Akvarij_-_Dodir_prirode_u_vasem_domu

DODIR PRIRODE U VAŠEM DOMU

SADRŽAJ KAKO POČETI?................................ ...........................................................3 AKVARIJ.......................................................................................................4 GDJE SMJESTITI AKVARIJ?.......................................................................4 VELIČINA I OBLIK AKVARIJA....................................... ..............................5 OPREMA............................................................................ ..........................6 OSVJETLJENJE...........................................................................................6 GRIJANJE................................... .................................................................8 PROČIŠĆAVANJE VODE..................... .......................................................9 AERACIJA VODE.............................................. .........................................13 AUTOMATSKI UREĐAJI.............................................. ..............................14 OSTALA OPREMA................................................................... ..................14 OPREMANJE AKVARIJA... ........................................................................15 PLAN UREĐENJA........................ ..............................................................16 VODA................................................... ......................................................17 TVRDOĆA................................................... ...............................................18 KISELOST........................................................... .......................................19 UGLJIČNI DIOKSID................................................... ................................19 AMONIJAK, NITRITI, NITRATI...................................................................20 OSTALE KEMIJSKE VRIJEDNOSTI VODE...............................................21 MJERENJE KEMIJSKIH VRIJEDNOSTI....... .............................................21 SAVRŠENA VODA............ .........................................................................22 BILJKE........................................................................................................23 RIBE I OSTALE VODENE ŽIVOTINJE.... ..................................................26 IZBOR RIBA........................... ....................................................................27 SLATKOVODNE RIBE..... ..........................................................................28 MORSKE RIBE...........................................................................................29 ŠTO I KAKO RIBE JEDU... ........................................................................30 RAZMNOŽAVANJE RIBA.... ......................................................................32 RIBLJE BOLESTI................. ......................................................................33 ODRŽAVANJE.................. .........................................................................34

©2005 PRODAC

International

Via P. Nicolini, 22 - 35013 Cittadella (PD) Tel. +39/049/597.16.77 r.a. - Fax +39/049/597.11.13 - www.prodac.it - [email protected]

u Italiji.

PRODAC – najprodavaniji akvaristički proizvodi

Akvarij je jedino sredstvo koje nam, bez većih problema, omogućuje dovesti dio prirode i u moderan dom. U akvariju se mogu držati morske i slatkovodne ribe, vodozemci domaćeg ili tropskog podrijetla, uzgajati biljke te držati koralje i ostale beskičmenjake tropskih mora. Stanovnici akvarija nisu bučni, ne prljaju kuću, ne zahtjevaju šetnje i ne oporezuju se....oni zahtjevaju minimalnu pažnju i takovu vrstu tehničke opreme kojom je i djete u stanju upravljati. Nema hobija koji, poput akvarija, nudi mogućnost življenja u svakodnevnom dodiru s prirodom u vlastitom domu. Štoviše, taj mali vodeni svijet je zaista «intaktan», što ne znači da životinje moraju patiti u kavezu ili u životnom prostoru koji je za njih premalen. U akvariju koji radi ispravno hobist će moći uživati u raskoši tropskih riba i biljaka. Kao i svaki hobi, bavljenje akvaristikom također zahtijeva neka osnovna znanja. Slijedeće stranice daju početne informacije koje su dostatne za jamčenje besprijekornog rada prekrasnog akvarija. Hobisti koji žele naučiti više ili se žele posvetiti držanju posebnih akvarija bi trebali konzultirati stručne knjige te se informirati kroz stručne časopise.

POČETAK

Ispod: akvarij bogat biljkama i nastanjen prikladnim brojem riba ne samo da jamči ispravan rad, nego povrh svega, daje čudesan dodir prirode u Vašem domu.

AKVARIJ GDJE GA SMJESTITI

Desno: shematski prikaz pokazuje ispravno postavljanje akvarija.

4

Akvarij možemo smjestiti bilo gdje. Zahvaljujući modernoj opremi akvarij je potpuno samodostatan i treba samo utičnicu za struju. Ipak, preporučamo da obratite pažnju na slijedeće: 1- Akvarij nije samo posuda za ribe i biljke, nego, također, predstavlja svojevrsni ukras doma što znači da bismo ga trebali postaviti u dnevni boravak ili ulazni prostor (reprezentativna mjesta). 2- Akvarij bi trebao biti postavljen na način da omogućava čist i izravan pogled na sebe i svoju unutrašnjost. Kada je smješten blizu fotelje, podloga na koju je postavljen bi trebala biti visoka barem 5060 cm. Ako ćemo akvarij gledati uglavnom iz stojećeg položaja (u slučaju velikog dnevnog boravka), podloga bi trebala biti visoka barem 70 – 80 cm. 3- Akvarij od početka mora imati svoje fiksno mjesto. Pomicanje punog ili polupunog akvarija je praktički nemoguće ne samo radi njegove težine, nego i radi rizika loma stakla. Pomak zahtjeva potpunu rekonstrukciju akvarija. 4- Akvarij se mora postaviti na način da osigurava jednostavan rad na njegovom održavanju. 5- Akvarij se mora postaviti na stabilnu i savršeno niveliranu podlogu; ni pod niti podloga se ne smiju klimati ili pomicati. Nužno je zapamtiti da konačnu težinu od oko 1,2 – 1,5 kg treba računati za svaku litru kapaciteta akvarija; drugim riječima akvarij od 50 l će težiti oko 60 – 70 kg ovisno o tipu uređenja akvarija. Nikada ne postavljajte dno akvarija izravno na krutu podlogu. Preporuča se umetnuti

podlogu od materijala sposobnog apsorbirati slabije udarce ili nepravilnosti površine podloge na koju će akvarij biti postavljen (pjenasta guma ili ploča polistirena su posebno pogodne). 6- Akvarij ne smije biti izložen izravnom sunčevom svjetlu. Oprema za osvjetljenje u modernim akvarijima jamči idealnu količinu svjetla ovisno o različitim potrebama biljaka i riba kojima je akvarij nastanjen. Jedna od najvećih i najčešćih pogrešaka početnika je želja da započnu «prikupljati iskustvo» s malim akvarijem. Ništa ne može biti veća greška. Puno je jednostavnije brinuti se o velikom, nego o malom akvariju, a postoji također i nekoliko problema s kemijsko-fizičkom ravnotežom u vodi. To nije samo prednost za nas, nego i za stanovnike akvarija! Iz toga razloga preporučljivo je odabrati akvarij od min. 40 l za slatkovodne akvarije i kapaciteta od 100 l za morske akvarije. Naravno, čak i manji akvariji, posebno oni koji su potpuno opremljeni od strane stručnog proizvođača, mogu odlično raditi premda se mogu javiti problemi ako određena pravila hranjenja i izbor riba nije strogo poštivan. Neki se ljudi mogu upitati da li akvarij mora biti pravokutan. Premda nema konačnog odgovora, iskustvo nas uči da je savršeni model akvarija, za početnike i za uobičajenu upotrebu, paralelepiped. Svi ostali oblici donose probleme tehničke i ... financijske prirode. Danas je, ako je moguće, preporučljivo odlučiti se za tvornički proizveden akvarij iz razloga što je akvarij napravljen po narudžbi, kakav god njegov oblik bio, uvijek skup. Postoje, kako god bilo, određena pravila diktirana iskustvom, a koja se tiču proporcija pojedinih stranica i visine akvarija. Osim radi posebno važnih razloga, akvarij nikada ne bi smio biti viši nego širi jer samo na taj način može postojati ispravan odnos između površine vode i volumena akvarija. To omogućuje nužnu izmjenu plinova što je imperativ same dobrobiti

VELIČINA I OBLIK AKVARIJA

Ispod: prikaz tri tipa akvarija. Na vrhu: «idealne» proporcije akvarija; u sredini: akvarij za «velike» ribe; na dnu: akvarij za uzgoj riblje mlađi.

5

OPREMA JEDINICA ZA OSVJETLJENJE

Desno: Shematski prikaz triju glavne stvari neophodnih za svaki akvarij. Jedinica za osvjetljenje (gore), grijač s termostatom (lijevo) i pročišćivač (dole s desna – vanjski model; dole u sredini – unutarnji pročišćivač) su nužni za savršen rad slatkovodnih i morskih akvarija.

