modul
BOTANIKA osnove sistematike
botanika sistematika
sistematika bilja
bavi se opisivanjem i razvrstavanjem živućih i fosilnih biljnih organizama u srodne skupine određuje biljnom organizmu mjesto u sistemu (sustavu) sistematika bilja obuhvaća:
identifikaciju (raspoznavanje, identifikacija) nomenklaturu (imenovanje) filogeniju (razvitak pojedine biljne vrste, odnosno skupine tijekom evolucije) evoluciju (razvoj, razvitak) klasifikaciju (raspoređivanje, tj. razvrstavanje pojedinih pojedinih biljnih vrsta u određene skupine)
BOTANIKA
botanika sistematika
sistematika bilja
bavi se opisivanjem i razvrstavanjem živućih i fosilnih biljnih organizama u srodne skupine određuje biljnom organizmu mjesto u sistemu (sustavu) sistematika bilja obuhvaća:
identifikaciju (raspoznavanje, identifikacija) nomenklaturu (imenovanje) filogeniju (razvitak pojedine biljne vrste, odnosno skupine tijekom evolucije) evoluciju (razvoj, razvitak) klasifikaciju (raspoređivanje, tj. razvrstavanje pojedinih pojedinih biljnih vrsta u određene skupine)
BOTANIKA
sistematske kategorije
skupina ili takson
skupine ili taksa (mn.)
lat. taxon lat. taxa
skupina biljaka bilo koje kategorije npr. vrsta, rod, porodica i dr.
BOTANIKA
sistematske kategorije kategorija
kategorija
primjer
završeci
(hrvatski)
(latinski)
carstvo
regnum
Eucaryota
-ota
podcarstvo
subregnum
Cormobionta
-bionta
odjeljak
phylum
Spermatophyta
-phyta, -mycota
pododjeljak
subphylum
Magnoliophytina
-phytina, -mycotina
razred
classis
Magnoliatae
-atae, -opsida,
(domena)
-phyceae, -mycetes podrazred
subclassis
nadred
superordo
Rosidae
-idae -anae
BOTANIKA
sistematske kategorije - nastavak kategorija
kategorija
primjer
završeci
(hrvatski)
(latinski)
red
ordo
Rosales
-les
podred
subordo
porodica
familia
Rosaceae
-aceae
potporodica
subfamilia
Prunoideae
-oideae
tribus
tribus
rod
genus
sekcija
sectio
serija
series
agregat
agregatum
vrsta
species
-ineae
-eae
Prunus
Prunus domestica BOTANIKA
sistematske kategorije - nastavak podvrsta (subspecies, subsp.) varijetet (varietas, var.) forma (forma, f.) kultivar (cultivar, cv.)
prije sorta
imena biljaka, odnosno biljnih skupina pišu se na latinskom jeziku (ili u latiniziranom obliku) u skladu s Međ unarodnim kodeksom botani č ke nomenklature
International Code of Botanical Nomenclature (St Luis Code, 1999) imena uzgajanog bilja biljaka pišu se u skladu s
Međ unarodnim kodeksom nomenklature uzgajanog bilja
International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (I.C.N.C.P. or Cultivated Plant Code, 2004)
BOTANIKA
živa bića → domene
glavne grupe (domene):
domena /
Archaea
svojstvo
Bacteria
prokariotski organizmi (prokariotska domena) prokariotski organizmi (prokariotska domena)
Eukarya
eukariotski oganizmi (eukariotska domena)
Archaea
Bacteria
Eukarya
jezgrina opna
-
-
+
broj kromosoma
1
1
>1
prstenasta
prstenasta
linearna
-
-
+
DNA mitohondriji plastidi citoskelet
BOTANIKA
Archaea carstvo (domena)
prokariotski organizmi ↓
prokariotska stanica (protocita)
većinom od 1-10 μm nukleoid – jezgrin ekvivalent (1 ili više) st. stijenka
makromolekule polisaharida (različitog kem. sastava), nema fibrilarnu strukturu
nema mitoze i mejoze većinom žive u ekstremnim često termofilni organizmi
~ 100 vrsta
uvjetima
BOTANIKA
Bacteria carstvo (domena) 1. 2.
