1. Uvod World Wide Web lansiran 1989. nije bio zamišljen kao multimedija, više kao jednostavna metoda za dostavljanje tekstualnih dokumenata formatiranih u HTML uz poneku
grafičku ilustraciju i figuru. Zbog svoje inovativnosti ubrzo je doživio euforično proširenje pa je do 1995. postao informativno mjesto puno riječi i fotografija sa desetke milijuna korisnika (Vaughan 2011: 392). Internet odlaze po
Danas je internet sastavni dio života svjetskog stanovništva. Potrošači na
razne informacije i očekuju biti informirani. Zbog toga je neophodno svoju
uslugu i informacije ponuditi putem
postavljanja vlastite web stranice ili oglašavanjem svojih
usluga na web stranici koja se t ime bavi. Tehnologija je uvijek imala utjecaj na diza jn, a trenutno t renutno svjedočimo svjedočimo se mnoge tehnologi je je udružuju
situaciji u kojoj ko joj
i stvaraju masivnu promjenu u industriji. Rezultat toga je velika
promjena u stilu web dizajna, dizajna, trendova i tehnika (McNeil 2013: 2).
Prije nego što započnem sa web dizajnom u prvom poglavlju govorit ću o internetu i njegovoj povijesti. Uz to odlučila sam objasniti što je to World Wide Web i je li zapravo isto što i Internet. Nakon postavljanja temelja u sljedećem poglavlju definiram web dizajn i prolazim pr olazim kroz njegovu povijest. Kada ra zjasnim o čemu je ovaj senminarski rad posvetit ću se jezicima potrebnim potr ebnim za web dizajn, a to su HTML, CSS i JavaScript. Ukratko sam objasnila ulogu PHP-a i SQL-a.
Nakon otkrivanja kako se stvara Internet stranica prešla sam na temu sustava za upravljanje sadržajem
web mjesta i spomenula najpoznatiji CMS, a to je Wordpress. Na samom kraju
seminarskog rada razmotrila sam sam dizajn Internet stranica i priložila priložila nekoliko slika koji prikazuju prikazuju najpopularnije teme web stranica. Cijeli seminarski rad zaključen je u z adnjem poglavlju.
1
2. Internet Prije nego što krenem pričati o samom web dizajnu valjalo bi vratiti se unatrag i pogledati povijest inter neta neta koji je sve to i omogućio. Za njega se kaže da je mreža svih mreža, a
može ga se definirati kao svjetsku računalnu informacijsku mrežu. P ovezuje milijune osobnih računala, lokalne (LAN) i raširene (WAN) mreže u zajedničku mrežu. 2.1.
Povijest interneta
Razvoj interneta kao globalne mreže ponajprije je ovisio o razvoju sredstava komuniciranja. Izumi telegrafa, telefona, radija i računala bili su podloga za pojavu interneta. interneta. Internet je osnovala agencija Ministarstva obrane SAD-a
(ARPA) kao mrežu za
pretraživanje. pretraživanje. ARPANET je preteča Interneta I nterneta uspostavljena 1969. u Los Angelesu na Sveučilištu California. Služila je kao osnova za ispitivanje novih mrežnih tehnologija. Prva funkcija mreže bilo je povezivanje sveučilišta
i istraživačkih centra, a bila je povezana u četiri sveučilišta u
Kaliforniji i Utahi. Već sredinom 1970 - ih ARPANET je obuhvaćao više od 30 sveučilišt a, stranica
vojske i vladinih poduzeća. Ipak, 1983. mreža se još uvijek sastojala od svega nekoliko stotina kompjutera na nekoliko lokalnih mreža (Vaughan 2011: 359). Američka Nacionalna Naučna Fondacija (NSF) udružila se s ARPA -om kako bi podržali suradnju nadolazećih centara i komp jutera preko cijelog ARPANET-a. Razgranali su linkove internacionalnih stranica u Europu i Daleki Istok (Vaughan 2011: 359). Prva Internet napravila mreža stvorena je 1. siječnja 1983., što se smatra i st varanjem Interneta kada je NSF napravila
sveučilišnu mrežu koja će kasnije postati NSFNet. 1989. godine ARPANET prešao je s vojnih interesa na akademski orijentirane NSF, a profesori i studenti postali su česti korisnici ovog „Interneta“. „Interneta“. Negdje oko ovog vremena vremena utemeljena su pravila slanja
elektronične pošte i objavljivanja. Sve privatnije kom panije i
organizacije povezale su se na Internet, a sredinom 1990-ih Internet je brojao više od 60 povezanih zemalja s više od dva milijuna vodećih kompjutera te t e s više od 15 mlijuna korisnika diljem svijeta. Komercijalne i poslovne svrhe interneta nisu bile dozvoljenje do 1992., a posao je kasnije postao
njegova pokretačka snaga. 2001. na internetu je bilo 109,574,429 domena i 407.1 milijuna korisnika (6.71% populacije). Početkom 2010. jedan od četiri čovjeka u svijetu imali su pristup internetu (Vaughan 2011: 359).