6

života u vodi. Hobisti koji kupuju tvorničke akvarije ne trebaju brinuti o spomenutim proporcijama, no, ukoliko netko želi kupiti akvarij po narudžbi preporučljivo je imati na umu taj čimbenik. Da biste pretvorili posudu u akvarij koji savršeno radi postoje tri temeljne stvari koje su nužne: 1 jedinica za osvjetljenje (SYSTEMLUX) – obratite se distributeru 2 autonomno grijanje (PRODACTHERM) – obratite se distributeru 3 sustav za pročišćavanje vode – obratite se distributeru Svjetlost je jedan od najvitalnijih elemenata bez kojeg akvarij ne može raditi. Ne samo da biljke i alge trebaju svjetlost za rast, nego ju trebaju i mnogi mikroorganizmi koji su, premda nevidljivi, nužni za rad akvarija. Na kraju krajeva, život riba, vodozemaca i ostalih vodenih životinja koje su prisutne u «posudi», također ovisi o svjetlosti. Iz toga razloga, jedinica za osvjetljenje akvarija se mora prilagoditi nekim posebnim zahtjevima koji se djelomično razlikuju od onih koje se smatra ispravnima i dostatnima za ljudsko oko.

Ispod: shematski

Tri čimbenika koja treba uzeti u obzir: prikaz fotosinteze i proizvodnje kisika u 1 trajanje osvjetljenja akvariju. 2 boja svjetla 3 količina ili intenzitet svjetla. Osvjetljenje najobičnijeg akvarija treba trajati oko 10 – 12 sati na dan. Preporučljivo je uvijek paliti i gasiti svjetlo u isto vrijeme, a zatim više ne uznemiravati akvarij. Svaki drugi način je dokazano i potvrđeno štetan za život u vodi. Boja svjetla naširoko se razlikuje ovisno o svjetlosti koju upotrebljavamo. Različiti tipovi fluorescentnih cijevi - najpopularniji tip svjetla današnjice na račun činjenice da su ekonomični, praktični i dugotrajni – su dostupni na tržištu te uključuju bijelu svjetlost, dnevnu svjetlost i fitostimulirajuću svjetlost. Za preporku se obratite distributeru. Kako biste osigurali savršeno osvjetljenje akvarija trebali biste primjeniti jedno od slijedećeg: 1- Iluminacija pomoću «mješanog» svjetla. Postiže se pomoću fitostimulanta i svjetiljki toplog svjetla. Kod slatkovodnih akvarija, postotak fitostimulirajućeg svjetla bi trebao biti oko 50%, a kod morskih akvarija je potreban nešto manji postotak. 2- Osvjetljenje s posebnim sunčevim svjetiljkama (te svjetiljke, puno skuplje od običnih, reproduciraju cijeli sunčev spektar). 3- Osvjetljenja s metal vapour žaruljama. To nisu fluorescentne cijevi, nego tip žarulje koja se montira daleko od «posude» i koja iz tog razloga treba biti otvorena tj. bez poklopca. Kao što je poznato, svaka svjetiljka ima posebnu potrošnju električne energije iskazanu u «wattima», ali ta vrijednost sama za sebe ne određuje svjetlosni efekt koji također ovisi o tipu spektra svjetlosti koji pojedini model proizvodi. Iz tog razloga isijavanje pojedine svjetiljke proizvođači prikazuju u «lumenima». Za slatkovodne akvarije s biljkama koje ne zahtjevaju puno svjetla, računa se oko 30 lumena po litri vode. Naprotiv, za slatkovodne akvarije s biljkama koje zahtjevaju puno svjetla, potrebno je 50 ili više lumena po litri vode.

7

Da biste osigurali pravilan izbor svjetla trebali biste uzeti u obzir slijedeće parametre: S 1 wattom: 1 fluorescentne fitostimulirajuće cijevi proizvode 9 lumena; 2 mercury vapour svjetiljke (HQL) proizvode 46 – 52 lumena; 3 žarulje toplog fluorescentnog svjetla proizvode 55 – 75 lumena; 4 halid vapour svjetiljke proizvode 68 – 76 lumena (HQI); 5 fluorescentne sunčeve svjetiljke proizvode 80 – 96 lumena (Lumilux). Ukratko, 25 wattna fitostimulirajuća fluorescentna svjetiljka proizvodi 225 lumena (25 x 9 = 225).

GRIJANJE

Ispod: SYSTEM LUX, Prodacova jedinica za osvjetljenje posebno dizajnirana za upotrebu u akvaristici.

8

Kod morskih akvarija nužno je računati sa 40 lumena, dok akvariji koji sadrže koralje i druge morske beskičmenjake zahtjevaju 50 – 80 lumena (ako ne i više!). Naravno da je vrlo bitno da je svjetlost odabranih svjetiljki maksimalno iskorištena. To znači da usmjerimo sve svjetlo prema unutrašnjosti akvarija dodavanjem reflektora. Iz tog su razloga poklopci akvarija obučeni reflektirajućim materijalom. Kako bismo mogli upravljati fluorescentnim svjetiljkama neophodno je imati on/off sustav (mogućnost paljenja i gašenja). SYSTEMLUX omogućava postavljanje svjetiljki direktno pod poklopac akvarija. Zadnji, ali vrlo važan prijedlog je da nakon nekog vremena zamjenimo svjetiljku i to prije nego ona izgori. Naime, sve svjetiljke gube sposobnost isijavanja i stoga se moraju redovito mijenjati. Često biljke, nakon početnog razdoblja dobrog rasta, više ne rastu. Skoro uvijek je razlog «pregaranje» ili dotrajalost svjetiljke. Prema tome, fluorescentne svjetiljke treba mjenjati otprilike svakih 8 mjeseci. Većina akvarija, slatkovodnih ili morskih, su namjenjeni udomljavanju tropske flore i faune. Stoga je vrlo bitno grijati akvarijsku vodu. U tu se svrhu koristi električni otpornik ugrađen u staklene cijevi. Nadalje, industrija akvaristike nudi specijalne grijače u obliku fleksibilnog kabla koji se postavlja pod akvarijski šljunak. Kako god, jednostavan grijač nije dostatan

Da biste spriječili

prekovremeni da zagrije akvarij jer će prije ili kasnije temperatura postati previsoka. Temperatura se stoga mora regulirati rad termostata s negativnim podešavanjem topline kako bismo ju mogli fiksirati posljedicama u na, za većinu tropskih riba, idealnih 24 – 26°C. Iz pogledu trajnosti tog razloga je neophodno upotrebljavati termostat. preporučljivo je odabrati najpriklaNajpopularniji su još uvijek bio-metalni termostati koji se pričvršćuju na sam grijač. U tom slučaju govorimo o dniju snagu Vašeg grijača. Ako je termo-grijaču ili termostatskom grijaču. akvarij smješten u Regulacija je smještena u prekidaču na gornjem normalno grijanoj kraju cjevčice, crveno svjetlo pokazuje kada je uređaj okolini računa se s oko 1 watt na upaljen. Na tržištu su također dostupni elektronički 2 l vode, dok se termostati. Ti termostati ne samo da su puno točniji u hladnoj okolini i dugotrajniji, nego su i puno ekonomičniji za velike npr. tokom zimskih akvarije. mjeseci preporuča Akvarij ne može raditi bez pročišćivača, 1 watt na 1 l vode. sustava koji odstranjuje otpad iz vode tj. ono što je PROČIŠĆAVANJE ustvari organski materijal. VODE Taj materijal potječe od ostataka hrane, mrtvog lišća Ispod: biljaka, ribljeg izmeta, ostataka prašine iz zraka, itd. pojednostavljeni Ako te tvari ne odstranimo voda će vrlo brzo postati dijagram dušikovog toksična i za ribe i za biljke te će se pretvoriti u ciklusa u akvariju. smrdljivu tekućinu. Tržište nudi različite sustave pročišćivanja vode. Nadalje, treba voditi računa o tome da su mnogi akvariji već opremljeni s ugrađenim pročišćivačem, a posljedično hobisti više nisu u situaciji da biraju Akvarijske biljke

Proteini, hrana za

ribe itd.