bakterije modrozelene alge
poznato oko 4000 vrsta
jednostanični organizmi
smatra se ih ima između 50000 i 3 milijuna vrsta
rijetko višestanični
žive posvuda nepokretni organizmi
neki se ipak “kreću” → imaju bičeve (po cijeloj površini stanice ili u čupercima)
BOTANIKA
Bacteria
način ishrane heterotrofan (većinom)
saprofiti
paraziti
razgradnja ugljikohidrata, duši čnih spojeva i dr. - npr. bakterije uzročnici vrenja kod biljaka poznato više od 200 bakterioza
autotrofan
kemosinteza
oksidacija anorganskih tvari - npr. nitrifikacijske bakterije
pigmenti
npr. bakterioklorofil (nije prava fotosinteza!) BOTANIKA
Bacteria
oblik
razmnožavanje
kuglast (koke, koki) štapičast (bacili) svinut (vibrioni) spiralan (spirili) vegetativno – amitoza (tzv. “cijepanje”) stvaraju nakupine stanica (“pakete”)
jako različita potreba za kisikom u nepovoljnim uvjetima neke bakterije stvaraju trajne stanice - spore
kruta, višeslojna stanična stijenka → otporni organizmi!
BOTANIKA
Bacteria 1.
BAKTERIJE
a)
štetne bakterije u poljoprivrednoj proizvodnji
denitrifikacijske bakterije
nitritni i nitratni dušik “pretvaraju” u N2 i (No)x, “uzimajući” kisik iz tla
npr. Pseudomonas, Xanthomonas
Agrobacterium tumefaciens izaziva tumore na korijenu mnogih biljaka
Erwinia amylovora bakterijska palež krušaka BOTANIKA
Bacteria b)
korisne bakterije u poljoprivrednoj proizvodnji
nitrifikacijske bakterije
nitratnu kiselinu, odnosno njezine soli “pretvaraju” u spojeve koje biljke lako apsorbiraju
bakterije “fiksatori” dušika
npr. Nitrosomonas, Nitrobacter npr. Azotobacter , Rhizobium, Bradyrhizobium
bakterije koje izazivaju vrenja
npr. mliječno-kiselo vrenje (Lactobacillus) npr. octeno vrenje ( Acetobacter ) BOTANIKA
Bacteria c)
druga značenja bakterija gen - tehnologija dobivanje antibiotika razgradnja otpadnih tvari indikatori nafte obogaćivanje metala
BOTANIKA
Bacteria 2.
MODROZELENE ALGE (cijanobakterije) sadrže pigmente: većinom klorofil a (fotosinteza!) žive u slatkim vodama (većinom)
u moru
fenomen Plitvičkih jezera – sedra (iz vode istaloženi vapnenac) podiže barijere preko kojih se ruše prekrasni slapovi u izgradnji sedre aktivno ili pasivno sudjeluju neke modrozelene alge (ali i drugi organizmi, tzv. sedrotvorci) “cvjetanje” mora “cvjetanje” može biti i u slatkim vodama
u sastavu lišajeva (simbioza s gljivama) na vlažnim tlima, kamenu, kori drveća i sl. BOTANIKA
virusi ne ubrajaju se u niti jednu domenu!
VIRUSI
nisu samostalni organizmi
postoje samo u živim stanicama biljaka, životinja i čovjeka
razvijaju se iz genetskog materijala stanice
npr. AIDS, hepatitis, gripa, herpes i dr.
rast i razmnožavanje?
sadrže DNA ili RNA uzročnici bolesti → viroze (virologija) sitniji od bakterija (10–280 nm)
BOTANIKA
bakteriofagi, mikoplazme, viroidi ne ubrajaju se u niti jednu domenu!
