VODI^ ZA
BRDSKI BICIKLIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i}
VODI^ ZA BRDSKI BICIKLIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI Autor projekta: Emir Vu~ijak Saradnik na projektu: Mersad Pa{i} Izdava~: Turisti~ka zajednica Federacije BiH Za izdava~a: Enes Arifhod`i} Fotografije: Emir Vu~ijak Design i DTP: Sezam www.mtb.ba
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 796.61(497.6)(036) VU^IJAK, Emir Vodi~ za brdski biciklizam u Bosni i Hercegovini / Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i} ; [fotografije Emir Vu~ijak]. - Sarajevo : Turisti~ka zajednica Federacije BiH, 2008. - 148 str. : ilustr. ; 21 cm Bibliografija: str. 145 ISBN 978-9958-9021-0-9 1. Pa{i}, Mersad COBISS.BH-ID 16621574
VODI^ ZA
BRDSKI BICIKLIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i}
”Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog ~ovjeka. Nema mjesta gdje se mo`e ~uti otvaranje li{}a u prolje}e, ili drhtaj krilca mu{ice. A mo`da zato jer sam divlji i ne razumijem. Buka u gradovima je uvreda mojim u{ima. [ta vrijedi ljudski `ivot ako ~ovjek ne mo`e ~uti usamljeni krik kozoroga ili no}nu prepirku `aba u bari? ” Dio pisma indijanskog poglavice Seattle-a iz 1854. godine, upu}enog ameri~kom predsjedniku u Washington kao odgovor na ponudu da bijelci kupe indijansku zemlju.
Uvod Svojevremeno se biciklizam vezivao uglavnom za asfaltne podloge no, pojavom prvih modela brdskih bicikla, kako im samo ime kazuje, otvorio se potpuno novi svijet u`itka na dva to~ka - vo`nja u prirodi, vo`nja po makadamskim brdskim putevima ili, ~ak, tamo gdje uop{te nema utvr|enih staza. Jo{ prije desetak godina brdski biciklisti su stidljivo po~eli zalaziti po na{im planinama izazivaju}i ~u|enje mje{tana. Kasnije su do{li opremljeniji modeli od laganijih materijala, ko~nice sa diskovima, amortizeri i sva ostala tehni~ka pobolj{anja, {to je umnogome pove}alo radijus kretanja biciklista i zna~ajno eliminisalo probleme izazvane kvarovima. Odlazak u planinu svakako nije preporu~ljiv usamljenom pojedincu. Vo`nja u grupama donosi sigurnost svakom u~esniku, ali i ugodno dru`enje i lijepu atmosferu. Me|utim, i grupa, kad se na|e na nepoznatom terenu, suo~ava se sa dilemom: kojim putem nastaviti. [umskih puteva je bezbroj, ~esto nisu ozna~eni na zastarjelim kartama do kojih se ionako te{ko dolazi, a vo`nja uvijek istim stazama ne predstavlja pravo zadovoljstvo. Voze}i sa ~lanovima BBK "Igman" po planinama Bosne i Hercegovine otkrio sam svu ljepotu brdskog biciklizma. Tu vrijede jednostavna pravila uva`avanja svakog pojedinca bez obzira na pol, godine, status ili kondiciju. Uvijek je sna`no izra`eno jedinstvo grupe i obilje vedrog raspolo`enja. Me|utim, i ovako organizirana ekipa uvijek je trebala vodi~a, nekog ko }e pedantno isplanirati put, brinuti se o cijeloj grupi. Izvje{taji sa vo`nji su, me|utim, kod obi~nog posmatra~a stvarali famu kako je rije~ o izuzetnim poduhvatima samo za one koji posjeduju izvrsnu kondiciju, znanje i tehni~ke vje{tine. Stekao sam dojam, naime, da mnogi ljubitelji brdskog biciklizma jo{ uvijek imaju dilemu da li se uputiti u planinu ili ostati u gradu, da li se priklju~iti poznatoj grupi ili formirati vlastite grupice kondiciono pribli`no izjedna~enih biciklista, a i tada zastajali su pred vje~itom dilemom: kuda krenuti. Osim toga, brojni stranci, ljubitelji prirode koji borave u na{oj zemlji, odu{evljeni njenim ljepotama ali i zaziru}i od opasnosti koje nose zaostale mine, ~esto su tra`ili vodi~a ili barem `eljeli da se priklju~e organiziranoj grupi i otkriju ~ari odlaska biciklom u planinu. Ova knjiga je nastala upravo kao `elja da se potaknu svi neodlu~ni na odlazak u prirodu, da se razbije bojazan od planine i eventualnog lutanja spletom bezbrojnih makadamskih {umskih puteva. Bilo bi sjajno posjedovati GPS, ali i obi~nim ciklo kompjuterom, ~ak i bez njega, lako je pratiti putanju navedenih staza obra|enih u ovom vodi~u bez straha od pogre{nog skretanja i lutanja. Putanje su obra|ene na jednostavan i razumljiv na~in sa ta~nim udaljenostima izmjerenim GPS-om, i nude fotografiju svake bitne raskrsnice uz upute kamo skrenuti. Prate}i ponu|enu mapu vo`nja ponu|enim stazama bi trebala biti jednostavna i predstavljati u`itak. U vodi~u su obra|ene samo neke od brojnih staza koje nude Trebevi}, Ozren, Igman, Bjela{nica, Viso~ica, Vele` ili Vranica. Vjerujem da }e sljede}e izdanje obuhvatiti i druge interesantne destinacije kao {to su Vla{i}, Zvijezda, Jahorina, Romanija,Treskavica, Bitovnja, Zelengora, Majevica... Sa zadovoljstvom }u prihvatiti sve prijedloge za nove destinacije kao i savjete korisnika ovog vodi~a. Emir Vu~ijak
9
TREBEVI]
ada se pogleda Trebevi} iz njegovog podno`ja, sa sarajevskih ulica, osobito vrh na kojem dominira tv toranj, ~ini se nevjerovatnom i pomisao da se ~ovjek gore uspne biciklom. Me|utim, osje}aj trijumfa nakon {to se iza posljednjih krivina uka`e ogromni tv toranj koji je izgledao nedosti`no s podno`ja planine, jo{ vi{e kad se na|e na samom vrhu odakle puca pogled na Zvijezdu, Ozren, Bukovik, Crepoljsko, Romaniju, Jahorinu, Bjela{nicu, Treskavicu... nemjerljiv je, a svaki bicklist koji ga je jednom "savladao" ponosno }e kasnije pokazati prstom u pravcu vrha obja{njavaju}i: "Eto, mi gore idemo biciklima!". Uz nevjericu i divljenje sagovornika. Mnogo prije biciklista Trebevi} su "otkrili" planinari i svi ljubitelji zdravog `ivota i odlaska u prirodu. O njemu je spjevana i pjesma ~iji stihovi ka`u: "^etiri mladi}a idu s Trebevi}a prati ih pjesma i smjeh. Tako oni bili veseli i ~ili, dan bje{e sun~an i lijep..." Na`alost, usljed ratnih djelovanja i postavljanja minskih polja Sarajlije su gotovo prestale odlaziti na Trebevi}. I pored ~injenice da se intenzivno radi na demini-
K
11
ranju terena i da je ve}ina o~i{}ena od mina, i dalje postoji bojazan pa }e se tek pokoji iskusni planinar, rijetki izletnik ili biciklist zaputiti na planinu. Ali, zbog svoje blizine, zbog ljepote koju nudi, sve je vi{e onih koji }e i Trebevi} ubrojati u svoje redovne destinacije za vikend i relaksaciju. Trebevi} se prote`e u pravcu jugoistoksjeverozapad u du`ini od 12 kilometara, dok njegova {irina iznosi 8 km. Njime se pru`a pet planinskih vijenaca u pravcu jugoistok-sjeverozapad, prema sjeveru i sjeveroistoku ograni~en je kanjonom Miljacke, od Jahorine ga dijeli Mali i Veliki Stupanj (1522 m), Crni vrh (1522 m), Veliki O{trik (1473 m) i Mali O{trik (1453 m) sa juga Kasindolski potok a sa zapada Sarajevsko polje. Najve}i vrh planine je visok 1629 metara. Preko Trebevi}a vodi asfaltirani magistralni put iz pravca Lukavice ka Jahorini, koji je, dodu{e, u ne{to lo{ijem stanju. Bici-
Uspon (dolje) i prelijep pogled (gore)
12
Pogled na Sarajevo klistima je interesantniji makadamski put koji se, kilometar i po prije Ravna, iznad Kneginjca, odvaja preko Dolova ka samom vrhu. Ovaj put je izgra|en jo{ za vrijeme Austrougarske, manjim dijelom asfaltiran, a od Dolova se penje serpentinama, prvo do Studenog brda a potom i do planinarske ku}e pod samim vrhom Trebevi}a. Na`alost, biv{i dom "Vaso Miskin Crni" je uni{ten, ali to ne spre~ava ljubitelje planine da ga pohode, tu na~ine pauzu i produ`e jo{ kojih stotinjak metara do samog vrha. Ovaj put vodi kroz predivnu crnogori~nu {umu te je i za ljetnih vru}ina vo`nja vi{e nego ugodna. Gusta {uma je plod po{umljavanja koje se kontinuirano vr{ilo jo{ od doba Austrougarske. Svje`ina zraka koja se i ljeti osjeti kad se penje uz Trebevi}, ali i na druge planine, pojava je koja se zove "aerotermi~ki stupanj". Naime, porastom nadmorske visine temperatura se smanjuje i to na svakih stotinu
Na samom vrhu: 1629 m
13
Od biv{eg planinarskog doma Vaso Miskin Crni vodi jedna od najljep{ih single-track staza u BiH: umjerenog nagiba, s podlogom od zemlje i bovovih iglica uz tek pokoji kamen, staza vodi kroz borovu {umu. Spust ovom stazom je neponovljiv do`ivljaj. metara opadne za 0,3 do 0,5 stepeni Celzijusa, a ljeti i do 0,7. Drugim rije~ima, na svakih 180 metara visine temperatura opadne za jedan stepen Celzijusa. Imaju}i u vidu da se do vrha Trebevi}a savlada visinska razlika od gotovo hiljadu metara, lako je izra~unati da nas gore o~ekuje vrlo ugodna temperatura i kad u Sarajevu vlada ljetna `ega. Kontinentalno-planinska klima koja vlada na Trebevi}u pogoduje bujnoj vegetaciji, naro~ito visokom drve}u pa se slobodno mo`e re}i da on predstavlja "plu}a grada". Ispod biv{e ku}e Planinarskog dru{tva "@eljezni~ar" svojevremeno se nalazila botani~ka ba{ta [umarskog fakulteta Sarajevo sa brojnim primjercima najve}eg dijela alpske flore, pa ~ak i biljke koje rastu na planinama dalekog Japana. Na pitomim stranama Trebevi}a, naro~ito od Dobre vode prema vrhu, nailazi se na izobilje jagoda, borovnica i vrisinja. Od Ravna pa navi{e na-
ilazi se na vi{e vrsta jestivih gljiva. Zbog svega navedenog ali i zbog blizine i pristupa~nosti, naro~ito iz pravca spomen parka Vraca, Trebevi} je postao ~esta destinacija sarajevskih ljubitelja brdskog biciklizma, ~ak i za kratke, popodnevne ture. U ovoj knjizi obra|ujemo standardnu turu od Vraca do vrha i spust preko Ravna, pored bob staze do Bistrika. Zbog ljepote {ume i podloge od humusa i borovih iglica dio spusta od samog vrha do biv{eg planinarskog doma Dobre vode predstavlja mo`da i najljep{i cross countri spust u BiH. No, iskusniji poznavaoci planine }e iskoristiti i brojne planinarske staze kao single track i u`ivati u toj vrsti biciklizma. Autori ove knjige }e rado na li~ni zahtjev svakom zainteresiranom ustupiti i taj track koji, po{to je knjiga namijenjena manje zahtjevnim korisnicima, ovog puta nije obra|ivan.
14
Odmor kraj poru{enog PD Vaso Miskin Crni
Raznovrsno cvije}e ve} u rano prolje}e
Kontrasti: behar uz ~etinarsku {umu
Fotos: Milan Trifunovi}
Snijeg u sjenovitim mjestima i u aprilu
Freeride za hrabrije (lijevo) i u`itak u laganoj vo`nji ka bob stazi (desno). Put je cijelom du`inom asfaltiran i nema mina
15
start
8 7 1
6
2 5
3
4
Topografska karta sa ucrtanom stazom do vrha Trebevi}a (`uto) i single track (crveno) koja nije detaljno obra|ivana u ovom vodi~u
16
Vraca - vrh Trebevi}a - Jar~edoli Latinska }uprija du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24.5 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46,2 km vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,47 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40,53 min prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9,0 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7,2 km/h polazna ta~ka (spomen park Vraca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .602 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .943 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1573 m Opis ture: srednje te{ka tura. Obra|ena je XC staza sa raskrsnicama (`uto na mapi) dok je single-track samo nazna~ena i preporu~uje se samo iskusnijim biciklistima
0 Start: SPOMEN PARK VRACA kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: o{tar uspon cestom SarajevoTrebevi}-Jahorina. Voziti desnom stranom i u koloni jer mo`e biti automobila koji se kre}u ve}om brzinom. do sljede}e raskrsnice: 5,52 km
1 kilometara: 5,52 raskrsnica: kri`anje sa manjim asfaltnim putem s desne strane. skretanje: desno na put manjeg zna~aja podloga: asfalt, star i mjestimice ispucao. Ima dosta {ljunka po asfaltu i rupa opis puta: Napu{ta se glavna cesta Sarajevo-Trebevi}-Jahorina. Slijedi srednje te`ak uspon duga~kim serpentinama do sljede}e raskrsnice: 3,34 km
17
pozadini se vidi tv toranj. Od heliodroma se mo`e skratiti uzbrdo preko livade nekih 20 metara ponovo na makadamski put do tv tornja. Pre}i slobodno livadu jer nema mina. skretanje: ravno preko livade pa onda lijevo istim makadamskim putem podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 0,4 km 2 kilometara: 8,86 raskrsnica: Silazak na makadamski put s lijeve strane. S desne strane je vidikovac i pogled na Sarajevo, a s lijeve stijene na kojima je ozna~ena zelena strelica u smjeru prema vrhu Trebevi}a. Dalje se vidi markirana planinarska staza do vrha. skretanje: lijevo podloga: makadam (mjestimice neutaban pa kamenje bje`i ispod to~kova) opis puta: srednje te`ak uspon do sljede}e raskrsnice: 4,14 km
4 kilometara: 13,4 raskrsnica: Dolazak do tv tornja koji se nalazi s desne strane (kod tornja ima pas ali je iza ograde i uglavnom vezan). Odatle skrenuti lijevo, nizbrdo do biv{eg planinarskog doma Vaso Miskin Crni. Pro}i s lijeve strane doma (foto 4a) i onda skrenuti lijevo nizbrdo (foto 4b) gdje vodi planinarska staza. Predivan spust kroz {umu po zemljanoj stazi. skretanje: lijevo nizbrdo podloga: zemljani {umski put obrastao. Mjestimi~no ima i krupnijeg kamenja. opis puta: spust, paziti na brzinu i obratiti pa`nju na oborena debla. Dr`ati se glavnog utabanog puta. do sljede}e raskrsnice: 3 km
3 kilometara: 13,00 raskrsnica: Dolazak na heliodrom. U
18
5 kilometara: 16,4 raskrsnica: Izlazak sa {umskog puta na asfaltni plato. S lijeve strane je objekat sru{enog biv{eg planinarskog doma. Dalje nastaviti asfaltnim putem nizbrdo. skretanje: ravno nizbrdo podloga: asfalt. Put je dosta lo{, mjestimice ima rupa i nekoliko o{trih serpentina. Ponekad zna biti ovaca na putu pa je potreban oprez. opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 2.7 km
7 kilometara: 20,1 raskrsnica: Prolazak ispod bob staze. Nastaviti ravno nizbrdo asfaltnim putem. Mo`e se spustiti i bob stazom ali zna biti krhotina fla{a i sl. skretanje: ravno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 0,7 km
8 kilometara: 20,8 raskrsnica: Skrenuti sa asfaltnog puta desno nizbrdo na makadamski put. Pratiti put nizbrdo uz o{tar nagib. Potreban je oprez jer ima stanovnika, djece i auta. Slijediti ceste: Apelova cesta, Pogledine, Iza gaja, Nalina i Bistrik. Kod samoposluge skrenuti nizbrdo prema ”Parku prin~eva”, dalje preko zaobilaznice pored stare `eljezni~ke stanice niz Bistrik do Miljacke. Potreban oprez jer je ve} gradska zona. skretanje: desno podloga: makadam opis puta: ostar spust do kraja: 3,7 km kraj (Latinska }uprija): 24,5 km
6 kilometara: 19,1 raskrsnica: Silazak sa uskog asfaltnog puta na glavnu cestu Sarajevo-Trebevi}Jahorina. S desne strane se vidi dio bob staze a sa lijeve ima veliki parking. Nakon tridesetak metara skrenuti desno prema bob stazi po asfaltnom putu. skretanje: desno sa glavne ceste podloga: asfalt opis puta: ravna staza do sljede}e raskrsnice: 1 km
19
IGMAN edna od omiljenih planina sarajevskih ljubitelja brdskog biciklizma je Igman. Smje{ten jugozapadno od Sarajevskog polja, pristupa~an biciklistima od samog podno`ja, ispresijecan brojnim {umskim putevima, a ponajvi{e zbog ~injenice da nije potreban transport automobilom do polazne ta~ke ve}ine tura, Igman je postao glavna destinacija za jednodnevne vo`nje, kako cross country, tako i free ride stazom koju vrijedno grade ~lanovi istoimenog biciklisti~kog kluba. Igman je prirodno povezan s Bjela{nicom i to granicom koja nije izrazita, sa izuzetkom udoline na potezu Karamustafini ~airi (1710 m) - Grkarica (1194 m), gdje je ne{to izra`enija. Od Crnog vrha (1647 m) prema sjeverozapadu visina postepeno opada, prema jugoisto~nom dijelu Sarajevskog polja opada ne{to o{trije, dok se prema sjeverozapadu planina spu{ta izrazito strmo uz uzdu`ni rasjed. Pored Crnog vrha isti~u se: Guvno (1607 m), \urin vrh (1533 m), Javornik (1509 m), Ra|i vrat (1488 m) i drugi. Izletnicima najpoznatiji lokaliteti na Igmanu su Veliko polje (1214 m) i Malo polje (1162 m), tipi~ne kra{ke uvale do kojih se dolazi asfaltnim putem iz pravca Krupca ili Had`i}a. Put od Krupca ~esto koriste i biciklisti, naro~ito za ture koje nastavljaju dalje prema Bjela{nici, Viso~ici i Treskavici, mada je mnogo ljep{i i popularniji uspon makadamskim putem iz Hrasnice preko Osmica i Hrasni~kog stana, ili odvojkom koji presijeca asfaltni put iz pravca Had`i}a i vodi na Golo brdo odakle se pru`a jedinstven vidik na Sarajevo. Za XIV Zimske olimpijske igre na Malom polju su izgra|ene 70 i 90 metarska skakaonica koje danas nisu u funkciji, a na Velikom polju su odr`avana takmi~enja u skija{kom tr~anju i biatlonu. Asfaltirana staza kru`nog oblika, duga 2,5 km, postoji i danas. Koriste je izletnici, {eta~i, biciklisti rekreativci i obitelji s malom djecom. Nedaleko od Velikog polja, kod raskr{}a za Bjela{nicu, kre}e kru`na cesta preko Ravne vale i Javornika duga 22 km. Ve} nakon nekoliko stotina metara postoji odvojak makadamske ceste kroz predivnu,
J
21
nedirnutu {umu koja ima status pra{ume. Zbog blagog, gotovo neznatnog uspona ovu cestu rado koriste biciklisti po~etnici, roditelji s djecom ili {eta~i, a kro{nje visokih stabala ~ine splet {to spre~ava prodor sun~evih zraka, pa je vo`nja ovom stazom ugodna i za najvru}ih ljetnjih dana. Za razliku od tipi~nih planina Bosne i Hercegovine, klimatske prilike Igmana su dosta slo`ene. Alpska klima je donekle ubla`ena manjom nadmorskom visinom, ali ono {to karakteri{e Igman su veoma izra`ene razlike u toplotnim odnosima i njihovim promjenama. Naime, zbog odre|enih karakteristika reljefa, prije svega ulegnu}a na Igmanu, te strujanjem rashla|enih vazdu{nih masa sa Bjela{nice koje se zadr`avaju u tim ulegnu}ima, de{ava se temperaturna inverzija kada je na Igmanu, koji ima ni`u nadmorsku visinu, temperatura ni`a od one na mnogo vi{oj Bjela{nici. Ovo se naro~ito de{ava za vedrog neba, kad je kretanje vazduha neznatno, a radijacija zbog toga najintenzivnija. Potvrdu nalazimo i u nazivu nekih lokaliteta kao {to je Mrazi{te na Velikom
22
polju. Na Mrazi{tu je 25. januara 1963. g. zabilje`ena rekordna temperatura od -43,5 stepena Celzijusa. Na Igmanu je mogu}a pojava temperature ispod nule u svakom mjesecu, uklju~uju}i juli i august. Temperaturna inverzija uslovila je i ekolo{ku specifi~nost Igmana gdje ve} na 1200 m nalazimo pojas crnogori~nih, smr~evih {uma, iznad kojih se, kao inverzna pojava, javljaju {ume bukve i jele. U normalnim uslovima raspored je obrnut. Upravo bujna {umska vegetacija Igman ~ini "plu}ima grada" i privla~i ljubitelje brdskog biciklizma. Do visine od 800 do 900 metara nailazimo na listopadne {ume hrasta kitnjaka i obi~nog graba (Querceto-Carpinetum) te {ume brdske bukve (Fagetum montanum) {to daju ugodnu hladovinu za ljetnje vo`nje i predivan kolorit ujesen. Ne{to vi{e, do visine od oko 1500 m, javlja se listopadno-~etinarska {uma bukve i jele (Fagetum abietetosum) i {uma smr~e (Piceetum subalpinum) vidljiva naro~ito na platou Igmana i padinama prema Bjela{nici. Nije rijetkost vidjeti u ovim {umama bukve pre~nika
23
do jednog metra. Vla`no humusno zemlji{te na Javorniku pogodovalo je rastu gorskog javora po kojem je vrh i dobio ime. Na ve}im visinama (preko 1500 m) javlja se listopadno-~etinarska {uma kojom dominira predplaninska bukva (Fagetum subalpinum), ali su stabla s visinom sve kr`ljavija. U najvi{im dijelovima Igmana javljaju se rudine, "ostrvca" planinskih pa{njaka unutar {uma. Igman je planina siroma{na vodom. Izvori su rijetki i slabe izda{nosti, a ljeti znaju i presu{iti. Ovo treba imati na umu prilikom planiranja biciklisti~kih tura i ponijeti dovoljne koli~ine vode. Naro~ito kod du`ih tura kakva je, npr. od Hrasnice do Golog brda. Ipak, na omiljenoj biciklisti~koj stazi od Ilid`e do planinarskog doma Hrasni~ki stan, na jedanaestom kilometru nalazi se izvor vode ([ajina kuhinja) {to je dovoljno za obnavljanje zalihe vode i za vru}ih ljetnjih dana. Zbog prisustva {ume i druge bujne vegetacije, velike koli~ine ozona i dobre nadmorske visine Igman je prava vazdu{na banja u koju rado odlaze Sarajlije i drugi izlet Veliko polje na Igmanu je omiljeno izle- nici. Postoji inicijativa za izgradnju `i~are ti{te Sarajlija na kojem }e i najmla|i ste}i koja bi vodila iz pravca Hrasnice {to, prva off-road iskustva u vo`nji brdskog svakako, treba podr`ati. bicikla
24
U blizini Velikog polja nalazi se pra{uma kroz koju vodi `ivopisan makadamski put pogodan za {etnju i lagane rekreativne vo`nje biciklom
Grupa biciklista na Golom brdu
Lagani spust sa Ravne vale Josipovom stazom
25
Igmanski ratni put pru`a predivan ugo|aj za vo`nju, kako ljeti zbog svje`ine {ume tako i u jesen koloritom li{}a
Pogled na Hrasnicu i Sarajevo
26
Hrasni~ki stan: omiljena destinacija biciklista gdje je uz neizbje`ni grah zagarantovana vedra atmosfera
27
1
2 3 6 4
7
5 8
10 12
11 9
kraj
Topografska karta sa ucrtanim putem do Hrasni~kog stana
28
Igman - Hrasni~ki stan du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35,9 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39,6 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,51 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,32 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13.3 m/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6,2 km/h polazna ta~ka (Velika aleja-Ilid`a) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .472 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .934 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1333 m
Opis ture: Tehni~ki lagana tura uz oprez prilikom duga~kog spusta po makadamu. Omiljena tura sarajevskih biciklista.