Nitrobacter = denitrificirajuće bakterije: Nitrobacter

dušično fiksirajuće bakterije

dušične bakterije: Nitrosomonas

bakterije za razgradnju organskih tvari

9

Ispod: dijagrami pokazuju funkcioniranje vanjskog pročišćivača sa centrifugalnom pumpom (lijevo) i pročišćivač ugrađen u akvarij (desno). Punjenje filter materijalima može lagano odstupati od primjera pokazanih na crtežu (pokazani primjer se odnosi na slatkovodni akvarij). A = crpka za vodu B = predfiltriranje sa CLAROLANOM (sintetska vlakna) C = biološko pročišćavanje sa CLAROCILOM, CLAROBALLOM ili CLAROCAROM D = fino, kemijsko ili adsorpcijsko pročišćavanje

10

između različitih modela. Kako god bilo, da bismo osigurali dobro održavanje i znali koji tip «prve pomoći» trebamo, dobro je imati temeljno znanje o tehničkoj i biološkoj strani rada pročišćivača. Svaki pročišćivač ima dva dijela: posudu za filter-materijale i uređaj za povrat vode u akvarij. Prema smještanju pročišćivača, unutar ili van akvarija, posuda ima rupe za usisavanje vode, hermetički zatvorene ili povezane s akvarijem za to prikladnim cijevima. Voda dolazi do posude kapanjem ili korištenjem efekta spojenih posuda (preljevanjem), dok se centrifugalna crpka ili (danas rijetko) distribucioni ventil (cijev) povezan s aeratorom (mali električni motor) upotrebljava za prijenos vode u akvarij. «Srce» pročišćivača su filter-materijali koji omogućavaju obradu vode. Postoje uglavnom dva tipa materijala: oni koji zaustavljaju otpadne tvari (vidljive golim okom) i oni koji se upotrebljavaju za otklanjanje organskih tvari i njihovih derivata koji su, iako često nevidljivi, posebno štetni i opasni za sve vodene organizme.

Mehaničko pročišćavanje, koje posebno «prosijava» vodu, se upotrebljava za otklanjanje prilično velikih otpadnih tvari. Slijedeći materijali su posebno prikladni za tu svrhu: CLAROLAN (sintetska vlakna), smolasta pjena (također poznata kao sintetska pjena), lava, AQUACIL ( keramički cilindri) i CLAROCAR (aktivni ugljen). Za odstranjivanje, ili preciznije konvertiranje, organskih tvari i njihovih derivata nužno je upotrebljavati sustav pročišćavanja poznat kao «biološki» sustav. U tome sustavu filter-materijali služe kao supstrat za bakterije i druge mikroorganizme koji su u stanju, pomoću kompleksnog biološkog procesa, konvertirati organske tvari u anorganske (uglavnom nitrate) koji potom uglavnom služe kao hrana biljkama i algama. Bilo koji filter-materijal koji omogućava nastanjivanje i rast bakterija se može upotrijebiti za tu vrstu pročišćavanja. Najpopularniji materijali su AQUACIL (keramički cilindri), smolaste pjene, posebne plastične loptice kao što je CLAROBALL (zvani «morski jež»), granule koje sadrže razne vrste inertnih materijala (keramika, lava, kvarc itd.) i inaktivirani ugljen. Također, uz ta dva tipa pročišćivača postoje i drugi poput onih s adsorbirajućim (s CLAROCAR aktivnim ugljenom, MUTACAL sintetičkim smolama) ili kemijskim djelovanjem (AQUATOR s aktivnim tresetom itd.). Konačno, za morske akvarije se upotrebljava poseban sustav pročišćavanja poznatiji kao «obirač» i UV svjetiljke sa sterilizirajućim svojstvima. Kako god, budući da su to prilično kompleksni sustavi mogu ih upotrebljavati samo vrlo stručni akvaristi. Na kraju, vrijedan spomena je drugi sustav pročišćavanja koji se upotrebljava u malim slatkovodnim akvarijima i kao dopunski pročišćivač u morskim akvarijima – «podšljunčani» pročišćivač. To je plastična rešetka s prikladnim razrezima koji se mogu prilagoditi različitim veličinama akvarija. Ta je rešetka postavljena pod podlogu dna akvarija i povezana je s crpkom ili sustavom dobave zraka. No, ta vrsta pročišćivača predstavlja veliki problem ako

Prodac nudi potpuni asortiman filter materijala: CLAROLAN i CLAROLAN EXTRA BIG (sintetička vlakna), CLAROCAR (superaktivni ugljen), ACTIVE CARBON, AQUACIL (keramički cilindri), CLAROBALL (filter «morski jež»)

11

se upotrebljava sam. Ne samo da je nevidljiv, nego također i upija više čvrstih otpadnih tvari i prije ili kasnije će se začepiti. Stoga je preporučljivo upotrebljavati pročišćivač koji se postavlja ispod dna samo u vrlo malim akvarijima. Tamo gdje ograničeni prostor to dozvoljava upotrebljavajte druge vrste pročišćivača i u morskim akvarijima (zaista jako koristan) kao dopunski pročišćivač. Štoviše, prilični trošak unutrašnjih pročišćivača sa centrifugalnom crpkom (također dostupan u vrlo malim verzijama za male akvarije) ne opravdava (ni s ekonomskog stajališa) drugačiji izbor. Da zaključimo, praktični savjet: učinkovitost pojedine vrste pročišćivača ovisi o kapacitetu njegove posude (količina filter-materijala) i snazi (iskazana u litrama) centrifugalne crpke. Za slatkovodne akvarije, pravilan izbor je crpka iskazana u satima jednakima kapacitetu akvarija (za akvarij 100 l - pročišćivač 100/150 l/sat). Posuda bi trebala imati kapacitet oko 10% volumena akvarija (u zatvorenim vanjskim pročišćivačima posuda može biti manja). Za morske akvarije, crpka bi trebala iskazivati dvostruko kao npr. Za akvarij 100 l preporučljivo je upotrebljavati crpku kapaciteta 200/300 l/sat. Posuda bi također trebala biti veća, računajući s oko 15% volumena akvarija. Za ostale detalje o pročišćivačima pročitajte poglavlje o održavanju vode.

Ostali Prodacovi filter materijali linije Nautilus: ACTIVKOHLE PLUS (aktivni ugljen i nitratapsorbirajuće smole), AQUATOR (posebno ukiseljavajuće tresetne granule), MUTACAL (dekalcificirajuća smola) i CLAROLIT (drobljene ljušture morskih školjaka).

12

Sve vodene životinje i biljke, s nekim ograničenjima, zahtjevaju kisik, element koji je također esencijalan za filter bakterije. Nadalje, prije smo spomenuli da kisik prisutan u vodi nije dostatan za zadovoljenje svih tih zahtjeva. Što možemo učiniti kako bismo oksigenirali vodu? Neko vrijeme su se raspršivači zraka, uglavom znani kao «porozni obluci», upotrebljavali u tu svrhu. Mjehurići su se proizvodili uz pomoć električnog aeratora. U morskim akvarijima, ova metoda kombinirana s intenzivnim pokretima vode kroz crpku pročišćivača ili dodatne crpke je još uvijek, čak i danas, najprikladniji način koji jamči dostatnu količinu kisika. S druge strane, tamo gdje su u pitanju slatkovodni akvariji, iskustvo i godine istraživanja su pokazali da ovaj sustav predstavlja određene probleme, a najozbiljniji je isključenje ugljičnog dioksida, esencijalnog za fotosintezu biljaka. Iz tog se razloga porozni obluci više ne upotrebljavaju u slatkovodnim akvarijima u kojima akvaristi žele uzgajati biljke stoga što su one puno bolji proizvođači kisika od bilo kojeg raspršivača zraka. Konačno, može se potvrditi da će ispravan slatkovodni akvarij primiti nužnu količinu kisika kroz fotosintezu biljaka što znači da porozni obluci nisu nužni. S druge strane, kad je u pitanju morski akvarij, gotovo je uvijek preporučljivo upotrijebiti (radi nedostatka kisika koji proizvode biljke) raspršivač zraka. Rad raspršivača zraka i prikladnog aeratora je vrlo jednostavan i ne zahtijeva neko tehničko objašnjenje. Akvarista samo treba slijediti jednostavne instrukcije koje daje proizvođač sustava. Zadnji par godina, industrija akvaristike ispituje različite automatske uređaje kako bi bilo što manje posla za akvariste. Prvo i osnovno, postoji «automatska hranilica». To je posuda spojena s timerom (mjeračem vremena) koji u točnim vremenskim razmacima, koje određuje akvarista, ribama daje suhu ili tekuću hranu.

