razvile samo unutar naše galaksije bio je dr. Frank Drake, američki

astrofizičar koji je davne 1961. formulirao svoju famoznu Drakeovu jednadžbu. Jednadžba bi trebala dati neki matematički izvedeni broj koji, međutim, velikim dijelom ovisi o procjenama većine faktora u toj istoj jednadžbi, a koji se, ovisno o „procjenjivaču“, međusobno mogu razlikovati za redove veličina. Tako raspon vjerojatnosti da u našoj galaksiji ima razvijenih civilizacija ide od procjene da smo vjerojatno sami u galaksiji (pa samim time slijedno i u čitavom svemiru) pa do „izračunatih“ čak preko 36 milijuna civilizacija samo za našu galaksiju, ako se svi parametri postave na najoptimističnije vrijednosti. Stoga, barem dok promatranjima ne saznamo točnije vrijednosti parametara iz Drakeove jednadžbe, ona nam, realno, malo toga stvarno govori o tome ima li negdje u galaksiji i svemiru još nekoga tko nabada po tipkovnici i svađa se na forumima, ali možda nam u budućnosti bude od neke koristi. Za razliku od Drakeove jednadžbe, skupina astrofizičara i astrobiologa s Cornella, Sveučilišta El Paso u Teksasu, Sveučilišta u Puerto Ricu i sa Sveučilišta Washington State, izračunala je – BCI. BCI stoji za Biological Complexity Index ili po naški, indeks biološke složenosti. Radi se o bitno preciznijem pokušaju procjene od one koju nam daje Drake, ali ne za razvoj civilizacija, dakle, inteligentnog života, već samo za izračun vjerojatnosti razvoja bilo kakvog složenijeg života. Pod ovim „složenijeg“ misli se na bilo kakve organizme složenije od najobičnijih jednostaničnih organizama. Kao podloga izračunima koriste se podaci dobiveni promatranjem ekstrasolarnih planeta kojih je do sada otkriveno preko 1.000, a na temelju njihove veličine, sastava, tipa zvijezde oko koje orbitiraju i udaljenosti od nje, izračunava se vjerojatnost razvoja života. Ovi izračuni pokazali su da od 1 do 2% dosad otkrivenih planeta ima veći BCI indeks od Europe, Jupiterova mjeseca koji ispod ledene kore sadrži ogromni ocean, za koji se vjeruje da bi mogao biti dom jednostavnim mikrobima. S obzirom na 10 milijardi za život vijabilnih zvijezda u našoj galaksiji, i s obzirom na prosječan broj planeta oko njih, na temelju do sada prikupljenih podataka procjena je da bi na nekih 100 milijuna planeta moglo biti života koji je složeniji od najjednostavnijih

mikrobnih oblika. Ovo, ponavljamo, ne znači inteligentni život, ali ga niti ne isključuje, kao i sve između mikroba i inteligentnih bića – manje i više složene životinje i druge višestanične organizme poput biljaka i gljiva. Zanimljivo je da su astronomi uočili i planete koji imaju čak i bolje uvjete za razvoj života od same Zemlje. Nazivaju se „supernastanjivim“ planetima jer su veći, topliji, stariji i dulje orbitiraju oko patuljastih zvijezda pa su imali i više vremena za evoluciju života na svojoj površini, u svojim morima i u tlu ispod površine. Za razliku od Drakeove jednadžbe, BCI ne pokušava dati nikakvu procjenu o postojanju inteligentnih bića koja su u stanju stvoriti vlastitu civilizaciju, već na osnovi do sada opaženih karakteristika kod ekstrasolarnih planeta dati neku predodžbu o tome koliko je potencijalno planeta u našoj galaksiji sa složenim životom. Iako je Seth Shostak sa SETI-ja nedavno izjavio kako smatra da je vrlo velika vjerojatnost da ćemo u idućih 20 godina prvi puta primiti radiosignal iz dubokog svemira koji će potvrditi postojanje inteligentnog života izvan Zemlje, a što podupire i NASA, mnogi i dalje nisu sigurni. Međutim, u znanstvenoj zajednici praktički je univerzalno prihvaćeno kako je malo vjerojatno da se jedino na Zemlji razvio život. Sad još ostaje pored svih ovih procjena da nađemo i neki konkretni dokaz koji će to i potvrditi.

Rješavanje problema koji ne postoji Britanci i Nizozemci su već platili Microsoftu da nastave koristiti Windowse XP na brojnim vladinim računalima, isto vrijedi i za Kineze, a vjerojatno i drugi namjeravaju učiniti nešto u tom stilu…

V

jerojatno ste već pročitali da je Britanija platila preko pet milijuna funti Microsoftu da nastave s podrškom za Windowse XP koje britanska vlada i dalje namjerava koristiti u svojim uredima i drugim javnim službama. Isto su uradili i Nizozemci, Kinezi, a vjerojatno je još pregršt javnih uprava i tvrtki u kojima se sprema nešto u tome stilu. Windowsi XP, Microsoftov najveći konkurent svim ostalim Windowsima izdanima nakon njih, jednostavno ne žele „umrijeti“, ma koliko im u Redmondu to priželjkivali. Neobičan je to slučaj kad si sam sebi najveći konkurent i kada ti se izvrsnost iz prošlosti vraća u glavu kao bumerang u (osrednjoj) sadašnjosti. Je li Microsoft, stoga, trebao svjesno izdati lošije Windowse kako bi postojala realna potreba za njihovom nadogradnjom bilo čime? Naravno da ne, i kvaliteta Windowsa XP ne bi toliko upadala u oči da Windowsi 8, koji nikako da svrgnu ni njih ni Sedmicu, nisu na sebe uzeli nevjerojatan zadatak rješavanja problema koji ne postoji, čime su efektivno sami sebe upucali ne samo u nogu, već i u abdomen, drugu nogu i ruku i tako se obogaljili da ih je neugodno i pogledati, a kamoli koristiti. Naime – je li itko od vas prije njihova izlaska mislio da je najveći problem Windowsa to što nemaju isto sučelje, bez obzira izvode li se na računalu, tabletu ili mobitelu? Osobno, da me to itko pitao prije izlaska Osmice, naveo bih valjda dvadeset drugih sitnijih ili mrvicu krupnijih zamjerki Windowsima, ali „neujednačenost“ sučelja na posve raznorodnim i eventualno komplementarnim, ali ne i kompatibilnim platformama ne bih nikada ni u snu naveo kao problem. Netko je, međutim, u Redmondu zaključio da je to krucijalni problem koji je potrebno

riješiti po svaku cijenu i na kraju smo dobili Windowse 8 – OS s dva odvojena sučelja, koji u radu daju osjećaj kao da stalno radimo s jednom rukom zavezanom iza leđa, bilo da ih koristimo na tabletu ili stolnom računalu. Rješavanje nepostojećih „problema“ gdje „rješenje“ samo po sebi postaje problem, inače, ima dugu inženjersku tradiciju i nije specifično samo za računalnu industriju. Moja omiljena priča toga tipa je o sklopivim krilima na F8F Bearcatu, američkom lovcu s kraja Drugog svjetskog rata, mrcini s motorom od 2200 KS, kojemu su dizajneri pokušali „poboljšati“ dizajn, i to baš na tim sklopivim krilima. Naime, na lovcima namijenjenim korištenju s nosača, sklopiva krila su zgodno rješenje za manevriranje i smještaj po skučenim palubama i potpalubnim hangarima. Međutim, tijekom Bearcatove izrade, netko je uočio da je dio krila na mjestu na kojem se preklapa strukturalno slabiji od ostatka krila. U dokonom misaonom eksperimentu „što bi bilo kad bi bilo“, taj isti je tako zamislio da bi pod velikim opterećenjem u borbenim manevrima krilo moglo popustiti baš na tom mjestu gdje se preklapa. Stoga su namjerno dodatno oslabili spoj fiksnog i preklapajućeg dijela krila kako bi vanjski paneli pod velikim opterećenjem jednostavno puknuli i odvojili se od ostatka skraćenog, ali strukturalno vrlo čvrstog krila. U testovima se, pak, pokazalo da bi se umjesto odvajanja oba vanjska panela na obje strane krila, najčešće odvojio samo jedan panel, te bi jedno krilo postalo bitno kraće od drugoga, što bi dovelo do asimetričnog uzgona i neupravljivog aviona. Da riješe problem koji su napravili prethodno rješavajući nepostojeći problem, u Grummanu (tvorci Bearcata) su se dosjetili i na spojevima vanjskih panela dodali malo eksplozivno punjenje koje je pilot mogao sam aktivirati ukoliko bi se odvojio samo jedan, a ne oba panela. Piloti, pak, čudni kakvi jesu, nisu bili skloni imati još i eksplozivno punjenje u krilima pri letu u susret neprijatelju, pa je na kraju odbačena i ideja namjernog oslabljivanja krila na spojevima i ugradnje eksploziva u krilo. Sva ova zajebancija s krilima rezultirala je time da je Bearcat u Drugi svjetski rat ušao prekasno kako bi napravio bilo što značajno, a za Korejski rat u 50-tima već su klipne motore zamijenili mlazni. 2014. LJETO BUG2 / 13

[ reportaža ] VELIKA NAGRADA AUSTRIJE

formula 1 gleda se iz kauča Davor Šuštić

Nama, informatičarima, teško je odoljeti Formuli 1, gdje su brzina i talent spojeni s najvišom zamislivom razinom tehnologije. Vidjeti sve to uživo san je mnogih – a možda i ne bi trebao biti…

14 / BUG2 LJETO 2014.

Pretposljednjeg

lipanjskog vikenda s usijanih sam tribina pogledao Veliku nagradu Austrije, koja se ove godine povratnički održala na Red Bull Ringu. Staza je smještena nekakvih devedesetak kilometara od Graza, za nas sa sjevera Hrvatske nekadašnje meke jeftinog špeceraja, jeftinih kobasa i jeftinih petardi. Poput stereotipnog geeka, za sport sam zainteresiran otprilike kao što je prosječan čovjek zainteresiran za uzgoj tapira – ne pretjerano. Ipak, Formula 1 je u tom pogledu uvijek bila svojevrsni izuzetak. Visokotehnološki sport, gdje je čista inženjerska genijalnost u najmanju ruku jednako važna kao vješto kroćenje zavoja, i gdje pomaci i inovacije određuju budućnost čitave automobilske industrije, nama,

informatičarima, lako je početi pratiti i bez namjere da se favoriziraju timovi i vozači. To spontano dođe kasnije. Posljednjih nekoliko godina, priznajem, nisam pažljivo pratio zbivanja u Formuli 1. Načuo sam priče o drastičnim promjenama pravila, kojima se nastoje smanjiti troškovi i razlika između timova te sport učiniti gledljivijim, a čuo sam i za najkontroverzniju od njih – prelazak s vrištećih V8 motora na pitomije V6 turbo-motore. Blizina austrijskog trkališta i želja da najskuplji i tehnološki najnapredniji sport na svijetu napokon vidim uživo, učinili su svoje. Već u subotu ujutro bio sam na licu mjesta, stopljen s rijekom ljudi koja se slijevala prema tribinama. Počinjao je trening, a ubrzo nakon njega slijedile su kvalifikacije za nedjeljnu utrku. Zakon!

Kao suho zlato

Prije nastavka, riječ dvije o cijeni ovog aranžmana. Cjelodnevna karta za subotu, u što je uključeno gledanje treninga i kvalifikacija Formule 1 te utrka u natjecanjima GP2, GP3 i Porsche Cup, a sve to s malo pristojnih tribina (sjedio sam na prvom zavoju nakon startnociljne ravnine, odakle puca pogled na dobar dio staze), stoji 100 eura. Nedjeljna ulaznica (utrka Formule 1, jutarnje utrke GP2 i GP3) za istu poziciju košta mamutskih 405 eura. Dakle za puno iskustvo famoznog race weekenda potrebno je ispljunuti malo manje od 4.000 kuna – ili koju tisućicu više, ako uračunamo put, hranu, spavanje i suvenir iz svemirski skupih kioska sa službenim (sponzorskim) majicama, kapama i drangulijama. Što ćete za taj novac dobiti? Neponovljivu priliku da se gužvate s desecima tisuća navijački raspoloženih (nerijetko pripitih) ljudi, da popijete toplu pivu i pojedete hladnu hrenovku za 10 eura, da pišate u žbunje i gledate tuđe luleke dok čine isto (u redu za degutantno nečisti WC čeka se decenijima) te da glumite ljudski ražnjić dok vas na nenatkrivenoj tribini nemilice prži podnevno sunce. Vi protiv toplotnog udara, pa neka pobijedi jači… No, sve to mora se isplatiti u trenutku kad pistom pojure najnapredniji automobili današnjice, s najboljim vozačima na svijetu za

upravljačem – ponavljao sam si u pregrijanoj glavi. A kad ono – kifla. Tko želi pratiti utrku, diviti se vozačkom umijeću i vrhunskoj tehnologiji, na krivom je mjestu. Pravo mjesto za to je kod kuće, ispred televizora i sa službenom aplikacijom Formule 1 nadohvat ruke. Za nekoga tko nije zaluđen ovim sportom do mjere da mu je već sama blizina staze i svijeta Formule 1 vrijedna novca, gužve, vrućine i parade luleka, samo iskustvo gledanja utrke lišeno je bilo kakve drame i uzbuđenja. Zašto? Zato jer nema načina da kvalitetno pratite ono što vam se događa pred očima. Prolazna vremena, udaljenosti između natjecatelja, more zanimljivih statistika ili čak najosnovnije informacije poput trenutnog poretka kod Formule 1 uzimamo zdravo za gotovo, no pored staze one nisu lako dostupne. Možete ih doznati preko ekrana raspoređenih oko tribina, no koliko god su oni golemi, toliko je tribina predaleko da biste išta od toga mogli pročitati. Kako sam se informirao o, primjerice, broju preostalih krugova? Tako da sam fotićem zumirao ekran u daljini i pokušavao pročitati što na njemu piše.

Komentatora, komentatora mi dajte

Druga stvar, koje sam postao bolno svjestan tek na licu mjesta, jest to da ovo nije sport

u kojem se može uživati bez komentatora. Ne samo zato što nam oni govore što se upravo događa i što će se događati u utrci, već i zato jer raspolažu gomilom informacija i zanimljivosti vezanih uz događaje koji su se odigrali satima, danima i tjednima uoči utrke, čime nam se mnogo toga stavlja u kontekst. Istina, komentatori na stazi postoje, vrhunski su stručnjaci i uživo prenose na dva jezika, ali sve to čovjeku malo znači kad ih ne može čuti, a ne može ih čuti kad god ispred njega prolazi Formula 1, a to je gotovo uvijek. Naravno, uvijek se možete pokušati osloniti na samostalno praćenje utrke, tako da vlastitim očima gledate što se događa na stazi. Sretno s time. Ne postoji točka s koje je moguće vidjeti cijelu stazu (zapravo postoji, nalazi se nasuprot vašeg televizora), a čak i da postoji, vozače i Formule malo ćete bolje vidjeti jedino kad prolaze direktno ispred vaše tribine. Dvije ili tri sekunde kasnije oni postaju obrisi u daljini. Luđačka brzina, klaustrofobija kokpita, dramatičnost pretjecanja, fascinantna uigranost inženjera u boksu, vozačke bravure i demonstracije čistog talenta i vještine – ako vas išta od ovoga zanima, tribine pored staze nisu mjesto gdje biste se trebali nalaziti. Ostanite kod kuće, gdje je piva hladna, zahod čist, a moderna tehnologija pruža svaku zamislivu i mnoge nezamislive informacije o utrci Formule 1. Besplatno.

2014. LJETO BUG2 / 15

[ modelarstvo ] 10 RC modela za ovo ljeto

u zraku, vodi i na tlu Drago Galić

Ljeto je stiglo, sunce žeže manje-više svakodnevno, plaže su prepune i općenito, dosada samo takva… Jedan od načina za prikratit vrijeme je nabaviti si neku od daljinski upravljanih igračaka za zrak, vodu ili čvrsto tlo, i onda njome maltretirati sve oko sebe. Imajte na umu da to može biti skupi sport iako, srećom, spada u one aktivnosti tipa šaha koje ne uključuju tjelovježbu. Boljoj polovici (nećemo se pretvarati da mislimo kako bi ovako nešto za sebe poželjele i čitateljice) svakako ćete morati lagati o cijeni. Vježbajte pred ogledalom dok laž ne počne izlaziti glatko i budete zadovoljni izvedbom…

Masa: 3,46 kg Duljina/visina: 1000/1890 mm Broj kanala: 2 Pogon: vjetar Cijena: 102 eura

16 / BUG2 LJETO 2014.

Voda i more

Neptune SB-1 Radijski upravljana podmornica iz Thunder Tigera, dalekoistočnog proizvođača razne modelarske opreme, uglavnom poznatog po dobrome. Spada u takozvani statički tip, što znači da roni ne snagom propulzije (propelera) već punjenjem i pražnjenjem balastnog tanka, baš kao prava. Dubina zarona joj je 5 metara, što je za ovaj tip igračke mnogo, a bez problema može izdržati pritisak do dubine od 10 metara. U slučaju gubitka veze ili pražnjenja baterije, automatski prazni tank i izranja. Najjača karakteristika joj je mogućnost instalacije kamere u veliki ostakljeni pramac, koja je onda 15-metarskim kabelom povezana s monitorom u rukama dokoličara. Zašto ne bežično? Zato jer se radijski signal loše prenosi vodom pa ne bi slika bila baš neka.

Masa: 7,7 kg Duljina: 774 mm Broj kanala: 2 Pogon: električni Cijena: 580 eura

Voda i more

Phantom Za one koji više vole površinu od mračnih dubina, a istodobno žele pokazati i stil i profinjenost, tu je ova RC jedrilica povećih gabarita, ukupne visine gotovo dva metra i duga točno metar, namijenjena svemu: od laganog ljuljuškanja na mirnoj vodi bez vjetra, pa do jurišanja u America's Cup stilu čim zapuše malo maestrala. Iako se trup čini napravljen od karbona, zapravo je od nešto slabije stakloplastike, ali i to je dovoljno da nadživi većinu potencijalnih jedriličara, osim onih najnepažljivijih. Upravljanje je izuzetno lagano – kormilom određujemo smjer, a drugim kanalom upravljamo podizanjem i spuštanjem jedara. I to je to. Efektno, elegantno, otmjeno, a sve to ne za preveliku cijenu. Od korisnika se očekuje da ima vlastitu stanicu s prijemnikom i baterije.

Voda i more

Surge Crusher Za ljubitelje brzina i one koji žele da su što prije gotovi, dolazi ovaj model sportske jurilice na električni pogon, kod RC brodova daleko praktičniji od benzinskog ili metanolskog motora. Duljine 73 cm i širine 21 cm, s dvije kobilice (twin hull) koje mu daju izuzetnu stabilnost, Surge Crusher jamči jurcanje pred odabranim dijelom plaže bez previše straha od prevrtanja i u najžešćim zaokretima. Iako dolazi opremljen motorom i servima i već „iz kutije“ je za mnoge sasvim dovoljno brz, ovaj model ima mnoštvo prerada među entuzijastima koji umjesto 50-amperskog reglera koriste i 200-amperske te sukladno tome i bitno jače motore te više baterijskih ćelija. YouTube je prepun snimaka jurcanja ovog mališe u standardnoj i raznim poboljšanim izvedbama.


Kopno

Multimedia Battle Tank Znamo što će vojni puristi među vama pomisliti kad pročitaju o „multimedijalnom borbenom tenku“, ali pružite mu priliku. Njime upravljamo preko iOS ili Android uređaja s instaliranom odgovarajućom aplikacijom, a WiFi vezu koristi i za slanje videa u realnom vremenu (640*480), uključivši i infracrveni prikaz za noć. Kako je opremljen i vlastitim zvučnicima i mikrofonima, možemo ga koristiti za komunikaciju na daljinu, pa onda mi vičemo u ekran tableta ili mobitela, tenk viče na nekog udaljenoga, a ovaj jeca u pravcu tenkića i moli nas da u njega ne ispalimo 6-milimetarske airsoft kuglice iz sasvim funkcionalnog topa. Također, ima mogućnost i borbe s još pet istovrsnih tenkova. Uspijete li nagovoriti barem još jednoga prijatelja da vam se pridruži u nabavci, možete napokon izbiti dosadu iz ljeta.


2014. LJETO BUG2 / 17

[ modelarstvo ] 10 RC modela za ovo ljeto Kopno

AB Savage RTR Kategorija takozvanih „monstertruckova“ u omjeru 1:8 prilično je popularna među ljubiteljima off-road RC jurilica, a AB Savage u jednom (prilično skupom) paketu donosi sve što vam može zatrebati da odmah iz kutije stavite svoje malo čudovište na plažu, među kupače i uz priloženu 2,4-gigahercnu stanicu krenete ih natjeravati. Starijim modelarima među čitateljstvom možda se neće dopasti činjenica da se radi o električnom, a ne metanolskom ili benzinskom pogonu, ali neka vas to ne zabrinjava. Ugrađeni elektromotor pogonjen s dvije 3S baterije daje brzinu do 100 km/h, što je za ovaj tip vozila i više nego dovoljno. Oni ambiciozniji i novčano potkovaniji, naravno, mogu kasnije nadograđivati karoseriju, dodavati jači pogon i regler, mijenjati ovjes, kotače, i druge dijelove, a oni koji bi se samo jurcali – mogu to odmah, bez ikakve pripreme i dorade modela. Moćna jurilica koja će vas koštati kao i sedmodnevni puni pansion za dvoje u nekom boljem hotelu. Kako se odlučiti? Za lovaše, dvojbe nema – i puni pansion i AB Savage.

Masa: 3 kg+ Duljina: 534 mm Broj kanala: 2 Pogon: električni Cijena: 849 eura

Kopno Masa: 2,8 kg Duljina: 600 mm Broj kanala: 2 Pogon: električni Cijena: 360 eura

18 / BUG2 LJETO 2014.

Dickie-Tamiya1/14 King Hauler Sudeći po ljubiteljima raznih verzija Truck Simulatora koje povremeno objavljujemo na Bugovom DVD-u, nema pile do one koja vuče prikolicu. A upravo tome je namijenjen King Hauler koji i u ovoj smanjenoj verziji djeluje više nego impresivno. Osnovni model dolazi u izvedbi bez prikolice, s aluminijskom šasijom, plastično-kromiranom karoserijom i električnim pogonom na zadnje dvije osovine. Od entuzijasta se očekuje da već ima svoju RC stanicu (najmanje dva kanala, poželjno četiri radi kasnijih nadogradnji) i eventualno neku od prikolica koje bi vukao naokolo. Za one kojima se ne vuče teret, postoje i utrke samih kamiona bez prikolica na kojima se ovaj model, ako ne već performansama, svakako ističe pojavom. Cijena – u rangu sedmodnevnog pansiona za dvoje u predsezoni, ali tome treba pridodati cijenu stanice i baterija te cijenu eventualne prikolice. Potonjih je izbor ogroman – od raznih cisterni pa do labudica za prijevoz (daljinski upravljanih) tenkova.

Zrak

Bixler RTF Ako niste letačka iskusnjara, onda je Bixler RTF prava stvar za učenje. Ovo RTF dolazi od „ready to fly“ i znači da je sva elektronika – radioprijemnik i servosustav – instalirana, a uz model dolazi i jednostavna 6-kanalna radiostanica uparena s prijemnikom u modelu, te jedna 3S 2200 mAh baterija s punjačem. Doslovce – iz kutije, ravno u zrak. Bixler ima reputaciju vrlo jednostavnog letačkog modela (što ne znači da ne biste prije prvog stvarnog leta mogli probati kako vam ide na nekom od RC simulatora), a koristi se i kao platforma za FPV – zračni video, odnosno prijenos slike s kamere na modelu do prijemnika i ekrana na zemlji. Razlog tome je što je motor iza kabine, pa propelerski disk ne smeta kameri smještenoj na nos ili u kabinu modela. Sve ovo jamči zabavu s ovim vrlo jeftinim modelom i dugo nakon što su osnove letenja savladane. Jedan od rijetkih proizvoda u ovom pregledu za koji čak vjerojatno i ne morate lagati boljoj polovici koliko košta: „Sto baksa, pa šta?!“.

Masa: 0,76 kg Raspon: 1500 mm Broj kanala: 4-6 Pogon: električni Cijena: 111 dolara

Zrak

Walkera QR X350 GPS Među novoletačima u posljednje su vrijeme izuzetno popularni multikopteri – lebdjelice s više elisa, pa tako govorimo o tri-, quad-, hexa i octo-c/kopterima koje od običnih RC helikoptera, osim broja pogonskih elisa, odvaja i elektronika koja omogućuje stabilan let, koji uparen s većom nosivošću daje idealnu paltformu za zračnu fotografiju. Walkera QR X350 GPS u nevelikom paketu donosi zračnu autonomiju od 10-15 minuta, te GPS koji „drži točku“ u prostoru, odnosno u slučaju panike i totalne dezorijentiranosti vlasnika, automatski se vraća na mjesto polijetanja. Uz ovaj uređaj dobiva se i 7-kanalna stanica s jasno istaknutim dugmetom „Go Home“ koji služi ranije spomenutoj situaciji, a iako manjih dimenzija, bez problema nosi Go Pro ili neku sličnu akcijsku kameru. Od vlasnika se očekuje da se sam pobrine za baterije (li-ionske 3S kapaciteta 22002500 mAh) i mjesto za letenje. Cijena bi se neverziranima u ovome hobiju mogla učiniti visokom, ali, vjerujte nam na riječ – nije.