0 Start: Ilid`a, Velika aleja kod fijakera kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: ravno alejom prema Vrelu Bosne. do sljede}e raskrsnice: 0,47 km
podloga: asfalt opis puta: ravno putem prema Hrasnici. do sljede}e raskrsnice: 1,72 km
2 kilometara: 2,19 km raskrsnica: prije mosti}a skretanje: lijevo, preko mosti}a podloga: asfalt opis puta: ravno do sljede}e raskrsnice: 0,25 km
1 kilometara: 0,47 km raskrsnica: skretanje sa aleje lijevo skretanje: lijevo.
29
3 kilometara: 2,44 km raskrsnica: u obliku X, nailazak na ve}i put skretanje: desno podloga: asfalt, nakon nekoliko stotina metara kre}e makadam opis puta: do makadama ravno, zatim kre}e uspon do sljede}e raskrsnice: 0,98 km
6 kilometara: 10,0 km raskrsnica: nailazak na put s lijeve strane (ravno put vodi do asfaltne ceste Had`i}iIgman odakle se ide za Golo brdo) skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: lagani uspon. do sljede}e raskrsnice: 3,5 km
4 kilometara: 3,42 km raskrsnica: kod objekta vodovoda (ogra|en `i~anom ogradom) skrenuti lijevo skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: uspon srednje te`ine serpentinama do sljede}e raskrsnice: 3,28 km 5 kilometara: 6,70 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: uspon srednje te`ine. do sljede}e raskrsnice: 3,3 km
POINT: 7 kilometara: 11,3 km point: ~esma s lijeve strane
30
10 kilometara: 18,0 km raskrsnica: u obliku slova T skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 0,5 km
8 kilometara: 13,5 km raskrsnica: nailazak puta uzbrdo s desne strane skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: lagani uspon do sljede}e raskrsnice: 1,7 km
11 kilometara: 18,5 km raskrsnica: u obliku Y skretanje: desno podloga: makadam opis puta: lagano uzbrdo do sljede}e raskrsnice: 0,2 km
9 kilometara: 15,2 km raskrsnica: u obliku Y skretanje: desno podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice 2,8 km
12 kilometara: 18,7 km raskrsnica: kod velike vikendice skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: dolazak prema domu do sljede}e raskrsnice: 0,4 km 13 kilometara: 19,1 km kraj (planinarski dom Hrasni~ki stan, u domu se mo`e pojesti grah ili sitni }evapkoji preporu~ujemo). Povratak istim putem.
31
Ha d` i}i
1
4 3 2 5
A 6 start
7
Krupa Ba
32
do
Topografska karta sa ucrtanim putem: Veliko polje / Javornik / Ravna vala
bin
8
c
Igman - Javornik / Ravna vala du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33,1km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,40 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .0,40 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.2 m/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6,9 km/h polazna ta~ka (Veliko polje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1236 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1596 m
Opis ture: Lagana rekreativna tura. Ve}ina puta vodi kroz {umu pa je pogodna za ljetnih vru}ina. Preporu~uje se za bicikliste po~etnike.
raskrsnica: izlazak na makadamski put. skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 0,7 5km
0 Start: IGMAN, Veliko polje, prvi parking kad se pro|e policijski objekat kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: ravno tlo. Pre}i preko asfaltnebiatlon staze, pored novoizgra|enog objekta i do}i do kraja (ta~ka A na karti) i produ`iti {umskim putem (zemlja, trava) do makadamske ceste. Slijediti putokaz za Javornik do sljede}e raskrsnice: 3,29 km
2 kilometara: 4,04 km raskrsnica: odvajanje puta desno za Stanare skretanje: desno podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 1,00 km
1 kilometara: 3,29 km
33
5 kilometara: 9,78 raskrsnica: kri`anje s putem koji dolazi s desne strane skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 1,42 km
3 kilometara: 5,04 km raskrsnica: dolazak na raskrsnicu u obliku Y skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 3,15 km 6 kilometara: 11,2 km raskrsnica: putokaz na drvetu koji pokazuje planinarsku stazu za dom Javornik i ravno za Stanare podloga: makadam skretanje: ravno opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 4,08 km 4 kilometara: 8,19 raskrsnica: dolazak do drvene kolibe ili {tale. Tu postoje dva puta koja igu gotovo paralelno, krenuti lijevim putem. skretanje: ravno (lijevim putem) podloga: makadam. opis puta: ravno i blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 1,59 km 7 kilometara: 15,28 raskrsnica: dolazak puta sa desne strane. Lokalitet Ravna vala. Na raskrsnici se nalazi napu{tena drvena koliba. Put desno vodi za Stanare. skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: ravno, blagi spust do sljede}e raskrsnice: 3,82 km
34
8 kilometara: 19,1 km raskrsnica: dolazak na raskrsnicu gdje makadamski put dolazi o{tro s desne strane. Taj put vodi za Bivak. skretanje: produ`iti ravno. Ne silaziti nigdje s ove ceste do kraja (s desne strane na jednom kri`anju se nalazi put za Pra{umu, vidno ozna~en tablom s podacima) podloga: makadam opis puta: blagi spust do kraja: 2,9 km
Planinarski putokazi (gore) sa udaljenostima izra`enim u vremenu pje{a~enja i dom Javornik (dolje)
kraj (parking Veliko Polje): 22 km
35
BJELA[NICA
Jugozapadno od Sarajevsko-zeni~ke kotline smje{tena je planina Bjela{nica, jedna od najvi{ih u Bosni i Hercegovini, nezaobilazna kad je brdski biciklizam u pitanju. Skupa sa Bitovnjom, Ivan planinom i Treskavicom, Bjela{nica stvara prirodnu prepreku izme|u mediteranske i kontinentalne klime koje vladaju na ovim prostorima. Uostalom, Bjela{nica se i nalazi na samoj granici gdje prestaje Bosna, a po~inje Hercegovina. Iako se na ovoj planini uzdi`u mnogi visovi poput vrha Bjela{nice (2067 m), Krvavca (2062 m), Vlahinje (2057 m), Hranisave (1965 m), Lovnice (1875 m) i drugih, ipak se mo`e re}i da je Bjela{nica prvenstveno prostrana visoravan blago nagnuta prema jugozapadu. Du`ina ovog platoa od sjevera ka jugu iznosi 29, a od istoka ka zapadu 22 kilometra. Sa sjeveroistoka se ka jugozapadu sa prosje~nih 1.500 spu{ta na 1.000 metara nadmorske visine. I ba{ tamo vode brojne ture nakon {to biciklisti, uspev{i se preko Igmana, pre|u prostor ski centra u Babinom dolu i savladaju uspon do Bijelih voda. Po~esto, start je sa poznate destinacije ispred hotela Mar{al, dokle, u `elji da izbjegnu cestovni saobra}aj, dolaze automobilima ili iznajmljenim kombijem. Bilo da se odabere put preko Dej~i}a ka Trnovu, spust do [abi}a, a onda posjeta kanjonu Rakitnice ili dolinom Tu{ilske rijeke do Sinanovi}a, pa mo`da i dalje du` Viso~ice ka Neretvi, posjetitelji }e do`ivjeti puni ugo|aj planine i ponijeti nezaboravne uspomene. Ipak, posebno impresivna je posjeta selu Lukomir, najvi{em stalno naseljenom mjestu u BiH pa i {ire, smje{tenom izme|u vrhova Lovnica (1856 m) i Obalj (1496 m), odakle posjetiocu zastaje dah pred, vjerovatno, jednim od najljep{ih pogleda u BiH. Odatle se kao na dlanu vidi kanjon Rakitnice koji se duboko usijeca izme|u Bjela{nice i Viso~ice ~iji vrhovi, osobito u prolje}e dok su pod snijegom, neodoljivo podsje}aju na ju`noameri~ke Ande. Osim toga, autenti~nost bjela{ni~kih sela, obi~aji stanovnika i arhitektura plijene pa`nju svakog posjetioca.
37
O ranoj naseljenosti ovog kraja svjedo~e brojni arheolo{ki nalazi. Izme|u sela ]uhovi}i i Blaca nailazimo na tumuluse (gromile) za koje se smatra da su iz ilirskog doba. Tragove srednjevjekovne Bosne vidimo u nekropolama ste}aka {to stoje na najljep{im mjestima, poput onih u selu Lukomir, kako dostojanstveno gledaju na veli~anstveni kanjon Rakitnice, a dokaz da je ovaj kraj bio interesantan `iteljima iz Hercegovine nalazi se i u nazivu jednog od se-
Raznovrsna {uma na putu prema Trnovu
Uspon iz Babinog dola do Bijelih voda
la (Umoljani) koji naseljavaju stanovnici porijeklom iz Hercegovine, tzv. "Humljani". No, `ivot na Bjela{nici i nije tako jednostavan, {to treba imati na umu prilikom planiranja biciklisti~kih ili planinarskih posjeta planini. Klima je veoma promjenjiva, zna biti izuzetno o{tra, a svoju }ud planina poka`e silovitim promjenama vremena u periodu od samo nekoliko sati. I dok u gradu vladaju ljetne `ege, na Bjela{nici }e nas ~esto do~ekati izuzetna svje`ina i ugodno vrijeme o ~emu svjedo~i podatak da je
Pogled sa vrha [iljak (1680 m) iznad Bijelih voda: put prema [abi}ima, desno se vidi Orlovac (1525 m) a lijevo Viso~ica
38 Ovce na ispa{i
apsolutni maksimum temperature zabilje`en u julu (25,3 oC), a nije rijedak slu~aj da se pribli`i nultom podioku, naro~ito u no}nim i jutarnjim satima. Za Bjela{nicu su karakteristi~ni ~esti mrazevi (193 dana godi{nje) od kojih su prvi su zabilje`eni 31. augusta a posljednji 27. maja. I autori ove knjige bili su svjedoci temperature od svega jednog stepena Celzijusa u augustu, oblacima i magli kao usred zime. Stoga kod vo`nje biciklom po Bjela{nici gotovo Put za Umoljane i d`amija (dolje)
nikad nije naodmet imati i ne{to toplije garderobe u ruksaku. Ovako precizne podatke o klimatskim promjenama mo`emo zahvaliti postojanju meteorolo{ke stanice, najstarije opservatorije na Balkanu, utemeljene daleke 1894. godine. Prvi osmatra~ bio je Anton Obermüller, a njegov nasljednik Josip Schafer je boravio na opservatoriji punih dvadeset godina. Kod posjete opservatoriju valja imati na umu da makadamski put koji serpentinama vodi do samog vrha nije dobro utvr|en i da je, naro~ito prilikom spu{tanja, Put prema ^uhovi}ima
39
potreban oprez i vje{ta tehnika kako bi se izbjegli nesretni padovi. Isto tako, zbog vjetra i mogu}e nagle promjene vremena, ovu turu je preporu~ljivo planirati samo kad je sun~ano i stabilno. No, nagrada za ulo`eni napor je fascinantan pogled na okolne planine sa vrha visokog 2067 metara. I pored velike koli~ine padavina Bjela{nica nije bogata vodom. Izvori su rijetki a znaju i presu{iti, pa se preporu~uje no{enje ve}ih zaliha vode na biciklisti~ke ture. No, i pored pomanjkanja izvora pitke vode, na Bjela{nici se nalaze predivna jezera glacijalnog porijekla: Blata~ko jezero, Bali}a jezero, Kalajli jezero, Lokavsko jezero ispod Vlahinje i dr. Raznovrsnost Bjela{nice se uo~ava i u samoj vegetaciji. Dok su sjeverna i sjeveroisto~na strana obrasle gustom {umom (najpo{umljenija je tzv. pazari~ka Bjela{nica), ju`nu i jugozapadnu stranu ~ine golet i pa{njaci. No, u kamenitom reljefu ~esto }e se sresti encijan (Genitiana), sun~anica (Helianthenum alpestre), sunovrat (Narcissus), trobojna ljubi~ica (Viola tricolor), ~emerika (Veratrum) ili maj~ina du{ica (Thymus serpylium) od koje se pravi izvrstan ~aj. Brojni pa{njaci omogu}ili su razvoj sto~arstva u ovom kraju, naro~ito ov~arstva. Ljubitelji brdskog biciklizma su ve} navikli na o{tro re`anje pasa, naj~e{}e bosanskih tornjaka, koji ~uvaju svoja stada ali i to da su oni izuzetno inteligentni i da ne}e bez razloga zasko~iti bicikliste ukoliko se nisu isuvi{e pribli`ili stadu. Za razliku od drugih planina, na Bjela{nici se rje|e javljaju zmije otrovnice i to uglavnom na osun~anim ju`nim padinama. Rije~ je o poskoku i ri|ovki ~iji ugriz nimalo nije naivan pa je potreban oprez, naro~ito ako se silazi s utvr|enih makadamskih puteva. Zbog svoje nepristupa~nosti i surove klime Bjela{nica je godinama bila sa~uvana od posjete neodgovornih izletnika koji iza sebe ostavljaju gomile otpada. Na`alost, modernizacijom saobra}ajnica (asfaltni put je izgra|en do [abi}a i dalje do Sinanovi}a, kao i do Umoljana i danas njime saobra}a
Biciklisti na putu za Lukomir. Odmor u bivaku Bijele vode
40
Papratni do
Ste}ci u [abi}ima i ni{an na stazi Lukomir-Umoljani redovna minibus linija gradskog saobra}aja) te izgradnjom apartmanskog naselja u Babinom dolu, Bjela{nicu sve vi{e pohode oni koje zbog pona{anja ba{ i ne mo`emo svrstati u istinske ljubitelje planine. Plasti~ne boce i ostaci nakon ro{tilja na`alost, postaju sve ~e{}a slika. Osim toga, modernizacija ~ini svoje i kod stanovnika {to naseljavaju ovu planinu, pa }emo tako na kamenoj ku}i pokrivenoj {indrom ili limom sresti i prozor od plastike ili aluminija, {to predstavlja svojevrstan paradoks i naru{ava autenti~nost sela. No, bez obzira na to, posjeta Bjela{nici jo{ nudi puni do`ivljaj prirode, one iskonske, {to znaju prepoznati i stranci koji je sve vi{e pohode. Na nama je da je sa~uvamo od uni{tenja kako bismo i dalje u`ivali u originalnim seoskim proizvodima bez pesticida i izvrsnoj doma}oj kuhinji koju nude bjela{ni~ka Bogatstvo flore i faune sela.
41
Sarajevo
kraj
start
1 2
7
3 4
5 6
Topografska karta sa ucrtanim putem Krupac - Igman - Trnovo - Krupac 8
10 9
Dok se na vrhu Bjela{nice zadr`ava snijeg, na ni`im visinama je prolje}e u punom zamahu: trava se zeleni, masla~ak cvjeta, behara vo}e
Krupac - Dej~i}i - Trnovo - Krupac du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,6 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,30 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,0 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15,63 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12,0 km/h polazna ta~ka (Krupac) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .600 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .918 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1189 m
Opis ture: tehni~ki i kondiciono manje zahtjevna tura. Glavni uspon je od Krupca do raskrsnice za Dej~i}e na Igmanu. Od te ta~ke ima vrlo malo bla`eg uspona, ukupno 338 m. Ve}i dio puta je asfaltiran..
0 Start: Krupac. Krenuti asfaltnim putem uz Igman do raskrsnice prema Dej~i}ima (uspon 9,2 km). Tu skrenuti lijevo i pratiti dolje opisani track. kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: do raskrsnice uspon asfaltnim putem uz Igman, kad se skrene prema Dej~i}ima spust glavnim asfaltnim putem. do sljede}e raskrsnice: 9,56 km od putokaza i raskrsnice za Dej~i}e (lijevo).
POINT kilometara: 13,69 km ~esma: sa desne strane puta
1 kilometara: 18,76 km raskrsnica: odvojak puta za selo [abani}i koje se nalazi lijevo skretanje: ravno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 0,74 km
44
3 kilometara: 22,9 km raskrsnica: u obliku Y manji put se odvaja na desnu stranu skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 0,74 km
2 kilometara: 19,5 km raskrsnica: dolazak u selo Dej~i}i skretanje: ravno glavnim putem podloga: asfalt opis puta: spust po asfaltu, na 21,3 kilometara od po~etka kre}e makadam, izvrstan dobro utaban, put makadamom je po ravnom do sljede}e raskrsnice: 3,4 km
4 kilometara: 23,4 raskrsnica: odvojak puta za Dujmovi}i skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 2,6 km
selo
POINT kilometara: 13,4 km ~esma: sa lijeve strane puta
5 kilometara: 26 km raskrsnica: odvojak puta lijevo za selo Gaj kraj autobuske stanice koja je natkrivena skretanje: ravno podloga: makadam opis puta: po ravnom ide lijep put kroz listopadnu {umu. do sljede}e raskrsnice: 1,3 km
45
8 kilometara: 30,9 km raskrsnica: dolazak u selo Brutusi skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: spust, na 33,6 km makadam do sljede}e raskrsnice: 3,9 km
6 kilometara: 27,3 km raskrsnica: odvojak {umskog puta koji ide desno skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: kratak spust po makadamu, na 27,9 km po~inje asfalt do sljede}e raskrsnice: 2,3 km
9 kilometara: 34,3 km raskrsnica: dolazak u selo Pende~i}i skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: lagani spust do sljede}e raskrsnice: 1 km
7 kilometara: 29,6 km raskrsnica: odvojak puta za selo Trebe~aj skretanje: ravno glavnim putem podloga: asfalt opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 5,6 km
10 kilometara: 35,3 km raskrsnica: dolazak na glavnu cestu M-18 (Sarajevo-Trnovo) skretanje: lijevo podloga: asfalt opis puta: ravno. Potreban oprez jer je put ve}eg ranga i mo`e biti saobra}aja. do sljede}e raskrsnice: 16,1 km 11 kilometara: 51,4 km kraj: Krupac, raskrsnica za Igman i Sarajevo
46
LUKOMIR
Vjerovatno ne postoji mjesto u BiH gdje se priroda tako veli~anstveno poigrala reljefom kao {to je to u okolini sela Lukomir. Sam ulazak u selo, nakon duge vo`nje kr{evitim bjela{ni~kim platoom, posjetiocu nudi dah nekih pro{lih vremena. Preko {indrom ili limom pokrivenih krovova kamenitih ku}a u daljini naziru se rubovi Viso~ice i kanjon Rakitnice. Me|utim, svakom ko se uspne na malo uzvi{enje povrh zadnjih ku}a u selu, zastane dah pred veli~anstvenim pogledom na duga~ki greben Viso~ice ~iji se rub strmo obru{ava u gotovo 1000 metara duboki klanac kojim proti~e Rakitnica. U daljini se vide veli~anstveni vrhovi Prenja, a s druge strane, poput Mjese~eve kore izbrazdan, uzdignut tik iznad sela, nestvarnim se doima vrh Lovnica (1856 m). Toliko mo}i da oblikuje krajolik priroda nudi na malo mjesta na Zemlji i prvo {to ve}ina posjetilaca u~ini je fotografisanje krajolika sa `eljom da se zabilje`i trenutak, zaboravljaju}i pri tom na hiljade godina vjetrova, ki{a i potresa koje su bile potrebne za ovako ne{to. Dugo vremena je Lukomir bio sinonim za nedostupno mjesto, sa jezom smo slu{ali kako `itelji ostaju zameteni snijegom odvojeni od ostatka svijeta po nekoliko mjeseci, no, danas je sve vi{e onih koji robusnim terenskim vozilima dolaze u ovo selo kako bi osjetili dah iskonskog, da bi se divili nedirnutoj prirodi ili u`ivali u gurmanskim specijalitetima ovog kraja znaju}i da su namirnice proizvedene bez ikakvih pesticida. Na~in `ivota, obi~aji, no{nja, arhitektura ku}a... jo{ su zadr`ali tradicionalni stil mada se osjeti val modernog doba. Pogled }e privu}i starica u tradicionalnoj no{nji sa vezenom mahramom i dukatom na ~elu kako nosi naramak nakupljenih grana, ali i unu~e kraj nje u Nike patikama i dresu Manchester Uniteda. Na`alost, predivno starinsko drveno korito u srcu sela na kojem se vijekovima prala vuna ostri`ena s ovaca danas je zamijenjeno betonskim, oku }e zasmetati pokoji mali, tek ugra|eni, moderni plasti~ni ili aluminijski prozor na kamenitoj ku}i pokrivenoj tre{njevom {indrom, ali sve je to sastavni dio `ivota i neizbje`nost koju donosi sve ve}a blizina velegrada. I prvi biciklisti u svojoj {arenoj odje}i su izazivali ~u|enje mje{tana a danas su to ve} prijateljski dijalozi, u~tiva pitanja o umoru, vremenskim prilikama i dr. A svi oni koji su napor u mi{i}ima krunisali pogledom na ovo divno selo obe}at }e sami sebi: dolazimo ponovo.