BAKTERIOFAGI
MIKOPLAZME
relativno veliki (oko 150 nm) donekle srodni virusima sastoje se iz proteinske “kapsule” unutar koje je DNA nemaju izmjenu tvari i energije nemaju staničnu stijenku donekle srodne bakterijama uzročnici biljnih bolesti
VIROIDI
sastoje se iz jako malih, prstenastih RNA-molekula uzročnici biljnih bolesti (osobito pri razmnožavanju bilja) BOTANIKA
živa bića → domene
glavne grupe (domene):
Archaea
Bacteria
Eukarya eukariotski oganizmi (eukariotska domena)
eukariotska stanica (eucita) BOTANIKA
Eukarya
1. 2. 3. 4. 5. 6.
Eukarya obuhvaća:
PHYCOPHYTA (alge) MYCOPHYTA (gljive) LICHENOPHYTA (lišajevi, lišaji) BRYOPHYTA (mahovine) PTERIDOPHYTA (papratnjače) SPERMATOPHYTA (sjemenjače) BOTANIKA
Eukarya
Thallophyta (Thallobionta) 1. PHYCOPHYTA (alge) 2. MYCOPHYTA (gljive) 3. LICHENOPHYTA (lišajevi, lišaji) Cormophyta (Cormobionta) 1. BRYOPHYTA (mahovine) 2. PTERIDOPHYTA (papratnjače) 3. SPERMATOPHYTA (sjemenjače) BOTANIKA
Eukarya Thallophyta
Thallophyta (Thallobionta) ↓
organizmi koji imaju talus
talus - tijelo, steljka
talus može biti diferenciran na dijelove koji podsje ćaju na
korijen → rizoid stabljiku → kauloid list → filoid
nemaju provodni sustav BOTANIKA
PHYCOPHYTA alge
poznato oko 30.000 vrsta
autotrofni organizmi (rijetko heterotrofni)
većinom žive u vodi
sadrže pigmente: klorofil (a, b ili c ), karoten, ksantofil, fukoksantin i dr. plankton - lebde bentos - pričvršćene za dno
zelene alge dolaze i u sastavu lišajeva neke alge žive na ili u organizmu nižih životinja, u tlu ili na kori drveća BOTANIKA
PHYCOPHYTA (alge) razmnožavanje
jednostanični ili višestanični organizmi
od kuglastih i nitastih (razgranjenih ili nerazgranjenih) oblika, preko onih koji su povezani u stani čne kolonije, do onih s talusom kod kojeg se već razlikuju prava tkiva
veličine od 50 μm do 100 m imaju imaju bič (-eve) razmnožavanje
nespolno dioba stanice (npr. jednostani čne alge) fragmentacija (npr. višestani čne alge) spore: nepokretne (tetraspore, aplanospore) i pokretne (zoospore)
2.
spolno - pomoću spolnih stanica, tj. gameta
1.
zigota se ne razvija u višestaničan embrij! BOTANIKA
PHYCOPHYTA alge
značenje ↓ fitoplankton mora i oceani (70% površine zemlje) ↓ u njima su alge jedini primarni proizvođači organskih materija
4 puta više od svih poljoprivrednih površina
BOTANIKA
PHYCOPHYTA (alge) primjena zelene alge
dobivanje vitamina i proteina algilit
zlatnosmeđe alge (dijatomeje)
dijatomejska zemlja, škriljevac
crvene alge
agar ‘nori’
smeđe alge
soda jod (donedavno) alginat manit ‘kombu’ BOTANIKA
MYCOPHYTA (gljive) jednostanični ili višestanični organizmi žive na kopnu
poznato oko 100.000 vrsta
rijetko u slatkoj vodi
pretpostavka: puno više (200.000 - 2.700.000)
u Hrvatskoj poznato oko 2.600 vrsta
BOTANIKA
MYCOPHYTA (gljive)
sastoje se od nitastih stanica - HIFA
splet svih hifa - MICELIJ miceliji nekih gljiva tvore - PLODNO TIJELO ili PLODIŠTE
nježne, prozirne stanice Ø 1-15 μm razgranjene ili nerazgranjene septirane (s “pregradama”) ili neseptirane
specijalna tvorevina izgrađena od čvrsto isprepletenih stanica
različita građa, oblik i boja plodišta – sistematika! BOTANIKA
MYCOPHYTA (gljive)
a)
heterotrofni organizmi saprofiti (većinom) imaju ekstracelularnu probavu
b)
paraziti neke žive u intercelularima domaćina druge imaju haustorije
izlučuju probavne enzime, te tako razlažu organske spojeve u jednostavnije oblike
u st. stijenkama domaćina “buše” malene rupe kroz koje prodiru hife do citoplazme služe kao organi za apsorbiranje hranjivih tvari iz domaćina
oko 5.000 uzročnika biljnih bolesti (mikoza) BOTANIKA
MYCOPHYTA (gljive)
stanična stijenka
rezervne tvari
većinom od hitina (polisaharid), rijeđe od celuloze kod nižih gljiva st. stijenka je ”gola” glikogen (u obliku kapljica) mast nikada škrob!