Masa: 1 kg Raspon: 556 mm Broj kanala: 5 Pogon: električni Cijena: 329 eura 2014. LJETO BUG2 / 19

[ modelarstvo ] 10 RC modela za ovo ljeto Zrak

Raptor G 4.1 Ako gledate one neobične videouratke u kojima RC helikopteri lete načinom koji se čini fizikalno nemogućim, uključivši tu i „naopako“ helikoptersko letenje nekoliko milimetara poviše tla (popularno „šišanje trave“), onda je jedan od najčešćih modela koji se pojavljuju u takvim videima Thunder Tigerov Raptor 90, a verzija G 4.1 njegova je zadnja revizija. Spada u kategoriju „3D helikoptera“, gdje 3D govori o akrobatskim sposobnostima – „obično“ letenje je 2D, a akrobatsko je 3D, tvrde znalci jer koristi sve tri prostorne dimenzije za manevre. Kako bi u tome uspio, ima mogućnost postavljanja negativnog napadnog kuta lopatica elise, zahvaljujući čemu i leti naopako. Raptor 3D uvijek dolazi u kitu, a ne složen i spreman za letenje, pa se od vas očekuje da odvojeno kupite i instalirate metanolski motor od 15-tak kubika te svu elektroniku i ostali hardver. Naravno, prijemnik i stanica (barem 6 kanala, helikopterska) također pada na vašu dušu, pa računajte da je ovdje navedena cijena samo cijena kita, a ukupna cijena čitave, za let spremne, konfiguracije otprilike je dva (i pol…) puta veća…

Masa: 4,4 kg Raspon: 1603 mm Broj kanala: 6 Pogon: metanolski (glow) Cijena: 900 dolara

Zrak

Avanti S Jet Ako je sve ovo do sada bilo ispod vašeg renomea, ispričavamo se. Tu, u stražnjoj prostoriji, za profinjenije mušterije, držimo pravu robu. Avanti S Jet – turbinski model pravljen oko turbine JetCat P180 (18 kg potiska), ali ako kupujete za baku, može poletjeti već i s turbinom od 10 kg potiska. Raspon krila 2 metra, duljina 222 cm, masa od 10,5 do 13,5 kilograma. Prema FAI klasifikaciji spada u F3S kategoriju, a zasad, koliko je nama poznato, ne postoji niti jedan takav u nas ili obližnjoj Sloveniji. Spaja jednostavnost upravljanja karakterističnu za CARF-ov BAe Hawk i inače rijetko dosegnutu u svijetu RC mlažnjaka, s 3D mogućnostima (u slučaju najjače turbine), inače rezerviranima za elisne modele. Cijena modela odnosi se samo na tijelo modela, a tu su još turbina, retrakti, elektronika… Računajte još puta tri.

20 / BUG2 LJETO 2014.

Masa: 10,5 kg Raspon: 20.000 mm Broj kanala: 9 Pogon: turbina Cijena: 2.605 eura

Pogon

Radio oprema

Štuka zove Kondora Iako su danas 2,4-gigahercni radijski sustavi apsolutno najrašireniji te zahvaljujući modernim tehnikama frequency hoppinga preuzetim od WiFi i mobilnih mreža nema opasnosti od upadanja u tuđu frekvenciju, postoji više standarda, ovisno o proizvođaču, a svaki od njih je nekompatibilan sa svim drugima i svijet za sebe. Japanska Futaba tako koristi FASST sustav kodiranja, Hitecov sistem je A-FHSS, neki proizvođači koriste DMS2 sustav, neki FHSS i tako dalje. U nas je zbog odnosa cijene i kvalitete izuzetno raširen FrSkyjev ACCST 2,4-gigahercni sustav. Ukoliko vam se ne da pamtiti sve ove kratice – i ne morate. Dovoljno je samo obratiti pozornost na to da prvo kupite odašiljač (upravljačku stanicu), a nakon toga prijemnik mora podržavati isti 2,4-gigahercni standard označen nekim od navedenih akronima. Ovisno o tome što vas zanima: brodovi, automobili ili (heli)kopteri i avioni, na raspolaganju su dva osnovna tipa radiostanice. Dvokanalne pištoljske stanice namijenjene su prije svega RC automobilima, ali mogu se koristiti i za dvokanalne brodove. „Okidačem“ se upravlja gasom, odnosno kočenjem (kod brodova vožnjom unatrag), a kotačić na vrhu ima ulogu volana. Za sve ostalo: kamione, podmornice, složenije modele brodova, avione, helikoptere i multikoptere, koristimo radiostanice s dvije palice. U slučaju da se odlučite za RTR (ready-torun) ili RTF (ready-to-fly) opciju, s modelom ćete već dobiti i odgovarajuću stanicu, pa se ovime ne morate zamarati.

Metanol, benzin ili elektro? Iako je do prije samo nekoliko godina apsolutno najrasprostranjeniji tip pogona u modelarstvu uopće bio metanolski motor (tzv. „glow engine“), pa potom benzinski, pa tek onda baterijski, s padom cijena li-ionskih baterija, rastom njihove pouzdanosti i performansi te proliferacijom trofaznih elektromotora bez četkica, ovi posljednji posve su preuzeli primat u svim segmentima modelarstva. Tako u brodomodelarstvu,

Tipičan metanolski motor s ekspanzijskom komorom ispuha (lijevo) i pripadajućim vijcima i sitnicama automobilskom i aviomodelarstvu apsolutni primat imaju elektromotori koji se napajaju iz li-ionskih baterija. Snaga i cijene im ludo variraju – od motora snage nekoliko desetaka vata pogonjenih s jednom ili dvije li-ionske ćelije kapaciteta svega nekoliko stotina mAh, pa do elektromotora snage desetak ili više kilovata pogonjenih s desetak ili više liionskih ćelija kapaciteta više desetaka Ah.

Trofazni elektromotor niske cijene, vrlo visoke učinkovitosti (oko 90%) i visoke snage po jedinici mase, istiskuje sve ostale agregate U pravilu metanolski motor nestaje, zamjenjuje ga trofazni elektromotor bez četkica (brushless) s li-ionskim baterijama. Izuzetak su još uvijek veliki aviomodeli, replike („skale“) elisnih modela gdje se zbog zvuka, dima, mirisa, a ponajviše zbog dobrog odnosa cijene i snage, još uvijek koriste benzinski motori. U automodelarstvu su još uvijek popularni metanolski motori, ali za domaće korisnike problem je nabavka samog nitrometanolskog goriva koje je skupo, često ga nema, a uvoz je ograničen jer se radi o visokozapaljivoj tvari za koje vrijede posebna pravila transporta.

Dvotaktni benzinski motor – Zbog relativno prihvatljive cijene, visoke pouzdanosti i lako dobavljiva goriva, ovi motori još uvijek žive u motorkama, kosilicama i – modelarstvu

Izvori na webu

Tri adrese za trojicu braće FrSky Taranis – 16-kanalna digitalna radiostanica koja će zadovoljiti sve potrebe 99,99% svih onih koji će pogledati ovaj tekst

Iako je na Internetu na stotine stranica raznih dućana s modelarskom opremom, bilo opće namjene ili subspecijaliziranih za točno određene grane modelarstva, za ogromnu većinu onih koji se namjeravaju početi baviti ovim hobijem, ove tri adrese daleko su najvažnije: Hobby King: www.hobbyking.com Der Schweighofer: www.der-schweighofer.at Tower Hobbies: www.towerhobbies.com 2014. LJETO BUG2 / 21

[ fotografija ]

10 najkorisnijih terenskih dodataka za fotografe

umjesto novog objektiva Smartphone Mobitel, točnije smartphone, izuzetno

Jeftini stativ

OLEG MAŠTRUKO

Moj omiljeni fotografski citat dolazi od Jima Richardsona: "Ako želiš biti bolji fotograf, trebaš stajati ispred zanimljivijih stvari." Većina nas doma nema neke posebno zanimljive stvari, tako da to uključuje izlazak van, putovanje, odlazak na more, nalazak posla kao freelancer u nekoj ratnoj zoni, ili traženje zanimljivosti makar u obližnjem parku – kako po čijem ukusu. Nakon što na terenu s fotoaparatom provedete dane i tjedne, shvatite da postoje dodaci koji život znače, i koji su za foto aktivnosti bitniji čak i od novog objektiva...

Ovo ovisi o tipu fotografije koji volite – za portrete pri dobrom svjetlu, a jedino tada se i isplati raditi portrete – stativ vam uopće neće biti potreban. Međutim, za panorame predvečer ili noću, višestruke ekspozicije, bracketing i HDR-ove u nekim situacijama – svakako je dobrodošao. Kako na teren ne želimo nositi 10 kila stativa, nosit ćemo nešto jeftino i priručno. Profići iz vremena filma naježit će se na ovakav savjet, jer za njih stativ mora imati barem pola tone. Jeftini stativ može biti bilo što – vreća, torba, kutija, ili neki od u zadnje vrijeme popularnih gorillapodova...

je koristan alat za fotografe – date ga u ruke majmunu koji se kupa u bazenu, uputite ga da igra Angry Birds i nastat će odlična fotka – čimpanza s mobitelom se kupa! 200 lajkova u pola sata.... Šalu na stranu, smartphone vam ne treba da biste nekog zvali – iako, naravno, možete i to – već zbog hrpe korisnih aplikacija koje ne njega možemo instalirati: za praćenje termina i kuta zalaza sunca – jako korisno za panorame u "zlatni sat", zatim vodiči za turiste i istraživače, mape, kompasi, aplikacije za praćenje letova i kupovanje karata... Cijena: Mobitel valjda ionako imate, nevezano s fotografijom, inače 1 kn do pola hrvatskog deficita ako uzimate iPhone ili Vertu

Cijena: 0-400 kn

Boonie kapa Nakon isprobavanja mnogih tipova kapa i šešira, većina se fotografa odluči za vojni šešir sa slike, u žargonu zvan "boonie hat" ili samo boonie (buni). Boonie odlično štiti od kiše i sunca, i to ne samo naprijed, već i vrat i dio leđa i ramena. Na boonie možete sjesti ili njime obrisati znoj. Boonie je mekan, fleksibilan i savitljiv, što je dobro zbog prinošenja aparata licu i očima, za razliku od šilterica koje uglavnom imaju tvrdi šilt i sudaraju se s aparatom pri slikanju kroz tražilo... Ružan kao Vejn Runi, glavu čuva svakom buni! Cijena: 30-200 kn

CPL polarizator Kad smo diskutirali za vrijeme pripreme teme, Miro i Petric su rekli da opišem dodatke "koji nisu objektiv niti fotić". Pošteno. Polarizator je komad stakla koji se zašarafi na objektiv, dakle optička je sprava, ali nije objektiv. Polarizator propušta samo polarizirano svjetlo, kao neki modeli sunčanih naočala, ali s naglašenijim efektom. Ovo je jedan od rijetkih filtara koje je nemoguće oponašati u softverskoj obradi slike, i odličan je ljeti, pri plavom i djelomično oblačnom nebu te u blizini vode. C u kratici označava cirkularni – koji je ono što vam za terenski rad treba. Rotacijom određujemo količinu polarizacije. Cijena: 300-1000 kn

22 / BUG2 LJETO 2014.

Combo-hlače Foto torba Svaka torba u kojoj držite fotoaparate i

objektive automatski postaje foto torba, no kada jednom radite s pravom fotografskom torbom, dizajniranom baš za tu namjenu, više nema povratka. Foto torbe ugrubo se mogu podijeliti na dvije kategorije – one namijenjene isključivo foto opremi, i one koje imaju nekoliko pretinaca i za nešto drugo – sendvič, laptop, odjeću... a po tipu na torbe za preko ramena i ruksake. Ovom autoru apsolutno najdraža foto torba je Verbatimov model Melbourne – robustan, kapacitetan, prilagodljiv... nezamjenjiv. Cijena: 350-1400 kn

Plan grada Stara škola do jaja! Google Mapsi su zgodni,

kada imate bagatelno jeftin podatkovni promet ili ste na wirelessu. Zahvaljujući ulasku u EU, čak niti data roaming u europskim zemljama nije bolesno skup, no što ako odete u divlji dio svijeta koji se zove "sve izvan EU"? Ništa ne može zamijeniti dobri stari plan grada ili alternativno topografsku mapu – ako vaš foto zadatak uključuje bauljanje izvan urbanih zona. Osim toga, držanje mape u ruci i čitanje s nje sa stilom valja vježbati – mapa vas u trenutku može pretvoriti u izgubljenog turista geeka ili u ovovremenog Indianu Jonesa... Cijena: 0-50 kn

Kratke hlače jedan su od najvećih izuma

Naglavna lampa

čovječanstva, ono što dijeli neandertalca od gospodina, građanina EU od nepismenog divljaka iz džungle, ono što dijeli kolonizatore i kolonizirane. Mudar se čovjek po toplom vremenu šeta u kratkim hlačicama. No, što ako vas opet uhvati hladna noć, ili želite posjetiti religiozni hram? U mnogim kršćanskim, muslimanskim i budističkim bogomoljama ulaz s kratkim hlačama je zabranjen. Zato su tu combo hlače, koje s dva poteza patent zatvarača pretvarate iz kratkih u duge! Tko je ovo izmislio, zaslužuje dva Nobela – za svaku nogavicu po jedan.

Fotografirajući na terenu naći ćete se

Cijena: 200-500 kn

Cijena: 70-400 kn

u situacijama kad će vam trebati dodatna rasvjeta – bilo da je noć neplanirano pala ranije (ako niste koristili smartphone aplikaciju iz jedne druge točke ovog popisa pa vas je iznenadilo), radite reportažu iz podzemnog štaba Bašara Al Asada u trenutku kad nestane struje, ili istražujete napuštene zgrade u Pripjatu. U tom trenutku treba vam lampa, i to neka koja neće zauzimati nijednu ruku – naglavna lampa! Lampe su nužne i za fotografsku tehniku "bojanja svjetlom" (light painting).

Prijenosni disk 2 TB Snimajući na putu, terenu, daleko od doma svog, nastaju najljepše slike, ali i raste opasnost njihova naprasnog i neplanskog gubitka. Svaki fotograf ima svoje sustave čuvanja slika na terenu, neki se oslanjaju na tablete i wireless upload na Flickr ili neku drugu bazu u oblaku. Izvan Hrvatske, međutim, ovo ili silno košta ili je praktično neizvedivo. Disk koji nosite sa sobom još uvijek je najbolja metoda, iako ima bitnu manu – podložan je krađi i svim oblicima rizika koliko i ostatak vaše prtljage. Možda ga je najbolje kombinirati s nekim oblikom pohrane u oblak, ako je moguće. Cijena: 600-1.200 kn

Pumpica za čišćenje Ovo je predmet kojega nas je malo sram pokazivati pred fotografskim nevježama jer izgleda... pa, izgleda kao nešto čemu je mjesto u ženskoj ili gay torbici. Nemamo, naravno, ništa protiv žena niti homoseksualaca, ali fotografiju na terenu ipak vidimo kao macho zanimaciju stare škole. Uglavnom, početnike ćete prepoznati po opsesivnom brisanju objektiva, koji u biti rijetko treba brisati češće od jednom dnevno. Slaba točka za prašinu nije objektiv nego senzor – 2-3 uragančića iz ove pumpice i prašina leti van... Cijena: 30-150 kn 2014. LJETO BUG2 / 23

[ android ] 10 besplatnih aplikacija koje morate isprobati

košta ništa, a zlata vrijedi Davor Šuštić

Iako Hrvat voli pokazati da ima moćan mobitel, mnogo važnije od samog uređaja, aplikacije su koje se na njemu koriste. Njih na Google Playu ima preko milijun, što impresionira, ali istovremeno i obeshrabruje. Kako u tom moru pronaći one koje valjaju? Bjesomučno isprobavanje jedan je način, a drugi, bolji, jest da pitate za preporuku nekoga tko je to već obavio. Poput nas. Donosimo pregled 10 aplikacija za Android kojima jednostavno morate dati priliku, i za koje smo gotovo sigurni da ćete ih zadržati na mobitelu. Fokusirali smo se na besplatne aplikacije koje nisu instalirane tvornički – takve ćete ionako iskušati sami…

24 / BUG2 LJETO 2014.

Chronus: Home & Lock Widget

Chronus korijene vuče iz

novijih inačica CyanogenModa, najpoznatijeg alternativnog ROM-a za mobitele s Androidom. Na radost mnogih, njegov autor pretvorio ga je u zasebnu aplikaciju i učinio dostupnim širokim masama. Zašto ga volimo? Zato jer nam na radnu površinu i lock screen postavlja iznimno atraktivan i izvanredno konfigurabilan digitalni sat te pregled vremenske prognoze i kalendara. Zvuči banalno, ali nije. Isprobajte i uvjerite se zašto. Namjena: Widget sa satom, vremenskom prognozom i kalendarom Cijena: Besplatno

Google Camera

Gotovo svaki proizvođač

mobitela nudi neku vlastitu aplikaciju za fotografiranje i snimanje videa. Mislit ćete da je dobra dok ne iskušate onu koju je nedavno izdao Google. Prvo što kod Google Camere privlači pozornost minimalistički je i moderan dizajn. Ipak, neka vas naizgled mali broj opcija ne navede na krivi put – tu je baš svaka mogućnost koja bi čovjeku mogla zatrebati, poput snimanja panorama, igranja s fokusom radi povećanja dubinske oštrine i sličnog. Tko jednom isproba, na standardnu kameru se ne vraća. Namjena: Fotografiranje i snimanje videa Cijena: Besplatno

Google Keep

Hello SMS

Kad prvi put čujete za Keep i njegovu namjenu, lako ćete ga otpisati kao nepotrebnog. Vođenje bilješki, podsjetnika i popisa – kome to treba? Međutim, nakon kraćeg suživota s ovim servisom shvatit ćete da nema intuitivnijeg načina da, primjerice, napravite popis stvari koje morate donijeti iz dućana. Popise i bilješke moguće je izraditi na mobitelu ili računalu (međusobno se sinkroniziraju), nakon čega preostaje zaputiti se u trgovinu, klikati po stvarima koje smo stavili u košaricu i gledati kako one bivaju prekrižene i uklonjene s popisa. A običan puk, oboružan olovkom i papirom, ljubomorno promatra…

Androidova aplikacija za SMSove nije loša, Hello SMS je toliko intuitivan i inteligentno koncipiran da će vam biti žao što ga ne možete koristiti za instant messaging na drugim servisima, poput, primjerice, Hangoutsa. Njegovi autori dosjetili su se postaviti sve fotografije ljudi s kojima razgovaramo na vertikalnu traku na lijevom rubu ekrana, tako da je iznimno lako prebacivati se između razgovora. Jednim potezom započinju se nove poruke i brišu postojeće, a tu je i opcija za brzinsko okidanje i slanje fotki. Milina!

Namjena: Izrada bilješki, popisa i podsjetnika Cijena: Besplatno

Namjena: Slanje i primanje SMS poruka Cijena: Besplatno

Premda standardna

KK Launcher

Ono što su nekad bili Apex

Launcher i Nova Launcher, danas je KK Launcher – ponajbolja aplikacija za prikaz Androidovog sučelja. KK Launcher dizajnerske smjernice preuzima od Googleova vlastitog launchera za Android 4.4 Kit Kat, što znači da nudi odlične ikone, prozirne teksture i lijepe, glatke tranzicije između ekrana. Naravno, drastično je poboljšan u aspektu raspoloživih opcija, tako da možemo birati broj ikona na ekranima i u docku te desetak različitih animacija glavnih ekrana, namještati razne geste s jednim i dva prsta, aktivirati sidebar za brzi pristup aplikacijama, WiFi-ju, Bluetoothu i sličnim funkcijama te istinsku gomilu drugih sitnica. Namjena: Prikaz sučelja Androida Cijena: Besplatno

QuickPic

Fotografije i filmiće s vašeg

mobitela možete pregledavati pomoću tvorničke aplikacije Gallery. Ako biste to radije činili unutar nečeg moćnijeg i konfigurabilnijeg, QuickPic dolazi kao naručen. Ova aplikacija nudi više vrsta pregleda fotki i videa, jednostavno brisanje i dijeljenje sa svim zamislivim društvenim mrežama, e-mail klijentima i internetskim servisima, mogućnost sakrivanja određenih albuma te integraciju s cloud servisima poput Dropboxa i Google Drivea. Zahvaljujući tome, fotke i filmiće pohranjene u njima možemo pregledavati unutar QuickPica, bez potrebe za otvaranjem pripadajućih aplikacija. Namjena: Preglednik fotografija i videa Cijena: Besplatno 2014. LJETO BUG2 / 25

[ android ] 10 besplatnih aplikacija koje morate isprobati

Tapatalk

Ako često koristite forume,

ne treba vam posebno isticati da ta rabota nije pretjerano ugodna kad se obavlja pomoću internetskog preglednika na mobitelu. Teško praćenje raspravi i nezgrapno (ponekad i nemoguće) odgovaranje samo su neki od uobičajenih problema. Tapatalk je ovdje da ih riješi. Podržani forumi – a takvih je mnogo – prikazuju se unutar Tapatalkovog sučelja posve prilagođenog mobitelima, kako u pogledu čitanja, tako i sudjelovanja u raspravama. Aplikacija uključuje sustav notifikacija, koji uklanja mogućnost da nam neka poruka promakne. Namjena: Praćenje foruma Cijena: Besplatno 26 / BUG2 LJETO 2014.

Timely Alarm Clock

Ako želite vidjeti kako izgleda jedna od najljepših i najbolje animiranih aplikacija za Android, isprobajte Timely. Vizualni aspekt mu je dotjeran do savršenstva, a ni funkcionalnost ne kaska. Podijeljen je na tri prozora – u jednom je alarm (budilica), u drugom tajmer (odbrojavanje), a u trećem štoperica. Svakom od ovih segmenata možemo dodijeliti vlastitu boju. Premda je namjena Timelyja relativno banalna, nerijetko ćete se uhvatiti da ga pokrećete čisto da biste malo uživali u njegovom spektakularnom sučelju. Namjena: Alarm, tajmer i štoperica Cijena: Besplatno

VSCO Cam

Yahoo Weather

Ova aplikacija potekla je s iOS-a i tek je krajem prošle godine postala dostupna na Androidu. Mnogi kažu da se radi o najnaprednijoj mobilnoj aplikaciji za obradu fotografija koja trenutno postoji. Već se nakon kraćeg igranja s njenim filtrima i brdom opcija vezanih uz uređivanje fotki (svjetlina, kontrast i zasićenost boja, oštrina, fokus i koješta drugo) nemoguće ne složiti s time. Sučelje je posve lišeno teksta pa ćete isprva gubiti razum da biste pohvatali gdje se što nalazi. Taj detalj, uparen s doista odličnim mogućnostima, VSCO Camu daje razinu pretencioznosti koja ga čini prvim izborom fotografa i drugih zahtjevnijih korisnika.

Malo koja aplikacija za

Namjena: Uređivanje fotografija Cijena: Besplatno

vremensku prognozu nudi količinu informacija i toliko raskošnu vizualnu prezentaciju poput Yahoo Weathera. Koristi se zgodan trik – aplikacija prepoznaje našu lokaciju te pronalazi prigodnu fotografiju na Flickru i koristi ju kao podlogu za prikaz trenutne vremenske prognoze, prognoze iz sata u sat ili prognoze za narednih 5 ili 10 dana. Na istome mjestu doznajemo i vlagu, vidljivost, UV indeks, tlak, snagu vjetra (uz simpatične animirane vjetrenjače, čija se brzina vrtnje mijenja u ovisnosti o trenutnom vjetru), izglede za padaline te vrijeme izlaska i zalaska sunca. Zakon! Namjena: Vremenska prognoza Cijena: Besplatno

Priroda je kompleksan sustav i ima svoj način djelovanja. Mi u SPAN-u projektiramo i gradimo kompleksne IT sustave. Omogućavamo jednostavnije korištenje kompleksnih IT tehnologija za krajnjeg korisnika.

Vodimo brigu o slapu tako što znamo svaku kap.

kompleksni sustavi, jednostavno korištenje

ISPISUJTE MNOGO VIŠE PLATITE JOŠ MANJE

12,000 c rno-bije lih stranic 1 a (L 550/L3

55/L30

6,500 stranica 1 u boji

Epson L550 / L355 / L300 / L210 / L110 Epsonova nova serija jednonamjenskih i višenamjenskih pisača sa sustavom spremnika za tintu savršena je za kućne i male urede te dolazi sa dovoljno tinte za ispis do 12.000 crno-bijelih i 6.500 stranica u boji1. S ugrađenim spremnikom za tintu i bočicama kapaciteta 70 ml za jednostavno dopunjavanje, pisači iz Epsonove serije L pružaju ispis visoke kakvoće po ultraniskoj cijeni. Saznajte više: www.epson.hr/its 1

2

Samo L550/L355/L300. L210/L110 omogućuje ispis približ. 4.000 crno-bijelih i 6.500 stranica u boji. Za informacije o izdašnosti posjetite www.epson.eu/pageyield Za više informacija posjetite www.epson.hr/its

+ dodatno1

0)

[ chrome ] Top 10 ekstenzija

surferski dodaci koji život znače Denis Arunović

Sigurno ćete se složiti s time da je Googleov Chrome kvalitetan i brz preglednik, a sigurno znate i da podržava hrpu dodatnih ekstenzija kojima mu je moguće uvelike proširiti funkcionalnost. Problem je, naravno, što je tih ekstenzija zaista mnogo, pa je teško pronaći one iznimno korisne, a koje pritom rade bez problema. Srećom, mi se ne ustručavamo eksperimentiranja i testiranja, pa smo za vas odabrali deset najboljih ekstenzija, od kojih većinu i sami koristimo. Valja imati na umu da su ovo samo jednostavne ekstenzije, ali ne i aplikacije. Naime, Chrome može vrtjeti i vlastite mobilne aplikacije koje imaju znatno veću funkcionalnost od ekstenzija. Većina ih se izvodi u samom pregledniku, a odnedavno postoji i manji broj aplikacija koje se izvode izvan preglednika, u takozvanom Desktop modu.

The Great Suspender Nepopravljivi ste kad je riječ o otvaranju novih tabova, a pritom često radite na prijenosniku? The Great Suspender penicilin je za vaše probleme. Ova ekstenzija automatski će uspavati nekorištene tabove, istovremeno ignorirajući one ručno dodane na posebnu "bijelu" listu (primjerice, Gmail), što štedi memoriju, smanjuje opterećenje procesora i konsekventno produljuje trajanje baterije prijenosnika. Uspavani tabovi ostaju takvi čak i kada isključimo preglednik, što skraćuje vrijeme ponovnog pokretanja.

Awesome Screenshot: Capture & Annotate Ova ekstenzija namijenjena je svima onima koji često imaju potrebu screenshotati web stranice ili dijelove web stranica. Nakon kreiranja screenshota koji može biti i kompletna stranica, a ne samo dio koji je vidljiv na ekranu, korisnik ga može cropati i na njemu označavati elemente strelicama, pravokutnicima, slovima, itd. Ovako načinjene screenshotove moguće je spremiti lokalno ili pohraniti na webu, odnosno u oblaku.

2014. LJETO BUG2 / 29

[ chrome ] Top 10 ekstenzija

Evernote Clearly Čast iznimkama, no moderne web stranice prekrcane su informacijama, grafikama i oglasima pa je dosta teško koncentrirati se na sam pisani sadržaj. Clearly vrlo elegantno rješava problem čupanjem osnovnog teksta i pratećih fotografija (onih koje su umetnute u sam tekst) te njihovim plasiranjem na neutralnu pozadinu. Ovako obrađenu stranicu moguće je potom ispisati ili spremiti u Evernote, softver za vođenje bilježaka. Korisnici Evernotea na raspolaganju imaju dodatni štos – markiranje segmenata teksta drugom bojom.