47
Na`alost ovo predivno, staro drveno korito nedavno je zamijenjeno betonskim
Ste}ci u Lukomiru svjedo~e o naseljenosti ovog kraja od davnina
48
Stariji `itelji Lukomira nose tradicionalnu odje}u i zadr`ali su nekada{nji na~in `ivljenja
Stijene u Crvenom klancu imaju bakrenu boju Poput Mjese~eve kore ogoljeni vrh Lovnica izdi`e se iznad samog Lukomira
49
7 7a 12
14 Umolja 13 8
9
10 11 kra: selo Lukomir
6 3
16 [abi}i
15
Topografska karta sa ucrtanim putem do Lukomira
start: Babin dol
4
5 2
1 Bijele vode
ni
LUKOMIR
(povratak kroz Crveni klanac preko Umoljana i [abi}a) du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,0 km km max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,6 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4,12 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,30 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12.2 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.0 km/h polazna ta~ka (Babin do / hotel Mar{al) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1233 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1146 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1613 m
Opis ture: zahtjevna tura. Pored ove ture gdje je obra|en povratak preko Crvenog klanca, iz Lukomira je mogu} povratak putem prema ]uhovi}ima i dalje do Tar~ina te nazad magistralnim putem M-17. To je znatno du`a i zahtjevnija tura. doma nastaviti planinarskom stazom. podloga: makadam opis puta: lagani uspon do doma, pored doma nastaviti markiranom planinarskom stazom pje{ke. Ovaj dio je ve}i uspon i treba gurati bicikl. do sljede}e raskrsnice: 0,37 km
0 Start: Babin dol ispred hotela Mar{al kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: uspon uzbrdo, prvo lagan potom ne{to ve}i. do sljede}e raskrsnice: 5,27 km 1 kilometara: 5,27 km raskrsnica: kod ~esme na Bijelim vodama skretanje: napustiti asfalt i skrenuti desno prema planinarskom domu, zatim pored
2 kilometara: 5,64 km raskrsnica: u {umi pratiti planinarsku markaciju i ne i}i ravno prema livadi
52
skretanje: lijevo, pa`ljivo pratiti markaciju podloga: zemljana {umska staza opis puta: zahtjevan uspon, treba gurati bicikle. Va`no je pratiti markaciju i kod zadnjeg markera prije livade skrenuti lijevo stazom a ne i}i ravno na livadu (Iza livade slijedi minirano podru~je). Kad se skrene lijevo, slijedi jo{ malo {umske stazice a onda se izlazi iz {ume na travnatu kosu. O{tra padina dolazi s desne strane, s lijeve ostaje {uma. Ide se stazicom uz rub {ume dok ne prestane {uma. Tada se ugleda vrh Bjela{nice i izvrstan pogled lijevo na put prema [abi}ima, Orlovac i Viso~icu. do sljede}e raskrsnice: 0,49 km
4 kilometara: 7,78 km raskrsnica: silazak s livade na makadamski put. skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: spust, preporuka staviti kacigu. do sljede}e raskrsnice: 1,3 km
3 kilometara: 6,13 km raskrsnica: izlazak na ~istinu skretanje: ravno podloga: travnata stazica (foto 3b) opis puta: pre}i ravno preko kose padine uga`enom i markiranom stazicom do makadamskog puta. Staza se kre}e u pravcu vrha Bjela{nice, kretati se ravno, po pribli`no istoj izohipsi. Uz malo opreza na kamenje i sklisku travu mo`e se voziti bicikl. do sljede}e raskrsnice: 1,65 km
5 kilometara: 9,8 km raskrsnica: u obliku obrnutog slova Y skretanje: desno podloga: makadam opis puta: neposredno prije raskrsnice manja uzbrdica. Iza ove raskrsnice nakon desetak metara dolazi jo{ jedna gdje desno vodi put serpentinama na vrh Bjela{nice (foto 5a), ovdje nastaviti ravno. do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
53
6 kilometara: 11,6 km raskrsnica: kod ograde sagra|ene od kamenja skretanje: desno podloga: makadam opis puta: blagi spust uz povremene lak{e i kra}e uspone do sljede}e raskrsnice: 5,0 km 9 kilometara: 20,3 km raskrsnica: kod putokaza Lukomir-]uhovi}i skretanje: ravno u smjeru Lukomira podloga: makadam opis puta: lagani spust do centra Lukomira: 2,5 km
7 kilometara: 16,6 raskrsnica: s lijeve strane dolazi manji put iz Crvenog klanca skretanje: ravno glavnim putem podloga: makadam opis puta: blagi spust uz povremene lak{e i kra}e uspone. Zapamtiti ovu raskrsnicu jer se u povratku vozi do nje a onda skre}e putem kroz Crveni klanac za Umoljane. To }e biti ta~ka 7a. do sljede}e raskrsnice: 3,7 km
10 kilometara: 22,8 km raskrsnica: u selu nalazi se ~esma skretanje: ravno do zadnjih ku}a a onda skrenuti desno uzbrdo do vrha podloga: makadam i trava opis puta: uzbrdo pored {tale i tora do uzvi{enja (s lijeve strane ve} se vidi kanjon Rakitnice). do sljede}e raskrsnice: 0,5 km
8 - POINT kilometara: 18,8 km ~esma: sa lijeve strane puta opis puta: blagi spust uz povremene lak{e i kra}e uspone
54
11 kilometara: 23,3 km raskrsnica: vrh brda skretanje: od vrha krenuti nazad podloga: makadam i trava opis puta: Na vrhu brda je najbolje napraviti pauzu za jelo i fotografisanje. Odavde je jedan od najljep{ih pogleda u BiH. Zatim se vratiti istim putem nazad do ta~ke 7 (raskrsnica sa manjim putem koji vodi za Crveni klanac i Umoljane) do sljede}e raskrsnice: 6,6 km
12 kilometara: 31,7 km raskrsnica: iza ~esme koja se nalazi s lijeve strane dolazak na raskrsnicu Y. skretanje: desno, glavnim putem (lijevi put prestaje nakon stotinjak metara) podloga: makadam sa krupnim kamenjem opis puta: o{tar spust. Potreban oprez. do sljede}e raskrsnice: 0,8 km
7a kilometara: 29,9 km raskrsnica: s desne strane se nalazi manji makadamski put sa krupnijim kamenjem (kraj ovog puta smo pro{li u dolasku, foto 7) skretanje: desno uzbrdo kroz Crveni klanac podloga: makadam sa vrlo krupnim kamenjem. opis puta: Dio puta uzbrdo se mo`e voziti uz oprez, kra}i dio se mora gurati a onda slijedi spust nizbrdo. Potreban maksimalan oprez zbog krupnog kamenja. (foto 7b) do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
13 kilometara: 32,5 km raskrsnica: dolazak u selo skretanje: ravno nizbrdo podloga: makadam opis puta: o{tar spust. Potreban oprez zbog makadama i nekoliko o{trih okuka. do sljede}e raskrsnice: 1,4 km
55
16 kilometara: 39,7 km raskrsnica: kod autobuske stanice i planinarske ku}e u [abi}ima skretanje: lijevo podloga: asfalt. opis puta: uspon do Bijelih voda, prvo laganiji a zatim serpentinama ne{to te`i. do sljede}e raskrsnice: 5,8 km 14 kilometara: 33,9 km raskrsnica: dolazak u Umoljane skretanje: desno nizbrdo podloga: makadam, nakon 50-tak metara dolazi asfalt. opis puta: nedugo nakon nailaska na asfalt silazi se u sredi{te Umoljana. Lijevo se nalazi ~esma koja zna presu{iti. Put dalje nastavlja desno, asfaltom nizbrdo. Na izlazu iz sela nalazi se d`amija sa jedinstvenom munarom bez {erefeta. Iza d`amije s lijeve strane ima ~esma. Dalje put vodi malo uzbrdo a onda sve spust do raskrsnice za Sinanovi}e. do sljede}e raskrsnice: 3,2 km
17 (ta~ka 1 u polasku) kilometara: 45,5 km raskrsnica: ~esma na Bijelim vodama skretanje: ravno nizbrdo prema Babinom dolu i hotelu Mar{al podloga: asfalt. opis puta: spust. Oprez zbog mogu}ih automobila. do sljede}e raskrsnice: 5,5 km 18 kilometara: 51,0 km kraj (Babin dol / hotel Mar{al)
15 kilometara: 37,1 km raskrsnica: kod mosta za Sinanovi}e. Ovdje ima i nadstre{nica autobuske stanice. skretanje: lijevo prije mosta podloga: asfalt. opis puta: ravno i lagano uzbrdo prema [abi}ima. do sljede}e raskrsnice: 2,6 km Vedro raspolo`enje uz kaficu u [abi}ima
56
VISO^ICA Jedna od najljep{ih i najraznovrsnijih biciklisti~kih tura u Bosni i Hercegovini svakako je posjeta Bora~kom jezeru, ali putem preko Viso~ice. U tih stotinjak kilometara biciklisti do`ive gotovo sve {to je privla~no u ovom sportu: atraktivni spust do [abi}a, vo`nju uz prelijepu, krivudavu Tu{ilsku rijeku, odmor i okrepljenje uz neizbje`ni smijeh u Sinanovi}ima (naj~e{}e u PD Otas), potom uspon makadamskim putem kroz {umu a onda duga~ki spust do Bjelimi}a. Iza toga slijedi "strmoglavljivanje" do Glavati~eva na Neretvi nakon ~ega se napu{ta Viso~ica a prelazi na Prenj, a tom prilikom dosti`u se brzine i do 80 km/h. Nagrada nakon uspona do Bora~kog jezera je relaksacija uz kupanje, a onda preko Boraka do Konjica. Naravno, zbog du`ine i kompleksnosti, ova tura tra`i posebne pripreme i preporu~uje se ne{to spremnijim biciklistima, no, Viso~ica je planina na kojoj }e mjesta za u`ivanje prona}i svi ljubitelji brdskog biciklizma pa i po~etnici. Zbog svog ju`nog polo`aja Viso~ica okopni jo{ s ranog prolje}a pa je posjeta planini mogu}a ve} od aprila, kad se snijeg zadr`ava samo jo{ u sjevernim obroncima i uvalama. Zadnjih godina intenzivno se gradi saobra}ajna infrastruktura, a otkako je asfaltirana cesta do Sinanovi}a sve je vi{e onih koji }e rado pre}i tih pedesetak kilometara od Sarajeva kako bi posjetili ovu prelijepu planinu. Nakon {to se do|e do [abi}a, ~ak i biciklom za~as se pro|u nekad te{ko dostupna sela Bobovica, Ozimine, \ulba{i}i, Pervizi (Donja Tu{ila) i Sinanovi}i (Gornja Tu{ila). Rije~ je o tipi~nim planinskim selima na nadmorskoj visini oko 1200 m. Viso~ica ~ini prirodnu granicu izme|u Bosne i Hercegovine. Gotovo sva "uokvirena" je rijekama: sa istoka od Treskavice je odvaja Ljuta, sa juga i jugozapada od Prenja je dijeli Neretva, a sa zapada i sjevera, izme|u nje i Bjela{nice duboko se u planinski reljef ure-
57
zala Rakitnica. Upravo ta slika kanjona Rakitnice i vrhunaca Viso~ice koji se strmo uzdi`u, gledana sa Bjela{nice (naj~e{}e iz sela Lukomir) predstavlja jedan od spektakularnih pogleda na ljepotu bh. reljefa i tjera posmatra~a da razmisli o veli~anstvenosti prizora i same prirode. Pretpostavlja se da ime Viso~ica duguje svojim brojnim visokim vrhovima. Sredinom planine dominira greben Ljeljen sa najvi{im vrhom D`amija (1967 m) te ne{to ni`im Veliki Ljeljen (1963 m) i Mali Ljeljen (1860 m). Upravo ovaj greben dijeli planinu na ju`ni dio koji je uglavnom obrastao {umom i ne{to vi{i, sjeverni, kojim dominiraju pa{njaci. Voze}i tim pa{njaci-
Tu{ilska rijeka
Ste}ci na putu za Bjelimi}e
58
ma ~esto }emo susresti stada ovaca uz obaveznog psa tornjaka koji budno motri na {aroliko dru{tvo biciklista {to promi~e pra{njavim drumom. Sto~arsvo je sa~uvano u svom izvornom obliku a zahvaljuju}i brojnim nekropolama ste}aka saznajemo da su ovu planinu ljudi naseljavali i prije vi{e stotina godina. Na Viso~ici se prema nebu izdi`u i vrhovi: Vito (1960 m), Subar (1820 m), Drstva (1808 m) ali svakako naupe~atljiviji me|u njima, prepoznatljiv po svom obliku koji podsje}a na le|a kakvog dinosaurusa, ju`no od sela Sinanovi}i, izdi`e se vrh Puzim (1776 m). Mada se ne vide s puta iz pravca Sinanovi}a ka Bjelimi}ima, ispod visokih
Vrh Puzim
Mokre stijene i vrh Vito
^esma u Pervizima
59
litica smje{teno je nekoliko jezera. Najpoznatije je Veliko jezero koje se nalazi na visini od 1660 m. Ipak valja naglasiti da su ovo, u stvari, velike lokve vode sezonskog karaktera koje nastaju nakon topljenja snijega, a ne klasi~na jezera. U stvari, za Viso~icu se mo`e re}i da je siroma{na izvorima pitke vode. Upravo zato treba cijeniti napore dobrih ljudi koji su izgradili brojne "hair ~esme" du` glavnog puta za Bjelimi}e. Rijetko gdje }e se sresti tako hladna i pitka voda kao na tim ~esmama, ~ak i u tople ljetnje dane. Jo{ jedna zanimljivost vezana je za put ka Bjelimi}ima. Na jednoj od tura sreli smo kopa~e {to su visoko iznad ceste pijucima razbijali tvrdu, crvenu stijenu ~ije su gromade zasipale put kojim se, ionako, kre}e vrlo malo prolaznika. Koliko god se trudili da otkrijemo za{to to rade - nismo uspijevali. Poja{njenje smo dobili od jednog razgovorljivog mje{tanina: ovo kamenje slabo upija vodu i zato ga stanovnici stavljaju u temelje ku}a koje grade da im zidovi ne vuku vlagu iz zemlje. Naravno, mukotrpno kopanje kamena se radi po principu mobe, dobrovoljne pomo}i kom{iji kod velikih radova. Iako je Viso~ica dugo vremena bila interesantnija planinarima, sve je vi{e i biciklista koji }e ovdje prona}i izvrsne staze za brdski biciklizam. Bilo da je rije~ o vo`nji asfaltnom cestom od [abi}a do Sinanovi}a kojom saobra}aj jo{ uvijek nije tako gust, posjeti nekropoli ste}aka u selu Bobovica, silasku u nestvarno lijepi kanjon Rakitnice ili obilasku planine kanjonom Ljute - ljubitelji nedirnute prirode }e do}i na svoje. Stoga ovu planinu preporu~ujemo kao nezaobilaznu za istinske u`ivaoce vo`nje brdskim biciklima.
60
Odmor u Sinanovi}ima (desno) uz doma}i grah (dolje). Nedirnuta {uma (ispod) i predivni predjeli uz potok Pijevac (sasvim dolje). Kopa~i crvenih stijena (u sredini desno)
61
Babin do start i an olj Um
1
2
3
5
Sinanovi}i
i}i lim Bje
62
4
Topografska karta sa ucrtanim putem: [abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i - [abi}i
[abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i du`ina ture do sela Sinanovi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12,6 km max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40,0 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .0,20 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5,72 km/h polazna ta~ka ([abi}i) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1170 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .250 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1420 m
Opis ture: lagana tura, tehni~ki i kondiciono malo zahtjevna. Ova tura dijelom ide po Bjela{nici, u podno`je Treskavice i po Viso~ici. Pogodna je za po~etnike. Od Sinanovi}a do [abi}a vodi asfaltni put du`ine 8,5 km.
Sinanovi}i
0 Start: selo [abi}i Kilometara: 0 Podloga: prvih 200m asfalt a potom makadam, dobro utaban, mjestimi~no krupniji Opis puta: srednje te`ak uspon na prvom kilometru posle ~ega slijedi spust i ravan teren Do sljede}e raskrsnice: 2,64 km 1 Kilometara: 2,64 Raskrsnica: Nalazi se na otvorenoj poljani, uz potok. Pravo se nastavlja prema brdu Hojta u selima podno Treskavice. Desno, preko drvenog mosta se nastavlja uz potok Pijevac. Uz potok se nalazi nekoliko lijepih lokacija za odmor. Nakon ravnog dijela puta, slijedi srednje te`ak uspon dug oko 1km kroz listopadnu {umu koja ljeti pru`a dobar hlad.
63
glavni makadamski put nastavlja lijevo. Desno je skretanje za vikend objekat. Skretanje: nastavak puta nizbrdo lijevo. Podloga: makadam, mjestimi~no krupniji {to iziskuje oprezniju vo`nju Opis puta: spu{tanje makadamom u du`ini 1 km, nakon toga slijedi ravna dionica uz veliku livadu sa desne strane (foto 2a). Do sljede}e raskrsnice: 2,38 km Skretanje: desno preko drvenog mosta Podloga: Prvih 3-4 km zemljani put, povremeno blato zbog blizine lokalnog potoka i izvora. Ostatak puta podloga od sitnog kamena. Opis puta: prva polovina dionice po ravnom, potom srednje te`ak uspon. Do sljede}e raskrsnice: 5,88 km POINT Izvor vode: 3,27 km od po~etka ove dionice (5,91km od po~etka ture) nalazi se izvor vode uz put sa lijeve strane.
3 Kilometara: 10,8 Raskrsnica: Put kojim smo do{li nastavlja se lijevo uzbrdo prema Donjoj Ljutoj. Pravo se nastavlja put za selo Sinanovi}e. Sretanje: nastavak puta pravo prema selu Sinanovi}i Podloga: dobro utabani makadam Opis puta: ravna dionica uz prelijep podgled na isto~nu stranu planine Viso~ice Do sljede}e raskrsnice: 1,7 km (kraj) 4 Kilometara: 12,5 selo Sinanovi}i, PD Otas. Povratak nazad asfaltnom cestom od Sinanovi}a do [abi}a. Ukupna dionica: [abi}i-Rakitnica-Sinanovi}i-[abi}i iznosi 21 kilometar
2 Kilometara: 8,52 Raskrsnica: Nakon penjanja, na prevoju
64
BORA^KO JEZERO Nakon {to se pre|e Viso~ica, spusti do Neretve i savlada uspon od Glavati~eva, sti`e se do krajnje destinacije jedne od najzahtjevnijih i najljep{ih bddsko-biciklisti~kih tura u Bosni i Hercegovini - Bora~kog jezera. Smje{teno izme|u planinskih masiva kojima dominira Prenj, na nadmorskoj visini od 405 metara Bora~ko jezero predstavlja pravi dragulj Bosne i Hercegovine. Odlikuju ga brojni podzemni izvori i potoci koji iz njega isti~u, kao i rje~ica [i{tica koja pravi 30 m visok vodopad i ulijeva se u Neretvu. Duga~ko 786 metara i {iroko 502, duboko do 14 metara, bogato pastrmkom i {aranom i obrubljeno pristupa~nim pla`ama, Bora~ko jezero je izvrsna destinacija za izletnike. Ljeti se voda zagrije i predstavlja raj za kupa~e, a tom ugo|aju ne}e odoljeti ni biciklisti koji ga pohode bilo iz pravca Sarajeva nakon {to savladaju Bjela{nicu i Viso~icu, ili do|u iz Konjica serpentinama uz Borke, te naro~ito oni koji se odlu~e zano}iti u obli`njim katunima i nastaviti dalje prema Ruji{tu i Hercegovini. Ljepota Bora~kog jezera i okolnog kraja je svojevremeno privukla jednog na{eg velikog slikara Lazara Drlja~u (1882.-1970.). Nakon studija u Sarajevu i diplome na likovnoj akademiji u Be~u, Lazo je `ivio i radio u Parizu, izlagao u cijeloj Evropi ali se naposlijetku odlu~io za `ivot u nedirnutoj prirodi Hercegovine. Od 1931. godine do smrti `ivio je u ovom kraju druguju}i sa slikarskim {tafelajem, prelijepom prirodom i jednostavnim mje{tanima. Njegove slike Prenja, Bora~kog jezera i okolnih pejza`a ostavljaju sna`an dojam na posmatra~a i navode ga na promi{ljanje o veli~ini prirode i Univerzuma, za koji je Lazo tvrdio da je, u stvari, njegova domovina. Lazar Drlja~a je sahranjen u dvori{tu [anti}eve vile gdje je i `ivio, i odakle se kako na dlanu vidi veli~anstvena ljepota Bora~kog jezera. Na bakrenoj plo~ici iznad humke stoji jednostavan natpis: ”LAZAR DRLJA^A BOGUMIL”.
65
Vise}i most na Neretvi
66
Pogled na Bora~ko jezero sa uspona prema Borcima
Rafting na Neretvi
Pla`a na Bora~kom jezeru (gore). Uspon ka Borcima (dolje) uz nagib 10% i pogre{no postavljen znak
67
Bora~ko jezero (Babin do - [abi}i - Sinanovi}i - Bjelimi}i Glavati~evo - Bora~ko jezero - Konjic) du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87,1 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70,4 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5,56 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4,31 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14.7 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8.3 km/h polazna ta~ka (Babin do / hotel Mar{al) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1233 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1752 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1631 m
Opis ture: tehni~ki i kondiciono izuzetno zahtjevna tura. Preporu~uje se iskusnijim biciklistima ili krajem ljeta kad se dostigne visok nivo kondicione spreme. Po~etnicima preporu~ujemo dio dionice do Sinanovi}a i natrag.
