ARTIKULACIJA – TIJEK TIJEK SATA
Artikulacija nastavnog sata ili susreta jest naĉin izvoĊenja i zvoĊenja i povezivanja aktivnosti svih sudionika, s odreĊenim ciljem, u odreĊenom vremenskom okviru, s odreĊenim medijima, u odreĊenom odgojno -obrazovnom kontekstu. Elementi nastavnog sata na koje treba obratiti pozornost su sljedeći: 1) Planiranje 1) Planiranje i priprema Dinamika nastavnog procesa pretpostavlja planiranje: odgojno-obrazovnih strategija, zadataka i metoda rada, socijalnih oblika (oblika interakcije) i etapa nastavnog procesa
U pripremi je potrebno prema odabranoj strategiji uskladiti želje, oĉekivanja i mogućnosti djece, zatim ciljeve, zadaće, sadržaj, medije, metode, interakciju/socijalne oblike rad a, mjesto izvoĊenja, nastavnu tehnologiju, metriku i instrumentarij za vrjednovanje postignuća, kurikulum i kontekst. Pripremu treba temeljiti na aktivnosti uĉenika. 2) Etape 2) Etape
Etapa je dio vremena zajedniĉkih aktivnosti uĉenika i nastavnika na jednom j ednom satu/susretu. Razlikujemo tri etape: 1. etapa pripreme, 2. etapa ostvarenja i 3. etapa vrjednovanja. Etapa Et apa pri pr i pre pr eme
Zajedno s uĉenicima dogovaramo: što (sadržaj i aktivnosti) i kako (metode i postupci) će se raditi u nastavku sata.
Ovu etapu ostvarujemo u ozraĉju dogovora koji ćemo nadahnuti poticanjem osjetila (doživljajno), pokreta, izražavanja (psihomotorno), dosjetkama, humorom, zagonetkama (spoznajno)! Blagim i logiĉkim prijelazom krenut ćemo u etapu ostvarenja. Etapa Et apa ostvarenj ostvarenj a vrijeme je izvoĊenja dogovorenih aktivnosti.
Tijekom etape ostvarenja vodimo raĉuna o naĉelima: - ekonomiĉnosti ekonomiĉnosti koje znaĉi racionalno r acionalno trošenje vremena, snage i materijala - primjerenosti dobi djece i njihovim psihofiziĉkim mogućnostima - integracije, a odnosi se na kompleksnost i specifiĉnost pojedinog vremenskog razdoblja (godina, mjesec, tjedan, sat) - individualizacije koja omogućuje svakom
pojedinom uĉeniku zadovoljava nje njegovih
specifiĉnih potreba i interesa - socijalizacije koja omogućuje uĉenje i življenje u zajednici. Etapom vr vr jednovnj jednovnj a utvrĊujemo stupanj ostvarenja postavljenog cilja. Razlikujemo
unutarnje vrjednovanje, vanjsko vrjednovanje (subjekti izvan škole), te t e samovrjednovanje (uĉenika, nastavnika i škole). Unutarnje vrjednovanje ostvarujemo: - praćenjem koje može može biti sumativno, formativno, analitiĉko, sintetiĉko ili kombinirano - ocjenjivanjem koje može biti opisno ili brojĉano - voĊenjem koje se odnosi na reguliranje odgojno -obrazovnog procesa ili individualno
usmjeravanje uĉenika.
Analiza i vrjednovanje likovnog procesa i produkata 1. pitanja ostvarenosti zadatka 2. pitanja naĉina korištenja materijala (tehnike) ; rukopis 3. pitanja kreativnosti:
razliĉitosti, sliĉnosti ("prepisivanje" i šablone, stereotipi) , likovnost, emotivni dojam, samoanaliza
3) Socijalni oblici rada
Predstavljaju odnose meĊu glavnim subjektima odgojno -obrazovnog procesa: uĉenicima i uĉiteljima. Frontalni oblik oznaĉava rad jednog nastavnika pred razredom, ali i situaciju u kojoj nastavnik izlaže, pouĉava, predaje uĉenicima nastavni sadržaj. Individualni oblik je vrsta samostalnog rada uĉenika. Aktivnosti mogu biti individualizirane (razliĉite za svakog uĉenika), ali i ne moraju (svi uĉenici samostalno rade na istom zadatku). Rad u paru može se organizirati tako da svi parovi rade isti zadatak, da svi parovi rade dio
istog zadatka ili da svaki par radi drugaĉiji zadatak. Rad u grupi karakteristiĉan je po gr upnoj dinamici i socijalnim vrijednostima: suradnja, uvažavanje, kultura dijaloga, preuzimanje odgovornosti. Grupe se formiraju dirigirano ili spontano. Sastav grupa može biti stalni ili povremen. Grupe mogu raditi sve na istom zadatku, svaka razliĉitu fazu istog zadatka, ili sve na razliĉitom. Grupe zadatak mogu dobiti usmeno ili pismeno, mogu raditi dio ili jedan školski sat, jedan dan, više dana... na zadatku koji ukljuĉuje više sadržaja/predmeta ili jedan; s više voditelja ili stalnim voĊom. 4) Nastavne metode i strategije Nastavna metoda je naĉin, put ili postupak kojim se ostvaruju ciljevi odgojno -obrazovnog procesa. Odabrana strategija odgoja i obrazovanja uvjetuje odabir prikladne nastavne metode.