Omnibox Timer Ovako malena ekstenzija veći dio vremena bit će skrivena od vaših očiju i zapravo kompletnog sučelja preglednika, a služi za kreiranje vremenski uvjetovanih upozorenja. Primjerice, dogovorite se s kolegom da za pola sata idete na ručak, pa podesite Omnibox Timer da vas na to upozori za 28 minuta. Poziva se preko Chromeovog omniboxa, odnosno adresne linije, a sintaksa je krajnje jednostavna – vremenska jedinica (standardno minuta) i nakon razmaka poruka koja će se ispisati na ekranu.

AdBlock Ove se ekstenzije možda sjećate ako ste koristili preglednik Firefox. Svrha joj je blokiranje oglasa na stranicama kako bi one bile preglednije i za prikazivanje manje zahtjevne, što je posebno bitno vlasnicima starijih računala. Iako ne detektira baš svaki oglas, one problematične je moguće ručno označiti. Premium verzija aplikacije ne postoji, no autoru je moguće donirati novac i tako podržati daljnji razvoj, što vam zapravo i toplo preporučujemo.

Magic Actions for YouTube Ova ekstenzija nameće se kao sjajan izbor za sve oni koji provode mnogo vremena gledajući filmiće na Youtubeu. Donosi hrpu mogućnosti kao što su automatsko forsiranje učitavanja HD videa, noćni i dnevni prikaz sučelja (u našem screenshotu prikazan je noćni), cinema način rada, kontrola glasnoće pomoću kotačića miša, filtre i hvatanje screenshotova. Jedina negativna strana je to što dodatak pri instalaciji pokušava instalirati drugu ekstenziju koja mu nije nužna za rad, no instalaciju je, na sreću, moguće odbiti.

30 / BUG2 LJETO 2014.

Cloudy Calculator Iako je moguće brzo računati i uz pomoć Googleove Searcha, Cloudy

Calculator pojednostavljuje ovu funkciju smještajući je u vlastiti maleni prozorčić koji bilježi sve dosadašnje izračune. Nažalost, iako je Cloudy Calculator podržavao i izračune preko servisa WolframAlpha, prije dvije godine dobili su zamolbu da to više ne rade. Samim time, ako vas zanimaju zahtjevniji matematički izračuni, preporučujemo vam instalaciju WolframAlphine ekstenzije.

Google Dictionary Engleski jezik je na webu sveprisutan, no čak i ako ste u školi iz predmeta koji se njime bavi kupili same petice, dodatna pomoć ne škodi. Googleov Dictionary na dvoklik će u malenom prozorčiću prikazati objašnjenje označene engleske riječi, a ako kliknete na "more" otvorit će se novi tab s detaljnijim informacijama. Alternativno, nejasni je ili nepoznati termin moguće utipkati i ručno, klikanjem na ikonu knjige koja je smještena desno od adresne trake preglednika Chrome.

Hola Better Internet Rado biste pristupili servisu Netflix ili nekom drugom servisu koji je

zaključan za korisnike iz Hrvatske? Ili možda želite igru sa Steama po cijenama za građane Rusije? Hola Better Internet riješit će vaše probleme u nekoliko klikova. Riječ je o izuzetno jednostavnom VPN servisu koji mogu koristiti čak i kompletni laici. Dovoljno je kliknuti na ikonicu ekstenzije u gornjem desnom kutu preglednika te odabrati zemlju iz koje stranici želimo pristupiti.

Momentum Ako vam standardna otvorna stranica na Chromeu nije baš po volji, a pritom imate i problema s produktivnošću, isprobajte Momentum. Prilikom otvaranja novog taba tada će vas dočekati prelijepa fotografija (svakog dana drugačija), sat s prikazom trenutnog vremena, pozdrav po imenu te otvorena linija u koju trebate utipkati svoj glavni zadatak. Momentum također prikazuje vremensku prognozu te ima integriranu jednostavnu ToDo listu smještenu u donjem desnom kutu ekrana.

2014. LJETO BUG2 / 31

[ iPad ] Top 10+5 aplikacija

više zabave nego rada Miroslav Rosandić

U velikom obilju aplikacija koje se nude korisnicima iPada dosta je teško slagati neke top-liste, jer bi uvijek netko imao prigovor "a zašto nije ovo ispred ovoga", pa stoga i ovaj odabir shvatite kao osobnu preporuku autora. Pri odabiru prednost smo dali korisnosti (i zabavnosti), a ne razvikanosti ili pompoznosti sadržaja. Ima tu i dosta poznatih aplikacija, ali nadamo se da će vam neke biti otkriće. Za one koji Bug2 čitaju na iPadu, uz svaki opis dodan je link koji izravno vodi na app store, pa ukoliko želite i sami isprobati neki od ovih programa, iskoristite tu pogodnost

tip: pregled akcijske ponude aplikacija cijena: besplatno

Apps Gone Free Stara je hipoteza da, za razliku od androidaša, korisnici iOS-a daleko češće moraju plaćati za preuzimanje aplikacija koje požele koristiti. Iako su se vremena promijenila pa je dosta toga besplatno i na iOS-u, još je uvijek poželjno koristiti specijalizirane aplikacije koje prate akcije izdavača i na dnevnoj bazi vas izvještavaju o tome što se trenutno nudi besplatno. Upravo takva je aplikacija Apps Gone Free, koja svakodnevno korisnike iPhonea i iPada informira koje su, inače komercijalne, aplikacije tog dana iz promocijskih razloga – besplatne.

tip: 3D globus cijena: 0,99 $

Earth 3D Ukoliko zaželite nekome objasniti ili sami sebe informirati gdje se nalazi neka država, bit će vam zanimljiva ova aplikacija koja je svojevrsni školski globus u virtualnom obliku. Kako bi sve zajedno bilo atraktivnije, ucrtane su neke od najpoznatijih svjetskih građevina, pa je zabavno vrtjeti ovaj globus, zumirati ga i pretraživati. Savršeno je prilagođen touch screenu i na vrlo plastičan način prikazuje naš planet. 32 / BUG2 LJETO 2014.

eBay for iPad

Halftone

Ovo je uvjerljivo daleko najbolje rješenje web shopa na bilo kojem mobilnom uređaju, a čak i daleko ugodnije za korištenje od beskrvne i prekrcane desktop verzije. Čak i ako nemate namjeru nešto kupiti, gušt je pregledavati ponudu, listati slike, a sustav izvrsno prepoznaje vaša područja interesa i vrlo vam brzo nudi ono što niste ni znali da baš želite imati! U posljednjoj verziji napokon je otklonjen stari bug zbog kojeg se nije moglo izravno plaćati PayPalom preko mobilne verzije njihova sustava. Sada i to radi uredno.

Za obradu fotografija postoji bezbroj aplikacija, a ova je vrlo specifična. Iako je s njom moguće odraditi elementarne zahvate na fotografiji, njena glavna namjena je dodavanje raznih efekata, poput onih instagramovskih. Među njima je posebno istaknuta rasterizacije slike i dodavanja tekstualnih napomena poput onih u stripovima. Zgodno za kreiranje poklona nekom, bilo u digitalnom ili ispisanom obliku. tip: editor fotografija cijena: 0,99 $

tip: internetska trgovina cijena: besplatno

Flipboard Dream Clock HD Ovo je iznimno jednostavan sat budilica, a ima dva stanja prikaza – dnevno i noćno. Glavna specifičnost i odgovor na pitanje zašto je uopće u ovom pregledu, iznimno je jednostavan način "podešavanja" termina alarma – to se radi povlačenjem prstom ikone zvonca, spusti je se bilo gdje unutar površine sata, a mjesto gdje postavimo zvonce, ujedno je termin u kojem će se oglasiti zvuk alarma. Kako ne bi bilo zabune, uz zvonce piše u koliko sati i minuta će se oglasiti. tip: budilica cijena: besplatno

Niti jedan drugi agregator nema ugodnost korištenja i atraktivnost na razini Flipboarda. Posebna je mogućnost kreiranja "vlastitog izdanja" koje slažete odabirom naslova i poslije taj svoj izbor možete poslati prijateljima, da uoče i čitaju baš ono što vi držite važnim. Mana Flipboarda je orijentacija na američke medije i web portale, a tome možete doskočiti tako da unutar svog Twitter profila pratite objave svih domaćih ili regionalnih izdanja, odnosno stranica, koje vas zanimaju. Tako će vam se unutar Flipboarda prikazivati i mnogo lokalnih informacija. Istu stvar možete izvesti svojim Facebook profilom, ali kako oni reduciraju broj objava, bolje je osloniti se na Twitter. tip: agregator vijesti cijena: besplatno 2014. LJETO BUG2 / 33

[ iPad ] Top 10+5 aplikacija

MyScript Calculator

ViaMichelin

Osnovna specifičnost MyScript kalkulatora je prepoznavanje

Legendarni planer putovanja možda ste već susretali na nekim

rukopisa, tako da se tipkovnica uopće ne koristi. Prepoznaje razlomke, postotke, korijen, eksponente itd. Vrlo praktično rješenje za brzi izračun, ali i neprikladno za kompleksnije zadatke, kada treba pamtiti rezultat ili napraviti više paralelnih izračuna. tip: kalkulator cijena: besplatno

Once Football PRO

drugim platformama, ali i na tabletu se izvrsno snalazi. Mogućnosti su brojne, tako da se može koristiti u doista raznolikim prigodama, pa i za putovanja raznim prijevoznim sredstvima, čak i pješice. Karte su tradicionalno vrhunske, a kod planiranja nude se i alternativne rute. Uz sugestiju putne rute, dobivate i približnu procjenu troškova putovanja. tip: putni planer cijena: besplatno

Yr.no

Evo nam i jedne domaće aplikacije, dosta poznatog Once Footballa koji je namijenjen vrlo širokoj publici, od nogometnih navijača, pa do trenera vrhunskih profesionalnih momčadi. Sve počinje bogatom ponudom praćenja mnogih liga ili međunarodnih natjecanja, odnosno pojedinih klubova ili igrača. Potom se obrađuju pojedine utakmice, igrači, klubovi... Dostupnost statističkih izvještaja ovisi o tipu pretplate, pa ovisno o tome jeste li običan fan ili profesionalni skaut, igrač ili trener, izabrat ćete ono što vas zanima i što ćete znati iskoristiti. Uza sve spomenuto, postoje i videoizvještaji na zahtjev. Osnovna verzija je besplatna, sljedeća 3,99 USD mjesečno, a najkompleksnije izvještavanje se izravno dogovara i tada pretplata iznosi nekoliko tisuća dolara.

ili onom dijelu svijeta u koji putujte, iskušajte ovaj vrlo cijenjeni norveški meteorološki servis. Vrlo intuitivan prikaz prognoze (temperature, padalina i vjetra) po satima, a i po danima, nadopunjavaju izravni linkovi na web kamere na lokacijama koje vas zanimaju, tako da možete trenutno provjeriti koliko se navedene informacije podudaraju sa stvarnošću. Jednostavno je dodati veći broj lokaliteta, tako da u svakom trenu brzo dolazite do informacije. Kao i kod svih sličnih servisa – kratkoročne prognoze vrlo su pouzdane, a one koje se odnose na više od tri dana, znaju biti neprecizne.

tip: nogometna analitika cijena: besplatno

tip: meteorološki servis cijena: besplatno

34 / BUG2 LJETO 2014.

Ukoliko doista želite biti dobro informirani o vremenu u svom kraju

igre

koje ne smijete propustiti Kada pogledate top liste najpopularnijih aplikacija na iPadu, obično je od deset naslova njih sedam iz svijeta igara, pa smo se i mi u ovom ljetnom pregledu odlučili za poseban zabavni kuta u kojem dajemo preporuke za igre koje i sami imamo na svojim iPadima

MONOPOLY for iPad Spartan Wars: Iako je ova klasična društvena igra dostupna Elite Edition na iPadu od samih početaka, još uvijek zaslužuje preporuku. Izvrsna je grafička izvedba, u potpunosti je zadržan duh same igre kakav poznajemo iz igranja na ploči, a posebno je pohvalno što se može igrati bez Interneta, te što je izvedba prilagođena istovremenom igranju do četiri osobe i to tako da uređaj nije potrebno pomicati niti rotirati. Savršeno za obiteljsku večernju zabavu. cijena: 6,99 $

cijena: besplatno

The Room Two Drugo izdanje do sada ponajbolje igre

8 Ball Pool Definitivno, ovo je najbolji biljar za iPad!

Iako se neki sadržaji unutar igre plaćaju, i bez toga se može igrati potpuno ravnopravno sa svima. Igra se isključivo protiv drugih ljudi (treba biti online, osim u modu za učenje), a posebno su uzbudljivi turniri. Svaki igrač ima statistiku koja je svima dostupna. cijena: besplatno

Strateška igra u kojoj polako jačate svoj grad-utvrdu razvijajući izvore vlastitih resursa te pomalo pljačkajući one u susjednim gradovima, a i dosta je važno postati dio neke od alijansi. Ukolike je vaša alijansa aktivna i uspješna dobit ćete posebne bonuse uz koje brzo raste i vaša snaga. U osnovi sve je besplatno, ali daleko lakše i brže napreduju oni koji su spremni ponešto i platiti za to. Tip igre koju treba više puta nakratko pokrenuti tijekom dana i stalno "održavati".

slagalice napravljene za iPad, maksimalno prilagođene igranju na ekranu osjetljivom na dodir. Grafički savršeno stilizirana uz mističnu atmosferu igra pred vas postavlja niz zagonetki koje rješavate pronalazeći pojedine dijelove, skrivene pretince, mehanizme koji vas vode do sljedećeg koraka. U trenucima kada pomislite da je nemoguće pronaći što sad nedostaje i gdje bi bio neki ključ, pločica ili tajna šifra, pažljivo pročitajte "hint" koji se pojavi kako bi vam pomogao. Možete kreirati više profila, pa tako ukoliko iPad dijelite s nekim, nećete si međusobno kvariti užitak igranja. Možda nije tako impresivno zaigrati je kao prvi put (ako niste igrali prvo izdanje The Rooma, nabavite prvo njega), ali i dalje je to izvanserijska igra kojoj ćete najviše zamjeriti to što ima – kraj! cijena: 2,99 $

World of Tanks Blitz Veliki hit s PC-a došao je na tablete i to

samo nekoliko dana prije pisanja ovog teksta, tako da igru, koju smo vrlo rado i dugo igrali na klasičnom računalu, nismo još imali prilike malo dublje upoznati. Grafika je vrlo dobra (za WoT na iPadu treba odvojiti popriličnih 1,2 GB prostora), na upravljanje tenkom (virtualna joystick-gljiva) treba malo privikavanja, a sve ostalo je slično kao i u "originalu". Pred vama je dug put razvoja (bodove i virtualni novac zarađujete kroz borbu), prvo jednog tenka, pa drugog i tako dalje, a do daleko bržeg napredovanja, odnosno jačih i bržih tenkova može se doći ako se za to – plati. Veseli vidjeti ovako uspjelu iPad konverziju tipične PC igre koja se uspješno prilagodila sasvim drugačijoj platformi i načinu upravljanja. cijena: besplatno 2014. LJETO BUG2 / 35

[ događaji ]

Cloud hosting

Avalon predstavio novu Jedan od vodećih hrvatskih pružatelja web hosting usluga Avalon predstavio je novi set usluga temeljen na cloud tehnologijama. Nova cloud hosting platforma znači veliki iskorak u odnosu na tradicionalni hosting. Ona predstavlja najsuvremeniju generaciju IT usluga, jednostavnijih za korištenje te donosi značajne uštede u poslovanju.

Cloud hosting platforma – IBM System x, OpenNebula i Microsoft Azure

Nova

cloud platforma odgovor je na rastuće zahtjeve postojećih klijenata za uslugama hostinga i ostvarenje suradnje s novim korisnicima uz isporuku visoke razine kvalitete, sigurnosti i brzine. Time je Avalon konsolidirao vlastitu IT infrastrukturu temeljenu na hibridnom cloud modelu koristeći IBM-ove poslužitelje System x3550 i x3650. Početkom srpnja, Avalon je na održanoj konferenciji za medije u Zagrebu predstavio prvu hibridnu open source platformu za web hosting, izgrađenu na IBM infrastrukturi i OpenNebula cloud softveru. Predstavljena je i prva instalacija Microsoft Azure clouda u datacentru u Zagrebu, te Avalonova ponuda Microsoft Office 365 usluga. Osim toga, prezentirane su i potpuno nove web stranice, prilagođene mobilnim uređajima te osvježena ponuda usluga iz portfelja tvrtke Avalon koji sada nudi i poznate brandove SSL certifikata, kao i web usluge.

Kako je bilo na konferenciji?

Na

predstavljanju su sudjelovali Damir Mujić, osnivač i direktor Avalona, Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska, dr. Constantino Vazquez, Senior Infrastructure Architect u projektu OpenNebula, Tomislav Bronzin, Microsoft Most Valuable Professional (MVP) za Office 365, te Dobriša Adamec, Microsoft MVP i jedan od vodećih stručnjaka za Microsoft Azure, obojica iz partnerske tvrtke CITUS koja se bavi razvojem poslovnih softverskih rješenja. Damir Mujić uvodno je kratko predstavio

Konferencija za medije, održana 3. srpnja 2014. godine u Zagrebu

tvrtku koja je jedan od pionira web hostinga u Hrvatskoj, a čime se bavi već 17 godina. Avalon danas ima 20-tak zaposlenih visokoobrazovanih IT inženjera te se može pohvaliti rastom broja zaposlenih od 110%, rastom broja korisnika od 95% i porastom prihoda od 53% u posljednje tri godine. Mujić je istaknuo kako je projekt izgradnje cloud hosting platforme trajao 2 godine, na čemu je ukupno radilo 30-tak ljudi iz Avalona i partnerskih tvrtki te da je rezultat dugogodišnjeg osluškivanja potreba korisnika – “Cloud hosting koji danas predstavljamo, najbolji je spoj našeg dosadašnjeg iskustva

Damir Mujić, osnivač i direktor Avalona

cloud hosting platformu Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska

Dobriša Adamec, Microsoft MVP za Azure

i najnovijih dostignuća u IT tehnologiji primijenjenih u hostingu. Ova usluga je 'must have' za tvrtke koje žele biti u korak s tehnologijom i korak ispred konkurencije – s jedne strane nudi više za moderan način poslovanja i života, a s druge strane smanjuje troškove poslovanja i jednostavna je za korištenje.” Damir Zec iz IBM-a Hrvatska osvrnuo se na IBM-ovu ulogu u projektu, istaknuvši kako je pažljivo odabran, kvalitetan hardver od ključne važnosti u izgradnji kvalitetnih cloud rješenja. „Naše rješenje omogućit će Avalonu brži razvoj usluga i jednostavnije upravljanje sve većom količinom podataka u cloudu“ – rekao je Zec. „Danas živimo u vremenu u kojem se u svaka 2 sata generira onoliko podataka koliko je do 2003. ukupno generirano u cijeloj dotadašnjoj ljudskoj povijesti – stoga pružatelji usluga moraju biti spremni za tako eksponencijalni rast korisničkih potreba“. Dr. Constantino Vazquez, koji je radi ove konferencije upravo stigao iz Španjolske, predstavio je jedno od najpopularnijih open-source rješenja namijenjenih izgradnji fleksibilnih hibridnih clouda. „OpenNebula rješenje koriste ESA, NASA, BBC, Blackberry, IBM, CentOS i mnogi drugi, a Avalon ga je izabrao kao temelj svoje cloud hosting infrastrukture, na što smo vrlo ponosni“ – rekao je Vazguez.

Od danas je i prvi put u Hrvatskoj dostupna Microsoft Azure tehnologija na Avalonovim serverima u Zagrebu, koju je predstavio Dobriša Adamec, Microsoft MVP. „Još uvijek se malo zna o tome, ali Microsoft je nedavno odlučio kompletan svoj knowhow koji je razvio gradeći globalni Azure cloud dati besplatno na raspolaganje pružateljima hosting usluga, kako bi se korisnicima i razvojnim inženjerima omogućilo konzistentno korisničko iskustvo, upotrebom Microsoftove tehnologije, bez obzira gdje odluče implementirati i izvršavati svoje web aplikacije. Ovo je trenutno jedina takva instalacija u Hrvatskoj“ – rekao je Adamec. Na kraju je Tomislav Bronzin, Microsoft MVP, predstavio i Microsoftovu platformu Office 365, kojom korisnici dobivaju najnovije desktop i mobilne Office aplikacije povezane s Microsoft Exchange, Sharepoint i Lync servisima te diskovnim prostorom u cloudu, koja se od danas nalazi u ponudi Avalona. „Integriranjem Office 365 platforme u svoju ponudu usluga, Avalon stječe veliku prednost na tržištu, jer svojim korisnicima omogućuje jedinstvenu mogućnost kombinacije postojećih klasičnih hosting usluga koje već koriste – kao što je DNS, domene, web hosting, klasični POP3 mail s naprednim poslovnim Office 365 uslugama za one koji žele više“ – zaključio je Bronzin.

Microsoft Silver Small Business partner

Avalon je napravio i dodatni iskorak

unutar Microsoft partnerske mreže (MPN) te su sada, prema svim pravilima i zahtjevima, punokrvni Microsoft partner sa Silver Small Business kompetencijom. Microsoft Silver Small Business kompetencija ističe ih kao profesionalce koji tržištu mogu ponuditi znanje o Microsoftovoj širokoj paleti proizvoda i usluga, pogotovo onih baziranih na cloud tehnologijama poput Windows Azurea i Office 365.

17 godina iskustva s hostingom

Avalon pruža premium web hosting

usluge temeljene na cloud tehnologiji te na svojim serverima trenutno poslužuje preko 16.000 internetskih domena. Korisnici Avalona tvrtke su različitih profila i industrijskih grana, uključujući telekomunikacijske operatere, ministarstva, državne agencije, lokalne uprave, bolnice, medije te tvrtke srednjeg i malog poduzetništva. Tvrtka je prisutna na tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te manjim dijelom u ostatku EU. Avalon je akreditirani registrar .HR i .EU domena, akreditirani RIPE NCC član lokalnih internetskih registara, Google Hosting Partner, IBM Managed Solutions Provider Partner te Microsoft Silver Partner. Jedina je domaća tvrtka s međunarodnim certifikatima ISO 9001 za kvalitetu i ISO 27001 za sigurnost za pružanje web hosting usluga. Više informacija možete pronaći na www.avalon.hr

Dr. Constantino Vazquez, Senior Infrastructure Architect u projektu OpenNebula

Tomislav Bronzin, Microsoft MVP za Office 365

[ tehnologije ] the next big thing

The Next Big Izumi električne energije, računala, Interneta i smartfona preokrenuli su svaki put u potpunosti način na koji živimo, radimo i komuniciramo. Takve velike stvari događaju se uz sve manje vremenske odmake i stoga je sada pravi trenutak da potražimo odgovor na pitanje - što je sljedeća velika stvar?

Ilustracija Hrvoje Brekalo

38 / BUG2 LJETO 2014.

Thing

Sljedeća velika stvar Pišu: Dragan Petric i Drago Galić

S

vi mi kojima se život vrti oko novih tehnologija u prilici smo da s vremena na vrijeme uživamo u spektakularnim izumima koji uvelike redefiniraju svijet u kojem živimo. Periodički se naime događaju big things, odnosno velike stvari koje tektonski mijenjaju tržišta, stvaraju bogataše, stvaraju siromahe, preslaguju pozicije na tech sceni, generiraju nove tehnološke gigante i umirovljuju stare te nam usput čine život,

rad i međusobnu komunikaciju drugačijima, bržima, jednostavnijima i praktičnijima. U novijoj povijesti pamtimo kako su velike stvari bile pojava smartfona i zatim tableta, oboje u Appleovoj režiji, a zacijelo najveća velika stvar svojedobno je bila pojava Interneta, koja je doista iznjedrila ali i uništila mnoge tehnološke koncerne i putanju civilizacije zakrenula u smjeru kojem se nitko prije nije mogao nadati.

2014. LJETO BUG2 / 39

[ tehnologije ] the next big thing Tektonski pomaci

Isto se dogodilo i znatno prije izumom električne energije, automobila, zrakoplova, a prije toga i izumom parnog stroja, kotača, pa čak i pronalaskom vatre, no sve te velike stvari, od vremena primata do najsuvremenijih tableta svoj su okretni moment izgubili i danas ih, zajedno sa svim posljedicama koje su donijele i još uvijek donose uzimamo zdravo za gotovo. Očigledno, vrijeme je za sljedeću veliku stvar - The Next Big Thing. Industrija novih tehnologija i njezini globalni lideri svjesni su da je sazrelo vrijeme za novu drastičnu promjenu i svi se s pravom pitaju: što je the next big thing, odnosno što je sljedeća velika stvar? S velikim se entuzijazmom traže i analiziraju najizgledniji pretendenti koji bi mogli napraviti novi tektonski pomak našeg (digitalnog) života. Najlakše ih je tražiti na velikim okupljanjima tehnoloških industrijalaca i insajdera koji žive život na rubu promjena i koji upravljaju tehnološkim kompanijama, od CES-a do raznoraznih startup parkova i demoa gdje mali i nepoznati inovatori pronalaze načine da postanu veliki i usput nametnu svoju ideju kao nešto što nam treba svima. Upravo na takvim mjestima rodile su se konkretne ideje o tome što bi mogla biti sljedeća velika stvar. Za početak, imamo Internet-of-Things, odnosno Internet u svemu i svačemu u čemu ga nije bilo do sada, poput svih stvari - dakle predmeta - koji nas okružuju. Internet je najprije bio dio stolnih računala; pojavio se potom mobilni internet, koji je povezao i naše prijenosnike, a kasnije i naše mobilne telefone, učinivši većinu elektroničkih uređaja kojima se svakodnevno služimo

Povezano kućanstvo stan koji će sâm kuhati, sâm prati, sâm se uređivati, otključavati, prozračivati, grijati, zaključavati - u njemu je puno sljedećih velikih stvari

TOP 3 KONCEPTA ZA SLJEDEĆU VELIKU STVAR

1. Internet-of-Things

Samoupravljaljući automobili - prvi je demonstrirao Google, a sada devet od deset najvećih svjetskih proizvođača automobila radi na takvom modelu

40 / BUG2 LJETO 2014.

Internet stvari, odnosno Internet u svemu što nas okružuje, omogućit će stvarima da međusobno komuniciraju i donose odluke umjesto nas.

povezanima. Ipak, Internet stiže i u druge stvari: od automobila i televizora, gdje se već udomaćio, do pribora za jelo, kišobrana, stolova i stolica, cesta, novčanika, olovaka, higijenskog pribora, kućanskih aparata… Tolik je potencijal ovog trenda da je i u našoj temi broja zaslužio zasebni odjeljak, pa ga proučite.