0 Start: Babin do ispred hotela Mar{al na Bjela{nici kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: uspon uzbrdo, prvo lagan potom ne{to ve}i do Bijelih voda, zatim duga~ak spust serpentinama do [abi}a. do sljede}e raskrsnice: 11,1 km
1 kilometara: 11,1 km raskrsnica: [abi}i skretanje: desno, slijediti putokaz za Sinanovi}e podloga: asfalt opis puta: lagani uspon i spu{tanje. do sljede}e raskrsnice: 2, 6 km
68
2 kilometara: 13,7 km raskrsnica: kod mosta. Desno je put za Umoljane. skretanje: lijevo u pravcu Sinanovi}a podloga: asfalt opis puta: smjenjuju se lagani uspon i spust. Lijep pogled na krajolik i Tu{ilsku rijeku do sljede}e raskrsnice: 1,2 km
metara iza putokaza nalazi se lijepo ure|ena ~esma i odmori{te iznad rijeke, s lijeve strane ceste. do sljede}e raskrsnice: 2,1 km
4a kilometara: 18,4 km point: Planinarski dom Vrela
3 kilometara: 14,9 km raskrsnica: kod putokaza za Bobovicu desno skretanje: ravno glavnim putem za Sinanovi}e podloga: asflat opis puta: ravno do sljede}e raskrsnice: 2,8 km 5 kilometara: 19,8 km raskrsnica: dolazak u selo Sinanovi}i. U selu produ`iti desno, uzbrdo do planinarskog doma Otas s lijeve strane ceste skretanje: desno uzbrdo kroz selo podloga: asfalt opis puta: blagi uspon i spust. U PD Otas
4 kilometara: 17,7 km raskrsnica: kod putokaza za Pervize desno. skretanje: ravno glavnim putem za Sinanovi}e podloga: asfalt opis puta: ravno i blagi uspon. Stotinjak
69
se mo`e pojesti grah, sitni }evap i sl. ili prespavati. Cijena no}enja je 5 KM. Dom raspola`e s nekoliko zasebnih objekata sa po 4 ili 5 le`ajeva. Tel: 438-383. do sljede}e raskrsnice: 0,3 km
7a kilometara: 24,1 km point: ~esma s lijeve strane puta
6 kilometara: 20,1 raskrsnica: u obliku Y nakon {to prestane asfalt. Lijevi put vodi za Ljutu, desni za Bjelimi}e. skretanje: desno podloga: makadam opis puta: slijedi o{tar i duga~ak uspon cca 4 km do sljede}e raskrsnice: 3,8 km
7b kilometara: 25,8 km point: ~esma s lijeve strane puta, izvrsna hladna voda
7 kilometara: 23,9 km raskrsnica: dolazi makadamski put s lijeve strane skretanje: desno uzbrdo podloga: makadam opis puta: uspon, nakon ~esmi kre}e spust srednje te`ine do sljede}e raskrsnice: 7,6 km
8 kilometara: 31,4 km raskrsnica: manji put s desne strane skretanje: ravno nizbrdo podloga: makadam opis puta: spust, mjestimi~no ima krupnog kamenja do sljede}e raskrsnice: 0,7 km
70
11 kilometara: 34,1 km raskrsnica: skretanje: lijevo po asfaltu, nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust kroz selo do sljede}e raskrsnice: 1,7 km
9 kilometara: 32,1 km raskrsnica: manji put s desne strane skretanje: ravno nizbrdo podloga: makadam sa krupnim kamenjem opis puta: ravno i malo nizbrdo do sljede}e raskrsnice: 0,5 km 12 kilometara: 35,8 km raskrsnica: dolazak u centar sela kod granapa skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: Stotinjak metara iza, s lijeve strane, preko puta d`amije se nalazi ~esma (foto 12a). Nakon ~esme slijedi lagani spust i uspon do glavnog puta do sljede}e raskrsnice: 0,9 km 10 kilometara: 32,6 km raskrsnica: dolazak u selo, slijedi asfalt skretanje: desno po asfaltu, nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust kroz selo. do sljede}e raskrsnice: 1,5 km
13 kilometara: 36,7 km raskrsnica: dolazak na glavni put za Glavati~evo. skretanje: desno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 17,0 km
71
15 kilometara: 64,8 km raskrsnica: kod benzinske pumpe, iza putokaza, si}i na mali put do Bora~kog jezera. skretanje: lijevo podloga: asfalt opis puta: ravno do jezera. Ako je vrijeme pogodno za kupanje to je nezaboravan do`ivljaj nakon vo`nje do ovdje do sljede}e raskrsnice: 22,3 km
13a kilometara: 47,7 km point: planinarsko-ribarski dom "Slatinica". Prepoznatljiv po ra`nju. Ovdje ima ~esma. Od jezera dalje vodi put za Konjic, lijevo glavnim putem prije posljednjeg skretanja. Prvo kre}e o{tar uspon od 10% oko 3 km, kasnije je uspon ne{to bla`i do prijevoja a onda spust serpentinama. Potreban oprez jer na ovoj dionici ima mnogo automobila, a uska je cesta. Nakon spusta i dolaska u Konjic kretati se ravno lijevom obalom Neretve, ne prelaziti most ve} i}i ravno do magistralnog puta. Kad se do|e na semafor skrenuti desno stotinjak metara do autobuske stanice. 14 kilometara: 54,0 km raskrsnica: dolazak u Glavati~evo. Na velikoj raskrsnici ima granap s lijeve strane gdje se mogu kupiti banane i drugo vo}e. skretanje: lijevo kroz mjesto podloga: asfalt. opis puta: nakon ravnog dijela kroz Glavati~evo, prelaska preko velikog mosta na Neretvi slijedi uspon do jezera. S desne strane je pogled na Neretvu. Nakon {to se cesta po~ne penjati i udaljavati od Neretve o{trog dijela uspona ima cca 5 km. do sljede}e raskrsnice: 10,8 km
16 kilometara: 87,1 km kraj (Konjic, autobuska stanica) S obzirom na frekventnost dionice, iz pravca Mostara nailazi mnogo autobusa za Sarajevo, Zenicu i sl. U periodu od 18 do 20 sati imaju tri do ~etiri redovne linije, a postoje i kasnije. Voza~i nerado primaju bicikla u prtlja`nik, osobitno nedjeljom kad je vi{e putnika. Osim ovog na~ina, povratak je mogu} i vozom ukoliko nije prevelika gu`va.
72
PROKO[KO JEZERO Pedesetak kilometara zapadno od Sarajeva nalazi se Fojnica, `ivopisni bosanskohercegova~ki gradi} na istoimenoj rijeci. Svud uokolo okru`ena planinama, prije svega Vranicom koja dominira cijelim krajem, ali i Matorcem, Zahorom, Pogorelicom, Bitovnjom i Jasikovicom, kompletna ova regija predstavlja raj za ljubitelje brdskog biciklizma. Prostor Vranice po nadmorskoj visini spada u najvi{a podru~ja u BiH. Nekoliko vrhova prelazi 2.000 m nadmorske visine (Nadkrstac 2112 m, Lo~ika 2107 m) i ve}ina je lako dostupna planinarima, a neki i biciklistima. Iako je utvr|eno da je u neolitskom periodu ovuda vodila jedna od va`nijih komunikacija {to je spajala stanovnike Panonije sa Jadranskom morem, ipak se mo`e re}i da je oduvijek dolazak u Fojnicu li~io na ulazak u kraj odakle "nema dalje". Povratak je mogu} jedino nazad, putem kojim se do{lo. Me|utim, brojne su osobenosti Fojnice nastale ba{ zbog takvog geografskog polo`aja. Zbog neke vrste izolovanosti od vanjskog svijeta jo{ se osjeti dah pro{lih vremena u lokalnim obi~ajima i na~inu `ivota stanovni{tva, a u samom gradu o tome svjedo~i i nekoliko sa~uvanih autenti~nih bosanskih ku}a pokrivenih {indrom. Sna`an pe~at `ivotu daje djelovanje franjevaca ~iji srednjevjekovni samostan u bogatoj biblioteci i danas ~uva originalni tekst adhname, povelje o pravima i gra|anskim slobodama koju je sultan Mehmed II Fatih dao katoli~koj zajednici daleke, 1463. godine. Danas je na ~elu samostana fra Mirko Majdan~i} koji }e rado ugostiti putnike-namjernike, ba{ kao {to mnogo dobra ~ini za sve `itelje ovog kraja, bez obzira na to vjeri kojoj pripadaju. Na padinama planine Zec le`i Kozovgrad, utvr|enje koje se u historijskim dokumentima prvi put spominje 1434. godine. Tu su se, u slu~aju opasnosti, sklanjali Dubrov~ani iz Fojnice sa svojim dragocjenostima, a prema nekim dokumentima Kozovgrad je bilo posljednje boravi{te kraljice Katarine prije napu{tanja Bosne. Do njega se dolazi prate}i
73
put za Bakovi}e, a zatim desno uz tok rijeke Bistrice. Posjeta Kozovgradu mo`e biti lijepa tura za brdske bicikliste. Produ`i li se od Bakovi}a dalje, put vodi do Dusine odakle je mogu}e odabrati pravac za Kre{evo, Konjic ili posjetiti planinarski dom na Pogorelici, uklije{tenoj izme|u planina Bitovnje i Zeca. Sjeverno od Fojnice, nakon {to se pro|e stara banja i savlada o{tar uspon, vodi predivan makadamski put do slapova Kozice. Put vodi desno od prijevoja Vladi}a vrh a naro~itu dra` predstavlja prolazak kroz gustu {umu sa obiljem vegetacije. Na maloj du`ini ova rije~ica savladava veliku nadmorsku visinu i tvori tri slapa visine 10 do 20 metara {to svakako vrijedi vidjeti. Ipak, glavnu atrakciju fojni~kog kraja ~ini Proko{ko jezero dvadesetak kilometara udaljeno od Fojnice. Malo koji posjetilac }e, naime, ostati ravnodu{an kad se uspne makadamskim putem i izbije na vidikovac odakle puca pogled na jezero i krajolik oko njega. Ba{ kao {to iz Lukomira posjetioca fascinira pogled na kanjon Rakitnice, tako i dolazak na vidikovac prije Proko{kog jezera predstavlja pravu nagradu biciklistima za ulo`eni napor. Proko{ko jezero je gle~erskog porijekla smje{teno u prirodnom amfiteatru na nadmorskoj visini od 1635 metara. Ono obuhvata prostor od 4,77 hektara, dugo je 317, {iroko 189 i duboko 13 metara. Ovdje se nalaze jedinstvena flora (vrani~ko zvono) i fauna (triton), me|utim, sve su prilike da }e ~ovjek svojom nepa`njom promijeniti sliku ovog kraja. Poribljavanjem jezera pastrmkom, tritonu, toj endemskoj vrsti repatog vodozemca, prijeti potpuno istrebljenje. Motorizovani izletnici koji automobile parkiraju uz samo jezero naru{avaju ljepotu krajolika, a nije rijedak slu~aj da iza njih ostaju plasti~ne boce i drugi otpad. O ovome bi nadle`ni svakako trebali povesti ra~una i barem zabraniti prilaz samom jezeru automobilima. Ipak, `ivopisno okru`enje koje uz brojne poto~i}e stvara idili~nu sliku, autenti~no sto~arsko naselje i bogata gastronomska ponuda (proko{ki sir i pita ispod sa~a) i dalje su pravi izazov za sve ljubitelje prirode. Svakako, i za istinske zaljubljenike u brdski biciklizam kojima toplo preporu~ujemo ovu turu kao neizbje`nu u popisu najljep{ih destinacija u Bosni i Hercegovini.
76
Uspon do Proko{kog jezera je dinami~an: smjenjuju se cvijetne livade, `ivopisni potoci i mje{ovita {uma
77
Idili~nu sliku oko jezera stvaraju brojni poto~i}i, raznovrsno cvije}e i seoski katuni
78
79
kraj
8
5
6 7
4
3 2
start
Foj
nica
1
Topografska karta sa ucrtanim putem do Proko{kog jezera
80
Proko{ko jezero du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35,6 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45,0 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,15 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .0,48 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11,3 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9,8 km/h polazna ta~ka (Jezernica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .680 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1100 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1640 m
Opis ture: Tehni~ki srednje zahtjevna tura.
0 Start: Jezernica do koje se dolazi nakon {to se pro|e Fojnica, skrene desno, nekoliko kilometara cestom do kraja asfalta. Na kraju asfalta u Jezernici ima ~esma i granap. kilometara: 0 podloga: makadam opis puta: srednje te`ak uspon do sljede}e raskrsnice: 0,45 km
skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: srednje te`ak uspon do sljede}e raskrsnice: 0, 3 km
2 kilometara: 0,75 km raskrsnica: put se razdvaja na desni, asfaltni koji ide uzbrdo, mo`e se i ovim putem do}i do jezera ali je du`i, i lijevo makadamski. skretanje: lijevo makadamskim putem koji
1 kilometara: 0,45 km raskrsnica: iza mosti}a
81
vodi ka jezeru skretanje: desno glavnim putem podloga: makadam opis puta: ne{to zahtjevniji uspon do sljede}e raskrsnice: 2,66 km 5 kilometara: 6,91 km raskrsnica: u obliku slova X, glavni put presijeca manji {umski put skretanje: ravno uzbrdo glavnim putem podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 0,74 km
se odvaja malo nizbrdo podloga: makadam opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 0,6 km 3 kilometara: 1,35 km raskrsnica: iza mosti}a skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 2,9 km
6 kilometara: 7,65 raskrsnica: manji put dolazi s lijeve strane skretanje: ravno uzbrdo glavnim putem podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 3,45 km 4 kilometara: 4,25 km raskrsnica: put se ra~va na dva dijela, lijevi ide u objekat Jezernice a desni uzbrdo
7 kilometara: 11,1 km raskrsnica: dolazak puta s desne strane,
82
to je put koji ide kroz selo Razdolje kad se na ta~ki 2 krene uzbrdo asfaltnim putem. skretanje: o{tro lijevo na serpentini, gotovo pod uglom 180 stepeni podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 1,2 km
8 kilometara: 12,3 km raskrsnica: na ravnici kod ogra|enog placa u kojem ima ~esma i odmori{te za sjesti skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: prvo ide o{tar uspon kasnije ne{to bla`i. Od vidikovca zadnjih 800 m je po ravnom uz mali spust do samog jezera. do sljede}e raskrsnice: 5,6 km
9 kilometara: 17,8 km kraj (jezero) Povratak istim putem nazad.
83
OZREN Sjeverno od Sarajeva prostire se veliko podru~je planine Ozren. Doskora poznat uglavnom po brojnim planinarskim stazama i pravcima, Ozren su odnedavno "otkrili" i biciklisti uvrstiv{i ga u popis najatraktivnijih brdsko-biciklisti~kih tura u BiH. Iako se ovdje uzdi`u brojni planinski vrhovi kao {to su: Bukovik (1534 m), U`evica (1387 m) Crepoljsko (1524 m), vrh Ozrena (1453 m), Lipovac (1354 m) ili Pera~ka ravan (1364 m), Ozren je ipak veoma podesan za vo`nju biciklom. Ukoliko se kre}e sa Ba{~ar{ije potrebno je savladati veliki uspon uz Darivu sve do Vu~je luke, a onda, prakti~no, i nema velikih uzbrdica jer se vo`nja odvija po visoravni. Jo{ je lak{e ako se automobilom doveze do Hre{e ili Vu~je luke i tura zapo~ne sa visine od oko 1100 m. Dalje slijede predivni planinski pa{njaci i velika podru~ja pod gustom, crnogori~nom, te mjestimi~no i mje{ovitom {umom. Najljep{a tura preko Ozrena vodi preko Homara, Vukasovi}a i Gajeva sve do Bijambarske pe}ine blizu Olova. Manjkavost ove ture je {to se u povratku vozi asfaltnom, magistralnom cestom M-18, {to, imaju}i u vidu gustinu saobra}aja i nekulturu voza~a, svakako nije prijatan ugo|aj. Ipak, ljepota Ozrena, bogatstvo njegovih {uma a naro~ito zanimljivo podru~je Bijambarskih pe}ina ~ine da je sve vi{e onih koji se preko ove visoravni upu}uju biciklima. Izme|u sela Ni{i}i i Krivajevi}i, na putu Sarajevo-Olovo, u predivnom ambijentu crnogori~ne {ume nalazi se podru~je Bijambara. Na nadmorskoj visini od 950 m izgra-
85
|ena je planinarska ku}a, a u njenoj neposrednoj blizini nalazi se prirodna rijetkost Bijambarska pe}ina. Ovu pe}inu ~ini vi{e speleolozima interesantnih spilja od kojih su najzna~ajnije Gornja Bijambarska pe}ina te Srednja Bijambarska pe}ina koju krase ~ak ~etiri dvorane sa pe}inskim ukrasima. Najljep{a od njih, ~etvrta dvorana, jedna je od najzanimljivijih u BiH zbog raznovrsnosti i oblika pe}inskih ukrasa, brojnih stalaktita i stropnog "nakita". Dio kompleksa bijambarskih pe}ina je osvijetljen i otvoren za posjetioce koji, osim u podzemnim ljepotama, mogu u`ivati i u predivnoj prirodi cijelog podru~ja. U blizini pe}ine se nalaze potoci Bradi} i
86
Bjelila, koji presijecaju bijambarske {ume i proplanke. Naro~ito je potok Bjelila atraktivan zimi i u prolje}e jer dijelom protje~e kroz gustu {umu gdje se snijeg dugo zadr`ava, {to vijugavi poto~i} pretvara u idili~nu sliku. Zbog svega ovoga podru~je Bijambara je postalo jedno od rijetkih izleti{ta koje odgovara svim ljubiteljima prirode: onim koji u`ivaju raznolikosti pe}ina, bistrih voda, borove {ume i ti{ine. Ne{to kra}a biciklisti~ka tura je posjeta vodopadu Skakavac. Bilo da se ide preko Faleti}a i ^avljaka, ili preko Hre{e i Crepoljskog, vrhunski ugo|aj predstavlja duga~ki spust od podno`ja vrha Bukovik pa sve do sela Nahoreva. Vodopad Skakavac
87
Vo`nja Ozrenom je pravi u`itak: izvrsni makadamski putevi kroz gustu ~etinarsku {umu (sl. gore) i pitomi pa{njaci (sl. desno) obiluje endemi~nim i reliktnim vrstama kao {to su: zvon~i}i (Edrianthus iugoslavicus), dinarski dimak (Crepis dinarica), karanfil~i}i ili klin~i}i (Dianthus kitaibelii), Sesleria angustifolia, Daphne alpina, Atamatha cretensis, Moehringia bavarica, i dr. [ire podru~je vodopada Skakavac je jako bogato medicinskom i medonosnom florom, te se na ovom prostoru nalazi nekoliko stotina ljekovitih, aromati~nih, i vitaminskih biljaka, me|u kojima se naro~ito isti~u trava od utrobice Gentiana asclepiadea i veoma ljekovita, ali i ugro`ena vrsta jetrenjaka - Anemone hepatica. Povr{ina oblasti Skakavca obuhvata 1620,44 hektara, a odlukom Kantona Sarajevo i u cilju za{tite ovog podru~ja, u ratu poru{eni planinarski dom na Skakavcu ne}e se obnavljati. Za pohvalu je, tako|e, i nedavno uvo|enje rampe i zabrana pristupa automobilima u`em podru~ju Skakavca.
je pravi dragulj smje{ten nadomak grada. Na svega 12 kilometara od Sarajeva, iznad sela Nahoreva nalazi se jedan od najljep{ih vodopada u BiH i prava turisti~ka atrakcija. Sa svojih 98 metara predstavlja drugi po visini vodopad u Europi. Iako ne tako bogat vodom, ovaj vodopad svakako predstavlja ljepotu koju vrijedi vidjeti. Sre}om, zbog ~injenice da na cijelom podru~ju Skakavca vlada velika biolo{ka raznolikost, da ovdje rastu mnoge endemske vrste biljaka i gljiva, te da ovo podru~je nastanjuju mnoge ve} ugro`ene vrste `ivotinja, oblast je uklju~ena u tre}u kategoriju za{ti}enih podru~ja prema kriterijima Me|unarodne unije za za{titu prirode, odnosno progla{ena je spomenikom prirode i zonom namijenjenoj za{titi postoje}ih specifi~nih prirodnih obilje`ja. Na ovom prostoru konstatovano je oko 1500 vi{ih biljaka, kao i visok procent vrsta endemi~nog karaktera. Na stijenama oko vodopada razvija se vegetacija koja
88
89
Fotografije: Milan Trifunovi}
Zahvaljuju}i velikoj koli~ini vlage oko samog vodopada se razvila bujna vegetacija endemi~nog karaktera (sl. gore u vrhu). Do podno`ja vodopada vodi uska stazica (sl. gore lijevo) a prelazak preko vode omogu}en je izgradnjom drvenog mosti}a (sl. desno gore). Cijela oblast Skakavca bogata je {umom i vo`nja ovim stazama je pravi u`itak (sl. desno)
90
91
Topografska karta sa ucrtanim putem do Skakavca
11
12 10
9
13 8
14 7
4
2
1
kraj
start 5
3 6
SKAKAVAC Bentba{a-Barice-^avljak-Bukovik-Skakavac-Pionirska dolina du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33,6 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,32 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,54 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.5 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6.2 km/h polazna ta~ka (Bentba{a) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .552 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1133 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1471 m
Opis ture: Tehni~ki srednje zahtjevna tura. Glavni uspon je uz Darivu do ^avljaka asfaltiranim putem. Dalje nema mnogo uspona do raskrsnice Bukovik-Skakavac odakle slijedi predivan, duga~ki spust. 0 Start: bazeni na Bentba{i kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: ravnica do skretanja za Darivu a onda zahtjevan uspon. Skrenuti lijevo prema Darivi, na vrhu uspona se mo`e desno preko Faleti}a ili lijevo preko Zmajevca kuda vodi ova mapa. Na raskr{}u za Barice krenuti asfaltnim putem uzbrdo. Na usponu uz Darivu i na Zmajevcu kod kasarne nalaze se ~esme. Ovaj dio dionice je gradska zona i nije posebno obra|ivan. do raskrsnice na putu za Barice: 8,5 km
1 kilometara: 8,5 km raskrsnica: kod velike table cesta dolazi s lijeve strane. skretanje: nastaviti ravno (poludesno) glavnom cestom uzbrdo podloga: asfalt opis puta: srednje te`ak do zahtjevan uspon do sljede}e raskrsnice: 1,21 km
93
~esma, dalje se vidi planinarska markacija staze. do sljede}e raskrsnice: 0,6 km
2 kilometara: 9,71 km raskrsnica: parking na Baricama skretanje: ravno preko parkinga asfaltnom cestom uzbrdo prema ^avljaku podloga: asfalt opis puta: zahtjevan uspon do sljede}e raskrsnice: 1,79 km
4 kilometara: 12,1 raskrsnica: na proplanku pratiti glavni makadamski put koji ide desno uzbrdo skretanje: desno podloga: makadam i zemljani put opis puta: blagi uspon, pa ne{to ve}i uspon, pa ravno zemljanim putem do sljede}e raskrsnice: 0,8 km
3 kilometara: 11,5 km raskrsnica: kod planinarskog doma napustiti asfalt skretanje: ravno makadamskom cestom podloga: makadam opis puta: o{tar uspon. Zbog krupnog kamenja bolje je gurati bicikl stotinjak metara do proplanka. Na po~etku ove dionice ima
5 kilometara: 12,9 raskrsnica: kod kraja kamene ograde i kapije, na travnatom pro{irenju skrenuti lijevo makadamskim putem izme|u dva bora
94
u pravcu Bukovika. skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 0,3 km
uglom dolazi travnati put. Nastaviti glavnim putem ravno skretanje: ravno. Slijediti glavni put koji savija blago udesno. podloga: zemlja i pijesak. Nakon ki{a ova dionica zna biti prili~no blatnjava opis puta: blagi uspon i ravna dionica. S lijeve strane se pro|u dvije planinarske ku}e. do sljede}e raskrsnice: 0,7 km
6 kilometara: 13,2 km raskrsnica: slijediti glavni makadamski put. S desne strane dolazi mali put. skretanje: lijevo, slijediti glavni put podloga: makadam opis puta: o{tar uspon. Mo`e biti i blata. do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
8 kilometara: 15,7 km raskrsnica: u obliku Y iako se ne vidi odmah da je raskrsnica dok se skroz ne popne uzbrdo skretanje: lijevim putem podloga: makadam opis puta: blagi spust makadamskim putem. Kad se iza|e iz {ume ugledaju se predivni proplanci do sljede}e raskrsnice: 2,1 km
9 kilometara: 17,2 km raskrsnica: u obliku slova T. Lijevo uzbrdo je put za Bukovik, desno nizbrdo za Skakavac. skretanje: desno nizbrdo
7 kilometara: 15,0 raskrsnica: s lijeve strane pod o{trim
95
podloga: makadam opis puta: duga~ak spust uz nekoliko kra}ih dionica uzbrdo. Ukoliko su spu{tene rampe nema saobra}aja motornih vozila. Preporuka: obu}i vjetrovku i topliju garderobu (u prolje}e) i obavezno staviti kacigu. do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
12 kilometara: 22,6 km raskrsnica: dolazak na zemljani plato. S lijeve strane se nalaze poru{ene ku}e. skretanje: nastaviti ravno nizbrdo podloga: makadam opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 1,0 km
10 kilometara: 18,0 raskrsnica: iza desne okuke nalazi se te{ko primijetna planinarska staza koja se odvaja od makadamske ceste. skretanje: ravno glavnim makadamskim putem podloga: makadam opis puta: spust do sljede}e raskrsnice: 2,4 km
13 kilometara: 23,6 km raskrsnica: nakon rampe dolazi se na raskrsnicu kraj koje se s lijeve strane se nalazi protivpo`arna stanica. skretanje: desno podloga: makadam opis puta: o{tar spust do sljede}e raskrsnice: 4,0 km 11 kilometara: 20,4 km raskrsnica: s desne strane dolazi {umski put manjeg ranga od makadamskog po kojem se vozi skretanje: nastaviti glavnim putem koji ide lijevo i uzbrdo podloga: makadam opis puta: malo uspona, ve}i dio spust do sljede}e raskrsnice: 2,1 km
96
lijeve strane ~esma i nadstre{nica. skretanje: lijevo nizbrdo podloga: makadam i uskoro dolazi asfalt. opis puta: o{tar spust do asfalta. Dalje voziti nizbrdo kroz selo do granapa u Nahorevu i stanice kombija. Zatim nizbrdo do Pionirske doline do sljede}e raskrsnice: 6,0 km
14 kilometara: 27,6 km raskrsnica: s desne strane u obliku Y se spu{ta manji makadamski put. Ovdje ima s
15 kilometara: 33,6 km kraj (Pionirska dolina okretnica trolejbusa)
Ro{tilj na kraju ture: }evapi i sarajevsko pivo su dokaz da su i biciklisti od ”krvi i mesa”. Ova tura je i organizovana radi dru`enja u vikendici jednog od ~lanova ekipe. U`itak je bio ve}i nakon tridesetak kilometara vo`nje, iako se do Nahoreva moglo i automobilom iz drugog smjera.