nemaju vršne meristeme ne postoji provodno stanič je stvaranje SPORA je univerzalno svojstvo gljiva BOTANIKA
MYCOPHYTA (gljive) razmnožavanje
1.
razmnožavanje nespolno sporama (zoospore, endospore, egzospore) fragmentacijom micelija sklerocijima
trajni stadiji gomoljastog oblika koji se sastoje od čvrsto isprepletenih sraslih hifa
rizomorfnim hifama
dugačke, vrpčaste nakupine hifa, nalik na korijenje BOTANIKA
MYCOPHYTA (gljive) razmnožavanje 2.
spolno gametama spajanjem gametangija (gametangiogamija)
gametangiji - posebni organi u kojima se razvijaju gamete
spajanjem gameta i gametangija (gametogametangiogamija) spajanjem konidija i gametangija (konidogametangiogamija)
konidij – vrsta spore
BOTANIKA
MYCOPHYTA (gljive) značenje
korist
hranjivost (sadrže bjelančevine, masti i vitamine) uzročnici vrenja aroma stimulatori rastenja bilja, npr. giberelin ( Gibberella sp.) antibiotici i sl. mikoriza (simbioza s “višim” biljkama) lišajevi (simbioza s algama)
šteta
kvarenje različitih poljoprivrednih biljaka i prehrambenih proizvoda trovanja uzročnici mikoza (paraziti!)
BOTANIKA
LICHENOPHYTA (lišaji)
Lichenophyta (Lichenes)
oko 20.000 vrsta morfološki i fiziološki sjedinjenje alge i gljive u lišaju (simbioza !) alge: modrozelene, zelene gljive: većinom gljive mješinarke (rjeđe gljive stapčare) izgled ovisi o građi gljive (grmasti, korasti, lisnati i sl.)
rjeđe o građi alge, npr. galertasti lišaj
razmnožavaju se posebno alge, a posebno gljive
BOTANIKA
LICHENOPHYTA (lišaji) značenje
korist hranjivost miris
kozmetička i parfumerijska industrija
antibiotici pokazatelji čistog zraka
šteta
zanemariva (ponekad su mogu ća trovanja nekih životinja) BOTANIKA
Eukarya Cormophyta (Cormobionta)
Cormophyta (Cormobionta) - “više” biljke
Thallophyta – “niže” biljke
prilagođene životu na kopnu organizam diferenciran na organe većina organizama ima provodni sustav stanič ja se dobro razlikuju
BOTANIKA
BRYOPHYTA mahovine, mahovnjače
oko 24.000 vrsta
rasprostranjene od tropskih do artičkih područ ja zahtjevaju znatnu količinu vlage u zraku i tlu (podnose dehidraciju i smrzavanje)
male i nježne biljke, stvaraju busenaste jastučiće kopnene biljke (npr. kutikula, puči)
oko 700 vrsta u Hrvatskoj
vjerojatno prve kopnene biljke evoluirale iz zelenih algi
korijen nije razvijen (ali imaju stabljiku i list) nemaju provodni sustav značenje
kruženje ugljika (pokrivaju 1% zemljine površine!) stvaranje treseta BOTANIKA
PTERYDOPHYTA paprati, papratnjače
oko 11.000 vrsta oko 100 vrsta u Hrvatskoj
žive na vlažnim staništima neke žive na dnu vode imaju korijen, stabljiku i list neke posjeduju podanak (rizom) listovi u pupu nalik na “puževu kućicu” stabljika reducirana
mnoge paprati se uzgajaju (npr. kao lon čanice ili u vrtovima)
listovi prizemni
razvijen provodni sustav
sporangiji (organi u kojima nastaju spore) u nakupinama – sorusima
oblik i položaj sorusa raznolik (sistematika!) oplodnja – voda! BOTANIKA
SPERMATOPHYTA sjemenjače
oko 250.000 vrsta najviši stupanj u razvoju biljnog svijeta stvara se cvijet, a potom plod i sjemenka (ime!) oplodnja neovisna o vodi grananje izdanka sekundarni rast u debljinu
BOTANIKA
flora vaskularna flora
flora skup vrsta koje obitavaju na određenom područ ju vegetacija skup biljnih zajednica nekog određenog područ ja
↓ biljna zajednica (fitocenoza, asocijacija) - skup vrsta odgovarajućeg sastava i strukture na određenoj površini, odnosno skup vrsta koje žive zajedno zbog potreba za sli čnim ili istim ekološkim prilikama
1. 2.