Digitalne gaće i čarape

Druga velika ideja koja koju mnogi smatraju sljedećom velikom stvari jest nosivo računalstvo, tzv. wearable computing. Pojava prvih konkretnih smartwatcheva, odnosno pametnih ručnih satova, koincidirala je s dolaskom zacijelo najintrigantnijeg gadgeta u posljednje vrijeme - Google Glassa, tj. pametnih naočala. Ne zaboravimo i na još jedne “naočale” koje su velik hit među najvećim zaljubljenicima u tehnologiju - Oculus. Viđali smo u novije vrijeme i pametne slušalice, pametne tenisice, pametne jakne, a količina pametnog nakita, posebice narukvica namijenjenih nadzoru zdravlja i fitnessu, tolika je da su takvi uređaji imali svoje odvojene paviljone na CES-u te se za njih organiziraju zasebni specijalizirani sajmovi. Dolazi vrijeme kada ćemo elektroniku nositi na sebi i oblačiti je i svlačiti poput gaća i čarapa. I ovom trendu posvetili smo poseban tekst u temi broja. Još jedan, treći tekst koji možete pročitati na narednim stranicama bavi se robotikom, koja je postala humanizirana i jeftina te time još jedan ozbiljan pretendent na mjesto sljedećeg velike stvari. Roboti, dronovi, droidi, automatizirana vozila, aparati… možda će oni donijeti najdrastičniju promjenu čovječanstvu u bliskoj budućnosti? Današnji robotizirani uređaji mogu obavljati

Twenty20

Prijelomna 2020. elementarne radnje koje čovjek još uvijek vjerojatno radi bolje, poput usisavanja prašine u kući, pečenja domaćeg kruha ili prevođenja. Dolazi vrijeme kada ćemo i druge poslove moći povjeriti robotima, poput pisanja faktičkih novinskih izvještaja, kuhanja kompleksnih jela, upravljanja kompleksnim strojevima, kirurgije, pravnog savjetovanja i svih ostalih uobičajenih ljudskih djelatnosti. Ako robotizirani usisavači, pekači kruha i prevoditelji postanu precizniji i bolji od čovjeka, isto će se dogoditi i s robotiziranim novinarima, kirurzima, kuharima, pravnicima…

Bez šofera

Sljedeća velika stvar možda su samoupravljajući automobili… Automobilu su - jasno je to bilo otkad je izmišljen - nužna tri faktora da bi mogao voziti: gorivo, vozač

2. Wearable computing

3. Robotika

Nosiva tehnologija ugrađena u ručne satove, narukvice, naočale, odjeću, obuću ili nakit olakšat će nam kretanje, komunikaciju i posao.

Humanizirani i ini roboti obavljat će umjesto nas naporne poslove poput čišćenja ili kuhanja, ali i zahtjevne poslove poput kirurgije ili tech novinarstva… hm

Sljedeća velika stvar - slažu se svi - dogodit će se uskoro, no godina kada će ona ostaviti najviše posljedica na nas i kada život više ni izbliza neće nalikovati ovome kakav živimo danas bit će u prijelomnoj godini - 2020. Stručnjaci se slažu oko toga da ćemo doživjeti sveopću preobrazbu i digitalnu katarzu upravo te godine te su čitav fenomen oko te promjene nazvali prema toj godini - Twenty20. Dotad će preko 40 milijardi uređaja biti spojeno na Internet. Mjesečno ćemo prenositi 600 puta više podataka mobilnim uređajima no što radimo današnjim smartfonima i tabletima. To će drastično promijeniti način, dinamiku i običaje življenja, djelovanja, rada, odrastanja, transporta, komunikacije, putovanja… Svi se IT igrači na tržištu pripremaju za 2020. godinu, odnosno Twenty20, kada će biti potrebno loviti nove startne pozicije na IT sceni.

i kotači. Nakon što su električni automobili pokazali da ipak kinetičku energiju mogu dobiti i bez fosilnih goriva, sljedeće čemu ćemo svjedočiti jesu auti koji trenutačne prometne odluke mogu donositi i bez vozača. Brze bežične internetske konekcije, pametne ceste i pametan softver omogućit će ne samo da auti do odredišta dovedu putnike bez vozača već i da to učine brže, efikasnije i sigurnije. Hoće li na koncu i poletjeti, odnosno ostati i bez kotača? Ovakvi koncepti ipak su odveć specijalizirani i premda ne sumnjamo da će postati dio svakodnevice, ne vjerujemo da imaju snagu postati sljedeća velika stvar. No takvih je još na desetke - od povezanog digitalnog kućanstva do uzgojenih organa. Analizirali smo u nastavku teme, kroz zasebne tekstove, 10 ideja za koje vjerujemo da će nas promijeniti i 10 ideja za koje se misli da će nas promijeniti, ali u koje mi ipak ne vjerujemo. Uz ovako pripremljenu temu, pozivamo i vas da nam se pridružite u filozofskim mislima i babavanganju putem našeg foruma na Bug Onlineu te vas prepuštamo da u miru kroz naredne stranice naslutite što će biti sljedeća velika stvar. (D. Petric) 2014. LJETO BUG2 / 41


internet-of-things

sve stvari povezane Kada se pojavio Internet, najprije su povezana bila samo računala. Kasnije su se povezali i mobilni telefoni i drugi električni uređaji; sada se povezuju automobili, satovi i naočale, a u budućnosti će s Internetom biti povezane sve stvari koje nas okružuju te će međusobno komunicirati

S

intagma Internet-of-Things, često parafrazirana i kao Internet-of-Everything, posljednjih se mjeseci uvukla pod kožu svima koji se bave budućnošću, ali i sadašnjošću tehnologije. U doslovnom prijevodu “Internet stvari” odnosno “Internet svega”, relativno jasno daje naslutiti o čemu se radi, no ne i što to znači u praksi te kako bi se Internet-of-Things

mogao iskristalizirati kao sljedeća velika stvar koja će preokrenuti tržište novih tehnologija i redefinirati iznova naš suživot s tehnologijom. U za nas davnim vremenima, ljudi su najprije komunicirali s ljudima. Danas ljudi komuniciraju sa stvarima i stvari komuniciraju s ljudima, zahvaljujući Internetu. Dolazi međutim vrijeme kada će stvari komunicirati sa stvarima. Razvoj

modernih i brzih bežičnih LTE mreža koje ne poznaju latenciju; razvoj niskoenergetskih senzora koji se ugrađuju u stvari i koji očitavaju raznorazne vrijednosti, pokrete i položaje iz okoline; te izuzetno pojeftinjenje proizvodnje stvari čak i u malim serijama zahvaljujući propulzivnim kineskim manufakturama rezultirali su sve većom produkcijom izuma stvari koje 2014. LJETO BUG2 / 43

[ tehnologije ] the next big thing međusobno, Internetom, razmjenjuju podatke u realnom vremenu te ovisno o primljenim, očitanim ili poslanim podacima automatizirano reagiraju. Takve digitalne, internetizirane stvari otvaraju mogućnosti digitalizacije zdravstvenog sustava; stvaranja cestovnog, morskog i zračnog prometa u potpunosti lišenog prometnih nesreća i ljudskog faktora; stasanje kućanskih aparata koji vode brigu o zalihi namirnica, čistoći kućanstva, unosu kalorija, održavanju

higijene… Internet-of-Things stvara pametnu okolinu u kojoj živimo, prepuštajući dio naših odluka i dio naše komunikacije predmetima koje svakodnevno rabimo. Ipak, to ne znači da će zahvaljujući Internetu u svim stvarima stvari postati pametnije od nas, odnosno da ćemo, zbog toga što više nećemo morati razmišljati ili voditi brigu o nečemu o čemu smo dosad morali, postati zaglupljeni. Naprotiv, Internet-of-Things nam oslobađa vrijeme i intelektualni prostor da svoju volju,

Copenhagen wheel poznati je danski električni bicikl koji prikuplja i procesira podatke o vožnji. Pri spuštanju nizbrdo, kada se ne koriste pedale, pohranjuje višak energije te ga automatski koristi za okretanje kotača kada bicikl ponovno treba pedalirati, a ponašanje upravljanja energijom moguće je podesiti aplikacijom na smartfonu s kojom se u realnom vremenu može izmjenjivati statistika vožnje s prijateljima

inteligenciju i misli upotrijebimo na novoj razini te da se u životnim situacijama ponašamo i reagiramo pametnije, razboritije i odmornije.

Intel i Cisco predvode

O trendu internetizacije stvari iznimno se mnogo govorilo na CES-u 2014 u Las Vegasu, gdje su zapažena keynote predavanja na tu temu održali CEO-ovi golemih tech giganata Cisca i Intela - John Chambers i Brian Krzanich. Dok se Chambers, kao čelnik najveće svjetske kompanije uključene u razvoj internetske infrastrukture, zalagao za inteligentniji život kao posljedicu oživljavanja mrtvih predmeta koji nas okružuju njihovim povezivanjem na Internet, Krzanich je otišao i korak dalje te je ponudio konkretnu platformu za to: minijaturno računalo nazvano Intel Edison, koje neovisno o platformi omogućuje digitalizaciju i najmanjih predmeta (osobito onih koje nosimo na sebi) s obzirom na to da je smješteno u standardnu SD karticu. CES 2014 tako je ipak uspio donekle približiti realizmu metaforički trend Interneta stvari. Osim što su se velikani poput Intela i Cisca složili da je povezanost svega The Next Big Thing, doista je na sajmu bilo predstavljeno rekordno mnogo stvari, dakle predmeta koje nikad prije nismo doživljavali digitalnima, a koji sada ipak nude dodatnu, tzv. smart funkcionalnost. Bit ćemo posve precizni spominjanjem nekoliko primjera. Veliki hit sajma u Las Vegasu bila je četkica za zube koja se brine da ispravno operemo zube te vodi dnevnik naše zubne higijene za našeg zubara. Hit je bilo i ulazno zvonce za vrata povezano s Internetom, na koje možemo reagirati putem aplikacije na smartfonu. Vidjeli

PET primjera internetiziranih stvari

1. Digitalni monitor za bebe

2. Pametna četkica za zube

3. Gibsonova pametna gitara

Predstavljen je na ovogodišnjem CES-u, a omogućuje roditeljima da kroz cloud obavljaju nadzor dječjeg sna, potrebu za hranom, bebinu temperaturu, obavljanje nužde i ostale svakodnevne sitnice.

Četkica je povezana s aplikacijom na smartfonu koja analizira jeste li ispravno i dovoljno često održavali zubnu higijenu, a ono što je najgore - o svemu automatski obavještava vašeg zubara i upisuje podatke u vaš zubni karton.

Stalak za smartfon na drški ove Gibsonove gitare nije tu samo kako bismo na cool način očitavali stihove ili akorde, već i zato da mobilni uređaj prati ispravnost odsvirane melodije i to prijavi u dnevnik sviranja, odnosno vođi orkestra.

44 / BUG2 LJETO 2014.

internetiziranih stvari u zasebnom okviru uz ovaj tekst, pa će vam i samima zasigurno pasti na pamet nekoliko ideja o tome kako nekom novom predmetu koji je dosad bio samo komad plastike, drva ili metala udahnuti dušu povezivanjem na Internet na smislen način, koji bi doista donio neku novu praktičnu prednost njegovu korisniku.

Tri vala povezivanja uređaja kroz povijest Interneta

Impresivne brojke

smo i Ninja Sphere, svojevrsnog kućnog robota koji prati paljenje i gašenje svjetla u našem domu te nas obavještava o eventualnim anomalijama koje zamijeti jer se ovisno o paljenju i gašenju svjetla kreće po stanu i snima okoliš. Bilo je na CES-u i pametnog pribora za jelo,

pametnih električnih bicikala, pametnih automobila, pametnih kućanskih aparata koji kupuju namirnice za nas, pametnih koševa za smeće, kutijica za lijekove, zdravstvenih monitora, odjevnih predmeta itd. Pogledajte, uostalom, konkretne primjere

4. Hladnjak koji šalje po špeceraj

5. Vilica koja broji kalorije

Pametni hladnjaci koji izbacuju recepte za ručak ovisno o tome koje sve namirnice sadrže nisu nikakva novost, no stižu nam i hladnjaci koji sami preko Inter-neta naručuju iz supermarketa dostavu onih namirnica kojih je ponestalo ili kojima ističe rok valjanosti.

Ovu smo pametnu vilicu vidjeli još na prošlogodišnjem CES-u - znala je točno koliko smo pojeli i kada je vrijeme da stanemo s unosom kalorija, za što je bila zaslužna aplikacija na smartfonu s kojom je povezana. Danas vilica može i našem kardiologu javiti kad smo učinili nešto što nam je zabranio…

Evo i ponešto impresivnih brojki. Trenutno je u svijetu preko devet milijardi uređaja povezanih na Internet, što je brojka koja nadmašuje sveukupnu ljudsku populaciju na Zemlji. Do 2020. godine ta će brojka nadmašiti 50 milijardi, što znači da će po jednom stanovniku planeta prosječno biti šest uređaja (odnosno stvari) koji će imati vezu s Internetom. Danas sa sobom najčešće imamo smartfon i eventualno još jedan uređaj koji je povezan (tablet, prijenosnik) i čini nam se da nam više od toga i ne treba. Ipak, realnost je drugačija i do 2020. godine nosit ćemo sa sobom više s Internetom povezanih stvari od toga, bilo da imamo i smartwatch, pametne naočale nalik Google Glassu ili pak pametne tenisice, jaknu ili majicu. Povezani će biti naši televizori (mnogi već i posjeduju Smart TV), ali i naši hladnjaci, kuhala, pećnice, kupaonice, kreveti… Tu nije kraj povezivosti. Nizozemska tvrtka Sparked nudi rješenje za stočare i poljoprivrednike, nudeći senzore koji će farmeru javljati kada je neka od životinja na imanju oboljela, kada je sazrio plod na biljci i sl. Sve oko nas postaje povezano i stvara niz akcija i reakcija koje stubokom mijenjaju način na koji živimo. Zamislite sljedeći scenarij. Budilica će vas u budućnosti buditi dvaput, s razmakom od pet minuta, kako bi vam omogućila još mrvicu sna. Automatski će aktivirati grijanje u vašem automobilu kako biste se vozili na toplom čim sjednete, a automobil će znati kasnite li zbog gužve na posao i treba li zbog toga pomaknuti dogovoreni sastanak. Isto će biti i ako se vozite javnim prijevozom jer će taj podatak imati vaš ručni sat, koji će, kad se budete približavali uredu, uključiti aparat za kavu ne bi li vas dočekao topli napitak taman kad stignete. Je li Internet-of-Things trend koji možemo nazvati proizvodom budućnosti koji će preokrenuti svijet tehnologije naglavce, onako kako ga je preokrenuo nastanak računala, odnosno kasnije Interneta, odnosno još kasnije smartfona ili tableta? Jesu li oživljene, digitalizirane stvari naš The Next Big Thing? Nama se ideja čini logičnom ali nedovoljno opipljivom, no jednakom se takvom i računalo činilo onima koji su prije nekoliko dekada prvi put slušali priče o njemu, Internet onima nešto mlađima i smarfon nama - dok ga nismo svi nabavili. 2014. LJETO BUG2 / 45

putujbolje.com

CES - LAS VEGAS

-

06-09.01.2015

ici po noći od 23 EUostiR* ol ok li i/i u ad gr u a en cij ija jn ) ol Najpov (ovisno o kategorizaciji I udaljen Naša preporuka hotela: a, cijena od 432 EUR ★★★★★, udaljen 5 km od mjesta održavanja sajm Bellagio Las Vegas a, cijena od 152 EUR ★★★★, udaljen 5 km od mjesta održavanja sajm Planet Hollywood Resort & Casino★ a, cijena od 88 EUR ★★ , udaljen 1,5 km od mjesta održavanja sajm el Hot s Gra di Mar tern Wes Best a, cijena od 99 EUR ★★★, udaljen 1,5 km od mjesta održavanja sajm el Hot as Veg Las us Circus Circ

MWC - BARCELONA

-

02-05.03.2015

ici po noći od 34 EUostiR* ol ok li i/i u ad gr u a en cij ija jn ) ol Najpov (ovisno o kategorizaciji I udaljen Naša preporuka hotela: od 217 EUR ★★ od mjesta održavanje sajma, cijena Paral Lel hotel , udaljen 2,3 km a, cijena od 229 EUR ★★★, udaljen 2,4 km od mjesta održavanje sajm Auto Hogar hotel a, cijena od 239 EUR ★★★★, udaljen 2,5 km od mjesta održavanje sajm el hot s ent artm App el aro Vill cijena od 488 EUR ★★★★, udaljen mjesta održavanje sajma, 2,8 km, pa anS Urb na celo Bar Axel Hotel

CeBit - Hannover

-

16-20.03.2015

noći od 63 EUR* po ici ol ok li i/i u ad gr u a en cij osti) Najpovoljnija (ovisno o kategorizaciji I udaljen Naša preporuka hotela: sajma, cijena od 269 EUR ★★★★, udaljen 1,40 km od mjesta održavanje er nov Han nd Gra el Hot Maritim sajma, cijena od 235 EUR ★★★★, udaljen 1,70 km od mjesta održavanje el Hot er nov Han um Wyndham Atri a, cijena od 199 EUR ★★★★, udaljen 17 km od mjesta održavanje sajm Novotel Hildesheim hotel

IFA BERLIN

-

5-10.09.2014

noći od 25 EUR* po ici ol ok li i/i u ad gr u a en cij osti) Najpovoljnija (ovisno o kategorizaciji I udaljen Naša preporuka hotela: žavanje sajma, cijena od 115 EUR el ★★★, udaljen 180 m od mjesta odr Hot z plat EUR der xan Ale lin Ber es IBIS Styl sta održavanje sajma, cijena od 118 z Hotel ★★★★, udaljen 220 m od mje plat der xan Ale lin Ber n isso EUR Rad 113 PARK Inn By održavanje sajma, cijena od platz ★★★, udaljen 338 m od mjesta Mercure Hotel Berlin Am Alexander sobe prema raspoloživosti na dan * Cijene se odnose za jednokrevetne

03.07.2014. neovisno o udaljenosti

od mjesto održavanje sajma i/ili centra

grada. Iste su podložne promjeni prema

raspoloživosti na dan bookinga.


oblačiva tehnologija

nosi se nosivo

Dolazi vrijeme kad ćemo prije tuširanja sa sebe, osim odjeće, skidati i elektroniku spojenu s Internetom - smartwatcheve, pametne naočale, narukvice za nadzor zdravlja i praćenje tjelesne aktivnosti, pa čak i pametno i digitalno donje rublje

2014. LJETO BUG2 / 47


W

earable technology, wearable tech ili naprosto wearables nešto je o čemu se posljednjih mjeseci najčešće govori kad je riječ o trendovima na tržištu novih tehnologija. Nekad smo se digitalnom tehnologijom i Internetom mogli služiti tek kad bismo sjeli u kućnu fotelju ili za stol na radnome mjestu. Sve nam je to s vremenom postalo dostupno i u pokretu, a kako tu dostupnost ne bismo ni u kojem trenutku propustili, postali smo ovisni o smartfonima - uređajima koje stalno i svugdje nosimo sa sobom. Razmislite li malo, doista ispada da je smartfon jedini predmet koji - osim odjeće i obuće, odnosno nakita, naočala ili nekog drugog pomagala - konstantno imamo uza sebe. Točno tako - uza sebe, ali ne na sebi. Sama činjenica da smartfon nemamo na sebi podrazumijeva da se o njemu moramo brinuti, odnosno da moramo misliti na to da ga ponesemo, da ga ne izgubimo, da ga ne zaboravimo… Takve brige lišeni smo kada je riječ o predmetima koje odijevamo ili obuvamo. Upravo iz tih praktičnih razloga nastao je trend wearablesa, tj. nosive tehnologije. Funkcionalnost koju nudi smartfon, pomislili su u Googleu, možemo ugraditi u naočale i tako je nastao Google Glass. Slično su razmišljali i mnogi koji su napravili smartwatcheve, među kojima je najpoznatiji Pebble - uređaj koji je svojim enormnim uspjehom financiranja kroz crowdfounding proslavio Kickstarter te istodobno pokrenuo tržište pametnih satova.

cionalnost nalik smartfonu u komercijalnoj prodaji nude Samsung kroz model Galaxy Gear te Sony koji ima Smartwatch 2, pametni sat sada već druge generacije, a u igru sa satovima polako se uključuje sve više drugih relevantnih giganata telekomunikacijske industrije te tržišta potrošačke elektronike. Naglavni uređaji, mahom realizirani kao netipične naočale, te pametni satovi zapravo su

najreprezentativniji primjerci trenda wearable tehnologije i mnogi će vam svjetski razvikani analitičari spremno tvrditi kako će upravo jedan od ta dva tipa uređaja biti - The Next Big Thing. Ovisi samo što će se dogoditi prije - komercijalizacija Google Glassa ili Appleovo predstavljanje smartwatcha, poznatog po neslužbenom i nikada od Applea izgovorenom nazivu iWatch. Ipak, nosiva tehnologija podrazumijeva i

Tenisice su zacijelo prvi predmet koji je dobio digitalni tehnološki dodatak - Nike i Adidas već godinama nude posebne odašiljače za rekreativne trkače povezane s mobilnim telefonima, a danas se u tenisice ugrađuju NFC moduli

Satovi, satovi…

Danas tako pametne satove koji nude funk-

PET primjera nosive tehnologije

1. Smartwatch

2. Naočale

3. Pametne narukvice

Nakon što je na prošlogodišnjem CES-u predstavljen Pebble, prvi pravi smartwatch, nakon čega je prikupio rekordna sredstva na Kickstarteru i postao golemi hit, pametne su satove na ozbiljnoj razini napravili Samsung i Sony, a na ovogdišnjem ih je CES-u bilo dvadesetak.

Google Glass je gadget koji je u protekloj godini izazivao najviše zazubica među tehnološkim zaljubljenicima, no još se ne proizvodi komercijalno. Ipak - hoće, vrlo skoro, čega je svjesna i konkurencija, pa su već sada predstavljeni brojni klonovi pametnih naočala.

Najčešće viđen digitalni predmet koji se nosi na tijelu jesu pametne narukvice, koje pak redovito služe za nadzor zdravlja (očitavaju tlak, srčani ritam i slične parametre te ih javljaju liječniku), odnosno za praćenje i izradu statistike tijeka tjelovježbe u realnom vremenu.

48 / BUG2 LJETO 2014.

znatno širi spektar digitalnih i s Internetom povezanih objekata izuzev pametnih satova i naočala, pa postoji i vjerovanje da bi sljedeća velika stvar mogla biti potpuna migracija svih digitalnih uređaja u predmete koje nosimo na sebi, bilo da je riječ o odjeći i obući ili nakitu koji se stavlja oko ruke, na glavu, oko vrata… Predvodnik takve ideje nije nimalo bezazlena tvrtka - radi se o Intelu, koji je, uvjeren kako je nosiva tehnologija sljedeći pokretač IT industrije, čitavo svoje poslovanje za 2014. godinu usmjerio upravo tom konceptu. Intel je kao jedan od najrespektabilnijih izlagača predstavio računalo Edison, smješteno u SD karticu, namijenjeno radu s različitim softverskim platformama i korištenju u - wearable uređajima. Sami su predstavili i primjer takvog uređaja - pametne slušalice koje osim primarne funkcije još nadziru zdravstveno stanje svojeg vlasnika.

Digitalno zdravlje i sport

Upravo je nadzor zdravstvenog stanja, nakon pametnih naočala i satova, sljedeća najčešća primjena wearable tehnologije. Činjenica da se danas senzori za golem dijapazon događaja, stanja i pojava mogu proizvesti po iznimno niskoj cijeni i u vrlo malenim dimenzijama rezultirao je pojavom mnogih jeftinih uređaja koji ih sadrže. Svaki senzor očitava neku konkretnu vrijednost, koja zatim može uzrokovati i konkretnu reakciju uređaja u kojem se senzor nalazi, odnosno drugog uređaja poput smartfona, tableta ili računala s kojim je uređaj koji sadrži senzor povezan.

iWatch odnosno Appleov smartwatch - ako se pojavi - bit će znak da je taj tip uređaja konačno zreo za komercijalizaciju na najširoj razini potrošačkih masa. Na slici je dakako samo konceptualno rješenje “iWatcha”

Tako je u posljednjih nekoliko mjeseci proizvedeno doslovce stotine različitih tipova narukvica s ugrađenim senzorima koji očitavaju puls, srčani ritam, tlak u krvnim žilama, razinu znojenja, količinu i brzinu kretanja, čak i količinu potrošenih ili unesenih kalorija te kojekakve druge parametre. Takve narukvice najčešće na ugrađenom ekranu pokazuju neke od očitanih vrijednosti, no one naprednije i korisnije te vrijednosti šalju na procesiranje vlasnikovu smartfonu ili računalu, odnosno kroz cloud njegovu liječniku. Dovoljno procesorske snage da u realnom vremenu u današnje doba obradi te podatke ima čak i smartfon niže klase, pa aplikacije za iOS, Windows Phone i Android OS koje dolaze s ovim narukvicama vrlo zorno i efektno prikazuju zdravstveno stanje našeg tijela u svakom trenutku. Rizični, kritični i ostali kronični bolesnici mogu lako kroz te aplikacije definirati alarme koji u opasnim situacijama automatski

obavještavaju liječnika o nastaloj situaciji te mu odmah šalju sve očitane vrijednosti. Na posve istovjetan način funkcioniraju i narukvice za sportske rekreativce, ljubitelje fitnessa, trčanja i ostalih tipova tjelovježbe. Očitane vrijednosti tjelesne aktivnosti prikazuju se na ekranu ili šalju na obradu telefonu ili nekom moćnijem uređaju, gdje se može pratiti zanimljiva statistika. Dakako, većina vježba radi sebe a ne radi drugih, no to ne znači da neće rado svoje uspjehe podijeliti sa svima, pa se statistiku lako može šerati s prijateljima, odnosno na društvenim mrežama kroz spomenute aplikacije.

Odjeća i obuća

4. Slušalice

5. Odjeća

Intel je na ovogodišnjem CES-u predstavio pametne slušalice koje, osim što rade uobičajenu stvar - dakle reproduciraju MP3-ce bilo s kojeg uređaja - usput mjere srčani ritam, tlak i druge zdravstvene parametre putem senzora koji ih očitavaju s glave korisnika.

Malo se tko nadao da ćemo jednog dana nositi digitalnu jaknu, majicu, hlače ili haljinu… Ipak, na slici je jakna koja se prilagođava okolnoj temperaturi kako bi svojeg vlasnika ugrijala više ili manje (ili ga čak ohladila), a sve se češće proizvode i odjevni predmeti s LED ukrasima.