97
^AVLJAK du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,90 k m polazna ta~ka (PD D`emal Bijedi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1212 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1318 m Opis ture: lagana tura za po~etnike koji se tek upoznavaju sa off-road vo`njom. Do ^avljaka se dolazi prate}i opis puta za Skakavac (uz Darivu preko Barica) pa taj dio puta nije ovdje opisivan. Zbog kratko}e dionice nisu mjereni brzina i vrijeme kretanja. 0 Start: raskr{}e na ^avljaku kod planinarskih domova (mjesto gdje prestaje asfalt i produ`ava makadam ravno uzbrdo) kilometara: 0 podloga: makadam
opis puta: o{tar uspon. Zbog krupnog kamenja bolje je gurati bicikl stotinjak metara do proplanka. Na po~etku ove dionice ima ~esma (foto 0), dalje se vidi planinarska markacija staze. do sljede}e raskrsnice: 0,6 km
1 kilometara: 0,6 raskrsnica: na proplanku pratiti glavni makadamski put koji ide desno uzbrdo skretanje: desno podloga: makadam i zemljani put opis puta: blagi uspon, pa ne{to ve}i uspon, iza toga ravno zemljanim putem do sljede}e raskrsnice: 0,8 km S desne strane se nalazi proplanak (foto 1a)
98
3 kilometara: 1,46 km raskrsnica: opisano u prethodnom opisu puta tj. o{tro skretanje desno. skretanje: pod o{trim uglom desno, slijediti put. podloga: makadam obrastao travom opis puta: lagano nizbrdo do sljede}e raskrsnice: 0,43 km 2 kilometara: 1,40 raskrsnica: kod kraja kamene ograde i kapije, na travnatom pro{irenju skrenuti desno. Od ove ta~ke put vodi nizbrdo. (lijevo je za Bukovik i Skakavac) skretanje: desno podloga: makadam opis puta: Malo ravno i onda kre}e nizbrdo. Kad se do|e do kraja zida lijevo se nalazi lijepo mjesto za odmor i onda se nastavlja dalje putem koji, nakon pedesetak metara kod guste {ume borova savija pod o{trim uglom udesno. Dalje se prati uski seoski put, vrlo ugodan za {etnju. do sljede}e raskrsnice: 0,06 km
4 kilometara: 1,89 km raskrsnica: tri puta, jedan ide ravno nizbrdo na Barice (to je pje{a~ka staza, ne mo`e se voziti bicikl), jedan ide lijevo i jedan ide desno. skretanje: desno podloga: makadam obrastao travom opis puta: lagano nizbrdo, gotovo po ravnom kroz borovu {umu do kraja: 1 km (PD D`emal Bijedi})
99
1
start
3
2 4
kraj
5
6
12
^avljak
Barice
13
6a
Buko vik
Topografska karta . Pravac Nahorevo-Barice-Hre{a je ozna~en `utom bojom
Skakavac
7
8
9
10
11
Vu~ja luka
NAHOREVO - BARICE - HRE[A du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24,1 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50,7 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,33 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,08 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.5 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6.6 km/h polazna ta~ka (Pionirska dolina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .555 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .733 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1135 m
Opis ture: Lagana tura, pogodna za po~etnike i vo`nju u rano prolje}e. Kad se na ve}ini planina jo{ zadr`ava snijeg, ovdje nema blata po{to je ve}ina staze osun~ana tokom cijelog dana. 0 Start: Pionirska dolina, okretnica trolejbusa kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: desno od Pionirske doline, prema Jagomiru i Nahorevu. Cesta ide prvo ravno potom slijedi kratak i o{tar uspon. do sljede}e raskrsnice: 2,58 km
1 kilometara: 2,58 km raskrsnica: lijevo se ide za Potok, ravno glavna cesta vodi za Nahorevo, a desno
ide makadam skretanje: desno. podloga: makadam opis puta: uzbrdo po makadamu. do sljede}e raskrsnice: 2,67 km
2 kilometara: 5,25 km raskrsnica: izlazak na asfaltnu cestu skretanje: desno podloga: asfalt opis puta: uzbrdo asfaltnom cestom do sljede}e raskrsnice: 0,37 km
101
5 kilometara: 6,26 km raskrsnica: nailazak na glavni put za Barice skretanje: lijevo podloga: asfalt opis puta: ravno i onda uspon od parkinga na Baricama. do sljede}e raskrsnice: 1,25 km 3 kilometara: 5,62 km raskrsnica: raskrsnica sa manjim putem, kod vikendice skretanje: lijevo prema Baricama podloga: asfalt opis puta: blagi uspon do prve raskrsnice i makadama do sljede}e raskrsnice: 0,15 km 6 kilometara: 7,51 km raskrsnica: napu{ta se glavni put od Barica za ^avljak i skre}e na makadam skretanje: desno podloga: makadam opis puta: lagani uspon, potom nizbrdo. do sljede}e raskrsnice: 2,99 km 4 kilometara: 5,77 km raskrsnica: s desne strane dolazi uski makadamski put skretanje: desno podloga: makadam opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 0,49 km
6a kilometara: 9,69 km point: ~esma s lijeve strane 7 kilometara: 10,5 km raskrsnica: raskrsnica za Faleti}e (nizbrdo desno) i Hre{u (uzbrdo lijevo)
102
raskrsnica: manji makadamski put odlazi lijevo uzbrdo skretanje: pravo podloga: makadam opis puta: ravno i malo uzbrdo do sljede}e raskrsnice: 1,6 km
skretanje: lijevo podloga: o{te}en asfalt opis puta: uskim asfaltnim puti}em uzbrdo. Desno od ove raskrsnice se spusti u Faleti}e do sljede}e raskrsnice: 0,5 km 10 kilometara: 13,4 km raskrsnica: u obliku Y, dolazi put s desne strane skretanje: lijevo, nizbrdo podloga: makadam opis puta: nizbrdo, potom blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 2,3 km
8 kilometara: 11,0 km raskrsnica: silazak sa asfaltnog puta na makadam skretanje: desno podloga: makadam opis puta: ravno, potom blagi uspon do sljede}e raskrsnice: 0,8 km 9 kilometara: 11,8 km
11 kilometara: 15,7 km raskrsnica: dolazak na asfaltnu cestu Hre{a - Vu~ija luka skretanje: desno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust asfaltnom cestom. Voditi ra~una o automobilima, naro~ito kombi vozilu u uskim okukama i na serpentinama. Tako|e, potreban oprez u prolje}e kad ima mnogo pijeska na cesti zaostalog od zimskog odr`avanja puteva. do sljede}e raskrsnice: 1,6 km
103
{etali{te Bentba{a - Kozija }uprija. Ovdje skrenuti desno i dalje za Bentba{u. do sljede}e raskrsnice: 1,2 km
12 kilometara: 17,3 km raskrsnica: raskrsnica za Vu~ju luku (lijevo) i Hre{u (desno) skretanje: desno nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust asfaltnom cestom. do sljede}e raskrsnice: 3,5 km
15 kilometara: 24,1 km kraj (Bentba{a, po~etak {etali{ta)
13 kilometara: 20,8 km raskrsnica: raskrsnica za Vratnik (desno) i Darivu (lijevo) skretanje: lijevo nizbrdo podloga: asfalt opis puta: spust asfaltnom cestom. Paziti na pje{ake i mogu}e automobile. Na ovoj dionici ima i ~esma s desne strane ceste. do sljede}e raskrsnice: 2,1 km 14 kilometara: 22,9 km raskrsnica: dolazak pred petlju koja izlazi na glavnu cestu Sarajevo-Pale skretanje: lijevo nizbrdo podloga: asfalt opis puta: prolazak preko parkinga na
104
Predivni ukrasi Bijambarske pe}ine
105
OZREN Dariva-Ozren-Bijambare-Srednje-Vogo{}a-Sarajevo du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99,5 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58,2 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6,53 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,22 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15,23 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10,20 km/h polazna ta~ka (Jezernica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .552 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1941 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1333 m
Opis ture: izuzetno zahtjevna tura. Preporu~uje se iskusnijim i kondiciono spremnijim biciklistima. Manje spremni mogu koristiti dio ture do Ozrena uz povratak nazad istim putem.
0 Start: Bentba{a kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: ravno do skretanja za Darivu a onda jak uspon. do sljede}e raskrsnice: 3,39 km
1 kilometara: 3,39 km raskrsnica: za Faleti}e i Pale skretanje: desno u pravcu Pala. podloga: asfalt opis puta: jak uspon. do sljede}e raskrsnice: 2,72 km 2 kilometara: 6,11 km raskrsnica: kod putokaza za Boriju skretanje: ravno u pravcu Hre{e podloga: asfalt
106
opis puta: jak uspon do sljede}e raskrsnice: 13,3 km
3 kilometara: 9,11 km raskrsnica: za Vu~ju luku (lijevo) i Pale (desno) skretanje: lijevo kod putokaza za Hre{u podloga: asfalt opis puta: ravno pa uspon, prvo ne{to te`i a potom laganiji. do sljede}e raskrsnice: 4,19 km
5 kilometara: 13,3 km raskrsnica: putokaz za Crepoljsko (lijevo) i Vu~iju luku (desno). skretanje: desno za Vu~iju luku podloga: asfalt opis puta: lagani uspon, mjestimice i ravno. do sljede}e raskrsnice: 4,6 km
6 kilometara: 17,9 km raskrsnica: silazak s asfalta na makadam skretanje: lijevo podloga: makadam opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 1,1 km
4 kilometara: 11,4 km point: ~esma s desne strane ceste
107
strane skretanje: ravno po glavnom putu podloga: zemljani put ili sitni makadam, nema rupa opis puta: uglavnom ravno kroz {umu do sljede}e raskrsnice: 1,5 km
7 kilometara: 19,0 km raskrsnica: s lijeve strane makadamska cesta skretanje: ravno na uski asfaltni put podloga: asfalt opis puta: uspon po asfaltu kasnije slijedi ravno put od zemlje ili sitnog, dobro utabanog makadama do sljede}e raskrsnice: 3,1 km
9 kilometara: 23,5 km raskrsnica: u obliku Y, lijevi put se odvaja nizbrdo skretanje: desno glavnim putem podloga: zemljani put ili sitni makadam opis puta: ravno ili kombinacija laganog spusta i blagih uspona
7a kilometara: 19,1 point: ~esma s desne strane ceste 8 kilometara: 22,1 km raskrsnica: manji {umski put s desne
10 kilometara: 25,0 km raskrsnica: manji put dolazi s lijeve strane skretanje: ravno po glavnom putu podloga: zemljani put ili sitni makadam opis puta: lagani spust do sljede}e raskrsnice: 1,7 km 11 kilometara: 26,7 km raskrsnica: u obliku Y, lijevi put se odvaja nizbrdo
108
podloga: sitni dobro utabani makadam opis puta: lijep spust niz padine Ozrena do sljede}e raskrsnice: 5,1 km
skretanje: desno po glavnom putu podloga: zemljani put ili sitni makadam opis puta: lagani spust do sljede}e raskrsnice: 1,9 km 14 kilometara: 34,0 km raskrsnica: manji put odlazi lijevo uzbrdo skretanje: desno nizbrdo podloga: sitni dobro utabani makadam. opis puta: nastavak spusta niz padine Ozrena. Put vodi kroz {umu do sljede}e raskrsnice: 1,4 km
12 kilometara: 28,6 km point: odmori{te s klupama s desne strane (lijevo je pogled na livadu). Odmah iza okuke ima ~esma s desne strane
13 kilometara: 29,1 km raskrsnica: manji put odlazi lijevo skretanje: desno
15 kilometara: 35,4 km raskrsnica: dolazak na asfaltni put skretanje: desno uzbrdo podloga: stotinjak metara asfalt a onda nastavak sitan makadam. opis puta: blagi uspon. Na ovoj raskrsnici s lijeve strane se nalazi drvena ku}a O.J.[. "[i}i" u ~ijem dvori{tu ima ~esma. Kasnije, makadamski put prati manju rijeku i ide kroz {umu. do sljede}e raskrsnice: 2,3 km
109
16 kilometara: 37,7 km raskrsnica: nailazak na tri puta, manji put desno, ravno je drugi put za Ozren, i lijevo preko mosti}a i rje~ice za Ravne skretanje: lijevo preko mosti}a, pratiti putokaz za Ravne podloga: makadam. opis puta: uspon do sljede}e raskrsnice: 5,8 km 19 kilometara: 42,0 km raskrsnica: manji put s lijeve strane odlazi nizbrdo skretanje: desnim putem uzbrdo podloga: makadam. opis puta: uspon. do sljede}e raskrsnice: 0,4 km
17 kilometara: 38,1 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: desnim putem uzbrdo podloga: makadam. opis puta: uspon pa onda ravno i spust. do sljede}e raskrsnice: 2,1 km
20 kilometara: 42,4 km raskrsnica: u obliku T skretanje: lijevo podloga: makadam. opis puta: lagani spust i ravno. do sljede}e raskrsnice: 0,4 km
18 kilometara: 40,2 km raskrsnica: u mjestu Homar, raskrsnica T skretanje: lijevo podloga: makadam. opis puta: na ovoj raskrsnici u bijeloj ku}i ima granap. Kasnije slijedi spust. do sljede}e raskrsnice: 1,8 km
110
21 kilometara: 42,8 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: desno podloga: makadam, kasnije asfalt. opis puta: po ravnom, kasnije nailazi selo Vukasovi}i i odatle vodi asfalt. do sljede}e raskrsnice: 2,2 km
23 kilometara: 45,0 km raskrsnica: dolazak na ve}i put, raskrsnica u obliku T skretanje: desno podloga: asfalt. opis puta: spust. do sljede}e raskrsnice: 0,9 km
22 Prolazak kroz selo Vukasovi}i
24 kilometara: 45,9 km raskrsnica: dolazak do objekta MZ Gajevi u ~ijem sastavu se nalazi granap. Iza objekta je raskrsnica. skretanje: lijevo podloga: asfalt. opis puta: ravno pa nizbrdo. do sljede}e raskrsnice: 1,1 km
111
27 kilometara: 50,1 km raskrsnica: u obliku Y, desno nastavlja asfalt a lijevo makadam skretanje: lijevo po makadamu nizbrdo podloga: makadam. opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 1,1 km
25 kilometara: 46,8 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: ravno glavnim putem podloga: asfalt. opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 2,9 km 28 kilometara: 51,2 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: desno podloga: makadam. opis puta: lagani spust i ravno, kasnije blagi uspon. Predjelima dominiraju lijepe vikendice. do sljede}e raskrsnice: 4,3 km 26 kilometara: 49,7 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: desnim desne uzbrdo podloga: makadam. opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 5,5 km
29 kilometara: 53,5 km raskrsnica: nailazak na magistralni put Sarajevo-Tuzla put kod ograde velike vikendice HS. skretanje: desno podloga: asfalt. opis puta: lagani spust. do sljede}e raskrsnice: 0,5 km
112
31 kilometara: 55,9 km kraj (planinarski dom Bijambare, u domu se mo`e pojesti grah po cijeni od 5 KM)
30 kilometara: 54,0 km raskrsnica: silazak sa magistralnog puta Sarajevo-Tuzla. skretanje: lijevo podloga: asfalt. opis puta: ravno. Sa strane puta su travnjaci i {uma u kojima ima mnogo izletnika. do sljede}e raskrsnice: 1,9 km Odmor ispred planinarskog doma na Bijambarama
Povratak od ta~ke 54 asfaltnim magistralnim putem za Sarajevo. Prvo slijedi uspon preko Ni{i}ke visoravni a kasnije ve}i spust do Srednjeg, dalje ravno (cesta ima blagi pad) do vogo{}anske petlje. Ulazak u Sarajevo preko Rajlovca ili Vogo{}e. Kraj vo`nje i izmjerena kilometra`a je Stari grad kod Katedrale.
113
PODVELE@JE oliko god da ljubitelje brdskog biciklizma privla~e planine Bosne, raznovrsna {umska podru~ja i ~injenica da na njima za vru}ih ljetnjih dana vlada ugodna klima za razliku od `ege na jugu na{e zemlje, Hercegovinu je nemogu}e zaobi}i u pri~i o brdskom biciklizmu. Ako ni{ta, ono zbog ~injenice da zbog blizine Jadranskog mora i toplog daha mediteranske klime ovdje biciklisti~ka sezona traje gotovo svih 365 dana u godini. S kraja jeseni, u rano prolje}e, pa ~ak i zimi kad u brdima Bosne zbog hladno}e, snijega i leda zavlada pauza, Hercegovina se name}e kao izvrsna destinacija. Favorit je, pri tome, planina Vele`, koja se izdi`e zapadno od Neretve i grada Mostara. Sa visinom od 1.958 metara Vele` je jedan od vi{ih vrhova u ovom regionu. No, zanimljivijom se doima ~injenica da je od samog podno`ja, iz doline blizu Blagaja pa do vrha, potrebno savladati visinsku razliku od skoro 1.900 metara. Po tome je Vele` osoben i predstavlja pravi izazov kako za planinare tako i za brdske bicikliste. Uz to, zanimljiv i lijep pejza` je izvrsna nagrada za ulo`eni napor i potvrda da vrijedi ulo`iti trud za jedan takav do`ivljaj. Geografski gledano, region Vele`i obuhvata prostrana, {iroka i malo izdignuta polja blizu Blagaja, potom veliki blago nagnuti platoa Podvele`ja iznad kojeg se, u smjeru jugoistok-sjeverozapad pru`a duga~ki greben sa vrhovima: Kamenite glavice (1622 m), Veliki gradac (1574 m), Mali gradac (1521 m), te nakon nekoliko vrhova od oko 1800 m i sam vrh Vele`i (1958 m). Iza ovog golog, kr{evitog grebena slijedi ne{to ni`e, {umovito podru~je i omiljena destinacija izletnika i planinara, Ruji{te, sa planinarskim domom i skija{kim centrom. Zbog blizine Jadranskog mora koje zimi zra~i toplotu nakupljenu tokom ljeta, klima u
K
Na kraju uspona; u pozadini se vidi Mostar
115
Panorama Mostara Hercegovini je blaga, mediteranska, tzv maritimna klima. Srednja januarska temperatura iznosi 3 do 5 stepeni Celzijusa a ljeta su suha i vru}a sa maksimalnim vrijednostima i do 45 stepeni Celzijusa. Godi{nje padne svega 1000 do 2300 l/m2 oborina, uglavnom u vidu ki{e. Snijeg je rijetka pojava. Me|utim, s porastom nadmorske visine pojavljuje se prijelazna oblast, tj. mediteranska klima planinskog tipa. Podvele{ka visoravan je karakteristi~na po promjenjivom vremenu. Dovoljno velika nadmorska visina (1000 m) u kombinaciji sa geografskim polo`ajem i strujanjima zraka koje hlade rijeke u podno`ju planine ~esto su uzrok jakim vjetrovima po kojima je Podvele`je i poznato. Prosje~no ni`a temperatura u odnosu na grad Mostar glavni je razlog {to je Podvele`je za ljetnjih sparina glavno uto~i{te `itelja Mostara pa i {ire. Me|utim, ba{ zbog ~estih promjena vremenskih prilika biciklistima, rekreativcima i svim posjetiocima Podvele`ja preporu~uje se no{enje adekvatne garderobe, pa i one za ne{to lo{ije uvjete, vjetar i sl. i za sun~anih, i naizgled blagih dana. Sela Podvele`ja nude raznolika planinsko rekreaciona iskustva, spektakularne vidikovce i u`itak u laganoj, ne tako zahtjevnoj biciklisti~koj turi. Kompletan region je bogato agrikulturno podru~je ukojem se, pored vo}a i povr}a, uzgaja i veoma tra`eno ljekovito i aromati~no bilje. Zato nije rijedak slu~aj da se tokom vo`nje punim plu}ima osjeti zamamni miris mediteranskog bilja {to u`itak vo`nje ~ini ve}im. Neki }e re}i da tura od Mostara, serpentinama do vrha, potom preko platoa Podvele`ja, i kasnije povratak preko Blagaja i nije klasi~na brdsko-biciklisti~ka tura jer se vozi
116
asfaltiranom cestom. Ipak, ustvrdit }emo da je ovo jedna od ljep{ih tura i nostalgi~ni izazov osobito u dane kad u kontinentalnim podru~jima Bosne `iva u termometru pada ispod nultog podioka {to vo`nju ~ini nemogu}om. Na svu sre}u Hercegovina tada nudi svoja podru~ja i prakti~no sezonu ~ini stalno otvorenom. Susret sa lovcima na jarebice Na kraju, iako nije tema ove knjige, jedna lingvisti~ka zanimljivost: svaki }e Hercegovac jasno razlikovati da li je rije~ o planini Vele` ili istoimenom fudbalskom klubu po gramati~koj promjeni zadnjeg sloga. Planina Vele` je `enskog roda, odatle je: ”Vele`, sa Vele`i, na Vele`i...” dok je ime fudbalskog kluba mu{kog roda i ima promjenu: ”Vele`, iz Vele`a, u Vele`u...”.