vaskularna flora (lat. vascularis – provodni, žilni, koji ima provodni sustav) papratnjače sjemenjače
u svijetu je poznato oko 270.000 vrsta vaskularnih biljaka
procjena: 300.000 – 500.000 BOTANIKA
vaskularna flora Hrvatska - Europa - svijet
u Hrvatskoj je poznato oko 5.500 vaskularnih biljaka
Hrvatska je treća u Europi (!)
ako se usporedi broj vaskularnih biljaka s površinom državnog teritorija
BOTANIKA
SPERMATOPHYTA sjemenjače
SPERMATOPHYTA (sjemenjače)
A.
CONIFEROPHYTINA (igličaste golosjemenjače)
B.
odjeljak
pododjeljak
MAGNOLIOPHYTINA (kritosjemenjače)
pododjeljak
BOTANIKA
CONIFEROPHYTINA igličaste golosjemenjače
Coniferophytina (Gymnospermae) oko 800 vrsta
oko 50 vrsta u Hrvatskoj
drveća (šume!), rjeđe grmovi
BOTANIKA
CONIFEROPHYTINA igličaste golosjemenjače
listovi (većinom vazdazeleni)
smolenice - u drvu i iglicama cvjetovi jednostavno građeni, jednospolni
igličasti, često u pršljenu izmjenično raspoređeni
jednodomne ili dvodomne biljke oprašivanje većinom vjetrom
sjemenke nisu u plodu (ime!), već uglavnom u č ešerima (odrvenjelim skupinama plodničkih listova)
rjeđe u mesnatoj tvorevini nalik na plod BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA dvosupnice/jednosupnice
dvosupnice Magnoliatae (Dicotyledones) oko 190.000 vrsta zeljaste i drvenaste biljke korjenov sustav glavni korijen i bočno korijenje listovi
peteljka mrežasta nervatura cjeloviti, razdijeljeni i sastavljeni
korijenje
listovi
cvjetovi
jednosupnice Liliatae (Monocotyledones ) oko 60.000 vrsta zeljaste biljke korjenov sustav većinom čupavo
pentamerni tetramerni
cvjetovi
BOTANIKA
sjedeći paralelna nervatura cjeloviti trimerni
MAGNOLIOPHYTINA Hrvatska
u Hrvatskoj je poznato 5.214 kritosjemenjača 4.277 dvosupnica 937 jednosupnica
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA Hrvatska
najveće porodice unutar dvosupnica:
Fabaceae (Leguminosae) 2. Asteraceae (Compositae) 3. Brassicaceae (Cruciferae) 4. Caryophyllaceae 5. Apiaceae (Umbelliferae) 6. Lamiaceae (Labiatae) 7. Rosaceae 8. Scrophulariaceae 9. Ranunculaceae 10. Boraginaceae 1.
BOTANIKA
najveće porodice unutar jednosupnica: 1. 2. 3. 4.