2
2.2.
World Wide Web Nakon kratkog pregleda pregleda
povijesti interneta slijedi objašnjenje World Wide Weba.
WWW se često izjednačava s pojmom Interneta, što nije točno. World Wide Web zapravo je globalna informacijska usluga za pristup podatcima.
World Wide Web započeo je 1989. na Europskom vijeću za nuklearna istraživanja (CERN). Dizajnirao ga je Tim Bernes-Lee kao protokol za povezivanje nekoliko dokumenata
između dva kompjutera bilo gdje unuta r interneta. Hypertext Transfer Protocol (HTTP)
pružio je pravila jednostavnog primjera
transakcije između dva kompjutera na internetu sastojeći se od:
uspostavljanja veze
zahtjeva za slanje dokumenta
slanja dokumenta
prekidanja veze
Također je zahtijevao jednostavan format dokumenta pod nazivom Hypertext Markup Language (HTML).
Slika 2.1. Povijesni web logotip dizajnirao je Robert Cailliau
3
3. Web dizajn Web dizajn vrsta
je dizajna srodna grafičkom dizajnu dizajnu . Kombinira tipografiju,
ilustraciju, fotografiju i multimediju. U web dizajnu pa i u grafičkom p oruku je potrebno oblikovati tako da je prepoznatljiva i razumljiva namijenjenoj publici. dizajna jest to da
Ono što je drukčije od grafičkog
osim što je potrebno poznavati tehničku pr irodu Interneta, web dizajn je
specifičan zbog svoje dinamične strukture: web stranice su “žive”, gra naju se i neprestano obnavljaju. „Web dizajn“ (design.hr, n.d.) Feđa povezuje
Vukić web dizajn definira ovako: „Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja
društvene, humanističke i tehničke znanost i s kreativno-umjetničkom sastavnicom.
Dizajn (engl.design) se prakticira i promovi pro movira ra kao djelatnost koja je posrednik između korisnika i predmeta te između pojedinca i zajednice, a ujedno i kao spoznajna tehnika u odnosu korisnika i predmeta. U kontekstu suvremenih suvremenih društava koja funkcioniraju funkcioniraju u sklopu ideje masovne proizvodnje i potrošnje te globalne globalne razmjene razmjene kapitala kapitala i rada, dizajn bi se najlakše najlakše mogao mogao definirati kao intelektualna i kreativna interdisciplinarna djelatnost koja funkcionira unutar društva koje ima potrebu materijalizirati mitove kako bi u sklopu kulturalnog sustava poticala posredovanje identiteta pojedinca u zajednici ali i identifikaciju pojedinca sa zajednicom.“ (Vukić 2012)
3.1.
Povijest web dizajna
Ponovimo ključnu stvar za we b dizajn iz prvog poglavlja; Tim Berners-Lee, znanstvenik u CERN-u, napravio je protokol Protokol, zajedno
WWW koji je osnova svakog današnjeg weba.
s HTML (Hyper Text Markup Language) markup jezikom zamišljen je za
standardizaciju standardizaciju komunikacije komunikacije između znanstvenika diljem svijeta. Tada je ideja web dizajna bila nezamisliva.