117
Stari grad Herceg-Stjepana Kosa~e iznad Blagaja
Vrh Stolac sa tv repetitorom. U pozadini se vidi brdo Hum
118
Cesta na Podvele{koj visoravni
Turbe u Podvele`ju
Narovi kraj puta
119
start 1
5 2 3
4
6 Podvele` 15 7 8 14
13 9
10 11
12
Topografska karta sa ucrtanim putem preko Podvele`ja
120
Podvele`je du`ina ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42,7 k m max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59,2 km/h vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3,29 h vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,03 h prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12.2 km/h total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.4 km/h polazna ta~ka (Mostar gradska zaobilaznica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116 m ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .963 m max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .840 m
Opis ture: lagana tura. Posebno preporu~ljiva u rano prolje}e i kasnu jesen kad je u Bosni i na planinama s ve}om nadmorskom visinom hladno i temperatura oko nule.
0 Start: Mostar, serpentine {to vode od gradske zaobilaznice (put M-17) na Podvele`je kilometara: 0 podloga: asfalt opis puta: o{tro uzbrdo uz serpentine. do sljede}e raskrsnice: 4,65 km
pogled na Mostar i dalje ide relativno ravnim putem po visoravni. Na glavni asfaltni put se uklju~uje nekoliko puteva jo{ manjeg zna~aja. do sljede}e raskrsnice: 4,75 km 2 kilometara: 9,40 km raskrsnica: na visoravni manji put s desne strane skretanje: ravno. podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 1,00 km
1 kilometara: 4,65 km raskrsnica: na cesti uzbrdo manji put s lijeve strane skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: o{tro uzbrdo. Nakon {to se serpentinama popne na vrh napu{ta se
121
5 kilometara: 12, 4 km raskrsnica: manji put s lijeve strane skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: lagano nizbrdo i po ravnom do sljede}e raskrsnice: 4,8 km
3 kilometara: 10,40 km raskrsnica: manji put dolazi s desne strane skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: lagani uspon do sljede}e raskrsnice: 0, 8 km
4 kilometara: 11,2 km raskrsnica: u obliku Y, manji put s desne strane skretanje: pravo lijevim putem podloga: asfalt opis puta: lagani uspon do sela do sljede}e raskrsnice: 1,2 km
6 kilometara: 17,2 km raskrsnica: dolazak u mjesto Podvele`je. S lijeve strane na platou se nalazi motel, a sa desne turbe i d`amija. skretanje: desno, iza turbeta podloga: asfalt opis puta: po ravnom. U motelu se mo`e snabdjeti vodom ili u d`amiji ukoliko je otvorena. Dalje od Podvele`ja nastaviti glavnim asfaltnim putem, ne skretati na makadamske ceste lijevo i desno. do sljede}e raskrsnice: 1,6 km
7 kilometara: 18,8 km raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s lijeve strane. skretanje: pravo
122
podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 1,0 km
8 kilometara: 19,8 km raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s lijeve strane. Na raskrsnici postoji natkrivena ~ekaonica autobuskog stajali{ta skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 1,6 km
s lijeve strane. skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 0,2 km
11 kilometara: 22,2 km raskrsnica: glavni put zaokre}e desno skretanje: desno podloga: asfalt opis puta: ravno pa nizbrdo do sljede}e raskrsnice: 2,1 km 9 kilometara: 21,4 km raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s lijeve strane. Na raskrsnici postoji natkrivena ~ekaonica autobuskog stajali{ta skretanje: ravno podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 0,6 km 10 kilometara: 22,0 km raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja
12 kilometara: 24,1 km
123
raskrsnica: nailazak na put M-6-1 Nevesinje-Mostar skretanje: desno podloga: asfalt opis puta: spust. Potreban oprez jer je ovo put ve}eg zna~aja i mo`e biti vi{e automobila. do sljede}e raskrsnice: 8,7 km
15 kilometara: 36,0 km raskrsnica: nailazak za put M-17 Mostar^apljina skretanje: desno za Mostar podloga: asfalt opis puta: po ravnom. Potreban maksimalni oprez zbog izrazito gustog saobra}aja. Mo`e se voziti i po bankini koja je na mjestima dovoljno {iroka. Nakon 1,5 kilometara, kod Y raskrsnice bolje je skrenuti lijevo i u}i u staro jezgro Mostara kako bi se izbjegla vo`nja putem M-17 i ujedno posjetio Stari Most. do sljede}e raskrsnice: 0,0 km
13 kilometara: 32,8 km raskrsnica: kod putokaza za Mostar skretanje: lijevo podloga: asfalt opis puta: laganiji spust. do sljede}e raskrsnice: 1,0 km
16 kilometara: 42,2 km kraj (polazna ta~ka)
14 kilometara: 33,8 km raskrsnica: nailazak za put Mostar-Blagaj skretanje: desno za Mostar podloga: asfalt opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 2,2 km
124
STRU^NI DIO
125
Zdravstvene koristi vo`nje bicikla vrijeme kad se sve vi{e `ivi brzim tempom i pod stresom, kad je ve}ina poslova vezana za ra~unar pa se dobar dio dana provodi sjede}i, nasu{na potreba organizma je relaksacija. Kako fizi~ka tako i mentalna. Odlazak u prirodu se, stoga, name}e kao potreba a ne kao zabava. Sjajan na~in vje`banja, psihi~kog opu{tanja i predupre|enja kardiovaskularnih bolesti je vo`nja bicikla u prirodi. Danas su kardiovaskularne bolesti vode}i uzrok smrti kod modernog ~ovjeka. Izazvane su uglavnom povi{enim krvnim pritiskom, arteriosklerozom, infarktom miokarda i mo`danim udarom. Stoga se podizanje tjelesne spremnosti name}e kao imerativ, a brdski biciklizam predstavlja i sjajan na~in vje`banja i zabave, istovremeno. Redovno provo|enje vje`bi izdr`ljivosti, naime, kao {to su vo`nja biciklom, plivanje, hodanje i sl. rezultira velikim kardiovaskularnim, mi{i}nim i metaboli~kim prilagodbama koje pove}avaju radni kapacitet i izdr`ljivost te samim tim imaju pozitivan u~inak na sr~anu frekvenciju i krvni pritisak. Za razliku od drugih sportova, gdje dolazi do prenaprezanja zglobova nogu, samim tim i ozljeda, prilikom vo`nje bicikla tijelo je pozicionirano u dobrom, rastere}enom, sjede}em polo`aju. Glavni napor je preba~en na mi{i}e i srce koje radi punim kapacitetom i, {to valja posebno istaknuti, za razliku od dvoranskih sportova - ~ini to u prirodi. Plu}a se, dakle, pune ~istim planinskim zrakom pri ~emu se nadmorska visina od oko 1200 metara, osobito podru~ja pod {umom, ~ak medicinski preporu~uje kao podru~je najbolje za rehabilitaciju sr~anih bolesnika. Treba, tako|er, napomenuti osje}aj zadovoljstva nakon fizi~kog treninga. Taj osje}aj nije samo mentalni, nedodirljiv, nego se javlja zbog otpu{tanja odre|enih molekula u mozgu, endorfina, ~ija su metaopioidni receptori na centrima ugode u mozgu, u limbi~kom sisitemu i mezencefalonu. Jednostavno: nakon svake vo`nje osje}at }ete se izvrsno. I na kraju, ali ne i manje va`no, vo`nja biciklom je sjajan na~in gubitka tjelesne te`ine. To tako|er smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i istovremeno se dobiva u`itak zbog dobrog osje}anja uzrokovanog gubitkom suvi{nih kilograma i boljom tjelesnom figurom. [to se ti~e psiholo{kog aspekta vo`nje bicikla, s jedne strane se javlja opu{taju}i osje}aj nakon {to se dan provede u prirodi, bez stresa, ali tako|e valja naglasiti da se biciklisti~ke ture ~esto organizuju u grupi gdje vlada vedra i vesela, pozitivna, atmosfera. Nije rijedak slu~aj da se i nakon napornih vo`nji biciklisti nastave dru`iti putem interneta, na forumu i iznositi li~ne impresije i zgode s vo`nji. Taj osje}aj zadovoljstva te{ko se mo`e mjeriti sa bilo kojim dvoranskim sportom te se brdski biciklizam smatra pravim izborom.
U
127
Odabir bicikla je~ita tema svih biciklista, kako po~etnika tako i iskusnijih je - kakav bicikl odabrati. Na po~etku bavljenja biciklizmom potrebno je razrije{iti dilemu kojom vrstom biciklizma }emo se baviti. Nije isto voziti cross country, free ride ili asfaltnom cestom pa }e i tip bicikla za svaku od ovih namjena biti razli~it. Za cestovne vo`nje to }e biti lagan bicikl sa uskim gumama bez {ara ("slick") i prenosom koji omogu}ava postizanje ve}ih brzina. Amortizeri ovdje ne igraju toliko va`nu ulogu kao, recimo, kod free ride-a ili brdskog biciklizma. Ram tako|e ima ne{to druga~iju geometriju te je polo`aj voza~a ne{to nagnutiji prema naprijed kako bi se smanjio otpor vjetra pri ve}im brzinama. Ljubitelji free-ride stila vo`nje, dakle brzog spu{tanja po nepristupa~nom terenu, ~esto punom skokova i prepreka poput kamenja, korijenja i sl. odabrat }e bicikl s prednjom i zadnjom suspenzijom, ne{to {irih guma (od 2,25 pa sve do 2,50 in~a) sa veoma izra`enim ripnama koje imaju zadatak da sprije~e proklizavanje na blatu, zemlji i mekanoj podlozi te, svakako, sa vrlo izdr`ljivim ko~nicama. Gotovo da je redovna praksa postala da su to disk ko~nice a ne V-brake jer su prve znatno pouzdanije u te{kim uslovima (blato, voda i sl.). No, kako u ovoj knjizi prete`no obra|ujemo brdski biciklizam, ne{to ve}u pa`nju posvetit }emo odabiru bicikla za tu namjenu. Prva stvar s kojom se po~etnici susre}u je dilema: kupiti polovan ili nov bicikl. Sli~no kao kod kupovine automobila ne mora uvijek nov bicikl biti najbolji izbor. Danas se cijene iole ozbiljnijih brdskih bicikla kre}u od 400500 KM pa navi{e, za {to se mo`e dobiti uglavnom bicikl opremljen najskromnijim komponentama. Mo`da je, stoga, pametno razmisliti i o kori{tenom biciklu ali uz izvjesnu dozu opreza. Najbolje je posavjetovati se sa stru~njakom ili iskusnijim biciklistom u vezi sa pitanjem ishabanosti centralnog pogona, mjenja~a, kasete, lanca i sl. Ukoliko se ispostavi da je prethodni vlasnik bio bri`ljiv prema biciklu, da nema ve}ih o{te}enja, mogu}e je za ne{to manje novca dobiti sasvim solidno opremljen bicikl malo starije generacije. Ipak, ukoliko novac nije prepreka, najbolje je odlu~iti se za nov bicikl. Ve}ina savjeta ka`e da je pritom prvo potrebno odrediti se kojim stilom vo`nje `elimo voziti. Za po~etnike svakako je va`no odabrati pravu veli~inu bicikla (npr. biciklist visine 180 cm }e odabrati L veli~inu bicikla vode}i ra~una da kad opkora~i gornju cijev {to spaja sjedi{te sa upravlja~em mo`e bicikl podi}i 5 do 10 cm uvis). Danas je aluminij postao dovoljno jeftin materijal tako da ozbiljni prodavci bicikla gotovo i ne nude te{ke, ~eli~ne ramove. Izuzetno skupi (lagani i izdr`ljivi) su materijali poput titana ali oni ve} grani~e sa profesionalnim bavljenjem ovim sportom. Danas je standard da prednja "{ajba" ima tri zup~anika razli~itih veli~ina, tako da broj zup~anika na zadnjoj kaseti defini{e da li }e bicikl imati 21, 24 ili 27 brzina. Ne{to jeftinije varijante su 21 brzina, ali za iole ozbiljniji odlazak u planinu svakako se preporu~uje bicikl sa 24 brzine tj. osam zup~anika straga. Tek napredniji biciklisti }e odabrati kasetu od devet zup~anika (27 brzina) koja je, valja naglasiti, ne{to skuplja i prilikom nabavke i kasnijeg odr`avanja. Pri tome sistem mjenja~a varira od ne{to jefitnijih npr. Shimano Tourney ili Acera, preko naj~e{}e kori{tenih Shimano Deore (zbog izvrsnog omjera cijena/kvalitet) do super kvalitetnih i skupih kakvi su npr. Shimano Deore LX, XT ili XTR. Jedna od po~etni~kih zabluda prilikom kupovine brdskog bicikla je pitanje suspenzija. Prednji amortizer je svakako neophodan da ubla`i udarce pri spustu po makadamu i neravnoj podlozi. Oni se preko ruku prenose na ramena i cijelo tijelo pa je za du`i spust ili ve}e brzine neophodno imati prednju suspenziju. Postoje razni modeli prednjih amorti-
V
128
zera, od jednostavnih sa hodom vilju{ke 60 do 80 mm i koji nemaju mogu}nost manuelnog pode{avanja kruto}e, do visoko sofisticiranih, sa hodom i do 130 mm i mogu}no{}u automatskog pode{avanja ~vrsto}e ~ak i tokom vo`nje. No, zadnja suspenzija je, ukoliko biciklist ne planira izvoditi akrobacije i velike skokove, gotovo nepotreban izdatak i u kreiranju vlastitog cross country bicikla treba je izbjegavati. Ko~nice se u osnovi dijele u dvije grupe, tzv: V-brake gdje ~eljust stoji pri~vr{}ena na ram odnosno vilju{ku bicikla i ko~e pritiskom pakni direktno na felge (ovo je ne{to jeftinija varijanta) i ko~nice sa diskovima ~iji je koncept u osnovi preuzet sa motocikla. Kod diskova postoji mehani~ki i hidrauli~ki sistem pri ~emu je hidraulika znatno lak{a za rukovanje ali i ne{to skuplja i te`a za odr`avanje. No, iskustva autora knjige kazuju da i obi~ne V-brake ko~nice sasvim solidno mogu zadovoljiti, ukoliko je te`ina bicikliste s opremom koju nosi manja od stotinjak kilograma i ako ne postoje ambicije za vo`njom na granici izdr`ljivosti. Uz to, V-brake ko~nice su mnogo jeftinije za odr`avanje. Marka bicikla bi trebala da igra perifernu ulogu, ali sli~no kao kod automobila, skija ili druge sportske opreme, ona je inidividualna stvar svakog pojedinca. Te{ko je re}i da li je jedna marka bicikla bolja od druge, obi~no je nu`no uporediti komponente i dovesti ih na isti nivo pa tek onda porediti cijene. No, svakako, u posljednjih nekoliko godina brdskog biciklizma u Bosni i Hercegovini izdvojile su se neke marke sa pouzdanim, izdr`ljivim i rado vo`enim tipovima bicikla. Tu prednja~e: SPECIALIZED, GT, SCOTT, SCHWINN, CUBE te, u posljednje vrijeme POLAR i CAPRIOLO. Na kraju, iako to nije praksa autora ove knjige, usudit }emo se dati savjet: ukoliko planirate voziti bicikl u planini ili van grada izbjegavajte jeftine, naoko opremljene bicikle kakvi se nude u velikim trgova~kim centrima, naj~e{}e kineskog ili sli~nog porijekla. Zaputite li se takvim biciklom u brdo lako se mo`e desiti da se usljed kvara, loma i sl. pje{ice vratite desetak kilometara {to je svakako izuzetno neprijatno iskustvo. Ilustracije radi, grupa od dvadesetak biciklista voze}i bicikle pomenutih marki pro{lu godinu je pre{la oko 2000 kilometara {umskim i planinskim putevima BiH i izuzev sporadi~nog pucanja nekoliko `ica, zamjene istro{enih pakni i probu{enih guma nije imala ve}ih kvarova.
129
Oprema oput ostalih sportova i u biciklizmu je neophodno odabrati adekvatnu odje}u i obu}u vode}i ra~una o tome da bude funkcionalna i ugodna za no{enje. Brdski biciklizam podrazumijeva odlazak u planinu gdje su mogu}e nagle promjene vremenskih uvjeta te je iz tog razloga odabiru odje}e i obu}e potrebno pristupiti s ve}om pa`njom nego ina~e. Vo`nja uzbrdo zna biti ~esto zamorna, odvija se i po velikim vru}inama {to izaziva znojenje, dok se prilikom spusta, zbog strujanja vjetra javlja fiziolo{ki osje}aj ve}e hladno}e. Nije isto voziti uzbrdo po makadamskom putu na suncu i vru}ini, i spust kroz gustu {umu i sjenovita mjesta gdje se i u kasno prolje}e zadr`ava snijeg i gdje je temperatura mnogo ni`a. Stoga je jako va`no koristiti adekvatnu garderobu kod koje }e znoj brzo iza}i van, ali koja }e sprije~iti vjetar da prodre do samog tijela.
P
[orc i majica Osnov garderobe svakog bicikliste ~ine kratke hla~e ({orc) i majica. Oboje se naj~e{}e izra|uje od sinteti~kih materijala razvijenih posebno za ovu namjenu, sa specijalnom vrstom tkanja kod koje para i kapljice teku}ine izazvane znojenjem lako izbijaju na povr{inu, a koja, s druge strane, spre~ava prolazak vjetra ispod odje}e. [orc i majica se nose tako da budu tijesno pripijeni uz tijelo ~ime se lak{e zadovoljavaju ve} opisane funkcije odje}e. [orc mo`e biti sa ili bez naramenica. Po`eljno je da ima naramenice ~iji sastavni dio predstavlja produ`etak {to {titi le|a i slabine od vjetra. U oba slu~aja va`no je da ima ulo`ak izra|en od mekanog materijala koji dugotrajno sjedenje na biciklu ~ini udobnijim i takvog da ne dozvoljava razvoj bakterija, a time i neugodnih mirisa, po{to je znojenje usljed trenja na ovim mjestima poja~ano. Naj~e{}i su ulo{ci tipa DuPont, Coolmax, ali ve}ina proizvo|a~a nudi vlastite ulo{ke vrhunskog kvaliteta. Majica je obi~no ne{to du`a preko le|a i ima prakti~ne d`epove za privremeno odlaganje sitnica, po`eljno je da naprijed ima patent zatvara~ kako bi se lak{e skinula ili po potrebi otkop~ala na ve}im vru}inama. Rukavi treba da su tijesno pripijeni uz tijelo {to }e sprije~iti strujanje vjetra ispod majice. Vjerovatno nije potrebno nagla-
{avati da se majica nosi direktno na tijelo, bez pamu~ne potko{ulje i sli~nog ve{a koji se brzo natapa znojem. Ova odje}a se ~esto izra|uje u `ivim bojama i {to {arenija kako bi biciklisti bili lak{e uo~ljivi u saobra}aju. Duga odje}a Za hladne jesenje i zimske dane po`eljno je imati ne{to topliju garderobu. Hla~e su uske i pripijene uz nogu, izra|uju se s naramenicama, tako|e imaju ulo`ak ali mogu se nositi i preko kratkog {orca, materijal je takav da propu{ta znoj a zaustavlja vjetar, s tim {to obi~no imaju i tanki sloj toplijeg materijala za za{titu od hladno}e. U kombinaciji s dugim hla~ama dolaze i majice dugih rukava izra|ene od toplijih materijala. Po`eljno je da imaju ne{to vi{u kragnu s patent zatvara~em koja se podigne i {titi vrat na ve}im hladno}ama. Jakne Ovisno o vremenu na brdsko-planinske vo`nje se nose jakne razli~ite namjene. Ljeti je dovoljna lagana jakna/kabanica koja {titi od iznenadnih pljuskova. Po`eljno je da je izra|ena od materijala koji propu{ta znoj iznutra. U slu~aju suhog vremena i ni`e temperature ili vjetra nose se tzv. windstop jakne ~ija je funkcija za{tita od vjetra. Rukavi treba da su ~vrsto zateg-
130
Ljetna oprema takmi~ara: {orc i majica kratkih rukava, kaciga, nao~ale, rukavice i spd patike. Za kra}e relacije dovoljna je boca vode pri~vr{}ena za ram bicikla. nuti oko zape{}a kako bi se onemogu}io ulazak struje zraka ispod njih. Na kraju, za nepovoljne vremenske prilike kad se tokom vo`nji o~ekuje ki{a i vjetar, koriste se vodonepropusne jakne naj~e{}e izra|ene od goretexa ili sli~nog materijala koji omogu}uje "disanje ko`e" ali i {titi od ki{e. Ove jakne su ne{to skuplje ali svakako mnogo bolje od plasti~nih kabanica ispod kojih je gotovo nemogu}e voziti bicikl zbog znojenja. Rukavice Neophodan dio opreme bicikliste su rukavice. One imaju zadatak da sprije~e pojavu `uljeva na dlanovima, upiju znoj na rukama i za{tite ko`u prilikom ne`eljenih padova. Ljeti se koriste rukavice ne{to otvorenije na gornjem dijelu {ake i "bez prstiju". Za hladnije vrijeme koriste se "full finger" rukavice (s prstima) a zimi ne{to toplije koje {tite od vjetra i ki{e.