Naposljetku, nosiva tehnologija isporučuje se i kao dio klasične odjeće i obuće. Svi pamtimo Nikeove i Adidasove dodatke za tenisice koji su i danas rado viđen proizvod među rekreativcima koji trče, no sve je više pametnih odjevnih predmeta koji u sebi imaju ugrađenu kojekakvu elektroniku - bilo dekorativnu, poput LED žaruljica kojima kreatori vole opremati futuristične haljine, bilo maloprije spomenutim senzorima koji, ugrađeni u majicu ili čak gaće i čarape (što smo vidjeli na ovogodišnjem CES-u) očitavaju tjelesne parametre i šalju ih smartfonu ili računalu. Jasno je međutim da pametne majice, jakne kojima se temperatura prilagođava okolnoj temperaturi, svjetleće haljine ili tenisice koje broje korake i brzinu trčanja neće biti sljedeća velika stvar, no njihova masovna pojava daje nam naslutiti kako se proizvođači, inovatori i tehnološki kreativci okreću stvaranju tehnologije temeljene na senzorima, namijenjene dostizanju novih razina praktičnosti življenja i traženju rješenja koje će nam omogućiti da računalo i Internet neprestano imamo uza sebe, odnosno na sebi, bez potrebe da o tome vodimo ikakvu brigu. Upravo bi stoga wearable tehnologija mogla biti - The Next Big Thing. 2014. LJETO BUG2 / 49


počne s Kraftwerkom, Roboti su s nama od kraja 50-ih, ali prva komercijalna primjena kreće praktički isključivo u industriji od 1970-ih. Iako su u ovih 40-ak godina višestruko napredovali, još nemamo humanoidne robote po kućama, kafićima, na cestama… To bi se vrlo brzo moglo promijeniti, i to zahvaljujući naglom ulaganju u robotiku kao posljedica nuklearne havarije u Fukušimi

D

a bi neka naprava stekla status industrijskog robota, prema ISO definiciji mora biti automatski upravljana, višenamjenska i programabilna u tri ili više osi kretanja. Aplicirajući ovaj kriterij unatrag, ispada da je prvi industrijski robot napravljen još 1937. godine, a članak o njemu objavljen je 1938. u engleskom hobističkom časopisu Meccano. Programiralo ga se bušenim karticama, a imao je samo jedan elektromotor. Prvi zahtjev za patentiranjem industrijskog robota predan je 1954. u SAD-u, a prvog industrijskog robota proizvela je tvrtka Unimation 1956. godine. Međutim, prava navala industrijskih robota kreće dvadesetak godina kasnije, u sedamdesetima. Za razliku od robota o kakvima je pisao Karel Čapek u svom RUR-u iz 1920. (termin je izmislio njegov brat Josef), komercijalni roboti gotovo da i nemaju nikakvih humanoidnih fizikalnih ili mentalnih sposobnosti. 50 / BUG2 LJETO 2014.

Stop Killer Robots

Zar sad još i oni… Poznata humanitarna organizacija Human Rights Watch pokrenula je kampanju Stop Killer Robots, u kojoj traži zabranu djelovanja posve autonomnih oružja (FAW - fully autonomous weapons): robota-ubojica. FAW-ovi bi mogli sami odrediti, zahvatiti i uništiti bilo koji cilj čovjeka, vozilo, građevinu - bez traženja posebne dozvole ljudskog operatera. Ideja iza traženja zabrane jest da bi takva oružja bila napravljena bez mogućnosti da suosjećaju HRW je u sklopu svoje kampanje u sa svojim žrtvama te bi tako bila nesposobna Washingtonu napravio figuru robota koji spriječiti ubojstva nevinih i civila. Također dijeli brošure o opasnostima koje prijete smatraju da autonomna oružja postavljaju od prihvaćanja robota-ubojica pitanja o tome tko je odgovoran za moguće ratne zločine i ubojstva. UN se složio da treba započeti razgovore o “robotima-ubojicama”. Ipak, mnogi se stručnjaci ne slažu sa zahtjevom HRW-a - po čemu je bolje da ljude ubijaju ljudi, pitaju se oni. Također, roboti opremljeni kvalitetnim setom pravila daleko su manje vjerojatni počinitelji ratnih zločina od običnih ljudi koji su upravo vođeni emocijama skloniji takvim ekscesima, kažu oni.

Robotika Swarmrobot

U rojevima poput insekata Robotika općenito mnogo uči od insekata. Premda je u njihovu svijetu svaka jedinka sama po sebi u usporedbi s kralješnjacima gotovo beskrajno nebitna i glupa, radeći u rojevima i kolonijama insekti uspijevaju preživjeti i organizirati opstanak na način koji skup jedinki Stotine glupih robota u (st)roju. Swarmrobot.org čini nečim daleko većim od njihova daje open source mogućnost izgradnje jednostavnog zbroja. vlastite robotske armije Jedan od projekata otvorenog koda jest projekt Swarmrobot (www. swarmrobot.org), koji daje platformu za gradnju jeftinih (ispod 100 eura po komadu) pojedinačnih članova roja/kolonije koji se povezuju u mrežu (i preko 100 jedinica) i organiziraju u zadatke. GRASP Lab sa Sveučilišta u Pennsylvaniji radi već par godina na projektu letećih robota izvedenih u formi nanokvadrotora koji lete u formaciji, zaobilaze prepreke i donose terete na zadana mjesta. Ovakvi roboti mogu koristiti vlastitu internu logiku, ali se uglavnom oslanjaju bežičnom vezom na računalo ili računala u oblaku koja određuju ponašanja čitavog roja.

završi na usisavaču

DARPA-ina ilustracija scenarija za njihov Robotics Challenge - Očito je da se rješenje očekuje od antropomorfnih bipedalnih robota, a ne raznih gusjeničara

Atlas Boston Dynamicsa - trenutno uz Schaftov S-One najnapredniji dvonožni robot na svijetu. Umije hodati, trčati, skakati, dizati se kad padne i zaobilaziti prepreke korištenjem i nogu i ruku

Izuzmemo li ikoničnog Hondina Asima koji se, vjerovali ili ne, razvija već tri desetljeća od 1986. godine - i koji je visokohumanoidni robot s vlastitom umjetnom inteligencijom koja mu omogućava čak i smisleni razgovor s ljudskim sugovornicima, ostali su roboti usko specijalizirani i uglavnom ni po čemu nalik ljudima. Umjesto - vrlo se brzo ispostavilo - vrlo zahtjevnog oponašanja ljudskosti, inženjeri su se odlučili dati svojim robotima onaj podskup sposobnosti koji je minimalno potreban za izvođenje neke radnje ili skupa radnji, a ostalo su apstrahirali. Tako je danas svijet opremljen funkcionalnim robotima (oko 1,5 milijuna industrijskih robota diljem svijeta) koji manje ili više dobro izvode jednu vrstu radnje - od usisavanja stana ako se radi o popularnom robotiziranom usisavaču (inače posve nesposobnom usisati prašinu i mačje dlake 2014. LJETO BUG2 / 51

[ tehnologije ] the next big thing Uncanny valley Kad postaje jezivo…

+

neobična dolina uncanny valley

kretanje nepokretno

zdrava osoba

lutka

prepoznatljivost

humanoidni robot

Geminoid XX i njegov tvorac profesor Hiroshi Ishiguro Čovjekolik, ali nedovoljno da bi nas zavarao, ovaj je robot pravi primjer lika koji potvrđuje postojanje jezive doline

plišana životinja industrijski robot

nalik čovjeku

50%

100% leš

Pod gornjim pojmom nalazi se hipoteza iz područja ljudske estetike da entiteti koji se kreću, govore i imaju vrlo slične osobine ljudskima, ali ne posve iste, kod mnogih ili barem nekih ljudi izazivaju odbojnost i jezu. Primjeri se mogu naći u računalnoj 3D animaciji, u medicinskim slučajevima kod rekonstrukcije opeklina, posljedica infektivnih bolesti, neuroloških poremećaja te - robotici. Termin “neobjašnjiva dolina” dolazi od pada krivulje grafa koji pokazuje

hipotetski ljudski emotivni odgovor na antropomorfizam kod robota. Emotivni odgovor to je pozitivniji što su roboti više nalik ljudima, a onda u jednom trenutku naglo pada i postaje negativan. Ima dosta teoretičara i praktičara koji su pisali o ovoj hipotezi - a da se ne radi samo o hipotezi, može se zaključiti iz novinskih članaka koji prate čovjekolike robote iz serije Geminoida, koji se na njih

s namještaja ili paučinu iz kutova) pa do špijuniranja neprijatelja ako se radi o nekoj od brojnih automatiziranih bespilotnih letjelica. Između ove dvije krajnosti nalaze se razni roboti-igračke, industrijski roboti koji marljivo boje ili zavaruju automobilske karoserije, kućni robotizirani sustavi i eksperimentalni roboti kojima se još traži prava primjena. Ukupno međutim možemo reći da roboti nisu u stvarnom životu odmakli onoliko koliko su nam govorili da će to biti slučaj prije 20, 30 ili 40 godina. Sve bi se to vrlo brzo - unutar pet, a sigurno za manje od 10 godina - moglo promijeniti iz temelja. Razlog je pomalo neočekivan - nuklearna havarija 2011. u Fukušimi koja je pokazala da Japan - zemlja robota te Honda - tvorci Asima nemaju ništa što bi mogli iskoristiti za sanaciju poharane nuklearne elektrane. Dakle, ako ste bili među onima koji su se na vijesti iz Fukushime pitali: “Zašto tamo šalju ljude, zar Japanci nemaju nekakve robote koji će se probiti kroz krš i radijaciju i srediti 52 / BUG2 LJETO 2014.

prostetička ruka

zombi gotovo isključivo referiraju kao na jezive ili odbojne. Radi se o seriji robota koje je prve započeo raditi profesor Hiroshi Ishiguro sa Sveučilišta u Osaki, a njegov prvi Geminoid XX kopija je njega samoga koja često na njegovim javnim predavanjima sjedi kraj njega i odgovarajućim grimasama i govorom prati

Grafikon koji pokazuje nagli negativan odgovor na povećanje sličnosti raznih objekata sa zdravom živom osobom, odakle dolazi ime pojave “neobična dolina”...

njegov govor i pitanja iz publike. Lice robota (kao što je vidljivo s priložene slike) vrlo je nalik

sve što se srediti treba?”, odgovor je - ne, nemaju. Ali odmah su počeli raditi na tome.

Fukušima kao lakmus

Godinama pratimo razvoj Hondina Asima - od prvih sporih koraka i ritualnih naklona s kraja 80-ih i početkom 90-ih, pa do sadašnjeg stupnja razvoja u kojemu umije prepoznavati sugovornike, obilaziti prepreke na svom putu (u što spada i micanje s puta užurbanim ljudima), trčati, skakutati i prelijevati kavu iz termosice u šalice i obratno. Čini se da je, premda puževim korakom tijekom tih 28 godina, razvoj ovog robota uvelike napredovao. I to jest istina, ali je istina i to da je Asimo još uvijek praktički neupotrebljiv bilo za koji stvarni posao. Zamišljen kao tzv. univerzalni robot, dakle onaj koji može raditi uobičajene ljudske zadatke, Asimo je još uvijek, nakon gotovo 30 godina razvoja, tek testna platforma i robot za zabavu ljudi. Saznali su to u vodstvu tvrtke TEPCO, koja je vlasnik elektrane u Fukušimi, kada

Leo ili Leonardo - po mnogima najslađi robot na svijetu koji komunicira govorom i grimasama…

… i Wiredova varijacija na temu s “konkretnim primjerima” tko od poznatih spada u kategoriju “neobične doline”. (Izvor: Wired)

originalu, ali nije identično. Gotovo se svi slažu da je pomalo jezivo ili odbojno. Isto vrijedi i za druge Geminoide i druge robote na kojima se vidi da su tek kopije ljudi. Psihološka su objašnjenja pojave raznolika (ima ih barem sedam) i idu od toga da urođeno bježimo od moguće zaraze nekom

bolešću (koja je izmijenila lik pa ga posljedično i učinila jezivim) do konflikta u percepciji gdje mozak nije siguran da li da drugoga protumači kao ljudsko biće ili ne. Koji god uzrok bio, čini se da je neobjašnjiva ili jeziva dolina prije činjenica nego tek puka hipoteza i mnogima se ne dopadaju čovjekoliki roboti.

početka havarije, vjerojatno ne bi bilo došlo do eksplozije skladišnih tankova i pucanja reaktorske posude reaktora broj 1. U međuvremenu je i TEPCO odustao od robota koji će upravljati pumpama i ventilima u porušenim reaktorskim zgradama; okljaštrenoj je varijanti Asima ovaj put skinuta umjetna ruka za baratanje ventilima i stavljena je kamera. Vjerovali ili ne, ali još krhotine zgrada nisu do kraja istražene i TEPCO prvo treba robota koji će otići na sva mjesta i vidjeti što se sve dogodilo i gdje. Utješno je vidjeti takav stupanj dezorijentiranosti i neorganiziranosti i u dalekom Japanu, ali ne mijenja na stvari da su roboti podbacili. Na scenu stupaju Amerikanci i DARPA, koja sufinancira razvoj baš onakvog robota kakav je trebala Fukušima - koji se može autonomno probijati kroz krš, upravljati vozilima, koristiti alate, popravljati kvarove i po potrebi rušiti i bušiti zidove. Sve su to uvjeti natjecanja DARPA Robotics Challenge koje je počelo 2012. godine, a završit će krajem 2014. Krajem prošle godine, točnije 26. prosinca, održano je prvo izlučno natjecanje (DARPA Robotics Challenge Trials), a završno će se natjecanje održati u prosincu ove godine. Gotovo je sigurno da ćemo do kraja ove godine imati humanoidne, većim dijelom autonomne robote koji mogu sjesti u auto, dovesti se do nuklearke, pregaziti krš i ruševine, razvaliti vrata i zidove, popraviti što se popraviti dâ i vratiti se u jednom komadu da sutra ponove sve iznova. Bit će to robot o kakvom nam pričaju još od prvog Čapekova spominjanja riječi “robot”.

Za to vrijeme…

… za koje se brine sustav servoa i žica ispod krznene vanjštine robota

su odmah po izbijanju havarije kontaktirali Hondu da im pošalje Asima za izviđanje, ali i zatvaranje raznih ventila i druge radnje koje ljudska bića, zbog visoke radijacije, ruševina i drugih opasnosti nisu mogla obaviti. Ispalo je da je svaki stvarni zadatak i scenarij koji je potencijalno stavljen pred robota koji u najnovijoj varijanti može trčati bez padanja i skakutati na jednoj nozi - posve neizvediv. Asimo je jednostavno beskoristan u stvarnom svijetu izvan Hondinih laboratorija. Naravno, Japanci ne bi bili to što jesu da se smjesta nisu bacili na posao i krenuli da ga redizajniraju tako da su koristeći umjetnu inteligenciju razvijenu kroz desetljeća razvoja te jednu njegovu nogu opremljenu dodatkom za okretanje ventila u nuklearki nakrcali na gusjeničara i u roku od samo četiri mjeseca imali gotov prototip koji se moglo poslati u Fukušimu. Međutim, bilo je to četiri mjeseca prekasno za havariju koja se dogodila. Prema procjenama američkih stručnjaka, da su imali takvog robota unutar prva 24 sata od

Zanimljivo je da je Honda odbila sudjelovati u tom natjecanju sa svojim Asimom, a i Sveučilište u Tokiju i općenito japanska visoka učilišta odbijaju prihvatiti poziv DARPA-e za Robotics Challenge. Što se tiče visokoškolskih ustanova, stvari su jasne - njima je u Japanu većinom zabranjeno raditi na razvoju vojnih tehnologija, a smatraju, vjerojatno s pravom, da DARPA, kao državna agencija američkog Ministarstva obrane, svu tehnologiju namjerava koristiti za vojnu primjenu. Američki je odgovor pomalo dvoznačan. DARPA s jedne strane tvrdi da je Robotics Challenge isključio i jedino namijenjen razvoju robota koji će se moći koristiti u kriznim situacijama za pomoć, a ne ratovanje. S druge strane, priznaju da će tehnologije razvijene za te potrebe biti vjerojatno transferirane i u vojne projekte, ali tvrde da bi se to ionako dogodilo bilo s kojom tehnologijom. Da netko ponudi tehnologiju za medicinskog robota, kažu u DARPA-i, i ona bi se sigurno našla implementirana u nekom budućem vojnom robotu. 2014. LJETO BUG2 / 53

[ tehnologije ] the next big thing DARPA Robotics Challenge

Einstein među robotima

Zašto DARPA organizira Robotic Challenge Katastrofa u Fukušimi pokazala je da, suprotno vjerovanjima neupućene javnosti, niti najveće svjetske tvrtke koje su vlasnici nuklearnih elektrana nemaju autonomne ili barem polu-autonomne sustave koji su u stanju doći na mjesto incidenta i bez rizika za ljude snimiti stanje i početi s popravljanjem štete. Krajem prošle godine su održana izlučna natjecanja za robote koji to mogu napraviti, a krajem ove godine bit će održano konačno natjecanje.

Roboti koji ubijaju

U implementaciji robota u vojsku najdalje su, naravno, otišle Sjedinjene Države. Pored manjih poluautonomnih robota za baratanje eksplozivnim sredstvima ili oružnih sustava poput Talona ili Swordsa, koji na podvozju s gusjenicama ili kotačima nose strojnice i optičke senzore, tu je i čitav niz bespilotnih letjelica koje su već u uporabi, a barem su dijelom autonomne, odnosno umiju izvesti niz pretprogramiranih radnji i bez kontakta s posadom na zemlji prepoznati mete i ciljeve. Zapravo, trenutno se velika rasprava vodi oko toga treba li dozvoliti robotima da autonomno djeluju po ciljevima, bez eksplicitne komande operatera. Dakle pronalaženje, zahvat i uništenje mete bili bi posve ovisni o umjetnoj inteligenciji samog robota, bilo smještenoj lokalno u njegovu računalu ili udaljeno, u nekom računalnom oblaku na koji je ovaj spo54 / BUG2 LJETO 2014.

S-One u vožnji

DARPA Robotics Challenge (www. theroboticschallenge.org) nastao je kao direktna posljedica totalnog nedostatka bilo kakve prikladne robotske tehnologije koja je 2011. trebala biti iskorištena u japanskoj nuklearki u Fukušimi kako bi se spriječile posljedice koje su uslijedile. Smatra se da je u roku 24 sata od početka havarije bio na raspolaganju robot koji bi mogao zatvarati i otvarati ventile u nuklearci, vjerojatno bi katastrofa bila izbjegnuta. Međutim, prije manje od tri godine nigdje u svijetu, pa ni u Japanu, takvog robota nije bilo. Do kraja godine, DARPA se nada da će ga biti. Zanimljivo je da je DARPA od vlastitog novca za šest timova kupila Boston Dynamicsov Atlas, bipedalnog robota koji očito smatra najboljim te vrste. Ipak, prema preliminarnim rezultatima izlučnog natjecanja od 26. prosinca 2013. godine, bolji je japanski S-One tvrtke Schaft, koji je bio najbolji sa 27 osvojenih bodova od 32. Nijedan od 16 timova koji su pristupili natjecanju nije izvršio sve zadatke. Kuriozitet je da je Google kupio i japansku tvrtku Schaft, pobjednika izlučnog natjecanja, i Boston Dynamics, tvorce robota Atlas, Cheetah, Big Dog i LS3…

jen. Postoji kampanja Autonomna Human Rights Watcha borbena “Stop Killer Robots” koja letjelica Boeing se protivi uvođenju poX-45 UCAV - dio sve autonomnih oružja programa na (FAW - fully autonomous osnovu kojega će biti izrađene weapons) - što je drugo borbene ime za robote koji sami letjelice za određuju koga ubiti ili uporabu na što uništiti. Po nekima terenu su ovakva oružja, tj. roboti, od nas udaljena 20 do 30 godina, ali po nedavnom članku u Wiredu, radi se o budućnosti udaljenoj tek pet godina. Zanimljivo je da američka vojska smatra da je trenutno najnoviji lovac-bombarder F-35, koji još nije dovršen i spada u petu generaciju lovaca, zadnji američki borbeni zrakoplov koji ima mjesto za pilota. Dapače, u tijeku su već testovi na klasičnim vojnim zrakoplovima poput F-16, kod kojega je pilot zamijenjen računalnim sustavom, te na bespilotnoj letjelici Boeing X-45, koja je već uspješno testirana na zemlji i s nosača aviona i koja je demonstrator koncepta buduće letjelice koja će imati autonomiju djelovanja.

Gotovo je sigurno da će Boston Dynamicsov Atlas, humanoidni robot (koji je u svega par godina uspio ono što Asimo još nije - trčati i gaziti preko prepreka i ruševina istodobno se služeći i rukama i nogama) biti dijelom budućeg američkog vojnog robota koji će biti pridodan kopnenoj vojsci. Međutim, nisu svi roboti ubojice…

Osobni roboti

Trenutno je kod dizajna budućih osobnih robota dilema da li ih praviti tako da oponašaju ljude, odnosno mimikom lica (dakle jedan pravac razvoja smatra da trebaju imati ljudska lica) oponašaju našu mimiku, a gestama i govorom naše emocije, a drugi smatra da je to ne samo nepotrebno nego 2014. LJETO BUG2 / 55

[ tehnologije ] the next big thing Virtualni komadi

Zaljubljen u robota

Razvoj umjetne inteligencije i razina upletenosti mobilnih tehnologija u svakodnevni život, posebice na Dalekom istoku, rezultirali su gotovo nevjerojatnim fenomenom koji se iz Hong Konga brzo počeo širiti najprije azijskim, a zatim i mnogim drugim podnebljima - zaljubljivanju u virtualnu djevojku koja živi u mobilnom telefonu. Američka kompanija Artificial Life, koja se bavi produkcijom igara i interaktivnog softvera za mobilne telefone prilagođene radu na 3G mrežama, naime, dobrim je osluškivanjem najpropulzivnijih telekomunikacijskih tržišta kreirala hit-igru kakvoj je uspjeh očigledno bio već unaprijed zagarantiran. Igra se zove V-Girl, a vlasnik mobitela koji ju kupi i pokrene na svojem uređaju dobiva virtualnu djevojku koja egzistira tek kao trodimenzionalni nacrtani lik na njegovu ekranu. Virtualna cura ponaša se kao da ima emocije - u svako doba i na svakom mjestu svojem je živom partneru na raspolaganju za društvo, spremna je zajedno s njim igrati i uobičajene mobitelske igre, a krasi je i vizualna dinamičnost. Ona plače, smije se, zavodi, slaže se, prepire, pa čak i šalje poljupce s ekrana mobilnog telefona. Da bi sve to mogla napraviti u pravom trenutku i time zadržati iluziju stvarne osobe, a samim time i interes korisnika, softver koji upravlja njezinim komunikacijskim vještinama uvelike se mora temeljiti na suvremenim dosezima umjetne inteligencije. Cijela priča oko uspjeha ove igre, međutim, uzburkala je javnost u

zemljama gdje se rasplamsala, ponajviše zbog toga što su se mnogi njezini korisnici zaista počeli emocionalno vezivati za virtualne djevojke. Unatoč tome što im je i samima posve bjelodano da lik s ekrana njihovih mobitela nije stvarna osoba, uvjerljivost kojom on komunicira i pokazuje emocije - koristeći standardnu formu chata - u ekstremnim je slučajevima za reperkusiju imala posvemašnje podređivanja stvarnog života odnosu s curom - iz mobitela. Tome je doprinijelo i to što likovi iz ovih igara, vođeni ingenioznim softverom, jako dobro procjenjuju karakter svojih korisnika, pa mogu razaznati pravi trenutak kada nastupiti zavodnički, kada zaigrati na kartu emocija, kada na kartu intelekta… Pravo žensko! Kod korisnika koji pokažu slobodniji svjetonazor virtualne djevojke bez ustručavanja iskazuju i svoje seksualne potrebe te se upuštaju u vatrene erotske razgovore s korisnikom. Jasno je da su ti razgovori popraćeni i odgovarajućim slikovnim prikazom na ekranu. Tobože iskazujući kako su za korisnika seksualno zainteresirane, virtualne cure postaju još zabavnije i jasno je da njihovi vlasnici, odnosno vlasnici mobitela u kojima žive svoj virtualni život, s njima žele sve više i više interakcije. Doista - u odnosu na stvarnost, neke bitne razlike tu više nema… Je li V-Girl sljedeća velika stvar? (D. P.)

kategorije, kakvi se već koriste u japanskim staračkim domovima i bolnicama, odnosno apersonalni Asimi, a roboti imitatori ljudi u fizičkom obliku sigurno neće biti s nama još neko dulje vrijeme. Po mnogima je film Robot and Frank iz 2012. jako dobro pogodio kamo se industrijski trendovi kućnih robota i njegovatelja kreću. Roj kvadkoptera koji bi se prema zamisli mogao koristiti u gradnji visokih zgrada

i kontraproduktivno. Pored zadiranja u područje uncanny valley (v. okvir), sama mehanika i softver potrebni za ljudsku mimiku toliko su zahtjevni da trenutni prototipovi robota s ljudskim licima i izrazima praktički i ne mogu ništa drugo raditi osim neobavezno čavrljati i praviti razne grimase. Druga škola razmišljanja smatra da osobni roboti trebaju biti “simpatični”, ali ne i nalik ljudima, pa je tako prema nekima “najslađi” robot na svijetu trenutno Leo (Leonardo), koji je namijenjen isključivo druženju s ljudima, ima stanovitu mimiku - ali ne ljudsku - i zapravo je nalik Gizmu, krznenom gremlinu iz popularnog filma. Treći pravac slijedi Hondin Asimo, koji umije komunicirati s ljudima, ali izuzev općeg humanoidnog oblika koji je tu zbog praktičnosti, jer smo svijet učinili kompatiblnim s nama samima, ne pokušava imitirati ljude likom ili simuliranim emocijama. Gotovo je sigurno da će prvi komercijalno dostupni osobni roboti biti iz druge i treće

Radni roboti i robotski rojevi

Razni radni neindustrijski roboti nastavit će u pravcu u kojem se i sada razvijaju - relativno glupe kosilice i usisavači koji se dobro prodaju, a usko su specijalizirani i lako ih je proizvesti postojećom tehnologijom bez dodatnih istraživanja za relativno malen novac. Novost su među njima tzv. robotski rojevi, skupovi robota koji mogu biti bazirani na zemlji, ali i koji mogu letjeti, a koji međusobno komuniciraju i samoorganiziraju se u rojeve (zemaljski u stada ili čopore?) malenih strojeva s vrlo ograničenom računalnom logikom, ali koji radeći zajedno mogu napraviti zadatke koji svaki od njih sâm ne bi mogao. Međutim, roboti koje ćemo uskoro sve više sretati bit će oni koji uopće neće izgledati kao roboti - naši automobili koji će sve više funkcija vozača preuzimati na sebe. Već su sada u serijskoj proizvodnji automobili koji usporavaju i koče za nas kada se previše približimo drugom automobilu, pješaku ili nekoj drugoj prepreci, a tendencija je automobilske industrije što više zamijeniti greškama, nervozi i agresivnoj vožnji sklo-

Schaftov S-One na DARPA Robotics Challengeu - mase oko 90 kilograma i visine oko 150 cm, ispunio je najveći dio zadataka stavljenih pred njega, uključivši vožnju servisnog vozila i penjanje po metalnim ljestvama

nog čovjeka automatiziranim sustavom koji će nas do cilja dovesti brže, ujednačenije, sigurnije i uz daleko manju potrošnje energije, tj. goriva. Hoćemo li dočekati robote-njegovatelje? Neki ih već koriste - Japanci, primjerice - ali drugdje ovolika penetracija robotike u svakodnevne ljudske djelatnosti još nije uzela maha, čak ni u drugim visokorazvijenim zemljama, i pitanje je koliko treba proći do općeg prihvaćanja robota kao životnih suputnika i njegovatelja. U civilnom će životu penetracija stoga i dalje biti vrlo postupna, djelomična i sporadična, a isto vrijedi i za vojnu primjenu u praktički svim vojskama svijeta izuzev američke. Njihov idući veliki rat vjerojatno će u podjednakom broju voditi biološki i mehanički vojnici. (D. Galić) 2014. LJETO BUG2 / 57


7

doba

promjena

Dosad su velike tehnološke promjene koje su periodično nastupale u povijesti čovječanstva uglavnom prvenstveno mijenjale čovjekovu okolinu, a onda i način na koji ljudi žive i rade u toj okolini, pa posredno i društvene odnose.