AERACIJA

BIOSTART : biološki aktivator temeljen na bakterijama za savršeni rad pročišćivača. AMMONIA CONTROL: biološki aktivator temeljen na bakterijama za poticanje nitrifikacije amoničnog dušika.

13

AUTOMATSKI UREĐAJI OSTALA OPREMA

Različiti automatski uređaji omogućavaju različite kemijske vrijednosti vode. Kako god bilo, nipošto nisu preporučljivi za početnike i neće ovdje biti opisani. Do sada smo pričali o opremi koja je nužna za ispravan rad akvarija. No, neka sitna oprema koja je nužna za održavanje također se mora nabaviti. Slijedi popis najpotrebnijeg: lov riba

Ispod: oprema neophodna za redovito održavanje akvarija.

1 dvije mrežice; jedna mala i jedna srednja, za

2 brisač stakla u obliku strugala ili kao magnet 3 pinceta za zasađivanje i eventualno klještica za podrezivanje 4 stakleni ili plastični sifon za otklanjanje velikog otpada (ostataka hrane i sl.) 5 cijev min. 15 mm promjera i ne kraća od 2 m dužine za djelomičnu izmjenu vode 6 termometar za smještaj unutar akvarija. Uz sve to što je neophodno za održavanje akvarija postoji također i ostalo što, unatoč koristi, zapravo nije neophodno. To su električni usisavač ostataka, koševi i ringovi za ishranu riba itd. S druge strane, raspršivač ugljičnog dioksida kao i razni proizvodi za nadgledanje kemijskih vrijednosti vode su važni za neo-akvariste. Ta će oprema biti opisana u poglavlju o vodi. Iz razloga prostora ne možemo ovdje ulaziti u previše detalja o dekorativnim materijalima dostupnim u akvarijskim centrima. Čitaću ćemo osigurati samo opće, ali zato važne smjernice. 1 Svaki tip materijala koji se upotrebljava u akvariju bi trebao biti što «prirodniji» i odgovarati

14

vitalnim zahtjevima flore i faune prisutne u akvariju. 2 Niti jedan upotrebljeni materijal ne smije ispuštati otrovne tvari ili na bilo koji način mijenjati kemijske vrijednosti vode. Kada je u pitanju akvarij sa slatkom vodom to bi značilo: ne upotrebljavati nikakav vapnenasti materijal koji bi povećao tvrdoću vode i biti posebno pažljiv pri upotrebi plastičnih materijala, posebno kod morskih akvarija, jer oni ponekad otpuštaju tvari koje zagađuju vodu. 3 Pri odabiru materijala preporučamo da konzultirate stručnjaka jer prikupljanje materijala iz rijeka, jezera ili mora nije preporučljivo jer zahtjeva puno iskustva. NIKADA, ali baš nikada ne upotrebljavajte jeftin šljunak za akvarije. Naime, on će začepiti pročišćivač jer je nepravilne granulometrije, a drugo: može otvrdnuti vodu i ribe mogu početi ugibati, a da nećete znati razlog!! PRODAC akvarijski šljunak u svim bojama, nije vapnenast, ne otvrdnjava boju i ispravnog je granulometrijskog sastava te jamči zdravlje Vašeg akvarija!!! 4 Materijal za dno akvarija je posebno važan. Mora se sastojati od šljunka u slatkovodnim akvarijima i, ako je moguće, koraljnog pijeska u morskim akvarijima. U svakom slučaju, kako biste spriječili zastoj vode trebate odabrati materijal s prikladnim granulometrijom (nikad presitan). Nadalje, materijal upotrebljen za dno akvarija ne smije

UREĐENJE

Ispod: shematski prikaz pripreme dna akvarija sa slatkom vodom. A = Podloga dna od šljunka, FONDOVIVO, HUMUS i HUMUSPLUS (ovisno o vrsti biljaka). FONDOVIVO: glinena podloga i prirodne tvari koje sadrže hranivo za biljke (mikronutriente). HUMUS: hranjivi supstrat za vodene biljke. HUMUSPLUS: mješavina gnojiva za osjetljive biljke. B = Gornja podloga od ispranog šljunka. Cijela podloga dna mora iznositi 5 – 10 cm u visinu s laganim uzdizanjem prema zadnjem djelu akvarija radi mogućeg nakupljanja ostataka iza prednjeg stakla. To će olakšati odstranjivanje dok budemo vršili djelomičnu izmjenu vode.

15

PROJEKT NAMJEŠTENJA

16

biti previsok, max. 10 cm. To znači da je 25 kg materijala dostatno za akvarij od 100 l. 5 Kod slatkovodnih akvarija je preporučljivo kombinirati šljunak s posebnim gnojivima za tlo kako bismo biljkama osigurali sve hranjive tvari. 6 Sve dekorativne materijale, uključujući šljunak, ali ne gnojiva za tlo, treba dobro isprati i, ako je moguće, očistiti čvrstom četkom. Akvarij se obično smješta nasuprot zida. To spriječava da se zid vidi kroz staklo i kao posljedica toga ometa dekorativni učinak akvarija. Preporučljivo je osigurati pozadinu za akvarij. Najbolja je solucija priljepiti dioramu (optičku panoramu) s vanjske strane akvarija upotrebom bi-adhezivne trake. Na tržištu postoje mnoge različite diorame, a najprikladnija se bira ovisno o tipu upotrebljenog dekora. U stručnim knjigama i specijaliziranim časopisima se mogu naći mnogi prijedlozi namještenja različitih akvarija. U ovom ćemo poglavlju sumirati samo nekoliko najvažnijih aspekata: 1 Pri izboru dekora uvijek treba voditi računa o životinjama koje ćemo udomiti. Mnoge ribe trebaju mjesta za skrivanje. Nužno je napraviti prikladne potpore za žive koralje i druge beskičmenjake. U svakom slučaju, nužno je ostaviti dovoljno prostora za plivanje. 2 Prije kupnje bilo kojeg ukrasnog materijala preporučljivo je napraviti plan namještenja akvarija. To je posebno korisno za slatkovodne akvarije kako bismo utvrdili koliko biljaka je potrebno i gdje ćemo ih smjestiti. 3 U slatkovodnom akvariju, radi njihove vitalne uloge u radu samog akvarija, biljke se trebaju upotrebljavati kao glavni dekorativni element. 4 Morske akvarije biste trebali urediti s puno vapnenastog materijala (madrepore, koraljni pijesak) kako biste održali kemijske vrijednosti vode konstantnima. 5 Hobisti koji kupuju tvornički napravljene akvarije

s opremom ne trebaju brinuti o njenom smještavanju. U suprotnom, upravo je potrebno prvo to učiniti prije nego nastavimo s namještanjem. 6 Kada namjestimo akvarij i ispunimo ga vodom nužno ga je ostaviti da tako radi neko vrijeme – bez životinja. U svakom slučaju, neophodno je dodati vodi AQUASANU, bio-kondicioner za vodu i, ako je u pitanju slatkovodni akvarij, pričekati 3 – 5 dana prije puštanja riba, a u slučaju morskih akvarija preporučljivo je pričekati barem 2 tjedna. Samo u tom slučaju akvarij (posebno njegov pročišćivač) ima priliku «dozrijeti» tako da učini vodeni okoliš pogodnim za život. Poput oceana, rijeka i jezera, voda u akvariju je također element koji određuje opstanak svih vodenih organizama. Bez osnovnog znanja o kemijskim i fizičkim čimbenicima koji karakteriziraju tip vode nemoguće je postati uspješan akvarista. Kako god, prije nego uđemo u probleme kemijske prirode osjećamo se obvezatnim podcrtati važnu činjenicu: slatkovodni akvarij može savršeno raditi čak i upotrebom jednostavne vodovodne vode i bez uzimanja u obzir njenih kemijskih vrijednosti. S druge strane, morski akvariji zahtijevaju poprilično iskustvo. Iz tog ga je razloga preporučljivo prvo steći sa slatkovodnim akvarijima, a tek onda se možemo uhvatiti u koštac s morskim akvarijem. Voda nikada nije kemijski čista, nego sadrži različite tvari u više ili manje otopljenom stanju. Te tvari određuju kemijska svojstva kao što su: tvrdoća, pH, provodljivost itd. Tvrdoća vode se javlja radi prisustva vapnenastih tvari i derivata magnezija, sulfata, klorida, nitrata i drugih sastojaka. Te tvari su prisutne u obliku iona i što je njihov broj veći voda je tvrđa. U akvaristici postoji razlika između «ukupne tvrdoće», «privremene tvrdoće» i «trajne tvrdoće».