U početku Web dizajn je napredovao minimalno. Vrlo brzo HTML postao je složeniji i fleksibilniji. Pojavom Cascading Style Sheets (CSS) i web server tehnologija
sa mogućnošću da
se izuzetno brzo prilagodi i odgo vori na osnovne korisničke zahtj eve (server-side scripting), Web
dizajn doživljava nagli razvoj. Tek negdje 1993. pojavio se web preglednik Mozaik koji je imao neke naprednije funkcionalnosti,
a 1995. javlja se Netscape Navigator koji je uvelike zaslužan za
web dizajn kao disciplinu. Ono što je bilo ključno jest mogućnost korištenja tablica što je prvim dizajnerima weba omogućilo smislenije smještanje elemenata na web stranicama. Ponudio je i promjenu boje pozadine u tablicama i na samim stranicama. Ubrzo je i Microsoft izbacio svoj
preglednik Internet Internet Explorer te je počeo takozvani takozvani rat među među preglednicima (Miklošić (Miklošić 2013: 3).
4
Nekoliko mjeseci mjeseci kasnije, kasnije, Altavista, prvi višejezični pretraživač i Amaz Amaz on.com, jedna od prvih Internet kompanija koja omogućava elektronske transakcije, doprinose ekspanziji World Wide Web-a. Database integracije – tehnologije – tehnologije
-side scripting (PHP, ASP.Net, kao što su server -side
JSP, ColdFusion, ColdFusion, itd.) i standardi u dizajnu kao što je što je CSS znatno su promijenili web i pružili više više mogućnosti za web dizajnere i web programere. „Osnove i početci Web dizajna“ ( Power Web Design, 17. travnja 2016.) U to vrijeme javio se i jezik za stiliziranje HTML tagova, pod imenom CSS koji je
omogućio promjenu fonta, poravnanje teksta, rubova , razmak između riječi, itd. CSS mislio je unaprijed pa kada je izašao nije bio kompatibilan s velikim brojem tadašnjih preglednika , a Internet Explorer se pobrinuo da se prvi u svojoj verziji 5.0 iz 2000. godine prilagodi CSS- u.
Tadašnje
limitacije u dizajnu danas su nam nepoznate, ali tehnologije kodiranja i izrade te
grafičke
mogućnosti bile su ograničene. Razlog tomu vjerojatno su bile spore internet veze, a grafika nije mogla biti velike veličine datoteka . Za te probleme pobrinula se pojava ADSL-a, brza Internet konekcija. Veliki faktor koji je utjecao na web dizajn kakvim ga danas poznajemo jest i pojava
takozvanog Weba 2.0 ili društvenog weba. Do tada sudjelovanje korisnika u stvaranju nije bilo moguće jer je ko munikacija bila jednosmjerna. Facebook je pružio dvosmjernu komunikaciju između korisnika, administratora web stranica, a sami korisnici počinju sudjelovati u stvara nju samog sadržaja web stranice.
Slika 3.1. Komponente razvoja Web-a
5
4. Jezici za izradu web dizajna Web jezike možemo podijeliti u dvije osnovne kategorije: frontend i backend. Frontend jezici bavi se kodiranjem izgleda stranice i nekih osnovnih
površinskih površinskih funkcionalnosti. funkcionalnosti. Sve se događa unutar web preglednika i stranica ne mora biti postavljena na server. Tu spadaju HTML, CSS i Javascript.
Odnosi se samo na grafičko sučelje suče lje weba. „ Frontend vs. Backend “ (Long 2012) Backend jezici
izvršavaju se na serveru te rezultat šalju web pregledniku,
odnosno krajnjem korisniku. Najpopularniji su PHP, SQL, ASP. Bavi se
kodiranjem nekih naprednih funkcionalnosti same stranice, kao što su registracija, kontakt forme, forme za unos sadržaja itd. Backend kod obično piše programer programer specijaliziran za web razvoj. „Frontend vs. Backend“ Backend“ (Long 2012)
4.1.
HTML HTML
je jezik kojim je moguće formatirati izgled www stranice, a skraćenica je za
HyperText Markup Language. Koristi posebnu sintaks u koja sadržava elemente koji su obavijeni oko teksta unutar dokumenta. Ukazuje
web pretraživačima (Internet Explorer, Opera, Firefox,
Safari, Chrome itd.) kako bi trebali interpretirati interpret irati taj dio dokumenta.
Dodavanjem novih mogućnosti konstantno se radi na razvoju HTML -a. Trenutno aktualna verzija je HTML5. Ova verzija donosi nove mogućnosti poput reprodukcije multimedijalnog