F

uturisti i futurolozi notorni su po svojoj nesposobnosti da uistinu predvide bilo kakve stvarne promjene za period koji su si sami odredili kao dogledan. Ranije se smatralo da je maksimalan rok za koji je moguće dati neka smislena predviđanja, a koja nisu tek pusta nagađanja i priželjkivanja budućnosti, oko 50 godina. Danas, s napretkom tehnologije i njenom munjevitom penetracijom na tržišta i u naš život, realno, vrlo je teško dati ostvariva predviđanja i na rok dulji od pet godina. Velike tvrtke koje se bave tržišnom analitikom i tehnologijom često daju svoja predviđanja bitnih tehnologija za idućih pet godina - poput IBM-a, čijih je “Pet (tehnologija) za pet (godina)” (Five in Five) vjerojatno najpoznatije takvo predviđanje. Prateći rezultate unazad osam godina (dakle general-poslije-bitke sindrom) vidimo da predviđanja uglavnom nisu pogodila metu, odnosno malo je toga stvarno pogođeno ili su trendovi samo okrznuti - mar58 / BUG2 LJETO 2014.

ginalno pogođeni manje važni trendovi, a oni važniji posve smetnuti iz vida, odnosno nisu ni spomenuti. Primjere možete vidjeti u okviru uz ovaj tekst. Drugi je veliki vrač-pogađač Ray Kurzweil, poznati mozgovnjak, računalni stručnjak, izumitelj i futurolog koji je trenutno u Googleu na mjestu direktora razvoja i koji već neko vrijeme daje predviđanja tehnologija za idućih 10-20 godina. Za razliku od IBM-a, čija su najranija predviđanja već iza nas pa možemo vidjeti promašaje i pogotke, Ray gađa malo udaljenije mete pa zasad ne možemo provjeriti točnost njegovih predviđanja, ali možemo procijeniti argumentaciju koja se - iskreno - čini vrlo uvjerljivom. Kurzweil je tako najveći zagovaratelj teze da će dolazeća tehnologija već za desetljeće i pol izmijeniti ne samo svijet oko nas već i same ljude, što će biti prvi takav slučaj u povijesti. Naime, dosad smo uvijek tehnologiju koristili prvenstveno za promjene svijeta oko nas, koji

smo tako prilagođavali vlastitim potrebama, a po Kurzweilu ćemo je upotrijebiti za mijenjanje nas samih. Njegova je ideja da će nanoračunala, koja slijede nakon oblačivog računalstva koje nam spremaju Google i Apple, biti dio naših organizama. Milijuni i milijarde računala veličine krvnih zrnaca kolat će našim mozgovima i tijelima, komunicirajući međusobno i sa samim vlasnikom, te biti permanentno spojena s drugim računalima i Internetom. Ovo znači da ćemo informacije s Interneta (ili od drugih ljudi opremljenih istim hardverom i spojenih na mrežu) dobivati tako da samo pomislimo o njima. Tu je naravno i predviđanje proširenja ovoga tipa tehnologije - spremanje čitavog znanja svakoga pojedinca u računalo, skupa s misaonim procesima, čime on postaje praktički besmrtan u intelektualnom smislu, a uz raznu prostetiku moguće i u fizičkom. Taj trenutak Ray Kurzweil naziva tehničkom singularnošću, kada će ljudi i strojevi postati jedno, i time na-

trendovi budućnosti

1

Privatnost

Trgovanje vlastitim podacima

Čini se da se pred nama po prvi put nazire tehnološka promjena koja će uza sve ovo direktno promijeniti i samog čovjeka. Pored nje, tu su i dalje i tehnologije koje mijenjaju fizički svijet oko nas, a koje nas očekuju u idućim desetljećima stavlja ideju von Neumanna, Stanisława Ulama i drugih, odnosno posthumanista i transhumanista s početka 20. stoljeća (a koji se nastavljaju na ruske kozmiste iz 19. stoljeća poput Nikolaja Fjodoroviča i Vladimira Vernadskog). Za razliku od svojih prethodnika, koji su ovo vidjeli u budućnosti nedohvatljivoj za njihovih života, Kurzweil ovo vidi u budućnosti koju će on sâm i velik broj onih koji ovo čitaju dočekati. Koliko je u pravu? Poučeni primjerom ranije navedenih predviđanja koja su i na rok od pet godina uspjela promašiti, vjerojatno ni Kurzweil ne pogađa baš uvijek i sve, ali su predviđanja svakako zanimljivija od nekog općenitog “pametnog grada koji će se prilagođavati nama” ili “junk maila koji će postati vrhunski korisna pošta”. Uza sve gornje ograde i uvijek prisutnu mogućnost pogreške, evo nekih predviđanja za idućih nekoliko godina, popabirčenih s raznih strana, a za koja vjerujemo da imaju dobre osnove da se i ostvare. (D. Galić)

Dok sada brišemo kolačiće iz preglednika i preferiramo se anonimno javljati po forumima, štiteći svoju privatnost, uskoro bi se trend mogao preokrenuti, ali uz jedan dodatak. Osobne informacije nećemo samo tako, tj. besplatno davati na uvid svakome tko nas (na Internetu) pita, već ćemo to naplaćivati. Postoje, naime, vrlo složeni sustavi data mininga i tendencija velikog biznisa da iskoristi sve te dubinske računalne analize našeg ponašanja i šalabazanja bilo po Internetu ili po stvarnim dućanima (na temelju praćenja plaćanja) da prilagodi ponudu točno našim osobnim potrebama: junk mail postaje ciljano oglašavanje. Već i sada oni koji nisu isključili oglase u pregledniku imaju prilike svjedočiti da na mnogim stranicama vide samo one koji se tiču njihovog hobija, posla ili preokupacije, a koji nas gađaju na temelju internetske povijesti u našem pregledniku. U budućnosti će sve to biti još preciznije, po mjeri rađeno za svakoga ponaosob, ali za to im treba naša dozvola. Stoga Gartner očekuje da će u iduće tri godine - do 2017. - čak 80% korisnika dobrovoljno sakupljati i kasnije prodavati ili trampiti neki osnovni skup informacija o sebi svima koji misle da im one mogu koristiti. Osobne podatke svojevoljno ćemo davati Dakle, kolačiće i račune na hrpu, pa kreće onima kojima trebaju, uz naknadu prodaja…

2

Nacionalna sigurnost

Slobodan pristup većini podataka Kao što su slučajevi Assangea i Snowdena pokazali, gotovo je nemoguće totalno zaštititi osjetljive informacije na državnoj razini. S druge strane, skandal s Murdockovim News of the World (masovno špijuniranje svih živih i skupljanje podataka o njima) pokazuje da i u velikim privatnim organizacijama kad-tad tajne isplivaju na vidjelo. Iako su sustavi zaštite sve složeniji, Tajnih podataka već je sada toliko da na kraju se obično sve svodi na pojedincaih je nemoguće održati u tajnosti zviždača, osobu s razvijenim osjećajem za moralnost i društvenu odgovornost koja je najslabija (ili, zapravo, najjača) karika sustava, a koju je teško unaprijed predvidjeti. Mnogima tako osjećaj za pravdu izraste naknadno i neočekivano, kad vide što rade i što se oko njih radi. Stoga se smatra da će već do 2020. dvije trećine svih informacija koje se sada smatraju tajnima, bilo državnih ili poslovnih subjekata, biti nemoguće zaštititi od znatiželjnika, pa će ih stoga države i tvrtke deklasificirati i dozvoliti slobodan pristup. Ovo će biti direktna posljedica trenutnog trenda da se kao odgovor na Snowdena, Assangea i druge organizacije odlučuju na sve strožu kontrolu gotovo svih internih informacija i skoro sve postaje tajnom. Ovakav sustav koji generira planine tajni sâm sebe potkopava pa Gartner predviđa njegov skori kolaps. 2014. LJETO BUG2 / 59


3

Gubitak radnih mjesta

Na udaru i najobrazovaniji Još od ludita iz 19. stoljeća u Engleskoj postoji međusobni sraz radnika i tehnologije koja ih zamjenjuje, bilo smanjujući broj potrebnih radnih mjesta ili posve zamjenjujući čovjeka na nekom radnom mjestu nekim strojem. Nova tehnologija donosi veću produktivnost, što znači da se s istim sredstvima napravi više nekog proizvoda, čime jedinična cijena pada. Ekonomski gledano, od ovoga društvo kao cjelina ima koristi, ali pojedinac kao radnik koji je ostao bez posla, a posebno ako nema nikakvih društvenih sigurnosnih mreža u vidu stalne materijalne pomoći ili mogućnosti preorijentacije na druge poslove, definitivno nema. Ekonomisti su ovoga svjesni dulje vrijeme, ali dosad se smatralo da su na udaru novih tehnologija isključivo radna mjesta tvorničkih radnika i onih slabije obrazovanih. Ipak, s napretkom umjetne inteligencije i distribuiranih mrežnih algoritama koji omogućavaju da nam sav Internet teoretski bude jedno računalo koje obavlja neki zadatak te s napretkom računalne snage općenito, jasno je da više od napretka tehnologije nisu sigurni ni poslovi onih najobrazovanijih, s fakultetskim diplomama, magisterijima i doktorskim titulama.

4

Već sada imamo računalne prevoditelje koji za neke srodne jezike bez problema mogu posve zamijeniti ljude, a tu su i računalno generiranje novinskih članaka, analiza i sinteza kretanja na tržištima dionica, procjena rizika, upravljanje transportnim sredstvima itd. U početku će ovi sustavi imati savjetodavnu, pa pomoćnu ulogu, a na kraju će posve autonomno zamijeniti ljude na njihovim radnim mjestima. Rok - do 2020.

5

Novi izvori informacija

Kolačići iz oblačivog računala

3D ispis tkiva i organa

Uskoro zakoni o bioispisu

Internetski

Kao povezana računala što ste u mobitelima, vjerojatno i sami satovima, odjeći i shvatili, buduća oblačiva obući učinit će naše računala (wearables) poput osobne podatke još Googleovih i drugih naočala, dostupnijima trećim pametnih satova, digitalizirane stranama odjeće i ostaloga nisu tu samo da nama, pojedincima, olakšaju život. Već je sad jasno da će se koristiti i da bi skupljala podatke o našem kretanju, zdravlju, navikama raznih vrsta i svemu ostalome što sada rade razni internetski preglednici, ali mnogo detaljnije i fokusiranije. Sve je očitije da će iznad neke vrlo niske cjenovne granice gotovo sve što budemo kupovali u sebi imati barem neku vrstu senzora koja će slati podatke, bilo stalno ili povremeno, na Internet, odnosno onome tko je napravu proizveo. Ovo se može vrlo dobro iskoristiti (kroz data mining) za ciljano gađanje potreba svakog pojedinca, pa se tako očekuje da će se barem 5% svjetske osobne trgovine obavljati zahvaljujući kolačićima, odnosno informacijama iz oblačivih računala. Nudit će nam se proizvodi ovisno o našim navikama, kupovnoj moći, trenutnoj lokaciji, zdravstvenom stanju, osobnim preferencijama… 60 / BUG2 LJETO 2014.

Industrijski radnici nisu više jedini koje će automatizacija ostaviti bez posla: sad su tu i visokokvalificirani profesionalci poput liječnika, pravnika, novinara i prevoditelja

Prema predviđanjima biomedicinskih stručnjaka i bioetičara, s obzirom na dosadašnji napredak u genetici te s obzirom na korištenje posebnih 3D pisača za ispis tkiva i organa (zasad samo manjih dijelova), više je nego sigurno da će transplantacije organa vrlo brzo s traženja odgovarajućeg donora prijeći na traženje slobodnog bioprintera. Na njemu će se točno kopirani genetski kôd tkiva ili organa primatelja 3D otisnuti za transplantaciju i zamjenu oštećenog dijela tijela. Zasad ne postoje zakoni i pravila o manipulaciji bioispisom, pa je očita potreba da se zakonima i međunarodnim propisima reguliraju različite etičke, svjetonazorske, religijske i tehničke dvojbe i pitanja. Vjerojatno je da ćemo najkasnije iduće godine ili 2016. imati međunarodne propise ili barem pojedinačne državne zakone koji reguliraju ovu problematiku kada se ne smije te kada se, kako i u kojem obimu smije ispisivati tkiva ljudi i drugih vrsta, kao i način zaštite patenata. Hoće li uopće moguće biti zaštiti neki genetski kôd iz kojega će kasnije biti ispisan 3D organ ili tkivo? Zasad ne postoji jedinstvena sudska praksa ni pravila.

Srčani zalistak ispisan na 3D biopisaču

6

Promjena društvenih odnosa

7

3D ispis tkiva i organa

Postkapitalizam?

Računala uče

Čini se da je gotovo sigurno da će razvoj tehnologije u razvijenim društvima mnoge članove tog društva onemogućiti da za život zarađuju radom, a što neće biti njihova krivica. Iako će produktivnost rasti, pa će i mnogi proizvodi biti jeftiniji nego ikad u povijesti, lako je moguće da će sustav, ako se zadrži ovakav sustav novčanih ekonomija gdje se prodavanjem rada dobiva novac za život, za mnoge biti neodrživ. Jednostavno, toliko će poslova odrađivati računala da će biti sve više onih koji će biti nezapošljivi, bilo da imaju nižu, srednju ili visoku naobrazbu. Govori se od smanjenju uposlenosti zbog digitalizacije. Ovo će do 2020. godine, dakle već za šest godina, izazvati velike socijalne nemire jer će se prekarijat sve više povećavati, bez šanse da se ikad stalno i sigurno zaposli. Rješenje bi mogao biti posve novi ekonomski i društveni model koji neki nazivaju postkapitalizmom, ali ima i drugih imena. U svakom slučaju, tehnološki će napredak po tko zna koji put tražiti promjenu društvenih odnosa, ali kada će se ona dogoditi, nije sigurno. Kao što je bilo s ranijim društvenim uređenjima koja su se mijenjala ovisno od zemlje do zemlje, tako je prilično sigurno da ni ovaj put čitav svijet neće odjednom promijeniti stara uređenja i odnose.

Već sad imamo primjer računalnog servisa koji uči iz goleme količine podataka koji mu svakodnevno dolaze na obradu. Radi se opet o Google Translateu, koji iz potvrđenih prijevoda s raznih jezika samostalno stvara pravila i veze za buduće prijevode. Tu su i brojni drugi Računalni sustavi sve će računalni sustavi koji neprekidno se više baviti učenjem, a uče, primjerice IBM-ov Watson, ali sve manje procesiranjem ipak, najveći dio računalne snage informacija trenutno ide u obradu podataka. Na netom primljenim informacijama računalo radi neku obradu i daje konačan rezultat. Prema Gartneru, do 2017. će barem 10% računala biti zaduženo isključivo za učenje - nećemo im direktno unositi podatke i tražiti konkretan odgovor koji slijedi iz njihova procesiranja, već će računala sama pronalaziti međusobne veze u moru informacija koje budu primala. Radi se o razvoju umjetne inteligencije primjenom nekih vrlo pametnih algoritama, ali i sirove snage. Naime, iako se još 50-ih govorilo o skorom dobu pametnih računala, ona su još uvijek dosta daleko od prosječnog korisnika. Ispostavilo se da je razlog tome što je za inteligenciju usporedivu s ljudskom potrebno usvojiti ogromne količine informacija i stvoriti međusobne veze i odnose među njima, za što su potrebne velike količine brze memorije i procesne snage. Napokon su na raspolaganju obje ove komponente, i to vrlo jeftino, kao i algoritmi koji omogućavaju računalima da sama sebe uče. Ovaj trend korištenja računala za učenje sigurno će rasti u godinama koje dolaze.

Tehnologija mijenja svijet, ali i nas same i društvene odnose. Hoće li se svjetske vlade moći nositi s ovako naglim promjenama?

IBM 5 in 5

Dođi u pet do pet…

Od prosinca 2006. IBM periodički objavljuje svoja predviđanja za tehnologije koje će isplivati na vodeća mjesta u idućih pet godina. Brojna su ona koja se baš i nisu ostvarila. Ovdje navodimo samo neka, koja su možda i okrznula trendove, ali teško da i najdobrohotniji mogu reći da su pogodila one bitne. U svakom slučaju, zgodno ih je vidjeti da bismo bili svjesni kako je i onima s najobrazovanijima i najinformiranijima u svojim redovima teško dati pouzdana predviđanja čak i na relativno kratki rok od samo pet godina.

Pet promašenih

1

5 in 5 2006: predvidjeli su da će nam već 2012. digitalni osjetni pupoljci pomoći da bolje jedemo, odnosno da će se u proces pripremanja novih okusa hrane uključiti računala. Ne vidimo baš nešto da se to masovno događa, čak ni u kuhinjama velikih svjetskih restorana, pa čak ni u laboratorijima prehrambenih kompanija.

2

5 in 5 2006: Računala će 2012. imati osjet njuha. Iako postoje umjetni nosovi koji mogu namirisati i računalu prenijeti podatke o namirisanome, vrlo su rijetki, specijalizirani i toliko su daleko od široke uporabe sada kao što su bili i 2006.

3

5 in 5 2007: Način na koji vozimo vozila stubokom će se izmijeniti do 2012. jer će vozila i ceste po kojima se vozimo biti međusobno umreženi i informirani o svemu - od stanja na cesti do prometnih zastoja i nesreća. Niti se to dogodilo niti je nešto takvo na vidiku.

4

5 in 5 2008: Solarna će energija biti ugrađena u asfalt, boje, na krovove zgrada i u prozore zahvaljujući tankim folijama koje će sadržavati fotonaponske ćelije. Iako se sve više koristi solarna energija, ovakvu proliferaciju kakvu je IBM predvidio 2008. još ne vidimo.

5

5 in 5 2008: Glasovna komunikacija s računalom. Upite ćemo postavljati isključivo govornim jezikom, a umjesto teksta, računalo će nam samo čitati rezultate. Ispostavilo se da glasovne komande govornog jezika računala i dalje jako slabo interpretiraju, a ne stoji bolje ni s čitanjem teksta, koje je i dalje metalno i loše (pitajte Stephena Hawkinga).

Tri pogođene

1

5 in 5 2007: Mobitel će nam biti novčanik, banka, vodič kroz grad i više. Pogođeno. Poboljšana stvarnost, bankovne transakcije putem mobitela, bezgotovinsko plaćanje i NFC identifikacija - sve to ide preko mobitela.

2

5 in 5 2011: Čitanje misli postaje tehnološki dostupno. Zahvaljujući razvoju posebnih headsetova koji bilježe električnu aktivnost mozga, uistinu je moguće računalno prepoznati osnovne misli i namjere korisnika. Ipak, tehnologija još nije općeprihvaćena. Srećom, pred nama su još ova i tri iduće godine da se ostvari predviđanje i stvar popularizira.

3

5 in 5 2011: Smanjivanje digitalnog jaza u svijetu. Zahvaljujući proliferaciji mobitela i mobilnih veza za koje se do 2017. očekuje da će ih imati 5,6 milijardi ljudi diljem svijeta, digitalizirane informacije bit će dostupne 80% svjetske populacije. Ovaj je trend uočljiv već sada i predviđanje će se po svemu sudeći ispuniti. 2014. LJETO BUG2 / 61


a mi se ponadali… Željni novoga, tehnofilski mediji i novinari često se znaju zanijeti i proglasiti neku tehnologiju (ili više njih) jako perspektivnima, odnosno sigurnom stvari, a bez dovoljno konkretnih osnova za takav zaključak. Čini nam se da se u zadnjih nekoliko godina skupila nekolicina takvih tehnologija koje po svoj prilici neće biti toliko bitne koliko smo svojedobno mislili: bit će marginalno ili nimalo prihvaćene

T

ehnički nastrojenoj javnosti, pa i tehničkim novinarima, nije uvijek lako procijeniti konačni uspjeh neke tehnologije. Često se kao primjer koji ovo potvrđuje spominje sraz kasetnih videoformata Betamax i VHS, koji su u 70-ima i 80-ima vodili rat, s tim da su u početku svi tipovali na tehnički (navodno) superiorni Betamax, a koji je u konačnici izgubio od VHS-a. (Oni koji još nisu u Metuzalemovim godinama vjerojatno i ne znaju o čemu govorimo, pa ih stoga upućujemo na Wikipediju da se ondje informiraju…) Postoje i druge tehnički impresivne tehnologije ili jednostavno genijalne ideje koje se čine revolucionarnima, ali iza njih nema nekoga stvarno odlučnog, ponajprije neke goleme korporacije ili konzorcija, koji će ih podupirati pod svaku cijenu i uz goleme troškove koje tako nešto iziskuje. Lista propalih tehnologija poput holografskih memorija (koje nam se periodički vraćaju iz mrtvih svakih nekoliko godina), Stackera, ZIP pogona i drugoga je iza nas, a mi ćemo se potruditi da detektiramo neke koje još guraju s nama, a ne čeka ih naročito svijetla budućnost… 62 / BUG2 LJETO 2014.

3D prikaz u kući Bilo da se radi o TV uređajima ili monitorima, Blu-ray playerima ili nečemu četvrtome što se hvali 3D prikazom za kućne potrebe - s tim je po svoj prilici gotovo. Iako su brojke o prodaji 3D televizora nominalno rasle zadnjih par godina, razlog je zapravo banalan i nema veze s novoosviještenim potrošačima koji žele 3D u dnevnoj sobi pod svaku cijenu - radi se o tome da se 3D televizori masovno proizvode, a srećom mogu prikazivati i uobičajenu 2D sliku, pa kupci jednostavno nisu imali izbora kod kupnje novoga uređaja i kupovali su taj 3D iako ih za navodni 3D na računalu ili u dnevnom boravku nije uopće briga. Problem s 3D prikazom višestruk je. Ponajprije, postoje tri standarda koja koriste različite tipove naočala za dojam 3D prikaza i još pride četvrti koji se najčešće naziva autostereoskopski ili auto 3D za 3D prikaz bez naočala. Proizvođači se ne mogu nikako dogovoriti koji bi svi zajednički podržali, a isto tako, da stvari budu zamršenije, postoji i

Upitne tehnologije

više standardizacijskih tijela koja se bave tim pitanjem. Posljedica je svega toga da 3D sadržaja izvan (rijetkih) 3D Blu-ray filmova za kućni 3D praktički i nema, a tu i tamo poneka je televizijska kuća - od njih nekoliko koje su probno emitirale 3D signal - posve odustala od toga. Sama vizualna kvaliteta stereoskopskog 3D prikaza u kućnim uvjetima, za razliku od uglavnom vrhunskih uvjeta u 3D kinima, nije nimalo impresivna. Dapače, osim što ovisi o konkretnom standardu, ovisi i o kvaliteti i podešenosti slike na TV-u, kvaliteti naočala i općim uvjetima ambijenta u kojemu gledate neki sadržaj. Prvi siguran znak da je 3D za kuću mrtav donio je prošlogodišnji CES - pet godina zaredom vrvio je 3D televizorima i monitorima, a 2013. godine, kao ni ove, to više nitko nije ni spominjao. Ipak, kao posljedica ostali su nam kvalitetni “3D monitori”, koje nitko ne uzima zbog stereoskopskog 3D-a, već zbog visokih frekvencija osvježavanja. 3D TV - nikad se nije primio, a i neće…

Big Data Iako je očito da nam svi na sve moguće načine žele uzeti sve moguće podatke te ih onda pohraniti s golemom hrpetinom podataka drugih nevinih žrtava, u većini slučajeva ovo uglavnom ne radi. Problem je što

je pojam pretjerano napuhan na dva različita načina, a k tome mnogi i ne razumiju što točno znači. Za početak, mnoge se tvrtke bez kompletnog razumijevanja procesa i jasnih ciljeva što im treba pokušavaju saživjeti s idejom i skupljaju ogromne količine podataka o svemu u svom poslovanju, pokušavajući da iz svega toga dobiju cjelovit pogled na sustav. Zauzvrat, međutim, dobiju goleme količine statistike koja ih samo zbunjuje i ne govori im ništa novo, odnosno ništa novo što bi mogli korisno upotrijebiti u svom poslovanju. Umjesto manjeg broja krucijalnih a preglednih podataka, dobivaju se plahte i plahte podataka i brojeva u kojima se gubi bilo kakav fokus na bitno. Također, čini se da se nitko još nije dogovorio što je to “big data”. Nekima je to tehnička infrastruktura na kojoj se skladište i obrađuju podaci; nekima se radi o nestrukturiranim raznorodnim podacima, a za neke je to jednostavno kombiniranje i spajanje podataka iz dva ili više izvora. Iako neke velike i izvrsno organizirane multinacionalke imaju velike koristi od koncepta, mnogi drugi nemaju iako se silno trude da ga usvoje i shvate kako će od toga profitirati. Dakle, ako se i vaša tvrtka grči da izvuče neki smisao iz svega toga - utješit će vas da znate da niste jedini i da to niti je općeprihvaćeno kako bi se iz novinskih tekstova dalo zaključiti niti svi znaju kako s time, a jedino vi ne.