Poaceae (Gramineae) Liliaceae Cyperaceae Orchidaceae
MAGNOLIOPHYTINA RANUNCULACEAE
1)
fam. RANUNCULACEAE
žabnjaci
livadne, šumske, vodene i korovne biljke oko 36 samoniklih vrsta u Hrvatskoj često se uzgajaju većinom zeljaste biljke
žabnjak (Ranunculus) – ime!
rjeđe grmovi ili lijane
glavnom trajnice
rjeđe jedno- ili dvogodišnje biljke BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA RANUNCULACEAE
listovi
izmjenični
razdijeljeni ili nerazdijeljeni
cvjetovi
Clematis - nasuprotni
pravilni ili nepravilni ocvijeće dvostruko ili jednostruko mnogo prašnika i tučaka
plodovi
većinom mjehur
rjeđe oraščić, tobolac ili boba
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA CARYOPHYLLACEAE
2)
fam. CARYOPHYLLACEAE
klinčići
klinčić (Dianthus)
Gypsophila (sadarka)
Lychnis (rumenika)
Cerastium (rožac)
Silene (pušina)
(saponin)
Stellaria (mišjakinja, crijevac)
pionirske biljke korovi
Agrostemma githago (kukolj)
…
hortikulturno značenje otrovne / ljekovite biljke
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA BRASSICACEAE
3)
fam. BRASSICACEAE (CRUCIFERAE )
kupusnjače
kupus (Brassica) – ime!
zeljaste biljke jednogodišnje, jednogodišnj e, dvogodišnje i višegodišnje biljke sadrže glikozide, sumporne spojeve i C-vitamin
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA BRASSICACEAE
listovi često u rozeti izmjenični cvjetovi većinom u grozdu tetramerni pravilni → latice čine 2 ravnine simetrije nalik na križ
Cruciferae (lat. crux – križ)
6 prašnika: 2 kraća (vanjska) i 4 duža (unutrašnja) plodovi komuška komuščica
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA BRASSICACEAE
poljoprivredne kulture
kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, korabica, uljana repica, repa, rotkvica, crna rotkva, gorušica, hren i dr. začinske biljke (neke i ljekovite) stočna hrana
hortikulturno značenje
Alyssum, Aubrieta, Cheiranthus, Iberis, Matthiola i dr.
pionirske biljke
korovi BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA ROSACEAE
4)
fam. ROSACEAE
ruža (Rosa) – ime!
različit izgled pojedinih predstavnika
cvijet – različit položaj plodnice
drveća, grmovi, zeljaste biljke podrasla, obrasla, nadrasla
raznolikost plodova
koštunica, jabuka, jagoda, šipurak, mnogokoštunica BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA ROSACEAE - sistematika
A. B. C. D.
ROSACEAE porodica SPIRAEOIDEAE potporodica ROSOIDEAE potporodica MALOIDEAE potporodica PRUNOIDEAE potporodica BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA FABACEAE
5)
fam. FABACEAE (LEGUMINOSAE )
mahunarke
plod – mahuna (lat. legumen) – ime!
drvenaste i zeljaste biljke jednogodišnje i višegodišnje biljke
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA FABACEAE
poljoprivredne kulture
grah, grašak, soja, leća, slanutak, bob i dr. stočna hrana
hortikulturno značenje
zelena gnojidba
simbioza s bakterijama (dušik!) BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA FABACEAE
listovi
sastavljeni izmjenični često s palisti ć ima
cvjetovi
nepravilni čaška – većinom 5 sraslih lapova vjenčić – poput leptira, posebno gra đen:
gornja latica, najve ća - zastavica dvije donje srasle latice – lađ ica dvije latice (sa strane) – krilca
prašnici – uglavnom 10 ili 5 (srasli ili slobodni) ili 9 sraslih i 1 slobodan oprašivanje insektima
plod
mahuna BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA APIACEAE
6)
fam. APIACEAE (UMBELLIFERAE )
štitarke
cvat – štitac (lat. umbella) - ime! celer ( Apium) - ime!