VODA AQUASANA: bio-kondicioner za odstranjivanje svega što može škoditi životu riba i biljaka u «novom» akvariju.

17

TVRDOĆA

MUTAPHI «D»: za smanjenje pH slatke vode. MUTAPHI «D» FORTE: za brzo smanjenje pH morske vode. MUTAPHI «M»: za povećanje pH slane vode.

18

Ukupna tvrdoća, obično mjerena njemačkim stupnjevima (°dGh) se može podijeliti na privremenu i trajnu tvrdoću. Prvospomenutu tvrdoću možemo otkloniti npr. prokuhavanjem vode i odgovara uglavnom količini bikarbonata prisutnih u vodi. Mjeri se u °KH i naziva se «karbonatna tvrdoća». Suprotno tome, trajna tvrdoća je dio tvrdoće koja ostaje u vodi i nakon prokuhavanja i koju čini, povrh svega, prisustvo sulfata, klorida i nitrata. Na tržištu postoje posebne test-tekućine koje su jednostavne za primjenu i propisno spravljene za praćenje tvrdoće vode. To hobistima omogućava određivanje ukupne i karbonatne tvrdoće vode. Različite životinje koje uzgajaju akvaristi traže različite tvrdoće vode. Obične slatkovodne akvarijske ribe traže vodu ukupne tvrdoće 7 – 15° dGH i karbonatne tvrdoće 4 – 10° KH. Vrijednosti pitke vode obično osciliraju između tih vrijednosti. Za zahtjevne ribe, podrijetlom iz mekih voda, smanjivanje tvrdoće može biti nužnost. To se može postići dodavanjem destilirane vode ili tretiranjem vode posebnim smolama. Kada je u pitanju morski akvarij, tvrdoća ne igra važnu ulogu (dok god voda

nije mekana). To duguje činjenici da dodavanjem umjetna morska sol odmah uspostavlja ispravne vrijednosti. pH vrijednosti služe za utvrđivanje je li tvar kisela, neutralna ili lužnata. pH ljestvica je podijeljena na 0 – 14: pH 7 je neutralno, 0 – 6 je kiselo, a 7,1 – 14 je lužnato ili bazično. Te vrijednosti vrlo jednostavno možemo pratiti prikladnim tekućim indikatorima. U slatkovodnom akvariju pH bi trebao biti između 6,5 i 7,5 dok su kiselije vrijednosti često nužne za razmnožavanje nekih riba te za uzgoj riba mekih voda. U morskom akvariju pH vrijednost mora biti između 8,2 – 8,4. U svim slučajevima, vrlo je važno da je pH vrijednost što konstantnija pa je iz tog razloga nužno voditi računa da postoji čvrsta veza između tvrdoće vode, ugljičnog dioksida i pH. Kada razgovaramo o ugljičnom dioksidu, ili da budemo precizniji CO2, moramo razlikovati akvarije sa slatkom i akvarije sa slanom vodom. Ugljični dioksid je kiselina koja je uvijek prisutna u zraku, a također se proizvodi u svakom akvariju, najviše od strane riba, bakterija i mikroorganizama. Ta kiselina djeluje na pH i smanjuje ga prema kiselim vrijednostima ako prije toga nije iskorištena ili odstranjena. U slatkovodnim akvarijima biljke iskorištavaju veliki dio ugljičnog dioksida, a količina koju proizvode vodeni organizmi nije dostatna za zadovoljenje njihovih potreba. U morskom akvariju gdje nema

pH VRIJEDNOST

UGLJIČNI DIOKSID Lijevo: shematski prikaz kisele ili lužnate reakcije vode. Kada je broj OH(hidroksid) iona veći od broja H+ iona (vodik), igla naše vage ide desno u lužnato područje. Kada je, nasuprot tome, broj H+ iona veći od broja OHiona, igla ide lijevo u kiselo područje.

19

biljaka, nego samo alge (koji su manji potrošaći ugljičnog dioksida), ta se tvar gotovo uvijek akumulira. Strogi međusobni odnos između tvrdoće (posebno karbonatne tvrdoće), pH i ugljičnog dioksida je prilično kompleksan kemijski proces koji bi trebali poznavati samo vrlo iskusni akvaristi. Manje stručnim akvaristima je dovoljno zapamtiti da ta korelacija postoji i da posebne tablice, koje ilustriraju međusobnu zavisnost između te tri vrijednosti, možemo naći u stručnoj literaturi.

AMONIJAK, NITRITI, NITRATI

20

Već smo spomenuli da se sve organske i dušične tvari prisutne u akvariju konvertiraju uz pomoć bakterija i drugih mikroorganizama. Ta konverzija se ne događa od jednom nego postepeno. Prva faza je konverzija u amonijak (kada pH prelazi 8) ili amonij (kada je pH viša od 8). Budući da je amonijak otrovan za sve vodene organizme to se odnosi samo na amonij u vrlo visokim koncentracijama. Amonijak ili amonij, kako god bilo, normalno nije kraj, nego se odmah pretvara u pročišćivaču, tokom druge faze kruga dušičnih tvari, u nitrite koji se potom, tokom treće faze, pretvaraju u nitrate. Bakterije koje su prisutne u pročišćivaču ne mogu konvertirati jedino nitrate koji su srećom manje opasni za vodene organizme, te se oni akumuliraju u akvariju. PRODAC TESTOVI za mjerenje vrijednosti vode se upotrebljavaju za provjeru i nadgledanje prisustva amonija, nitrita i nitrata. U svakom slučaju, prisustvo amonije (amonijaka) ili nitrita u akvarijskoj vodi znači da pročišćivač ne ispunjava svoju funkciju biološkog pročišćivača (previše hrane, previše riba, premali pročišćivač, nezrela bakterijska flora itd.) u potpunosti. Suprotno tome, kada se utvrde visoke vrijednosti nitrita s nešto malo nitrata, pročišćivač radi besprijekorno i potrebna je samo djelomična zamjena vode ili upotreba posebnih filter-smola za ponovno uspostavljanje normalnih vrijednosti.