QR kodovi Čini se da s ovim tipom koda namijenjenog elektroničkim uređajima također mnogi imaju problema da shvate koji mu je smisao. Kôd je prije svega zamišljen kao jednostavan način za skeniranje nečega u tisku i trenutni pristup tome na Internetu. Primjerice, vidite daljinski upravljani model aviona koji vam se dopada i QR kôd ispod oglasa, fotografirate ga i odgovarajuća vas aplikacija već vodi do stranice gdje se prodaje taj isti model! (Posve izmaštan primjer - op. ur.) Međutim, iz nekoga razloga tvrtke su ih počele koristiti i kao zamjenu za barkodove ili, u napadu pretjeranog entuzijazma, kao zamjenu za sve druge vidove vlastitog marketinga. Tako je jedan potencijalno koristan izum od želje da ga se što više iskoristi izgubio svoju izvornu svrhu i zanimljivo je da se QR kodovi sada manje koriste nego je to bio slučaj prije nekoliko godina. Pitanje je doduše je li sâm QR kôd kriv za to, odnosno je li njegova korisnost prenaglašena, ili su aplikacije koje su ga trebale iskoristiti bile nedovršene ili pravljene za tehnologiju koja još nije bila zrela za ovakva rješenja. U svakom slučaju, QR kodovi se nisu dokazali u onoj mjeri kako se mislilo.

NFC Bilo je predviđeno da će ova tehnologija posve revolucionarizirati način na koji plaćamo dobra i usluge, ali se nijedno od predviđanja nije ostvarilo. Dapače, Gartner i drugi tržišni analitičari više su puta smanjivali svoje 2014. LJETO BUG2 / 63


početne preoptimistične prognoze, pa je tako u lipnju prošle godine prognoza za 2013. smanjena za čak 40% u odnosu na onu s početka godine. NFC uređaji trebali su po svim prognozama zamijeniti kreditne i debitne kartice, ali na put im je stalo mnoštvo prepreka - od nedostatka standarda, nedostatka NFC terminala na blagajnama, dugo Appleovo nepodržavanje NFC standarda… Trenutna je prognoza za iduće četiri godine da NFC plaćanje neće premašiti ukupno 5% sveg bezgotovinskog plaćanja u maloprodaji, ali i ta bi se prognoza mogla reducirati…

Također, a što mnogi zavedeni superlativima u opisima ne znaju, 3D pisači - bilo da ispisuju u plastici, metalu, gipsu, rastopljenoj čokoladi ili tjestenini - ne koriste više materijala za ispis odjednom. Pisač ne može ispisati novoga samog sebe iako bi se po nekim tekstovima to dalo i tako zaključiti, jer ako može ispisivati elektroniku, ne može ispisivati u metalu i plastici - i obratno. Postoje rijetki primjeri onih koji su sa svojim 3D pisačem našli neku nišu u kojoj uspijevaju zaraditi na njemu, ali posebno kod kućnih i hobističkih korisnika daleko je veći broj onih koji ne pokrivaju ni troškove njegova korištenja, već je tu više kao eksperimentalno sredstvo koje čeka neku buduće usavršavanje tehnologije da postane stvarno korisna. Slično kao u slučaju koncepta Big Data, rijetki su oni koji mogu dovoljno uložiti u to da bi imali koristi i koji točno znaju kako ih iskoristiti. Nedavno je japanska tvrtka Nomura objavila da je očekivanje treće industrijske revolucije koje se veže uz 3D ispis po njihovim procjenama bilo apsolutno neutemeljeno. Ovo baziraju na ekonomskim analizama, pa kažu da je u 2012. ukupna vrijednost 3D ispisa u industriji bila svega oko dvije milijarde dolara, dok je globalna vrijednost sredstava za konvencionalne načine proizvodnje iznosila 93 milijarde dolara. Ne očekuje se da će do 2017. Godine 3D ispis u proizvodnji narasti na više od šest milijardi dolara, što je tek djelić u ukupnoj svoti.

Poboljšana stvarnost

3D ispis (za kuću) Iako se već (komadno) na 3D pisačima ispisuju dijelovi motora za avione i rakete, odnosno korištenjem lasera i slitinskih prašaka moguće je teoretski ispisati bilo kakav metalni dio jeftinije od njegove pojedinačne izrade standardnim metodama, 3D ispis u industriji nije ostavio onakav trag kako bi se po pisanju u tisku dalo zaključiti. To u još većoj mjeri vrijedi za hobističke i eksperimentalne pisače u raznim labovima i školama koji ispisuju s plastičnim masama, a koji su krcati stvarnim problemima koji korištenje čine vrlo napornim. Vjerojatno najslabiji dio procesa 3D ispisa jest softver koji se koristi za to, a koji je uglavnom loš, težak za uporabu i zahtijeva dulje učenje. Sâm ispis koji se često u opisima predstavlja nalik korištenju replikatora iz Zvjezdanih staza sve je samo ne takav. Ispis je bolno dugotrajan; 3D komadi često ne ispadnu onakvi kakve su se korisnici nadali da će dobiti; sami pisači, posebno oni nižeg cjenovnog ranga namijenjeni kućnim korisnicima i hobistima, neprestance se kvare (ponajprije sapnice iz kojih teče rastaljena plastika); trivijalan postupak kao što je ispis figurica za Čovječe ne ljuti se skupa s kockicama na većini je takvih pisača praktički nemoguće izvesti ili je višednevni proces.

64 / BUG2 LJETO 2014.

U filmovima i projekcijama raznih marketinških tvrtki i futurista poboljšana stvarnost izgleda vrlo atraktivno, ali je u praksi na našim smartfonima, računalima i tabletima tek usputna zanimacija koja vrlo brzo izgubi početnu privlačnost. Mislilo se da će Google Glass napokon biti hardver koji će koncept učiniti sveprisutnim i šire prihvaćenim, ali ispalo je da je i on bio pretjerano napuhan. Same očale imaju bitno ograničene mogućnosti u odnosu na ranije najave i poboljšana stvarnost na njima ne izgleda pretjerano uzbudljivo - a ni korisno - te nimalo nalik onome o čemu čitamo i što gledamo po raznim najavama tehnologije. Pitanje je i je li sâm koncept poboljšane stvarnosti stvarno toliko dobar da se iz njega može izvući praktična korist za krajnjeg korisnika umjesto jednokratnog početnog oduševljenja novotarijom, ili je implementacija ta koja kaska. Ako je tako, postoji li neki primjer, platformski neovisan, koji bi pokazao kako bi to moglo izgledati da je stvarno korisno, pa da se prema tim zahtjevima namjenski radi hardver? Odgovor je nažalost da takvog primjera nema i da je poboljšana stvarnost bila uvelike prenapuhana u odnosu na ono što stvarno može pružiti. Ovo naravno ne znači da je koncept zauvijek mrtav - moguće je da će opet oživjeti u nekom posve integriranom i sveobuhvatnom obliku koji će ga učiniti korisnim, ali za sada - poboljšana je stvarnost uglavnom beskorisna. (D. Galić)

[ reportaža ] Bug Future Show 2014

66 / BUG2 LJETO 2014.

Bug

Future Show

2014

Napravili smo prvi tech show u Hrvatskoj! Održan je pred preko tisuću čitatelja Buga i pripadnika domaće IT zajednice i već se sad etablirao kao jedno od najvećih, najutjecajnijih, ali i najzabavnijih tehnoloških događanja u regiji. Evo kako je nam je bilo

Piše: Dragan Petric Fotografije: Lucija Bušić/tportal.hr i Dražen Tomić

2014. LJETO BUG2 / 67


B

Više od tisuću posjetitelja obišlo je dvije dvorane kina Europa i izložbu sponzora u foajeu tijekom održavanja Bug Future Showa

io je to pravi pravcati show! Dan prepun zabave, smijeha, pljeska i nezaboravnih susreta, uz tehnologije budućnosti kao glavnu i jedinu temu oko koje je kreiran čitav program tog događanja. To nije bila konferencija, ni sajam, ni kongres, kakvih ionako ima dovoljno; to je bio prvi tech show u Hrvatskoj! Radi se dakako o Bug Future Showu 2014, događaju koji je 30. siječnja u zagrebačkom kinu Europa okupio preko tisuću pripadnika hrvatske IT zajednice i čitatelja Buga. Svi su oni, zajedno s predavačima i panelistima koji su sudjelovali u programu, pokušali doći do odgovora na pitanje što je sljedeća velika stvar - The Next Big Thing - u tehnologiji.

Budućnost se ponavlja

Bug Future Show 2014 činili su predavanja, paneli, intervjui i videoprojekcije, koji su se odvijali paralelno u dvije dvorane kina Europa (glavnoj, velikoj, te manjoj dvorani Müller), kao i izložba uređaja i tehnologija koje dolaze upriličena u foajeu kina, gdje su posjetitelji te uređaje mogli i isprobati. Zaljubljenici u tehnologiju, geekovi, early adopteri, pripadnici domaće tech zajednice, opinion makeri, inženjeri, gadget freakovi - većinom, dakle, čitatelji Buga - osim iz tog dana iznimno hladnog Zagreba, doputovali su na Bug Future Show iz Splita, Zadra, Osijeka, Rijeke, Pule, s Krka, iz Našica i brojnih drugih krajeva te su svjedočili događaju koji se već sad 68 / BUG2 LJETO 2014.

ustoličio kao jedna od najvećih, najutjecajnijih te najzabavnijih tehnoloških manifestacija u regiji. Hrvatski Telekom otvorio je show predavanjem “Budućnost se ponavlja”, u kojem je Nataša Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma, glavnoga sponzora, približila posjetiteljima kroz konkretne primjere kako tehnologija neprestano mijenja svakodnevicu korisnika. Također je predstavila

Budućnost se ponavlja zanimljivo keynote predavanje na samom početku BFS-a održala je Nataša Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma, glavnog sponzora događaja

primjere u kojima HT prednjači u uvođenju inovacija, pružajući korisniku sve što mu u tom procesu treba: sadržaj, uređaje i infrastrukturu.

Rat smartfona u post-Facebook eri

Panel-rasprave su činile najsočniji dio Bug Future Showa, a prva, s naslovom “Pravila igre u post-Facebook eri Interneta”, donijela je diskusiju

okruglim stolom Bugova kolumnista Ante Vrdelje - Butchera, gdje se raspravljalo o razvoju računalnih igara u Hrvatskoj. Butcherovi gosti bili su Davor Hunski iz Croteama, Andrej Levenski iz Gamepiresa i Krešimir Špes iz Cateia Gamesa. Vidjeli smo i predavanje o tome što donosi 2014. u svijetu PC hardvera koje je održao Bugovac Denis Arunović, predstavljanje Hub:raum poduzetničkog inkubatora Deutsche Telekoma, predavanje Technology vision 2020 Nokia Solutions and Networksa te demo startupa YooLod. Kulminacija programa u dvorani Muller bila je mogućnost isprobavanja Oculus Rifta Glavni i izvršni urednik Buga, Miro Rosandić i Dragan Petric, predstavili su u razgovoru s voditeljem za sve posjetitelje. Bug Future Showa Ivanom Šarićem svoju viziju tehnološke budućnosti te predviđanja o tome što će biti - The Dakako, čitav program u obje Next Big Thing dvorane smo snimili te vam Čitavo to vijeme u predvorju kina Europa mogli ga, montiranog, donosimo na DVD-u koji ste o tome koliko regulatorna tijela EU, ali i naše države, utječu su se isprobati najnoviji proizvodi HP-a, Sony dobili uz ovaj Bug, kako biste i sami mogli osjetiti na brzinu razvoja Interneta i di- Mobilea, Lenova, HTC-a i Hrvatskog Telekoma atmosferu prvog održanog Bug Future Showa gitalnog društva te koliko stoje te doznati detalji o tome kako doći na CES od ukoliko nam se niste bili u prilici pridružiti, odna putu telekomunikacijskim predstavnika trgovinskog ureda Veleposlanstva nosno kako biste imali vrijednu uspomenu na operaterima u ostvarivanju tzv. Sjedinjenih Američkih Država, dok se u dvorani taj dan ako ste ga ipak proveli s nama. Bug Future Show poseban je i po tome što je digitalne agende. Moderator Müller održavao paralelni program za publiku bio potpuno besplatan za posjetitelje, a besplatna ove rasprave bio je Aron Paulić, direktor Buga, a specifičnih interesa. je bila i projekcija filma Nulti Teorem, kojom je sudjelovali su Nives Sandri, predsjednica uprave završio show. I obećanjem da je ovo tek početak, Nokia Solutions & Networksa; Maja Mandić, Igre i filmovi a nikako kraj, u Bugovom doprinosu razvoja IT U toj je dvorani Bug Future show otvoren direktorica Odjela za korporativne regulatorne zajednice - pripremamo vam još poneka iznenaHP-ovom tiskovnom konferencijom na kojoj su poslove Hrvatskog Telekoma; Goran Vojković, predavač pravnih predmeta na FPZ-u i FOI-ju te predstavljeni najnoviji proizvodi ove tvrtke iz đenja prije no što se susretnemo na Bug Future suradnik Buga i Mreže; te Krešo Antonović, načel- programa prijenosnika i pisača, a nastavio se Showu 2015. nik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu pomorstva prometa i infrastrukture. Urednik RTL HotSpota Antonio Zavada moderirao je panel-raspravu o sučeljima budućnosti. Kako ćemo se služiti tehnologijom u vremenima kada tipkovnice i monitori možda postanu alternativni alat za komunikaciju s računalima diskutirali su Igor Fiolić, PPS Country Manager iz HP-a; Darian Škarica iz divit.hr-a; Stjepko Varga, osnivač tvrtke Surogat; te Denis Lacković, voditelj razvoja IPTV-a iz Iskon Interneta. Posljednji panel održan na glavnoj pozornici Bug Future Showa bavio se aktualnim ratom smartfona. Moderirao ga je Dragan Petric, izvršni urednik Buga, a gostovali su Petra Razić Rogić, direktorica HTC-a za regiju North Adriatic; Luka Abrus, direktor tvrtke Pet minuta; Tomislav Boroša, Lead Account Manager iz Nokia Solutions and Networksa; te po mnogima velika zvijezda Bugova showa, čuveni gadget freak Željko Marčec. Tijekom Bug Future Showa gledateljima je podijeljeno desetak smartfona, tableta i drugih gadgeta koje su pripremili sponzori Sony Mobile, HTC i Lenovo. Glavnu nagradu, za najštosnijeg tviteraša, o čemu pišemo u zasebnom okviru, dodijelio je Hrvatski Telekom.

TOP 3 KONCEPTA ZA SLJEDEĆU VELIKU STVAR

Više od 1.000 tvitova Bug Future Show 2014 oborio je sve hrvatske rekorde u odjeku na društvenim mrežama, a osobito na Twitteru, omiljenom upravo među hrvatskim IT profesionalcima. Za vrijeme i nakon BFS-a bilo je više od 1.140 tvitova s hashtagom #bfs2014, a od toga preko 1.000 tvitova poslanih tijekom samog showa. Doseg tvitova s hashtagom #bfs2014 bio je 201.814 tviteraš (toliko je različitih ljudi na Twitteru iz cijelog svijeta vidjelo na svojem timelineu tvitove s ovim hashtagom). Ukupni broj pojavljivanja hashtaga #bfs2014 na timelineovima tviteraša (“timeline deliveries”) bio je enormnih 1,113.439. Hrvatski Telekom na kraju showa nagradio je i najzabavniju tviterašicu, Franku Miriam Brueckler, najboljim tabletom u 2013. godini prema izboru čitatelja Buga - Sonyjevim Xperia Tabletom Z. 2014. LJETO BUG2 / 69


Kino Europa na najbolji je mogući način - svojom ugodnom, toplom i neopisivo prijateljskom atmosferom - ugostilo prvi Bug Future Show!

Dvorana Müller u kinu Europa bila je domaćin paralelnom tracku predavanja i panela, namijenjenih publici uže specijaliziranog ukusa uz vrhunac događanja - isprobavanje Oculus Rifta za posjetitelje

Dvojac koji je na glavnoj pozornici prepričao dogodovštine s CES-a 2014 održanog u Las Vegasu dva tjedna prije BFS-a 2014 - Dragan Petric, izvršni urednik Buga, te Bojan Mušćet iz Hrvatskog Telekoma - prigodno su se amerikanizirali za taj nastup Tijekom održavanja panela o ratu smartfona HTC je jednog posjetitelja iz publike nagradio uređajem HTC One Mini, a uručila ga je Petra Razić Rogić, direktorica HTC-a za regiju North Adriatic

70 / BUG2 LJETO 2014.

Otvaranje showa odradio je, kako se i priliči, glavni urednik Buga Miro Rosandić, uz puštanje legendarnog video selfieja koji možete pogledati u videoreportaži o BFS-u na Bug DVD-u

Glavna dvorana kina Europa u nekoliko je navrata bila dupkom ispunjena, osobito tijekom otvaranja showa, panela i - naravno - dodjela nagrada Sony Mobilea, Lenova, HTC-a i Hrvatskog Telekoma

HP je prije službenog otvaranja Bug Future Showa atmosferu zakuhao bogato posjećenom tiskovnom konferencijom, na kojoj su predstavljeni najnoviji modeli prijenosnika i pisača

Vodootporna serija smartfona Xperia bila je u središtu nastupa Sony Mobilea, koji je model Xperia Z1 Compact, prvi pravi kompaktni flagship na svijetu, premijerno prikazao u Hrvatskoj upravo na Bug Future Showu 2014, svega dva tjedna nakon svjetske premijere na CES-u

Lenovo je podijelio više od stotinu nagrada na BFS-u 2014, među kojima je bio i Yoga Tablet. Bilo je potrebno uloviti Lenovov frizbi, koje su povremeno u publiku bacali voditelj showa i drugi govornici, da se osvoji neka od nagrada

Sony Mobile podijelio je čak šest uređaja publici Bug Future Showa kroz nekoliko nagradnih natječaja, a među njima su bili i smartfoni Xperia Z1 te Xperia M 2014. LJETO BUG2 / 71

[ putovanja ] Preporučujemo 10 hotela na tipičnim IT destinacijama

najugodnije na CES, IFA-u DRAGAN PETRIC

Neki gradovi nama su, informatičarima, suđeni da ih posjetimo barem jednom u životu. Zbog velikih tehnoloških sajmova i konferencija koje se u njima održavaju, svatko kome je posao usko vezan uz IT, konzumnu elektroniku ili telekomunikacije vjerojatno će prije ili kasnije posjetiti Berlin, Barcelonu, London, Pariz, Beč ili čak kudikamo udaljenije destinacije poput Las Vegasa ili Hong Konga. I mi bugovci bezbroj smo puta izvještavali o događajima koje su ugostili upravo ovi gradovi, pa smo na tim putovanjima uspjeli pronaći optimalne hotele da se udomimo tih nekoliko dana, udaljeni od rodne grude. Preporučujemo vam stoga ovom prilikom 10 hotela diljem svijeta, na tipičnim destinacijama za našu struku, koji nude optimalan omjer cijene, lokacije, udobnosti smještaja, kvalitete doručka, čistoće i ponude popratnih sadržaja…

Amsterdam

Barcelona

CitizenM Amsterdam Microsoft, Oracle, Cisco,

SAP… Nema te globalne IT korporacije koja nije barem jednom održala svoju veliku konferenciju u poznatom kongresnom centru RAI u Amsterdamu, jednom od najvećih u Europi. Nanese li i vas put u ovu europsku prijestolnicu bluda, odaberite nešto hipsterski i kičasto i dizajnerski, kako i priliči ovom – prema svim kriterijima – pomaknutom gradu – citizenM. Taj hotel je, zapravo, dio lanca ovakvih neobičnih hotela, i u Amsterdamu jedan postoji na aerodromu Schipol, a jedan u gradu, s time da je ovaj u gradu izvan užeg centra, ali na putu za RAI i tik uz tramvajsku stanicu. Cijela prozorska stijenka mu je staklena (bez pravog zida), krevet je razvučen od ruba do ruba sobe, s kapsulom za tuširanje usred sobe te Philipsovom rasvjetom za razna raspoloženja…

4/5

+ Dizajn soba, tramvajska stanica 72 / BUG2 LJETO 2014.

Hotel Catalonia Ramblas Početkom ožujka 2015. godine Barcelona će deseti put biti domaćin Mobile World Congressa, najvećeg svjetskog okupljanja telekomunikacijskih stručnjaka koji se pretvorio i u najveći svjetski sajam mobilnih uređaja. Zbog toga, Barcelonu svake godine tih dana okupira blizu 100.000 došljaka, što drastično nadilazi njezine smještajne kapacitete, pa je hotel nužno rezervirati već sada putujete li na to događanje. Odaberite Hotel Catalonia Ramblas (čak i ako idete samo turistički ili u nekom drugom povodu). Smješten je u samom centru Barcelone, kraj glasovite La Ramble, a uz umjerenu cijenu, nudi vrlo ugodne sobe, solidnu razinu uređenosti i doručak iz snova. Nema tu nikakvog ekstra luksuza, ali je za vrijeme MWC-a soba u ovom hotelu pandan predsjedničkom apartmanu. + Lokacija, doručak

4/5

i MWC

Berlin Berlin Krajem ljeta, taman kada se svi vrate s

mora, prilika je za pobjeći na nekoliko dana od kuće u Berlin, s obzirom na to da se u njemačkoj prijestolnici tada odvija najveći europski sajam potrošačke elektronike, novih tehnologija i bijele tehnike – čuvena IFA. Osim toga, Berlin je i domaćin središnjica mnogih njemačkih tvrtki koje imaju „filijale“ u Hrvatskoj, pa je ovaj grad često odredište mnogih hrvatskih informatičara, kao i onih iz regije. Ako vam je preskupo plaćati Sheratone, Ritzove i Hiltone, odaberite hotel nazvan jednostavno – Berlin Berlin. Nije skup, a uz simpatičnu i otkačenu „dizajnersku“ arhitekturu interijera, nudi vrlo ugodnu atmosferu, solidan doručak i – šetnjicu od petnaestak minuta do Ku'Damma, središnje šoping-ulice zapadnog dijela Berlina.

Beč

NH Atterseehaus Suites

Berlin

Ako vas (službeni) put nikada nije naveo u relativno obližnji nam Beč, gdje su smješteni regionalni „headquarteri“ mnogih zastupstva globalnih IT giganata pod čijom je ingerencijom i naše tržište – onda još, vjerojatno, nikad niti niste bili na službenom putu… Ipak, Beč je i jedna od najčešćih turističkih destinacija za naše podneblje, kada se poželimo „city breaka“, pa zabilježite negdje preporuku za NH Atterseehaus Suites. Radi se o hotelu čije su sobe, zapravo, mali apartmani s osnovnim kuhinjskim elementima, a koji solidnu razinu uređenosti nudi nasred čuvene Mariahilfer Strasse, u pješačkoj zoni, sve pet minuta pješice od središnjeg bečkog „ringa“. Odmah ispred ulaza u hotel nalazi se i stanica podzemne željeznice, a kako se doručak u hotelu naplaćuje vrlo skupo, prizalogajite u nekoj od bezbroj obližnjih pekara ili štandova sa streetfoodom. + Lokacija, opremljenost sobe

4/5 Hannover

+ Atmosfera, cijena

4,5/5

Ramada Hotel Europa Sve vas je manje, ali neki od vas zacijelo još uvijek posjećuju CeBIT, nekad kultni, a i dalje superglomazni informatički sajam koji se ožujkom održava na hladnom sjeveru Njemačke, u Hannoveru. Grad, očekivano, ni po čemu nije spektakularan ili lijep – ima ih u Njemačkoj barem deset zanimljivijih, u kojima biste radije proveli nekoliko dana. Upravo stoga, naša je preporuka odsjedanje u hotelu koji je smješten debelo izvan centra, ali praktički na samom sajmištu. Tu ih je nekoliko, no Ramada Hotel Europa nudi najpovoljniju cijenu, uz ipak zadržanu visoku razinu poslovnog komfora. Sobe su njemački uredne i čiste, doručak iznadprosječno ukusan, a kako navečer ne biste morali plaćati 30 eura za taksi do centra, tu je i fantastičan bar koji po razumnim cijenama radi jedan od najboljih mojita u Njemačkoj. A da – tijekom dana dijele se besplatne krafne!

4,5/5

+ Blizina sajma, noćni bar, besplatne krafnea

2014. LJETO BUG2 / 73

[ putovanja ] Preporučujemo 10 hotela na tipičnim IT destinacijama

Excalibur Hotel & Casino

Hong Kong

Guang Dong Hotel Hong Kong, poslovno središte Azije,

odredište je koje se nerijetko posjećuje pri posjetu tome kraju svijeta, barem jednodnevnim „layoverom“ kako bi se lakše podnio daleki put do Kine, Japana, pa i Australije… Uz to, Hong Kong je i meka za nabavu jeftinijeg hardvera i mobitela, pa informatičari rado ovdje „ubiju dan“ ako su u prilici. U ovome gradu postoje stotine hiperluksuznih hotela, no preskočite ih sve i uštedite novac – odsjednite u znatno manje komfornom, ali beskrajno dobro lociranom Guang Dong Hotelu na Kowloonu (središnji otok u Hong Kongu). Odavde su vam na nekoliko metara od ulaza udaljeni najbolji noćni barovi, restorani svih mogućih nacionalnih kuhinja svijeta, stanica podzemne željeznice, saloni „za masažu“, sve, sve, sve… Bez ikakvih dvojbi, ovo je najbolji odabir hotela ako želite doživjeti ovaj fantastični grad. + Genijalna lokacija, noćni život

3,5/5

London

Las Vegas

Najveći među najvećima, najspektakularniji među najspektakularnijima, najutjecajniji među najutjecajnijima – sajam CES svakog se siječnja održava u Gradu Grijeha, Las Vegasu. Tu se, uostalom, održava i valjda 90% svih američkih konferencija i kongresa velikih IT tvrtki, i ako ste kao informatičar ikada putovali u Ameriku, izgledi su da je to bilo baš u Las Vegas veliki. Veći, svakako, nego da nešto zaradite u njegovim bezbrojnim kockarnicama… Odsjednite u hotelu Excalibur, smještenome na samom Stripu. Nudi fantastičnu cijenu i raskošne sobe s golemom kvadraturom, a ako pri check-inu zatražite i dobar pogled na glasoviti Las Vegas Boulevard, odnosno kraće Strip, mogli biste se ugodno iznenaditi jednim od najboljih pogleda u gradu. Pazite – ovaj hotel, kao i svi drugi u Vegasu, ne uključuje doručak u cijenu! + Pogled, dobra lokacija, cijena

Melia White House Mi, informatički novinari, kada je riječ o europskim

putovanjima, najčešće posjećujemo London jer se tamo održava najviše svjetskih premijera novih tehničkih proizvoda. I partnerske i distributerske kuće mnogih poznatih tech marki često su stoga u Londri, pa svima koji moraju skoknuti do Otoka preporučujemo hotel nazvan Melia White House. Svega je petnaestak minuta pješice od Oxford Streeta, a ispred ulaza nalazi se stanica podzemne željeznice. U blizini je, za trenutke opuštanja, Regent Park – jedan od najljepših u Velikoj Britaniji. Pohvale zaslužuje sjajan doručak, kao da ste u Hiltonu, gdje vam kuhari peku omlete i palačinke, a i kreveti su nekako udobniji nego u drugim hotelima srednje poslovne klase, pa se spava odlično… Sam „američki“ naziv hotela, doduše, nikako nema veze sa stvarnošću. + Doručak, udobnost kreveta

74 / BUG2 LJETO 2014.