poljoprivredne kulture mrkva, peršin, celer, pastrnjak, komorač, kopar, kim, korijander, anis i dr. ljekovite biljke BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA APIACEAE
većinom bijeli cvjetići u jednostavnim ili sastavljenim štitcima stabljika šuplja (osim u čvorovima) razdijeljeni listovi obuhvaćaju stabljiku proširenim rukavcem
biljka sadrži eterično ulje – miris!
neke štitarke su otrovne (alkaloidi), npr. pjegava kukuta
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA LAMIACEAE
7)
fam. LAMIACEAE (LABIATAE )
usnače, usnatice
mrtva kopriva (Lamium) cvjetovi nalik na usne - ime!
usna (lat. labium)
zeljaste biljke, grmovi ili polugrmovi
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA LAMIACEAE
cvjetovi
stabljika
četverobridna
listovi
u pršljenu
nasuprotni, cjeloviti
cijela biljka (ili samo cvjetovi, listovi) sadrži eterično ulje
začinsko bilje aromatično bilje ukrasno bilje ljekovito bilje
Rosmarinus (ružmarin) Lavandula (lavandula, lavanda) Salvia (kadulja, žalfija) Mentha (metvica, menta) Thymus (majčina dušica, timijan) Satureja (čubar) Origanum (mažuran)
…
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA ASTERACEAE
8) fam. ASTERACEAE (COMPOSITAE )
glavočike
cvat – glavica zvjezdan ( Aster ) – ime!
najveća familija dvosupnica, preko 20.000 biljnih vrsta! vrhunac razvoja u biljnom svijetu
većinom zeljaste biljke
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA ASTERACEAE
listovi
cjeloviti ili razdijeljeni izmjenični rozeta
cvjetovi
u cvatu - glavici
ovoj ljuskastih listića - involucrum
cjevasti ili jezičasti
plod
roška
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA ASTERACEAE
poljoprivredne kulture aromatično bilje ukrasno bilje ljekovito bilje korovi
Helianthus annuus (suncokret) Cynara scolymus (artičoka) Lactuca (salata) Chamomilla recutita (kamilica) Artemisia (pelin) Achillea millefolium (stolisnik) Tussilago farfara (podbjel) Tanacetum (buhač, vratić) Ambrosia artemisiifolia (ambrozija)
…
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA LILIACEAE
1)
fam. LILIACEAE
ljiljani
ljiljan (Lilium)
zeljaste višegodišnje biljke
geofiti
…
otrovne / ljekovite biljke
Lilium Asparagus Allium (luk) Hyacinthus (zumbul) Tulipa (tulipan)
podanak lukovica gomolj
sadrže alkaloide
BOTANIKA
poljoprivredne kulture ukrasno bilje
MAGNOLIOPHYTINA LILIACEAE
listovi
cvjetovi
cjeloviti cjelovita ruba paralelna nervatura pojedinačni ili u cvatu 6 listova perigona (slobodnih ili sraslih) 6 prašnika plodnica - 3 srasla plodnička lista
plodovi
tobolac boba BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA POACEAE
2)
fam. POACEAE (GRAMINEAE )
žitarice i trave
vlasnjača (Poa)
porodica obuhvaća oko 10.000 vrsta oko 250 samoniklih biljnih vrsta u Hrvatskoj
zeljaste, jednogodišnje ili višegodišnje biljke
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA POACEAE
poljoprivredne kulture
pšenica, kukuruz, zob, ječam, raž, proso
riža šećerna trska
biljke travnjaka (livada i pašnjaka)
šumske biljke BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA POACEAE
podzemni organi
podanak većinom čupavo korijenje
čvor busanja (1-2 cm ispod površine tla) → tvori bus ↓
adventivno korijenje (npr. kukuruz) sastoji se od zbliženih nodija donjeg dijela stabljike
stabljika – vlat
BOTANIKA
MAGNOLIOPHYTINA POACEAE
listovi
a) b) c)
izmjenični linearni ili lancetasti sjedeći paralelna nervatura
plojka rukavac - obuhvaća stabljiku jezičac (lat. ligula) na mjestu gdje rukavac prelazi u plojku uške (lat. auriculae) uškaste tvorevine na rubu jezičca
d)
BOTANIKA