Nao~ale Mada izgledaju kao modni detalj, uloga nao~ala je ~isto prakti~na. Pri ve}im brzinama stvara se jaka struja vjetra pa je prirodna reakcija oka da pu{ta suze. Zadatak nao~ala je da sprije~i vjetar ali i sitne ~estice pra{ine, insekte i sl. da upadnu u oko. Druga uloga nao~ala je klasi~na za{tita od sunca. Postoje i nao~ale sa izmjenjivim staklima tako da se po potrebi mogu staviti stakla sa za{titom od sunca i UV zraka ili prozirna stakla za obla~no vrijeme i vo`nju kroz {umu. U oba slu~aja dobro je da {to bolje pokrivaju o~i i da imaju otvore za ventilaciju kako stakla ne bi maglila uzljed znojenja. Kod nekih tipova nao~ala mogu}e je ispred izmjenjivih stakala ugraditi dioptrijska stakla. Patike Bez obzira da li se koriste tzv. SPD pedale (one koje se fiksiraju za patike
131
Zimska oprema bicikliste: kaciga i potkapa, nao~ale sa izmjenjivim staklima, topla majica dugih rukava, ”full finger” tople rukavice protiv vjetra i ki{e, ruksak, tople duge hla~e i {titnici za koljena, spd patike i neoprenske navlake za stopala protiv hladno}e i ki{e sli~no principu ski vezova i koje se lako otka~e pri naglom pokretu) ili obi~ne, po`eljno je koristiti patike namijenjene za brdski biciklizam. One imaju tvrdi i kruti |on kako bi se sila pritiska na pedalu rasporedila na cijelo stopalo a ne samo na jednu ta~ku. Osim toga, u slu~aju potrebe za pje{a~enjem, one treba da olak{aju ga`enje o{trog kamenja. Dobro je da su od materijala koji ne propu{ta vodu jer se ponekad vozi po rosnoj travi, preko lokvi, barica, blata i sl. kad se noga nehotice mo`e na}i u vodi. Uz patike se koriste adekvatne ~arape, uglavnom pamu~ne a postoje i ~arape izra|ene za biciklizam, sa duplim tkanjem na mjestima poja~anog trenja ~ime se spre~ava zagrijavanje noge i njeno znojenje. Za hladno i mokro vrijeme koriste se navlake od toplijeg materijala koji ne propu{ta vjetar i ki{u (naj~e{}e od neopre-
na) koje se obla~e u patike ili se navla~e preko njih. Kaciga Koliko god se ~inilo da vozimo oprezno i bez padova, osobito ne katastrofalnih "letova" na glavu, te stoga se no{enje kacige ~inilo suvi{nim, stvari stoje upravo obrnuto. Padovi su mogu}i i pri manjim brzinama, ~esto sasvim neo~ekivano, a udarac glavom o tvrdu podlogu, osobito kilometrima daleko od civilizacije, mo`e biti koban. Zgodna biciklisti~ka izreka ka`e da "kaciga ima zadatak da pukne umjesto glave", zna~i da se nosi do prvog pada. Kaciga treba da bude udobna, kad se stavi ravno na tjeme da za{titi i prednji i zadnji dio glave, ne smije da se pomjera kod naglih pokreta glave i dobro je da ima {to vi{e otvora za ventilaciju. Mo`e imati i sjenilo za za{titu od sunca s prednje strane,
132
{to nije obavezno. Kaciga se obi~no pri laganoj vo`nji uzbrdo nosi pri~vr{}ena za ruksak, ali obavezno je na glavi kod spusta i ve}ih brzina. Za hladnije vrijeme dobro je imati potkapu (tzv. "balaklava") od ne{to toplijeg materijala koja se nosi ispod kacige, sli~nu kao {to nose motociklisti ili voza~i formule 1. Zadatak potkape je da za{titi ~elo, tjeme glave, obraze i vrat od hladno}e, a kaciga se nosi preko nje. Ruksak Va`an dio opreme bicikliste zbog mno{tva sitnica koje treba ponijeti je ruksak. On treba da ~vrsto stoji na le|ima, da ima adekvatnu zapreminu i za{titi stvari od ki{e. Po`eljno je odabrati ruksak sa konstrukcijom koja omogu}ava strujanje zraka preko le|a. Poneki imaju tzv. jastu~i}e sa kanalima za protok zraka, ali najbolji je ruksak s "air flow" sistemom. Rije~ je o posebno izra|enoj konstrukciji koja stra`nji dio ruksaka dr`i ne{to odmaknutim od le|a. Ovaj sistem omogu}ava da se ruksak osalanja samo na dvije ta~ke na ramenima i u donjem dijelu le|a ~ime je znojenje svedeno na minimum. Po`eljno je da ruksak ima pregrade kojima }e se odvojiti plasti~ni hydropack od alata i drugih o{trih pred-
Pripreme za spust: po izrazito hladnom vremenu potrebno je za{tititi svaki dio tijela
meta. Tako|er, dobro je da s prednje strane postoje vezice koje spajaju tregere u predjelu ramena i struka ~ime se onemogu}ava njihovo spadanje u toku vo`nje. Sadr`aj ruksaka Veli~inu i tip ruksaka odabrat }emo prema koli~ini stvari koju nosimo na vo`nju, a {to ovisi o tipu vo`nje. Nije isto oti}i na laganu popodnevnu vo`nju po rubu grada, cjelodnevnu vo`nju u planinu ili vi{ednevni boravak sa no}enjem. No, uvijek kad smo na biciklu potrebno je nositi dovoljno vode (po potrebi i hranu), alat, rezervnu gumu i pumpu. Voda Bez obzira kuda i koliko vozili voda je neophodna kad smo na biciklu. Za kra}e ture dobro }e poslu`iti i obi~na boca pri~vr{}ena za ram bicikla dok }emo ne{to ve}e potrebe zadovoljiti no{enjem hydropacka, spremnika obi~no zapremine dva litra sa cjev~icom izvu~enom naprijed kroz koji se uzima voda. U hydropak nije po`eljno stavljati sokove, ~ajeve i sl. jer se te{ko pere i dugo zadr`ava njihov okus. Iako su jeftine i naizgled identi~ne, boce za vodu je po`eljno pa`ljivo birati vode~i ra~una o zapremini (obi~no 0,75 l), jednostavnom rukovanju (po`eljno je da se mogu koristiti jednom rukom) i da, po mogu}nosti imaju dvostruki zid kako bi se usporilo zagrijavanje vode na ve}im vru}inama. Alat Iako teret koji nosimo u planinu mjerimo "na grame" ipak je priru~ni alat ne{to ~ega se nipo{to ne trebamo odre}i. Alat treba da sadr`i set inbus klju~eva (pri ~emu je va`no prethodno provjeriti koji vijci se nalaze na biciklu i da li alat sadr`i te profile), zatim izvija~, polugu za odvrtanje `ica bicikla, po`eljno je da ima dio za sastavljanje lanca, poluge za lak{e skidanje vanjske gume i sl. Danas se ovakav set alata mo`e nabaviti po cijeni od nekoliko desetina KM i svakako je neophodno uvijek ga nositi sa sobom.
133
Solidarnost na djelu: dok jedan ~lan grupe mijenja pakne, drugi dopumpava gumu. Rezervna guma Na svaku vo`nju gotovo je obavezno nositi i rezervnu gumu jer je pucanje gume naj~e{}i kvar na biciklisti~kim turama. O{tro kamenje, trnje, krhotine stakla i sl. }e nas iznenaditi kad to najmanje o~ekujemo i natjerati da si|emo s bicikla. Unutra{nja guma mora odgovarati veli~ini i profilu vanjske gume bicikla. Pored rezervne gume dobro je imati i set za krpljenje guma za slu~aj vi{estrukog pucanja unutra{nje gume. Ovaj set je lagan za ponijeti a ko{ta oko dvije KM. Krpljenje gume je jednostavna procedura i obavi se za nekoliko minuta. Prilikom monta`e vanjske guma potrebno je pa`ljivo provjeriti s unutra{nje strane da li je otklonjen predmet koji je uzrokovao pucanje unutra{nje gume. Naro~ito trn zna biti nezgodan jer se te{ko uo~ava a mo`e uzrokovati vi{estruko pucanje gume ako se ne izvadi. Pumpa Da bismo napuhali gumu neophodno je imati i pumpu. Danas postoje pumpe koje su izuzetno lagane i malene a funkciju vr{e pomjeranjem poluge u oba smjera. Ne preporu~uje se no{enje pumpe na ramu bicik-
la jer lako ispadne pri ve}im brzinama na makadamu. Prva pomo} Mada se nosi za "zlu ne trebalo" razumno je na vo`nju ponijeti i osnovnu medicinsku opremu. Set prve pomo}i se u apoteci mo`e kompletirati za desetak KM a trebao bi da sadr`i: ve}i i manji zavoj, flaster, sterilnu gazu, hanzaplast, bivacin ili sli~no sredstvo za za{titu od infekcije otvorene rane. Ostalo Pored ovih elementarnih potrep{tina koje bi uvijek trebalo nositi na brdske ture, dobro je imati no`i}, manja klije{ta, rezervnu `icu za bicikl (mo`e se prethodno ubaciti u polugu upravlja~a), nekoliko razli~itih veli~ina rezervnih vijaka, najlonsku kesu (koja mo`e poslu`iti za za{titu od ki{e ali i kao priru~no sredstvo u slu~aju ranjavanja plu}a tako {to se omota oko plu}a i poku{a sprije~iti isticanje vazduha napolje), papirnate maramice, mobitel sa napunjenom baterijom, hranu i dopunsku garderobu za hladnije vrijeme.
134
135
Tehnika vo`nje (kadenca i stepen prenosa, vo`nja uzbrdo i spust)
a prvi pogled tehnika vo`nje brdskog bicikla se ne doima zna~ajnom, pogotovo ne kompliciranom. "Pa {ta tu ima specijalno" re}i }e laik. "Va`no je odr`avati ravnote`u na biciklu, pripaziti malo na skliskoj ili grbavoj podlozi i izbje}i pad, ostalo je uglavnom u`ivanje." No, da li je ba{ tako? Gre{ke su mogu}e ve} prilikom samog sjedanja na bicikl. U strahu od povi{enog polo`aja i osje}aja da je lak{e odr`ati ravnote`u ako se sjedi ne{to ni`e, ~esto se primijeti pogre{no pode{ena visina sjedi{ta kod biciklista. Sjedi{te treba toliko visoko podignuti da kad se stopalo petom nasloni na donju pedalu noga ima ispru`en polo`aj, bez pregiba u koljenu. Dakle, kod okretanja pedala (po{to se to ~ini prednjim dijelom stopala, odmah iza prstiju, noga }e biti sasvim blago savijena u koljenu i ne}e se istezati do kraja. Na prvi pogled ovo djeluje opasno, fakti~ki do podloge ostaje jo{ desetak centimetara pa se ~ini da se kod padova ili otklizavanja biciklist ne}e mo}i do~ekati na nogu. Pogre{no! U slu~aju naglog ko~enja ili blokade prednjeg to~ka (npr. ako se zaglavi o kakav korijen ili kamen) inercija }e biciklistu preko upravlja~a izbaciti prema naprijed, naro~ito na velikoj nizbrdici. Ako, pak, do|e do bo~nog otklizavanja, okomiti polo`aj bicikla prelazi u polo`aj pod uglom i tada }e noga sasvim jednostavno dohvatiti podlogu. Povi{eni polo`aj sjedi{ta je nu`an iz dva razloga: prvo, ovim na~inom sjedenja vr{i se najmanje optere}enje za koljena {to je naro~ito va`no pri dugim turama, i drugo, kod vo`nje uzbrdo sjedi se u pravilnijem polo`aju. Me|utim, pri vo`nji nizbrdo preporu~uje se spu{tanje sjedi{ta za 5 do 10 centimetara upravo iz razloga bolje geometrije i sprje~avanja naginjanja prema naprijed.
N
Osim toga, pri ve}im brzinama ili na izrazito neravnoj podlozi biciklist kod spusta nizbrdo prakti~no stoji na pedalama a ne sjedi, a ovo je mnogo lak{e ako je sjedi{te pode{eno ne{to ni`e. Ukoliko ~esto pode{avate visinu sjedi{ta nije naodmet na cijevi sjedi{ta ozna~iti maksimalni i minimalni polo`aj na koji ga pode{avate. Pored ovoga, zbog ~este izmjene sile potrebne za pogon bicikla uvjetovane nagibom terena i vrstom podloge, nu`no je ovladati pravilnom upotrebom mjenja~a na biciklu. Smisao je izvu}i maksimum odnosno pre}i odre|enu udaljenost sa {to manje ulo`ene energije. Bitan parametar efikasnosti vo`nje je kadenca. Kadenca je brzina kojom okre}emo pedale izra`ena brojem obrtaja u minuti. Naoko neva`an detalj, osobito ako se bicikl koristi za laganije gradske vo`nje, za obavljanje svakodnevnih poslova i sl. Svjedoci smo da i danas stariji ljudi na selima voze bicikle bez ikakvog mjenja~a sa pri ~emu uglavnom jako sporo okre}u pedale. No, ako nam je cilj ne{to ozbiljnija vo`nja svakako je potrebno pove}ati brzinu obrtanja pedala. S obzirom na gra|u ljudskog tijela, rad srca i plu}a, otpore u zglobovima te potro{nju energije, smatra se da je optimalna kadenca oko 70-80 obrtaja u minuti. Jasno, ovo je individualna stvar, ali ovaj broj bi trebalo da ima prosje~no pripremljen biciklist. U po~etku }e to biti 60-70 okretaja i ve} tad }e se javljati zadihanost. No, podizanjem kondicije pove}ava se mogu}nost dugotrajnijeg dr`anja ve}e kadence time i prela`enje ve}ih daljina uz jednak ulo`eni napor. Preporu~eni stepen optere}enja prilikom vo`nje bicikla (kao i prilikom ostalih areobnih aktivnosti) jeste 80% od vlastitog maksimalnog. Za mjerenje kadence postoje i elek-
136
tronske sprave, ciklokompjuteri koji imaju i ovu opciju no, mogu}e je uz primjenu {toperice i brojanjem okretaja pedla ocijeniti vlastitu kadencu. Vremenom, biciklist i bez mjerenja mo`e precizno odrediti kojom kadencom se kre}e i taj broj }e "proma{iti" tek za dva-tri okretaja. Podizanje kadence posti`e se treningom. Najlak{e je na ravnoj dionici ili bla`oj uzbrdici neko vrijeme okretati pedale ve}om brzinom od uobi~ajene. Obi~no su plu}a ta koja prva posustaju a ne noge. Nakon odmora vje`ba se mo`e pove}avati toliko puta dok se ne postigne ve}i broj obrtaja pedala bez uznemiravanja plu}a. Me|utim, kod ovog vje`banja ne treba pretjerati i posti}i to da "vrtimo pedale u prazno". Isto kao {to se ne treba navikavati na pretjerano optere}enje na noge i birati ja~i stepen prenosa. Ovo je gre{ka u koju je lako upasti pri vo`nji brdskog bicikla. Odre|eni dio snage, naime, uvijek treba ostaviti u rezervi za te`e dionice, naro~ito ako znamo stazu ili iz grafikona vertikalnog profila dionice vidimo da predstoji uspon. Su{tina kod izbora prenosa bi, dakle, bila u sljede}em: stepen prenosa treba odabrati tako da biciklist svoju uobi~ajenu kadencu na koju je naviknut zadr`i kon-
stantno koliko god je to mogu}e, jer tada vozi maksimalno efikasno i najmanje se umara. Ovdje je potrebno upoznati tehnologiju kori{tenja mjenja~a i pravilno odabrati stepen prenosa. Kad se nailazi na uzbrdicu potrebno je prebacivati u ni`e stepene prenosa te poku{ati zadr`ati uobi~ajenu kadencu. Pogre{no je npr. na manjoj uzbrdici odmah ubaciti u najni`i stepen prenosa i prebrzo okretati pedale, isto kao {to je nepotrebno ulagati pretjeran napor zadr`avaju}i vi{i stepen prenosa. Da pojasnimo, ni`i stepen prenosa je onaj u kome se pedale lak{e okre}u a bicikl ide sporije, a vi{i stepen prenosa je onaj u kojem se pedale te`e okre}u a bicikl ide br`e. Gledano u zup~anik, najni`i stepen prenosa je onaj u kojem je lanac na zup~aniku srednjem pogona (jedan od tri zup~anika izme|u pedala) na onom koji je najmanji po obimu, a na stra`njoj kaseti (grupa zup~anika na zadnjem to~ku) na {to ve}em zup~aniku. Prilikom prebacivanja sistema zup~anika u ni`i stepen prenosa brzina bicikla }e, naravno, pasti ali }emo tro{iti najmanje snage. Naravno, sa pove}anjem nagiba uzbrdice, kad-tad do}i }emo u priliku da ne mo`emo vi{e smanjivati stepen
Grafi~ki prikaz zup~anika i polo`aja lanca pri prebacivanju u ni`i i vi{i stepen prenosa
137
Vo`nja uzbrdo: sjedi{te je podignuto maksimalno, noga je ispru`ena. Na upravlja~ se mogu dodati ”rogovi” koji poma`u da se promijeni polo`aj prilikom dugotrajnih uspona. prenosa i morat }emo koristiti ve}u silu. Kadenca }e tada pasti, organizam }e se vi{e tro{iti, osjetit }emo zadihanost, znojenje, zamor... No, ne treba zaboraviti da postoji i odmor, a zlatno pravilo brdskog biciklizma ka`e da nije sramota ni gurati bicikl uzbrdo. Vremenom, svaki biciklist }e izgraditi vlastitu tehniku savladavanja uzbrdice. Dok }e jedni raditi na maksimalnom podizanju snage u mi{i}ima, drugi }e to ~initi pravilnom upotrebom mjenja~a. Uzbrdicu je najlak{e savladati tako {to se lagano uhvati zalet prije samog uspona. Na po~etku brda nas, dakle, neko vrijeme nosi zalet i tada se treba koncentrisati na kadencu. ^im se osjeti da se ne mo`e vi{e odr`avati bez ulaganja ve}eg napora potrebno je promijeniti stepen prenosa nani`e pri ~emu }e brzina kretanja opadati. Naravno, ovo je mogu}e ukoliko je
bicikl ispravan i sa dobro pode{enim mjenja~em. Izmjena brzine mora se vr{iti dok se bicikl kre}e i pedale okre}u, ina~e mo`e do}i do kvarova, spadanja lanca ili ~ak njegovog pucanja ili loma zuba na zup~aniku. Jasno, ovdje su u prednosti bicikli sa kvalitetnijim komponentama i mjenja~ima koji trpe i ekstremne situacije. Odabir stepena prenosa i kadence kojom }e voziti individualna je stvar svakog bicikliste. Nekad }ete po`eljeti i sami osjetiti ne{to ve}i napor u nogama. Uzbrdicu je mogu}e savladati na dva na~ina: ni`om kadencom (npr 60 obrtaja u minuti) voze}i u vi{em stepenu prenosa uz ne{to ve}i napor i utro{ak energije, ili, na primjer, odabrati jedan ili dva stepena prenosa ni`e uz kadencu 80 i manji napor. Brzina koju posti`u oba biciklista bit }e ista. Me|utim, prvi }e osjetiti ve}i zamor ligamenata i meniskusa nakon vo`nje a du`ina njegove ture }e biti kra}a, dok }e drugi dionicu savladati uz manje energije. S tehni~ke strane gledano da ne bismo lanac i zup~anike izlagali nepotrebnom naporu i habanju, potrebno je voditi ra~una o pravilnom kori{tenju oba mjenja~a, a ne mijenjati brzine samo na jednom. Za vo`nju po ravnom, uobi~ajenom brzinom polo`aj bi trebao biti: naprijed srednji zup~anik, nazad tako|e srednji. Tek ako `elimo pove}ati brzinu kretanja odabrat }emo naprijed ve}i zup~anik a nazad mali. Obratno je kod smanjenja brzine ili kod vo`nje uzbrdo: naprijed }emo birati mali zup~anik a nazad veliki. No, pogre{no je odabrati polo`aj velikiveliki (naprijed najve}i, nazad najve}i ili onaj do njega) ili mali-mali (naprijed najmanji, nazad najmanji ili onaj do njega) iz razloga {to lanac tada nalije`e pod uglom i ukoso na zup~anik {to izaziva ve}e trenje i habanje. Koliko god da nam ~itaju}i ovo stvar izgledala komplicirano, u praksi je mnogo jednostavnije. Me|utim, sli~no kao kod automobila, va`no je poznavati sistem rada pogona i pravilno koristiti mjenja~ ~ime se motor (ili organizam bicikliste) naj-
138
manje zamara, du`e traje a vo`nja ~ini ugodnijom i opu{tenijom. Nako {to se savlada neki uspod, normalno je da slijedi spust. Tehnika vo`nje nizbrdo je jako bitna, po mnogima mnogo bitnija i od vo`nje uzbrdo i kondicije. Naime, lo{im odabirom stepena prijenosa uzbrdo najgore {to se mo`e desiti jeste pretjerani umor u mi{i}ima i zglobovima. Me|utim, lo{a procjena brzine i opasnosti koje vrebaju prilikom spusta nekad mogu biti i kobne. Zbog ovoga, obratit }emo pa`nju i na tehnike spusta, tj. vo`nje nizbrdo. Su{tina sigurne vo`nje nizbrdo po~iva isklju~ivo na procjeni vlastitih mogu}nosti i vo`nji do te granice. Svaki voza~ zna
Vo`nja na o{troj nizbrdici: sjedi{te je spu{teno, polo`aj tijela je pomaknut {to vi{e nazad kako bi te`i{te bilo na zadnjem to~ku i izbjeglo prevrtanje preko upravlja~a
koliko brzo smije voziti i toj granici se ne smije pribli`avati. Opasnost koju izazivamo neodgovornom vo`njom ne ti~e se samo nas, nego i cijele grupe. U slu~aju nezgode, prvi koji vam priska~e u pomo} je upravo onaj kolega koji vas je opominjao da usporite. [to se same tehnike vo`nje ti~e, ona se u osnovi svodi na pravilno ko~enje i balansiranje te`i{ta voza~a. Generalno pravi-
lo ka`e da se nizbrdo ko~i zadnjom ko~nicom a prednjom samo dozira potrebna zastavna sila. Naravno, kao i kod vo`nje automobila, optimalan na~in ko~enja podrazumjeva izbjegavanje blokade to~kova. Ukoliko zadnji to~ak blokira, na klizavoj ili {ljunkovitoj podlozi brzo gubimo kontrolu nad zadnjim dijelom. Ko~enje prednjom ko~nicom nosi opet drugi rizik. Pored mogu}nosti da i prednji to~ak usljed blokiranja prokli`e (jako rijetko i samo na izuzetno klizavoj podlozi), ve}a opasnost je naglo zaustavljanje bicikla, ali ne i voza~a koji usljed inercije naj~e{}e pada preko upravlja~a. (Napominjemo, ovo su ekstremni slu~ajevi koji se javljaju samo prilikom vo`nje na jako strmim i opasnim terenima, ali se mogu desiti i pri "normalnoj" vo`nji i iznenada). Upravo iz ovog razloga, drugi jako bitan elemenat tehnike spusta jeste balansiranje te`i{ta voza~a. Kao {to je pri vo`nji uzbrdo po`eljno te`inu rasporediti podjednako na oba to~ka radi {to ve}e iskoritivnosti snage, pri spustu je jako bitno prebaciti te`i{te {to ni`e i {to vi{e nazad. Konkretno, ovo zna~i da na strmoj nizbrdici kukove treba pozicionirati iza sjedi{ta i {to je mogu}e ni`e. U biciklisti~kom `argonu se ka`e da treba sjediti na zadnjem to~ku a ne sjedi{tu. Ovim se obezbje|uje da te`i{te bicikliste ni pri nagibu ne izlazi izvan oslonca, tj. podno`ja bicikla. Me|utim, opet ponavljamo, najbitniji elemenat sigurne vo`nje nizbrdo jeste procjena samog voza~a da li on mo`e savladati neki spust. U grupi se uvijek cijene vi{e oni koji "~asno" neki dio spusta odrade hodaju}i pored bicikla, nego oni koji poku{aje dokazivanja okon~aju padom.