NASTAVNE METODE ZA STRATEGIJE ODGOJA Metode za strategiju egzistencije: kretanje, igra i rad, pomaganje, simulacije,
dramatizacije, ureĊenje prostora... Metode za strategiju socijalizacije:
sastanci, dogovori, diskusije, druženje, navikavanje,
samovoĊenje ... Metode za strategiju individualizacije: poticanje (potpora, suosjećanje, povjerenje,
pohvala, pomaganje, nagrada ) uvjeravanje (objašnjenje, upućivanje, pripovijedanje...); terapija (terapija: pokretom, igrom, glazbom, crtežom; aktivno slušanje,..) . NASTAVNE METODE ZA STRATEGIJE OBRAZOVANJA
Metode za strategiju poučavanja i učenja okrivanjem: problemska, heuristiĉka, programirana, istraživaĉka, simulacije, projekt. Metode za strategiju doživljavanja i izražavanja: recepcija umjetniĉkog djela, interpretacija, evaluacija i kreacija (slušanje glazbe, promatranje likovnih djela, pjevanje, ples,pripovijedanje, diskusija, kritika, debata, prikaz, komponiranje, oblikovanje...). Metode za strategiju vježbanja: uĉenje uĉenja, uĉenje jezika, praktiĉni radovi i tjelesno
vježbanje (rad na grafiĉkim, tehniĉkim i tekstualnim izvorima, rad na stvarnosti, govorne vježbe,gramatiĉke vježbe, likovne vježbe, konstruktorske igre, vježbe oblikovanja , prirodno kretanje, vježbe na spravama, igre u prirodi...).
znanstveno, umjetniĉko i radno -tehniĉko stvaranje (oluja ideja, radionica budućnosti, reproduktivno i produktivno stvaranje, konstruiranje, Metode za strategiju stvaranja:
projektiranje, preoblikovanje, inoviranje, otkrivanje...). Nastavne metode prema i zvori ma znanj a:
metoda demonstracije, metoda praktiĉnih radova , metoda usmenog izlaganja, metoda crtanja, metoda pisanja, metoda razgovora itd. Nastavne metode prema nastavnom gr adivu:
empirijske metode (promatranja, pokusi, mjerenja), metoda usporeĊivanja i metoda analogije, metoda generalizacije i metoda apstrakcije, metoda konkretizacije, metoda indukcije, metoda dedukcije, metoda analize i sinteze, metoda problemske nastave (istraživaĉka, heuristiĉka, metoda problemskog izlaganja), metoda specijalnih sluĉajeva
(metoda izgradnje matematiĉkih modela,aksiomatiĉka metoda,vizualnih uradaka…) Nastavne metode pogodne za nastavu L i kovne kul tur e: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.
ZADRŽATI INFORMACIJE TAKO DA „MISLIM U SLIKAMA“ MENTALNA MAPA
ISTRAŽIVANJE NA INTERNETU BRAINSTORMING
UĈENJE PO POSTAJAMA VOĐENA FANTAZIJA RADIONICA BUDUĆNOSTI VJEŽBA S KUGLIĈNIM LEŽAJEVIMA (KLIPPERTOVA METODA) SJEDENJE U KRUGU IGRA S ULOGAMA PISANI RAZGOVOR UNUTARNJA DIFERENIJACIJA PLANIRANA IGRA
OBLIKOVANJE SLIKE NA PLOĈI RASPRAVA (EVALUACIJA)
Nastavne strategije:
Pronalaženje sliĉnosti i razlika (zadaci usporeĊivanja, klasificiranja, stvaranja metafora i stvaranja analogija); Rezimiranje i bilježenje; Povećanje truda i davanje priznanja; Domaće zadaće i vježbanje; Nelingvistiĉki prikazi (npr. izrada grafiĉkih organizatora, stvaranje fiziĉkih modela, mentalnih slika, crtanje slika i piktograma itd.); Kooperativno uĉenje (svojevrsni grupni rad); Postavljanje ciljeva i davanje povratnih informacija; Stvaranje i
provjeravanje hipoteza; Natuknice, pitanja i složeniji organizatori; Pouĉavanje specifiĉnih vrsta znanja (strategije za pouĉavanje pet vrsta znanja: izraza i fraza, detalja, organiziranja ideja, vještina i taktika te procesa). Nastavna načela :
naĉelo znanstvenosti , naĉelo aktivnosti i samostalnosti, naĉelo sistematiĉnosti i povezanosti, naĉelo pristupaĉnosti , naĉelo zornosti , naĉelo individualizacije , naĉelo postojanosti znanja, naĉelo motivacije Načini rada u nastavi Likovne kulture: po promatranju, nakon promatranja, po sjećanju, po zamišljanju, po izmišljanju
Specifične metode radau nastavi Likovne kulture: -analitiĉko promatranje -metoda prikupljanja podataka - metoda likovnog scenarija -metoda prikupljanja i obrade informacija t e davanja procjena (likovni proces zapoĉinje problemskom situacijom (likovni
scenarij, likovna priĉa,stvaralaĉka igra…),uĉenici realiziraju svoju ideju likovnim tehnikama i metodama, a nakon završenog procesa osvješćuju se likovni problemi potaknuti likovnim scenarijem) - metoda razgovora - metoda demonstracije - metoda rada s tekstom - metoda usmenog izlaganja: a) pripovijedanje b) opisivanje s naglaskom na likovnosti c) razlaganje likovne strukture
d) tumaĉenje likovnih problema - graĊenje - kombiniranje - variranje - razlaganje itd.