Uz kemijske vrijednosti vode, koje su do sada u kratko opisane, postoje i druge koje u posebnim slučajevima mogu biti važne za uspostavljanje zdravog akvarija. S time u svezi, nužno je ne previdjeti: željezo (element neophodan za slatkovodne biljke), fosfate (čija prisutnost potiče rast algi koje su štetne i za slatkovodne i za morske akvarije) i prirodni kisik. Danas su na tržištu dostupni posebni kompleti za mjerenje tih i raznih drugih tvari tako da možemo potpuno i besprijekorno provjeravati kemizam vode. Budući da je to zaista stručna tema ona neće biti obrađena u ovome priručniku, nego ćemo je obraditi u drugom PRODACOVOM priručniku. Suprotno tome, vrijednost tipična za morsku vodu, a koju treba spomenuti, je: gustoća. Ova vrijednost se upotrebljava za prikaz količine soli otopljene u vodi. Densimetar se upotrebljava za mjerenje gustoće. To je stakleni instrument koji pluta u vodi ovisno o količini soli koja je otopljena u njoj. Mjerenje kemijskih vrijednosti u vodi je već prije bilo spomenuto nekoliko puta. Također, za tu analizu akvaristi mogu upotrebljavati i skupu elektronsku opremu ili koristiti jednostavne tekuće indikatore. Prvi imaju prednost pružanja savršeno preciznih rezultata dok su drugi jeftiniji. Dobar tekući indikator, koji je posebno napravljen za upotrebu u akvaristici, je sasvim dovoljno precizan, a stoga i radije upotrebljavan. Upute za upotrebu pojedinih različitih testova (indikatora) mogu se naći u njihovim pakiranjima te ih mogu upotrebljavati čak i akvaristi koji nemaju posebno temeljno znanje iz kemije. Početnici i svi oni koji ne namjeravaju uzgajati posebno delikatne ribe bi trebali ispitivati i nadgledati samo tvrdoću (slatke vode), gustoću (morske vode), pH i moguće nitrate (za određivanje pravog trenutka za djelomičnu promjenu vode). Apsolutnno ne postoji savršena voda. Razlog tome je činjenica da puno toga ovisi o vrsti

DRUGE KEMIJSKE VRIJEDNOSTI VODE

MJERENJE KEMIJSKIH VRIJEDNOSTI AQUASALZ: sastavljena od raznih soli za obogaćivanje slatke i slane vode kisikom.

21

IDEALNA VODA

Ispod: pH vrijednost se mjeri kako slijedi: na 5 ml akvarijske vode stavite 5 kapi iz posudice, a potom usporedite boju vode s tablicom boja. Općenito govoreći, u akvaristici se i druge kemijske vrijednosti vode također mogu mjeriti prema istom principu.

PRODACTEST - za savršeno ispitivanje kemijskih vrijednosti vode. Tekući kompleti za ispitivanje pH, tvrdoće, nitrita, nitrata i amonijaka.

22

vodenih organizama koje akvaristi žele uzgajati, a čiji zahtjevi često poprilično variraju. Nužno je zapamtiti da, općenito, svi slatkovodni organizmi imaju prilično visok kapacitet adaptacije dok morski organizmi zahtijevaju stabilniji okoliš i općenito su osjetljiviji na kemijskofizičke varijacije vode. Stoga je za slatkovodne akvarije, za skoro sve ribe i tropske biljke, dobar pokazatelj «idealne» vode voda s pH oko 7 i tvrdoćom 10 – 15° dGH i 5 - 10° KH. U morskim bi akvarijima prosječna gustoća (koja u izvjesnom smislu zamjenjuje tvrdoću u slatkoj vodi) trebala biti oko 1022 – 1025 i pH otprilike 8,2.

Još na početku smo naglasili da biljke ne žive u morskim akvarijima. Ovo će poglavlje, stoga, biti zanimljivo samo onima koji uređuju slatkovodni akvarij. Rast algi u morskom akvariju nema ništa s uzgojem akvarijskih biljaka i neće biti obrađeno u ovom priručniku (želimo Vas podsjetiti da držanje morskog akvarija treba uslijediti tek nakon što steknemo iskustvo sa slatkovodnim). A sada kratki pregled nekih najvažnijih savjeta za uzgoj akvarijskih biljaka. 1 Premda je za akvarijske biljke tlo relativno važno, jer se većina vrsta hrani kroz lišće, ipak, ne biste ga trebali previdjeti. Materijal podloge dna ne samo da pruža supstrat za učvršćenje korjena biljaka, nego također služi i kao talog (!) određene količine hranjivih tvari koje se kasnije otapaju u vodi, a potom ih upijaju biljke. 2 Već smo pričali o svjetlu; niti jedna biljka ne može rasti bez prikladnog osvjetljenja. 3 Hranjive tvari su treći čimbenik nužan za rast biljaka. Osim ugljičnog dioksida za fotosintezu, biljke trebaju mineralne soli otopljene u vodi od kojih mnoge potječu od razgradnje organskih

BILJKE

Ispod: kako aranžirati biljke Stabljičaste biljke se skraćuju, a biljkama s korijenjem se dio korjenskog sustava reže. Prstima izdubite rupu u pijesku, a potom umetnite biljku. Kada upotrebljavate stabljičaste biljke, vodite računa da su ukorijenjene ravno i da korijen ne strši iz tla. Nikada ne sadite biljke u tlo koje je preplitko ili previsoko. Samo lagano prekrijte učvrščujući korijen.

23

Znanstveno ime

Popis prikazuje biljke «jednostavne za uzgoj» koje se mogu nabaviti u svim trgovinama. Vrste najjednostavnije za uzgoj su označene s «x», a malo kompliciranije s «xx». Pod «visina» ćete naći maksimalnu visinu pojedine biljke. Oznaka umetnuta u zagradu i označena s «g» označava plutajuće biljke. S obzirom na upotrebu G označava biljke koje se drže isključivo u grupi, a S označava biljke koje sadimo same, no neke se vrste mogu saditi i same i u grupama. NUTRONFERRO: tekuće hranivo za biljke posebno spravljeno za uzgoj i snaženje akvarijskih biljaka na najbolji mogući način. NUTRONFLORA: tekuće gnojivo bogato mineralnim tvarima i hormonima rasta. Za raskošan rast vodenih biljaka može se kombinirati s NUTRONFERROM.

24

visina stupanj u cm težine uzgoja

Alternanthera reineckii Anubias species Aponogeton crispus Bacopa caroliniana (B. amplexicaulis) Bacopa monnieri Ceratopteris sp. Cryptocoryne affinis Cryptocoryne wendtii Cryptocoryne willisii (C. nevillii) Echinodorus bleheri Echinodorus cordifolius (E. radicans) Echinodorus parviflorus Echinodorus quadricostatus (E. intermedius) Egeria densa (Elodea densa) Hydrocotyle leucocephala Hygrophila corymbosa (Nomaphila stricta) Hygrophila polysperma Hygrophila stricta Limnophila sessiliflora Lobelia cardinalis Ludwigia sp. Lysimachia nummularia Myriophyllum aquaticum Nymphaea lotus Riccia fluitans Sagittaria graminea Sagittaria plathyphylla Sagittaria subulata Samolus parviflorus Vallisneria spiralis

upotreba način sađenja

40 15-30 50

xx x (xx) x

G S, G S (G)

40 15-40 (40) g 20 30

x (xx) x (xx) x x x

G G G G G (S)

5-10 50

x x

G S

50 20

x x

S G

10

x

G

40 40

x x (xx)

G G

40 40 40 30 50 40 40 30 20 (50) (5) g 20 40 10 10 40

x x x x x (xx) x (xx) x x x (xx) x x x x xx x

G G G G G G G G S G G S G S (G) G

materijala koji se nalaze u pročišćivaču. Suprotno tome, druge moraju dobaviti akvaristi kroz upotrebu prikladnih gnojiva i/ili hranjivih podloga. 4 Aranžiranje biljaka je drugi čimbenik koji utječe na vegetaciju. Svaka vrsta biljaka ima točne potrebe za prostorom za rast (čimbenik koji treba uzeti u razmatranje prilikom planiranja uređenja akvarija). Iskustvo je pokazalo da unatoč tome što je preporučljivo dekorirati akvarij s puno biljaka, trebalo bi ih odabrati samo nekoliko vrsta. Za početak je preporučljivo odabrati samo vrste koje je jednostavno uzgajati i koje brzo rastu. To će, od samog početka, omogućiti uspostavljanje onoga što obično, ali pogrešno zovemo «biološki sklad». Ako se pažljivo držite uputa datih u ovom priručniku, ne biste trebali imati problema s uzgojem biljaka. No, svakodnevno iskustvo nas uči da se početnici često žale na slab rast biljaka ili «invaziju» algi što skoro uvijek ide zajedno. Željeli bismo još jednom naglasiti da unatoč popisu biljaka s ove stranice, a koje je jednostavno uzgajati u svim akvarijima, od osnovne je važnosti (uz savjete dane prije) imati dostatan broj biljaka u akvariju. Nasuprot prekomjernom broju riba, biljaka nikada ne može biti dovoljno. Jedna trećina akvarija, ako ne i više, bi trebala biti zauzeta biljkama. Samo tako će taj okoliš, koji omogućava rakošan rast vegetacije bez algi, moći biti uspostavljen.