139
Cross Country vo`nja u grupi uni u`itak u brdskom biciklizmu do`ivjet }e se u grupnim, unaprijed dogovorenim i isplaniranim turama. Iako niste ~lan biciklisti~kog kluba, ~ak i kad se prvi put prijavljujete na grupnu vo`nju po pravilu dru{tvo }e vas srda~no do~ekati, pru`iti eventualnu pomo} i ponuditi vedru i veselu atmosferu. Grupa }e se uvijek prilagoditi najslabijem pojedincu, me|utim, da bi vo`nja svima bila ugodnija, pro{la bez problema i ostala u lijepom sje}anju, dobro bi bilo pridr`avati se odre|enih nepisanih pravila:
P
140
1. Provjerite svoje zdravlje. Neki elementi XC vo`nji spadaju u ekstremne napore i dobro bi bilo prethodno konsultirati lije~nika da li va{ organizam to mo`e izdr`ati. 2. U ruksak stavite podsjetnicu sa imenom i prezimenom, oznakom krvne grupe, brojevima telefona najbli`ih koje }e neko pozvati u slu~aju nezgode. 3. Interes grupe je ispred pojedina~nog u`itka pojedinca. Stoga ne kasnite na mjesto polaska, ukoliko vas je ne{to zadr`alo najavite mobitelom zaka{njenje vo|i grupe. Ne izdvajajte se iz grupe tokom vo`nji. Na kraju vo`nje ne napu{tajte grupu a da se ne javite vo|i ili nekom od ~lanova. 4. Po{tujte savjete i uputstva vo|e grupe ili iskusnijih ~lanova. 5. Prije polaska provjerite stanje svog bicikla. Jedan kvar mo`e zadr`ati cijelu grupu (pogre{no je tek nakon vo`nje odlu~iti "idu}i put ne idem sa ovim lo{im gumama, paknama i sl") 6. Obavezno nosite kacigu. 7. Obucite adekvatnu garderobu vode}i ra~una o vremenskoj prognozi i nadmorskoj visini. Pojava vjetra stvara fiziolo{ki osje}aj ve}e hladno}e nego {to je prikazuje termometar. Isto tako, vo`nja po asfaltu je te`a nego kroz {umu, pri istoj temperaturi. Najbolje je nabaviti specijaliziranu odje}u ili onu koja propu{ta znoj a zadr`ava vjetar. Pamu~ne majice ili plasti~ne kabanice nisu najbolje rje{enje. 8. Ponesite neophodne rezervne dijelove. Rezervna guma, pumpa i priru~ni alat su gotovo neophodni svakom ~lanu grupe. Napredniji ce ponijeti i rezervne pakne, `icu za to~ak, vijak za SPD pedale i dr. 9. Ponesite dovoljno hrane i vode. Raspitajte se kod vo|e grupe o mjestima gdje se usput mo`e sipati voda. Hrana je individualna stvar, dobro je da je lako probavljiva, svakako po`eljno je unijeti dovoljno ugljenih hidrata i {e}era (lagani sendvi~, suho vo}e npr. gro`|ice, ~okolada visoke kalori~ne vrijednosti /npr Riter sport, Snickers/, pi}a sa taurinom i dr.). Postoje i isotonici (Lucozade, Isostar...) ili
mje{avine tipa Xenofit i sl. ali prethodno provjerite njihovo djelovanje na va{ organizam i mogu}e alergije. 10. Ponesite osnovnu medicinsku za{titu: zavoj, flaster, bivacin, kremu protiv sunca i ostalo po potrebi. 11. Vo`nju uzbrdo prilagodite svojim mogu}nostima ali ne zastajkujte bez potrebe. Grupa }e vas uvijek sa~ekati na sljede}em check pointu ili raskrsnici, ali ne}e tolerisati razgledanje prirodnih ljepota ili duga~ke razgovore na mobitel. 12. Ukoliko osjetite da niste u stanju izdr`ati napor do kraja, ili va{ bicikl ima kvar koji se mo`e razviti u ve}i, bolje se vratiti nego do`ivjeti probleme daleko u brdu. 13. Spu{tanje, free ride, ili jednostavno vo`nju nizbrdo ne do`ivljavajte kao takmi~enje ve} kao najopasniji dio avanture. Dobro odredite granice brzine do kojih mo`ete vladati upravlja~em. Pad vas mo`e skupo ko{tati a grupu zadr`ati. 14. Kad vozite u grupi zaboravite na sebi~nost. Sve se dijeli od rezervne gume, hrane, vode do medicinskog pribora. Ipak, nakon vo`nje, ukoliko ste dobili gumu, zavoj i sl. zapamtite darodavca i ponudite mu nabavku istog ili nov~anu protuvrijednost. 15. Prije vo`nje napunite baterije mobitela i dopunite karticu. 16. Ne ostavljajte sme}e u prirodi izuzev onog organskog porijekla koje }e istruhnuti. 17. Prethodno se upoznajte sa osnovnim znanjima iz oblasti meteorologije, orijentacije u planini i medicinske za{tite povrije|enom. 18. Pona{ajte se uljudno prema stanovnicima naselja kroz koja polazite, oni vam mo`da mogu pru`iti pomo}. Dobro je da kroz va{e pona{anje steknu lijepo mi{ljenje o biciklistima. 19. Nakon vo`nje prenesite svoja lijepa iskustva prijateljima, onima koji se tako|e zanimaju za biciklizam. 20. Ako osjetite da vam je voznja bila prete{ka odustanite od sljede}e i prona|ite grupu koja ide na manje zahtjevne ture.
141
Od A do Z u brdskom biciklizmu A ATB - "All Terrain Bikes", ili bicikl za sve terene; stariji naziv za MTB, odnosno, "Mountain Bikes" ili brdske bicikle. A-HEADSET - Le`ajni mehanizam koji spaja lulicu i cijev vilice na ne{to druk~iji na~in od tradicionalnog "headseta" i lak{e se montira. ANODIZACIJA - Oksidacijski postupak za{tite metala; daje aluminijskim djelovima, poput lulica, vijaka, upravlja~a itd., plavu, zelenu, crvenu ili ljubi~astu boju ponekad va`niju od za{tite. ALIVIO - Jedna od cjenovno ni`ih grupa komponenata (mjenja~i, ko~nice, zup~anici itd.) japanskog "Shimana". B BAR ENDS - Kod nas poznatiji kao "rogovi"; uglavnom aluminijski dodaci, pri~vr{}eni na upravlja~ pod pravim uglom i usmjereni prema naprijed. Slu`e pri penjanju, zbog boljeg kori{tenja principa poluge, te odmaraju ruke i tijelo za vrijeme obi~ne vo`nje. BOTTOM BRACKET - Osovina i le`ajni mehanizam oko kojih se vrte poluge, poznate pod nazivom "kurble" BELL - Najve}i proizvo|a~ biciklisti~kih kaciga na svijetu, nedavno preuzeo i poznatu tvrtku "Giro". BUTTED - Postupak kojim se cijevi biciklisti~kog okvira (vidi pod "RAM") poja~avaju na stresnim to~kama, tako da su im tamo stijenke deblje. BUNNY HOP - Skok kod kojega se kompresijom pa istezanjem ruku i nogu podi`u oba kota~a. C CROMOLY - Legura ~elika s kromom i molibddenom, od koje se proizvode biciklisti~ki okviri. CHAINSTAYS - Dvije tanke cijevi na okviru, koje ispod lanca povezuju "bottom bracket" i zadnji kota~. CANTILEVERS - Ko~nice pri~vr{}ene
na cijev okvira, zaustavljaju bicikl pritiskom na obje strane obru~a. U {irem smislu, u ovu kategoriju pripadaju V-brakes (vidi). CAMELBACK - Termofor s hladnom vodom; nosi se na le|ima i iz njega pije za vrijeme vo`nje, s obje ruke na upravlja~u. CLIPLESS - Pedale u koje se cipele ukop~aju s pomo}u plo~ice na prednjem dijelu |ona (vidi pod "SPD"). CHAINSUCK - Osim pada (vidi pod "PAD"), najantipati~nija pojava u brdskom biciklizmu; lanac se u najnezgodnijem trenutku zaglavi izme|u najmanjeg prednjeg zup~anika i cijevi obja{njene pod natuknicom "chainstay". Problem je rje{iv monta`om plo~ice poznate kao "Antichainsuck plate". D DOWN TUBE - Cijev koja spaja "bottom bracket" i "head tube", {to je pak kratka cijev ispod upravlja~a, a iznad vilica. DROP-OFF - Nagao i manje vi{e okomit pad na stazi kojom se vozite; prije}i ovakvu prepreku na biciklu zna~i ili slavu ili ogrebotine. Silazak s bicikla je za neke znak sramote, a za neke inteligencije. DISK - Sistem ko~enja koji se s motocikala sve vi{e po~eo seliti na bicikle, dok masovniji prijelaz barem zasad nisu zaustavile V-brakes (vidi). DOUBLE BUTTED - Isto {to i "BUTTED", samo {to su cjevi okvira deblje ne na jednom, nego na dvije stresne to~ke. DEGREASER - Rastvor za ~i{}enje starog ulja i prljav{tvine s lanca i zup~anika. DEORE - Dvije grupe visoko rangiranih Shimanovih komponenata: ni`a je LX, a vi{a XT (vidi pod "XT"). DUAL SLALOM - Disciplina u kojoj se paralelno niz padinu spu{taju dvojica biciklista. DOWNHILL - Spust; posebni bicikli, malo napora, mnogo opasnosti. E ENDO - Trik preuzet od voza~a BMX-a;
142
balansiranje na prvom to~ku. ENERGETSKA PLO^ICA - Brza i mo}na doza ugljikohidrata nu`na za vrijeme naporne vo`nje. ELASTOMJER - Plastika visoke gusto}e; upotrebljava se u sistemima suspenzije, odnosno amortizerima. EASTON - Vrhunski proizvo|a~ aluminijskih cijevi. G GRIPSHIFT - Prvi koji su se sjetili motociklisti~kog stila promjene brzina, okretanjem ru~ice na upravlja~u. GORE-TEX - Vrlo skupa materija koja se koristi u odje}i i obu}i; grije, ne propu{ta vodu a znoj nesmetano isparava. GRIPS - Ru~ke ili dr{ke na upravlja~u. H HARDTAIL - Bicikl s prednjim amortizerima, bez stra`nje suspenzije. HEADSET - Stariji tip sistema le`aja izme|u lulice i vilice, jedini prije pojave "aheadseta". HYPERGLIDE - Sistem rampi i kosina na zup~anicima, radi lak{e promjene brzina; Shimanov za{titni znak. HEART RATE MONITOR - Mjera~ otkucaja srca. I INDEXED GEARS - Promjena brzine kod koje se ~uje "klik". J JUDY -Starija sestra Indyja; najpoznatiji amortizer tvrtke "Rock Shox". K KAMIKAZE - Najslavnija ameri~ka staza za spust, na planini Mammoth. KASETA - Kompaktna cjelina stra`njih zup~anika. KURBLE - Poluge na kojima su pri~vr{}ene pedale. L LYCRA - Rastezljiva materija; slu`i u proizvodnji odje}e. M MONOCOQUE - Biciklisti~ki okvir obi~no napravljen od karbonskih vlakana, ali iz kalupa u jednome komadu, bez spojeva.
MTB - Kratica za: Mauntain Biking (brdski biciklizam). N NABE - Glav~ine; osovine i le`ajevi u rotacijskom sredi{tu kota~a. O OVERSIZE - [iroke cijevi koje zbog te {irine mogu biti tanje, a jednako ~vrste; uzrok neprilika kad bicikl treba pri~vrstiti na krovni nosa~ automobila. P PRESTA - Tip ventila na unutra{njoj gumi, u`i od automobilisto~kog ventila poznatog i kao "schraeder". POLARIS - Maratonska utrka u te{kim uvjetima, s ote`anom orijentacijom i smrzavanjem. R RAM - Ili obru~ svih cijevi koje ~ine kostur bicikla. Duljine cijevi i uglovi me|u njima nazivaju se "geometrija". RAPIDFIRE - "Shimanov" princip ru~ica mjenja~a; ima po dvije poluge, jedna za palac, a jednu za ka`iprst. Ujedno i smrtni neprijatelj "Gripshifta". ROCK SHOX - Poznati proizvo|a~ suspenzije, odnosno, biciklisti~kih amortizera; najpoznatiji su im konkurenti "Answer" s linijom "Manitou" i "Marzzochi" sa svojim modelima "Z", iako ima i drugih poput "White Brothers", "Hanebrink" itd. RIGID - Bicikl bez suspenzije. REYNOLDS - Proizvo|a~ najkvalitetnijih cromoly cijevi, iako mo`da ne{to manje poznat nego "True Temper" ili "Tange". S SINGLETRACK - Uska stazica, dovoljno {iroka samo za jednog voza~a; obi~no posuta korjenjem, kamenjem, puna o{trih zaokreta i naglih padova, zato je i temeljno mjerilo tehnike u brdskom biciklizmu. Staza s dovoljno mjesta za dvojicu usporedo poznata je kao "doubletrack". SOFT TAIL - Ili "full suspension bike"; bicikl s dvostrukom suspenzijom, dakle, amortizerom i naprijed i straga s jednom razlikom u odnosu na klasi~ne "full suspension" bicikle, stra`nja vilica tj. "swingarm" nije odvojena od osnovnog
143
trokuta okvira le`ajem, ve} se "chainstay" savija. SPD - Shimano Pedalling Dynamics; sve uobi~ajenije ime za clipless pedale, po sistemuu koji je na {irokom tr`i{tu prvi potvrdio pedale za ukop~avanje. STI - Shimano Total Intergration; sistem povezivanja ru~ica mjenja~a i ru~ica ko~nica na "Shimanovim" proizvodima. STX - "Shimanova" grupa komponenata srednje klase. Vi{e rangirana ako nosi oznaku STX RC. SCHRAEDER - Auto ventil na unutra{njoj gumi; konkurencija "presta" vetilu. SHIMANO - Svjetski poznata japanska kompanija komponenti za bicikl. SEATSTAYS - Dvije tanke cijevi na okviru, koje spajaju "top tube" i stra`nji kota~. SEATPOST - Cijev koja nosi sjedalo ili "sic", a uglavljuje se u "seat tube". SLICK - Guma s neizra`enim profilom, gotovo glatka po povr{ini, za vo`nju po asfaltu. SEMI SLICK - Pola "slick", pola uobi~ajena brdska guma; izra`eniji profil nego kod prve, manje izra`en nego kod druge. T TRACKSTAND - Balansiranje na mjestu.
TRUE TEMPER - Vrlo cijenjeni proizvo|a~ cromoly cijevi; najpoznatije serije su AVR, te osobito OX II i OX III. TRAILS - Kaskaderska disciplina sastavljena od skokova, balansiranja, vo`nje na prvom ili zadnjem kota~u itd. TEFLON - Polimer koji se upotrebljava u nekim biciklisti~kim mazivima. TIG - Tungsten Inert Gas; metoda zavarivanja cijevi u okviru, upotrebljava volfram. TITAN - Lagani, neuni{tivi i vrlo skupi materijal u izradi bicikla. V V-BRAKES - Shimanov za{titni znak za vrlo mo~ne ko~nice, tzv. "Sidepull Brakes". W WTB - "Wilderness Trail Bikes"; kompanija koja proizvodi sjedala, lulice, gume ("Velociraptor") itd. WHEELBASE - Udaljenost izme|u prednje i stra`nje nabe. WHEELIE - Jedan od tzv. trikova iz trailsa; vo`nja na stra`njem to~ku. X XT - Grupa Shimanovih komponenti; korak ispod vrhunca zvanog XTR, korak iznad skupine poznate kao LX. Z Z1, Z2, Z3 - Tri amortizera tvrtke "Marzzochi", iz linije "Bomber".
144
LITERATURA: - Ing. Jovo Popovi}, Kroz planine Bosne i Hercegovine, Izdava~: Planinarska dru{tva u Sarajevu, Sarajevo, 1935. g. - Dr. Natalija Mastilo, Od Vla{i}a do Zvijezde, Izdva~: Svjetlost, Sarajevo, 1983. g. - Dr. Ljubo Mihi}, Bjela{nica i Igman, planine 14. zimske olimpijade, Izdava~: APRO Hercegovina, Sarajevo, 1984. g. - Dr. Ljubo Mihi}, Jahorina i Trebevi}, planine 14. zimske olimpijade, Izdava~: SO Pale i VU Romanija, Pale, 1987. g. - Braco Babi} - Drago Bozja, Planinarsko-turisti~ki vodi~ po planinama oko Sarajeva, Izdava~: Fondacija za z{titu Bjela{nice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice, Sarajevo, 2005. g.
145
Planinarski objekti u Bosni i Hercegovini VLASNIK DOMA
PLANINA
OBJEKAT
Tip
1. PD "Bijambare" Ilija{
Zvijezda
Bijambare
pd
950
033 400-723 061 450-975
2. PD "Bijela stijena" Sarajevo
Trebevic
Bijela Stijena pk
1180
061 309-567 061 549-247
3. PD "Bitovnja" Kre{evo
Bitovnja
Lopata
pd
1324
063 339-399
4. PD "Bjela{nica" Sarajevo
Bjela{nica
Hranisava
pk
1955
033 535-371 061 160-678
[avnici pk Podgradina pd Stanari pd Sitnik pk Javornik pk Hrasni~. Stan pd
940 1355 1585 1735 1498 1315
5. HPD "Bjela{nica 1923." Bjela{nica Sarajevo
Pod Kotlom
b
1750
033 441-278 061 216-038
6. PD "Bora{nica" Konjic
Ljubina
pk
1001
061 707-409
Bukovik
pd
1469
033 208-411 061 171-902
Ozren
^avljak
pk
1200
033 240-707 061 865-213
9. PD "Cincar" Livno
Cincar
Kruzi
pd
1265
063 332-910
10. PD "D`emal Bijedi}" Sarajevo
Ozren
Barice
pd
1200
061 226-073
11. PD "Famos" Hrasnica
Igman
Malinovac
pk
1150
12. PD "Goran" Gornji Vakuf
Vranica
Rosinje
pd
1785
061 405-940
13. PD "Konjuh" Tuzla
Konjuh
Javorje
pd
1209
061-731-625 061-562-277
14. PD "Perun" Vare{
Zvijezda
Javorje
pd
1428
062 242-774
15. PD "Prenj" Mostar
Prenj
Ruji{te
pd
1050
036 580-577 061 386-079
Prenj Prenj Prenj Prenj
Bijele Vode Botini Jezerce Vrutak
b b b b
1450 1780 1650 1606
Igman
Prenj
7. PD "Bukovik" Sarajevo Ozren 8. PD "Centar" Sarajevo
146
VISINA
TELEFON
VLASNIK DOMA
PLANINA
OBJEKAT
Tip
VISINA
16. PD "Prijatelj prirode" Sarajevo
Igman
Malo Polje
pd
1236
033 614-060 033 234-580
17. PD "Smolin" Olovo
Konjuh
Ponijerka
pd
783
061 470-943
18. PD "Treskavica" Sarajevo
Viso~ica
Vrela
pd
1200
033 239-031 061 505-913
19. PD "Tajan" Zenica
Lisac
Lisac
pd
1080
061 794-849
Sustavac
pk
1180
057 610-114 065 873-532
pd
660
061 792-126
20. PD "Treskavica" Trnovo Treskavica 21. PD "Tvrtkovac" Zenica
Ravan-planina Pepelari
TELEFON
22. PSD "Vilinac" Jablanica ^vrsnica
Plasa Tise Veliki Kuk
pk pk b
1470 1380 680
061 371-667 061 547-253 061 467-922
23. PD "Viso~ica" Visoko
Gorani
pd
750
Zbilje
pd
430
Gorica pk Stakleni grad pk
710 810
061 437-202 032 735-913 061 927-086 032 735-244 061 417-755 061 417-755
Deve~ani
pd
1763
Konjska
pk
1350
Bjele Vode
pk
1451
24. PD "Vla{i}" Travnik
25. PD "@eljeznicar" Sarajevo
Viso~ica
Vla{i}
Bjela{nica
Legenda: pd Planinarski dom pk Planinarska kuca b Bivak Podaci preuzeti sa http:/psdlisin.net/okruzenje.htm
147
061 173-645 061 697-256 061 561-149 033 665-485 061 702-359
Sadr`aj UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 TREBEVI] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Track: Vraca - vrh Trebevica - Jar~edoli - Latinska }uprija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 IGMAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 Track: Hrasni~ki stan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Track: Javornik / Ravna vala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 BJELA[NICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 7 Track: Krupac - Dej~i}i - Trnovo - Krupac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 Lukomir. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 Track: Lukomir (povratak kroz Crveni klanac preko Umoljana i [abi}a) . . . . . . . . . 52 VISO^ICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Track: [abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Bora~ko jezero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Track: Bora~ko jezero (Babin do - [abi}i - Sinanovi}i - Bjelimi}i - Glavati~evo Bora~ko jezero - Konjic) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 PROKO[KO JEZERO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73 Track: Proko{ko jezero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 OZREN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 Track: Skakavac. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 Track: ^avljak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 Track: Nahorevo-Barice-Hre{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 Track: Ozren (Bijambare). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 PODVELE@JE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Trac: Podvele`je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 STRU^NI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 Zdravstvene koristi vo`nje bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127 Odabir bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128 Oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130 Tehnika vo`nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 Cross Country vo`nja u grupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140 Od A do Z u brdskom biciklizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142 Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145 Planinarski objekti u Bosni i Hercegovini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
148
EMIR VU^IJAK
MERSAD PA[I]
Ro|en 1962. g; po zanimanju dipl. ecc. ali otplovio u vode novinarstva; osniva~ novinsko-izdava~ke ku}e Sezam; trenutno vozi GT Avalanche Expert
Ro|en 1984. g; apsolvent elektrotehni~kog fakulteta; obi~no glavni organizator biciklisti~kih tura za ~lanove BBK Igman; trenutno vozi Weyless SP
www.mtb.ba Izdava~: Turisti~ka zajednica Federacije BiH