5) Odgojno - obrazovna ekologija Pojam odgojno-obrazovne ekologije
obuhvaća:
školsku arhitekturu razinu ukljuĉenosti škole u lokalnoj zajednici, aktivnosti nastavnika i uĉenika u školskom i izvanškolskom okruženju.
Odgojno-obrazovna ekologija predstavlja izbor mjesta za izvoĊenje nastavnih aktivnosti. Na primjer: uĉionica, s pecijalizirane uĉionice, laboratoriji, praktikumi , drugi posebni prostori u školi: knjižnica, radionice, sportske dvorane , školski hodnici, dvorane , školski vrt, park, dvorište, ovoreni prostori, izletišta, ustanove itd. Uvijek treba dati prednost uĉenju u izvornoj stvarnosti, s (na, u) izvornim objektima, pojavama, procesima!
6) Nastavni mediji i tehnologija
Medij oznaĉava nositelja, posrednika, polje didaktiĉkog djelovanja. To je osoba ili sredstvo što posreduje informacije o sadržaju izuĉavanja kakav je on u izvornom obliku. Mediji mogu biti: ljudi, postupci, ideje, predmeti, sredstva, organizacija Kao komunikacijska sredstva, mediji mogu biti: - VIZUALNI: tekstualni mediji, slikovnice, nastavni listići, zidne slike, ppt, modeli, makete,aplikacije - AUDITIVNI: svaki audiozapis - AUDIOVIZUALNI: programirani materijali, raĉunalni programi i alati... - MULTIMEDIJA: vješto i istovremeno korištenje više medija
Nastavna tehnologija
Tehnologiju, tehniĉke ureĊaje koristimo za prijenos ili oblikovanje informacija - sadržaja odgovarajućih medija. Nastavna sredstva i pomagala/tehniĉki ureĊaji u nastavi Likovne kulture: prirodni oblici, naĉinjeni oblici, filmski projektor, LCD projektor, fotoaparat, digitalni foto aparat, raĉunalo, projekcijsko platno , TV, fotografije, video, audio zapis, reprodukcije,
ploĉa itd. CILJEVI I ZADACI
1. Obrazovni zadaci: a) stjecanje znanja, upoznavanje, uoĉavanje, razumijevanje i usvajanje likovnog jezika; usvajanje rada s likovno-tehniĉkim sredstvima i likovnim tehnikama, susret i upoznavanje s likovnim djelima... b) razvijanje sposobnosti: senzorne, izražajne, praktiĉne, intelektualne – divergentno mišljenje; razvijanje psihofiziĉke funkcije: percepcija (vizualna), vizualno pamćenje, mišljenje,
mašta,emocije, interes, volja... 2. Odgojni zadaci: estetiĉki, moralni, radni – aktivnost, inicijativnost, samostalnost; formiranje uvjerenja i stavova na podruĉju likovne stvarnosti, poštivanje subjektiviteta djeteta
LIKOVNI PROBLEM vizualni jezik i pojmovi (odnos i primijena osnovnih pravila)
LIKOVNO PODRUČJE crtanje, slikanje, grafika, modeliranje i graĊenje, dizajn
LIKOVNO-TEHNIČKA SREDSTVA I LIKOVNE materijal – olovka, tempera, gvaš, monotipija itd. MOTIV a) vizualni b) nevizualni c) likovni i kompozicijski elementi d) likovni problemi e) likovno podruĉje f) likovno tehniĉka sredstva i likovne tehnike
TEHNIKE
7) Struktura nastavnog sata Uvodni dio (trajanje):
fiziĉka i emocionalna priprema uĉenika, aktualiziranje znanja i sposobnosti kao priprema za središnji dio nastavnog sata (nagovještaj likovnog problema, motiviranje uĉenika)
Središnji dio (trajanje): obrada novog gradiva, ponavljanje gradiva (radi usvajanja gradiva, radi zapamćivanja gradiva,radi sistematizacije gradiva, radi generalizacije gradiva, radi primjene gradiva, radi poticanja i razvoja kreativnosti uĉenika, radi automatizacije…); uvod u likovni zadatak i realizacija likovnog zadatka
Završni dio (trajanje): provjera ostvarenosti ciljeva nastavnog sata (evaluacija/vrednovanje);
zadavanje domaće zadaće (procjena vremena za njezino rješavanje)