1 = Ludwigia repens 2 = Vallisneria spiralis 3 = Anubias spec. 4 = Cryptocoryne affinis 5 = Aponogeton crispus 6 = Echinodorus bleheri 7 = Hygrophila corymbosa

25

RIBE I OSTALE VODENE ŽIVOTINJE

ALGA CONTROL: otopina protiv rasta algi u slatkoj vodi.

26

Pod rizikom ponavljanja, želimo podsjetiti čitatelje da bi se ribe i druge vodene životinje (poput beskičmenjaka) trebale smjestiti u akvarij tek nakon što on «dozrije». Tijekom toga razdoblja voda će biti potpuno čista, ravnoteža plinova će biti uspostavljena i inicijalna kolonizacija u pročišćivaču i supstratu s dušičnim bakterijama će biti uspostavljena. Slatkovodne biljke će se «aklimatizirati», a prve zelene alge će izrasti u morskom akvariju. Uz neka ograničenja, čitav ovaj proces se može ubrzati s upotrebom bio-kondicionera (AQUASANA) i hladnosušenim bakterijama (BIOSTART). To se i preporuča! Ispitajmo sada najvažnije točke kupnje i stavljanja novih riba u akvarij. Ako se radi o drugim vodenim životinjama – preporučljivo za stručnije akvariste – primjenjuju se ista pravila. 1 Nikada ne kupujte bolesne ribe. Peraje moraju biti potpuno raširene i ne smiju imati bijele mrlje ili oštećenja, tijelo također mora biti bez znakova parazita i patogena poput bijelih točkica, rana čireva, krvavih točkica itd. Trbuh mora biti pun i udubljen. Riba mora plivati raširenih peraja i ne smije činiti nikakove iznenadne pokrete. Disanje, prepoznatljivo po pokretima škrga, mora biti pravilno i mirno. Oči moraju biti bistre i «živahne». Ako se riba češe o dno ili pliva ustima vrlo blizu površine vode, nešto sigurno nije u redu. 2 Ako općenito sumnjate u zdravlje riba, promatrajte što se događa prilikom hranjenja. Sve ribe, čak i one koje su jele, će prihvatiti hranu osim u slučaju ako su bolesne. 3 U slučaju da se radi o manje poznatim ribama ili o delikatnim vrstama, neophodno je sakupiti što više informacija od prodavača o njihovoj prvobitnoj okolini. Važni čimbenici uključuju: temperaturu vode, pH, tvrdoću i gustoću te vrstu hrane kojom su hranjene. 4 Kod slatkovodnih akvarija nikada ne bismo trebali kupovati samo jedan primjerak iste vrste. Uvijek kupite

barem jedan par ili još bolje manju grupu od 4 – 6 riba, osobito kada su u pitanju ribe koje žive u jatu. Isto ne vrijedi za morske akvarije jer mnoge morske vrste žive same i ne podnose prisustvo drugih riba iste vrste u jednom akvariju. Ako Vam nije poznato ništa o «prirodi» riba preporučamo da za savjet upitate prodavača prije kupnje ili da konzultirate stručnu literaturu. 5 Čim prije dopremite ribe kući kako biste izbjegli promjene u temperaturi. Također je važno da ne tresete vreće u kojima se ribe prevoze. 6 Prije puštanja riba u akvarij trebate provjeriti temperaturu vode u akvariju, a potom i onu u vrećici. Ako postoji razlika veća od 3°C otvorite transportnu vrećicu i pustite ju da pluta oko 15 minuta u akvarijskoj vodi. Ako imate delikatne ribe (a s tog gledišta sve morske ribe su delikatne) preporuča se lagano dodavanje akvarijske vode (nakon 10 minuta) onoj u vrećici. To se čini s ciljem spriječavanja iznenadnih promjena kemijskih vrijednosti. Uvijek je preporučljivo ugasiti svjetlo akvarija prije nego u njega pustimo nove ribe. 7 Kada temperatura dostigne istu vrijednost, pažljivo pustite ribe u akvarij polako ispuštajući sadržaj vrećice u vodu. Nikada rukama ne hvatajte ribe i ne pokušavajte upotrebljavati mrežicu za ovu radnju. 8 Provjeravajte ponašanje riba oko 10 minuta. To je također korisno da biste otkrili njihova mjesta za skrivanje kako biste ih mogli naći tijekom njihovog razdoblja prilagodbe. Ostaje razjasniti jednu stvar: koji kriterij treba primjeniti kako biste izabrali posebne vrste te koliko riba, uopće, treba uzeti? Odgovor na to pitanje nije uvijek lagan zbog činjenice da to ovisi o raznim čimbenicima: 1 Tip akvarija koji imate na umu (raznoliki akvarij, posebni akvarij samo za određene vrste, akvarij koji oponaša posebni biotop). 2 Priroda i ponašanje riba u akvariju. Svaka vrsta ribe ima različite potrebe za prostorom.

IZBOR RIBA

27

3 Kapacitet akvarija i veličina do koje pojedina vrsta raste (trgovine uglavnom prodaju mlade ribe koje su stoga još uvijek male). Slijede dva popisa riba koje su «jednostavne za držati». Posebno su prikladne za početnike ili za akvariste koji ne žele trošiti previše vremena na uzgoj problematičnih vrsta te mogu biti od pomoći. «Neproblematične» slatkovodne ribe Barbus conchonius, B. nigrofasciatus, B. “schuberti”, B. tetrazona, B. titteya Betta splendens Brachhydanio albolineatus, B. rerio Chanda ranga Colisa fasciata, C. labios, C. lalia Corydoras aeneus, C. paleatus Gymnocorymbus ternetzi Helostoma temminckii Hemigrammus nanus, H. ocellifer Hyphessobrycon callistus, H. flammeus, H. gracilis, H. pulchripinnis Hypostomus plecostomus Labeo bicolor Macropodus opercularis Melanotaenia boesemani Moenkhausia sanctaefilomenae Paracheirodon innesi Poecilia reticulata, P. latipinna, P. velifera Pristella maxillaris Pterophyllum scalare Rasbora heteromorpha Tanichthys albonubes Trichogaster leeri, T. trichopterus Xiphophorus helleri, X. maculatus, X. variatus

28

Morske «neproblematične» ribe Abudefduf, praktički sve vrste Amphiprion clarkkii, A. ephippium, A. melanopus Chromis xanthurus Dascyllus aruanus, D. carneus, D. reticulates, D. trimaculatus Gobidi, praktički sve vrste Labridi, praktički sve vrste Monodactylus argenteus Pomacentrus, praktički sve vrste Scatophagus argus

MORSKE RIBE

S obzirom na broj riba koje ćete staviti u akvarij preporučljivo je u početku poštivati slijedeća pravila: 1 Kod slatkovodnih akvarija računajte s 1,5 l vode na svaki centimetar ribe (uključujući repnu peraju) 2 Kod morskih akvarija svaki centimetar ribe treba otprilike 7 – 8 l vode.

29

ŠTO I KAKO RIBE JEDU

Ispod: NUTRON hrana u pahuljicama i hladnosušena hrana. Cjelovit asortiman za sve vrste slatkovodnih i morskih riba.