3/5

4/5

New York

W NY Union Square Da se razumijemo – u New Yorku, ako želite odsjesti na Manhattanu (a želite!), ne postoji jeftini hotel. Svi do jednog su skupi i svi do jednog naplaćuju kao da su Westin ili Hilton. Utoliko, ne gubite živce traženjem „jeftinog“ smještaja nego si naprosto priuštite jedan takav fantastičan hotel na fantastičnoj lokaciji. Naša preporuka je W NY Union Square na, pogađate, Union Squareu – jednom od najpoznatijih trgova na Manhattanu, udaljenom petnaestak minuta pješice od središnjeg Times Squarea. Pripazite – doručak nećete dobiti (kao ni u većini hotela u New Yorku), ali u okolici Union Squarea možete jesti u doslovce stotinu zalogajnica. Tu je i jedna od najvećih stanica podzemne željeznice, a ako naručite prijevoz za aerodrom i trebate ga čekati desetak minuta, osoblje će vas počastiti pićem po izboru u baru. + Luksuzne sobe, darežljivo osoblje

4,5/5

Pariz

Victoria Palace a 2015. godine Barcelona će deseti put biti domaćin Mobile World Congressa, najvećeg svjetskog okupljanja telekomunikacijskih stručnjaka koji se pretvorio i u najveći svjetski sajam mobilnih uređaja. Zbog toga, Barcelonu svake godine tih dana okupira blizu 100.000 došljaka, što drastično nadilazi njezine smještajne kapacitete, pa je hotel nužno rezervirati već sada putujete li na to događanje. Odaberite Hotel Catalonia Ramblas (čak i ako idete samo turistički ili u nekom drugom povodu). Smješten je u samom centru Barcelone, kraj glasovite La Ramble, a uz umjerenu cijenu, nudi vrlo ugodne sobe, solidnu razinu uređenosti i doručak iz snova. Nema tu nikakvog ekstra luksuza, ali je za vrijeme MWC-a soba u ovom hotelu pandan predsjedničkom apartmanu. + Lokacija, doručak

4/5 2014. LJETO BUG2 / 75

[ svemirske simulacije za 2014. ] Star Citizen i Squadron 42

Nadahnut Ratovima zvijezda, Zvjezdanim stazama, Posljednjim zvjezdanim borcem i drugom zvjezdanom građom, Star Citizen bi revitalizirao žanr svemirskih simulacija

svemirske simulacije za 2014. 76 / BUG2 LJETO 2014.

S tar C itizen i S quadron 42

slama od kumova Više od 500.000 ljudi uplatilo je gotovo 50 milijuna američkih dolara za razvoj projekta koji bi mogao postati najljepšom i najboljom svemirskom simulacijom. Ako se ne pretvori u najveći vaporware ikad

K

alifornijski developer, 45-godišnji Chris Roberts, zna kako se radi dobra igra, ili je makar to znao nekoć. Autor svemirskih pucačina što su oblikovale žanr, od Wing Commandera do Freelancera, pozvao je prije dvije godine svoje fanove kratkim filmićem da mu uplate neku kintu i pomognu mu da izradi Star Citizen, igru o kojoj je oduvijek sanjao, ali nije imao ni love ni tehnologiju da je napravi. Pritom se Roberts hvalio bivšim postignućima i nabrajao igre na kojima je radio, ali nije

Ante Vrdelja precizirao svoju ulogu u razvojnom procesu: na nekima je aktivno sudjelovao u proizvodnji, negdje je bio producent, a kod one zadnje, Freelancera, napustio je tvrtku usred razvoja da bi se bavio drugim stvarima i zadržao se tek u savjetodavnoj ulozi. Veli Roberts i da ga zadnjih 10 godina nije bilo jer je izgorio, no proteklog se desetljeća nije odmarao: malo istraživačkog čačkanja po Internetu otkriva da je iza njega niz manje ili više neuspješnih holivudskih projekata, a da se od njih složi profesionalni životopis, reklo bi se - ovom tipu ide sve gore.

Publika Star Citizena rado sudjeluje u alfa i beta fazi igranja, gdje neće besplatno testirati module poput dogfightinga, već će za tu “privilegiju” plijevljenja bugova i platiti

2014. LJETO BUG2 / 77


Prvi čovjek projekta Chris Roberts rado se hvali svojim računalom opremljenim Titanima u SLI-u ili četverostrukom Crossfire kombinacijom te golica maštu fanova najavama najljepše igre koju je PC vidio

Zar toliko? Ma nemojte! Nakon uplaćenih 20 milijuna američkih dolara, tvorci igre objavili su da rade i na FPS komponenti: svemirski će brodovi pristajati na površinu planeta, a dalje pješice

Vojni rok. Objavi Star Citizena prethodi Squadron 42, kampanja za jednog igrača (ili više njih, kooperativno), u kojoj je cilj zaslužiti status građanina u Republici iz budućnosti, pilotirajući lovcem. Civilno se, kažu, služiti ne može

Chris Roberts naposljetku se odlučio vratiti igrama, a na pitanje ima li krvi u nosu da napravi još jedan grandiozni projekt, odgovori su bili oprečni. Izdavači mu nisu vjerovali, navodeći da su svemirske simulacije neunosna niša, dok su fanovi žanra presudili drukčije i Robertsu poklonili povjerenje. I to toliko povjerenja da se, mjereno u novcu, Star Citizen sa 48 milijuna dolara uplaćenih na neviđeno prometnuo u najuspješniju igru, i projekt općenito, financiran crowdfundingom.

Što je sve obećano

Na prvi pogled, Roberts sa Star Citize-

78 / BUG2 LJETO 2014.

nom igra na sigurno: radi se o žanru koji je doktorirao: simulatoru borbe u svemirskim letjelicama, od laserom naoružanih lovaca i korveta do razarača i nosača, s komponentom međuzvjezdane trgovine i pričom u kojoj igrač aktivno sudjeluje. Hoće li poživjeti ili propasti galaktički pandan Rimskog Carstva u 30. stoljeću, United Empire of Earth, ovisi o tome koliko će dobro pucati, trgovati i spletkariti. S druge strane, u obećanja kojima je od igrača izmamio sve te milijune, autor igre uključio je otprilike sve što mu je palo na pamet: Star Citizen će biti mrežna, mnogoljudna igra (MMO) u svemiru koji će se, kako to sa svemi-

“Pedeset milijuna!? Ujmeocaisina…” čudom se čude novinari i puk podjednako novcu koji je prikupljen za razvoj Star Citizena. Golem jest, ali ne i najgolemiji: usporedbe radi, evo koliko je stajao razvoj (nekih) igara, u milijunima dolara. Grand Theft Auto V Star Wars: The Old Republic Destiny Tomb Raider Watch Dogs L.A. Noire Star Citizen Beyond: Two Souls BioShock Wing Commander III

- 265 - 200 - 140 - 100 - 68 - 50 - 47,7 - 27 - 15 -5

*Izvor: Wikipedia

rom već biva, kontinuirano širiti dodavanjem novih sustava i planeta, dok je kampanja za jednog igrača u međuvremenu izdvojena u epizodnu igru Squadron 42, koja će nalikovati na Wing Commander - samo veći, uvjerljiviji i sa spektakularnom grafikom. Za Squadron 42 planirane su i kooperativne misije u kojima se leti i puca zajedno s frendovima. Ova će igra datumom objave prethoditi Star Citizenu, koji donosi dogfighting i ozbiljniju interakciju s igračima na serverima, a obje će uključivati istu, divnu grafiku pogonjenu Crytekovim engineom, letjelice modelirane detaljno, od motora do zadnjeg thrustera, i navodno neviđeno realističnu fiziku koja upravlja tim potisnicma i svime ostalim što se valja svemirom (prigodno i opravdano zanemarujući dosadnosti poput širenja zvukova i eksplozije u vakuumu). Potencijalni je problem megalomanija projekta: već se nakon uplaćenih 20 milijuna dolara otključao ambiciozni cilj da piloti u Star Citizenu mogu iskočiti na površinu nekog od stotina (ili sad već tisuća) planeta pa se ogledati i pješice, odnosno igra je dobila i FPS

Pošto svemir? Prema trenutnim i provizornim minimalnim specifikacijama za alfu Star Citizena (Core2 Duo 2,4 GHz, Nvidia 460 GTX), konačna verzija igre mogla bi raditi i na srednje jakim strojevima. To je dobro, jer treba uštedjeti i za ovo:

Svemirski Volkswagen. RSI Aurora svemirska je barka u kojoj će pod zvijezde većina kupaca, onih koji su za igru izdvojili tridesetak dolara. Tko u startu hoće većega, može si ga kupiti: nude se paketi od 50 dolara za dva broda do suludih 15.000 dolara za cijelu flotu (i otprilike svi iznosi između)

komponentu. Iako je trenutno prikupljeno 48 milijuna dolara, studio Cloud Imperium Games i dalje prima uplate na svojim web stranicama i već je odredio nove razvojne ciljeve ako mu konto pokaže 50 milijuna - magičnu brojku koja za njih, vele, ima neko mistično i posebno značenje. Developeri naprosto ne znaju reći sad je dosta, imamo sve što nam treba.

O beskonačnosti svemira i razvoja igara

Iznos prikupljenog novca raste i danas, dok ovo čitate, a s njim i popis mogućnosti koje su autori obećali ugraditi u igru. Autori nastavljaju gomilati fantazije o tome što bi najbolja svemirska igra trebala uključivati, naizgled nesvjesni rokova koji će im trebati da viziju pretoče u nešto igrivo. Modul Arena Commander, svojevrsna alfa koja je igračima platišama trebala ponuditi prvi uvid u rezultate dosadašnjih napora, objavljen je u lipnju zajedno s brojnim bugovima, minimalnim sadržajem i razočaravajućim performansama. Da bi se ostvario plan i ispoštovali rokovi

objave - Squadrona 42 do kraja ove godine i potom Star Citizena, valjda u 2015. - Cloud Imperium Games je nabujao na tim od 200 suradnika koji rade u Santa Monici, dok developeri-najamnici u Vancouveru trenutno pomažu s oblikovanjem tajnog hangara u asteroidu, gdje će igrači skloni piratstvu garažirati letjelice. Da im pomogne oformiti druge klase, trgovce i najamnike, Cloud Imperium je oformio “neslužbeno partnerstvo” s bratskim studiom s Kickstartera koji radi sasvim desetu igru, srednjovjekovni RPG, ali igrom slučaja ima iskustva s CryEngineom. U razvoj je uključena i zajednica igrača od kojih se na natječaju s novčanom nagradom tražio dizajn svemirskih letjelica. Žure se developeri, dakle, a da bi pokazali kako marljivo rade, snimaju i objavljuju filmiće, u kojima se kakti transparentno dokumentira cijeli proces. Dosad su objavili preko 50 sati videomaterijala u kojima intervjuiraju čelnika i druge ključne ljude u timu i odgovaraju na pitanja zajednice. Pritom su silno obazrivi pa fanovima koje zanima sve - od toga hoće li moći glasati na

Saitek X-55 Rhino HOTAS, 199 dolara

Oculus Rift, oko 350 dolara

svemirskim parlamentarnim izborima do simulacije vršenja nužde u svemiru - u najgorem slučaju ne kažu “ne”, već “to je nešto o čemu smo razmišljali”.

Svemirac-pučanin

Ne dobije li Star Citizen nagradu za najbolju igru ikad, zaslužio ju je - već danas - za najbolje odnose s javnošću. Nečuveni uspjeh kampanje prikupljanja novca i nezapamćeni interes igrača Chris Roberts osigurao si je dosta jeftinim političkim trikom, populizmom, pa popljuvao doktrinu velikih izdavača i razvoj igara za najniži zajednički nazivnik, ćelave konzole, i zarekao da će igru ekskluzivno izraditi za najmoćniju platformu - PC. Cijela je masterrasa PC igrača od te spike pala u ekstazu, dosta razumljivo: obećali su im igru kakvu svijet nije vidio iz zanimljivog žanra koji je davno zamro, svemirska brda i doline, a među njima i podršku za virtual reality headset Oculus Rift i kontrole HOTAS, poput Saitekova nadolazećeg modela X-55 Rhino. Pa ako je tih 30 baksi koje treba uplatiti samo srećka na kojoj se može izvući ovaj lijepi san - tko ju ne bi uplatio? 2014. LJETO BUG2 / 79


pičim svojim samoletom s pogonom na zrak

Svemir je samotno mjesto, no otkako je Star Citizen zgrnuo ozbiljan novac, najednom u vakuumu – silna gužva! K zvijezdama bi žurno, na krilima nanovo raspirenog interesa za svemirske simulacije, i mali i veliki developeri, a među igrama o pilotiranju, trgovanju, gusarenju i drugim stvarima u kojima se mlad čovjek može ostvariti u bespuću – i dvije igre iz Hrvatske. Velika je to stvar, jer otkako je Tito prodao državni svemirski program Amerima, skupa s tajnovitim skicama Hermana Potočnika, i prije nego tamo privatnim sredstvima otprave kolegu Ambruša-Kiša, ovo je najbliže da smo svemiru prismrdili!

Starpoint Gemini 2

Trodimenzionalni taktički svemirski simulator – tako je igra službeno žanrovski svrstana – daje igraču da zapovijeda vlastitim brodom i snalazi se kako umije, u poraće Drugog Gemini rata. Situacija u svemiru je složena, a kako točno i što se zbilo, to se može doznati igrajući prvi nastavak. Oni

Autor: Little Green Man

Platforme: PC

Eve: Valkyrie

Imao sam rijetku sreću iskušati pretpremijernu verziju igre u vrijeme – lani – kad je nisu vidjeli ni mnogo ugledniji novinari – pa čak ni sâm Petric! – u kombinaciji s Oculus Riftom. Tvorci jedine prave MMO igre u svemiru, islandski CCP, već su tada na prototipu uspjeli demonstrirati kako će uzbudljivo izgledati budućnost gaminga. Igra koju razvijaju

Autor: CCP Games 80 / BUG2 LJETO 2014.

Platforme: PC, PS4

Pulsar: The Lost Colony

koje zanima što prije uskočiti u Dvojku, mogu: u vrijeme pisanja ovog tekstuljka igra hrvatskog studija LGM već je dostupna na Steamu, u famoznom programu early access, sa 50 dostupnih svemirskih brodova za istraživanje, trgovinu i borbu.

Izašla: 17. travnja 2014.

Početkom godine je objavljeno dugoočekivano proširenje male i silno zabavne retro svemirske simulacije, FTL: Advanced Edition. Tko nije isprobao, mora, a tko jest pa hoće još, tu mu je Pulsar, igra vrlo sličnog koncepta. Malena posada zadužena je za pilotiranje, održavanje motora, štitova i oružja svemirskog broda, kao i rješavanje svih nedaća na putovanju prema misterioznoj izgubljenoj koloniji. Novotarija je trodimenzionalni prikaz i kooperativno igranje za dva do pet kozmički nastrojenih frendova.

Autor: Leafy Games

Platforme: PC

Izlazi: ovog ljeta

Void Expanse

kao tzv. tie-in za svoj Eve Online i pokaznu vježbu za tuđe VR headsetove arkadna je pucačina u kojoj se nišani pogledom, no osim ove novotarije i ljepuškaste grafike, tada nije imala mnogo sadržaja. Do izlaska Oculusa (i Sonyjeva Morpheusa) ima vremena, pa i CCP ima vremena da Valkyrie pretvori u poštenu igru.

Izlazi: možda ove godine, vjerojatnije sljedeće

Akcijski sci-fi RPG s pogledom iz ptičje perspektive djelo je (u nastajanju) peteročlanog indie studija koji ne djeluje obeshrabreno brojnom i uspješnijom konkurencijom, pa strpljivo radi igru koja je trenutno u alfa fazi. Ali nisu ni nesvjesni položaja na gužvovitoj svemirskoj sceni, pa za skromnih 10 baksi nude early access putem svojih web stranica i ključ za Steam u slučaju da – ironični su na svoj račun – tamo ikad dospiju. Igru od nule rade u Unityju, a to što na mahove podsjeća na stare Space Rangerse nije slučajnost: ovu igru navode kao dragu uspomenu iz mladih dana, zajedno sa serijalom Master of Orion.

Autor: AtomicTorch sami (trenutno u alfi)

Platforme: PC, (Mac i Linux uskoro)

Izlazi: ne znaju ni

2014. LJETO BUG2 / 81

[ svemirske simulacije za 2014. ] Star Citizen i Squadron 42 Rodina

No Man’s Sky

Brendan Anthony nešto je kao Flash Gordon, svemirska junačina koja sve može i umije, i spletkar Ming koji bi pokorio svijet – u jednoj osobi. Na igri radi sâm-samcat, obećava proceduralno stvorene svjetove i zviježđa, slijetanje, polijetanje, gusare i sto čuda – i naizgled ga nimalo ne brine što sve ovo ne mogu ispuniti ni timovi sa pet, pedeset ili par stotina developera. Lukavo je objavio da je igra dovršena (svemirsko mu se prostranstvo za sada sastoji od četiri planeta, 50 raznovrsnih asteroida i 45.000 asteroidića), ali da je zapravo cijela stvar projekt koji je u konstantnom razvoju. Što se drugdje poštenije naziva betom ili early accessom.

Autor: Elliptic Games kakva će bit v2.0

Platforme: PC

Izlazi: kao već jest (v1.1.0), ali da vidite

The Red Solstice

Moglo bi se reći da se TRS na popis svemirskih simulacija ugurao zahvaljujući posebnom tretmanu domaćih developera, a onda isto tako i – tužite me! Ova je igra ionako žanrovski dovoljno bliska: arkadna sci-fi RPG pucačina smještena na Mars, nadahnuta klasicima kao što su StarCraft, Dawn of War i Syndicate, što navode sami autori, pomalo podsjeća i na Alien Breed – ako ste dovoljno stari. Sve je ovdje ipak suvremeno, od trodimenzionalnog prikaza s top-down pogledom, preko kooperativnog multiplayera za osam igrača, do neizostavnog proceduralnog stvaranja mapa (koje se u službenom opisu ipak naziva nasumičnim). TRS si je već osigurao mjesto na Steamu zahvaljujući glasanju igrača u programu Greenlight.

Autor: Ironward Platforme: PC, moguće i Mac, Linux, tableti i konzole Izlazi: u kolovozu 2014. (ABDISJ) 82 / BUG2 LJETO 2014.

Programeri nove generacije svemirskih simulacija često se hvastaju proceduralnim rješenjima koja će im svijet nasumično popuniti objektima i zbivanjima iz baze podataka, tako da nikad ne bude isti, a opet – izgleda uvjerljivo. Kraljevi proceduralnog jesu četiri Engleza u kojih je takva cijela igra: lišće, drveće, ptice, pirati, asteroidi – svaki atom, sve je proceduralno, vele

Autor: Hello Games

Platforme: TBA

Kerbal Space Program

Raditi igre puno je kompliciranije od projektiranja rakete, zaključio je svojedobno John Carmack, pokušavajući objasniti svoj novi hobi sa svemirom i natjecanje za X-Prize. Rocket science, dakle, nije rocket science – a možda i jest, kako za koga – no priuštiti si ga može samo onaj koji godišnje ima oko milju dolara (toliko je Carmack trošio na svoju firmu, dok

Autor: Squad

Platforme: PC, Mac, Linux

Elite: Dangerous

na početku isječka koji prikazuje igru kojom bi “prenijeli pionirski duh istraživanja”. I dok se četverac gore, u svemiru, zanosi velebnim otkrićima koja čovječanstvo tek sanja, dolje, doma, na sitno ih prca Posejdon – za prošli im je Božić poplavio ured i uništio svu opremu i kôd. Developeri su slegnuli ramenima, pa krenuli iznova.

Izlazi: TBA

m

Igra s kojom je počelo ludilo za svemirom krajem ove godine dobiva nastavak. Na 30. godišnjicu od objave izvornika i nakon 15 godina razvoja, Elite 4 bi trebao ugledati svjetlo zvijezda zahvaljujući čudu crowdfundinga. David Braben, autor serijala, ostario je obilazeći izdavače koji mu nisu htjeli objaviti projekt, da bi se pedesetgodišnjaku ove godine napokon posrećilo: sâm je namaknuo oko 3,5 milijuna dolara. Ostvarenje sna za čiču-legendu, ali vjerojatno i silan izvor frustracija kad vidi koliko se novca slilo u konkurentski Star Citizen, pa mu je možda malo i splasnuo entuzijazam: igra u kojoj se leti svemirskim brodićem, puca, piratizira, trguje i terorizira nije objavljena u ožujku, kako je isprva obećano.

Autor: Frontier Developments Izlazi: krajem 2014.

Platforme: PC, pa tri mjeseca kasnije Mac

Space Engineers

ju nije zatvorio). Nama ostalima ostaje Kerbal Space Program, simulator svemirskog programa u kojem se od gotovog materijala sastavlja raketla, pa se lansira na neki od mjeseca planeta Kerbal, dok napredni fizikalni model odlučuje hoće li dizajn izdržati, a posada preživjeti.

Izlazi: TBA (trenutno u early accessu)

Lakše je razarati nego stvarati. Lakše je povući oroz nego svirati gitaru. O relativnoj kompleksnosti rukovanja švas-aparatom Antonio Banderas ne govori, no developeri su analogijom utvrdili da na svakih toliko igrača koji bi druge spržili laserom ipak postoji i određeni broj onih koji bi radije gradili i stvarali. Dok druge igre nude karijeru na izbor, pa ratuj ili rudari po volji, Space Engineers su se usredotočili isključivo na pošteno sklapanje svemirskih letjelica i baza. Nude i multiplayer – u kojem se, doduše, nekom jadniku teoretski može maznuti letjelica, pa je rastaviti na sastavne legoidne dijelove – no naglasak je sandbox igre na stvaranju, opremanju, nadograđivanju i drugim sličnim, miroljubivim aktivnostima.

Autor: Keen Software

Platforme: PC

Izlazi: TBA (trenutno u early accessu) 2014. LJETO BUG2 / 83

powered by

b e r g Za 2014.

27. rujna

Pozivamo sve timove s inovativnim i originalnim tehnološkom proizvodom, uslugom ili aplikacijom na najuzbudljivije natjecanje ideja u regiji!

Kakve timove tražimo • • • • • • • • •

Proizvođače digitalnih inovacija i uređaja Developere softvera i online servisa Startupe s globalnom ambicijom Korporativne odjele s vizijom budućnosti Sveučilišne istraživačke spin-offe Inovatore u tvrtkama i istraživačkim institutima Pripadnike poduzetničkih inkubatora Kreativce s podrškom poslovnih anđela Sve kojima treba odskočna daska za američko tržište

sponzor

Prvoplasirani tim osvaja:

PUT U LAS VEGAS

i izlagački štand na CES-u 2015 za dva predstavnika tima uključuje aviokarte, hotelski smještaj u Las Vegasu i izlagačkI štand na Eureka Parku u sklopu CES-a 2015

Tri prvoplasirana tima osvajaju: Predstavljanje pred publikom na Bug Future Showu 2015 Svi timovi DOBIVAJU: Promotivni prostor u Bugu, Mreži, Bug Onlineu i na Bug TV-u te cjelodnevni nastup pred publikom i potencijalnim investitorima

Idea Knockout održat će se 27. rujna 2014. u Zagrebu uz besplatan ulaz za publiku.

Informacije o uvjetima sudjelovanja zainteresirani timovi mogu zatražiti putem stranice w w w . i d e a k n o c k o u t . c o m

Kriteriji za prijavu • Predstavljena tehnološka inovacija mora biti namijenjena krajnjim korisnicima, dakle zamišljena kao rješenje od kojeg bi jednog dana svi mogli imati koristi. • Prezentiranu ideju mora biti moguće komercijalizirati u naredne tri godine, a da pritom nije trenutno dostupna na tržištu. Izuzetak su aplikacije i online usluge koje postaju javno dostupne tržištu najranije devet mjeseci prije početka CES-a 2015. • Proizvod ili usluga moraju biti inovativni, s potencijalom značajnog utjecaja na tržište.

medijski sponzori medijski sponzori iz regije

• Ideja mora biti prikazana u realiziranoj formi, dakle kao hardverski prototip ili funkcionalna demo aplikacija ili online usluga - koncepti i ideje “na papiru” se ne prihvaćaju. • Tim ne mora nužno biti startup - prihvaćaju se i prijave tvrtki koje već imaju komercijalizirane proizvode sve dok ideja s kojom se natječu udovoljava ovim kriterijima. • Nužno je da tim nikada do sada nije nastupio na Eureka Parku na CES-u. • Tim ne mora nužno biti iz Hrvatske, a nastupiti može na hrvatskom ili engleskom jeziku

pretplatnici PROFITIRAJU!

pretplatite se

Pristup Win 8.1 izdanju Buga

Sadržaj posebno optimiziran za sva računala i tablete s Windows 8.1 operativnim sustavom Čitanje svih brojeva Buga, uključujući i najnoviji Mogućnost kupovine samo digitalnog Win 8.1 izdanja i digitalne pretplate

UŠTEDA ZA PRETPLATNIKE

www.bug.hr/winstore

40%

do

Pristup iPad izdanju Buga

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima sadržaj optimiziran za čitanje na tabletima uz interaktivne linkove unutar tekstova pretplatu je moguće ostvariti i samo na iPad izdanje po povoljnijoj cijeni i za kraći period

267 kn godišnja pretplata 70% cijene u prodaji

449 kn DVOgodišnja pretplata

Digitalizirana web arhiva

najjednostavniji put do željenih informacija kroz bilo koji internetski preglednik sadržaj starih brojeva indeksiran je i lako pretraživ po brojnim kriterijima brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s odmakom od najviše 60 dana u odnosu na izlazak tiskanog izdanja Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/

60% cijene u prodaji

Pretplatite se još danas na:

www.bug.hr/webshop

Za sve dodatne informacije obratite se na e-mail adresu: [email protected]

BUG_2_2014

Recommend Documents