30

Očito je da opstanak riba u akvariju ovisi u velikoj mjeri o hrani koju dobivaju. Pravilna prehrana ne samo da ih održava na životu, nego im omogućava i da rastu i – u slučaju slatkovodnih riba – pomaže im da se razmnožavaju. Hrana mora biti što sličnija hrani koju ribe nalaze u prirodi. Iz tog se razloga savjetuje hranjenje živom hranom, ali se danas skoro sve ribe koje se prodaju u specijaliziranim trgovinama hrane «umjetnom» hranom. Na tržištu je dostupan širok asortiman proizvoda za prehranu: od pahuljica do granula, od hladno-sušene do smrznute hrane. To je jednostavno pitanje izbora........i malo razboritosti. 1 Oblik hrane treba odgovarati veličini ribe npr. veliki komadi za velike ribe, sitnija hrana za male ribe. Iskustveno pravilo koje prilično vrijedi tvrdi da bi svaki komadić hrane trebao biti velik poput oka ribe kojoj je hrana namjenjena. 2 Vrsta hrane treba odgovarati prehrambenim potrebama riba. Neke od rasprostranjenih riba su biljojedi što znači da se uglavnom hrane organskim tvarima dok se druge trebaju hraniti sastojcima animalnog podrijetla jer su «mesojedi». 3 Ako je moguće ribe hranite dva puta dnevno; prvi puta rano u jutro i drugi puta malo prije

nego ćete ugasiti svijetlo. 4 Količina hrane je vrlo važna. Podajte samo onoliko koliko ribe mogu pojesti u 5 – 10 minuta, a tako ćete vrlo brzo saznati koja je ispravna količina. 5 Jednoliku prehranu treba izbjegavati pod svaku cijenu. UVIJEK kombinirajte najmanje dva tipa riblje hrane. Čak i najbolja hrana, ako se daje dugo, ne zadovoljava potrebe riba. 6 Malu dozu dobrog vitaminskog integratora (PRODAC VITAMIN B), posebno preporučljivog za ribe, biste trebali redovito davati. Uvijek kombinirajte osnovnu hranu PRODAC asortimana s hladno-sušenom hranom (KRILL, TUBIFEX, CHYRONOMUS, ARTEMIA itd.). Uputu pročitajte na samim proizvodima. Također, hranu u pahuljicama NUTRON (HI-FI, GREEN, COLOR, MIX, BIOFOOD, BABBY, DISCUS, RED, GOLDRED itd.), ovisno o veličini riba, kombinirajte s granuliranom hranom tipa BIGRAN ili COLDWATER GRANULE te štapićima tipa CICLID STICKS, ovisno o vrsti riba. Bitno je samo kombinirati, mijenjati, kombinirati... Budete li na taj način hranili Vaše ribe uočiti ćete znatan napredak u pogledu zdravlja, rasta, boje i ponašanja riba.

Ispod: hladno-sušena NUTRON hrana je idealna hrana koja osigurava potpunu prehranu svim vrstama slatkovodnih i morskih riba. Granulirani proizvodi upotpunjuju asortiman (BIOGRAN), HIFI («mješavina» pahuljica za slatkovodne ribe) i TARTAFOOD NUTRON Pellet peleti za slatkovodne kornjače.

31

RAZMNOŽAVANJE RIBA

Ispod: pravilna upotreba vitamina. Vitamini se NIKADA ne stavljaju u vodu izravno. To samo zagađuje vodu bez ikakovog povoljnog djelovanja na ribe. Vitamini se kapaju po hrani (najbolje hladno-sušenoj ili suhoj hrani) prije samoga hranjenja.

Kao što je spomenuto, slatkovodne tropske ribe se također razmnožavaju i u akvariju. Nažalost, čak i danas razmnožavanje morskih riba se događa vrlo slučajno. Neophodno je naglasiti da razmnožavanje većine slatkovodnih riba ne predstavlja posebne probleme i uz malo akvarističkog iskustva svatko to može postići. Kako god bilo, preporučljivo je prvo steći malo iskustva s «generičkim» akvarijem prije nego se posvetimo uzgoju riba. Prije pristupanja uzgoju preporuča se konzultirati dobru knjigu o uzgoju akvarijskih riba.

NE

32

DA

Suprotno staroj tvrdnji «zdrav k’o riba» i ribe mogu oboliti. No, ako imate akvarij s «neproblematičnim ribama» i postupate u skladu sa savjetima iz ovoga priručnika mogućnost bolesti je mala. Ustvari, ne treba zaboraviti da ribe imaju veliku otpornost na patogene i ako su glavni uzgojni uvjeti dobri malo je moguće da će biti pogođene bolešću. Ne možemo i ne želimo ovdje pisati o liječenju raznih bolesti, nego ćemo ostaviti taj posao stručnoj literaturi. No, nužno je nekoliko osnovnih pravila: 1 Ako strogo nadziremo rad akvarija i ako smo kupili zdrave ribe imunitet riba je dostatan za spriječavanje bolesti. 2 Apsolutno je nepreporučljivo upotrebljavati kemijske proizvode za tzv. «preventivne kure». Oni gotovo uvijek nanesu više štete nego koristi. 3 Ako primjetite čudno ponašanje ili druge znakove bolesti preporučamo da se posavjetujete s prodavačem riba ili konzultirate posebnu literaturu. 4 Na tržištu postoje različiti proizvodi za liječenje akvarijskih riba. 5 Niti jedna riblja bolest ne prenosi se na čovjeka!

RIBLJE BOLESTI

VITAMIN B, vitaminski kompleks za integriranje riblje hrane. AQUAMEDIK: dopunske tvari za slatkovodne i morske ribe ICHTHYOMEDIK, MICOMEDIK: dopunske tvari koje čine slatku vodu biološki čistom OODIMEDIK CORAL, OODIMEDIK FISHES: dopunska otopina koja čini morsku vodu biološki čistom.

33

ODRŽAVANJE

Unatoč tome što tržište nudi brojnu opremu koja omogućava «automatski rad» akvarija potrebno je redovito obavljati određene poslove održavanja. Iako akvarij od 100 – 200 l zahtijeva samo par sati na mjesec... ostaje Vam puno vremena za promatranje i uživanje u bajkovitom podvodnom svijetu u Vašem domu! Ispod možete naći kratki vodič za zadatke održavanja. Kao što se u određenim slučajevima može vidjeti ti se zadaci malo razlikuju ovisno o tome imate li slatkovodni akvarij ili akvarij s morskom vodom. Krenuti ćemo sa zadacima koji su jednaki za oba tipa akvarija. Svaki dan se moraju obaviti osnovne radnje. No, ako je potrebno neke od ovih mogu se automatizirati: 1 palite i gasite svjetlo 2 hranite ribe 3 nadzirite temperaturu vode 4 otklanjajte otpadne tvari s dna. Za slatkovodne akvarije je potrebno obavljati jednom tjedno slijedeće radnje: 1 provjeravajte pH, tvrdoću i nitrite ako

34

postoje

2 provjeravajte CO2 difuzer sustav 3 provjeravajte stanje biljaka, presađujte ih ako je potrebno i čupajte mrtvo lišće 4 nadzirite rad pročišćivača i redovito čistite pred-filterski materijal 5 nadomještajte ishlapjelu vodu (kako ne biste promijenili kemijske vrijednosti vode preporučljivo je upotrijebiti destiliranu vodu). Oko 15% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva tjedna dodajući PRODAC AQUASANU (pročitajte uputu u pakiranju). Dok to činite dobra je ideja provjeriti akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi ispravno. Ne preporučamo «ulaštiti» akvarij u potpunosti niti nakon jedne godine. Taj drastični korak se može izbjeći pravilnom početnom postavom i radom na održavanju kako je opisano u ovom priručniku. Za morske akvarije je nužno obavljati slijedeće poslove: 1 provjeravajte pH, gustoću, nitrite i eventualne nitrate 2 nadzirite rad pročišćivača i redovito čistite pred-filterski materijal 3 nadomještajte ishlapjelu vodu (preporučljivo je koristiti vodu iz vodovoda) i stavljajte u vodu MAGIC TRACE ELEMENTS. Oko 15 - 20% vode bi trebalo zamjeniti svaka dva-tri tjedna dodajući OCEAN FISH za pripravu morske vode. Dok to činite dobra je ideja provjeriti akvarijsku opremu kako biste bili sigurni da sve radi ispravno. Kao što je vidljivo, treba se držati samo nekoliko jednostavnih pravila kako biste imali dodir «žive prirode» u Vašem domu... Sretno!

OCEAN FISH, potpuna morska sol za idealnu pripremu (s vodovodnom vodom), umjetne morske vode za tropske i mediteranske ribe, beskičmenjake i alge. MAGIC TRACE ELEMENTS: 70 mikronutrienata od vitalne važnosti za održavanje zdrave flore i faune u morskom akvariju.

35

Providing Aquatic Solutions